K O N F E R E N C I J A “ K O M B I N I R A N J E M O D E L A J AV N O -P R I VAT N O G PA R T N E R S T VA I E U F O N D O VA ”

Kombiniranje EU fondova i JPP-a na projektima iz područja širokopojasnog interneta

Z A G R E B , 2 5 . L I S T O PA D A , 2 0 1 3 . H O T E L A N T U N O V IĆ

D R . I G O R B R U S IĆ B R O A D B A N D K O O R D I N ATO R S AV E Z N E P O K R A J I N E D O N J A

A U S T R I J A

Godišnji porast brzine pristupa od 50%

Izvor: http://www.useit.com/alertbox/980405.html

Godišnji porast brzine pristupa od 50%

Izvor: http://www.useit.com/alertbox/980405.html

Nielsonov zakon: brzina pristupa za poslovne korisnike udvostručuje se svaki 21 mjesec a potreba privatnih

korisnika “kasne” za potrebama poslovnih korisnika 3 godine!

Konačno rješenje izazova 4

  Svijetlovodna mreža do zgrade (FTTB, Fiber to the Building) i do stana (FTTH, Fiber to the Home)

Izvor: A.T. Kearney/Hellenic Ministry of Transport&Communications/Broadband Strategy/May 2008

Broj aktivnih FTTH/FTTB priključaka u EU 5

Izvor: FTTH/B Panorama, FTTH Council Europe, prosinac 2012

Broj aktivnih FTTH/FTTB priključaka u EU 6

Izvor: FTTH/B Panorama, FTTH Council Europe, prosinac 2012

Hrvatska: 4,7% potencijalnih a 0,61% aktivnih FTTH/FTTB korisnika Njemačka: 0,51% aktivnih korisnika UK: 0,06% aktivnih korisnika

Ciljevi “Digitalne agende 2020” EU 7

Ciljevi “Digitalne agende 2020” EU 8

Za postizanje ciljeva Digitalne agende potrebno 1.6 milijuna spojenih domova i oko 1.1 milijuna novih pretplatnika mjesečno EU27 trentuno realizira manje od 100.000 novih priključaka sa > 100 Mbit/s mjesečno

Sadašnim tempom investicija trebati će 92 godine da se bakreni priključak zamjeni svijetlovodnim

Zašto? 9

  ... se cilj (50% stanovništva > 100 Mbit/s) neće postići:   postojeće (bakrene, koaxialne, mobilne) pristupne mreže

samo se nadograđuju novim tehnologijama koje imaju sve manji radius (bakrena parica) ili su shared-medium (koaksialne i mobilne)

  ... nema investicije u svijetlovodnu pristupnu infrastrukturu (FTTH/FTTB):   zbog opsežnih zemljanih radova za novu mrežu. Nemoguće

je naći poslovni model koji nadmašuje korištenje otpisane pristupne mreže.

Zašto? 10

  ... se cilj (50% stanovništva > 100 Mbit/s) neće postići:   postojeće (bakrene, koaxialne) pristupne mreže samo se

nadograđuju novim tehnologijama koje imaju sve manji radius ili su shared-medium

  ... nema investicije u svijetlovodnu pristupnu infrastrukturu (FTTH/FTTB):   zbog opsežnih zemljanih radova za novu mrežu. Nemoguće

je naći poslovni model koji nadmašuje korištenje otpisane pristupne mreže.

Zato što problem nije u

domeni telekomunikacije

već u domeni infrastrukture!

EU smjernice za financiranje širokopojasnih mreža državnim poticajima (State Aid Guidlines)

11

  2009. stare NGA smjernice (EU Guidlines IP/09/1332 od 17.09.2009.) (1)  definicija bijelih (nepokrivenih), sivih (samo jedan operator) i crnih (više

operatora) NGA područja (2)  poticaji dozvoljena za bijela, moguća za siva a nisu dozvoljena za crna

područja (3)  priznat scenarij grada Amsterdama (investiranje javnih sredstava pod

tržišnim uvjetima)   2013. nove NGA smjernice (EU Guidlines 2013/C 25/1 od 26.01.2013.) (1)  tehnološki neutralno: “super-fast” NGA može biti i bežično (2)  “ultra-fast” NGA (>100 Mbit/s): korištenje državnih poticaja i u gradovima (3)  step change: korištenje državnih posticaja samo ako je veliki skok u

brzini pristupa za korisnika (4)  jačanje otvorenih mreža: zaista otvorena mreža koja omogućava

konkuretnost ponuđivača usluga (5)  transparetnost: publikacija dokumenata, centralna web stranica sa

infrastrukturnim katastrom te izvještavanje komisiji

Državni poticaji za širokopojasne mreže po godinama (u milijunima eura)

12

Izvor: European Commission, Revision of the Broadband Guidlines

Primjeri JPP-a iz EU 13

Izvor: EPEC, Broadband - delivering NGA through PPP, 2012

Kolika sredstva alocirati u HR i za što?

A: razvoj i pružanje usluga -  vrlo velika konkurencija -  kratki ciklusi (< 1 god.) -  10-15% ukupnih troškova

B: aktivna mreža -  ruteri, switchevi, modemi -  ciklusi od 3 do 5 god. -  10-15% ukupnih troškova

C: pasivna mrežna infrastruktura -  DTK, kabeli, cijevi, ormari, zgrade -  vijek trajanja > 20 god. -  70-80% ukupnih troškova

14

Kolika sredstva alocirati u HR i za što?

A: razvoj i pružanje usluga -  vrlo velika konkurencija -  kratki ciklusi (< 1 god.) -  10-15% ukupnih troškova

B: aktivna mreža -  ruteri, switchevi, modemi -  ciklusi od 3 do 5 god. -  10-15% ukupnih troškova

C: pasivna mrežna infrastruktura -  DTK, kabeli, cijevi, ormari, zgrade -  vijek trajanja > 20 god. -  70-80% ukupnih troškova

15

Varijanta 1: 140 milijuna eura à privatizacija državnih poticaja

Kolika sredstva alocirati u HR i za što?

A: razvoj i pružanje usluga -  vrlo velika konkurencija -  kratki ciklusi (< 1 god.) -  10-15% ukupnih troškova

B: aktivna mreža -  ruteri, switchevi, modemi -  ciklusi od 3 do 5 god. -  10-15% ukupnih troškova

C: pasivna mrežna infrastruktura -  DTK, kabeli, cijevi, ormari, zgrade -  vijek trajanja > 20 god. -  70-80% ukupnih troškova

16

Varijanta 2: 750 milijuna eura à javna pasivna mreža

Model javno-privatnog partnerstva 17

Privatni partner (aktivna mreža)

Privatni partner (pasivna mreža) Javni partner

mogu biti

konzorcij

ugovor o revenue-sharingu

plaćanje

raspoloživost

ugovor o jpp-u

EU fondovi (isključivo za

pasivnu mrežu)

Davatelj usluga 1

Davatelj usluga 2

Davatelj usluga 3

Davatelj usluga x

ugovori

...

Osnova gospodarskog i društvenog napretka

Izvor karte: Wikipedia

Biograd na Moru

18

Krk Rovinj

Poreč

Senj

Zadar

Cres

Trogir

Gospić

Gračac

Knin

Agregacijska svjetlovodna mreža subvencionirana EU sredstvima (odluka N145/2014) i upravljana od strane OiV

Pristupne svjetlovodne mreže subvencionirane EU sredstvima (odluka N146/2014) u Biogradu, Krku, Poreču, Rovinju, itd.

K O N TA K T:

I G O R . B R U S I C @ N O E L . G V. AT I . B R U S I C @ E C O P L U S . AT

+ 4 3 2 7 4 2 9 0 0 0 1 9 7 6 7

19

Zahvaljujem na pažnji