PROFESIONALNE I OSOBNE KOMPETENCIJE ......stručne kompetencije i kao osobne kompetencije. Stručne kompetencije knjižničara Mnogobrojni su i složeni zadaci koji se postavljaju

PROFESIONALNE I OSOBNE KOMPETENCIJE VISOKOŠKOLSKIH KNJIŽNIČARA 21. STOLJEĆA

PROFESSIONAL AND PERSONAL COMPETENCES OF ACADEMIC LIBRARIANS IN THE 21st CENTURY

Sanda [email protected]ški fakultet Osijek

Svjetlana Mokriš Marendić[email protected] i sveučilišna knjižnica Osijek

UDK/UDC 023.5.088.6 377.6:02 027.7

Stručni rad / Professional paper

Sažetak

Znanja i vještine koje danas trebaju posjedovati visokoškolski knjižničari sežu daleko u prošlost, a vezani su uz višestoljetnu ulogu knjižnice u akademskoj zajednici koja je vezana uz osiguravanje podrške nastavi i znanstveno-istraživačkom radu. Uloga i funkcije knjižnice trebale bi i u budućnosti ostati iste, ali da bi se ona mogla osigurati u uvjetima sve intenzivnijeg napretka informacijskih tehnologija, nužno je da knjižničari neprestano usavršavaju svoja znanja i vještine, razvijaju svoje stručne kompetencije, vezane prvenstveno uz osobno poznavanje tehnika za dohvat informacija te poučavanje korisnika u radu s njima, kao i one vezane uz oblikovanje virtualnih knjižnica. Samo razvoj stručnih kompetencija kao i onih osobnih intelektualna znatiželja, maštovitost, komunikacijske vještine, prijateljska nastrojenost, znanje jezika, vještina u timskom radu, poduzetnički pristup, a prvenstveno usmjerenost na korisnike i predanost struci, mogu visokoškolskim knjižnicama u akademskoj zajednici osigurati mjesto koje im tradicionalno pripada.

Ključne riječi: visokoškolski knjižničari, stručne kompetencije, osobne kompetencije, cjeloživotno učenje

Abstract

Knowledge and competences that academic librarians need to have today, arise from centuries-old role of libraries in the academic community - supporting teaching and scientific work. The role and function of libraries should remain the same in the future, but in order to achieve sustainability in the environment of intensive changes and information technology development, it is necessary for librarians to constantly improve their professional compe-

150

mailto:sanda.hasenay%40ptfos.hrmailto:marendic%40gskos.hr

r

S. HASENAY, S. MOKRIŠ MARENDIĆ: PROFESIONALNE I OSOBNE KOMPETENCIJE...

Icnces, especially those that are relevant for seeking information, educating users and developing digital collections. Constant development of professional and personal competences (such us intellectual curiosity, creativity, communication skills, knowledge of foreign language, team work skills, innovative approach to work, dedication to the profession, etc.) is the prerequisite for safekeeping the role that libraries traditionally have had in the academic community.

Keywords: academic librarians, professional competences, personal competences, lifelong learning

Uvod

Tijekom povijesti, knjižnice su bile najpouzdaniji izvor znanstveno značajnih informacija. Kraj 20. i početak 21. stoljeća te niz promjena koje su se pod utjecajem naglog razvoja informacijske tehnologije dogodile u društvenom okruženju, a time i u akademskom okruženju, snažno su utjecale na poslovanje svih vrsta knjižnica, a osobito na poslovanje visokoškolskih knjižnica. Mističnu atmosferu negdašnjih “hramova znanja” zamijenilo je elektroničko okruženje, ali funkcije i zadaci visokoškolskih knjižnica i nadalje su ostali isti. Knjižnica na sveučilištu i nadalje osigurava podršku suvremenoj nastavi i znanstveno-istraživačkom radu te pribavlja, pruža i oblikuje informacijske izvore, usluge i proizvode. Možemo reći da se sveučilišna nastava, znanstveno-istraživački rad i knjižnica komplementarno nadopunjuju i nadograđuju.

Korisnici knjižnica mnogobrojni su i raznovrsni - nastavnici, znanstvenici, suradnici, studenti i drugi sudionici u visokom obrazovanju, znanstvenom istraživanju, umjetničkom stvaralaštvu te stručnom radu; suradnici u knjižnično-informacijskoj djelatnosti (rektorat, ministarstva) te svi možebitni korisnici (građani, učenici ...),' a takve su i njihove potrebe i zahtjevi, dodatno usložnjeni uporabom informacijske tehnologije. Korisnici žele knjižnice koje će podržavati nove načine pristupa informacijama, koje će biti središta papirnih i elektronskih informacija, koje će biti virtualne. Oni žele mjesta na kojima mogu uz pomoć knjižničnih stručnjaka jednostavno doći do informacija potrebnih u njihovom radu, žele mjesta na kojima mogu u ugodnom okruženju razmjenjivati informacije, žele slobodna, otvorena, dostupna mjesta na kojima se osjećaju ugodno dok rade. No, prije svega oni žele nove proizvode2 i usluge’ primjerene novom elektroničkom okruženju.

1 Model Sveučilišnog knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu : Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2006. Str. 70.

’ Prema Aparac-Jelušić, proizvodima možemo smatrati sve što je rezultat intelektualne djelatnosti knjižničnih stručnjaka (najčešće su to predmetni stručnjaci), u samoj knjižnici ili u široj knjižničnoj i informacijskoj zajednici. Mogući proizvodi visokoškolskih knjižnica jesu: katalozi, skupni katalozi, baze podataka (bibliografske i s cjelovitim tekstovima), bilteni; specijalne baze podataka za posebne skupine korisnika (npr., baze podataka znanstvenih radova pojedinog fakulteta) ili pojedina sveučilišta (npr., po znanstvenim područjima ili nekom drugom zahtjevu); uspostava predmetnih pristupnika gatewaya prema znanstvenim ili stručnim područjima.

1 Prema Aparac-Jelušić, usluga je bilo koja aktivnost ili dobrobit koju jedna strana može ponuditi drugoj i rezultat je promišljena djelovanja knjižnice prema korisnicima i mogućim korisnicima u

151

12. DANI SPECIJALNIH I VISOKOŠKOLSKIH KNJIŽNICA

Knj ižničari su se našli pred mnogobrojnim novim izazovima i zadacima - načela organizacije bibliografskog nadzora trebalo je prilagoditi elektroničkom okruženju, nuditi informacijsko-referalne usluge virtualno, podučavati korisnike informacijskoj pismenosti u elektroničkom okruženju, izgrađivati zbirke elektronički dostupnih informacija i upravljati njima, digitalizirati knjižnične zbirke i fondove, voditi digitalne repozitorije, a sve to organizirati u ugodnim prostorima u kojima korisnici mogu učiti na suvremen i kvalitetan način.

Mogu li knjižničari ponuditi rješenja i odgovore na sva ova pitanja i definirati svoje mjesto i mjesto knjižnice unutar akademske zajednice, tj. mogu li se prilagoditi današnjim korisnicima i u kojoj su mjeri to već učinili? Koje kompetencije trebaju posjedovati kako bi zadovoljili njihove sve složenije potrebe i zahtjeve i odnose li se ove kompetencije isključivo na znanja i vještine potrebne za oblikovanje i održavanje suvremenih knjižničnih proizvoda i usluga ili se pred knjižničare stavljaju i neki dodatni zahtjevi, vezani uz svojstva njihove osobe koje im omogućuju da interakcija s korisnicima bude što ugodnija i stručnija.

Konipentencije visokoškolskih knjižničara* * * 4 21. stoljećaZa knjižnice kakve danas poznajemo, trebalo se spojiti nekoliko okolnosti; na

prvom se mjestu tu misli na opća i stručna znanja, a cjeloživotno učenje postala je svakodnevica knjižničara 21. stoljeća. Kao što je Aparac 1997. godine rekla:

Upravo o stupnju bibliotekarovih općih i stručnih znanja i vještina uvelike ovisi kvaliteta procesa u knjižničnomu sustavu i njegova odnosa s okruženjem, ali i budućnost stručnjaka koji mora odgovoriti na mnogobrojne izazove, intelektualne i tehničke prirode, koji nastaju kao posljedica pojačanih promjena u društvu...5

Tko su informacijski stručnjaci? Odgovor na to pitanje daje nam Posebna komisija za kompetencije specijalnih knjižničara koja kaže daje informacijski stručnjak osoba ... koja strateški koristi informacije u svom poslu kako bi unaprijedio poslanje vla štite organizacije (ustanove).6

svrhu ostvarivanja njezinih ciljeva i zadaća. Moguće usluge visokoškolskih knjižnica jesu: pružanje informacija: bibliografska verifikacija i tematska pretraživanja, pretraživanja Online kataloga i drugih tiskanih i elektroničkih izvora; posudba i korištenje građe: slobodan pristup i korištenje građe učitaonicama, slobodan pristup javno dostupnim elektroničkim izvorima, posudba knjižnične grade izvan knjižnice, međuknjižnična posudba i dostava dokumenata; poučavanje korisnika o korištenjuknjižnice i izvora; usluge kopiranja, mikrofilmiranja i digitalizacije (skeniranja) knjižnične građe te ostale usluge: izrada vodiča, uputa za pretraživanje, projekcije/videokonferencje, predavanja.

4 U ovom radu pisali smo “knjižničar”, ali smo pod tim pojmom podrazumijevali “informacijski stručnjak”.

5 Aparac, Tatjana. Biti bibliotekar : jučer, danas, sutra [citirano: 2011-05-03], Dostupno na : http:// dzs.ffzg.hr/text/bbjds.pdf

6 Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća / Posebna komisija za kompetencije specijalnih knjižničara [citirano: 2011-05-03], Dostupno na: http://www.nsk.hr/cuk/dokumenti/SLA%20kompetencije.pdf

152

http://www.nsk.hr/cuk/dokumenti/SLA%2520kompetencije.pdf

rS. HASENAY, S. MOKRIŠ MARENDIĆ: PROFESIONALNE I OSOBNE KOMPETENCIJE...

Cilj svakog knjižničara trebao bi biti pružanje kvalitetne informacije i informacijske usluge, odnosno korisnicima osiguravati stalnu dostupnost cjelokupne funkcionalnosti kvalitetnog informacijskog sustava. Kako se broj korisnika, opseg i složenost informacijskog sustava bude povećavao, tako će se i sustav pomoći i potpore revidirati i prilagođivati novonastalim okolnostima, uz stalnu nadogradnju od tima informacijskih stručnjaka koji će u taj rad uložiti sve svoje stručne i osobne kompetencije.

Dostupnost, odnosno vidljivost knjižnice na intemetu, repozitoriji (na fakultetima i sveučilištu), samostalno uređenje portala i vizija o knjižnici kakvu želimo, jedan je od osnovnih preduvjeta za kvalitetnog knjižničara 21. stoljeća. Knjižničar treba biti upućen u razvojne planove ustanove u čijem se okruženju nalazi knjižnica u kojoj radi. Naime, samo tako može od knjižnice načiniti komunikacijsko i informacijsko središte koje odgovara zahtjevima svojih članova, odnosno koje je dio cjeline i planova za unapređenje fakulteta. Je li knjižničar koji je usmjeren prema tržištu prijetnja knjižničarskoj struci ili samo ukazuje na to da suvremeno društvo, koje svoj razvoj i svoju budućnost zasniva na organiziranom posredovanju i dobavljanju obavijesti, treba cijelu lepezu stručnjaka, među kojima su i nadalje knjižničari nezaobilazni stručnjaci u tzv. javnom informacijskom sektoru,7 još uvijek se dokazuje i obrazlaže. Naravno daje današnjem korisniku velika pomoć što ne mora fizički doći u knjižnicu, nego informaciju koju treba može dobiti na svom kućnom računalu u bilo koje doba dana.

Znanja i vještine knjižničara 21. stoljeća možemo promatrati s dva kuta, kao stručne kompetencije i kao osobne kompetencije.

Stručne kompetencije knjižničara

Mnogobrojni su i složeni zadaci koji se postavljaju pred visokoškolskog knjižničara u 21. stoljeću. Knjižničar mora posjedovati velik raspon znanja i vještina, a među njima svakako valja istaknuti znanja i vještine potrebne pri pronalaženju informacija i pouci korisnika za obavljanje istog te znanja i vještine vezane uz oblikovanje virtualnih knjižnica.

Pouka korisnika u tehnikama za dohvat podataka

Knjižničar danas sudjeluje u nastavi i obrazovanju, pronalazi i upravlja informacijama, stvara elektroničke knjižnice. Za knjižničare, najvažniji je cilj pružiti kvalitetnu informaciju korisniku, bez obzira na kojem je mediju informacija pohranjena.8 Taj cilj

’ Aparac, Tatjana. Nav. dj.“ Burke, Liz. The future role of librarians in the virtual library environment [citirano: 2011-07-08],//The australian Library Journal 51, 1(2002). Dostupno na: http://alianet.alia.org.au/publishing/ alj/51.1/full.text/future.role.html

153

http://alianet.alia.org.au/publishing/


postiže kroz razvoj, implementaciju i upravljanje građom i uslugama.’ Zbog toga, prije svega, knjižničar 21. stoljeća mora raditi na osiguranju dostupnosti što kvalitetnijoj informaciji, brzom i jednostavnom radu s podacima i informacijama, učinkovitoj organizaciji posla, maksimalnoj pouzdanosti u radu i zaštiti osobnih podataka.

Knjižničar treba uputiti korisnika da na samom početku rada napravi skicu svog istraživanja (od širokog pojma do usko specifičnog pojma za pretraživanje), zatim s korisnikom treba razjasniti osnovne stvari, odnosno korisnik treba odgovoriti na osnovna pitanja: Sto će istraživati?, i Kako će istraživati?, a odgovor na ovo posljednje pitanje najbolje će mu objasniti knjižničar koji će to pitanje razložiti na sljedeća pitanja: Koja će se strategija koristiti?, Odakle će se uzimati podaci?, Kako će podaci biti sakupljani i analizirani? te Kada će nastupiti svaki pojedini korak istraživanja?9 10 Pouka korisnika u tehnikama za dohvat podataka služi primamo da se korisnicima pruži pomoć u konkretnim zadacima koje ne znaju samostalno obaviti te da ih se pouči kako na najjednostavniji i najbrži način doći do značajnih podataka. Metode pristupa podacima različite su, a korisnici trebaju uniforman način za dohvat podataka bilo da su to tradicionalni izvori ili elektronički izvori značajnih podataka.

Pouke korisnika u radu na računalima, iako je danas rijedak slučaj, još uvijek ima korisnika koji se slabije služe suvremenim programima za pisanje i uređivanje tablica (npr., Windows, osnovne uredske aplikacije, PowerPoint...), osobno računalo postalo je dijelom uredske opreme, a korisnik je preplavljen mogućnostima koje nude programski proizvodi i želi ih što više iskoristiti. Zbog toga je svakako važno da knjižničari nude i takvu uslugu u pouci korisnika u knjižnici.

Pouka o pristupu intemetu prvenstveno je usmjerena na to da knjižničar korisniku pojasni kako da razluči što je značajan podatak i odakle treba početi pretraživati, odnosno kako da dođe do vjerodostojnih baza podataka te na koji način treba pretraživati dostupne podatke. Da bi korisnik znao koja je informacija kvalitetna i značajna i na koji način doći nje, knjižničar treba korisniku objasniti i poučiti ga na koji način se pronalazi i upravlja informacijama, kako da filtrira dobivene informacije, kako će informacija dobiti vrijednost (obrada podataka), od velike je važnosti da se korisnika uputi u upravljanje protokom informacija iz različitih izvora kao i o temeljnom razumijevanju etičkih/pravnih pitanja oko pristupa i korištenja informacija (pitanja autorskih prava). Ključne ideje u toj vrsti pouke trebale bi biti komunikacija u odnosu knjižničar korisnik, implementiranje najboljih iskustava u pretraživanju i upravljanju informacijama, uključivanje korisnika da upravljaju svakodnevnim protokom značajnih informacija i neprekidno poboljšavanje postupka pretraživanja i prikupljanja značajnih informacija samog knjižničara.

9 Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća / Posebna komisija za kompetencije specijalnih knjižničara.

10 Blaikie, Norman W. H. Designing social research : the logic of anticipation. Cambridge ; Malden, MA : Polity Press, 2000. Str. 14-15.

154


Stvaranje virtualnih knjižnica

Virtualna knjižnica postala je uobičajena pojava, kako u sveučilišnim, tako i u visokoškolskim knjižnicama. To je elektronička nadogradnja tradicionalne knjižnice, “knjižnica bez zidova”.11 Ona je “mjesto” koje omogućuje dostupnost udaljenim informacijama povezujući izvore informacija. Ona treba biti sposobna osigurati pristup readonly informacijama, kao i “živim” informacijama, naravno uz odgovarajuće pravo na pristup.12 Vrijeme kada je knjižničar bio “samo čuvar i arhivar” knjiga davno je za nama jer danas korisnik očekuje da do informacije dolazi jednostavnim upitom i bez dugotrajne pretrage različitih poveznica, a po mogućnosti da u knjižnicu ni ne dolazi, odnosno ako i dođe da se u njoj ne zadržava predugo. Ovo su vremena kada dolaze do punog izražaja knjižničarove stručne i osobne kompetencije, tako da omoguće jednostavnu organizaciju i strukturu virtualne knjižnice. Ovdje svakako ne smijemo zaboraviti brzi razvoj tehnologije, kako kaže Hanson i suradnici: budući trendovi brzo će postatiprošlost prakse”13 te koliko knjižničari moraju biti u korak s tehnologijom kako bi mogli obavljati posao. Naglasak treba biti na upravljanju informacijama, povećanju suradnje s dobavljačima i kvalitetnom stvaranju intelektualnih sadržaja.14

Digitalizacija znači da su tehnologije za obradu i prijenos informacija počele rabiti isti jezik. To omogućuje konvergentnost telekomunikacija, računala, uredskih tehnologija i odabranih audiovizualnih elektronskih uređaja.15 Digitalizacija je u knjižnicu “donijela” jedan novi iskorak, jer danas različiti, vrlo vrijedni i jedinstveni primjerci publikacija kao i različiti značajni dokumenti postaju javno dostupni korisnicima. Svakako da su ciljevi digitalizacije u knjižnici u prvom redu povećanje pristupa i korištenja fonda, lakša upotreba građe, no ne smije se zanemariti i dimenzija zaštite građe. To je još jedan korak u svakodnevnom stručnom napredovanju i pouci koju knjižničar treba sustavno provoditi na sebi jer da bi neki dokument bio digitali- ziran, treba stručna osoba kako bi svaka faza digitalizacije bila provedena. Mnogi, vrlo vrijedni, dokumenti ne bi se mogli koristiti ni biti dostupni, a da prethodno nisu digitalizirani.

" Stojanovski, J. Virtualne knjižnice : primjer Prirodoslovlja u RH / magistarski rad. Varaždin : Poslijediplomski studij informacijskih znanosti, Sveučilište u Zagrebu, 14. 07. 1997. Str. 1.

12 Isto. Str. 22.13 Pettijohn, P; T. Neville. Collection development for virtual libraries. // Building a virtual library / ed. By Hanson, A. Lubotsky Levin, B Hershey, PA : Information Science Pub, 2002. Str. 31. [citirano: 2011-07-08], Dostupno na: http://books.google.com/books7idHr la83Kk4DesC&prints ec=frontcover&dq=virtual+library&hl=hr&ei=gbfbTYW_H83pOfiS3fUO&sa=X&oi=book_ result&ct=result&resnum=l&ved=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q&f=false Str. 31. Dostupno na: http://books.google.com/books7idHr 1 a83Kk4DesC&printsec=frontcover&dq=virtual+librar y&hl=hr&ei=gbfbTYW_H83pOfiS3fUO&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=l&ved= 0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q&f=false

14 Isto.15 Grbavac, Vitomir, Krunoslav Antoliš. Strategija novog svjetskog poretka u globalnim komunika

cijama. // Društvena istraživanja 9, 6 (2000), 996.

755

http://books.google.com/books7idHrhttp://books.google.com/books7idHr


Još jedna tema kojom se bave knjižničari 21. stoljeća svakako su autorska prava za izradu elektroničkih inačica knjižnične građe jer ustanove u području kulturne baštine, poput knjižnica, arhiva i muzeja te usluge što ih one pružaju korisnicima, određene su novim kontekstom u kojemu djeluju. Njihova je svrha kulturnu baštinu čuvati i komunicirati korisnicima. S druge strane, područje kulturnih industrija svoje poslovanje temelji na kreativnosti te im je vrlo važno zaštititi autorska prava i osigurati da su autori odgovarajuće nagrađeni za rad.16 Djelo u digitalnoj formi nije fiksirano za određeni medij i može se seliti po mreži bez posebnog napora ili povezanih troškova te se mogu napraviti mnogobrojne kopije. Veza s fizičkim medijem postala je nevažna. Umjesto publiciranja u knjizi, djelo može biti dostupno u elektroničkoj formi na mrežnim stranicama ili u bazi podataka. Ako se u bilo kojem trenutku autor predomisli, on svoje djelo može povući s intemeta bez ostavljanja traga.17

Osobne kompetencije knjižničara

Prema već spomenutoj Posebnoj komisiji za kompetencije specijalnih knjižničara,Osobne kompetencije informacijskog stručnjaka predstavljaju skup stavova,

vještina i vrijednosti koje omogućuju praktičarima da učinkovito rade i doprinose vlastitoj organizaciji, korisnicima i struci.'*

Razraditi, poboljšati, analizirati i ocijeniti ideje, kako svoje, tako i cijelog tima, da bi se poboljšala usluga knjižnice, san su svakog knjižničara na kojem sustavno radi jer današnji korisnik treba knjižničnu uslugu odmah, a ne sutra. Na to iznimno utječu, osim stručnih, osobne karakteristike svakog pojedinca. Stoga intelektualna znatiželja, maštovitost, vještina u timskom radu, suradnja i dijeljenje sredstava, znanje jezika kao i poduzetnički pristup pojedinca mogu knjižnicu uz malo sredstava pretvoriti u iznimno privlačno i informacijski moćno središte koje će korisnici prepoznati i često posjećivati. Tim koji se sastoji od informacijskih stručnjaka koje krase navedene vještine razvijaju i implementiraju različite sadržaje i nove usluge u svoje radno okruženje, ne posustaju na prvim preprekama, nego iznalaze inovativna rješenja. Komunikacijske vještine, prijateljska nastrojenost, dobar smisao za humor, društvene aktivnosti odlike su koje bi trebale biti dio svakog knjižničara odnosno informacijskog stručnjaka 21. stoljeća.

16 Uzelac, Aleksandra. Digitalna kulturna dobra u informacijskom društvu. // Medijska istraživanja 10, 1(2004), 39.

17 Isto.18 Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća / Posebna komisija za kompetencije speci

jalnih knjižničara.

156


Zaključno

Knjižnice i knjižničari, općenito, a posebno knjižničari visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica trebaju biti u mogućnosti držati korak sa sve većim tehnološkim promjenama kojima se trebaju prilagoditi, kao čuvari i pružatelji informacija, bez obzira na oblik informacije. Knjižničari moraju biti spremni za cjeloživotno učenje. Trajni stručni razvoj dio je svakodnevnog rada. U 21. stoljeću njihova znanja i vještine moraju se neprestano usavršavati, prvenstveno ona znanja i vještine koja su vezana uz tehnike za dohvat podataka kako bi ove aktivnosti mogli obavlj ati sami ili podučavati svoje korisnike - studente i znanstveno-nastavno osoblje sudjelujući pri tom i sami u znanstveno-nastavnom postupku. Ništa manje značajna nisu i njihova znanja vezana uz izgradnju i održavanje virtualnih knjižnica - postupke digitalizacije, arhiviranja i zaštite elektroničkih dokumenata, ostvarivanje autorskih prava, oblikovanje fakultetskih i sveučilišnih repozitorija i mrežnih stranica.

Samo na taj način visokoškolski knjižničari i visokoškolske knjižnice mogu odoljeti sve snažnijoj konkurenciji koja dolazi iz izvanakademskog okruženja i zadovoljiti informacijske potrebe svojih korisnika pri čemu se sveučilišna nastava, znanstveno-istraživački rad i knjižnica komplementarno nadopunjuju i nadograđuju, dok je knjižnica za korisnike reprezentant stupnja razvijenosti fakulteta ili pak sveučilišta.

LITERATURA

1. Aparac,Tatjana. Biti bibliotekar Jučer, danas, sutra [citirano: 2011-05-03], Dostupno na: http://dzs.ffzg.hr/text/bbjds.pdf

2. Aparac-Jelušić, Tatjana. Nacionalni knjižnični sustav i nove usluge. Nove usluge knjižnica : Želite li sa šlagom ili u pdf-u?. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva. Zagreb, 8.-9. studenoga 2002. (predavanje) [citirano: 2011-07-08]. Dostupno na: http://www.szi.hr/seminar2002/program.html

3. Blackwelder, Mary B.; Alexandra Dimitroff. The image of health sciences librarians : how we see ourselves and how patrons see us. // Bulletin of the Medical Library Association 84, 3(1996), 345-350.

4. Blaikie, Norman W. H. Designing social research: the logic of anticipation. Cambridge ; Malden, MA : Polity Press, 2000.

5. Burke, Liz. The future role of librarians in the virtual library environment [citirano: 2011-07-08]. // The australian Library Journal 51, 1(2002). Dostupno na: http://alianet.alia.org.au/publishing/alj/5Ll/full.text/future.role.html

157

http://dzs.ffzg.hr/text/bbjds.pdfhttp://www.szi.hr/seminar2002/program.htmlhttp://alia-net.alia.org.au/publishing/alj/5Ll/full.text/future.role.htmlhttp://alia-net.alia.org.au/publishing/alj/5Ll/full.text/future.role.html


6. Kompetencije informacij skih stručnjaka 21. stoljeća / Posebna komisija za kompetencije specijalnih knjižničara [citirano: 2011-05-03g. Dostupno na: http://www.nsk.hr/ cuk/dokumenti/SLA%20kompetencije.pđf

7. P21 Framework Definitions [citirano: 2011-02-08.]. Dostupno na: http://www.p21. org/documents/P21 _Framework_Definitions.pdf

8. Feret, Blazej; Marcinek, Marzena. The future of the academic library and the academic librarian : a Delphi study. // Library Career Development 7, 10(1999), 91-107.

9. Grbavac, Vitomir, Krunoslav Antoliš. Strategija novog svjetskog poretka u globalnim komunikacijama. // Društvena istraživanja 9, 6(2000), 995-1017.

10. Jerinić Katić, Slavica. Komunikacijske vještine. Nove usluge knjižnica : Želite li sa šlagom ili u pdf-u?. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva. Zagreb, 8.-9. studenoga 2002. (predavanje) [citirano: 2011-07-08], Dostupno na: http://www.szi.hr/seminar2002/program.html

11. Melinščak Zlodi, Iva; Mirjana Mihalić. Kolokviji Knjižnice Instituta “Ruđer Bošković”. // 5. dani specijalnoga knjižničarstva Hrvatske : Edukacija korisnika i knjižničnog osoblja / uredila Maja Jokić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004. Str. 64-69.

12. Model Sveučilišnog knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu : Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2006.

13. Pettijohn, P.; T. Neville. Collection development for virtual libraries. // Building a virtual library / ed. By Hanson, A. Lubotsky Levin, B. Hershey, PA : Information Science Pub, 2002. Str. 20-33 [citirano: 2011-07-08], Dostupno na: http://books.google.com/books?id=bla83Kk4DesC&printsec=frontcover&dq=virtual+library&hl=h r&ei=gbfbTYW_H83pOfiS3fUO&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=l&v ed=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q&f=false

14. Petrak, Jelka; Mladenka Bekavac; Željko Kušter. Potreba za stalnom izobrazbom medicinskih knjižničara. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 29, 1/2(1996), 273-279.

15. Stojanovski, J. Virtualne knjižnice : primjer Prirodoslovlja u RH / magistarski rad. Varaždin : Poslijediplomski studij informacijskih znanosti, Sveučilište u Zagrebu, 14. 7. 1997.

16. Uzelac, Aleksandra. Digitalna kulturna dobra u informacijskom društvu. // Medijska istraživanja 10, 1(2004), 37-53.

158

http://www.nsk.hr/http://www.p21http://www.szi.hr/seminar2002/program.htmlhttp://books.goo-gle.com/books%3Fid%3Dbla83Kk4DesC%26printsec%3Dfrontcover%26dq%3Dvirtual%2Blibrary%26hl%3Dhhttp://books.goo-gle.com/books%3Fid%3Dbla83Kk4DesC%26printsec%3Dfrontcover%26dq%3Dvirtual%2Blibrary%26hl%3Dh

C:\Users\Studijskapult2\Desktop\profesionalne i osobne kompetencije\150.pdfC:\Users\Studijskapult2\Desktop\profesionalne i osobne kompetencije\151.pdfC:\Users\Studijskapult2\Desktop\profesionalne i osobne kompetencije\152.pdfC:\Users\Studijskapult2\Desktop\profesionalne i osobne kompetencije\153.pdfC:\Users\Studijskapult2\Desktop\profesionalne i osobne kompetencije\154.pdfC:\Users\Studijskapult2\Desktop\profesionalne i osobne kompetencije\155.pdfC:\Users\Studijskapult2\Desktop\profesionalne i osobne kompetencije\156.pdfC:\Users\Studijskapult2\Desktop\profesionalne i osobne kompetencije\157.pdfC:\Users\Studijskapult2\Desktop\profesionalne i osobne kompetencije\158.pdf

Documents

PROFESIONALNE I OSOBNE KOMPETENCIJE ......stručne kompetencije i kao osobne kompetencije. Stručne kompetencije knjižničara Mnogobrojni su i složeni zadaci koji se postavljaju