Kriteriji Ocjenjivanja Elementi Vrednovanja PN2015-16

7/25/2019 Kriteriji Ocjenjivanja Elementi Vrednovanja PN2015-16

1/52

1

upanija varadinska

O Ivana Rangera Kamenica

ELEMENTI I KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

U PREDMETNOJNASTAVI

Kamenica, 14. rujna 2015.


2/52

2

SADRAJ

1. Uvod 3

2.

Hrvatski jezik . 43. Likovna kultura .. 10

4. Glazbena kultura ... 11

5. Engleski jezik ... 14

6. Matematika ... 23

7. Priroda/ biologija ..... 26

8. Kemija .. 27

9. Fizika 30

10. Povijest ..... 32

11. Geografija. 33

12. Tehnika kultura ....36

13.

Tjelesna i zdravstvena kultura ... 41

14. Vjeronauk 42

15. Informatika 47

16. Njemaki jezik.. 49


3/52

3

UVOD

Nastavna godina je poela i spremni smo za nove izazove, znanja, ali i ocjene.

Ocjenjivanje postignua uenika jedan je od redovitih i najvanijih naina vrednovanja.

Kako bi uenici i roditelji to bolje razumjeli i znali to se oekuje od uenika, uitelji su

izradili elemente ocjenjivanja te naine i postupke vrednovanja. Na taj nain jasno su

definirana pravila rada koja su usklaena s aktualnim Pravilnikom o nainima,

postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli.

Istiemo da se uspjeh uenika u ocjenjivanju uratka, praktinoga rada, pokusa,izvoenja laboratorijske i druge vjebe, ocjenjuje temeljem primjene uenikova znanja u

izvoenju zadataka, samostalnosti i pokazanih vjetina, koritenju materijala, alata i

drugih pomagala te primjeni sigurnosnih mjera prema sebi, drugima i okoliu.


4/52

4

ELEMENTI I KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA U

NASTAVI HRVATSKOGJEZIKA

Uiteljica Petra pac

Predmetno podruje: Hrvatski jezik

Ocjena Kriteriji

odlian (5)

uenik pokazuje izrazit interes za jezine sadraje i s lakoom ih usvajaaktivanje na satu, sudjeluje u obradi novih sadraja, daje primjedbe i vlastite primjeresamostalno istrauje i izvodi pravila, usvojeno znanje primjenjuje i na nove sadraje nastavne sadraje usvojio u potpunostirazlikuje bitno od nebitnoga, uoava kljune pojmovetoani precizan u vjebama ralambe i otklanjanja pogrjeaka te argumentirano izvodizakljukeredovito i tono rjeava domae zadaetemeljit, savjestan, sistematian, samostalansamostalno se slui dodatnim izvorima znanja (gramatika, pravopis, rjenici, internet...)

vrlo dobar (4)

uenik pokazuje interes za nove jezine sadraje, aktivan na satus razumijevanjem i skoro u potpunosti usvaja jezine sadrajenauene sadraje primjenjuje veinom bez pogrjeakaima razvijenu sposobnost analize i sinteze jezinih pojavapokazuje samostalnost u istraivanju novih pojavauz poticaj istrauje jezine pojave i izvodi pravila koja uspjeno primjenjujeredovito pie zadaerado prihvaa savjete za poboljanje kvalitete svoga radauz poticaj se slui i ostalim izvorima znanja

dobar (3)

uenik zanimanje za jezino podruje je povremeno, aktivnost na satu promjenjivajezine sadraje usvojio veim dijelomuoava jezinu pojavu, tono je definira, ali je tee primjenjujenaueno pamti i reproducira, ali ne redovitosposobnosti jezikoslovnoga miljenja su na prosjenoj razinipovremeno ponavlja iste pogrjekeuz pomo i poticaj uoava i istrauje jezine pojavekatkada zaboravlja napisati domae zadae, a u napisanima ima pogrjeaka

prihvaa savjete za poboljanje kvalitete rada, no nije ustrajanpovremeno se koristi drugim izvorima znanja

dovoljan (2)

uenik rijetko pokazuje interes za jezine sadraje koji su najee djelomino usvojenitee prepoznaje i razlikuje jezine pojavenauene nastavne sadraje djelomino pamti i reproducira, ali ih ne primjenjujeesto grijei, ne uoava pogrjeke i ponavlja ihosjeaj za jezik nije dovoljno razvijenkatkad je koncentriran i zapisuje biljekeuoljiva je nesamostalnost u radu prihvaa savjete, no nije ustrajan u njihovoj primjeni

neredovito pie domae zadae te najee rjeava samo najjednostavnije zadatkene koristi se drugim izvorima znanja


5/52

5

nedovoljan (1)

uenik ne pokazuje interes za nastavu jer nema predznanje, pasivan jene prepoznaje jezine pojavenema razvijeno gramatiko miljenjene primjenjuje jezina pravilaesto ne prati nastavu, nema potreban pribor niti vodi biljeke unato savjetima i pomoi ne mijenja svoj odnos prema obvezama

ne pie domae zadae

Predmetno podruje: Knjievnost

Ocjena Kriteriji

odlian (5)

uenik aktivno sudjeluje u interpretaciji knjievnih tekstova i pokazuje poseban interes zaknjievnost samostalno interpretira proitani tekst potpuno usvaja knjievnoteorijske pojmove i s lakoom ih prepoznaje u novom tekstu-

razlikuje, tono imenuje i primjenjuje knjievne vrste i stilska izraajna sredstva argumentirano brani postavljene teze tijekom interpretacije knjievnoga teksta usporeuje i analizira djela sline tematika ili djela istog pisca ima razvijene prosudbene sposobnostikreativan je i samostalan ita vie od zadanoga ima sistematine i potpune biljeke

vrlo dobar (4)

uenik rado sudjeluje u interpretaciji teksta gotovo u potpunosti samostalno interpretira proitani tekst uspjeno usvaja i primjenjuje knjievnoteorijske pojmove na novim tekstovima

ima razvijene ralambene i perceptivne sposobnosti uz mali poticaj iznosi svoj kritiki stav i argumentirano ga zastupa esto se koristi i drugim izvorima znanja biljeke su gotovo potpune

dobar (3)

uenik povremeno pokazuje interes za knjievne tekstovedjelomino usvaja i primjenjuje knjievnoteorijske pojmove, ponekad grijei u odreenjuknjievnog roda i vrste djela razumije proitani tekst i katkad sudjeluje u interpretaciji uz pomo i poticaj uitelja iznosi osobna zapaanja ralambene i perceptivne sposobnosti su na prosjenoj razini

povremeno trai pomo uitelja ili ostalih uenika, nesamostalan je u radu ita samo zadano ne koristi se dodatnim izvorima znanja biljeke su ponekad nepotpune

dovoljan (2)

uenik ne pokazuje interes za knjievnost u interpretaciji sudjeluje samo uz poticaj povrno interpretira tekst uz uiteljevu pomo

esto grijei u odreenju knjievnog roda, vrste djela i stilskih izraajnih sredstava prepoznaje jednostavnije knjievnoteorijske pojmove, primjenjuje ih uz poticaj i pomo tee doivljava tekst i njegov smisao

nema razvijene itateljske navike biljeke su nepotpune i nejasne


6/52

6

nedovoljan (1)

uenik ne pokazuje interes za knjievnost ni uz dobru motivaciju i pomo ne sudjeluje u interpretaciji ne posjeduje osnovna knjievnoteorijska znanja zbog loega itanja ne razumije tekst esto nema pribor niti ima biljeke

Predmetno podruje: Lektira

Ocjena Kriteriji

odlian (5)

uenik knjigu ita na vrijeme potujui zadani rok, a dnevnik itanja sadriosobna promiljanja o djelu ima uredan i kvalitetno napisan dnevnik itanja u skladu s pravopisnim pravilima u potpunosti ovladava sadrajem knjige, a doivljaj je knjievnog djela na vrlo

visokoj razini samostalno iznosi svoja zapaanja o djelu i obrazlae svoje miljenje na satu je aktivan i koristi se dnevnikom itanjazainteresiran je za svaki oblik rada i nain obrade lektire u interpretaciji se tono koristi knjievnim pojmovima poruku, ideju, sadraj ili knjievni lik dovodi u suodnos sa stvarnim ivotom ilidrugim knjievnim djelima

vrlo dobar (4)

uenik knjigu ita na vrijeme potujui zadani rok, a na sat lektire nosi dnevnikitanja koji sadri osobna zapaanja o djeluovladava sadrajem knjige, a doivljaj je knjievnog djela na visokoj razini

ima uredan dnevnik itanja u skladu s pravopisnim pravilimana satu je aktivan i svoje miljenje esto dokazuje primjerima iz djela zainteresiran je za svaki oblik rada i nain obrade lektire

u interpretaciji se uglavnom tono koristi knjievnim pojmovima esto promiljao knjievnom djelu, usporeuje ga s prije proitanim djelima, osobama ili

dogaajima iz stvarnog ivota

dobar (3)

trudi se knjigu proitati u cijelosti do zadanog roka, na sat lektire nosi dnevnikitanja biljeke u dnevniku itanja su saete i najee se odnose na fabulu djelavei dijelom ovladava sadrajem, a doivljaj je knjievnog djela na prosjenoj

razinitrudi se sudjelovati u aktivnostima i interpretaciji koliko mu doputa poznavanjesadraja knjievnog djela

ponekad zauzima miljenje prema proitanom djelu i nastoji ga obrazloiti napoticaj uitelja

dovoljan (2)

uenik rijetko potuje zadani rok za itanje knjige, na sat lektire zaboravljadonijeti dnevnik itanja ili donosi vrlo ture i openite biljeke, ponekad prepisaneiz drugih izvora znanja

nesiguran je u sadraj knjievnog djela, a doivljaj je knjievnog djela na niskoj razinipokazuje minimalno zanimanje za aktivnosti i interpretaciju knjievnog djela

rijetko sudjeluje u analizi djela jer nije usvojio knjievnoteorijske pojmove nespretno obrazlae dojam o proitanome djelu


7/52

7

nedovoljan (1)

uenik ne pokazuje zanimanje za itanje lektirenema dnevnik itanja i ne pie zabiljeke o zadanome knjievnom djelu ili donosi saeteprepisane biljeke

ne vlada sadrajem knjievnog djelane moe izrei dojam o proitanome djeluneuspjean je u rjeavanju zadataka vezanih uz odreenu lektiru

ne pokazuje zanimanje za aktivnost i interpretaciju knjievnog djelane prihvaa uiteljeve savjete i prijedloga niti se dri dogovora

Predmetno podruje: Jezino usmeno izraavanje

Ocjena Kriteriji

odlian (5)

uenik se izraava hrvatskim knjievnim jezikom i ima vrlo bogat rjenikpravilno i jasno izgovara rijei i ostvaruje pravilnu reeninu intonaciju s lakoom oblikuje sloene i viestruko sloene reenice

rado sudjeluje u svim oblicima usmenog izraavanjajasno izlae i samostalno obrazlae vlastito miljenjeima odlino razvijenu kulturu sluanja i izvrsno komunicira sa sluateljimainterpretativno ita tekst, ima razvijenu sklonost za krasnoslov

vrlo dobar (4)

uenik se izraava hrvatskim knjievnim jezikom i ima bogat rjenik pravilno i jasno izgovara rijei i ostvaruje pravilnu reeninu intonaciju rado sudjeluje u govornim vjebama jasno i tono izlae, trudi se ostvariti komunikaciju sa sluateljimaizraajno ita tekst i krasnoslovi

dobar (3)

trudi se izraavati hrvatskim knjievnimjezikom i ima prosjean rjenikuoava odstupanja od knjievnog jezika u govoru drugih osoba, ali esto sam grijei ugovoru

ponekad mu je potreban poticaj za jasno izgovaranje rijei i reenicauglavnom pravilno ostvaruje reeninu intonaciju sudjeluje govornim vjebama, no ne istie se svojom aktivnou vlada tehnikom itanja, ali ne razvija vlastiti odnos prema proitanome pa ga je potrebnousmjeravati

ponekad pokazuje nestrpljenje u komunikaciji s drugima pa mora razvijati kulturu sluanja

dovoljan (2)

uenik se izraava hrvatskim knjievnim jezikom uz estu uporabu dijalektizama i

razgovornog govora, ima oskudniji rjenikpravilno i jasno izgovara glasove, ali sporo itatee izraava misli i najee oblikuje jednostavne reenicena uiteljev poticaj i uz njegovu pomo sudjeluje u govornim vjebama ponekad brzo odustane od postavljenih zadataka: krasnoslov, usmeno izlaganje,pripovijedanje...

nedovoljan (1)

uenik se ne trudi izraavati hrvatskim knjievnim jezikom i ne prihvaa uiteljevupomo, rjenik je jako siromaan odbija sudjelovati u vjebama usmenog izraavanja nema razvijenu kulturu sluanja i ne potuje pravila komunikacije

ne vlada u potpunosti tehnikom itanja i ne eli krasnosloviti


8/52

8

Predmetno podruje: Jezino pismeno izraavanje

Ocjena Kriteriji

odlian (5)

uenik pokazuje vrlo visok stupanj usvojenosti pravopisnoga i gramatikoga gradiva, pieitkim slovopisom

potuje zakonitosti organiziranja i oblikovanja razliitih vrsta pisanih tekstova pismeni sastavci sadrajno razraeni, tono napisani, kompozicijski utemeljeni, zanimljivi,kreativni, matoviti uspjeno pie po diktatu, odgovara na pitanja, samostalno i tonostvara reenice tei usavravanju svoga pisanoga izraza

vrlo dobar (4)

uenik pokazuje visok stupanj usvojenosti pravopisnoga i gramatikoga gradiva, pieitkim slovopisom samostalno i vrlo uspjeno oblikuje razliite vrste tekstova uspjeanje pri pisanju diktata, odgovora na pitanja i samostalno napisanih reenica uredan je

dobar (3)

djelomina usvojenost pravopisne i gramatike norme, te djelomina ovladanostzakonitostima organizacije i oblikovanja razliitih vrsta tekstova potrebna je pomo uitelja

dovoljan (2)

ini vee pravopisne, gramatike i stilske pogrjeke ne poznaje zakonitosti organizacije teksta pismeni sastavci nisu logiki povezani potrebna je stalna pomo i poticaj

nedovoljan (1)

siromanim rjenikom ne moe izraziti misli

nije usvojio ni minimum pravopisnih i gramatikih pravila ortografske norme su ispod razine ne poznaje zakonitosti teksta

Predmetno podruje: Medijska kultura

Ocjena Kriteriji

odlian (5)

uenik ima jako razvijeno zanimanje za medije rado sudjeluje u svim oblicima rada

samostalan je u iznoenju stavova i zapaanja u potpunosti usvojio kljune pojmove te ih primjereno i s lakoom primjenjuje naueno primjenjuje na novim primjerima, lako i uspjeno povezuje sadraje iz medijskekulture s ostalim sadrajima hrvatskoga jezika i drugih predmeta samostalno priprema prezentacije i plakate i komentira ih

vrlo dobar (4)

uenik ima razvijeno zanimanje za medije usvaja kljune pojmove i primjenjuje ih u novim situacijama na poticaj stvara medijske sadraje prati dostignua u medijima povezuje sadraje unutar medijske kulture (film, kazalite...) samostalno priprema prezentacije i plakate

dobar (3) uenik je djelomino usvojio kljune pojmove


9/52

9

na poticaj se ukljuuje u raspravu i komentare o filmu, kazalinom djelu...najee narazini sadraja slabije povezuje steeno znanje sa sadrajima ostalih sastavnica hrvatskoga jezika interes je promjenjiv u skupini priprema prezentacije, plakate

dovoljan (2)

uenik prepoznaje samo elementarne pojmove znanje o medijskoj kulturi je na poetnoj razini interes i aktivnosti su minimalne

nedovoljan (1)

uenik ne pokazuje interes za nastavne sadraje medijske kulture nije usvojio osnovne pojmoveodbija suradnju, ne sudjeluje u radu ni na uiteljev poticaj

ueniku tijekom pisane provjere nije doputena uporaba sredstava za prepisivanje(biljenica, knjiga) - primijeti li to uitelj, pisana provjera znanja vrednuje se ocjenomnedovoljan

pisane provjere znanja uenik je duan pisati pisanim slovima, itko, i u skladu spravopisom na to e ga uitelj upozoriti prije poetka pisanja

ne moe li proitati uenikov uradak, uitelj e ga vrednovati nedovoljnom ocjenom

uenikov uspjeh u pisanim provjerama u pravilu se (uz mogue iznimke) vrednuje krozpostotke kako slijedi:

0 49 % nedovoljan (1)

5062 % dovoljan (2)

6375 % dobar (3)

7689 % vrlo dobar (4)

90100 % odlian (5)


10/52

10


NASTAVI LIKOVNEKULTURE

UiteljicaJadranka Kuar

Ocjena Sastavnice ocjenjivanja

odlian (5)

Izraena je kreativnost- originalnost rada (izbjegavanje ablona, precrtavanje), visoka estetskakvaliteta rada.

Rad u potpunosti zadovoljava s obzirom na zadatak nastavne jedinice.

Visoka razina tehnike izvedbe(primjena zadane tehnike, urednost rada i radnog mjesta).Razumije kljune likovne pojmove, kompozicijske elemente, vlada likovnim tehnikama terazumije iste.

Radi s lakoom i razumijevanjem. Interes i panja za rad na satu su izraziti i pojaani za rad uskupini /paru. Pozorno slua na satu, usredotoen na rad uz visoki radni tempo. Radi samostalnoi redovito, brzo, tono i sigurno. Prisutna izrazita marljivost. Redovito noenje pribora. Potuje

svoje i tue radove.

vrlo dobar (4)

Uglavnom postoji kreativnost- originalnost rada (izbjegavanje ablona, precrtavanje), estetskakvaliteta rada povremena, no ipak prisutna.

Rad uz povremene greke zadovoljava s obzirom na zadatak nastavne jedinice.Zadovoljavajua razina tehnike izvedbe (primjena zadane tehnike i urednost rada i radnogmjesta).

Uglavnom razumije kljune likovne pojmove, prepoznaje kompozicijske elemente.Radi s razumijevanjem. Interes i panja na satu su vrlo dobri i pojaani za rad u skupini/ paru.Uglavnom slua pozorno i usredotoen je na rad, ima umjereni radni tempo. Ulae napore itrudi se postii to vie, ustrajan, esto dovrava zadatak unato tekoama na koje nailazi.

Uredno, tono i uglavnom na vrijeme izvrava zadatke.

dobar (3)

Djelomina kreativnost- originalnost rada (esto prisutna ablona, precrtavanje). Estetskakvaliteta rada smanjena.

Rad uz nadzor i dodatno poticanje uz prisutne greke zadovoljava s obzirom na zadataknastavne jedinice.

Smanjena razina tehnike izvedbe (primjena zadane tehnike i urednost rada i radnog mjesta).Uz pomo povremeno razumije kljune likovne pojmove, ponekad prepoznaje kompozicijskeelemente.

Radi bez razumijevanja. Interes i panja za rad na satu su dobri i djelomino izraeni za rad uskupini/ paru. Uglavnom odsutan duhom ili zaokupljen drugim aktivnostima. Promjenjiv radni

tempo. Uglavnom oteano rjeava zadatke. Brzo se zasiti radom i lako odustaje od zadatka.Katkad izbjegava obveze.

dovoljan (2)

Mala ili nikakva kreativnost- originalnost rada (prisutna sklonost ablonama i precrtavanju).Rad uz stalni nadzor i dodatno poticanje povremeno zadovoljava s obzirom na zadatak nastavne

jedinice. Uestalo prisutne greke.Niska razina tehnike izvedbe (primjena zadane tehnike). Neuredan rad i radno mjesto.Uglavnom ne razumije kljune likovne pojmove, ne prepoznaje kompozicijske elemente.Interes i panja na satu s slabi i rijetko izraeni za rad u skupini/ paru. Odsutan duhom ilizaokupljen drugim aktivnostima. Nizak radni tempo. Oteano potuje rokove izvrenja zadatka.Sklon izbjegavanju i zanemarivanju radnih obveza te omatanju nastave.

nedovoljan (1) Uenik moe dobiti nedovoljan (1) ukoliko: odbija izvravati radni zadatak i pokazuje tui rad.


11/52

11


NASTAVI GLAZBENEKULTURE

Uitelj Franjo Jeek

Motivacija za uenje, razvijati svijest o osobnim sposobnostima i ljubav prema glazbi.

Uenike treba upoznati s elementima ocjenjivanja i to e se vrednovati tijekom godine.

Najvei znaaj kod ocjenjivanja dat emo podruju na kojem su uenikove najvee

sposobnosti.

Podruja:

1. IZVOENJE GLAZBE PJEVANJE I SVIRANJE

2. INTONACIJA, RITAM I GLAZBENO PISMO

3. SLUANJE GLAZBE I POZNAVANJE GLAZBENE UMJETNOSTI

GLAZBENI POJMOVI KOJE UENIK RAZUMIJE, MOE IH OBJASNITI ILI PRIMJENITI U

OPISIVANJU SLUANOG GLAZBENOG PRIMJERA:

mjera, ritam, melodija

dur i mol tonalitet

vokalna, instrumentalna i vokalno-instrumentalna glazba

vrste pjevakih glasova i zborova

oznake tema i dinamike

vrste glazbalasimfonijskog orkestra

solisti, komorni sastavi i orkestri

narodna glazba: pjesme, plesovi i glazbala

glazbeni oblici: dvodijelni, trodijelni, rondo, tema s varijacijama, sonatni oblik

poznati domai strani skladatelji te vrste glazbe

glazbeni stilovi i razdoblja


12/52

12

BROJANO OCJENJIVANJE UENIKA

Intonacija

Ocjenjujemo samo one uenike koji su uspjeni u ovom podruju.

Metar i ritam

Ocjenjujemo sve uenike vodei rauna o razini zadaa i razini postignua cijelog razreda.

Ocjene su u pravilu odlian, vrlo dobar i dobar.

Elementi glazbenog pisma

Samo one elemente koje je veina uenika usvojila na satu.

Poznavanje glazbene umjetnosti

Ocjenjuju se pojmovi koje je veina uenika svladala na satu.

Sluno prepoznavanje glazbenih injenica

Ocjenjujemo samo one uenike koji su uspjeni u slunom prepoznavanjui zamjeivanju.

Konane ocjene na kraju kolske godine

ocjena kriterij

odlian (5) samostalno i sigurno

vrlo dobar (4) samostalno, ali nesigurno

dobar (3) uz pomo nastavnika

RAZVOJ INTERESA, SPOSOBNOSTI I ODNOSA PREMA RADU

1. INTERES (motivacija)

ima, pokazuje, gaji, razvija

stupanj interesa: izrazit, velik, djelomian, slab, vrlo slab, nedostatan

interes za pojedino podruje glazbe (pjevanje, sluanje i analiza, sviranje)

2. GLAZBENE SPOSOBNOSTI

razvoj glazbenog sluha: sigurna intonacija, nesigurna intonacija

osjeaj za ritamske odnose: razvijen osjeaj za ritam

razvoj kultiviranog pjevakog tona: lijep pjevaki ton


13/52

13

razvoj motorikih sposobnosti za izvoenje ritma: spretan u sviranju ritamskihudaraljki

razvoj usmjerene pozornosti sluanja: odlino zapaa glazbene injenice tijekomsluanja

3. ODNOS PREMA RADU

Aktivnost: aktivan; sudjeluje u radu; pouzdan; ponekad aktivan; nedovoljno aktivan

Discipliniranost: surauje; ne potuje pravila

Koncentracija: sabran; prati nastavu; rastresen; ponekad nesabran

Marljivost: marljiv; nemaran; radi pod kontrolom

Okretnost: brz; efikasan; zaostaje; spor

Temeljitost: temeljit; svjestan; ponekad povran; povranUstrajnost: strpljiv; ustrajan; brzo odustaje


14/52

14


NASTAVI ENGLESKOGJEZIKA

Uiteljica Suzana Klari

Od 1. do 4. razreda

Kriteriji:

Pisana provjerau 2. polugoditu 1. razred

2x razumijevanje + 2 diktata

1x zavrni ispit znanja

Usmena provjera(2 putasvaki uenik u polugoditu)

-na svakom satu i bez najave

-odabrati do 3 uenika iz razrednog odjela i 3 sata za redom ih ispitivati (ali im ne dati do

znanja )

-ocjenjuje se svaki sat i konana ocjena ( po mogunosti da bude aritmetika sredina)

razumijevanje, upisuje se u rubriku

-prema miljenju savjetnice ocjene u 1. i 2. razredu ocjenjuje se ocjenom dobar,vrlo dobar i

odlian

Prema broju postignutih bodova (postotka) dogovor je sljedei:

Broj bodova (postotak) Ocjena

do 50 % nedovoljan (1)

51 - 67 % dovoljan (2)

68 - 78% dobar (3)

79 - 90 % vrlo dobar (4)

91- 100 % odlian (5)


15/52

15

DIKTAT

1. razred 2. razred

pisanje jednoslonih i dvosloni rijei pisanje kraih reenica

pravopis (veliko i malo slovo, reeniniznakovi)

pratiti napredak i pisanje rijei nenajavljeno,vieminutno nakon svake odraene i uvjebanenastavne jedinice (nakon 3 provjere ocjena se

upisuje u rubriku pisanih provjera bez obzira na

postignute rezultate)

Domae zadae- redovito provjeravati radi utvrivanja nauenog gradiva

- zaboravljena biljenica, prepisana zadaa ili nenapisana zadaa biljei se datumom i

minusom u biljenicu uiteljevog praenja, na temelju pet minusa uenik se kanjava

negativnom ocjenom u rubrici pismeno izraavanje uz pisano obrazloenje uitelja u

rubrici biljeaka

- u 2. razredu provoditi vieminutne provjere (Radni listi) 3 listia srednja ocjenaupisuje se u rubriku

Ocjene 1. razred (kriteriji)

Ocjena Kriteriji

odlian (5)

- kljuni pojmovi usvojeni su u potpunosti- brzo, samostalno i tono rjeava zadatke- u istraivanju je precizan, izvodi zakljuke, primjenjuje steeno znanje- aktivan na satu, pokazuje interes

-

pravilno i tono izgovara rijei

vrlo dobar (4)

- gotovo u potpunosti usvojeni su kljuni pojmovi- umjereno brzo i tono, bez pomoi rjeava zadatke- obrazlae logino i s razumijevanjem, razumije gradivo te ga primjenjuje- izgovara rijei uz male potekoe (trai dodatna objanjenja)

dobar (3)

- zadatke izvrava sporije i uz pomo- obrazlae s razumijevanjem, ali polako uz navoenje i poticaj uiteljice

mimikom i gestom

- pismeno se sporije izraava i potrebna mu je pomo slovkanjem- ponekad zaboravlja domae zadae, izvreni zadaci imaju pogreke

Bodovni prag (do 20 rijei) Ocjena

0 - 8 dobar (3)

9 - 14 vrlo dobar (4)

15 - 20 odlian (5)


16/52

16


Ocjena Kriteriji

odlian (5)

- sadraji usvojeni u potpunosti (primjenjuje ih, stvara nove primjere, povezujegradivo)

-

aktivno sudjeluje u svim oblicima rada- teno izgovara rijei, obrazlae ih, primjenjuje, pregledno i uredno vodi biljeke- redovito izvrava domae zadae, brine ovlastitom uspjehu i znanju,

nadopunjuje ga dodatnim izvorima znanja (enciklopedije, Internet, crtii,knjige)

vrlo dobar (4)

- gotovo u potpunosti usvaja kljune pojomove- sporije, ali tonobez pomoi izvrava zadatke- pazi na jezine greke u usmenom i pismenom izraavanju- izvrava zadane i domae zadatke uz manje greke- trai pomo ako mu je potrebno-

poticanjima uitelja slue se drugim izvorima znanja

dobar (3)

- kljune pojmove usvaja veim dijelom- definicije teno i tono izgovara, ali ih tee primjenjuje na konkretnim

primjerima

- sporiji je u pismenom izraavanju, izostavlja slova i esto grijei u pravopisu- nedovoljno je aktivan na satu

- poticaji i pohvale mu puno znae

3.

razred

Pisane provjere:

2 x u 1. polugoditu ( 1+1) razumijevanje, zavrni ispit 1. polugodite

3 x u 2. polugoditu (2+1) razumijevanje, zavrni ispit

Usmene provjere:

2 x u 1. polugoditu

2 x u 2. polugoditu bez najave u 3 sata

(zakljuena ocjena je aritmetika sredina)

- u svakom polugoditu treba nauiti napamet i otpjevati pjesmicu (2x)

Postotak i broj bodova ocjenjuje se kao to je dogovoreno od 1. razreda (vidi tablicu)


17/52

17

DIKTAT

3. razred

svaki mjesec

pisanje kraih tekstova, potivati pravopis, veliko i malo slovo, reenine znakove

pisati do 30 rijei

Vieminutne provjerenakon svake nastavne jedinice (nenajavljene)

- prosjena ocjena pisanih provjera (3) upie se u rubriku


Ocjena Kriteriji

odlian (5)

- gradivo usvaja u potpunosti

- samostalno uoava i stvara generalizacije- izraajno, tono i teno izgovara, a akcentom rijei- tono pie i pazi na voenje biljeke

-

aktivan je, odgovoran i samostalan u radu- gradivo nadopunjava dodatnim izvorima i donosi zakljuke te ih povezuje s

predhodnim gradivom

- gramatike sadraje usvaja s lakoom

vrlo dobar (4)

- umjereno brzo, tono i bez pomoi usvaja kljune pojmove- zadatke izvrava umjereno brzo i bez pomoi- u izraavanju je precizan, ali sporiji (primjenjuje znanje)- redovito pie zadae s manjim pogrekama (uglavnom izostavlja slova)- aktivno sudjeluje u radu

dobar (3)

-

gradivo usvaja veim dijelom- definicije tono definira, ali ih netono primjenjuje- neredovito ui i pie zadae, nesamostalan je i povremeno zainteresiran- pohvale, savjete i poticaje prihvaa, ali kratkotrajno

dovoljan (2)

- kljune pojmove djelomino usvaja- koncentracija je ponekad kratkotrajna pa sporije izvrava zadatke. Radi

pogreke, potrebno ga je usmjeravati, poticati i dodatno objanjavati- rijetko se ukljuuje u rad (osim na poticaj), netono, povrno i neredovito pie

zadae

-

esto grijei u pravopisu- nepregledno pie biljeke

Kriteriji bodovnog praga Ocjena

0 - 10 nedovoljan (1)

11 -15 dovoljan (2)

16 - 20 dobar (3)

21 -25 vrlo dobar (4)

26 -30 odlian (5)


18/52

18

nedovoljan (1)

- ne usvaja osnovne kljune pojmove- nesamostalan je i nezainteresiran

- spor je u pisanju i itanju- uz pomo djelomino sudjeluje u radu- pismeno izraavanje je ispod razine

4. razred

Pisane provjere:

3 x 1.polugodite (1+1+1) razumijevanje, gramatika, polugodinji zavrni test

4 x 2.polugodite (2+1+1) razumijevanje, gramatika, polugodinji zavrni test

Usmena provjera:

2 x u 2.polugoditu bez najave u trajanju od 3 sata

2 pjesmicerecitirati i jednu otpjevati

Kriteriji ocjenjivanja u postocima kao i u 1.razredu.

DIKTAT

4. razred

do 50 rijei ili jednostavan tekst (na kraju svake cjeline)

4 x u nastavnoj godini

Vieminutne provjerenakon svake nastavne jedinice (nenajavljeno)

-nakon 3 provjere prosjena ocjena ide u rubriku


0 - 20 nedovoljan (1)

21 - 30 dovoljan (2)

31 - 38 dobar (3)


46 - 50 odlian (5)


19/52

19


Ocjena Kriteriji

odlian (5)

- sadraj je usvojen u potpunosti- tono izgovara i akcentira tekst

-

povezuje gradivo, pazi na jezine zakonitosti gramatike- savjesno, odgovorno i dosljedno izvrava zadatke, dopunjuje ih dodatnimizvorima

- samostalno uoava i ispravlja vlastite i tue pogreke- pregledno vodi i snalazi se u biljekama

vrlo dobar (4)

- umjereno brzo, tono i bez potekoa rjeava zadatke- gradivo primjenjuje bez veih pogreaka- zainteresiran je, ali nedovoljno aktivan

- uz manje potekoe izgovara komplicirane rijei- zadatke izvrava redovito,ali uz manje pogreke-

trai pomo akone razumije

dobar (3)

- veim dijelom usvaja kljunepojmove koje uz pomo rjeava ireproducira- potrebno mu je vie vremena jer zanemaruje domae zadae pa ga je potrebno

usmjeravati, navoditi i prisjeati na obraeno gradivo- tee se usmeno i pismeno izraava

dovoljan (2)

- djelomice usvaja kljune pojmove,spor je i radi pogreke- nesamostalan je i povran,na satu pasivan- rijetko pie zadae i trai dodatna objanjavanja

-

barata siromanim rjenikom- grijei u pravopisnim i gramatikim sadrajima

nedovoljan (1)

- ne zna niti ne razumije osnovne injenice- nije u stanju primjeniti ni minimalno znanje

- domae zadae ne pie, ne nosi pribor- na satu je pasivan jer ne razumije proitani tekst- pismeno izraavanje je minimalno jer nije usvojio pravopisna i gramatika

pravila


20/52

20

Od 5. do 8.razreda

Pisane provjere:

2 x 1.polugodite razumijevanje, gramatika

3 x 2.polugodite 2x razumijevanje, gramatika

Usmene provjere:

2 x u 1.polugoditu

2 x u 2.polugoditu

DIKTAT

5.- 8. razred

2 x u svakom polugoditu

Kriteriji bodovnog praga (3050 rijei teksta):

KOLSKA ZADAA

5.- 8. razred

2 x u nastavnoj kolskoj godini

kompozicija sastavka, gramatika, rjenik i pravopis

Bodovni prag za pisane provjere (postotak)


do 15 pogreaka nedovoljan (1)

do 12 pogreaka dovoljan (2)

do 9 pogreaka dobar (3)do 6 pogreaka vrlo dobar (4)

do 3 pogreke odlian (5)

Bodovni prag Ocjena

do 50% nedovoljan (1)

51 - 67% dovoljan (2)

68 - 78% dobar (3)

79 - 90% vrlo dobar (4)

91 - 100% odlian (5)


21/52

21

Vieminutne provjere(3)

- u svakom mjesecu nakon odraene nastavne jedinice, upisujemo prosjenu ocjenu u

rubriku bez obzira na postotak postignutih negativnih ocjena

Domae zadae

- provjeravaju se na svakom satu i biljei se u uiteljevu biljenicu (3 minusa)

negativna ocjena zapisuje se u rubriku pod pismeno izraavanje

Rad u grupi- uitelj biljei u biljenicu i na temelju 3 rada prosjenu ocjenu upisuje u rubriku

razumijevanje (uenici rade i prezentiraju samostalno)

Ocjena Kriteriji

odlian (5)

- razumiju i primjenjuju zadatke

- kreativni su i aktivni

- s lakoom prezentiraju- teno i tono izgovaraju rijei i reenice

vrlo dobar (4)

- razumiju , ali slabije prezentiraju jer pronalaze potekoe u vokabularu igramatici

- aktivno sudjeluju u radu

dobar (3)

-

uz pomo uitelja uspjeno izvravaju zadatke- nedostaje kreativnosti- zbog siromanog rjenika tee prezentiraju verbalno- trude se, ali uz poticaj i pomo

dovoljan (2)

- trae pomo i dodatna objanjenja- zadatci su izvreni, ali djelomino uz velike praznine i pogreke- kod prezentacije se izraavaju nejasno, nerazumljivo i pogreno

nedovoljan (1)

- nezainteresirani, povrni, neorganizirani, ometaju druge u radu, esto ne eleprezentirati zadatak


22/52

22

Kriteriji ocjena 5. - 8. razreda

Ocjena Kriteriji

odlian (5)

- gradivo usvaja u potpunosti

- samostalno i tono pie i rjeava zadatke

-

s lakoom i tono izgovara rijei- potuje pravila gramatike i pravopisa- vodi uredne i pregledne zabiljeke- prihvaa savjete za poboljanje napretka- aktivan je, dosljedan i temeljit u radu

- pomae drugima ako trae pomo- gradivo nadopunjuje dodatnim izvorima

vrlo dobar (4)

- gradivo usvaja gotovo u potpunosti

- sadraje primjenjuje bez veih pogreaka- trudi se i tei da samostalno doe do eljenog cilja-

povremeno aktivan (poticaj i pohvale puno mu znae)- pie zadae uz malo gramatikih pogreaka- ukljuuje se u diskusije, uoava tue, ali i svoje pogreke

dobar (3)

- gradivo usvaja veim dijelom- sporije izvrava zadatke- definicije naui i dobro reproducira, ali ih tee primjenjuje na konkretnim

zadacima

- aktivno se ukljuuje u rad, ali na poticaj- zaboravlja ili ne pie u potpunosti zadae-

prihvaa savjete, ali ih previe ne primjenjuje- este su pogreke u gramatikom i pisanom izraavanju- prema sugestiji upotrebljava druge izvore znanja

dovoljan (2)

- djelomino usvaja nastavno gradivo- zadatke izvrava sporo, nezainteresirano i povrno- potrebno ga je usmjeravati, poticati i voditi kroz zadatke dodatnim

objanjenjem- zadae pie rijetko i nepregledno- ne snalazi se u biljenici jer zabiljeke vodi nepregledno

-

na satu je tih i pasivan

nedovoljan (1)

- ne razumije osnovne kljune pojmove- zbog siromanog rjenika ne moeizraziti misao- pravopisna i gramatika pravila su ispod razine, ne pie zadae niti ne nosi

pribor za nastavu

- nesamostalan je, pasivan i povran u radu- uz pomo, dodatna objanjenja i voenjem do rjeenja moe postii

minimalni toan rezultat


23/52


24/52

24

kad mu je potrebna. Uoava greke i ispravlja ih uz pomo uitelja.Primjenjuje naueno na jednostavnim primjerima. Izraavanesigurnost pri objanjavanju injenica i pojmova

DOVOLJAN (2) Rjeava najjednostavnije zadatke. Grijei, do rezultata dolazi uzpomo uitelja. Ne uoava greke samostalno. Zadatke rjeava

sporo.

Rastresen je i lako gubi kontakt s radom.

NEDOVOLJAN (1) Znanje je manjkavo pa nema njegove primjene. Nije u stanju

rijeiti zadatke niti uz pomo uitelja.

ELEMENT OCJENA KRITERIJI OCJENJIVANJA

PISMENO

ISPITIVANJE

ODLIAN (5) * 90100 %

VRLO DOBAR (4) * 80 89 %DOBAR (3) * 64 79 %

DOVOLJAN (2) * 5163 %

NEDOVOLJAN (1) * 050 %

NAPOMENA * pri bodovanju postupaka rjeavanja


ZALAGANJE

UENIKA(miljenje,

temeljitost,

sposobnost)

ODLIAN (5) Izrazito sposoban. Promatra temeljito i tono. Brzo misli,tesamostalno i pravilno zakljuuje. Izrazito temeljit i stalno brine okvaliteti svog uratka. Uvijek je aktivan. Trai dodatne zadatke.

VRLO DOBAR (4) Vrlo razvijenih sposobnosti. U radu je samostalan, esto se javlja.Promatra tono i predoava pravilno i logino. Savjestan i revan kodizvravanja zadataka.

DOBAR (3) Prosjeno razvijene sposobnosti. esto je duhom odsutan.Povremeno potrebni poticaji u radu. Kad je pravilno stimuliran radi

samo pod kontrolnim ili stalnim poticajem. Dobro predoava,ali neuoava uvijek bit zakonitosti i ne snalazi se u obrazlaganju rijeenihzadataka.

DOVOLJAN (2) Slabe sposobnosti. Nedostatno predoava i ne uoava bit.Nezainteresiran i neuredan,ne brine o kvaliteti rada i izgledu uratka.

Povremeno zanemaruje izvravanje zadataka. Iskazujenesamostalnost u radu

NEDOVOLJAN (1) Primjetan nedostatak sposobnosti. Miljenje nije samostalno.Nezainteresiran,neuredan, ne brine o kvaliteti rada ni o izgledu

uratka.

Teko se koncentrira na rad. Pri potekoama odustaje od rada.Ne eli raditi kad treba uloiti trud da bi postigao rezultate kojiodgovaraju njegovim sposobnostima.


25/52

25


DOMAAZADAA

ODLIAN (5) Zadae su redovito,izrazito uredno i tono napisane.Sve zadatke je sposoban sam obrazloiti.

VRLO DOBAR (4) Zadae su redovite i tone. Brine o kvaliteti svog uratka. Ponekadnetono obrazlae rijeene zadatke.

DOBAR (3) U radu kod kue je redovit,ali ne posveuje veu pozornost tonostii urednosti. Ne snalazi se u obrazlaganju rijeenog zadataka.

DOVOLJAN (2) Zadae su neredovite, neuredne i netone. Nije u stanju obrazloitirijeeni zadatak.

NEDOVOLJAN (1) Izrazito neredovit u pisanju zadaa.Zadae se netone,povrne i neuredne.Ne uspijeva reproducirati rijeeni zadatak, niti obrazloiti napisano.


26/52

26


NASTAVI PRIRODEIBIOLOGIJE

Uiteljica Andreja Sweeney

Razine znanja

ZNANJE RAZUMIJEVANJE PRIMJENA

definirati

opisati

nabrojati

oznaiti

navesti

objasniti sadraj ili proces

dati primjer

povezati sa slinim

razlikovati od razliitog

*koristiti znanje za rjeavanje

novog problema ili problemske

situacije

*objasniti postupak i dobivene

rezultate koritenjempostojeeg znanja

ELEMENTI

OCJENA USVOJENOST SADRAJA -

USMENO

USVOJENOST SADRAJA -

PISMENO

PRAKTINI RADOVI

Odlian (5) razina znanja - rjeavanje

problema i samostalna

primjena znanja u novoj

situaciji, sadraji su usvojeni i

uenik ih razumije

100 - 90% potpunost informacija i

prikaza, urednost

Vrlo dobar (4) razina znanja - primjena -

poznavanje sadraja, ali

rjeavanje problema uz

pomo nastavnika

89-78% nedostaju manji dijelovi

ili prikazi, uredan rad

Dobar (3) razina znanja- definiranje -

reprodukcija sadraja

djelomine tonosti bez

primjene i rjeavanjaproblema

77-55 % nedostaje vei dio

informacija i prikaza,

urednost je upitna

Dovoljan (2) razina znanja- definiranje-

prisjeanje sadraja bez

primjene i razumijevanja uz

pomo nastavnika

54- 45% puno netonih

informacija i prikaza,

premalo informacija i

prikaza

Nedovoljan (1) razina znanja _ nedovoljna za

reprodukciju bez

razumijevanja i primjene

ispod 45 % rad nije nainjen


27/52

27


NASTAVI KEMIJE

Uiteljica Jadranka Vusi

Na prvim satima uenici e biti upoznati s obvezama i pravima, te zahtjevima glede

predmeta.

Neophodno je redovito noenje udbenika, radne biljenice i biljenice. Redovito ne

noenje pribora od tri puta biljei se kao negativna ocjena u rubrici praktini rad, a isto

vrijedi i za domau zadau u rubrici rjeavanje problema.

Elementi praenja i ocjenjivanja u predmetu:

Usvojenost programskihsadrajanajvaniji element, usmeno ili pisano;

poznavanje, razumijevanje i povezivanje sadraja.

usmenomoe biti svaki sat, najavljuje se ukoliko se provjerava vei dio gradiva,

obino prije pisane provjere.

pisanovremenik pisanih provjera (4 provjere godinje)

Praktini rad pokus izveden kod kue ili u koli, izrada modela, plakat, referat,prezentacija na raunalu, domaa zadaa, radna biljenica i biljenica.

Rjeavanje problema primjena znanja i vjetina, rjeavanje razliitih vrsta

zadataka usmeno ili pisano, nain rjeavanja problemskih zadataka (upoznavanje

zadatka, sreivanje podataka, planiranje rjeenja i provjera rezultata), aktivnost,

vieminutne provjere, a nakon tri provjere slijedi prosjena ocjena i biljei se u

rubriku.

Opisano praenje uenika podrazumijeva njegove sposobnosti, marljivost i zalaganje, odnos

prema radu, odnos prema uitelju i ostalim uenicima, te kolskoj imovini, napredovanje ili

nazadovanje u radu, urednost, interes za predmet i slino.

Zakljuna ocjena je odraz cjelokupnih odgojno obrazovnih postignua tijekom godine, a

utemeljena je na biljekama o praenu uenika i ocjenama, te nije aritmetika sredina svih

ocjena po elementima.


28/52

28

KRITERIJI OCJENJIVANJA

ELEMENT OCJENA USVOJENOST PROGRAMSKIH SADRAJA

Usmeno

ispitivanje

ODLIAN(5)

Potpuno usvojio nastavno gradivo, siguran i samostalan, razumije uzrono-

posljedine veze, uspjeno povezuje sadraje, uoava korelaciju s drugim

predmetima, sposoban je prenositi znanje na druge, slui se dodatnim izvorima

znanja i informacija iz razliitih medija.

VRLO DOBAR (4)Obrazlae tono, logino, s razumijevanjem, znanje primjenjuje umjereno brzo,

ali ponekad nesiguran pa je potrebna manja pomo uitelja.

DOBAR (3)Djelomino samostalno i uz pomo uitelja odgovara na pitanja. Sadraje

razumije, ali ih ne zna primijeniti niti obrazloiti vlastitim primjerom.

DOVOLJAN (2)Uenik je usvojio kljune pojmove i prepoznaje ih. Pojave opisuje samo uz

pomo uitelja, a ne povezuje injenice. Usmeno se oskudno izraava.

NEDOVOLJAN (1) Ueniknije usvojio minimum gradiva, znanje je manjkavo i povrno, a ne moega primijeniti ni uz uiteljevu pomo.

Pisano:

Broj bodova (%) Ocjena

100 - 90 odlian (5)


77 - 55 dobar (3)

54 - 45 dovoljan (2)44 - 0 nedovoljan (1)


Praktini

radovi

ODLIAN (5)

Samostalan, precizan i uredan u radu. Proiruje znanje dodatnom literaturom.

Ima smisla za timski rad, vrlo je aktivan i poduzetan, potie druge na aktivnost.

Biljeke su mu tone, potpune i redovite. Pravilno primjenjuje mjere zatite.

VRLO DOBAR (4)Samostalan, aktivan i ustrajan, premda ponekad nesiguran i sporiji u radu.

Redovite biljeke, ima smisla za grupni rad. Pokus izvodi prema naputku.

DOBAR (3)

Uz uiteljevu pomouspijeva rijeiti jednostavnije zadatke, povremeno se

zalae, povran je i brzoplet pa mu je u radu potreban poticaj i kontrola. Biljeke

neredovite i nepotpune. Ne provodi sve mjere zatite.

DOVOLJAN (2)Skromne radne sposobnosti, potrebna stalna pomo i navoenje uitelja.

Zadatke obavlja sporo, nesigurno te slabo surauje u grupi.

NEDOVOLJAN (1)

Nema razvijene radne navike, nezainteresiran je, odbija suradnju i pomo,

ponekad ometa nastavu. esto ne nosi pribor ili ne vodi biljeke. Neoprezan pri

izvoenju pokusa.


29/52

29


Rjeavanjeproblema

ODLIAN (5)Logino, brzo i tono zakljuuje. Samostalno, temeljito i uspjeno rjeava

problemske zadatke. Zna izvoditi formule i raspravlja o rezultatima.

VRLO DOBAR (4) Steeno znanje primjenjuje na zadanim primjerima. Rjeava sloenijezadatke, premda ponekad izostaje preciznost.

DOBAR (3)Samostalno rjeava jednostavnije zadatke(udbeniki primjeri). Ima

potekoa u zakljuivanju i usporeivanju.

DOVOLJAN (2)Rjeava jednostavne zadatke uz pomo i kontrolu uitelja, te uvrtava

veliine u formulu. Pismeni mu je izraz vrlo oskudan.

NEDOVOLJAN (1)Ni uz pomo uitelja uenik ne moe izvoditi zakljuke i rjeavati

jednostavne zadatke.


30/52

30


NASTAVI FIZIKE

Uitelj Zlatko Horvat

nedovoljan (1) dovoljan (2) dobar (3) vrlo dobar (4) odlian (5)USVOJENOST

NASTAVNIH

SADRAJA

-postoji

jedna ocjena

za usmeno i

pisano

USMENO Uenik neprepoznaje

osnovne

fizikalne

pojmove, zakone

i mjerne

jedinice. Uenikgrijei, a ni uz

pomo uiteljane dolazi do

ispravnogodgovora.

Uenikdjelominoprepoznaje

osnovne fizikalne

pojmove, zakone

i jedinice. Uenikznanje

primjenjuje

sporo, grijei, aliuz pomo

nastavnika doedo ispravnog

odgovora.

Sposobnost

logikog miljenjarazvijena na

poetnoj razini.

Uenik razlikuje ipoznaje sve

fizikalne pojmove,

zakone i jedinice.

Gradivo usvojio

veim dijelom,bez pojedinosti.

Sposobnost

logikog miljenjarazvijena na

prosjenoj razini.

Uenik usvojenefizikalne

pojmove,

zakone i teorije

razumije u veojmjeri, te shvaa

uzrono-posljedine vezeuz povremenu

pomo

nastavnika.

Uenik potpunosamo-stalno

fizikalno i

matematikiinterpretira

fizikalne pojave,

zakone i teorije i

obrazlaeuzrono-

posljedine veze,

te primjenjujesadraje u novim

situacijama.

Sposobnost

logikog miljenjarazvio na najvioj

razini.

PISANO 0% - 39%

rijeenihproblemskih

situacija

40% - 54%

rijeenihproblemskih

situacija

55% - 74%

rijeenihproblemskih

zadataka

75% - 89%

rijeenihproblemskih

zadataka

90% - 100%

rijeenihproblemskih

zadataka

PRAKTIAN

RAD

Ne rjeava

zadae. Ometanastavu, ne prati

dogaanja nasatu. Ne

sudjeluje u radu.

Ne obazire se na

upozorenja

uitelja. Biljekei

didaktikimaterijal

nepotpuni i

neuredni.Izrazito teko

usvaja gradivo,

ne pokazuje

interes za

napredak i na

satu je nepaljiv.Ne uspijeva doi

do ispravnih

odgovora ni uz

pomo razredaniti nastavnika.

Ne rjeavazadae.

Radna biljenica i

zadae nisu upotpunosti

rijeeni i uredni.Uenik sudjelujeu radu na poticaj

uitelja. Uenikpasivno prati

nastavu, povrnopristupa zadatku i

razumije osnovne

pojmove i

situaciju u

zadatku i uzpomo

nastavnika i

suuesnika uzadatku dolazi do

ispravnih

odgovora. Radna

biljenica i zadaenisu u potpunosti

rijeeni i uredni.

Radna biljenica,

zadae i uenikiradovi rijeeniuredno, ali bez

problemskih

zadataka.

Povremeno

zainteresiran za

rad i

samoinicijativno

se ukljuuje unastavu.

Postavljene

zadatke obavljapovrno. Uenik

razumije

djelominosituaciju u zadatku

i uz pomosuuesnika u

zadatku dolazi do

ispravnih

odgovora. Radna

biljenica, zadae iueniki radovi

rijeeni uredno, alibez problemskihzadataka.

Radna biljenica,

zadae i uenikiradovi rijeeni

uredno, sa

djelominorijeenim

problemskim

zadacima.

Zainteresiran za

nastavne

sadraje, topokazuje

aktivnou na

satu.Uenik razumije

pojmove i

situaciju u

zadatku i

samostalno dolazi

do ispravnih

odgovora, a tek

uz pomonastavnika

povezuje zadatak

s novom

problemskomsituacijom.

Radna biljenica,

Sve postavljene

zadatke obavljauredno, samo-

inicijativno,

sluei sedodatnim

sadrajima.Uvijek spreman

za suradnju,

izrazito akti-van

tijekom sata.

Odgovoran

prema svim

postavljenimzadacima.

Uenik razumijepojmove i

situaciju u

zadatku i

samostalno dolazi

do ispravnih

odgovora, te

tumai zadatak ipovezuje ga sa

novom

problemskomsituacijom. Sve

postavljene


31/52

31

zadae i uenikiradovi rijeeni

uredno, sa

djelominorijeenim

problemskim

zadacima.

zadatke obavlja

uredno,

samoinicijativno,

sluei sedodatnim

sadrajima

PRIMJENA

ZNANJA -

RJEAVANJEPROBLEMA

Obrazlaegradivo

nesuvislo i bez

ikakve logike. Ne

rjeava ninajjednostavnije

zadatke.

Obrazlae gradivonepotpuno i

povrno. Uenikrjeava

najjednostavnije

zadatke i uz

pomo dolazi dotonih odgovora.

Usvojeno gradivo

ob-razlaedjelomino,

logiki i uvjerljivo.Uenik

samostalno

rjeava poznateprobleme.

Znanje

primjenjuje

umjereno brzo,

tono, prikladno iuz povremenu

pomonastavnika.

Uglavnom tonorjeava noveproblemske

situacije.

Znanje

primjenjuje brzo,

prikladno i tono.Usvojene

sadrajedokazuje i

obrazlaetemeljito i

argumentirano.

Ueniksamostalno i

tono rjeava sveproblemske

situacije.

DOMAEZADAE

Domae zadae ispitivati usmenom provjerom odabirom 3-5 jednostavnijih zadataka koji su bili za domau

zadau. Pisanje zadae se ne najavljuje jer je ona obavezna. Ako se uenici izjasne prije provjere domae zadae

da nisu znali neki zadatak onda se takav zadatak ne ispituje. Takvo ispitivanje se ocjenjuje prema priloenoj skali

i ono nam mnogo govori o radu i zalaganju uenika, njegovom odnosu prema radu zadanim obavezama.

ZALAGANJE Pod ocjenom iz zalaganja vrednovati: redovito pisanje domaih zadaa,praenje nastave,aktivno sudjelovanje u

nastavi, pomaganje drugim uenicima u radu, urednost biljenica i ostalih didaktikih materijala. U svim

vidovima ocjenjivanja valja imati na umu osobnost uenika, njegove eventualne potekoe te probleme u

savladavanju gradiva.


32/52

32


NASTAVI POVIJESTI

Uiteljica Emina Husnjak

ODLIAN (5) VRLO DOBAR (4) DOBAR (3) DOVOLJAN (2) NEDOVOLJAN(1)

Usvojenost

osnovnih

pojmova

Uenik je upotpunosti

usvojio, zna

samostalno

pojasniti i

prepoznati sve

zadane pojmove.

Uenik je usvojiosve kljune

pojmove, ali ne

moe sve upotpunosti

pojasniti.

Uenik je usvojiooko

60-70 %

kljunih pojmovakoje moe

samostalno

pojasniti.

Uenik poznajekljune pojmove,

ali ih ne zna

pojasniti ili moepojasniti polovinu

pitanih pojmova

Uenik nepoznaje kljune

pojmove ili

poznaje manje

od polovine

istih.

Uzrono-

posljedineveze

Uenik u

potpunosti moesamostalno

pojasniti zato seneki dogaaj zbioi koje su njegove

posljedice.

Uenik moe

pojasniti zato seneki dogaaj zbio i

koje su njegove

posljedice uz

minimalnu

nastavnikovu

pomo.

Uenik moe

pojasniti zato seneki dogaaj zbioi koje su njegove

posljedice uz

pomo uitelja.

Uenik moe

djelominopojasniti zato seneki dogaaj zbioi koje su njegove

posljedice uz

pomo uitelja ilimoe odrediti

uzrok dogaaja,ali ne i posljedicu.

Uenik ne moe

odrediti nitiuzrok niti

posljedicu

kakvog

dogaaja.

Snalaenje u

vremenu iprostoru

Uenik moe

osobu/dogaajsamostalno

svrstati u tonoodreeni

vremenski period.

Odreuje tonogodine.

Uenik moe

osobu/dogaajpriblino svrstati u

odreenivremenski period ,

s manjim

vremenskim ili

geografskim

odstupanjima.

Odstupanje od par

godina.

Uenik ne moe

svaku pitanuosobu/dogaaj

svrstati u

odreenovremensko

razdoblje ili jedan

dio moe upotpunosti, a

neke uope nemoe ili isto ini s

vremenskim ili

geografskimodstupanjima od

otprilike 30-40%

odmaka.

Uenik ne moe

svaku pitanuosobu/dogaaj

svrstati u

odreenovremensko

razdoblje ili jedan

dio moe upotpunosti, a

neke uope nemoe ili isto ini s

vremenskim ili

geografskimodstupanjima od

otprilike 50%

odmaka.

Svrstavanje u

stoljea.

Uenik ne moe

pitanuosobu/dogaaj

svrstati u

odreenovremensko

razdoblje.

Vrijednosti za

granice

ocjena kod

pisanog

provjeravanja

86 100 % 7185 % 5670 % 4055 % 039 %


33/52

33


NASTAVI GEOGRAFIJE

Uitelj Jasmin Kokotec

U nastavi geografije ocjenama od 1 - 5 vrednuju se sljedei elementi ( brojanom i opisnom

ocjenom )

1. USVOJENOST ZNANJA / NASTAVNIH SADRAJA:

- usvojenost programskih sadraja provjeravanih usmenim i pismenim provjerama

znanja. Usmene provjere znanja mogu biti povremene i temeljite ( vezane uz nastavne

jedinice ) teleteesvakodnevne, vezane uz pojedine nastavne teme. Pisane provjere znanjapiu se na kraju svake vee nastavne cjeline uz pomo zadataka objektivnog tipa. Kod ovog

elementa takoer se ocjenjuje izvravanje vjebi, praktinih zadataka ( brzina, tonost i

samostalnost u radu ) te izrada i prezentacija plakata i multimedijskih prezentacija, te

sudjelovanje na natjecanjima i kvizovima znanja.

2. UOAVANJE POJAVA I PROCESA / GEOGRAFSKE VJETINE:

- kod ovog elementa ocjenjuje se uenikova sposobnost uoavanja pojava i procesa te

povezivanje odreenih nastavnih sadraja openito ili sa ostalim nastavnim temama ili

predmetima. Takoer se ocjenjuje sposobnost samostalnog izvoenja zakljuaka pri analizigeografskih problema, povezivanje nauenog sa ivotnom praksom, izrada grafikih prikaza i

kritiko prosuivanje.

3. KARTOGRAFSKA PISMENOST:

- ocjenjuje se brzina, tonost i samostalnost itanja geografske karte po zadanim

pojmovima te sposobnost povezivanja i itanja nauenog gradiva sa sadrajem na

geografskoj karti, kao i vjetina orijentacije uz pomo karte, te vjetina interpretiranja

geografske karte.

U rubrici opisnog ocjenjivanja uenika uz obrazloenje ocjene uenikova postignua iz

pojedinog elementa ocjenjivanja nalazi se i osvrt na ispunjavanje radne biljenice, noenje

potrebnog pribora, udbenika, redovitost u pisanju domaih zadaa, doprinos u skupnom

radu, aktivnost na satu, interes za nastavne sadraje, odnos prema radu te suradnja s

uenicima i nastavnikom.

Kriteriji za postizanje pojedine ocjene iz odreenog elementa ocjenjivanja:


34/52

34

ELEMENTI INDIKATORI

PROVJERAVANJA

I OCJENJIVANJA

ODLIAN ( 5) VRLO DOBAR ( 4) DOBAR (3) DOVOLJAN (2) NEDOVOLJAN(1)

USVOJENOST

ZNANJA

- tonost i

kvaliteta

odgovora

-reakcija na

postavljeno

pitanje

- samostalnost

-brzo i tonoodgovara na

postavljena

pitanja, temeljitoi opirnoobrazlaenaueno- gradivo je

usvojeno s

potpunim

razumijevanjem,

proiruje gavlastitim

iskustvom

- originalan i

samostalan u

rjeavanjuzadataka

- polagano i tonoodgovara na

postavljena

pitanja, bezpomoinastavnika

- usvaja gradio s

razumijevanjem,

kvaliteta znanja je

tona i opirna,nain iznoenjagradiva je

uglavnom logian- kljuni pojmoviusvojeni gotovo u

potpunosti,

uspjenoprimjenjuje

steena znanja

- uz uiteljevupomopolagano

odgovara napostavljena

pitanja

- kvaliteta

znanja je

prosjena, nainiznoenjagradiva je

logian tek upojedinim

dijelovima

- razumije

sadraje idjelominoprimjenjuje

steena znanja

- djelominoipovrnoodgovara na

pitanja, nainiznoenjaznanja

zadovoljavajuiuz sposobnost

razgovora s

nastavnikom,

na jednostavan

nain nabraja iopisuje

injenice,oteanopovezuje

steena znanjas konkretnim

primjerima

- nije usvojio

kljunepojmove

- ne odgovarana postavljena

pitanja

- ne trudi se

da razumije

nastavne

sadraje- usvojenost

gradiva je

ispod 50 %,

odgovori su

povrni,nelogini iizneseni bez

razumijevanja

GEOGRAFSKE

VJETINA- tonost,

preciznost,

samostalnost

preglednost

- primjena

statistikih i

grafikih metoda

- prezentacijske

vjetine

- detaljno

analizira grafike islikovne

materijale

- samostalno i s

lakoom (logino)obrazlae idokazuje

geografske pojave

i procese

- samostalno

izvodi zakljuke iuoava uzrono posljedine veze ipovezuje sa

ivotnompraksom

- tono ali sporijeuoavageografske pojave

i procese

- opirnopovezuje

nastavno gradivo

s ostalim

predmetima i

temama

- samostalno

izvodi zakljukepri analizi

geografskih

problema

- pokazuje loginozakljuivanje ipovezivanje sa

ivotnompraksom

- djelomino inepotpuno

izvodi zakljukepri analizi

geografskih

problema

- polagano i uz

uiteljevupomo uoavageografske

pojave i procese

te ih obrazlae- tee povezujenastavne

sadraje sostalim temama

i predmetima

- prosjeno idjelominologikizakljuuje i

povezuje sivotnompraksom

- povrno idjelomino uzuiteljevupomo izvodizakljuke prianalizi

geografskih

problema i kod

povezivanja

nastavnih

sadraja sostalim

temama i

predmetima

- povrno idjelominouzuiteljevupomo uoavageografske

pojave i

procese.

- povrnologikizakljuuje ipovezuje sa

ivotnompraksom

- izvodi

potpuno krive

zakljuke prianalizi

geografskih

problema

- bez logike i

razumijevanja

obrazlaejednostavne

geografske

pojave i

procese

KARTO-

GRAFSKA

PISMENOST

- orijentacija na

geografskoj karti,

itanje i

interpretacija

sadraja karte,

pravilno pisanje

geografskihimena

- brzo, tono isamostalno

pokazuje i itageografske

pojmove

- samostalno

rjeava slijepekarte

- tono, no sporijepokazuje i ita

geografske

pojmove

- uspjeno koristikartu pri

orijentaciji uprostoru

- veinu zadanihpojmova

pokazuje tono- djelominorazvijena

kartografska

pismenost- prepoznaje

- povrno znana karti

pokazati

zadane

pojmove,

teko uoava

pojedinegeografske

- ne

prepoznaje

jednostavne

geografske

sadraje nakarti

- kartografskapismenost


35/52

35

- izrazito tono ibrzo analizira

kartografske,

grafike i slikovnepriloge, uspjenokoristi kartu pri

orijentaciji uprostoru.

- tono analizirakartografske,

grafike i slikovnepriloge, uspjenokoristi kartu pri

orijentaciji u

prostoru

pojedine

geografske

sadraje na kartii koristi se njima

uz uiteljevupomo

- prosjenoanalizirakartografske,

grafike islikovne priloge,

koristi kartu pri

orijentaciji u

prostoru uz

pomo uitelja.

sadraje, slabose koristi

kartom,

nepotpuno i s

grekamaanalizira kartu i

druge priloge.- vrlo oskudno

razvijena

kartografska

pismenost

potpuno

nerazvijena

- nesuvislo

koristi i ne ita

kartu pri

orijentaciji u

prostoru

Vrijednosti za granice ocjena kod pisanog provjeravanja (mogu varirati ovisno o teini ispita).

Postotak bodova ( %) Ocjena:

89 - 100 odlian ( 5 )

75 - 88 vrlo dobar ( 4 )

60 - 74 dobar ( 3 )

46 - 59 dovoljan ( 2 )

0 - 45 nedovoljan ( 1 )

Vrijednosti uenikih radova - plakata, referata i prezentacija

Elementi vrednovanja: Praenje i vrednovanje uenika Ocjena:

Usvojenost znanja

Originalnost i samostalnost u izboru teme

Povezivanje gradiva s ostalim temama

Koritenje dodatnih sadraja

Osmiljavanje nastupa

Nain izlaganja

Izgled prezentiranog rada ( boje, font, slike,

sistematinost, jednostavnost.)

Ukljuivanje uenika

Primjenjivost izabrane teme

Listii za ponavljane

Izvrsno znanje, siguran nastup,

velika kreativnost i urednost,

velika primjenjivost u praksi

Odlian ( 5 )

Prilino dobro znanje, dosta

siguran nastup, kreativan i

uredan rad, manja primjenjivost u

praksi

Vrlo dobar ( 4 )

Dobro znanje, nesiguran nastup,

manja kreativnost i urednost,

slabija primjenjivost u praksi

Dobar ( 3 )


36/52

36


NASTAVITEHNIKEKULTURE

Uitelj Zlatko Horvat

Tehnika kultura je nastavni predmet u kojem se stjeu opa tehniko-tehnoloka znanja i razvijaju

umijea primjene ukupno steenih znanja iz razliitih nastavnih predmeta i podruja. Pri tome se

razvija djelatna sposobnost, radni odgoj i odgovornost uenika. Cilj je nastave tehnike kulture

izgraditi djelatni, poduzetniki i stvaralaki tehniko-tehnoloki nain miljenja te osposobiti uenike

za prepoznavanje i koritenje tehnikih tvorevina ivotnog okruja.

U okviru predmeta Tehnika kultura vrednuju se slijedei elementi :

Usvojenost sadraja

Radne navike i vjetine

Odnos prema radu

RAZINE OBRAZOVNIH POSTIGNUA UENIKA

Razine vrednovanja

prema Bloomovoj

taksonomiji

Usvojenost sadraja Radne navike i vjetine Odnos prema radu

Najnia razina:

poznavanjeMemoriranje Oponaanje Primanje

Razumijevanje Razumijevanje Rukovanje Reagiranje

Primjenjivanje Primjenjivanje Tonost Vrednovanje

Analiziranje Analiziranje Objedinjavanje Organiziranje

Prosuivanje Prosuivanje Opredmeivanje Donoenje sudova

Najvia razina:

stvaranjeStvaranje

Udio u ukupnoj ocjeni 25 % 50 % 25 %


37/52

37

KRITERIJI I NAINI OPISNOG OCJENJIVANJA

USVOJENOST SADRAJA1. memorira sadraje2. razumije memorirane sadraje3. primjenjuje sadraje u ivotnom okruenju4. analizira sadraje5. prosuuje korisnost i ispravnost sadraja6. stvara nove vrijednosti

RADNE NAVIKE I VJETINE1. oponaa druge2. rukuje priborom, opremom, alatima, aparatima i strojevima (loe, dobro, izvrsno)3. toan i precizan u praktinom radu

4. objedinjuje vie dijelova u cjelinu5. samostalno izrauje zadani cilj praktine vjebe

ODNOS PREMA RADU (aktivnost)

1. otvoren je za primanje novih sadraja2. reagira na poticaje

3. vrednuje svoj rad i rad drugih

4. ima organizacijske potencijale

5. donosi valjane zakljuke o sadraju novog gradiva

Evidencija i ocjenjivanjeimenik

Elementi ocjenjivanja u imenikubrojano ocjenjivanje:

A) usvojenost sadraja (znanje),

B) radne vjetine i navike (praktini rad),

C) aktivnost, zalaganje (odnos prema radu).

Opisno ocjenjivanje:

Na poetku kolske godineutvrditi sposobnosti uenika.

Opisnim ocjenama pratiti rad i postignua uenika.

Opisna ocjena i brojane ocjene trebaju biti usklaene.

U zakljunoj ocjeni na kraju kolske godine objedinjuje se brojano i opisno vrednovanjepostignua uenika.


38/52

38

Kriteriji ocjenjivanja tehnike kulture

Usvojenost sadraja (prva rubrika)

Ocjena Kriteriji

odlian (5)

-probleme rjeava samostalno, modificirajui poznate strategije ili kreirajui nove, gotovouvijek tono, rado prihvaa savjete za poboljanje kvalitete svoga rada-aktivan je na satu, sudjeluje u obradi novih nastavnih sadraja, daje primjedbe i vlastiteprimjere

-odabire postupke koji najvie odgovaraju postavljenom zadatku i primjenjuje ih bez grekei primjerenom brzinom

-poznate ideje i koncepte primjenjuje u novim situacijama

-svoje postupke i ideje moeobjasniti jasno, precizno i sa sigurnou, pri tom upotrebljavaodgovarajuu terminologiju i simbole-temeljit, pedantan i savjestan, brine o vlastitom znanju i uspjehu

-samostalno se slui dodatnim izvorima ( Internet)

vrlo dobar (4)

-probleme rjeavauglavnom samostalno, birajui najbolje strategije i uglavnom tono -poznate ideje i koncepte uspjeno primjenjuje u poznatim situacijama-svoje postupke i ideje moe objasniti s neto jasnoe i preciznosti, koriste iodgovarajuom terminologijom-aktivan je na satu, sudjeluje u obradi novih nastavnih sadraja-prihvaa nastavnikove savjete za poboljanje kvalitete svoga rada-samostalno se slui dodatnim izvorima ( Internet)

dobar (3)

-probleme rjeava uz ogranienu pomo, esto tono. -sporiji je u rjeavanju zadataka-za postupke koje primjenjuje daje odgovarajua, ali nepotpuna i nesigurna objanjenja,rijetko koristei odgovarajuu terminologiju-nove ideje i koncepte prihvaa uz tekoe, ali ih uspijeva kasnije primijeniti u poznatimsituacijama

-tee povezuje sadraje unutar predmeta-na satima je aktivnost promjenjiva

-ne koristi se drugim izvorima znanja

dovoljan (2)

-probleme rjeava uz veu pomo, rijetko tono-u stanju je rijeiti tek osnovne zadatke, esto grijei, ne uoava pogreke-spor je u rjeavanju zadataka i trai stalnu uiteljevu pomo-za postupke koje primjenjuje daje tek djelomino tona, nepotpuna i nesigurnaobjanjenja, ne koristei odgovarajuu terminologiju-nove ideje i koncepte prihvaa uz tekoe i moe ih primijen iti tek na najjednostavnijimprimjerima

-ne koristi se drugim izvorima znanja

nedovoljan (1)

-probleme nije u stanju rijeiti usprkos pomoi-ne moe rijeiti ni najosnovnije zadatke-postupke koje primjenjuje ne razumije i ne zna objasniti

-na satima je pasivan i nezainteresiran


39/52

39

Radne navike i vjetine (druga rubrika)

Ocjena Kriteriji

odlian (5)

-u radu je koncentriran, uredan i marljiv, lako i s razumijevanjem usvaja nove sadraje-samostalno i precizno izrauje zadanu vjebu

-aktivno se ukljuuje u rad davanjemideja i postavljanjem pitanja-praktian rad rjeava primjerenom brzinom i uspijeva rijeiti gotovo sve zadatke-rado pomae drugima-pedantan i organiziran pri radu

-rado prihvaa savjete za poboljanje kvalitete svoga rada-uoava i ispravlja vlastite pogreke

vrlo dobar (4)

-u radu je koncentriran i marljiv

-samostalno i na vrijeme izrauje zadanu vjebu-sa razumijevanjem usvaja nove sadraje-povremeno se ukljuuje u rad davanjem ideja i postavljanjem pitanja

-rado prihvaa savjete za poboljanje kvalitete svoga rada-ispravlja vlastite pogreke

dobar (3)

-uglavnom marljivo radi na satu

-ako ne razumije, trai pomo-tee i neprecizno odraujezadane zadatke-ne uoava pogreke

dovoljan (2)

-uz poticaj radi na satu

-zadatke rjeava uz pomo, trai stalnu pomo drugih uenika-esto grijei i ne uoava pogreke

-radno mjesto nije uredno

nedovoljan (1)

-na satu ne radi i ne sudjeluje u izradi, pasivan i nezainteresiran

-ometa druge u radu, ne potuje dogovorena pravila, omalovaava druge, ometa nastavu-nema napisane zadae-ne usvaja savjete i pomo nastavnika

Aktivnost (odnos prema radu, trea rubrika)

Ocjena Kriteriji

odlian (5)

-vrlo aktivan za vrijeme nastave

-pedantan i uredan

-pomae drugima u radu-biljenica je potpuna i uredna s tono napisanim zadaama.-na sat dolazi pripremljen te nosi potreban pribor

vrlo dobar (4)

-aktivan za vrijeme nastave

-pedantan i uredan

-biljenica je potpuna i uredna s tono napisanim zadaama-na sat dolazi pripremljen te nosi potreban pribor


40/52

40

dobar (3)

-ne zainteresiran i nesamostalan u radu

-esto grijei-biljenica je uglavnom potpuna i uredna s tono napisanim zadaama

dovoljan (2)

-pasivan za vrijeme rada

-ne prihvaa pomo

-esto grijei-biljenica jeuglavnom potpuna i uredna s napisanim zadaama-na sat nosi potreban pribor

nedovoljan (1)

-pri radu ometa druge

-ne izvrava radne zadatke-nije izradio ni minimum zadanih zadataka

-ne pie u biljenicu, esto ju nema i biljenica je neuredna i nepotpuna-na sat dolazi nepripremljen i bez potrebnog pribora

Pribor za tehniku kulturu:

- udbenik- geometrijska biljenica A4 format (ukoliko nije drugaije dogovoreno, npr. prologodinja

biljenica)-

kutija s radnim materijalima i radnim listovima (ostaje u koli)-

pribor za pisanje

-

geometrijski pribor

-

karice i univerzalno ljepilo-

po potrebi pribor koji navede nastavnik

Tehnika kultura se ocjenjuje: usmeno, pismeno, biljenica (praenje nastave) i praktini rad prema

opisanom kriteriju.


41/52

41

KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA U NASTAVI

TJELESNEIZDRAVSTVENEKULTURE

Uiteljica Andreja Komes

ODLIAN - uenik motoriki zadatak izvodi samostalno, aktivno i povezano bez pogreke

VRLO DOBAR- uenik motoriki zadatak izvodi samostalno uz malu pogreku ili bez pogreke

uz malu asistenciju

DOBAR - uenik motoriki zadatak izvodiuz asistenciju dva uenika i sdvije pogreke

DOVOLJAN - uenik motoriki zadatak izvodi uz asistenciju dva uenika i s vie pogreaka

NEDOVOLJANuenik odbija izvesti motoriki zadatak

Napomena:svaki element koji se ocjenjuje zasebno je razraen po kriterijima koji se mogu

pogledati kod predmetne uiteljice.


42/52

42


NASTAVI VJERONAUKA

Vjerouiteljica Vlatka Svinjarevi

Prema Planu i programu katolikoga kolskog vjeronauka u osnovnoj kolinavode se sljedeielementi vrednovanja: znanje, stvaralako izraavanje, zalaganje i kultura meusobnogkomuniciranja.

to se vrednuje kod svakog elementa?

Znanje:

usvojenost programskih sadraja na:spoznajno - informativnoj razini,

doivljajno - iskustvenoj razini,djelatno - iskustvenoj razini.

Stvaralako izraavanje:usmeno izraavanje,

pismeno izraavanje,likovno izraavanje,scensko izraavanje,glazbeno izraavanje.

Zalaganje:ukljuivanje uenika u razne oblike rada,motiviranost na satu,

marljivost u izvravanju postavljenih zadataka,ukljuenost u izvankolske aktivnosti.

Kultura meusobnog komuniciranja:kultura prema svim sudionicima susreta ukljuuje: finou, panju,potovanje,iskrenost, slobodu, kreativnost.

Opisno praenje pojedinih elemenata:

ZNANJE

- Izvrsno usvojio nastavne sadraje,- Veoma dobro povezuje naueno sa svakidanjim ivotom,- Uenik ima sposobnosti dubljega doivljavanja i spoznavanja otajstavai nauka Crkve,- Posjeduje izrazite sposobnosti u interpretaciji biblijskoga teksta,

- Istie se u znanju i sposobnostima,- S lakoom usvaja i iznosi sadraje, uspjeno primjenjuje steeno znanje.- Usvojene nastavne sadraje iznosi logiki i s razumijevanjem,- Veoma sposoban, s lakoom usvaja sadraje i uspjeno ih reproducira u svakom obliku rada,-Nastavne sadraje, posebno biblijske, izlae s puno detalja,

- Uz vie ustrajnog i samostalnog rada mogao bi postii i bolje rezultate.- Vidljiv je napredak, potrebno je ovako nastaviti,


43/52

43

- Dobro poznaje osnovne biblijske sadraje,- Tee usvaja gradivo,- Uspjeh postie uz dosta uloenog truda.

STVARALAKO IZRAAVANJE- Uenik je vrlo uspjean u interpretativnom itanju biblijskih i drugih knjievno-umjetnikih

tekstova,

- Istie se u scenskom prikazivanju biblijskih tekstova,- U usmenom izraavanju otkriva se sposobnost zamiljanja, asociranja ilogikogapovezivanja sadraja,

- Uenik je uspjean i kreativan u simbolikom izraavanju,- Posjeduje osjetljivost i otvorenost za transcedentno,

- Razvijene sposobnosti stvaralakog izraavanja,- Ima lijep pismeni izriaj,- Izrazite sposobnosti za likovno izraavanje,- Izrazito kreativan i komunikativan,

- Vrlo uspjean u komuniciranju s raznovrsnim medijima,- Posebne sposobnosti za glazbeni izriaj,- Zalae se u razliitim oblicima stvaralakoga izraavanja.

ZALAGANJE

- Vr1o aktivan i zainteresiran za rad,

- Voli predmet, aktivan tijekom nastavnoga procesa,

- Vrijedan i samostalan, redovito prati nastavne sadraje,- Odlikuje se pozitivnim odnosom prema radu,

- Iznimno vrijedan i marljiv,

- Aktivan na satu, redovito izvrava svoje obveze,

- Savjestan i samostalan u radu,- Odgovorno se odnosi prema radu,

- Marljivo i aktivno sudjeluje u vjeronaunoj nastavi i aktivnostima,- Posjeduje volju za rad, trudi se postii to bolje rezultate,- Voli rad, ali je nesiguran u svoje znanje pa nije aktivan u radu,

- Vie pozornosti posvetiti samostalnom uenju,- Kreativan u skupnom radu,

- Uz poticaj postie bolje rezultate,- U radu ga treba ohrabriti i potaknuti na veu samostalnost,- Potrebno je ee poticati i usmjeravati pozornost na rad i sadraje,- Potreban poticaj za intenzivnije ukljuivanje u nastavni proces,

- Zalae se u granicama svojih mogunosti.

KULTURA MEDUOSOBNOG KOMUNICIRANJA

- S ljubavlju pomae drugima,- Vrlo lijepo surauje s vjerouenicima i vjerouiteljem,- Kod uenika se opaa spremnost ivljenja po vjeri,- Paljiv i ljubazan prema drugima,- Komunikativan i tolerantan,

- Uzornim ponaanjem vrlo pozitivno djeluje na ostale uenike,- Uzoran uponaanju i odnosu prema drugima,- Svoje miljenje izraava korektno i s potovanjem,- Vrlo lijepo surauje s drugima,- Otvoren za suradnju, razgovor i razumijevanje,


44/52

44

- Uvaava druge i prihvaa njihove ideje,- Kod uenika treba poticati pozitivnu verbalnu komunikaciju,- Treba ga poticati na pozitivan odnos prema radu i zalaganju na vjeronaunom susretu.

Ocjenjivanje vjeronaunih postignua vjerouenika jedan je od redovitih i najvanijih nainanjihova vrednovanja. To je mogue ostvariti:a) na kraju nastavne jedinice,

b) na kraju nastavne cjeline,

c) na kraju tromjeseja,d) na kraju polugodita.

Ocjenjivanje se na podruju kolskoga vjeronauka moe ostvariti na razliite naine:1. opom ocjenom2.po pojedinim vidovima uenja3. opisnom ocjenom

4.brojanom ocjenom

Brojano ocjenjivanje je saetak kvalitativnog-kreativnog vrednovanja ostvarenog porazliitim oblicima stvaralakog izraavanja. Naini vrednovanja mogu se provoditi kroz:usmenu komunikaciju,

vrednovanje stvaralakog izraavanja,vrednovanje rada u skupini,

vrednovanje kreativnog pismenog izraavanja.

ELEMENTI I KRITERIJI VREDNOVANJA IZ VJERONAUKA 1. - 8. raz.

ZNANJE- KRITERIJI VREDNOVANJA

OCJENA OPIS

NEDOVOLJAN (1)Ni uz pomo nastavnika uenik ne prepoznaje osnovne sadraje.

DOVOLJAN (2)

Uz veliku pomo nastavnika uenik prepoznaje osnovne sadraje i slabo ihreproducira.

DOBAR (3)Uz nastavnikovu pomo uenik reproducira i razumije osnovne sadraje.

VRLO DOBAR (4)

Uz eventualnu malu pomo nastavnika uenik solidno razumije sadraje,logiki ihpovezuje i primjenjuje na nove jednostavnije situacije.

ODLIAN (5)

Uenik samostalno, sigurno i vjeto interpretira i primjenjuje znanja naivotneproblemske situacije.


45/52

45

ZALAGANJE- KRITERIJI VREDNOVANJA

OCJENA OPIS

NEDOVOLJAN (1)

Uenik ne pokazuje zanimanje za nastavne sadraje, ne sudjeluje u nastavi,esto nema udbenik i biljenicu, ne pie kolske i domae uratke, ne donosi

dogovorene materijalepotrebne za obradu pojedinih tema.

DOVOLJAN (2)

Uenik pokazujeminimalno zanimanje za nastavne sadraje, povrno pratinastavnika,zapis u biljenici mu je nepotpun, neredovit je u pisanju kolskih idomaih uradaka,rijetko donosi dogovorene materijale potrebne za obradupojedinih tema.

DOBAR (3)

Uenik pokazuje prosjeno zanimanje za nastavne sadraje, zapis u biljenicimu je uglavnom cjelovit, povran u pisanju kolskih i domaih uradaka,neredovito donosi dogovorene materijale potrebne za obradu pojedinih

tema.

VRLO DOBAR (4)

Uenik aktivno sudjeluje u nastavi, redovit je u pisanju kolskih i domaihuradaka, uglavnom donosi dogovorene materijale potrebne za obradu

pojedinih tema.

ODLIAN (5)

Uenik vrlo aktivno sudjeluje u nastavi, esto postavlja pitanja s ciljempojanjenja i produbljenja nastavnih sadraja, kolske i domae uratke piecjelovito, redovito donosi dogovorene materijale potrebne za obradu

pojedinih tema, samoinicijativno donosi materijale vezane za pojedine

nastavne teme, aktivan u izvannastavnim aktivnostima.

KULTURA KOMUNICIRANJA- KRITERIJI VREDNOVANJA

OCJENA OPIS

NEDOVOLJAN (1)

Uenik esto ometa rad, nepristojno i neprimjereno se ponaa i izraava,nedostaje mu odnos potivanja prema kranskim vrijednostima.

DOVOLJAN (2)

Uenika treba esto poticati na pristojnije i primjerenije ponaanje iizraavanje, ponekad se s nepotivanjem odnosi prema kranskimvrijednostima.

DOBAR (3)

Uenik povremeno surauje s drugim uenicima i vjerouiteljem, potrebanmu je povremeni poticaj na pristojnije i primjerenije ponaanje i izraavanje,treba jo vie razviti odnos potivanja prema kranskim vrijednostima.

VRLO DOBAR (4)

Uenik solidno surauje s ostalim uenicima i vjerouiteljicom, pristojno iprimjereno se ponaa i izraava, s potivanjem se odnosi prema kranskimvrijednostima.

ODLIAN (5)Uenik izvrsno surauje s ostalim uenicima i vjerouiteljicom, paljiv iuljudan, uzornim ponaanjem vrlo pozitivno djeluje na ostale uenike, u svimsituacijama se s potivanjem odnosi prema kranskim vrijednostima.


46/52

46

STVARALAKO IZRAAVANJE- KRITERIJI VREDNOVANJA

OCJENA OPIS

NEDOVOLJAN (1)

Uenik odbija sudjelovati u svakom obliku stvaralakoga izraavanja, esto neizvrava postavljene zadatke i preuzete obveze, ne uspijeva se izraziti niti uz

pomoi poticaje vjerouiteljice.

DOVOLJAN (2)

Uenik ne pokazuje interes prema stvaralakom izraavanju, ali reagira napoticaj vjerouiteljice, djelomino izvrava postavljene zadatke, uspijeva seizraziti samo uz veliku pomovjerouiteljice.

DOBAR (3)

Uenik se trudi u radu i obavljanju postavljenih zadataka, ali mu nedostajejasnoa uizriaju,slabije uoava bit sadraja, tee pokazuje i artikulira svojesposobnosti.

VRLO DOBAR (4)

Uenik rado prihvaa sudjelovanje u razliitim oblicima stvaralakoga

izraavanja, uglavnom se izraava gramatiki pravilnim i razumljivimreenicama, solidno se slui religioznim rjenikom, ima solidnu sposobnostkomunikacije vjerskih sadraja i koreliranja nauenoga.

ODLIAN(5)

Uenik samostalno, razumljivo i argumentirano obrazlae svoje miljenje,rado sudjeluje u razliitim oblicima stvaralakog izraavanja i daje inicijative,istie se po iscrpnosti, uspjenosti i kreativnosti, dri se zadane teme i uoavabit sadraja, sposoban je s kranskog stajalita kritiki propitivati iprosuivati razliite oblike miljenja i ponaanja.

DOMAE ZADAE

1. Evidenciju o domaim zadaama vodi vjerouiteljica u svojoj biljenici u obliku pluseva iminusa.

2. Tri nenapisane domae zadae u jednom obrazovnom razdoblju vrednuju se nedovoljnomocjenom.

3. Na kraju nastavne godine vrednuju se sve uenikove zadae na temelju pluseva i minusa iutjeu na zakljunu ocjenu.


47/52

47


NASTAVI INFORMATIKE

Uitelj Ivan tefek

Elementi

ocjenjivanjaUsvojenost sadraja Primjena znanja Projekti Aktivnost

Nedovoljan

(1)

Uenik nije usvojioznaenje niti

najosnovnijih kljunihpojmova niti na razini

prepoznavanja.

Ni uz poticaj

uitelja ne elisudjelovati u

radu.

Ne izraujeradove.

Pri radu ometa druge. Ne

izvrava radne zadatke.Nije izradio ni minimum

zadanih zadataka.

Neredovit u pisanju

domaih zadaa.

Dovoljan (2) Uenik je usvojioznaenje samo

najosnovnijih kljunihpojmova na razini

prepoznavanja. Na

pitanja odgovara

samo uz poticaj

uitelja s viepotpitanja.

Radi uz pomo ine uoava

grekesamostalno.

Potrebno ga je

voditi kroz izradu

rada u detaljno

izraenimkoracima, uz stalni

nadzor. Nesiguran

kod prezentiranja

rada.

Pasivan za vrijeme rada.

Ne prihvaa pomo iesto grijei. Rijetko pie

domae zadae.

Dobar (3) Uenik je definiciju iznaenje kljunihpojmova usvojio s

djelominimrazumijevanjem.

Radi uzpovremenu

pomo, grekeuoava i

ispravlja ih uz

pomo uitelja.

Dio rada radisamostalno, traipomo u izradi

rada. Nesiguran u

prezentiranju

rada.

Nezainteresiran za rad,nesamostalan, estogrijei.

Vrlo dobar

(4)

Uenik je znaenjekljunih pojmova

usvojio s djelominimrazumijevanjem.

Nauio je definicijusvakog pojma, ali nezna objasniti i njihove

meusobne razlike.

Primjenjuje

steeno znanje,samostalno

uoava

pogreke iispravlja ih.

Samostalno

izrauje rad,siguran u

prezentiranju

rada.

Aktivan za vrijeme

nastave, izvrava radnezadatke i temeljit u radu.

Redovit u pisanju

domaih zadaa.

Odlian (5) Uenik je znaenjekljunih pojmova

usvojio s potpunim

razumijevanjem.

Osim definicije

svakog pojma, zna

objasniti i njihove

meusobne razlike.

Kreativno

primjenjuje

usvojene

vjetine u novimsituacijama.

Samostalan u svim

koracima izrade

rada, kreativno

primjenjuje sve

usvojene vjetine.Siguran u

prezentiranju

rada.

Izuzetno aktivan u

nastavnom procesu,

pomae drugima,temeljito i tono izvrava

sve radne zadatke i

redovit u pisanju

domaih zadaa.


48/52

48

Usvojenost sadraja sadre uspjeh uenika u usmenom, pismenom i praktinom

provjeravanju. Usmene provjere znanja se provode na svakom satu i popraene su

provjerama primjene znanja u praktinom radu na raunalu. Pismene provjeresastavljene

su od zadataka otvorenog i zatvorenog tipa (nadopuni, zaokrui toan odgovor, spoji parove,

izbaci uljeza, objasni), a osim u papirnatom obliku mogu biti i u digitalnom obliku.

Primjena znanja sadre uspjeh uenika u ocjenjivanju praktinih uradaka i vjebi na

raunalu.

Projekti - praktini radovi u obliku plakata (papirnatih ili digitalnih) i drugih kreativnih

zadataka (tekstova, crtea, prezentacija, web-stranica, animacija, video uradaka i sl.)

izraenih uz upotrebu raunala.

Aktivnostsustavno praenje rada uenika, njegovog odnosa prema radu, suradnji s ostalim

uenicima i redovitosti u izvravanju radnih zadataka i domaih zadaa.

Zakljuivanje ocjena zakljuna ocjena ne treba biti aritmetika sredina ocjena. Pri

odreivanju zakljune ocjene u obzir e biti uzete sve ocjene i odnos uenika prema radu.


49/52

49


NASTAVINJEMAKOGJEZIKA

Uiteljica Branka Vresk

Elementi = jezik, usmeno i pismeno izraavanje, zalaganje i aktivnost na satu

I. polugodite II. polugodite

Pisane provjere 1 pp (gramatika,pravopis) 1 pp (gramatika,pravopis)

diktat

od tri obraena teksta iz

udbenika, uiteljicajedan

odabire

od tri obraena teksta iz udbenika,

uiteljicajedan odabire

pisanje rijei i gramatikih

zadataka

poslije svake lekcije

(4. -8.razred)

poslije svake lekcije

(4. -8.razred)

pisanje testova za razvoj

vjetina:sluanja,itanja,

pisanja i komunikacije

na kraju obraene lekcije

(5.- 8.razred)

na kraju obraene lekcije

(5.- 8.razred)

Usmene provjere 1 usmena provjera

2 usmene provjere (obavezno); prema

Pravilniku usmeno se moe ispitivati

svakodnevno, bez posebne najave!

USMENO PROVJERAVANJE

Tablica za vrednovanje usmenih odgovora

Predznanje /korelacija gramatikih sadraja

Poznavanje sadraja

Samostalnost u odgovaranjuKomunikacija

Izraavanje na njemakom jeziku

slabo (1), osrednje (2), jako dobro (3)


slabo (1), osrednje (2), jako dobro (3)slabo (1), osrednje (2), jako dobro (3)


------------------------------------------------------

dovoljan (8-9), dobar (10-11),

vrlo dobar (12-13), odlian(14-15)

Uenik se moe jednom u svakom polugoditu ispriatiako nije spreman usmeno odgovarati.Kod usmenog odgovaranja ocjenjuje se itanje,prijevod, znaenje rijei.


50/52

50

KRITERIJI OCJENJIVANJA NJEMAKOG JEZIKA OD 4. DO 8.RAZREDA

Ocjena Kriteriji

Odlian (5)

-u potpunosti razumije postavljena pitanja,upute,snimljeni i pisani tekst

- usmeno se izraava teno,gramatiki i intonativno potpuno tono- pie osmiljeno,gramatiki i pravopisno tono

- nauene gramatike zakonitosti samostalno primjenjuje upoznatim,izmijenjenim situacijama

Vrlo dobar (4)

- veinom razumije postavljena pitanja,upute,snimljeni i pisani tekst-usmeno se izraava teno,gramatiki veinom tono- pie osmiljeno ,gramatiki i pravopisno uz poneku netonost- gramatike zakonitosti usvoji,samostalno ih primjenjuje u poznatimsituacijama

Dobar (3)

- djelomino razumije postavljena pitanja,upute,snimljeni i pisani tekst-usmeni izriaj je manje toan,uz dosta gramatikih i pravopisnih

netonosti- pie manje osmiljeno,uz dosta gramatikih i pravopisnih netonosti-gramatike zakonitosti djelomino usvoji,primjenjuje ih uz pomonastavnika

Dovoljan (2)

- veinom ne razumije postavljena pitanja,upute,snimljeni i pisani tekst-usmeni izriaj nije tean,gramatiki i intonativno je veino netoan- pie slabo osmiljeno,uz mnogo gramatikih i pravopisnih netonosti-gramatike zakonitosti prepoznaje,primjenjuje ih samo uz pomonastavnika

Nedovoljan (1)

- ne razumije postavljena pitanja,upute,snimljeni i pisani tekst

-usmeni izriaj nije tean,gramatiki i intonativno je netoan-pisani izriaj nije osmiljen,gramatiki je i intonativno netoan- gramatike zakonitosti ne prepoznaje i ne primjenjuje ih na zadacima

PISMENO PROVJERAVANJE

-pisane provjere znanja uenik je duan pisati itkim slovima,pisanim, na to e ga uiteljupozoriti na poetku pisanja

-ne moe li

Documents

Kriteriji Ocjenjivanja Elementi Vrednovanja PN2015-16