Korekcija kraljenice pomou kineziterapije
Korekcija kraljenice pomou kineziterapije
seminarski rad
www.BesplatniSeminarskiRadovi.com
Sadraj
1.
Uvod..................................................................................................................12.
Kineziologija
....................................................................................................2
2.1. Kratka povijest kineziologije
......................................................................23.
Pojam kineziterapije
.........................................................................................4
3.1. Kineziterapija kroz
povijest.........................................................................54.
Glava i vratna kraljenica
.................................................................................6
4.1. Vratna kraljenica
.......................................................................................75.
Kraljenica
........................................................................................................96.
Kriobolja
.......................................................................................................10
6.1. Posturalni sindrom
....................................................................................14
6.2. Disfunkcionalni sindrom
..........................................................................14
6.3. Derangement sindrom
..............................................................................147.
Kineziterapijski postupci kod kriobolje
........................................................16 7.1.
Statike vjebe
..........................................................................................16
7.2. Dinamike vjebe
.....................................................................................16
7.3. McKenzie pristup
.....................................................................................178.
Zakljuak
........................................................................................................19
Literatura
1. Uvod Kroz ovaj seminarski rad upoznat emo se prvenstveno s
metodama korekcije kraljenice pomou kineziterapije. No, osim toga,
upoznat emo se i poblie s terminom kineziologije, kineziterapije,
te rei i poneto o samoj povijesti. Naime, poetke kineziterapije
nalazimo jo 2700 g.pr.Kr. u knjizi Kong-fu[footnoteRef:2]. [2: U
slobodnom prijevodu znai Iskustvo ovjeka]
Knjiga Kong-fu istie terapijsku gimnastiku i njezin utjecaj na
itav organizam, uz brojne slikovne prikaze razliitih vjebi. No,
blagotvorni utjecaj tjelovjebe nisu prepoznali samo Kinezi, nego i
Grci i Egipani. Ve je i slavni Hipokrat je u svojim djelima isticao
znaaj i korisni uinak vjebi uz primjenu masae. ivimo u 21. stoljeu,
vremenu kada tehnologija napreduje bre od ljudske sposobnosti da se
njome slui. itav ivot kao da protjee daleko uurbanije nego prije
samo 100 godina. I upravo danas, kada su nam dostupne sve blagodati
modernoga doba, ovjek kao da je zaboravio vanost redovitog
kretanja. Djeca se vie ne igraju vani trei za loptom, nego ganjaju
virtualne lopte sa svojim virtualnim prijateljima. Posljedice
takvog sjedilakog naina ivota su brojne deformacije tijela, a o
njima, kao i o nainu na koji ih moemo sprijeiti ili ispraviti emo
saznati vie upravo u ovom seminaru.
2. Kineziologija Kineziologija[footnoteRef:3] je znanost o
ljudskom kretanju, a naroito prouava zakonitosti upravljanja
procesom vjebanja i posljedice tih procesa na ljudski organizam.
Osnovni cilj kineziologije je pokretom i vjebom unaprijediti i
poboljati ovjekovo zdravlje i ivot. Kao temeljne odgojne zadae
kineziologije navode se formiranje navike redovitog pokreta i
vjebe, zdrave prehrane, higijenskih navika, te zdrav ritam ivotnih
aktivnosti. [3: kinezis = kretanje, pokret, logos = znanost,
zakon]
Kineziologiju zanima samo onaj proces vjebanja koji ima za cilj
unapreenje zdravlja ovjeka, odravanje razine antropolokog statusa i
radne sposobnosti, te maksimalan razvoj ljudskih sposobnosti i
osobina. Ona je multidisciplinarna znanost, no u ovom seminaru emo
se posvetiti promatranju s medicinskog aspekta, i to samo jednog
njezinoga dijela kineziterapiji.
2.1. Kratka povijest kineziologijeOsim u uvodu spomenute knjige
Kung-fu, korijene kineziologije nalazimo i kod starih Grka. Ve je
Aristotel (384.-322.g.pr.Kr.), kojeg smatramo ocem kineziologije,
putem geometrijske analize izuavao akciju muskulature. Merodik,
Hipokrat, Asklepiad smatrali vjebe obveznim dijelom profilaktike
medicine. A, Arhimed je razradio hidrostatske principe i
zakonitosti pokreta u tekuoj sredini. Galen, u djelu De motu
musculorum istie razliku izmeu motornih i senzibilnih ivaca, uoava
pojam miinog tonusa, te dijeli miie na agoniste i antagoniste.
Avicena u djelu Kanon medicinskih nauka obraa panju prema
profilaksi i lijeenju tjelesnim pokretom i vjebanjem, a ve 1573.
Merkurijalis daje prvi udbenik gimnastike. Nikolas Andry se bavi
prouavanjem vjebi kao sredstva za korekcije deformiteta. ak je i
Leonardo Da Vinci (1452.-1519.g.) opisivao mehaniku tijela u raznim
aktivnostima, a stotinjak godina kasnije je Giovanni Borellin
(1608.-1679.g.) matematikim principima opisivao miinu funkciju, a
miinu kontrakciju promatrao je kao kemijski proces. I Isaac Newton
(1643.-1727.g.) koji je svjetsku slavu znanstvenika stekao otkriima
iz podruja fizike, dao je tri zakona kojima se opisuju odnosi izmeu
sila, njihove interakcije i efekti zakon inercije, zakon sile i
zakon akcije i reakcije. Nakon toga, u 18. stoljeu zapoinje
intenzivan razvoj anatomije i fiziologije. Tada Ling postaje osniva
moderne medicinske gimnastike i prvog zavoda za medicinsko
vjebanje. Benjamin Duchne izdaje knjigu Fiziologija pokreta koja
postavlja temelje moderne kineziterapije. U 19. st. naroito se
razvija primijenjena medicina, gimnastika kod razliitih oboljenja
(kardiovaskularnih, ginekolokih, respiratornih, deformacija
lokomotornog sustava).
3. Pojam kineziterapije Rije kineziterapija je sloenica grkih
rijei "kinien", to znai pokret i "therapia" to e rei lijeenje. Sam
naziv dobro opisuje sr i ciljeve ove terapijske metode.
Kineziterapija je disciplina koja koristi pokret u svrhu lijeenja.
Ona se pojavljuje kao samostalna ali i kao sastavni dio medicinske
rehabilitacije, te je nespecifina i iznimno funkcionalna. esto se
kombinira i s drugim vidovima fizikalne terapije, kao to su ES,
hidroterapija i druge. Kod kineziterapije naglasak je na aktivnom
pokretu, tj. samostalnom, to moe biti i prednost i mana jer ovisi o
volji i ustrajnosti pacijenta. Moda je najbolje pribliiti njeno
znaenje primjerom. Recimo da uganete skoni zglob i obratite se
fizioterapeutu za pomo. On e u tom sluaju uiniti dvije stvari. Prvo
e svim raspoloivim sredstvima (led, limfna drenaa, masaa,
elektroterapija, ultrazvuk...) nastojati to je bre mogue ukloniti
bolove i otok. U toj je fazi fizioterapeut u stvari vatrogasac, a
mjere koje se tada upotrebljavaju nazivamo i vatrogasnim. Kada se
bol smiri, a oteklina nestane, slijedi funkcionalno lijeenje,
odnosno pomo pacijentu da povrati punu funkciju ozlijeenog segmenta
ili u nekim sluajevima i cijelog tijela. To se ini iskljuivo
specifinim vjebama, to i nazivamo funkcionalnim lijeenjem, odnosno
kineziterapijom. Kineziterapija se primjenjuje u razliitim
podrujima. poput kirurgije, reumatologije, pedijatrije, ali
ponajvie u ortopediji. Metode rada su: pokret, vjebe, prirodne
vrste kretanja, sportske igre, radna terapija, sportske discipline
i elementi sporta. Principi kineziterapije su: princip motivacije,
ranog poetka, analize vjebe, razumijevanja vjebe, izbjegavanja
bola, princip postupnosti, sistematinosti, kontinuiteta, princip
aktivnog uea pacijenta, upornosti, izbjegavanja monotonije, te
princip praenja i evidencije podataka.3.1. Kineziterapija kroz
povijest Kao to sam napomenula u uvodu, poetke kineziterapije
nalazimo jo 2700 g.pr.Kr. u knjizi Kong-fu . No, i stari Indusi su
vjerovali da pokreti disanja utjeu na razvoj duha, te su imali ak
840 razliitih vjebi. A u helenistikoj kulturi je gimnastika bila
obavezni vid prevencije i lijeenja. Aristotel se bavio analizom
aktivnost miia, a Arhimed principima hidroterapije. Galen je
prouavao motorne i osjetne ivce, dok je Avicena objektivizirao
uinak gimnastike. Kao to sam ve spomenula, svoj doprinos dao je i
Leonardo i to u vidu slikovnih zapisa i analiza ponaanja tijela u
razliitim aktivnostima. Meu imenima znaajnim za kineziterapiju
nalazimo i A. Parrea, A. Borellia i N. Andrya. Oni su vjebu
promatrali kao sredstvo za korekciju raznih deformiteta. Krajem 19.
stoljea, razvojem djela fiziologije koji objanjava funkciju i
mehanizam pokreta, dolazi do procvata kineziterapije. Temelje
moderne kineziterapije postavio je Benjamin Duchne svojim djelom
Fiziologija pokreta.
4. Glava i vratna kraljenica Glava je, zajedno s vratom, najvia
toka tijela dok sjedimo, stojimo ili hodamo. U svim poloajima glava
i vrat trebali bi se moi pokretati neovisno od susjednih dijelova
tijela i bez obzira na radnju koju u tom trenutku obavljamo (npr.
moi u hodu ili tranju okrenuti glavu i gledati predmete i okolinu
koja nije iskljuivo ispred nas). Zdrava kraljenica mobilna je u
svim smjerovima ( to ukljuuje pregibanja, sa(u)vijanja, rotacije i
sl.). Postoji relativna, subjektivno zamiljena simetrija svih
dijelova tijela, a odstupanja od te simetrije i normalnog
pokretanja dovode do biomehanikih neusklaenosti gdje trpe miii,
ligamenti i zglobne strukture koje u konanici ponu proizvoditi bol.
Vrat i glava su vrh piramide i esto znaju odraavati neke probleme
koji nastaju u niim dijelovima tijela kao to su razne nenormalne
krivine (nazovimo ih skoliozama, kifozama, lordozama), no postoje i
normalne krivine kraljenice. Jedan od sustava je zaduen da glava u
bilo kojem uspravnom poloaju tijela uvijek pokuava biti u
horizontalnoj ravnini tj. ravnini oiju. To znai da se, bez obzira
na zakrivljenost niih dijelova kraljenice u hodu, glava trudi biti
maksimalno horizontalno to dovodi do razliitog tonusa u vratnim
miiima, to vrijedi i za sjedei poloaj. Skraivanje miia uvijek
uzrokuje smanjenje intraartikularnog prostora, a time radi i
neravnomjerno rasporeen pritisak na okolne strukture koje mogu biti
komprimirane ili razvuene. Skraenje miia vrata uzrokuje asimetrije
ili pojaavanje fiziolokih krivina kraljenice i glave. Miii ukoeni
due vremena na nekom podruju tijela, znak su da je potrebno
obratiti pozornost na razlog takve tjelesne reakcije, pogotovo ako
se radi o podruju glave i vrata jer tamo postoje vrlo vani
receptori, krvne ile i ivani ogranci. Vrlo esto problemi glave i
vrata zahtijevaju prilagodbu cijelog tijela. Najei simptomi koji se
javljaju kod osoba s nekim cirkulatornim problemom mekih struktura
vratne kraljenice su uestali trnci u vratu, ramenima, rukama i
prstima. Zahvaeno podruje ovisi o mjestu meu kraljecima oko kojih
se zbiva najvea problematika (to se podruje struno naziva zahvaeni
dermatom). Takoer, dolazi do neugodnog zatezanja i greva miia koji
se mogu javiti od lubanje i sputati se prema kraljenici i ramenima,
do bolnih i zategnutih miia Trapeziusia na obje strane ili samo na
jednoj, zatim bolovi lokalizirani samo na kraljenici koji su vezani
uz odreene pokrete glave i vrata, te razliiti problemi kao to su
glavobolja, problemi s vidom, zvukovi u uima i sl.
4.1. Vratna kraljenica Vratne kraljenica poinje na bazi lubanje.
Sedam kraljeaka ine vratnu kraljenicu s osam parova ivaca. Pojedine
vratne kraljeke nazivamo skraenicama: C1, C2, C3, C4, C5, C6 i C7.
Isto vrijedi i za ivce; od C1 do C8. Vratni kraljeci su u usporedbi
s lenima neto manji. Vratna kraljenica sadrava i titi lenu modinu,
a osim toga prua potporu lubanji i omoguuje pokret glave (npr.
lijevo-desno). Sloen sustav ligamenata, tetiva i miia podupiru i
stabiliziraju vratnu kraljenicu. Ligamenti sprjeavaju prekomjeran
pokret koji bi mogao rezultirati ozbiljnom ozljedom, a miii, osim
to slue za potporu i stabilizaciju, omoguuju pokrete vratne
kraljenice. Ozljede vratne kraljenice mogu biti opasne po ivot.
Bol, utrnulost, slabost i trnci su simptomi koji se mogu pojaviti
kada je jedan ili vie vratnih kraljeaka povrijeen ili istegnut.
Vratna kraljenica i zdravlje vratne kraljenice iznimno je vano jer
ivci koji se nalaze u vratnoj kraljenici kontroliraju mnoge
tjelesne funkcije: C1 glava i vrat C2 glava i vrat C3 dijafragma C4
miii gornjega dijela tijela (npr. biceps) C5 miii runih zglobova C6
miii runih zglobova C7 triceps C8- ruke
5. Kraljenica Kraljenica[footnoteRef:4] je glavni oslonac trupa
nuan za pokretanje, potporu gornjeg trupa i glave, stabilizaciju
zdjelice, stav tijela i zatitu osjetljivih struktura kraljenike
modine. Ona ini temeljni dio kostura te povezuje kosti udova, glave
i trupa. [4: lat. columna vertebralis]
Oblikuju je 33-34 kraljeka: 7 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih,
5 krinih (srasli u krinu kost) i 3-5 trtinih kraljeaka (srasli u
trtinu kost). Kotane elemente vratnih, prsnih i slabinskih
kraljeaka meusobno odvajaju meukraljenini diskovi. Intrauterno se
kraljenica razvija iz jednog jedinog zavoja u sagitalnoj ravnini,
koji je konveksan prema naprijed. U odraslog ovjeka se opisuju
etiri zavoja (kurvature). Vratni i slabinski zavoj su konveksni
prema naprijed, dok su prsni i krini konveksni prema natrag. Zavoji
nastaju optereivanjem pri stajanju i sjedenju, a u ovisnosti o
okotalosti kraljeaka. Prisutni su od 10. mjeseca ivota, no konani
oblik kraljenica dobije tek nakon puberteta. Anatomija kraljenice
esto se opisuje kao niz pokretnih segmenata ili funkcionalnih
jedinica, koji djeluju kao cjelina te omoguuju fizioloki opseg
pokreta. Svaki pokretni segment ili funkcionalna jedinica sastoji
se od: dva susjedna kraljeka, intervertebralnih tkiva koja ukljuuju
disk, ligamente, zglobove i miie. Ova funkcionalna jedinica je
najmanji segment kraljenice koji prikazuje sve biomehanike osobine
cijele kraljenice te se jo naziva vertebralni dinamiki segment VDS
(Jughanns). Pretjerana zavijenost kraljenice moe uzrokovati
patoloke poremeaje: lordozu (u vratnom i slabinskom zavoju) te
kifozu (u prsnom i krinom zavoju). Skolioza je abnormalna
zavijenost itave kraljenice u (najee desnu) stranu od medijalne
ravnine.
6. Kriobolja[footnoteRef:5] [5: Kriobolja bolest modernog doba,
prof. dr. sc. Vida Demarin, dr. med., spec. neurolog]
Prema epidemiolokim podacima zapadnih zemalja, 50 do 80 posto
stanovnitva ima ili je imalo najmanje jednom u ivotu kriobolju
(lumbalni sindrom). Premda se kriobolja javlja uglavnom u srednjoj
i starijoj dobi, moe se javiti ve u mlaim dobnim skupinama.
Otprilike pet posto mukaraca i 2,5 posto ena ima ishialgiju.
Bolesti kraljenice osim to stvaraju velike zdravstvene tegobe
bolesniku, predstavljaju i veliki ope-socijalni problem; trokovi
bolovanja, lijeenja i rehabilitacije mogu biti vrlo visoki. Preteno
sjedei nain ivota (osobito tzv. sedentarna zanimanja poput
slubenika, vozaa i sl.), manjak tjelesne aktivnosti i sve vea
pretilost, pridonose razvoju lumbalnog sindroma i drugih bolesti
vezanih uz lokomotorni sustav. Postoje brojni uzroci koji mogu
dovesti do lumbalnog sindroma, najee su to degenerativne promjene
kraljenice, traumatski uzrokovane promjene, upalne promjene,
tumori, priroene i razvojne anomalije. Ponekad uzrok bolova nije u
samoj kraljenici, nego se naziva prenesena bol, naime, ako se radi
o procesu u unutranjim (abdominalnim) organima tada se bol moe
reflektirati u podruje kraljenice. Ponekad je rije i o psihogeno
uzrokovanim bolovima kraljenice. Degenerativne promjene struktura
kraljenice se normalno razvijaju s godinama, promjene su osobito
prisutne kod osoba starije dobi. Strukture zahvaene degenerativnim
procesom su: intervertebralni diskusi[footnoteRef:6],
intervertebralni zglobovi[footnoteRef:7], ligamentarne
strukture[footnoteRef:8]. Degenerativne promjene se najprije
javljaju u onim dijelovima kraljenice koji su najvie optereeni,
primjerice u podruju lumbosakralne kraljenice. Prve promjene u
intervertebralnim diskusima nastaju ve u tridesetim godinama ivota
kada se poinje smanjivati elastinost tkiva zbog smanjenja vode u
diskusu. Napredovanjem degenerativnog procesa dolazi do poveanja
tlanih sila na ligamente te potom do stvaranja tzv. kotanih
apozicija[footnoteRef:9] na trupovima kraljeaka, uglavnom s prednje
strane i bone strane. Sredinji dio intervertebralnog diska, tzv.
nucleus pulposus, se izbouje ili moe sasvim izai kroz degenerativno
promijenjen anulus fibrosus odnosno vanjski prsten diska. Ovisno o
stupnju degenerativnog procesa i obimu zahvaenih okolnih struktura,
klinika slika se moe razlikovati. Kod manjih protruzija dolazi samo
do istezanja longitudinalnog ligamenta te nastaje sindrom bolnih
kria. Kod uznapredovalog procesa moe doi do tzv. prolapsa diska u
kraljeniki kanal (djelomini ili potpuni), s pritiskom na ivane
korijene ivca, a kliniki se to stanje oituje kao lumboishialgija
ili iijas. [6: Ploice izmeu kraljeaka koji slue amortizaciji
kraljenice] [7: Dodirna mjesta izmeu dva kraljeka] [8: Tkivne sveze
meu kraljecima i nastavcima kraljeaka] [9: Kotanih izboina]
Klinika slika akutnog lumbalnog ili lumbosakralnog sindroma
karakterizirana je uglavnom naglim poetkom, pacijent esto opisuje
nagli pokret ili optereenje kraljenice nakon ega je osjetio bol u
donjem dijelu lea. Postoji povien tonus tzv. paravertebralnih miia
(miia uz kraljeniki stup), a zbog bolova je ograniena pokretljivost
kraljenice. Kod lumboishialgije bolovi se ire iz podruja
lumbosakralne kraljenice preko stranje i vanjske strane noge sve do
stopala. Ako je zahvaen korijen petog lumbalnog ivca, bit e
oslabljeno povlaenje stopala prema gore te e postojati smanjen
osjet dodira na vanjskoj strani potkoljenice, na gornjoj strani
stopala i palca. Ako je vie zahvaen korijen prvog sakralnog ivca,
bit e oslabljeno savijanje stopala i prstiju prema dolje, postojat
e ispad osjeta na vanjskoj strani stopala, a tzv. Ahilov refleks
bit e oslabljen ili odsutan. Lassegueov znak je pozitivan pacijent
javlja bol kod istezanja ivca (ispitivanje se provodi u leeem
poloaju pacijenta, istezanjem ivca odnosno podizanjem noge okomito
od podloge). Paravertebralni miii su napeti; pritisak na tzv.
Valleixove toke izaziva bol (toke gdje ivac prolazi blizu povrine
tijela). Kod sindroma kaude ekvine pored slabosti u nogama i ispada
osjeta postoji i oteenje sfinktera, odnosno poremeaj mokrenja i
zadravanja stolice. Kod prvog nastupa kriobolje, ako je anamneza
tipina, a klinikim pregledom se ne nalazi neurolokih ispada,
preporua se uzimanje nesteroidnih antireumatika (NSAR) te fizikalna
terapija. Leanjem se smanjuje optereenje u zahvaenom segmentu
kraljenice pa time bol poputa. U veini sluajeva dolazi do
poboljanja te pacijent moe nastaviti s dotadanjim aktivnostima.
Konzervativno lijeenje se sastoji od mirovanja kroz 2-3 dana na
ravnom leaju u poloaju koji najvie odgovara bolesniku da se bol
smanji. Medikamentozna terapija, pored ve navedenih nesteroidnih
antireumatika koji se najee primjenjuju u akutnoj fazi, moe
ukljuivati i opioidne analgetike ako bolovi ne poputaju. Ovisno o
preporuci fizijatra, moe se primjenjivati toplina (termoterapija),
odnosno hladnoa (krioterapija) u terapijske svrhe. Elektroterapija
oznaava primjenu razliitih struja u terapijske svrhe svrha je
hiperemija (poveana prokrvljenost) okolnih struktura. U terapijske
svrhe koristi se TENS (transkutana elektrina stimulacija), laserska
terapija, primjena trakcije (istezanje odreenih dijelova tijela ime
se oslobaa bol). Pacijenta se, naravno, mora poduiti kakve vjebe
mora provoditi kod kue svakodnevno, kako pravilno dizati teke
terete (da se ne optereti kraljenica), koje kretnje i sportove
izbjegavati (primjerice sportovi koji zahtijevaju skokove po tvrdoj
podlozi, naglo okretanje i sl. ). Ako pacijent i dalje ima bolove,
potrebno je uiniti dijagnostiku obradu nakon ega se, ovisno o
nalazima, preporua daljnje uzimanje nesteroidnih antireumatika ili
se preporua operacija u sluajevima kada postoji znaajan pritisak na
korijene ivca ili na samu kraljeniku modinu. Treba naglasiti da se
otprilike 80 posto bolova smiruje unutar dva mjeseca, te se
konzervativni pristup uvijek primjenjuje u poetnom stupnju (ako
nema znaajnih neurolokih oteenja). Kod bolesnika kod kojega bol
nastupi naglo uz neuroloki poremeaj koji se pogorava, ili nastupi
tzv. sindrom kaude ekvine (miina slabost i ispadi osjeta na nogama
u obliku jahaih hlaa te smetnje kontrole mokrenja i stolice), treba
pristupiti dijagnostikoj obradi i operaciji to hitnije. Operacijsko
lijeenje je obino indicirano etiri do est tjedana nakon neuspjenog
konzervativnog lijeenja uz progresiju neurolokih ispada, a
kvaliteta bolesnikovog ivota je znaajno oteena. Danas se u
operativnom lijeenju prolapsa diska primjenjuje itav niz postupaka,
kojima je cilj odstraniti disk koji kompromitira okolne strukture.
Tzv. interlaminektomija se najee izvodi i to kod protruzije diska,
dok ova metoda nije indicirana kod centralnih spinalnih stenoza
(suenja kraljeninog kanala); pogodnosti ove vrste operacije su
relativno malo oteenje okolnih struktura. Mikrodiskektomija je
takoer potedni oblik operacije gdje su bolesnici hospitalizirani
svega 2-3 dana; uspjeh operacije ovisi ponajprije o dobroj
predoperativnoj radiolokoj obradi jer ova metoda nije odgovarajua u
sluajevima kada je komadi diska odlutao dalje u kraljeniki kanal.
Laminektomija je najstarija i najvie primjenjivana operacija u
lijeenju prolapsa diska; danas se ova vrsta operacije rjee
primjenjuje, uglavnom kada su degenerativne bolesti uzrokovale
suenje kraljeninog kanala, ili je dio diska odlutao u kraljeniki
kanal. Tzv. hemilaminektomija se prije vie izvodila, prednost je to
se istovremeno moe operirati dva segmenta kraljenice, ali kod
takvih bolesnika s vremenom dolazi do poremeaja funkcije dubokih
lenih miia zbog poremeaja (poveanja) miinog tonusa na suprotnoj
strani to izaziva bol. I nakon operativnog lijeenja iznimno je vano
paziti na optereenje kraljenice te kontinuirano vjebati.
6.1. Posturalni sindrom Kod ovog sindroma bol je nastala kao
posljedica mehanike deformacije. Dominiraju osobe mlae od 30
godina, i to one reduciranih tjelesnih aktivnosti. Problemi
polagano poinju i pogoravaju s statikim optereenjem. U lijeenju
posturalnog sindroma naglasak je na korekciji loeg dranja.
6.2. Disfunkcionalni sindrom Bol nastaje zbog mehanike
deformacije adaptivno skraenog vezivnog tkiva. Kod ovog sindroma
dominiraju osobe starije od 30 godina. Naravno, iznimka su traume
ili deregement. U lijeenju je naglasak na edukaciji, korekciji loeg
dranja i istezanju skraenih struktura.
6.3. Derangement sindrom Bol nastaje kao posljedica kidanja
anatomskih struktura diskusa i pomaka interdiskalnog materijala. U
klinikoj slici prevladava akutno loe dranje koje moe biti kifotino
(posterocentralni derangement), skoliotino (posterolateralni) ili
lordotino (anteriorni derangrement). Ovdje dominiraju pacijenti
izmeu 20 i 50 godina koji mnogo rade u fleksijskim poloajima i ne
kreu se dovoljno. esto je akutno loe dranje, ogranienje pokreta,
shift, a esto su mogui i neuroloki deficiti Pri lijeenju reduciramo
derengement. Kod redukcije uspostavljamo mehaniku dijagnozu, a
nakon toga zapoinjemo s tehnikama samo-izljeenja sa i bez
kontrolnog pritiska, te mobilizacijom ukoliko je to potrebno. Cilj
je vraanje funkcije, te se treba sprijeiti povratak problema.
Pacijenta educiramo o pravilnim tehnikama sjedenja, stajanja,
tehnikama podizanja tereta, ustajanja iz leeeg poloaja i sl.
Zadravanje redukcije derengementa postiemo ekstenzijskim vjebama,
sprjeavanjem fleksijskih poloaja, korekcijom dranja tijela i
sl.
7. Kineziterapijski postupci kod kriobolje Vjebe abdominalnih i
lenih miia McKenzie pristup Dinamika lumbalna stabilizacija
Segmentalna lumbalna stabilizacija Vjebe za kria dijelimo na:
statike, dinamine i vjebe na lopti
7.1. Statike vjebe Svaku vjebu ponavljamo pet puta uz zadravanje
kontrakcije po 4 sekunde, nakon ega slijedi oputanje iste duine.
Broj ponavljanja vjebi poveavamo za jedan svaki dan dok ne doemo do
deset. Prva dva dana izvodimo vjebe na leima dok one na trbuhu
uvodimo u program trei dan.
7.2. Dinamike vjebe Dinamike vjebe izvodimo bez zadravanja
pokreta. Prva dva dana izvodimo vjebe na leima i boku, a trei dan
uvodimo i vjebe na trbuhu. Sve vjebe ponavljamo deset puta. Za
uspjeh terapije iznimno je bitno redovito i pravilno vjebati.
7.3. McKenzie pristup[footnoteRef:10] [10:
http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/587/]
Ova se metoda razlikuje od drugih i zato to je primarno lijeenje
aktivno samoizljeenje, a ne samo pasivna intervencija terapeuta.
McKenzie koncept podrazumijeva dijagnostike i terapijske tehnike
koje se koriste kod mehaniki uzrokovanih funkcionalnih smetnji
vratne, prsne i slabinske kraljenice. McKenzie metoda manualna je
tehnika iji je tvorac Robin McKenzie, fizioterapeut i manualni
terapeut s Novog Zelanda. Koristei se znanjem i iskustvom iz raznih
manualnih tehnika, on je doao do odreenih spoznaja na kojima je
izgraena tehnika McKenzie koncepta. U ustanovi Medeor ta se metoda
primjenjuje od njezina poetka (1998. godine) i poluuje jako dobre
rezultate. Pri prvom dolasku pacijenta provodi se McKenzie test
kako bi se postigla to preciznija procjena u kojem je segmentu i
kojem smjeru dolo do mehaniki uzrokovane kriobolje. Pregled
pacijenta po McKenzie konceptu podrazumijeva subjektivni i
objektivni dio, koji nam daju uvid u patoloko stanje i pomau u
daljnjem planiranju terapije. Kod dinamikog pregleda s ponavljanim
pokretima esto se pokazuje prevladavajui smjer u kojem pacijenti
mogu djelovati na svoje simptome u smislu autoterapije. Pacijent
dobiva potpune informacije o mehanikoj dijagnozi i imbenicima koji
utjeu na nju. to je pacijent bolje educiran, bolja je njegova
suradnja tijekom terapije, to je vrlo bitno za krajnji ishod.
Tijekom pregleda koriste se poloaji i pokreti kojima pacijent moe
utjecati na svoje simptome. Redovita svakodnevna primjena
samotretmana trebala bi pacijentu omoguiti kontrolu smetnji, a
samim time i djelominu neovisnost od terapeuta. Velik doprinos
rjeavanju bolnih sindroma kraljenice McKenzie konceptom
predstavljaju to ranija intervencija i aktivno sudjelovanje
pacijenta tijekom terapije, a uloga je terapeuta da pacijenta
educira o pravilnim poloajima pri stajanju, sjedenju i leanju te ga
naui pravilno izvoditi vjebe i motivira za njihovo svakodnevno
prakticiranje. McKenzie metodu treba shvatiti kao spoj manualnog
tretmana i aktivnog sudjelovanja pacijenta po prethodno primljenim
uputama fizioterapeuta. Cilj je ove metode smanjenje ili potpuno
uklanjanje tegoba i boli te poveanje mobilnosti kraljenice i jaanje
pripadajue muskulature.
8. Zakljuak Iako se ovaj seminar uglavnom odnosio na korekciju
ve nastale tete, kretanje i pravilno dranje, sjedenje i sl. moe
takve deformacije sprijeiti. Naalost, danas ljudi pridaju sve manje
panje redovitoj vjebi i zdravoj ishrani, pa problemi uzrokovani
sjedilakim nainom ivota zahvaaju sve sfere ivota. Ne samo da
ometaju samog pacijenta u normalnom ivotu, nego utjeu ak i na
globalnu ekonomiju. Upravo iz tih razloga iznimno je vana
edukacija, i to od ranog djetinjstva. Ono to je ovjeanstvo znalo
tisuama godina, danas se polako gubi, te je potrebno uvijek iznova
podsjeati ovjeka na vanost zdravog ivota. Samo miina aktivnost i
ljudski rad u potpunosti i istovremeno angairaju sve velike sustave
organizma i aktiviraju brojne fizioloke procese u organizmu, to je
prirodan i zdrav odgovor organizma na kinezioloki poticaj. Niti
jedan lijek ne moe zamijeniti utjecaj miinog rada na organizam jer
samo parcijalno aktivira pojedini sustav ili proces. Dakle, bez
pokreta nema ivota. ovjek koji se ne kree obolijeva, atrofira i
umire. Samo funkcija razvija organizam.
Literatura
1.
http://www.scipion.hr/pd/23/pgoid/4/st/Physiotherapy/Kinezioterapija---Scipion.wshtml2.
http://www.hrks.hr/skola.htm3.
http://www.fizioterapeut.org/kineziterapija/program-vjezbi-za-kraljeznicu.html4.
http://www.kif.hr/search?sq=kineziterapija&s_nr=25&s_skip=05.
https://jyx.jyu.fi/dspace/bitstream/handle/123456789/19902/CL%20Haakana.pdf;jsessionid=BA543A481FAB905B4E9C829AC509C818?sequence=16.
http://www.advance.hr/faktografija/ 7.
http://kraljeznica.com/zdravlje-kraljeznice/glava-i-vratna-kraljeznica8.
www.spineuniverse.com/anatomy/cervical-spine-anatomy-neck&anno=2
www.BesplatniSeminarskiRadovi.com
