Komunikacija Mode Kroz Povijest

1

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................. 2

2. ZAŠTO SE ODIJEVAMO? ............................................................................................ 3

3. MODA KROZ POVIJEST .............................................................................................. 4

3.1. Egipat i Mikenska kultura ............................................................................................ 4

3.2. Antika – Grčka i Rim ................................................................................................... 5

3.3. Bizant ........................................................................................................................... 7

3.4. Srednji vijek ................................................................................................................. 8

3.5. Gotika i renesansa ...................................................................................................... 10

3.6. Vrijeme kraljice Elizabete i barok ............................................................................. 11

3.7. Rokoko i prosvjetiteljstvo .......................................................................................... 13

3.8. Klasicizam i romantizam ........................................................................................... 14

3.9. Devedesete ................................................................................................................. 15

3.10. 21. stoljeće ............................................................................................................. 20

4. MODA I JEZIK ............................................................................................................. 22

5. ZAKLJUČAK ............................................................................................................... 23

LITERATURA ..................................................................................................................... 24

2

1. UVOD

Već stoljećima fenomen mode intrigira znanstvenike različitih područja, pa

ipak, ta tema nikada nije bila toliko aktualna kao u vremenu kroz koje upravo

prolazimo. Naime, prodor potrošačkog društva, stalni poticaji na trošenje,

bombardiranje reklamama svih vrsta te česte promjene trendova u proizvodnji

uvjetovali su učestale pokušaje racionalnog objašnjavanja, traženja zakonitosti

ili smisla modnih kretanja.

Moda je važna društvena i gospodarska pojava vremena, ali i jedan od

najosjetljivijih pokazatelja određenog ukusa epohe koji je temelj svakog

estetskog i kritičkog vrednovanja nekog povijesnog razdoblja – dakle moda kao

komprimirani izraz kulturnog zbivanja, moda pod utjecajem društvenih,

političkih, umjetničkih događanja, moda kao ogledalo našeg vremena.

Aktualnost teme mode i modnih promjena postaje sve veća ubrzavanjem

životnog tempa modernog čovjeka, jer upravo su promjene u modi, ma u kojem

području života, podsjetnik i indikator smjera u kojem se kreće današnje

društvo, a to je davanje prioriteta značenju vizualnog dojma i količini

informacija pred sadržajem i kvalitetom, odnosno prevaga efekta nad smislom.

Stoga se može postaviti hipoteza. Da li je evolucija mode do 21.stoljeća dovela

do razvoja beskompromisne mode i da li to znači da su sve granice društva pale,

tj. je li komunikacija kroz odijevanje odraz najviše točke evolucije društva do

sada, sagledavajući cijeli povijesni pregled?

Odjeća postaje mjesto na kojem se dodiruju i prelamaju dva prostora: ona tijelo

štiti, omeđuje i zatvara, ali istodobno postaje sredstvom kojim se pojedinac

najneposrednije obraća svom okruženju. Već samim time, odijelo nadrasta svoju

najelementarniju funkciju zaštite i postaje sredstvom komunikacije.

U uvodnom dijelu postavlja se hipoteza koja će na kraju rada biti potvrđena ili

odbačena. Drugi dio pod nazivom Zašto se odijevamo govori o razlozima koji su

ponukali čovjeka da počinje prekrivati svoje tijelo i kroz ovo poglavlje polako se

ulazi u socijalne razloge odijevanja i posljedice koje je ta akcija prouzrokovala.

Treći dio daje povijesni presjek razvoja mode istovremeno govoreći o uzročno-

posljedičnim vezama društvenih i političkih okolnosti na ljudsku komunikaciju

kroz modu. Od starog Egipta pa sve 21.stoljeća koji ne poznaje granice upoznat

ćemo se detaljnije s običajima u odijevanju i pretvorbi mode u umjetnost. U

četvrtom poglavlju pod nazivom Moda i jezik govori se o antropološkom i

estetskom značenju mode. U zaključnom se dijelu kroz kratki rezime donose

završni zaključci seminarskog rada.

3

2. ZAŠTO SE ODIJEVAMO?

Odijevanje je svojstveno samo čovjeku. Reći da je čovjek „goli majmun“

samo je igra riječi, jer u prirodi ne susrećemo gole ljude: čovjek je prije

„odjeven“ ili nakićen majmun. Ako i ne nalazimo uvijek odjeću, nalazimo

ogrlice, pojaseve i pokrivala za glavu, i to u etničkim skupinama što nisu

dosegnule industrijski razvoj već smo njihove običaje suviše često skloni

povezivati s običajima praotaca ljudskog roda o kojima jako malo znamo.

Magla kojom je obavijeno podrijetlo odijevanja jednaka je onoj što obavlja

proces pojave homo sapiensa. Znamo da su nastali istodobno, jer su među prvim

tragovima civilizacije pronađene strugalice za kožu, igle od kosti, štapići za

kopčanje, nakit od školjkica, a i najstarije slike čovjeka, sačuvane freske i kipići,

prikazuju ga odjevenim1.

Pretpostavlja se da postoje tri razloga čovjekova ponašanja koja ga motivira da

se odijeva, jedinoga među životinjskim vrstama, a to su potreba da zaštiti

osjetljivo tijelo, želja da uljepša izgled i stid. Ne može se zanijekati da u hladnim

podnebljima ljudi moraju nositi odgovarajuću odjeću izrađenu od njima

dostupnih materijala. Laponci se pokrivaju krznom, stanovnici otoka na Tihom

oceanu pokrivali su se korom i ukrasima od cvijeća sve dok nisu bili pokršteni.

Dolazimo do zaključka da je nerijetko odjeća prilagođena vremenskim uvjetima.

Stid najčešće spominju moralisti, osobito oni kršćanski, koji su takav stav

preuzeli iz židovske predaje. Druge antičke civilizacije drže da navika

odijevanja proizlazi iz pristojnosti, a ne moralne obaveze. Takav je stav, unatoč

svim razlikama, dosta čest i pokazuje zašto je odijevanje nadživjelo utjecaj

tradicionalnih religija koje su ga propisivale. Pristojno se odijevati znači

odijevati se u skladu s navikama društva u kojemu živimo. Što jest ili nije

pristojno određuje samo običaj.

Svaka je nova moda izlazila iz žestokih, uostalom uvijek jednakih, napada

katoličkih moralista koji su osuđujući napadno ekstravagantnu odjeću, osuđivali

izopačenost onoga koji je nosi. Danas kad je na plažama sve više golotinje,

ponovno je na djelu onaj mehanizam kojim ispravno postaje ono što se u

početku činilo sablažnjivim, zato što je općeprihvaćeno. U budućnosti kad se

budu svi mogli na plažama pojaviti goli, to više neće privlačiti pozornost.

No danas se smatra da je najsnažniji razlog čovjekova odijevanja taština.

Dizajneri omogućavaju distanciranje od „običnog odijevanja“ svojoj bogatoj

klijenteli što nas opet dovodi do ponavaljanja prošlost i vidljive razlike između

bogatih i siromašnih ili puka i akristokracije. 1 Cvitan-Černelić i dr., Moda. Povijest, sociologija i teorija mode. Školska knjiga, Zagreb 2002. str. 33

http://fashion.about.com/od/historycostumes/Fashion_History.htm

4

3. MODA KROZ POVIJEST

Moda je danas više od čina odijevanja. Moda je danas umjetnost, pokretač

ekonomije, definicija kulture ili ličnosti. Put do 21.stoljeća bio je dug, pun

preokreta, pogrešaka i briljantnih dizajna. Ovo poglavlje daje detaljni presjek

razvoja moda kroz sve društvena razdoblja.

3.1. Egipat i Mikenska kultura

Materijali koje su stari Egipčani koristili za izradu svoje odjeće ne razlikuje se

mnogo od današnjih materijala. Grube i fine teksture koristile su se za stvaranje

odjeće. Dizajnirali su odjeću sa ciljem da ona bude udobna. Škoti nisu jedini

koji nose kiltove, drevni egipatski muškarac često je nosio kratke suknje istog

imena. Kiltovi su bili upotrebljavani sa širokim spektrom značenja. Muškarci

koji su nosili kiltove s naborima dolazili su iz bogatih obitelji dok su dugački

kiltovi bili namijenjeni starijim muškarcima. Žene su nosile haljine sastavljene

od dvije ravne tkanine koje su bile povezane s trakama. Za vrijeme fizičkog rada

muškarci su nosili kratke suknje, dok su žene nosile kratke suknje. Žene koje su

posjedovale plemenito priznanje nosile su beaded haljine. Djeca su za vrijeme

ljeta bila bez odjeće dok su za vrijeme zime bili pokriveni ogrtačima. Članovi

kraljevske obitelji bili su drugačije odjeveni od običnog puka. Neki od kraljeva

i kraljica su bili odjeveni u ceremonijalne odore s puno ukrasa, kao što su

šljokice i perje. Egipćani su često bili bosi dok su sandale nosili u posebnim

prilikama, a naravno kraljeve sandale su bile najukrašenije. Nije bilo

neuobičajeno vidjeti da kralj nosi rukavice2. Običan puk imao je kratku kosu dok

su mlade djevojke nosile pletenice, a dečki su bili potpuno obrijani. Muškarci i

žene nosili su perike od ovčje vune ili ljudske kose. Perike su služile za zaštitu

od topline ili kao ukras, a u uobičajeno su se koristile tijekom druženja. Egipćani

su nosili ekstenzije dok su se perike čuvale u posebnim kutijama.

Slika 1. Egipat

Izvor: http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/egypt.html

2 http://en.wikipedia.org/wiki/History_of_fashion_design 22.01.2013.

http://en.wikipedia.org/wiki/History_of_fashion_design

5

Bez obzira koje društvenom sloju su pripadali, Egipćani su nosili nakit.

Najpopularnije su bile narukvice, naušnice i ogrlicama. Neki dijelovi su služili u

različite svrhe. Na primjer, prstenje i amuleti štitili su od zlih duhova kao i

ozljeda. Bogati pojedinci nosili su ogrlice izrađene od dragulja ili perla. Njihov

nakit je bio izrađen od srebra i zlata, dok je manje sreće nosio nakit od bakra.

Mikenska kultura bila je aktivna otprilike u isto vrijeme kao i Egipćana, ali je

imala potpuno drugačiji stil odijevanja. Mikeni su jedan od najranijih kultura

koji su pokazali složeniji dizajn odjeće. Struk je bio vezan širokim pojasevima

koji topped kata suknje, volanima na krugove. U bodices su rezati tako nisko da

se grudi u potpunosti bili izloženi3. Mikeni su koristili lan i vunu.

Slika 2. Mikenska kultura

Izvor: http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/minoan.html

Mikenski muškarci su nosili loincloths i kiltove. Modni izgleda mikenske žene

bio je puno složeniji nego u modi klasične Grčke. Nosile su haljine otvorenog

pupka s kratkim rukavima i slojevite suknje s volanima. Linije odjeće bile su

naglašene simetričnim geometrijskim dizajnom. Minojski žene su nosile pojas

koji je bio ujedno i steznik, koji se kasnije kroz povijest razvio u korzet koji se

pojavio 3000 kasnije u doba renesanse.

3.2. Antika – Grčka i Rim

Grčka odjeća malo se mijenjala kroz vrijeme. Dugi komadi tkanine su korišteni

za izrade grčke odjeće. Glavni odjevni predmet bio je tunika, zvan „chiton“.

"Chiton“ je napravljen od draperije dva svjetla lista i nosili su se direktno po

cijelom tijelu. Pojas, obično ispod prsta ili oko struka pomogao je cjelokupnom

dojmu. Duplo opasani pojasevi su također bili u modi.“Chiton“ se često nosio u

kombinaciji s težim „himation-om“, koji je imao ulogu plašt. To je bilo

Afroditina odjeća i smatrala se vrlo ženstvenom i seksi. Dioniz i muški

umjetnici ju se također često nosili. „Chiton“ su nosili i Rimljani. Žene su

ponekad nosile uređene kratke tunike preko svog „chiton-a“. Tunike – „peplos“

je u suštini cjevasti platno, preklopljeno unutra-van iz vrha do pola. Grci su 3 http://www.fashionhistorymuseum.com/index-1.html 22.01.2013.

http://www.fashionhistorymuseum.com/index-1.html

6

nosili svjetlu, široku odjeću jer je vrijeme većinu godine bilo toplo. Za tople

radne dane muškarci su nosili loincloth (kratka suknja). Grci su nosili haljine i

šešire za hladnija vremena. Većina Grka hodala je bosa, posebno u kući. Kad su

izlazili ponekad su nosili lagane kožne sandale, ili kožne čizme. Bogate grčke

žene voljele su nositi puno nakita. Broševi i igle su bile važne jer su se koristili

za učvršćivanje „chitons-a“4. Žene su nosile ogrlice, izrađene od zlata i srebra te

naušnice i narukvice. Bogate žene su koristile kozmetiku pogotovo u puder u

prahu koje im je davao blijedi ten, i imali su robove koji su im namiještavali

kosu prema najnovijim stilovima.

Slika 3. Grčka

Izvor: http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/greek.html

Za Rimljane je 500 godine prije Krista u modi je bila kratka kosa i dobro

obrubljena brada. Oko 350 godina prije Krista muške su nosili vrlo kratke kose

bez brade. Muškarci su puštali bradu dok Aleksandar Veliki nije stvorio modu

brijanja. Odjeća rimskih žena bila je jednostavnog reza. Stil se malo mijenjao

kroz stoljeća. Učinak je varirao kvalitetom materijala i sa stavom s kojim su se

haljine nosile. Rimljani su koristili vunu, lan, pamuk i svilu za odjeću. Žene

obično nosile tunike, u kući i za izlazak u grad5. Rimljanke su često nosile šal u

zatvorenim prostorima i „palla-u“ na otvorenom. Palla je bio veliki duguljasti

šal, obično vuneni. Nosio se na mnogo načina. Žene nisu nosile šešire, ali

njihova kosa uvijek bila pažljivo uređena. Stilovi kose su varirali. Mnoge

Rimljanke su voljele bojiti svoju kosu u zlatno-crvenu imitirajući tako boju kose

Grkinja. Rimljanke su dodale lažnu kose, koja je postala veliki komercijalni

artikl. Vijenci cvijeća ili cvijeća i lišća, i vijenci od bisera i drugog dragog

kamenjem pojačavali su prirodnu ili umjetnu ljepotu kose. Frizerke su bile

robinje, a počele su koristiti preljeve i ulja kako bi kosa bila mekana i sjajna

4 Cvitan-Černelić i dr., Moda. Povijest, sociologija i teorija mode. Školska knjiga, Zagreb 2002. str 24

5 Arnason, H.H., Povijest moderne umjetnosti. Stanek, Varaždin 2004. str 144


7

Slika 4. Rimljani

Izvor: http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/roman.html

Mlade djevojke su obično nosile kosu svezanu u čvor na stražnjem dijelu vrata.

Ženske ulične cipele bile su kao i muške, ali od finije i mekše kože. Ponekad su

bile bijele, ukrašeni ili obojene u svijetle boje. Zimske cipele imale su plutene

potplate6. Kućne cipele bile su od bilo koje željene boje nerijetko ukrašene

biserima. Rimljanke su strastveno voljele nakit i velike svote bile su utrošene na

prstenje, broševe, igle za kosu, gumbe od dragulja i vijence. Od najranijih

vremena, narukvice, ogrlice, naušnice, privjeske nosili su svi koji su si to mogli

priuštiti.

3.3. Bizant

Moda Bizanta izravno je preuzeta iz Rimskog Carstva. Istočna carstva nastavio

u rimskoj tradiciji dok je smanjeno u prostor malo više od Carigrada i južnog

vrha Grčke do uzastopnih ratova s Turaka i zapadnih kršćanskih zemalja. U

1460 zadnji trag istočnog dijela carstva je progutao u Osmanskom carstvu7.

Slika 5. Bizantsko Carstvo

Izvor: http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/byzantine.html

6 Arnason, H.H., Povijest moderne umjetnosti. Stanek, Varaždin 2004. str. 268

7 Cvitan-Černelić i dr., Moda. Povijest, sociologija i teorija mode. Školska knjiga, Zagreb 2002.str. 32

http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/roman.html

http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/byzantine.html


8

Kasnoantičke i "bizantske" haljine pokrivaju tijelo više ranijih rimskih nošnji,

obično uključujući i duge rukave. Pretpostavlja se da je reakcija na rastući

kršćanskog stajališta da tijelo nije bila lijepa, ali jama poroka. Za muškarce je

tunika bila kraća, a donji udovi su se uvlačili u hlače. Bio je izum "barbara"

kojeg su prvi usvojili rimski vojnici i niže klase, a na kraju (nakon

aristokratskog otpora) svih ljudi8.Toga je ostala specifična za careva i druge

visoke dužnosnike u tom razdoblju, ali u obliku asimetrične duge i tanke trake

omote oko torza na tradicionalan način. Najistaknutija značajka Istočnog carstva

bila je površinska ukrašenost haljina. Za razliku od ranijeg razdoblja u kojem je

se tkanina ukrašava minimalno bez ukrasa, ljudi Bizantskog Carstva koriste

svakojake tkane, vezene i posebnu pozornost daju površinskom uljepšavanju,

posebno crkvenih ruha i sudskih haljina. Ovaj stil uređenja aktualni su i danas u

svećeničkim haljama u pravoslavnim crkvama u Grčkoj, istočnoj Europi i Rusiji.

3.4. Srednji vijek

Tijekom povijesti čovječanstva, modna je uvijek bila kontroverzna tema, Srednji

vijek potvrđuje to pravilo. Veliki Karlo nije volio luksuz u svakodnevnom

životu. Njegovi časnici nisu se usudili pokazati u niti jednoj odjeći do one

izrađene od kože, vune ili tkanine. U političkim ili vjerskim festivalima, koje su

bile veličanstveni događaji trebalo se pokazati bogatstvo i raskoš.

Slika 6. Srednji vijek

Izvor: http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/medieval.html

Srednjovjekovna moda se malo mijenjala tijekom vladavine raznih karolinških

kraljeva. Usred političkih problema, unutarnjih ratova i socijalnih nemira, ljudi

nisu imali ni vremena ni volje za posvećivanje odijevanju. U Francuskoj je

moda doživjela male promjene na kraju 9.stoljeća. U odijevanju plemića za

svečane prilike najviše se osjećao utjecaj Karla Velikog i antičkog Rima. Do

veće promjene došlo je krajem 11.stoljeća. Obična haljina od debelih krpa i

grube vune bila je vrlo jaka i izdržljiva i dugo se zadržala „na sceni“. U 12.

stoljeću, žene plemića nosile su kape izrađene od platna. Haljina je bila

8 http://fashion.about.com/od/historycostumes/Fashion_History.htm 22.01.2013.

http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/medieval.html


9

pričvršćena oko struka. Dugo se koristio ogrtač, a počele su se isticati zatvorene

cipele. Muškarci su nosili slične haljine s pojasom. Križarski ratovi su iznjedrili

opću uporabu torbica, koje su zakačene na pojas vrpcama od svile ili pamuka, a

ponekad i metalnim lancem. U 13. stoljeću, u doba Luja IX, srednjovjekovna

moda se znatno promijenila kada je uveden „surcoat“. Prvo su ga nosile samo

žene, ali ubrzo su ga prisvojila oba spola. Žene su počele nositi debele, čvrste

jakne dužine do ispod bokova, često ukrašene krznom kada bi haljina bila

bogato ukrašena. Ukoliko je haljina bila jednostavna, jakna bi bila bogato

ukrašena krznom. Na kraju 13. stoljeća luksuz je bio na svom vrhuncu na sudu u

Francuskoj. Štoviše, raskoš nije bila ograničena samo za sud već se proširila i na

buržoasku klasu9.

U 14. stoljeću u Francuskoj, muška moda, a posebno mladih dvorjana, uzeo

zaokret prema smiješnom i neobičnom okusu. Neki su imali tako kratke i tako

usku odjeću da im je bila potrebna pomoć dvije osobe kako bi se skinuli ili

obukli. Ženske haljine zbog napornog truda prema dostojanstvenosti i elegantnoj

jednostavnosti, postale su takvog karaktera jer su kombinirale sve odobrene

modne detalje koji su bili u upotrebi u prošlim razdobljima. Izumljen je vanjski

korzet, što je jedna vrsta kratkog plašta, koji je fino oblikovao obrise poprsje.

Obično je bio napravljen od krzna zimi i od svile ljeti. Kosa je uzdignuta od čela

do zatiljka u dvije jednake mase.

Početkom 15. stoljeća muška je odjeća još uvijek bila vrlo kratka. Kako bi

istaknuli muška ramena počeli su se umetati jastučići. Rukavi su se spustili,

cipele su se bile naoružane bodovima, a šeširi su bili ukrašeni zlatnim lancima i

raznim draguljima. Tijekom vladavine Karla VI, haljine su postajale kraće i

ukrašene najskupljim načinom. U ovom razdoblju počeo se otkrivati vrat i nositi

ogrlice. Srednjovjekovna moda i dalje se razvijala prema skraćivanju kostima.

Muškarci su nosi odjeću kraću nego ikada, pripijenu uz tijelo. Rukavi kaputa bili

su malo otvoreni kako bi pokazali svoje fine bijele košulje. Vitezovi i štitonoše

nosili su svilu ili baršun. I gotovo svi, osobito na sudu, nose duge cipele. Pod

Karlom VIII, plašt ukrašen krznom, bio je otvoren ispred, njegovi lažni rukavi

imali su gornji prorez kako bi se dopustiti rukama da prođu kroz kaput.

Poklopac je okrenut prema gore. Dugačke cipele su zamijenjene nekom vrstom

velikih podstavljenih cipela od crne kože, okruglih ili kvadratnih krajeva. Žene i

dalje nositi stožaste visoke kape, prekrivene ogromnim velom. Njihove haljine

su izrađene tako da budu pripijene uz tijelo, naglašavajući obrise tijela. Zadnja

velika promjena u srednjovjekovnoj moda je rezultat ekspedicije Karla VIII od

Francuske u Italiju, što je dovelo do uvođenja talijanske mode. Iako se ne

razlikuju mnogo od već usvojene mode, talijanska modna iznjedrila je bolji okus

i veću elegancije.

9 Cvitan-Černelić i dr., Moda. Povijest, sociologija i teorija mode. Školska knjiga, Zagreb 2002.str.40


10

3.5. Gotika i renesansa

Moda 15.-og stoljeća u Europi obilježavala se nizom krajnosti i ekstravagancije,

od voluminoznih haljina koje se zovu „houppelandes“ sa svojim otvorenim

dugim rukavima do otkrivanja dubleta. Kape, nape i drugi dodaci za glavu

predstavljali su sve veću važnost, a bili su zamotani, ukrašeni i/ili pernati. Dok

Europa i dalje rase u smjeru prosperitetna, urbana srednja klasa, uključujući

kvalificirane radnike, počinje nositi složeniju odjeću koja je bila osigurana samo

eliti10

.

Slika 7. Gotika

Izvor: http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/gothic.html

Čini se da su nacionalne odjevne varijacije počele kroz vrijeme sve više

razlikovati tijekom stoljeća. "Trudnički izgled" je bio popularan zbog utjecaja

kuge. Nosio se jastuk ispod haljine za stvaranje učinak. Muškarci su nosili

dugačke cipele koje su ponekad dosezale dužinu do 2-3 metara duljine, a bile su

punjene sijenom11

.

Renesansa je kulturni pokret koji je trajao otprilike od 14. do 17. stoljeća, s

početkom u Italiji u kasnom srednjem vijeku, a kasnije se širio na ostatak

Europe. To obuhvaća oživljavanje učenja na temelju klasičnih izvora, porasta

dvorskog i papinskog patronata, razvoj perspektive u slikarstvu i napredak u

znanosti. Renesansa je imala dalekosežne posljedice u svim intelektualnim

poslovima, ali je možda najpoznatiji s umjetničkog aspekta, a pod to

podrazumijevamo ličnosti poput Leonarda da Vinci i Michelangela, koji su i

kreirali pojam "renesansni ljudi"12

.

10

Cvitan-Černelić i dr., Moda. Povijest, sociologija i teorija mode. Školska knjiga, Zagreb 2002.str.41 11

Arnason, H.H., Povijest moderne umjetnosti. Stanek, Varaždin 2004.str.265

12 Cvitan-Černelić i dr., Moda. Povijest, sociologija i teorija mode. Školska knjiga, Zagreb 2002.str.46



11

Slika 8. Renesansa

Izvor: http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/renaissance.html

Renesansna moda i kostimi bili su ogledalo napredovanja kulture, dok je

povećanje trgovina učinilo odjeću dostupnijom. Plemstvo se odjeven u raskošne

vedro obojene haljine i ostala ruha. Viša klasa rezervirala je svilu za sebe, a u

nekim područjima, seljacima je bilo zabranjeno da ju posjeduju. Vezovima od

zlata i nitima od srebra na maštovitim dizajnima bili su uvezenu prikazi scena iz

legendi, prirode ili religije. Oni koji žive u doba renesanse kitili su se resama

nakit i krzna. Perike izrađene od seljačke kose su također bile vrlo popularne.

Moda je predstavljala veliki statusni simbol u doba renesanse. Bogati su

doslovno "nosi svoje bogatstvo" kao prikaz ukupnog bogatstva vlasnika, moda

je bila stvar ugleda i prestiža. Obično su bogati ili vladajuća klasa bili nosioci

prave renesansne mode. Međutim, jedan vrlo popularan modni trend, tehnika

"slashing" je nastao u puku. Beretka, ukrašene draguljima ili vezom, je također

izumio tog vremena.

3.6. Vrijeme kraljice Elizabete i barok

Elizabetanska era je razdoblje povezano s vladavinom kraljice Elizabete I.

(1558-1603) i često se smatra zlatnim dobom u engleskoj povijesti. To je

vrhunac engleske renesanse, i vidljiv je procvat engleske književnosti i poezije.

To je također vrijeme u kojem elizabetansko kazalište cvjeta i William

Shakespeare stvara predstave kojima se Engleska odvaja od prošlog stila drame i

kazalište. To je doba ekspanzije i istraživanja u inozemstvu, dok je kod kuće

protestantska reformacija postala ukorijenjena u nacionalne svijesti.

Slika 9. Vrijeme kraljice Elizabete

Izvor: http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/elizabethan.html

http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/renaissance.html

12

Vrijeme kraljice Elizabete bilo je vrlo modno razdoblje osvješćivanja,

prepoznatljiv zbog vrlo razrađenih, umjetničkih, stiliziranih i upečatljivih

izgleda. Muškarci i žene podjednako se brinu biti odjeveni po najnovijoj modi.

Elizabetanska haljina je prekrasna i razrađena, po uzoru na prosperitet i energiju

samog razdoblja. Kraljica Elizabeta je sama bila neobična manekenka - inventar

njezine odjeće 1600-te godine uključivao je gotovo 300 haljina i nekoliko

stotina drugih nošnji. Krajem njezine vladavine, engleske haljina postaje

pretjerana, prateći ekscentričan ukus kraljice koja stari. Žene elizabetanskog

vremena imale su mnogo različitih načina prikazivanje svog modnog stila.

Elementi poput puf rukava i pripijene haljine pokazivali su status u društvu. Oni

također koriste različite vrste odjeće da bi se činili manjima no što su zapravo

bili. Osim toga, elizabetanske žene htjele su da njihova odjeća nalikuje muškoj,

sa širokim ramenima, širokim bokovima i tankim struka13

.

Barok je povijesno razdoblje zapadne umjetnosti koje se grubo podudara s 17.

stoljećem. Stil je počeo oko 1600-te u Rimu i proširio se na veći dio Europe. Na

primjer, neke osobine i aspekti baroknih slika omogućuju jednostavno

razlikovanje od stila umjetnosti od drugih, a to su obilne količine detalja, često

svijetle polikromije, manje realistična lica subjekata s ukupnim osjećajem

strahopoštovanja, što je jedan od najvećih umjetničkih ukupnih ciljeva u

slikarstvu14

.

Slika 10. Barok

Izvor: http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/baroque.html

Moda u razdoblju 1600-1650 u zapadnoeuropskom odjeće karakterizira nestanak

„ruff-a“ u korist široke čipke ili lanenih ogrlica. Struk, tj. mjesto za pojas kroz

razdoblje se diže, za muškarce i žene. Silueta, koja u bila uz tijelo sa uskim

rukavima i niskim, istaknutim strukom oko 1615-te postupno počinje

omekšavati i širi se. Rukavi postaju puniji, a 1620-te i 1630-te se često smanjuju

kako bi pokazati opsežne rukave košulje koja je ispod. Ostala značajna moda

uključuje visoke ili široke kape s obodom za muškarce. Moda u razdoblju od

1650. do 1700. godine karakteriziraju brze promjene. Nakon završetka

Tridesetogodišnjeg rata i obnove Engleske Karlo II., vojni utjecaj muške odjeće

13


http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/renaissance.html 24.01.2013.



13

zamjenjuje se s dekorativnim kaputima, prslucima i hlačama koji će vladati

naredno stoljeće i pol. U normalnom ciklusu mode, široka, visoko strukirana

silueta prethodnog razdoblja bila je zamijenjena dugim, uspravnim linijama u

skladu s niskim strukom, za muškarce i žene. Ovo razdoblje je obilježio uspon

vlasulja kao bitne stavke muške mode15

. Za žene još uvijek naglašavaju ramena

no sada je tijelo sve više utegnuto u korzet s niskim i širokim dekolteom.

3.7. Rokoko i prosvjetiteljstvo

Riječ rokoko je kombinacija francuskog riječi „rocaille“, ili školjka i talijanske

„barocco“ ili barok. Rokoko stil zamijenio je barokni stilu prvo u Francuskoj

krajem 1720-ih, posebno za interijere, slike i dekorativne umjetnosti. Bogati

barokni dizajni su uklanjani kako bi se dalo mjesta lakšim elemenata s više

oblina i prirodnih uzoraka. Poslastica i zaigranost od rokoko dizajna često se

doživljavaju kao reakcija na ekscese režima Luja XIV. U 1730.-ima

predstavljeni visoki rokoko razvija se u Francuskoj. Stil se proširuje van

arhitekture i namještaja do slikarstva i skulpture. Rokoko i dalje zadržava

barokni ukus za složenim oblicima i zamršene obrasce. Do tog trenutka počeo je

integrirati različite karakteristike, uključujući i orijentalni dizajn i asimetrične

kompozicije.

Slika 11. Rokoko

Izvor: http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/rococo.html

Modu u razdoblju od 1700.-1750. godine, u Europi i zemljama koje su bile pod

njezinim utjecajem, karakterizira rastuća, okrugla siluetu za muškarce i žene

prateći visoke, uske izglede od 1680. i '90-te. Perike su ostale bitan dodatak

muškarcima, a često su bile bijele, dok se prirodna kosa ukrašavala puderom za

postizanje modernog izgleda16

. Postojala je razlika u tom razdoblju između

haljina koje su se nosile na sudu, za svečane prigode ili u svakodnevnom životu.

Kako je desetljeće napredovalo, za sve manje prilika se upotrebljavala puna

haljina koja je do kraja stoljeća i potpuno nestala.

Moda u razdoblju od 1750. do 1795.godine u Europi i zemljama koje su bile pod

njezinim utjecajem dosegli su vrhunac mašte i obilnog ornamenta posebno među

15

Cvitan-Černelić i dr., Moda. Povijest, sociologija i teorija mode. Školska knjiga, Zagreb 2002. 16

http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/renaissance.html 24.01.2013.

http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/rococo.html



14

francuskom aristokracijom. Utjecaj Jean-Jacques Rousseau i američke revolucije

doveli su do jednostavnost i demokratizacije što je značilo sasvim novu modu i

trijumfom britanskog krojenja nakon Francuske revolucije17

.

Slika 11. Prosvjetiteljstvo

Izvor: http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/revolution.html

Ženska odjeća ostala je teška za nositi većinu razdoblja. Uvode se široke

„panniers“ suknje, koje se drže sa strane i populariziraju se estetski primamljivi

uski torzo korzeti (oblik obrnutog stošca) koji prevladavaju tijekom većeg dijela

razdoblja. U 1780.g, „panniers“ suknje nestaju i javljaju se suknje s jastučićima

na području stražnjice. Do 1795, linija struka se podigla, pripremajući put za

razvoj silueta i bestidne mode neoklasicizma kasnih 1790.-ih. U cijelom

razdoblju, ljudi i dalje nose kapute, prsluke i hlače iz prethodnog razdoblja.

Značajno se promijenila tkanina18

. Popularizira se sport na otvorenom, pa se

bogato izvezena svila i karakteristične "pune haljine" kombiniraju s pažljivo

osmišljenom vunenom odjeću za sve prigode osim onih formalnih.

3.8. Klasicizam i romantizam

Od 1795. do 1820.-te dolazi do trijumfa podsuknji i neformalne odjeće nad

brokatom, svilom i čipkom iz ranijeg 18.stoljeća. U razdoblju nakon Francuske

revolucije, nitko se u Francuskoj nije htio pojaviti u ruhu aristokrata, dok je u

Velikoj Britaniji, Beau Brummell uveo hlače, savršenog krojenja, bez ukrasa,

kao besprijekoran ideala muške mode. Ženska moda slijedi klasične ideale, i

čvrsto isprepleteni korzeti su privremeno napušteni u korist visokog struka.

17


Cvitan-Černelić i dr., Moda. Povijest, sociologija i teorija mode. Školska knjiga, Zagreb 2002.str.39



15

Slika 13. Klasicizam

Izvor: http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/empire.html

Tijekom 1820-ih godina, u doba romantizma, europski stil ženske odjeće

odmaknut je daleko od utjecaja doba empirizma i ponovno se usvajaju elementi

koji su bili obilježje većine tijekom 18.stoljeća kao što su puna suknja i jasno

vidljivi korzeti prirodnog struka. Silueta muške mode promijenjena je na mnogo

načina: od sredine 1820-ih kaputi sadržavaju široka ramena s nabranim

rukavima i uski struk. Hlače su se nosile svakodnevno19

.

Slika 14. Romantizam

Izvor: http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/romantic.html

Nakon 1840-te godine europsku modu karakteriziraju uske, prirodne linije

ramena koja kasnije prelaze u pretjerano nabrane rukave. Uža ramena značila su

istovremeno spuštanje struka za muškarce i žene. Za ženu, široka silueta 1830-ih

je zamijenjena trokutastim linijama s vertikalnim naglaskom. Suknje su

evoluirale iz stožastog oblika na oblik zvona. U tom razdoblju, muška modna

pokazuju spuštanje struka koji je bio praćen potpuno zaobljenim grudima20

.

3.9. Devedesete

Tijekom ranih 1910-ih godina u modi silueta je postala okretnija i mekša nego

1900-ih. Kada je Ruski Balet izveo Šeherezadu u Parizu 1910.-te, uslijedila je

pomama za orijentalizam. „Couturier“ Paul Poiret bio je jedan od prvih

dizajnera koji je prenio tu modu u svijet „fashiona“. Paul Poiret je osmislio prvi

outfit koji žene mogu obući bez pomoći sluškinja. Jednostavne kape, turbani i

19

Cvitan-Černelić i dr., Moda. Povijest, sociologija i teorija mode. Školska knjiga, Zagreb 2002.str.48 20 http://fashion.about.com/od/historycostumes/Fashion_History.htm 25.01.2013.



16

umetci od tila zamijenili su stilove popularne u 1900-te. Prva prava modna

revija bili je organizirana tijekom ovog razdoblja, od Jeanne Paquin - prvog

ženskog „couturier“ (visoka moda) dizajnera. Dva najutjecajnija modna

dizajnera svih vremena su Jacques Doucet i Mariano Fortuny. Promjene odjeće

tijekom I. svjetskog rata bile su diktirane više iz nužnost nego hira ili modi.

Kako je sve više i više žena bilo prisiljeno na rad, rodili su se zahtjevi za

odjećom koja bolje odgovara njihovim novim aktivnostima.

Slika 15. Visoka moda 1910-ih

Izvor: http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/p1910s.html

U 1920-im odjeća je ušla u moderno doba. To je desetljeće u kojem su se žene

po prvi put oslobodile konstruirane, krute odjeće i počele nositi udobnu odjeću

(kao što su kratke suknje ili hlače). Muškarci su također napustili pretjerano

formalnu odjeću i počeli su nositi sportsku odjeću za prvi put. Odijela koja su

muškarci nosili još uvijek su aktualna no sad je to sve puno opuštenije

Slika 16. 1920'te


Vedar stav mode 1920-ih postupno je dolazio svom kraju. Učinci Velike

depresije utjecali su na javnost i dolazi do konzervativnog pristupa modi. Za

žene suknje postaju dulje i struk se vratio u normalni položaj u pokušaju da se

vrati tradicionalni "ženski" izgled. Za ostale aspekte mode iz 1920-ih trebalo je

duže da se gasite. „Cloche“ kape ostale su popularne do oko 1933, a kratka kosa

je ostala popularna za mnoge žene do kasnih 1930-ih. Što se muške mode tiče,

počeo se upotrebljavati veći raspon boja21

.

21 http://fashion.about.com/od/historycostumes/Fashion_History.htm 20.01.2013.


17

Slika 17. 1930'te


Pariška izolirana situacija 1940-ih omogućila je Amerikancima da iskoristite

genijalnost i kreativnost svojih dizajnera. Među mladim ljudima za vrijeme

ratnih godina je „Zoot“ odijelo postalo popularno. Mnoge glumice tog vremena,

uključujući i Ritu Hayworth, Katharine Hepburn i Marlene Dietrich, imale su

značajan utjecaj na popularizaciju mode i utjecaj na puk22

. Couturier Christian

Dior stvorio je plimni val svojim prvim zbirkama u veljači 1947. godine. Zbirka

je sadržavala haljine s malim struk, impozantnog poprsja i punim suknjama

sličnim onima iz Belle Epoque. Ekstravagantna upotreba tkanina i ženska

elegancija dizajna utjecala je na klijentelu u poslijeratnom razdoblju što je

osiguralo Dioru meteorski uspon do slave.

Slika 18. 1940'te


Daleko od socioloških predviđanja, moda 1950-ih, daleko je od toga da bude

revolucionarna i progresivna, što je uzrokovalo jak nostalgični odjek prema

prošlosti. Cijelo društvo koje, 1920-ih i '30-ih, uvelike vjerovao u nastavak

napretka u modi ostali su razočarani jer je odjeća ostala suzdržana. Unatoč

činjenici da su žene imale pravo glasa, odlazile na posao i voziti svoje

automobile, one su izabrale nositi haljine od bogatim materijalima, s korzetima

do struka i suknje do bola gležnjeva. Kako je moda gledala prema prošlosti,

„haute couture“ (visoka moda) je doživjela oživljavanje i iznjedrila bezbroj

zvijezda dizajnera koji su iznimno profitirali od brzog rasta u medijima23

.

22

http://www.fashion-era.com/ 22.01.2013. 23

http://fashion.about.com/od/historycostumes/Fashion_History.htm 24.01.2013.

http://www.fashion-era.com/


18

Slika 19. 1950'te


Do 1960-ih Pariz se smatrao centrom mode diljem svijeta. Međutim, između

1960.-te i 1969.-te radikalni preustroj se dogodio u temeljnoj strukturi mode. Od

1960-ih naovamo nikad neće biti samo jedan, prevladavajući trend. Modni

počinje nuditi mnoštvo mogućnosti, a to je nedjeljivo povezano sa svim

različitim utjecajima u drugim područjima života ljudi. Po prvi put u povijesti

javlja se nezavisna mlada moda, koja nije bila utemeljena na konvencijama

starije dobne skupine. U oštroj suprotnosti od njihovih zrelih, ultra-ženskim

majkama, žene 1960-ih usvajaju djevojački, dječji stil, sa sve kraćim suknjama

koje su pomalo podsjećale na izgled od 192024

. Na početku ovog desetljeća

suknje su bile do koljena, da bi do 1965. Nastala mini suknja. Glavni promjena

muška odjeća u '60-ima je u težini tkanine. Širenje traperica služilo je za

ubrzavanje radikalnih promjenu u muškom ormaru25

.

Slika 20. 1960'te


Nadimkom desetljeće „ja“ ili „zadovolji sebe“ možemo karakterizirati 1970-te.

Mnogi ovo razdoblje vide kao kraj dobrog ukusa. Desetljeće započinje s

nastavkom hipi izgled kasnih 1960-ih. Traperice ostaju izlizane, kravata u boji je

još uvijek bila popularna, a unisex moda se širila. Sedamdesete godine

desetljeće u kojem je sve prihvatljivo. Za neke je ona ružnija i klošarska moda

24

http://fashion.about.com/od/historycostumes/Fashion_History.htm 23.01.2013. 25




19

bila ono što žele. Za druge je pak odgovor bio mekana i ženstvena odjeća. Bez

obzira na stil, 1970-ih je bilo važno izraziti se kroz modu26

.

Slika 21. 1970'te


Tijekom kasnog dvadesetog stoljeća usvojeni su popularni zapadnjački stilovi

diljem svijeta, a mnogi dizajneri izuzev zapadnjaka imali su dubok utjecaj na

modu27

. Sintetički materijali poput lateksa i viskoze koriste se sve češće, a moda

nakon dva desetljeća gleda u budućnost još jednom koristeći prošlost za

inspiraciju. Društvo '80-ih više ne kritiziran konzumerizam, već je zainteresirana

za „spektakl“. Samosvjesna slika desetljeća bila je vrlo dobra za modnu

industriju. Modne revije su preobražene u televizijske spektakl, uzimajući visoki

prioritet u društvenom kalendaru. Izgled je vezana uz izvedbu, koja je bila od

najveće važnosti za cijelu generaciju mladih urbanih profesionalaca, čija je želja

za besprijekornim izgledom vezana uz žudnju za moći. Način na koji su

muškarci i žene povezani najnovijim stilovima više nije stvar pasivnog

podnošenja nego aktivni izbor. Moda je opet pogledala u prošlost pa se

barokne, duge haljine opet vraćaju. Zapanjujuće mnogo trendova procvjetaju

tijekom 80-ih no gospodarske recesije 1990-ih u velikoj mjeri uništava

optimistično raspoloženje koje je tako povoljno za modnu industriju.

Slika 22. 1980'te


U 1990-ima više nije bio smisao slijediti modu slijepo već se javlja oštar

kontrast visoke mode '70-ih i '80-ih. Napušta se fobija oblačenja i po prvi puta se 26


http://fashion.about.com/od/historycostumes/Fashion_History.htm 22.01.2013.



20

javno i u potpunosti može pratiti trend oskudnog odijevanja. Moda '90-ih

ujedinjena je oko novog standarda, a to je minimalizam stilova sa snažnom

jednostavnošću. Unatoč nastojanjima nekolicine dizajnera da zadrže lijepe

haljine koje se vijore, do kraja desetljeća pojam razmetljivih ukrasa gotovo je

nestao28

.

Slika 23. 1990'te


3.10. 21. stoljeće

U 21.stoljeću moda i umjetnost općenito gledaju u prošlost kako bi pronašli

inspiraciju, vjerojatno više nego u prethodnim desetljećima. „Vintage“ odjeća,

posebno iz šezdesetih, sedamdesetih, osamdesetih postaje iznimno popularna, a

modni dizajneri često nastojao oponašati davne stilove u svojim kolekcijama.

Slika 24. 21. stoljeće

Izvor: http://fashionhistory.zeesonlinespace.net/c21st.html

Početkom 21.st. nastavio se minimalistički izgled devedesetih u visokoj modi.

Kasnije su dizajneri počeli usvajati šarenilo, ženstvenost i "antimoderan“ izgled.

Ime brenda postaje od osobite važnosti među mladima i mnoge slavne osobe

pokreću vlastitu liniju odjeće. Uska odjeća i duže kose postaju hit za muškarce i

žene29

. Rap glazba je također imao značajan utjecaj na popularan način, u ranom

dijelu 2000.

28





21

Čin odijevanja je istodobno duboko individualan čin koji obilježava mjesto

najneposrednijeg prelamanja planova: izvanjskih, onih koji pripadaju prostoru

čovjekova društvenog života, i unutarnjih, onih duboko subjektivnih30

. U

zaključku poglavlja možemo saumirati da je afirmacija tijela u Egiptu, čija se

nagost otkriva prozračnošću tkanine, izraz vjerovanja i iznimnog kulta čistoće.

Potpuna negacija tijela, zatvorena i sapeta unutar krutih steznika, armatura uz

negaciju boje u 16. stoljeću, svjedoci su krutosti, strogosti i ćudoređa što ga

nameće Crkva. Odbacivanjem steznika i košarice krajem 18.stoljeća i

kratkotrajnim oslobađanjem tijela, žene slijede Rousseauov poziv povratku

prirodi, no istodobno izražavaju i „duh vremena“. Modeliranje, a pritom i

deformiranje tijela steznicima, čeličnim armaturama, jastučićima, umecima

ponovno postaju imperativ u 19.stoljeću, s ponajčešće kobnim posljedicama za

ženu – objekt i žrtvu građanskog morala. Tijelo se potpuno oslobađa tek

dvadesetih godina prošlog stoljeća31

.

30


http://www.fashion-era.com/ 23.01.2013.



22

4. MODA I JEZIK

Britanski sociolog Anthony Giddens smatra da je naše doba epoha

refleksivne modernizacije, čija je odlika visok stupanj društvene refleksivnosti.

Taj pojam označava društvo u kojem su životni uvjeti stvoreni djelovanjem

samog čovjeka; istovremeno naše djelovanje sve više postaje traženje uspješnih

odgovora na mogućnosti i prilike koje smo sami stvorili. Prostom

individulaziacije u društvu estetksa dimezija života dobiva sve veće značenje.

Moderna reflaksivnost koja je tipična za suvremenog pojedinca općenito je u

vezi sa samokontrolom i samopromatranjem. Ne samo da pojedinac kontolira

sliku i model samog sebe i oblači se u skladu s tom slikom i modelom, već on

iznova interpretira tu sliku ili ideal i neprestano radi na njima i uvijek mora biti

up-date. Ljudi se danas definiraju kroz poruke koje šalju drugima, putem

dobara koje imaju i praksa koje izražavaju i pokazuju. Manipuliraju ili

upravljaju svojim izgledom i tako stvaraju i održavaju osobni samoidentitet.

Identitet više nego ikada postaje stvar osobnog izbora vlastitog imidža; pojedinci

su sve više prisiljeni odabirati vlastite identitete. Moderni pojedinac (homo

aestheticus) svjestan je toga da se ne izražava samo svojom odjećom, nego i

vlastitim domom, dekoracijama, namještajem, autom i ostalim pojavama koje se

čitaju u pojmovima posjedovanja.

Budući da danas u pluralističkim društvenim oblicima mnogi trendovi teku jedni

pored drugih, često je mišljenje da „zapravo mode više nema“ (u smislu

„modernog diktata“), nego je sve dopušteno, sve je moguće. Nema samo jednog

kriterija, izjednačene su vrijednosti svega i svačega. Kao što se često može čuti,

više ne postoji moda, nego postoje samo mode.

Moda se u svakodnevnom životu nameće kao kulturni kod komunikacije. Putem

simbola, modnih dodataka, ukrasa, šminke, boje, oblika frizure, itd. modno

jeodijevanje i stil nositelj značenja, poruka, obavijesti, informacija. Moda je

znakovni sustav poput jezika, zatvoren sustav znakova koji proizvodi samo

relevantna značenja. No moda se temelji i izgrađuje na više ili manje

racionaliziranu kodu. U odjeći je tradicionalno kodirano je li žena udana, koje je

narodnosti, vjerske pripadnosti, staleža, zanimanja, ali su isto tako kodirane i

istančane poruke o spolnim skolonostima, svjetonazoru, stilu života, trenutnom

raspoloženju ili o bavljenju sportom. Logično je da nastaje problem sukladnosti i

proturječja između izvanjskog izgleda i stanja ili položaja nositelja odjeće.

Javlja se mogućnost prikrivanja, maskiranja i dezinformiranja.

Modna odjeća može postati predmetom teroije informacija. Odjeća pokazuje

pripadnost i diferencijaciju i time iz mogućeg kaosa u vanjskom izgledu (koji je

nastao uniformiranjem pripadnika društva) stvara red.

23

5. ZAKLJUČAK

Bez obzira na pristup, kontekst ili značenja koja se modi pridaju u

određenom vremenskom razdoblju, ona je uvijek predstavljala jednu od

najvažnijih društvenih i gospodarskih pojava u suvremenosti, pa je tako bila i

najpouzdanije mjerilo za utvrđivanje psiholoških, psihoanalitičkih, ekonomskih i

mnogih drugih motivacija čovječanstva. Odnos između tijela i odijela vrlo je

znakovit i dragocjen pokazatelj za iščitavanje svih slojevitih čimbenika koji

upravljaju promjenama na planu odijevanja no istodobno i odnosom pojedinca

prema njegovoj društvenoj sredini.

U ovom radu obrađena je tema mode i njenog utjecaja, krećući od klasno jasno

diferenciranog društva koje je modu koristilo kao sredstvo identifikacije i

distinkcije, izražavajući specifičan duh vremena. Moda je postala očiti

pokazatelj nestajanja strogih klasnih barijera, moda razvojem industrije postaje

postaje dostupna svima, u skupljoj i jeftinijoj varijanti. Kroz seminarski rad

hipoteza se potvrđuje jer moda nikada prije nije bila više slobodnija i

demokratizirana no što je sada. Utjecajem marketinga i nametanjem nužnosti

izbora životnog stila potrošačko društvo sve više postaje individualističko, u

kojem estetizirani pojedinci utapaju svoje stilove u šaroliki svijet u kojem sad

sva moda prolazi. Svi smo se (ne)svjesno počeli služiti modom kao kulturnim

komunikacijskim kodom uvodeći ipak neki red u složenu strukturu društva.

24

LITERATURA

Cvitan-Černelić i dr., Moda. Povijest, sociologija i teorija mode. Školska knjiga,

Zagreb 2002.

Pischel, G., Opća povijest umjetnosti 1. Slikarstvo, kiparstvo, arhitektura i

primijenjena umjetnost. Mladost, Zagreb 1966.

Arnason, H.H., Povijest moderne umjetnosti. Stanek, Varaždin 2004

INTERNET








Documents

Komunikacija Mode Kroz Povijest