Kompetencije kao ishodi učenja i trajno obrazovanje

Vlasta Vizek VidovićSveučilište u Zagrebu

Filozofski fakultet

NZZ – IUOUN projekt

Zagreb, 18, prosinac, 2008

Ključne točke

Integrirani pristup obrazovanju temeljenom na kompetencijama u EU

Profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje

Kompetencije kao ishodi učenja u trajnom obrazovanju

1. Integrirani pristup obrazovanju temeljenom na kompetencijama

Europski društveni kontekst - ključni događaji

Integrirani LLL programi (2007-2013) i nositelji

Konceptualizacija cjeloživotnog učenja

Ključni EU nositelji LLL procesa

Društveni kontekst za promjene u europskom obrazovanju - izazovi

Ekonomske promjene kompeticija, globalizacija, privreda temeljena na

znanju, fleksibilnost tržišta radne snage

Društvene promjene: akceleracija u proizvodnji znanja, demografski

trendovi, društvena osjetljivost za različitosti, potreba za inkluzijom različitih skupina

(EU Council, studeni, 2006)

Ključni događaji u definiranje uloge obrazovanja

(EU Council, studeni, 2006)

Glavni EU akteri cjeloživotnog učenja

EU komisija i Vijeće Europe

EU mreže

- EUCEN – European University Continuous Education Network - EAEA – European association for the Education of Adults - EDEN - European Distance and e-Learning Network

CJELOŽIVOTNO UČENJE – EU definicija (EU Lisbon Council, 2000)

“Sve vrste učenja tijekom odrasle dobi s ciljem unapređenja znanja, vještina i kompetencija u okviru osobnog, građanskog, društvenog ili profesionalnog djelovanja pojedinca.”

Vrste cjeloživotnog učenja (EU Lisbon Council, 2000)

formalno profesionalno (trajno obrazovanje /trajni profesionalni razvoj)

formalno izvan profesije (osobni razvoj, ključne kompetencije)

neformalno profesionalno (učenje u okviru profesionalnih aktivnosti )

informalno izvan profesije (učenje vezano uz razne životne aktivnosti)

Integrated Lifelong Learning programmes

2007-2013 (EU Council, studeni, 2006)

Ključne kompetencije u ciklusu cjeloživotnog učenja:

1) komunikacija na materinjem jeziku 2) komunikacija na stranim jezicima 3) kompetencija u matematici, prirodnim znanostima i tehnici 4) informatička kompetencija 5) znati kako učiti 6) interpersonalna, interkulturalna, društvena i građanska kompetencija 7) poduzetništvo 8) kulturalno izražavanje

(EU Council, listopad, 2006.)

2. Profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje

Bolonjski proces i cjeloživotno učenje Strateški pristup u području trajnog

usavršavanju Kompetencije kao ciljevi poučavanja

Bolonjska deklaracija (1999) “ …valja uvesti kompatibilan sustav ECTS-a primjenjiv i na

područje cjeloživotnog učenja”

Priopćenje EU komisije (2001)“Izgradnja Europskog prostora cjeloživotnog učenja”

Praško priopćenje (2001) “Cjeloživotno učenje je bitan dio Europskog prostora visokog

obrazovanja. U Europi budućnosti temeljenoj na društvu znanja, LLL strategije su nužne za suočavanje s kompetitivnošću, novim tehnologijama te za unapređenje socijalne kohezije, jednakih mogućnosti za sve i opće kvalitete života.”

Cjeloživotno učenje u bolonjskom procesu

Bergenško priopćenje (2005) “…potrebno je stvarati mogućnosti za fleksibilnost obrazovnih

putova unutar visokog obrazovanja uključujući i procedure za priznavanje prethodnog neformalnog učenja.”

Berlinsko priopćenje (2003) “…..za realizaciju koncepta cjeloživotnog učenja važan je doprinos visokog obrazovanja.”

Sveučilište u Zagrebu: TEMPUS-SCM “Lifelong learning in university context” (2006/07)

Strateški pristup: 3 okvira kao podloga za planiranje programa

Kvalifikacijski okvir opisuje kvalifikacije koje se dodjeljuju u nacionalnom obrazovnom sustavu te ih smisleno međusobno povezuje (od predškolske do doktorske razine)

Profesionalni ili kompetencijski profil je nadogradnja kvalifikacijskog okvira – temelji se na utvrđivanju vrste i razine kompetencija potrebnih za obavljanje određenog posla te služi kao orijentacija poslodavcima, djelatnicima i kreatorima obrazovnih programa

Akademski profil određuje obrazovne ciljeve, zahtjeve i ishode u određenom akademskom području. Profesionalni okvir je polazište za definiranje kurikuluma utemeljenog na kompetencijama u studijima koji obrazuju za profesiju.

Profesionalni okvir: europski i nacionalni standardi kompetencija za učiteljsku profesiju

Europski standard

Škotski standard Nizozemski standard

Kompetencije za rad s ljudima

Kompetencija za rad sa znanjem, tehnologijom i informacijama

Kompetencije za rad u i za društvo

Profesionalno znanje i razumijevanje (8)

Profesionalne vještine i sposobnosti (9)

Profesionalne vrijednosti i profesionalna predanost (6)

Interpersonalne kompetencije

Pedagoške kompetencije Poznavanje predmeta i

metodike nastave Organizacijske

kompetencije Kompetencije za suradnju

s kolegama Kompetencije za suradnju

s vanjskim okruženjem Sposobnost refleksije i

razvoja

Akademski okvir: Akademski okvir: kurikulum utemeljen na kompetencijamakurikulum utemeljen na kompetencijama

Ciljevi poučavanja na razini studija i svakog kolegija definiraju se kao ishodi učenja.

Ishodi učenja opisuju se kao kompetencije koje student stječe nakon što udovolji svim studijskim obvezama.

Ishodi učenja odnosno stečene kompetencije trebaju biti prepoznatljive i objektivno mjerljive.

Ishodi učenja povezani su sa studentskim opterećenjem u satima i ECTS bodovima

Određivanje ishoda učenja i opterećenja podloga je za razvoj strategija poučavanja, učenja i provjere naučenog

ECTS Guidebook, 2005

www.relint.deusto.es/TuningProject/index.htm       

“Usklađivanje obrazovnih struktura u Europi” (2002-2008)

Vrste kompetencija generičke ili prenosive u različita područja djelovanja područno specifične (svojstvene određenoj disciplini/struci)Razvoj kompetencija ciklički (preddiplomski, diplomski, poslijediplomski stupanj) integriran kroz sve razine studija Određivanje kompetencija na razini stupnjeva, studija i na razini kolegija uključenost različitih nositelja interesa (sveučilišni

nastavnici, diplomirani studenti, poslodavci)

Određivanje programskog profila - KOMPETENCIJE

Utvrđivanje resursa

Planiranje programskih ciljeva i ishoda učenja

Evaluacija i poboljšanje na temelju povratnih informacija

Izrada kurikulumskog sadržaja i strukture

Izbor metoda utvrđivanja ishoda učenja

Izbor pristupa učenju i poučavanju

Dinamički ciklus razvoja kurikuluma temeljenog na kompetencijama

Kvalifikacijski okvir

Tuning general brochure, 2006

Profesionalni okvir

Odnos inicijalnog i trajnog obrazovanja

Profesionalni profil kao ishodište planiranja programa

Komplementarnost u ciljevima, planiranju i izvedbi

Strateški pristup temeljen na utvrđivanju potreba i struke kao osnovice za definiranje ciljeva/ prioriteta

Neke zajedničke komponente obrazovnih programa

Zajedničke komponente:

programi temeljni na kompetencijama

poučavanje usmjereno na osobu koja uči sustav osiguravanja kvalitete (akreditacija, evaluacija)

stručno osposobljavanje edukatora priznavanje stečenih kompetencija (ECTS, razine, vrednovanje postignuća/ishoda, certifikati)

Specifična pitanja vezana uz sustav trajnog obrazovanja

sustav uvođenja u struku (pripravništvo)

izbor i edukacija mentora za pripravnike

pristup licenciranju

sustav napredovanja u profesiji

uloga stručnih asocijacija/komora

izvori financiranja

3. Kompetencije kao ishodi učenja

Odnos kompetencija i ishoda učenja

Pristupi u određivanju ishoda učenja

Načelo konstruktivnog poravnanja

Ključni pojmovi

Kompetencije

predstavljaju dinamičku kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih vještina, znanja i razumijevanja, međuljudskih i praktičnih vještina te etičkih vrijednosti. U visokom obrazovanju kompetencije se razvijaju u svim programskim jedinicama i utvrđuju se posebno za svaku razinu studijskog programa.

Tuning pojmovnik, 2007

Ključni pojmovi

Ishodi učenja su tvrdnje – napisane od strane edukatora - o tome što

se od studenta očekuje da zna, razumije i/ili da je sposoban pokazati nakon završetka procesa učenja. Ishodi učenja trebaju biti praćeni s prikladnim kriterijima vrednovanja prema kojima se može utvrditi jesu li ostvareni.

Ishodi učenja su operacionalizacija kompetencija

pomoću aktivnosti koje su mjerljive i vidljive.

Tuning pojmovnik, 2007

Ishodi učenja - teorijska podloga 1.

Bloom-ova taksonomija obrazovnih ciljeva

Taksonomija obrazovnih ciljeva klasificira ishode učenja uzduž kontinuuma prema kriteriju kompleksnosti procesa učenja u četiri područja.

Područje ► kognitivno - Bloom 1956,Anderson, 2001 ► afektivno - Krathwol i sur.,1964 ► psihomotoričko - Simpson, 1972

Kognitivno područje – razine spoznaje

Znanje: definirati, prepoznati, imenovati, nabrojati, poredati, dosjetiti se, ponoviti, reći, navoditi, srediti

Razumijevanje: klasificirati, opisati, izdvojiti, objasniti, pokazati, prevesti, preformulirati, sažeti

Primjena: primijeniti, odabrati, demonstrirati, upotrijebiti, ilustrirati, riješiti, odigrati, skicirati, planirati

Analiza: raščlaniti, proračunati, usporediti, suprotstaviti, eksperimentirati, provjeriti, razlikovati, ispitati

Sinteza : urediti, uskladiti, složiti, konstruirati, kreirati, razviti, formulirati, organizirati, planirati, predložiti

Evaluacija (kreacija) utvrditi, ocijeniti, vrednovati, podržati, prosuditi, argumentirati, predvidjeti, zaključiti, odabrati

Ishodi učenja - teorijska podloga 2.

1. Pre-strukturna razina: gomilanje nepovezanih informacija

2. Jedno-strukturna razina: stvaranje očitih i jednostavnih veza među informacija

3. Više-strukturna razina : stvaraju se višestruke bez uočavanja obrazaca i cjeline.

4. Relacijska razina: uočavanje odnosa dijelova i cjeline, integracija informacija u modele

5. Proširena apstraktna razina; mogućnost generalizacije i prijenosa principa u druga područja

SOLO taksonomijaStructure of Observed Learning Outcomes

(Biggs, 1999)

Pristup poučavanju koji podrazumijeva da planiranje

kurikuluma/silabusa započinje jasnom slikom o tome što će studenti biti u stanju učiniti nakon zadovoljavanja zahtjevima kolegija, zatim slijedi utvrđivanje (poravnanje) organizacije programa, usklađivanje metoda poučavanja i na kraju se pristupa provjeri naučenog kako bi se potvrdilo je li učenje dovelo do željenih promjena u znanju, vještinama i uvjerenjima.

(Biggs, 2001)

Konstruktivno poravnanje (constructive alignement )

Specifičnost poravnanja u programima trajnog obrazovanja

Pri određivanju pristupa učenju i poučavanju treba voditi računa o osobinama odraslih učenika:

kognitivnom funkcioniranju: pamćenje, učenje, kognitivni stilovi

profesionalnom iskustvu i predznanju motivacijsko/afektivnim obilježjima: ciljevi,

vrijednosti, očekivanja, stavovi, interesi

Primjer poravnavanjaTema i ciljna kompetencijaOsposobiti studenta za

Ishod učenjaStudent će moći:

Načini učenja Metode poučavanja

Optere-ćenjeECTS

Načinpraćenjaprovjere

Praćenje i vrednovanje postignućaučenika

1.Objasniti svrhe različitih vrsta vrednovanja2.Prepoznati nastavničke pristranosti3.Formulirati kriterije ocjenjivanja4.Konstruirati test znanja5.Dati konstruktivan feedback 6. Provesti samovrednovanje poučavanja

1.Slušanje izlaganja, čitanje literature, bilježaka2.Analiza radova i opažanje modela3. Analiza primjera i uvježbavanje 4. Čitanje literature i uvježbavanje5. Opservacijsko učenje / učenje po modelu6.Sistematsko opažanje/zaključivanje

1.Izlaganje / rasprava 2.Video, grupna rasprava3.Suradničko učenje4. Zadatak čitanja i analiza primjera 5. Modeliranje ponašanja6. Izlaganje i uvježbavanje refleksivnog mišljenja

5 1.Esej

2.Kviz

3.Prikaz primjera

4.Projekt

5.Demonstracija

6.Dnevnik

3232

Prednosti upotrebe ishoda učenjaPrednosti upotrebe ishoda učenjaZa učenike:Za učenike: Vođenje kroz proces učenjaVođenje kroz proces učenja Razjašnjenje očekivanih ishodaRazjašnjenje očekivanih ishoda Razumijevanje zahtjeva i obveza u programuRazumijevanje zahtjeva i obveza u programu Mogućnost praćenja vlastitog napretka u programuMogućnost praćenja vlastitog napretka u programu

Za nastavnike:Za nastavnike: Preusmjeravanje od pristupa usmjerenog na sadržaj na Preusmjeravanje od pristupa usmjerenog na sadržaj na

postignuće učenikapostignuće učenika Pomoć nastavniku u artikuliranju zahtjeva nastavne jedinicePomoć nastavniku u artikuliranju zahtjeva nastavne jedinice Jačanje veze između ciljeva i vrednovanja postignuća Jačanje veze između ciljeva i vrednovanja postignuća

Za poslodavce:Za poslodavce: Veća vidljivost i jasnije razlikovanje akademskih programaVeća vidljivost i jasnije razlikovanje akademskih programa Pomoć poslodavcima u prepoznavanju stečenih kompetencija Pomoć poslodavcima u prepoznavanju stečenih kompetencija (Vincent, 2008, Kreger, 2008)(Vincent, 2008, Kreger, 2008)

“Education is what survives when what has been learned has been forgotten."

B.F.Skinner1904-1990

Hvala na pažnji!