Upload
muzafera
View
43
Download
2
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Krivicno Pravo
Citation preview
FAKULTET ZA OBRAZOVANJE DIPLOMIRANIH PRAVNIKA
I DIPLOMIRANIH EKONOMISTA ZA RUKOVODEĆE KADROVE
NOVI SAD
SEMINARSKI RADPredmet: Krivično pravo
TEMA: KRIVIČNA DELA PROTIV IMOVINE
Mentor: Student:
Tutin, 2015.
Sadržaj
KRIVIČNA DELA PROTIV IMOVINE..............................................................2
KRAĐA I TEŠKA KRAĐA.................................................................................4
RAZBOJNIŠTVO I RAZBOJNIČKA KRAĐA...................................................7
UTAJA..................................................................................................................8
PREVARA............................................................................................................9
ODUZIMANJE, OŠTEĆENJE I UNIŠTENJE TUĐE STVARI.......................11
NEOVLAŠĆENO KORIŠĆENJE TUĐEG VOZILA........................................12
IZNUDA..............................................................................................................13
UCENA...............................................................................................................14
ZELENAŠTVO...................................................................................................15
ZAKLJUČAK.....................................................................................................16
LITERATURA....................................................................................................17
2
KRIVIČNA DELA PROTIV IMOVINE
Krivični zakon RS stupio je na snagu 1. januara 2006.godine. Krivična dela protiv
imovine nalaze se u posebnom delu zakona. Propisi koji čine posebni deo Krivičnog zakona
sadrže norme koje imaju konstitutivni karakter budući da se njima određuju pojam, obležja i
kaarakteristike pojedinih krivičnih dela. Ovim se propisima konstituišu i uspostavljaju
pojedina krivična dela.
Krivično delo je osnovni, opšti pojam krivičnog prava. To je, dakle, društveno opasno
ponašanje jednog lica koje je zabranjeno normama pravnog poretka. Ovim ponašanjem se
prouzrokuje šteta (posledica) po vrednosti, dobra i interese koje društvo posebno štiti. To
znači da je krivično delo negativan, štetan, društveno opasan ljudski akt, ljudsko ponašanje.
Ali ono nije samo ponašanje čoveka kao pojedinca, već je to i negativna, štetna društvena
pojava.
Radnja izvršenja dela može biti preduzeta činjenjem ili nečinjenjem. Činjenje
predstavlja svesno i voljno preduzimanje telesnog pokreta kojim je ostvarena zabranjena
posledica u spoljnom svetu. Zavisno od karaktera preduzete radnje, razlikuju se i krivična
dela. Tako je krivično delo činjenja ono delo kod koga se radnja izvršenja sastoji od aktivnog
ponašanja, od preduzimanja voljnog telesnog pokreta. Najveći broj dela u našem pravu su
krivična dela činjenja.
Objekt zaštite krivičnih dela protiv imovine jeste imovina ili pak pravo na imovinu
kao jedno od osnovnih, univerzalnih ljudskih prava koje garantovano u članu 58. Ustava
Republike Srbije.
Ovim propisima se, prvenstveno, štiti imovina koja se sastoji od stvari (predmeta) i
imovinskih prava i interesa vezanih za stvari. Imovina, u stvari, predstavlja svojinu nekog
lica, odnosno prisvajanje stvari i vrednosti u kojima i preko kojih se one izražavaju.
Imovina se obično javlja u obliku pokretne (a to je stvar koja se može premeštati sa
mesta na mesto bez promene svojstva) ili nepokretne stvari (predmeta) odnosno drugih
imovinski prava i interesa koji se po pravilu mogu vrednosno izraziti u novcu. Kod pojedinih
krivičnih dela objkt zaštite je ne bilo koja pokretna stvar već određena stvar (motorno vozilo).
Imovinski kriminalitet je skupni naziv za krivična dela koja su uprena protiv imovine i
čijim vršenjem se praktično ostvaruje protivpravna imovinska korist za izvršioca krivičnog
dela ili neko drugo lice. Ova krivična dela se vrše protiv imvine bez obzira na njeno
3
vlasništvo i bez obzira da li se radi o pokretnoj ili nepokretnoj imovini ili o imovinskim
pravima ili interesima.
Kod ovih krivičnih dela se kao objekt zaštite uglavnom nalazi imovina u vidu pokretne
stvari, dok se kod drugih krivičnih dela može javiti i nepokretna imovina. Kod malog broja
krivičnih dela iz ove glave kao objekt zaštite se mogu javiti imovinska prava odnosno interesi.
Posledica se obično javlja u vidu povrede koja obično nastupa na imovini drugog
fizičkog ili pravnog lica i to uglavnom u obliku štete. Ta šteta je obično imovinskog karaktera
i ogleda se u smanjenju ili u sprečavanju uvećanja postojeće imovine. Takođe je
karakteristično, za ovu grupu krivičnih dela, da se ta šteta može, uglavnom novčano izraziti i
to prema trentnim tržišnim uslovima i to u vreme izvršenja radnje krivičnog dela. Sama visina
štete predstavlja objektivni uslov kažnjavanja ili predstavlja otežavajuću ili olakšavajuću
okolnost.
Kada je u pitanju motiv izvršenja ovih krivičnih dela na strani učinioca u vreme
preduzimanja radnje izvršenja obično je to pribavljanje protivpravne imovinske koristi za sebe
ili za neko drugo fizičko ili pravno lice ili pak namera da se prouzrokuje neka šteta fizičkom
ili pravnom licu ili pobuda u vidu koristoljublja. To, u stvari, znači da je osnovni motiv koji se
javlja kod učinioca namera ili pobuda. Postojanje namere ili pobude takođe doprinosi i kod
određivanja stepena krivice. Ova dela se vrše isključivo sa direktnim umišljajem. Za ovu
grupu krivičnih dela zakon uglavnom predviđa novčane kazne(kao glavne ili sporedne) i
kazne zatvora kao glavne i to kao alternativa novčanim kaznama. Pored njih postoje i
imovinske kazne (vrsta kazni prema dobru koje se izricanjem ovih kazni oduzima. To su
kazne kojima se osuđenom licu oduzima određena imovina.
Gonjenje za krivična dela protiv imovine se obično preduzima po službenoj dužnosti
osim za sledeća krivična dela: krađa, teška krađa, prevara, neovlašćeno korišćenje tuđeg
vozila, zloupotreba povrenja i prikrivanje ako su učinjena prema bračnom drugu, licu sa kojim
oštećeni živi u trajnoj vanbračnoj zajednici, srodniku po krvi u pravoj liniji, bratu ili sestri,
usvojiocu ili usvojeniku ili drugim licima sa kojima učinilac živi u zajedničkom domaćinstvu,
gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi.
Po predlogu se gonjenje preduzima kod krivičnih dela utaje i zelenaštva, dok se
gonjenje za dela koja su učinjena na štetu imovine građana preduzima pa privatnoj tužbi u
sledećim slučajevima: sitne krađe, utaje, prevare, oduzimanje tuđe stvari, uništenje i oštećenje
tuđe stvari, protivpravno zauzimanje zemljišta, protivpravno useljenje i oštećenje tuđih prava.
4
KRAĐA I TEŠKA KRAĐA1
Delo se sastoji u oduzimanju tuđe pokretne stvari od drugog u nameri da se njenim
prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpravna imovinska korist. Krađa predstavlja
osnovno imovinsko krivično delo. Ako neko prisvoji nešto što nije njegovo, to je krađa.
Ukoliko je vrednost ukradenog manja od 15.000 dinara, to je sitna krađa, kažnjiva novčano ili
zatvorom do šest meseci. Sitna krađa goni se po privatnoj tužbi pokradene osobe. U slučaju da
je vrednost ukradene stvari veća od 15.000, a manja od 450.000 dinara, reč je o „običnoj“
krađi. Ovde već javni tužilac mora da goni lopova po službenoj dužnosti, a kazna je novčana
ili do tri godine zatvora.
Ako vrednost ukradene imovine prelazi 450.000 dinara, ili je ukradeno neko kulturno
ili prirodno dobro, onda govorimo o teškoj krađi. Kazna je do osam godina zatvora, a ukoliko
ukradeno vredi više od milion i po dinara — do 10 godina zatvora.
Objekt zaštite je imovina. Objekt napada je tuđa pokretna stvar. Pokretna stvar je svaki
predmet materijalne prirode koji se nalazi u čvrstom, tečnom ili gasovitom stanju, koji se
može prenostiti a da se pri tom ne ošteti ili uništi. Pokretnom stvari se smatra i svaka
proizvedena ili sakupljena energija za davanje svetlosti, toplote ili kretanja, telefonski impuls,
kao i računarski podatak i računarski program. Računarskim podatkom se smatra
predstavljena informacija, znanje, činjenica, koncept ili naredba koji se unosi, obrađuje ili
pamti ili je unet, obrađen ili zapamćen u računaru ili računarskoj mreži. Računarskim
programom smatra se uređeni skup naredbi koji služe za upravljanje radom računara, kao i za
rešavanje određenog zadatka pomoću računara. Čovek, s obzirom da je ljudsko biće a ne
stvar, ne može biti objekt ovog krivičnog dela ali to mogu biti pojedini odvojeni delovi tela2.
Leš i delovi leša mogu biti objekt napada kod krađe ako imaju posebnu namenu ili neke
ugrađene aparate koji imaju vrednost.
Radnja izvršenja je oduzimanje tuđe pokretne stvari.
Oduzimanje tuđe pokretne stvari se može izvršiti na razne načine, tajno ili javno,
različitim sredstvima. Izvršilac dela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je
direktan umišljaj.
1 “Sl. glasnik RS", 111/2009, član 203 - 204.2 Prirodni – odsečena kosa, izvađen zub ili veštački – proteza vilice, ruke noge
5
Nezavisno od vrednosti ukradenih stvari, teškom se smatra i krađa pod određenim
otežavajućim okolnostima, na primer, ako je lopov bio naoružan, ili je krađa izvršena
obijanjem ili provaljivanjem, korišćenjem bespomoćnosti ili teškog stanja neke osobe, za
vreme elementarne nepogode, od strane grupe. Kazna je do osam godina zatvora, ili do 10 za
vrednost preko milion i po dinara.
U članu 204. Kz RS navedena su čak osam oblika teške krađe kao i kazne za navedena
dela. To su:
1) Krađa izvršena obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih zgrada, soba, kasa, ormana
ili drugih zatvorenih prostora ili drugim savlađivanjem većih prepreka. Osnovna
karakteristika obog oblika teške krađe je to da je delo učinjeno radnom obijanja ili
provaljivanja. Obijanje je nasilno uklanjanje prepreka: lomljenje brave, katanca, stakla.
Provaljivanje je prodiranje u zatvoren prostor bez nasilnog uklanjanja prepreka: ulazak kroz
otvor ili ventilacioni prozor, preko terase, kroz prokopani tunel, preko lestvi ili konopca. Bitna
stvar za ovo krivično delo je da se radi o obijanju ili provaljivanju zatvorenih zgrada, soba,
kasa, ormana ili drugih zatvorenih prostorija. Zatvorene prostorije su sve one prostorije u koje
se ne može slobodno ući ili izaći bez savladavanja, uklanjanja prepreka. 3
2) Krađa izvršena od strane više lica. Ovo je oblik nužnog saizvršilaštva gde radnju
preduzimaju više lica na osnovu predhodno donete zajedničke odluke. Nije bitno da li ta lica
preduzimaju jednu istu ili različite delatnosti, već je bitno da ih preduzimaju na osnovu
predhodno zajednički donete odluke i radi ostvarenja predhodno dogovorenog cilja. Kada se
kaže više lica obično se misli na tri ili više lica.
3) Krađa izvršena na naročito opasan ili naročito drzak način. Naročito opasan način
izvršenja dela postoji kada je učinilac upotrebio takav način ili takva sredstva izvršenja
kojima je doveo ili mogao dovesti u opasnost život ili telesni integritet ljudi ili imovinu:
upotreba eksplozivnih materija, zapaljivih materija, bojivih i dr. otrova, radioaktivnih
materija, opasnih životinja (domaćih ili diviljih), ili razna druga opasna sredstva. Naročito
drzak način izvršenja ovog dela postoji onda kada je, prilikom izvršenja dela, učinilac
pokazao takvu bezosećajnost, smelost, zločinačku nameru.
4) Krađa izvršena od strane lica koje je pri sebi imalo oružje ili opasno oruđe radi
napada ili odbrane. Ovo delo dobija naročito težak oblik zato što se kod učinioca, za vreme
3 Milan Milošević, Krivično pravo, Novi Sad, 2012.god. str. 85.
6
izvršenja krađe, nalazi oružje ili neko opasno oruđe koje učinilac poseduje radi napada ili
odbrane. To posedovanje mora da bude vidljivo, ali ne sme da bude upotrebljeno.
5) Krađa izvršena za vreme požara, poplave, zemljotresa ili drugog udesa. Za ovo je
delo je karakteristično to što ono dobija na težini zahvaljujući okoln ostima pod kojima je
izvršeno. Te okolnosti su, obično, već navedeni primeri u zakonskoj definiciji požar, poplava,
zemljotres ili nekog drugog udesa npr: razna stanja ili događaji koji ljudima na različite
načine ugoržavaju život, zdravlje, telesni integritet ili imovinu. Učinilac koristi navedene
okolnosti i zbog toga je ovo delo kvalifikovano kao oblik teške krađe.
6) Krađa izvršena iskorišćavanjem bespomoćnosti ili drugog teškog stanja nekog lica.
Same okolnosti pod kojima se izvršava ovo delo čine ga naročito teškim i svrstavaju ga u ovu
kategoriju. Te okolnosti su, u stvari, korišćenje bespomoćnosti ili drugog teškog stanja
pasivnog subjekta koji se nalazi u takvom stanju gde nije u mogućnosti da sam odlučuje o
svojim postupcima i da sam štiti svoju imovinu.
7) Krađa stvari čija vrednost prelazi 450.000 dinara ili ukradena stvar predstavlja
kulturno ili prirodno dobro. Okolnost koja dovodi do težine ovo delo krađe je vrednost (u
novcu) ukradene stvari koja prelazi 450.000 dinara ili to da ukradena stvar predstvlja neko
kulturno ili prirodno dobro. Šta su kulturna a šta prirodna dobra određuje se posebnim
propisima.
8) Kada je krađa izvršena od strane organizovane kriminalne grupe ili ako vrednost
ukradenih stvari prelazi iznos od 1.500.000 dinara,. Kvalifikatorna okolnost kod ovog oblika
je evidentna: iznos ukradne stvari treba da prelazi 1.500.000 dinara. 4
4 Sl. glasnik RS", 111/2009, član 204.
7
RAZBOJNIŠTVO I RAZBOJNIČKA KRAĐA
Krivična dela razbojništva i razbojničke krađe spadaju u imovinska krivična dela sa
elementima nasilja. Društvena opasnost ovih krivičnih dela suštinski nije u imovinskoj šteti,
nego u ponašanju izvršioca dela koji koristi prinudu, pretnju ili napad na život i telo sa ciljem
da oduzme stvar ili zadrži oduzeto.
Razbojništvo je prisvajanje tuđe pokretne stvari upotrebom sile ili pretnje da će se
napasti na nečiji život ili telo. Za vrednost plena do 15.000 dinara kazna je do tri godine
zatvora, za plen vredan od 15.000 do milion i po dinara — do 10 godina, a za veću vrednost
— do 15 godina zatvora. Ista kazna, do 15 godina, važi i za slučaj da je razbojništvo počinila
razbojnička grupa ili je nekom s predumišljajem naneta teška telesna povreda.5
Za ovo delo zakonska definicija kaže da se sastoji u upotrebi sile protiv nekog lica ili
pretnjom da će se neposredno napasti na život ili telo i time oduzme tuđu pokretnu stvar u
nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist.
Objekt zaštite kod ovog dela, kao i kod predhodnih, je imovina. Objekt napada je tuđa
pokretna stvar.
Još ozbiljnije krivično delo jeste razbojnička krađa.6 To je situacija u kojoj je lopov
zatečen u krađi, pa u nameri da zadrži ono što je ukrao upotrebi silu ili pretnju da će napasti
na nečiji život ili telo. Ovo krivično delo spada u grupu složenih krivičnih dela za koja je
karakteristično da se sastoje iz dva krivična dela: krađa (delo protiv imovine) i prnuda (delo
protiv slobode i prava čoveka i građanina) koja su nužno povezana i čine novo krivično delo
za koje zakon propisuje strožiju kaznu. Kazna je do 10 godina zatvora, ili do 12 godina za
vrednost preko milion i po dinara. Ukoliko je razbojničku krađu počinila grupa lopova, ili je
nekom u takvoj krađi namerno i svesno naneta teška telesna povreda, kazna može biti i do 15
godina zatvora.7
Razbojništvo kao i razbojnička krađa predstavlja pravo složeno krivično delo koje čine
dva dela: prinuda i krađa, ali ovde prinuda prethodi krađi za razliku od dela razbojnička krađa
gde krađa prethodi. Primarni cilj prinude je to da se slomi otpor vlasnika stvari i tako oduzme
stvar u nameri da učinilac sebi li drugom licu pribavi protivpravnu imovinsku korist.
5 http://upravusi.rs/bezbednost-kat/krivicna-dela-koja-ukljucuju-nasilje/krivicna-dela-protiv-imovine/6 “Sl. glasnik RS", 111/2009, član 205.7 Milan Milošević, Krivično pravo, Novi Sad, 2012.god. str 87.
8
UTAJA
Utaja je kad neko prisvoji tuđu stvar koja mu je poverena na čuvanje. Ukoliko su
utajene stvari u privatnoj svojini i vredne između 15.000 i 450.000 dinara, ovo krivično delo
goni se po predlogu — potrebno je da oštećeni to zatraži od javnog tužioca. Kazna je novčana
i do dve godine zatvora. Ako je vrednost manja od 15.000 dinara, gonjenje je po privatnoj
tužbi, a kazna do šest meseci zatvora ili novčana. Delo se sastoji u prisvajanju tuđe pokretne
stvari koja je učiniocu poverena ili koju je našao ili je do nje sučajno došao u nameri da time
sebi ili drugom pravnom ili fizičkom licu pribavi protivpravnu imovinsku korist.
Objekt zaštite je imovina. Objekt napada je tuđa pokretna stvar.
Iz zakonske definicije se vidi da je radnja prisvajanje tuđe pokretne stvari. Prisvajanje
je, u stvari, vlasničko ponašanje prema stvari od strane učinioca dela koji na njoj nema pravo
svojine. Učinilac dela koristi i raspolaže stvarima koje su mu poverene ili koje je našao ili do
koje je sučajno došao kao da je njihov vlasnik iako to nije.
Međutim, ukoliko postoje otežavajuće okolnosti, gonjenje po službenoj dužnosti
preuzima javni tužilac. To se dešava ako je vrednost utajene imovine veća od 450.000 dinara
(kazna, uz novčanu, do pet godina zatvora, a ako je reč o vrednosti većoj od milion i po dinara
ili kulturnom/prirodnom dobru, moguć je zatvor do osam godina). Otežavajuća okolnost je i
ako utaju počini staratelj pokradenog (novčana kazna i do tri godine zatvora).
Takođe kažnjivo je i ako nađeš ili slučajno dođeš do nečeg što nije tvoje, pa to zadržiš
za sebe ili nekom pokloniš. Kazna je novčana i do jedne godine zatvora, ali samo ako vlasnik
podnese javnom tužiocu predlog za gonjenje, osim za vrednost manju od 15.000 dinara. U
tom slučaju važi gonjenje po privatnoj tužbi, a kazna je do šest meseci zatvora ili novčana.8
PREVARA
8 http://upravusi.rs/bezbednost-kat/krivicna-dela-koja-ukljucuju-nasilje/krivicna-dela-protiv-imovine/
9
Prevara je kad prevarant dovede žrtvu u zabludu ili je održava u zabludi da bi žrtva
učinila nešto na štetu svoje ili tuđe imovine. Najmanja kazna, do šest meseci zatvora, sledi
kada je iznos štete manji od 15.000 dinara i to se goni po privatnoj tužbi ako je reč o privatnoj
svojini. Ukoliko je šteta veća, od 15.000 do 450.000 dinara, a prevarant je hteo da sebi li
nekom drugom pribavi korist, kazna je novčana i do pet godina zatvora.
Ako je prevarant imao nameru da samo nanese štetu — ne i da sebi ili nekom drugom
pribavi korist, a šteta ne prelazi 450.000 dinara, kazna je novčana i do šest meseci zatvora.
Ukoliko vrednost štete odnosno pribavljene koristi prelazi 450.000 dinara, kazna je do
osam godina zatvora, ili do 10 godina za vrednost veću od milion i po dinara.
Ovo delo se sastoji u dovođenju u zabludu ili održavanju u zabludi drugog lica lažnim
prikazivanjem ili prikrivanjeim činjenica tako da se on navede da nešto učini ili ne učini na
štetu svoje ili tuđe imovine a sve to u nameri da učinioc za sebe ili drugog pribavi
protivpravnu imovinsku korist.
Radnja izvršenja kod ovog dela je dovođenje u zabludu ili održavanje u zabludi
drugog lica da se ovaj navede da na štetu svoje imovine nešto učini ili ne učini. 9
Zakon predviša i dva teža oblika ovog dela: kada je radnjom pribavljena imovinska
korist ili je drugome naneta šteta u iznosu koji prelazi 450.000 dinara i ako je pribavljena
imovinska korist ili naneta šteta u vrdnosti od 1.500.000 dinara ili više.
ODUZIMANJE, OŠTEĆENJE I UNIŠTENJE TUĐE STVARI 10
9 Milan Milošević, Krivično pravo, Novi Sad, 2012.god. str.90.
10
Ukoliko neko oduzme tuđu pokretnu stvar, ali bez namere da time stekne nekakvu
korist, odnosno ošteti ili uništi tuđu stvar, bilo pokretnu ili nepokretnu, biće kažnjen novčano
ili zatvorom do šest meseci. Međutim, kazna je veća zavisno od vrednosti oduzete, oštećene
ili uništene imovine i ako je reč o kulturnom ili prirodnom dobru. Najveća — do pet godina
zatvora — sledi u slučaju oštećenja/uništenja, ukoliko je šteta veća od milion i po dinara ili je
reč o kulturnom dobru, zaštićenoj okolini nepokretnog kulturnog dobra ili dobru koje uživa
prethodnu zaštitu.
Ako je imovina o kojoj je reč u privatnoj svojini, ovo krivično delo goni se po privatnoj tužbi.
Objekt zaštite je imovina. Objekt napada je tuđa pokretna stvar, a kod uništenja I
oštećenja tuđe stvari objekt napada je tuđa pokretna I nepokretna stvar koja ne mora da ima
imovinsku, novčanu vrednost, ali mora imati neku vrednost (afektacionu) za vlasnika.
Zakon kod oduzimanja tuđe stvari predviđa teži oblik koji postoji u dva slučaja: 1) ako
vrednost oduzete stvari prelazi iznos od 1.500.000 dinara i 2) ako je radnja izvršenja
preduzeta u odnosu na stvar koja predstavlja kulturno dobro. 11
Radnja izvršenja kod oštećenja i uništenja tuđe stvari se sastoji iz više alternativno
predviđenih delatnosti: uništenja, oštećenja ili činjenja tuđe stvari neupotrebljivom. Uništenje
je promena supstance ili oblika nekog predmeta, fizičkim, emijskim putem, sagorevanjem ili
rastapanjem čime se u potpunosti i trajno ova stvar ne može koristiti za prvobitnu namenu.
Oštećenje je delimično, privremeno ili kratkotrajno onesposobljenje stvari čime se smanjuje
njena vrednost ili upotrebljivost za određeno, kraće ili duže vreme, ali koja se može popraviti
ili oštećeni deo zamentiti novim delom i na taj način povratiti provobitna vrednost ili
upotrebljivost stvari. Činjenje stari neupotrebljivom je onesposobljenje stvari za svrhu za koju
je namenjena na drugi način bez delovanja na supstancu ili oblik stvari.
Zakon predviđa dva teža oblika. Prvi teži oblik postoji ako je preduzetom radnjom
izvršenja prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi 450.000 dinara. Za ovo deloo je propisana
novčana kazna ili kazna zatovora do dve godine. Drugi teži oblik postoji ako je šteta
pričinjena prilikom preduzimanja radnje izvršenja veća od 1.500.000 dinara.
10 Sl. glasnik RS", 111/2009, član 211, 212.11 Sl. glasnik RS", 111/2009, član 211.
11
NEOVLAŠĆENO KORIŠĆENJE TUĐEG VOZILA12
Ovo krivično delo se sastoji u korišćenju tuđeg motornog vozila bez pristanka
oštećenog lica. Učinioc dela će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dve
godine.
Objekt zaštite je imovina. Objekt napada je tuđe motorno vozilo. To je svako
saobraćajno sredstvo na motorni pogon u suvozemnom, vodneom ili vazdušnom saobraćaju.
Za postojanje ovog dela bitna činjenica je ta da se radi o tuđem motornom vozilu.
Radnja izvršenja kod ovog krivičnog dela je korišćenje tuđeg motornog vozila. Ona se
satoji u neposrednoj upotrebi vozila za vozžnju ili pak u stvaranju uslova za takvu vožnju.
Ona se može preduzeti na razne načine. Za postojanje dela potrebno je da se ova radnja
korišćenja tuđeg vozila preduzima novlašćeno, dakle bez pristanka ovlašćenog lica (vlasnika
ili držaoca vozila odnosno člana njegove porodice).
Zakon kao teži oblik ovog dela navodi neovlašeno korišćenje uz provaljivanje ili
obijanje motornog vozila ili upotrebu sile ili pretnje. Te okolnosti su kvalifikatorne okolnosti
za ovaj teži oblik dela. Kazna za ovaj odbilik je zatvor od tri meseca do pet godina. Zakon
izričito navodi da je i pokušaj kažnjiv.
12 Sl. glasnik RS", 111/2009, član 213.
12
IZNUDA
Za iznudu je karakteristično to da počinilac silom ili pretnjom natera žrtvu da učini
nešto na štetu svoje ili tuđe imovine, da bi sebi ili nekom drugom pribavio imovinsku korist.
Za učinioca ovog dela propisana je kazna zatvora i to od jedne do osam godina.
Kod ovog dela objekt zaštite je dvojako određen i to: imovina i sloboda odlučivanja
čoveka u raspolaganju svojom imovinom.
Radnja izvršenja je prinuđivanje drugog lica. To je psihološka delatnost uticanja na
volju drugog u smislu da se on prinudi da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe
imovine protivno svojoj slobodno donetoj odluci. Prinuđivanje se može preduzeti na dva
načina: upotrebom sile ili pretnjom. Sila je upotreba fizičke, mehaničke ili druge snage ili
upotreba hipnoze ili omamljujućih sredstava. Ona može biti apsolutna (fizička) i kompulzivna
(psihička). Pretnja je stavljanje u izgled, najava drugom licu da će prema njemu biti
primenjena sila. Ona mora da sadrži sledeće elemente: da bude ozbiljna, da bude stvarna, da
bude moguća, neposredna i neotklonjiva.
Krajnji cilj primene sile ili pretnje je taj da se pasivni subjkt primora da sam nešto
učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine. Šteta se može ostvariti na pokretnoj i
nepokretnoj imovini.
I za ovo delo zakon predviđa teže oblike i to tri teža oblika. Prvi teži oblik postoji ako
je pribavljena protivpravna imovinska korist od preko 450.000 dinara. Za ovo je delo
propisana kazna zatvora od dve do deset godina. Drugi teži oblik postoji ako je preduzetom
radnjom izvršenja osnovnog dela pribavljena imovinska korist u iznosu od preko 1.500.000
dinara. Za ovo je delo propisana kazna zatvora od dve do dvanaest godina. I treći oblik dela
postoji ako je delo izvršeno od strane organizovane grupe. Grupno, organizovano vršenje
krivičnih dela iznude predstavlja poseban oblik kumulacije kriminalne energije. Za ovo je
delo propisana kazna zatvora od tri do petnaest godina. 13
13 Sl. glasnik RS", br. 111/2009, član 214.
13
UCENA
Delo se sastoji u prinuđivanju drugog lica da nešto učini ili ne učini pretnjom da će za
to ili njemu blisko lice otkriti nešto što može da škodi njihovoj časti ili ugledu u nameri da
učinilac sebi ili drugom pribavi protivpravnu imvoinsku korist. Kazna za ovo delo je zatvor
od tri meseca do pet godina.
Objekt zaštite je dvojako određen: kao pokretna ili nepokretna imovina i kao sloboda
odlučivanja u pogledu raspolaganja svojom imovinom.
Radnja izvršenja je prinuđavanje drugog lica da nešto učini ili ne učini na štetu svoje
ili tuđe imvoine. Za razliku od iznude, ovde se priuđivanje vrši pretnjom koja ima specifičan
karakter. Ona se sastoji u stavljanju u izgled pasivnom subjktu da će se otkriti neštoi što može
da škodi njegovoj časti ili ugledu ili njemu bliskog lica. Cilj primene ove pretnje je da se
prinuđeno lice natera strahom od sramote da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe
imovine.
Zakon predviđa tri teža oblika ovog dela. Prvi teži oblik postoji ako je preduzetom
radnjom pribavljena protivpravna imovinska korist u iznosu preko 450.000 dinara. Za ovo
delo zakon propisuje kaznu zatvora u trajanju od jedne do osam godina. Drugi teži oblik ovog
dela postoji ako je radnjom izvršenja osnovnog dela pribavljena imovinska korist u iznosu
preko 1.500.000 dinara. Za ovo delo je propisana kazna zatvora od dve do deset godina. Treći
oblik dela postoji ako je delo izvršeno od strane organizovane grupe.14
14 Sl. glasnik RS", br. 111/2009, član 215.
14
ZELENAŠTVO
Delo se sastoji u davanju novca ili drugih potrošnih stvari na zajam nekom licu i za
uzvrat primanju ili ugovaranju za sebe ili drugog nesrazmerne imovinske koristi,
iskorišćavajući teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost, nedovoljnu
sposobnost za rasuđivanje oštećenog. Zakon predviđa kaznu zatvora do tri godine i novčanu
kaznu.
Objekt zaštite je imovina. Objekt napada je novac ili druga potrošna stvar.
Delo se sastoji u davanju novca ili drugih potrošnih stvari na zajam nekom licu.
Davanje znači predaja u državinu, na korišćenje novca ili drugih potrošnih stvari. Važan
element ovog dela je i to da učinioc dela za uzvrat prima ili ugovara za sebe nesrazmernu
imovinsku korist korsteći trenutno loše stanje pasivnog subjekta.
Za ovo delo zakon predviđa dva teža oblika: prvi teži oblik postoji ako učinioc dela
za sebe ili drugog pribavi imovinsku korist ili pričini štetu pasivnom subjktu u iznosu koji
prelazi 450.000 dinara. Drugi teži oblik postoji ako učinioc dela pribavi imovinsku korist koja
prelazi 1.500.000 dinara. 15
15 Sl. glasnik RS", br. 111/2009, član 217.
15
ZAKLJUČAK
U gotovo svim zemljama sveta imovinski kriminalitet, pre svega razni oblici krađe,
predstavlja svakodnevnu pojavu, te se često govori da je u pitanju masovni kriminalitet. Pod
imovinskim kriminalitetom po pravilu se podrazumevaju krivična dela koja su usmerena na
protivpravno prisvajanje ili oštećenje tuđe stvari ili prava, odnosno pribavljanje protivpravne
imovinske koristi na drugi način.
Krađe, pljačke i razbojništva su u Srbiji najčešća i gotovo masovna krivična dela.
Zvanična statistika kazuje da čak petinu procesuiranih punoletnih delinkvenata tokom prošle
godine čine lopovi i prevaranti. Protiv njih je podneseno 48.113 krivičnih prijava, a potom je
svaka četvrta pretočena i u optužnicu - kaže kriminolog Zlatko Nikolić.
Krađama i razbojništvima se u Srbiji bavi pedesetak organizovanih grupa i bandi, ali i
mnogo pojedinaca, čiji je repertoar (ne)dela veoma širok, i kreće se od krađe poljoprivrednih
proizvoda i gradskih šahti, preko krađe automobila i nakita po kućama, do pljački menjačnica
i banaka. PREMA podacima Republičkog zavoda za statistiku, 2011. godine za krivična dela
protiv imovine osuđeno je 6.825 punoletnih lica. Od dvadeset i jednog dela na listi, najviše
osuđenih je bilo za teške krađe (2.242), krađe (1.846), razbojništva (626), sitne krađe, utaje i
prevare (400), neovlašćeno iznošenje kulturnih dobara u inostranstvo (282) i neovlašćeno
korišćenje tuđih automobila (226).16
16 http://www.pravniportal.rs/index.php?cat=159&id=3733
16
LITERATURA
1. Milan Milošević, Krivično pravo, Novi Sad, 2012.god.
2. Zoran Stojanović, Komentar krivičnog zakona, Sl. glasnik RS, Beograd, 2008.
3. Krivični zakon RS, "Službeni glasnik RS", br. 111/2009.
4.4. www.pravniportal.rswww.pravniportal.rs
17