Školski kurikulum OŠ Grohote - Naslovnicaos-grohote-solta.skole.hr/upload/os-grohote-solta/newsattach/1011/IPA... · svakog nastavnog predmeta imamo samo jednog učitelja, nemoguće

Na temelju točke 8. članka 28. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i točke 4., članka 62., Statuta Osnovne Škole Grohote, Školski odbor, na sjednici održanoj

15. rujna 2014., a na prijedlog Učiteljskog vijeća i mišljenja Vijeća roditelja donosi

Školski kurikulum OŠ Grohote

Ravnatelj Škole: Predsjednik Školskog odbora: _______________ _______________________ Ivan Tokić Mirela Mijić

U Grohotama, 15. rujna 2014.

1

Sadržaj 1. Plan izrade školskog kurikuluma ................................................................... 2 2. Vizija i misija škole .......................................................................................... 4 3. Vrijednosti/načela školskog kurikuluma ................................................................... 4 4. Opis unutrašnjih i vanjskih uvjeta u kojima se realizira školski kurikulum ........ 5 5. Analiza potreba i interesa učenička .................................................................... 8 6. Područje razvoja učenika - Poduzetništvo ........................................................ 25

I. Kurikulumsko područje: JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO ............................................ 26 Cilj 1: Osposobiti učenike za komunikaciju kroz slušanje i govorenje u svakodnevnom životu ................................................................................................................... 26 Cilj 2: Osposobiti učenike za pisanu komunikaciju u svakodnevnom životu ......... 27 Cilj 3: Poticati učenike na istraživačko pisanje o svom okruženju ..................... 28 Cilj 4: Razvijati jezično stvaralaštvo užeg zavičaja kroz projekte Ča-more-judi i Dječji Pričigin ................................................................................................................... 29

II. Kurikulumsko područje: PRIRODOSLOVNO ........................................................ 30 Cilj 1: Razvijati sposobnosti suradničkog učenja kroz zaštitu okoliša na Otoku 30 Cilj 2: Razvijati sposobnosti suradničkog učenja i istraživanja procesa i pojava u prirodi u svom okruženju ....................................................................................................... 31 Cilj 3: Osposobiti učenike za planiranja i provođenja istraživanja o obnovljivim izvorima energije na Otoku ....................................................................................................... 32 Cilj 4: Osposobiti učenike za suradničko istraživanje o oblicima energije ......... 33 Cilj 5: Razvijati sposobnosti planiranja, izrade i vođenja projekta – od masline do maslinovog ulja ........................................................................................................ 34 Cilj 6: Steći vještine u organizaciji i vođenju gospodarskih aktivnosti u proizvodnji ljekovitih i eteričnih ulja ........................................................................................... 35

III. Kurikulumsko područje: DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO ........................................... 36 Cilj 1: Osposobiti učenike za kritičko promišljanje kulturne baštine otoka Šolte 36 Cilj 2: Poticati učenike na aktivno sudjelovanje u kulturnom životu zajednice ....... 37 Cilj 3: Razvijati socijalne vještine empatije i tolerancije u svakodnevnom životu 38 Cilj 4: Razvijati međuljudsku i međukulturnu komunikaciju te odgovornost za sebe i zajednicu .................................................................................................................. 39

IV. Kurikulumsko područje: TJELESNO I ZDRAVSTVENO PODRUČJE ............................... 40 Cilj 1: Razvijati vještine kritičkoga odnosa prema ponašanju u sportskim aktivnostima

............................................................................................................................. 40 Cilj 2: Osposobiti učenike za organizaciju i provođenje sportskih aktivnosti na svom Otoku .............................................................................................................................. 41 Cilj 3: Osposobiti učenike za pružanje prve pomoći ........................................... 42

7. Način praćenja i vrednovanja realizacije cijelog kurikuluma s jasno izraženim indikatorima uspješnosti ............................................................................................ 43

2

1. Plan izrade školskog kurikuluma

Školski tim za izradu školskog kurikuluma, u sastavu - Ivana Blagaić, učitelj Razredne nastave, Ivana Čulić Farac, učitelj Geografije i Povijesti i Bruna Ovčar, učitelj Likovne kulture, nakon edukacije - IPA projekt "Razvoj kurikulumske kulture: Osnaživanje škola za razvoj i implementaciju školskog kurikuluma" od 15.-17. svibnja 2014. godine izradio je plan razvoja školskog kurikuluma OŠ Grohote za školsku godinu 2014/15:

KORACI U PLANIRANJU SUDIONICI VREMENIK/TRAJANJE

1. Formiranje tima za razvoj školskog kurikuluma

a) Imenovanje tročlanog tima za razvoj školskog kurikuluma – stručno-razvojni tim Škole

14.-16. travnja tri dana

b) Edukacija članova školskog tima za razvoj školskog kurikuluma u OŠ Lučac - Ivana Blagaić, učitelj razredne nastave, Ivana Čulić Farac, učitelj Geografije i Povijesti i Bruna Ovčar, učitelj Likovne kulture

15.- 17. svibnja tri dana

c) Proširenje tima za razvoj školskog kurikuluma članovima - Mirela Mijić, školski pedagog, Dragana Đurić, školski knjižničar i Maja Blagaić, učitelj Glazbene kulture - šesteročlani tim za razvoj ŠK

19.-21. svibnja 2014.

tri dana

2. Upoznavanje članova UV-a s IPA projektom "Razvoj kurikulumske kulture: Osnaživanje škola za razvoj i implementaciju školskog kurikuluma"

školski tim za razvoj školskog kurikuluma i ostali članovi UV-a

2. lipnja 2014.

3. Radionice (edukacija) prema projektu u organizaciji i provođenju od strane tima za razvoj šk. kurikuluma u školi

članovi UV-a 4.-5. lipnja 2014. tri dana

4. Organizacija i koordinacija procesa izrade školskog kurikuluma

ravnatelj Škole, tim za razvoj školskog kurikuluma (6 članova) kontinuirano

5. Evaluacija realizacije prethodnog školskog kurikuluma i utvrđivanje potreba

tim za razvoj školskog kurikuluma, ravnatelj Škole, stručni suradnici, članovi UV-a, roditelji - sudionici istraživanja i utvrđivanja potreba i interesa učenika, predstavnici lokalne zajednice (sedam subjekata) – sudionici istraživanja i utvrđivanja potreba i interesa učenika

26. svibnja do 14. lipnja

tri tjedna

3

6. KREDA analiza tim za razvoj školskog kurikuluma, članovi UV-a, stručni suradnici te administrativno osoblje

16. lipnja 2014. jedan dan

7. Diskusija o viziji i načelima školskog kurikuluma

ravnatelj Škole, tim za razvoj školskog kurikuluma, stručni suradnici te članovi UV-a

17.-19. lipnja 2014.

tri dana 8. Određivanje prioriteta i definiranje ciljeva i indikatora uspješnosti

tim za razvoj školskog kurikuluma, stručni suradnici i svi učitelji- članovi UV-a

20.-30. lipnja 2014.

deset dana 9. Razrada aktivnosti za realizaciju ciljeva – radionice suradničkog planiranja

radne grupe učitelja ustrojene prema područjima aktivnosti odnosno interdisciplinarnom pristupu

20.-30. kolovoza 2014.

deset dana 10. Priprema integriranog teksta školskog kurikuluma tim za razvoj školskog kurikuluma 1.-5. rujna 2014.

pet dana

11. Predstavljanje, rasprava i usvajanje školskog kurikuluma

ravnatelj, stručni suradnici, tim za razvoj školskog kurikuluma, članovi UV-a, administrativno osoblje, učenici – članovi VU, roditelji – članovi VR, predstavnici lokalne zajednice – suradnici u razvoju ŠK

6.-15. rujna 2014. dva tjedna

13. Stručno usavršavanje za provedbu školskog kurikuluma

SRS Škole, učitelji i tim za razvoj školskog kurikuluma

kontinuirano prema planu i

programu stručnog usavršavanja

14. Samoanaliza kvalitete i provedbe školskog kurikuluma

tim za razvoj školskog kurikuluma kontinuirano

4

2. Vizija i misija škole

Vizija škole Škola na otoku za Otok.

Misija škole Naša škola ima za cilj da bude zajednica učenja za svakog člana školske zajednice – učenika, učitelja i roditelja. U promjenjivom i multikulturalnom društvu želimo omogućiti svakom učeniku djelotvornu i kritičku upotrebu dostupnih informacija te kroz kolaborativno i suradničko učenje razvijati vještine cjeloživotnog učenja. Različitim oblicima interaktivnog učenja težimo potaknuti nove suradnje između Škole i lokalne otočke zajednice te suradnju i razmjenu iskustava sa školama izvan Otoka. Želimo razvijati pozitivan i odgovoran odnos prema materijalnoj i nematerijalnoj baštini te zdravom stilu života i ekološki očuvanom "zelenom" Otoku na kojem će i kao odrasli ljudi nastaviti živjeti i raditi.

3. Vrijednosti/načela školskog kurikuluma U skladu s vrijednostima NOK-a (str. 22) definirane su vrijednosti/načela našeg školskog kurikuluma:

• Tolerantnost – potiče i razvija osobni identitet učenika uz razumijevanje, poštivanje i prihvaćanje međuljudskih različitosti u školi i lokalnoj zajednici te razvija svijest o globalnoj međuovisnosti.

• Poticajnost - potiče razvoj svih područja učenikove osobnosti, kritičkog i kreativnog mišljenja te daje jasnu i razumljivu svrhu učenja i cjeloživotnog obrazovanja u društvu koje se mijenja.

• Fleksibilnost - prilagođava didaktičko-metodičke oblike rada pojedinačnim potrebama i sposobnostima svakog učenika te novim znanstvenim spoznajama i razvoju ICT-a.

• Odgovornost – razvija odgovoran odnos prema učenju i radu te potiče aktivno sudjelovanje učenika u demokratskomu razvoju društva u cjelini kao i u lokalnoj zajednici u kojoj potiče zdrav stil života i njegovanje kulturne i prirodne baštine otočke zajednice.

• Razvojnost – otvoren za poboljšanja i promjene u skladu s održivim razvojem lokalne zajednice.

• Provedivost – ostvariv je u skladu s resursima škole i lokalne zajednice te vanjske podrške AZOO-a i MZOS-a.

5

4. Opis unutrašnjih i vanjskih uvjeta u kojima se realizira školski kurikulum

Osnovna škola Grohote živi i radi u maloj, zatvorenoj otočnoj sredini, djelomice nerazvijenoj zbog geografske udaljenosti te slabe povezanosti sa županijskim centrom Split. Škola je jedina odgojno-obrazovna ustanova na otoku Šolti zbog čega je potrebno naglasiti njenu važnost za stanovništvo Otoka, a posebno djecu školske dobi. Škola radi samo u jutarnjoj smjeni od 7:00 do 15:30 sati. Unutar radnog vremena, svakom je učeniku osiguran jedan mliječni obrok i voće. Škola ima ravnatelja, dva stručna suradnika - pedagoga i školskog knjižničara, četrnaest učitelja razredne i predmetne nastave, dva vjeroučitelja te pet djelatnika administrativno-tehničke službe. U OŠ Grohote provodimo informatiku kao izborni predmet u višim razredima, kao i drugi strani jezik. Od stranih jezika učenicima nudimo njemački i talijanski jezik. Školska zgrada građena je 1963. godine, a dograđena 2014. godine te svojom funkcionalnošću i opremom potpuno udovoljava suvremenim zahtjevima ostvarivanja plana i programa nastave. Otok Šoltu karakterizira stalni pad natalitet i raseljavanje stanovništva. Mali broj mladih obitelji raspršenih u 8 mjesta, međusobno slabo prometno povezanih, živi i radi u otežanim uvjetima zbog nedostatka stalnog zaposlenja obzirom na mali broj poslovnih subjekata. Otok uglavnom "živi" tijekom ljetnih mjeseci te kao "vikend mjesto" za odmor. Pad nataliteta osjeća se i u našoj Školi. U školskoj godini 2014./15. upisano je 57 učenika. Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta pokazalo je veliko razumijevanje za teškoće koje nastaju opadanjem broja stanovnika te nam i ove školske godine, unatoč malom broju učenika, odobrilo 8 čistih razrednih odjela. Zbog raspršenosti naselja po Otoku, na kojem se Škola nalazi u geografskom i upravnom središtu - Grohote, organiziran je prijevoz autobusom od kuće do škole i obrnuto za učenike čije je mjesto stanovanja preko 3 km. Zbog malog broja odjela dio učitelja ne može ostvariti puno radno vrijeme te radi u više škola što predstavlja poteškoće u organizaciji nastave i stalnu opasnosti odlaska s Otoka i tražnje stalnog zaposlenja u Splitu. Više od polovice učitelja gubi 3-4 sata dnevno na putovanje i samim tim nisu, svakodnevno, dostupni učenicima.

Podaci o učiteljima i njihovim radnim zaduženjima u šk. g. 2014./15.

Učitelji razredne nastave

Ime i prezime Godina

rođenja Zvanje Stupanj stručne spreme

INA Razred

1. Bilankov Rafaela 1962. Učitelj Razredne

nastave VŠS Eko grupa 1.

2. Blagaić Ivana 1974. Dipl. učitelj Razredne nastave VSS Mali

laboratorij 4.

3. Nejasmić Senija 1962. Dipl.učitelj

Razredne nastave VSS Dramsko-

recitatorska grupa

3.

4. Škeva Jasminka 1970. Učitelj Razredne nastave VŠS Ručni rad 2.

6

Učitelji predmetne nastave

Red. broj Prezime, ime Godina


Predmet (i) koji (e) predaje

Godine staža

1. Blagaić, Maja 1968.

Profesor Glazbene kulture VSS Glazbena kultura

Folklor, Mali zbor 20

2. Čulić Farac, Ivana 1976. Profesor

Geografije i Povijesti

VSS Geografija,

Povijest, Povijesna grupa

10

3. Karoglan, Žarka 1982. Diplomirana Teologinja VSS RKT Vjeronauk 4

4. Konforta, Ante 1957. Nastavnik Biologije i Kemije VŠS

Priroda, Biologija, Kemija, Mladi

maslinari 37

5. Mladinov, Nikolina 1966. Profesor

Talijanskog i Njemačkog jezika

VSS Talijanski j., Njemački jezik 9

6. Ovčar, Bruna 1975. Profesor Likovne kulture VSS

Likovna kultura, Učenička zadruga,

Likovna grupa, Estetsko uređenja

6

7. Radman, Dražen 1970.

Diplomirani Teolog,

Bakalaureat u teologiji

VSS RKT Vjeronauk 4

8. Radoičić, Simo Siniša 1965. Profesor

Engleskog jezika VSS Engleski jezik 21

9. Stanić, Mirjana 1954. Profesor Hrvatskog jezika VSS Hrvatski jezik,

Literarna grupa 32

10. Sule, Martina 1976. Profesor Fizike i Tehničke kulture VSS

Fizika, Tehnička kultura,

Informatika 12

11. Stanišić, Tonći 1954. Nastavnik

Matematike i Fizike

VŠS Matematika 34

12. Vidan, Emira 1964. Profesor Tjelesno

zdravstvene kulture

VSS

Tjelesno zdravstvena

kultura, Školsko sportsko društvo,

Prva pomoć

8

7

Podaci o ravnatelju i stručnim suradnicima

Sredina u kojoj škola djeluje vrlo je zatvorena. Otok ne pruža nikakve druge odgojne ili obrazovne sadržaje djeci školskog uzrasta. Također ne postoji nikakva druga stručna pomoć učenicima, roditeljima, učiteljima te ostalim stanovnicima Otoka osim stručnih suradnika u našoj školi. Pedagog Mirela Mijić permanentno prati sve promjene u odgojno – obrazovnom procesu, te ih primjenjuje u školi bilo kroz razgovore, predavanja i radionice. Budući da iz svakog nastavnog predmeta imamo samo jednog učitelja, nemoguće je organizirati stručne aktive, osim u razrednoj nastavi, kako bi učitelji zajednički prevladavali teškoće na koje nailaze u svom radu. Pedagog kvalitetno pomaže svakom učitelju u njegovom stručnom usavršavanju i poteškoćama na koje nailaze.

Školska knjižničarka Dragana Đurić uspješno surađuje sa svim učiteljima naše škole, svim projektima koje škola radi te ima veoma dobru komunikaciju s učenicima i roditeljima. Redovito se permanentno usavršava te je voditelj i koordinator u izradi školskog kurikuluma.

Red. broj Prezime, ime Godina


Radno mjesto Godine staža

1. Tokić, Ivan 1952. Profesor TZK VSS Ravnatelj 38

2. Đurić, Dragana 1962. Profesor Filozofije i Povijesti, Dipl. Bibliotekar VSS Školski

knjižničar 18

3. Mijić, Mirela 1972. Profesor Pedagogije VSS Pedagog 13

Podaci o pripravnicima

Red. broj

Ime i prezime pripravnika

Godina rođenja Zvanje Radno mjesto Pripravnički

staž otpočeo Ime i prezime

mentora

1. Marina Garbin 1985.

Magistra Hrvatskog

jezika i književnosti

Stručno osposobljavanje bez RO za HJ

16.12.2013. Mirjana Stanić

Podaci o ostalim radnicima škole

Od svih djelatnika na administrativno-tehničkim poslovima u Školi traži se uljudno ponašanje i ophođenje sa svim djelatnicima, a naročito učenicima kojima uvijek moraju biti na usluzi. Svojim zalaganjem, a u suradnji s učiteljima, omogućuju tehničku provedbu kako redovne nastave tako i svih izvannastavnih aktivnosti i projekata škole.

Red. broj Ime i prezime Godina

rođenja Zvanje Stupanj stru. spreme Radno mjesto Godine

staža

1. Edit Jovanović 1958. Diplomirani pravnik VSS Tajnik/

Računovođa 28

2. Zoran Mihovilović 1966. Bravar KV Domar 27

3. Antonija Ivčević 1954. Kuhar PKV Kuharica 42

4. Biserka Mihovilović 1956. Radnica NKV Spremačica 37

5. Ivana Cecić 1964. Radnica NKV Spremačica 21

8

Da bi se svladale i ublažile sadašnje teškoće, škola će nastojati mijenjati svjetonazor i vrijednosti potreba sredine, a kod učenika njegovati spoznaju o pripadnosti zavičaju te utemeljivati osobnu potrebu za stjecanjem znanja, umijeća, stavova i navika potrebnih za rad, daljnje školovanje i život. Škola na Otoku je poticaj za mijenjanje demografske strukture stanovništva, što bi trebalo biti briga šire društvene zajednice. Kroz rad udruga na Otoku i projekte, Općina Šolta potiče očuvanje kulturno-povijesne i prirodne baštine te pruža prostor za uključivanje škole u aktivnosti i projekte. Školski kurikulum "izrađuje se u suradnji s djelatnicima škole, učenicima, roditeljima i lokalnom zajednicom." (NOK, 2011. str. 37) "Školski kurikulum određuje nastavni plan i program izbornih predmeta, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda" (ZOO, 2008. čl. 28.) te se odnosi na jezgrovni i diferencirani ili razlikovni dio NOK-a "obvezne za sve učenike, izuzev učenike s teškoćama." (NOK 2011. str. 37) "Nacionalni kurikulum utvrđuje vrijednosti, načela, općeobrazovne ciljeve i ciljeve poučavanja, koncepciju učenja i poučavanja, pristupe poučavanju, obrazovne ciljeve po obrazovnim područjima i predmetima definirane ishodima obrazovanja, odnosno kompetencijama te vrednovanje i ocjenjivanje." (ZOO, 2008. čl. 26.) "Školski kurikulum utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, a donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa." (ZOO, 2008. čl. 28.)

5. Analiza potreba i interesa učenička Za potrebe razvoja i unapređenja Školskog kurikuluma OŠ Grohote, Školski tim za razvoj kurikulumske kulture u razdoblju od 26. svibnja do 6. lipnja 2014.g. proveo je analizu učeničkih potreba i interesa na temelju podataka prikupljenih iz sljedećih izvora:

• upitnika za učenike, roditelje i učitelje • uspjeha učenika po predmetima • broja roditelja koji dolaze na informacije i roditeljske sastanke po razredima • analize zapisnika RV i UV • upitnika za lokalnu zajednicu (ustanova/ poduzeće/udruga) • analiza web stranice škole • zaključci UV-a o učeničkim potrebama i interesima – fokus grupa • KREDA analiza

Način prikupljanja i obrada podataka

Upitnici za učenike, roditelje i učitelje Upitnici za učenike provedeni su u vremenu od 26. do 28. svibnja 2014. godine od strane učitelja/anketara koji ne provodi nastavu navedenim učenicima. Prije ispunjavanja upitnika učenici su upoznati sa sadržajem te svrhom provođenja istraživanja te su ispunjeni preduvjeti anonimnosti (Etički kodeks istraživanja s djecom, 2003). Učenicima razredne nastave, anketar je čitao tvrdnje te ih, po potrebi i objašnjavao. U ispitivanju je sudjelovao 21 učenik razredne nastave i 30 učenika predmetne nastave, odnosno 51 učenik naše škole.

Upitnici za roditelje provedeni su u razdoblju od 26. do 28. svibnja 2014. godine. Upitnici su dostavljeni roditeljima u zatvorenim omotnicama osobno na ruke te na isti način vraćeni provoditeljima istraživanja čime su ispunjeni preduvjeti anonimnosti. U ispitivanju je sudjelovao 21 roditelj učenika razredne nastave i 30 roditelja učenika predmetne nastave, odnosno 51 roditelj.

9

62

86

25

RAZREDNA NASTAVA: VOLIM IĆI U ŠKOLU

učenici_da roditelji_da

učitelji_često

37

87 25

PREDMETNA NASTAVA: VOLIM IĆI U ŠKOLU

učenici_da roditelji_da

učitelji_često

Upitnici za učitelje razredne i predmetne nastave provedeni su u razdoblju od 28. do 30. svibnja 2014. te su ispunjeni preduvjeti anonimnosti. U ispitivanju je sudjelovalo 4 učitelja razredne nastave te 12 učitelja predmetne nastave.

Upitnici za učenike, roditelje i učitelje sastavljeni su prema upitnicima NCVVO te prilagođeni potrebama i uvjetima rada OŠ Grohote. Kao takvi podijeljeni su na tri kategorije - obrazovna postignuća učenika, procesi unutar škole i organizacija rada škole te unutar svake kategorije izdvojeno je nekoliko područja istraživanja:

• odnos prema školi • poticanje učenika – mišljenje roditelja • odnos učenika prema drugim učenicima • odnos učitelja i učenika • poučavanje i učenje • komunikacija s roditeljima • obrazovna postignuća

(Vodič za provedbu samovrednovanja u osnovnim školama, 2009.)

Analiza upitnika za učenike, roditelje i učitelje ODNOS PREMA ŠKOLI U razrednoj nastavi učenici (62%) vole školu za razliku od učenika predmetne nastave gdje se taj odnos znatno smanjuje (37%). Roditelji učenika iz oba odgojno-obrazovna razdoblja smatraju da njihova djeca vole školu za razliku od učitelja, od kojih se 59% u razrednoj nastavi te 17% u predmetnoj nastavi izjašnjava da učenici vrlo rijetko vole školu.

U predmetnoj nastavi 40% učenika kaže da se voli javljati i odgovarati na pitanja za razliku od učenika razredne nastave koji to rado čine (66%) što pokazuje da se s uzrastom smanjuje zainteresiranost učenika da aktivno sudjeluje u nastavi.

Uočava se potreba, osobito kod učenika predmetne nastave, poticati osjećaj uspješnosti te ih više motivirati za učenje i sudjelovanje u nastavi, a što je i jedna od temeljnih pretpostavki odgoja i obrazovanja usmjerenog na dijete - "stvaranje ugodna odgojno-obrazovnoga, razrednoga i školskoga ozračja koje će poticati zanimanje i motivaciju djeteta/učenika za učenje te će im pružiti osjećaj sigurnosti i međusobnog poštovanja" (NOK, 2011, str. 30)

10

0

20

40

60

80

100

Volim se javljati i odgovarati na pitanjee dijete može slobodno pitati kad nešto ne zna ili želi znaPotičem učenike da postavljaju pitanja

POTICAJNO OKRUŽENJE: RAZREDNA NASTAVA

DA NE PONEKAD

0102030405060708090

Želim štoviše naučiti

Moje dijeteosjeća se

uspješno uškoli

U školisvako dijeteima prilikuosjećati seuspješno

85 86

50

10 0 0 5

14

50

MOTIVACIJA: RAZREDNA NASTAVA

DA NE PONEKAD

0102030405060708090

Volim se javljati iodgovarati na

pitanje

Kad nešto nerazumije ili neštoželi znati, moje

dijete možeslobodno pitati

učitelje

Potičem učenikeda postavljaju

pitanja

POTICAJNO OKRUŽENJA: PREDMETNA NASTAVA

DA NE PONEKAD ČESTO NE ZNAM

010203040506070

Plašim seneuspjeha u

školi

Moje dijeteosjeća se

uspješno u školi

U školi svakodijete ima priliku

osjećati seuspješno

26

63

33 44

7 0

30 30 25

0 0

42

MOTIVACIJA: PREDMETNA NASTAVA

DA NE PONEKAD ČESTO

01020304050

Škola pruža nizzanimljivih

izvannastavnihaktivnosti

Škola potiče razvojsamopoštovanja iosjećaja vlastiteefikasnosti kod

učenika

33 43

28

5

39 42

10

MOGUĆNOST IZBORAUČENJA RN - MIŠLJENJE RODITELJA

DA NE PONEKAD NE ZNAM

010203040506070

Škola pruža nizzanimljivih

izvannastavnihaktivnosti

Škola potiče razvojsamopoštovanja iosjećaja vlastite

efikasnosti kod učenika

67 70

16 3

10 10 7 17

MOGUĆNOST IZBORA UČENJA PN - MIŠLJENJE RODITELJA


11

10

14 25

RAZREDNA NASTAVA: PRIHVAĆANJE I TOLERANCIJA U razredu ima

učenika s kojima sedrugi učenici nedruže

U razredu ima djeces kojima se drugadjeca ne druže

U razredu imaučenika s kojima sedruga djeca nedruže- povremeno ičesto

50 10

17

PREDMETNA NASTAVA: PRIHVAĆANJE I TOLERANCIJA

U razredu ima učenikas kojima se drugiučenici ne druže

U razredu ima djece skojima se druga djecane druže

U razredu ima učenikas kojima se drugadjeca ne druže-povremeno i često

POTICANJE UČENIKA – MIŠLJENJE RODITELJA

Na tvrdnju – škola pruža niz zanimljivih izvannastavnih aktivnosti, uočava se nesrazmjer u stavovima roditelja razredne nastave (33%) i roditelja predmetne nastave (67%) što bitno ne utječe na stavove učenika budući da škola pruža niz izvannastavnih aktivnosti.

Na tvrdnju – škola potiče razvoj samopoštovanja i osjećaja vlastite efikasnosti također se uočavaju znatne razlike u percipiranju roditelja razredne - 43% - da i predmetne nastave -70%.- da škola djeluje poticajno na učenike.

ODNOS UČENIKA PREMA DRUGIM UČENICIMA 10% učenika razredne nastave odnosno 50% učenika predmetne nastave misli da u razredu ima učenika s kojima se drugi učenici ne druže.

Roditelji zamjećuju pojavu ne uvažavanja nacionalnih, vjerskih, kulturnih i jezičnih različitosti.

Učitelji se u oba razvojna uzrasta izjašnjavaju da u potpunosti skrbe o zaštiti učenika od nasilja i zlostavljanja.

Školu pohađaju učenici iz različitih kulturnih, vjerskih i jezičnih sredina, stoga se javlja potreba razvijanja senzibiliteta za jednakost i pravednost među djecom, a u skladu s odgojno –obrazovnim ciljevima NOK-a: "osposobiti učenike za življenje u multikulturnom svijetu, za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva" (NOK, 2011., str 23). Nadalje, iz uočenog proizlazi i potreba pojačanog rada s roditeljima na senzibilizaciji za

međuljudske i međukulturne odnose. U tom smislu treba planirati provođenje radionica s roditeljima i učenicima u skladu s ciljevima NOK-a.

ODNOS UČITELJA I UČENIKA Razlike u percipiranju, s jedne strane učenika i roditelja te s druge strane učitelja uočavaju se u odgovorima na tvrdnju – učiteljica razumije moje potrebe: 62% učenika razredne nastave te 66% njihovih roditelja i 73% učenika predmetne nastave odnosno - 67% njihovih roditelja. Svi učitelji razredne nastave izjasnili su se da u potpunosti razumiju potrebe i probleme svojih učenika, dok 67% učitelja predmetne nastave potvrđuje tu izjavu.

Uočena je potreba za razvijanjem cjelovitijeg odnosa i komunikacije učitelja s učenicima u kontekstu boljeg razumijevanja potreba učenika, što se može ostvariti većim stupnjem

12

020406080

100

Učiteljicarazumije

mojepotrebe iprobleme

Učiteljicarazumijepotrebe iprobleme

mog djeteta

Razumijempotrebe iproblemeučenika u

svomrazredu

62 66

100

14 10 0 24 24

0

RAZREDNA NASTAVA: ODNOS UČITELJA I UČENIKA

DA NE PONEKAD

01020304050607080

Učitelji se truderazumjeti nas

Učitelji razumijupotrebe i

probleme mogdjeteta

Razumijempotrebe iprobleme

učenika u svomrazredu

73 67 67

14 3 0

13 16 33

0 14

0

PREDMEDNA NASTAVA: ODNOS UČITELJA I UČENIKA


48

48 75

RAZREDNA NASTAVA: učitelji razgovaraju s djecom i izvan nastave

(pod odmorom, izvan škole...)

Učenici roditelji učitelji_ ČESTO

60

60 50

PREDMETNA NASTAVA: učitelji razgovaraju s djecom i izvan nastave (pod odmorom, izvan

škole...)

Učenici roditelji učitelji

individualiziranog pristupa svakom učeniku tijekom odgojno-obrazovnog procesa koji se ne smije promatrati samo kroz nastavni sat i sadržaj povezan s njim već se treba prenositi u svaki kontekst u kojem se susreću učitelj i učenik (NOK, 2011., str. 30). U tom smislu treba planirati provođenje tematskih radionica s učiteljima.

učenici: ne 14 %; ponekad 38 % roditelji: ne 5 %; ponekad 19 % učitelji: uvijek 0 %

učenici: ne 20 %; ponekad 20 % roditelji: ne 7 %; ponekad 6 % ne znam 27% učitelji: povremeno 17 %; često 33%

13

020406080

100

Učimoistražujući i

izvodećipokuse

Djeca učeistražujući i

izvodećipokuse

Moja jenastava

istraživačka

29 52

0 14

0 0

57

24

0 0 0

100

0

24

0

DA NE PONEKAD ČESTO NE ZNAM

0102030405060

U školi koristimo različite igre za učenje (domino,

križaljke, kvizovi…), modele, Internet i sl.

Djeca se u školi koristerazličitim nastavnim

sredstvima i izvorimaučenja (npr. modelima,enciklop., Internetom,člancima iz novina...)

Za bolje razumijevanje unastavi koristim se

različitim nastavnimsredstvima i izvorima

učenja (npr. modelima,enciklop., Internetom,člancima iz novina...)

34

52 50

33

5 0

33

19

0 0

24

0 0 2

50

DA NE PONEKAD NE ZNAM ČESTO

01020304050607080

Na nastaviradimo u

skupinama

Moje dijetena nastavi

radi uskupinama

Učenici nanastavi radeu skupinama

24

52

0 5 10 0

71

10 25

0

28

0 0 0

75


01020304050607080

Učiteljica nam pokazujekako tijekom učenja

prepoznati ono što jevažno

Učitelji djeci pokazujukako trebaju učiti (sažimati

i prepričavati sadržaje,postavljati pitanja i slično)

Poučavam učenike kakorazlikovati bitno od

nebitnog

76 66

0 14

5 0 10

19 25

0 10

0 0 0

75


POUČAVANJE I UČENJE

Učiteljice razredne nastave tvrde kako je njihova nastava često istraživačka (100%) te da za bolje razumijevanje u nastavi koriste različita nastavna sredstva i izvore učenja (50%),

14

020406080

Učimoistražujući

Djeca učeistražujući

Moja jenastava

istraživačka

67 50

17 10 3 0 23

47 33

0 0

50

DA NE PONEKAD ČESTO

0204060

Na nastaviradimo u

skupinama

Moje dijetena nastavi

radi uskupinama

Učenici nanastavi radeu skupinama

43 33

0 10 7

0

47 57 58

0 3 0 0 0

42


01020304050607080

U školi se koristimorazličitim nastavnim

sredstvima i izvorimaučenja (npr. modelima,

enciklop., Intern.,pokusima ...)

Djeca se u školi koristerazličitim nastavnim

sredstvima i izvorimaučenja (npr. modelima,

enciklopedijama,Internetom, člancima iz

novina...)

Za bolje razumijevanje unastavi koristim se

različitim nastavnimsredstvima i izvorima

učenja (npr. modelima,enciklop., Intern.,

člancima iz novina...)

53

73

50

10 4 0

37 20

33

0 3 0 0 0 17 DA

NE

PONEKAD

NE ZNAM

ČESTO

010203040506070

Učitelji nam pokazujukako trebamo učiti

Učitelji djeci pokazujukako trebaju učiti

(sažimati i prepričavatisadržaje, postavljati

pitanja i slično)

Pokazujem učenicimakako trebaju učiti

(sažimati i prepričavatisadržaje, postavljati

pitanja i sl.)

70 63

25 13 13

0 17 20 17

0 4 0 0 0

58

DANEPONEKADNE ZNAMČESTO

odnosno provode učenje u skupinama kaže 75% učiteljica, dok 29%, odnosno 57% učenika i 52% roditelja svojim stavovima ne potvrđuje isto.

Učitelji predmetne nastave opreznije tvrde da poučavanje uspijevaju prilagoditi individualnim potrebama učenika te 50% kaže da je njihova nastava istraživačka i da za bolje razumijevanje u nastavi koriste različita nastavna sredstva i izvore učenja (50%). Rad u skupinama provodi 42% učitelja predmetne nastave.

Odgovori učenika predmetne nastave na iste tvrdnje u skladu su s izjavama njihovih učitelja.

Uočava se potreba veće zastupljenost istraživačkog i suradničkog načina poučavanja i učenja i drugih interaktivnih sustava kao što su "nastava temeljena na učenikovom iskustvu, projektna nastava, multimedijska nastava, individualizirani pristup učeniku, interdisciplinarni pristup, tj. povezivanje programskih sadržaja prema načelima međupredmetne povezanosti, problemsko učenje i sl.", a što je pretpostavka odgoja i obrazovanja usmjerenog na učenika koji

15

3,96

4,4 3,92

RAZREDNA NASTAVA: PROSJEK OCJENA

Hravatski j. PiD Matematika

4,87

4,12

3,66 4,33

4,36

PROSJEK OCJENA IZ ENGLESKOG J.

1. razred 2. razred3. razred 4. razred

4,84

4,24 4,72

PROSJEK OCJENA - KULTURE

LK GL TZK

"omogućuje učeniku samostalno učenje i učenje na temelju suodlučivanja" (NOK, 2011., str. 30).

Analiza uspjeha učenika po predmetima – obrazovna postignuća Analiza uspjeha učenika po predmetima provedena je nakon zaključivanja ocjena 30. svibnja prikazom uspjeha po predmetima za učenike razredne nastave te prosječnom ocjenom po predmetu od 1. do 4. razreda i prikazom uspjeha po predmetima za učenike predmetne nastave kao i prosječnom ocjenom po predmetu od 5. do 8. razreda. Podaci o uspjehu učenika prikupljeni su na temelju uvida u Imenike učenika. Mišljenje o predmetima učenici su iznijeli kroz anketni upitnik.

U razrednoj nastavi Matematika je najzanimljiviji predmet i predmet koji se najlakše uči no, ne postižu se zadovoljavajući rezultati. Iza Matematike najzanimljiviji predmet, koji se lako uči, je Priroda i društvo dok je Hrvatski jezik najmanje zanimljiv i najteže se uči. Iz provedenog istraživanja uočena je potreba promjene oblika i metoda rada u jezično-komunikacijskom

16

3,66

4,14

3,66 3,12

3,96

PROSJEK OCJENA IZ HRVATSKOG J.


3,66

4

2,91 3,12

4,44

PROSJEK OCJENA IZ ENGLESKOG J.


području te poticanje i razvijanje interes učenika za matematičko i prirodoslovno područje s ciljem poticanja veće razine uspješnosti.

U predmetnoj nastavi percipiranje učenika o tome koliko će im pojedini predmet koristiti u životu te uključenost (aktivnost) učenika i primjena različitih izvora znanja te zanimljivost načina tumačenja pokazuju koliko se uspješno ostvaruju ishodi učenja. Najveća potreba se uočava u jezično-komunikacijskom području (Hrvatski jezik i Engleski jezik), zatim u matematičkom i prirodoslovnom području (Priroda, Biologija i Kemija) gdje bi trebalo poraditi na ozračju u razredu te češće koristiti različite izvore znanja i provoditi interaktivne sustave poučavanja kako bi se povećala motiviranost. (NOK, str. 30.)

17

3,66

3,5

3,25 2,75

3,92

PROSJEK OCJENA IZ MATEMATIKE

5. razred 6. razred7. razred 8. razred5. - 8. razred

4,2

4,85

3,83 4,25

4,25

PROSJEK OCJENA IZ TEHNIČKE KULTURE

5. razred 6. razred7. razred 8. razred5.-8. razred

18

3,88

4,28

4,08

PROSJEK OCJENA IZ PRIRODE

5. razred 6. razred 5. - 6. razred

3,25

3,25

3,25

PROSJEK OCJENA IZ BIOLOGIJE

7. razred 8. razred 7.-8. razred

Polazeći od odgoja usmjerenog na dijete i učenika što prema NOK-u podrazumijeva i "planiranje i pripremu školskoga i nastavnoga rada prema sposobnostima učenika, pripremajući različite sadržaje, različitu organizaciju i tempo nastave“ (NOK, 2011, str. 30) uočava se potreba da u predmetima – priroda, biologija i kemija učitelj potiče osjećaj vlastite efikasnosti i samopoštovanja kod učenika. Naime, ukoliko bi se nastava temeljila više na praktičnom radu učenika kao što su pokusi, prezentacije vlastitih radova, istraživanja i slično, kroz te bi aktivnosti učenici pokazali i proširili svoja postignuća u području koje ih posebno zanima, a time i razvili "samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i kreativnost." (NOK, 2011, str. 23)

19

3,58

3,12

3,35

PROSJEK OCJENA IZ KEMIJE


3,25

2,75

3

PROSJEK OCJENA IZ FIZIKE


4,66

5

4,41 4,12

4,54

PROSJEK OCJENA IZ LIKOVNE KULTURE


4,8

4,85

4,25 3,87

4,44

PROSJEK OCJENA IZ GLAZBENE KULTURE


20

4

4,57

3,66 3,5

3,8

PROSJEK OCJENA IZ POVIJESTI


3,77

4,44

3,66 2,75

3,65

PROSJEK OCJENA IZ GEOGRAFIJE


21

KOMUNIKACIJA S RODITELJIMA Od učitelja razredne nastave 50% tvrdi kako uzimaju u obzir mišljenje roditelja o razvoju i napredovanju njihova djeteta što je znatno manje nego što sami roditelji smatraju (71%). Učitelji predmetne nastave također su na istu tvrdnju odgovorili u manjem postotku s da - 67% nego što to sami roditelji uviđaju (75%).

O dobroj međusobnoj suradnji pozitivno su se izjasnili roditelji i razredne nastave 95% i predmetne nastave 97%.

Bolju međusobnu suradnju moguće je ostvariti, prema mišljenju roditelja njihovim češćim uključivanjem u različite aktivnosti u školi.

Istraživanje je također pokazalo da je potrebno redovitije i detaljnije informirati roditelje o aktivnostima Vijeća roditelja.

KOMUNIKACIJA S RODITELJIMA – RAZREDNA NASTAVA

KOMUNIKACIJA S RODITELJIMA – PREDMETNA NASTAVA

22

85

86 57

42

33

RAZREDNA NASTAVA: ODNOS RODITELJA PREMA ŠKOLI

Organiziram mom djetetu vrijeme za učenje

Sa svojim djetetom provodim odgovarajućevrijeme za zajedničko čitanje i raspravljanje oškolskim aktivnostimaAktivno sam uključen/a u rješavanje domaćezadaće mog djeteta

Po mom su mišljenju realizacija nastave iizvannastavnih aktivnosti stvar škole, a neroditeljaMislim bih trebao kao roditelj-pomagač bitiuključiti u različite akt. u razredu i školi

50

47

20 67

17

PREDMETNA NASTAVA: ODNOS RODITELJA PREMA ŠKOLI

Organiziram mom djetetu vrijeme za učenje

Sa svojim djetetom provodim odgovarajućevrijeme za zajedničko čitanje i raspravljanje oškolskim aktivnostimaAktivno sam uključen/a u rješavanje domaćezadaće mog djeteta

Po mom su mišljenju realizacija nastave iizvannastavnih aktivnosti stvar škole, a neroditeljaMislim bih trebao kao roditelj-pomagač bitiuključiti u različite akt. u razredu i školi

Analiza broja roditelja koji dolaze na informacije i roditeljske sastanke po razredima Uvidom u Dnevnike rada Školski tim za razvoj kurikulumske kulture procijenio je da, prema nazočnosti roditelja na roditeljskim sastancima i broju pojedinačnih razgovora, treba više poticati individualne razgovore s roditeljima, kako u razrednoj tako i u predmetnoj nastavi, posebno u vrijeme planiranih konzultacija učitelja. Također treba poticati učitelje na redovito vođenje evidencije o konzultacijama s roditeljima.

Analiza zapisnika Razrednih vijeća i Učiteljskih vijeća Školski tim za razvoj kurikulumske kulture proučio je zapisnike Razrednih i Učiteljskih vijeća od 1. do 8. razreda te je od relevantnih podataka izdvojen podatak da u našoj školi pet učenika treba individualizirani pristup u poučavanju i učenju. U skladu s tim u školskom kurikulumu posebno trebaju biti planirani ciljevi i ishodi primjereni potrebama navedenih učenika.

Ostale informacije iz navedenih izvora odnose se na zakonske odredbe i različite pravilnike o odgoju i obrazovanju, o planiranju terenske nastave, izleta i ekskurzija i planiranju i realizaciji nastavnog plana i programa, suradnji s roditeljima (što je ispitano i kroz upitnike za roditelje i učitelje) te stručno usavršavanje učitelja.

Uočena je potreba detaljnijeg planiranja Učiteljskih vijeća s raznolikijim temama i jednom mjesečno, a po potrebi i više. Također poticati razrednike na organiziranje Razrednih vijeća na vlastitu inicijativu i prema potrebi.

23

Analiza upitnika za lokalnu zajednicu Upitnike za lokalnu zajednicu – ustanovu, poduzeće ili udrugu sastavili su članovi školskog tima za razvoj kurikulumske kulture te osobno dostavili predstavnicima lokalne zajednice. Upitnik se sastojao od četiri (4) upita zatvorenog tipa sa zadatkom ispitanika da zaokruži jedan ili više ponuđenih odgovora te tri (3) upita otvorenog tipa. Prva dva pitanja odnosila su se na naziv ustanove/poduzeća/udruge te djelatnost kojom se bave. Cilj upitnika bio je utvrđivanje informiranosti o školi, zajedničko planiranje i provođenje aktivnosti, zajednički projekti te spremnosti na pružanje financijske pomoći Školi. U ispitivanje se uključilo 6 subjekata lokalne zajednice:

- Gradska knjižnica Marka Marulića – Knjižnica Grohote - knjižnična djelatnost - Šolta Art - udruga, organizacija izložbi i izrada suvenira i slika specifičnim tehnikama - Poljoprivredna zadruga Grohote - poljoprivreda, prerada maslina, otkup rogača - Komunalno Basilija d.o.o - komunalne usluge - Obrt Hlap – morska mrjestilišta i ribnjaci - Šoltanski trudi – udruga, regionalni razvitak stanovništva otoka Šolte

Svi navedeni sudionici ispitivanja su i do sada surađivali sa školom u skladu sa svojom djelatnošću te su također pokazali spremnost na daljnju suradnju kroz - planiranje i povođenje zajedničkih aktivnosti i projekata, uključivanje učenika u praksu i provođenje tematskih radionica u svom prostoru ili prostoru škole. Zajednički ciljevi nalaze se u poticanju razvoja pozitivnog i odgovornog odnosa učenika prema materijalnoj i nematerijalnoj baštini te zdravom stilu života i ekološki očuvanom Otoku sa svrhom zadržavanja mladih ljudi na Šolti kroz sagledavanje mogućnosti bavljenja različitim djelatnostima.

Školski tim za razvoj školskog kurikuluma uočava potrebu suradnje s lokalnom zajednicom u provođenju izvanučioničke i terenske nastave kroz redovne i izvannastavne aktivnosti i projekte s ciljem profesionalnog usmjerava učenika od najranije dobi.

Analiza web stranice Škole Analiza web stranice obuhvatila je sljedeće elemente: preglednost sadržaja, uključenost učenika, uključenost učitelja, redovitost objavljivanja sadržaja i informacija, kvaliteta sadržaja, posjećenost.

Školski tim za razvoj kurikulmske kulture procijenio je da svi učitelji ne koriste mogućnosti koje im pruža web stranica škole te neujednačeno objavljuju različite aktivnosti koje provode u nastavi. Stoga je potrebno poticati na redovito objavljivanje aktivnosti, materijala za učenje, domaćih zadaća za učenike, učeničke radove te korištenje web-alata za koje su educirani. Također učitelji trebaju poticati učenike na korištenje web stranice i objavljivanje svojih radova.

Utvrđivanje stavova članova UV o rezultatima dobivenih na temelju analize kvalitativnih i kvantitativnih podataka o učeničkim potrebama i interesima Metodom fokus grupe provedena je evaluacija rezultata informacija o učeničkim potrebama i interesima dobivenih iz drugih kvalitativnih i kvantitativnih izvora kao i evaluacija školskog kurikuluma iz školske godine 2013./14.

Kurikulum OŠ Grohote za školsku 2013./14. godine nije imao jasno definiranu viziju i misiju škole kao ni vrijednosti koje su se mogle iščitati prije svega iz postavljenih ciljeva istog kurikuluma. Kao glavni nedostatak prepoznajemo preopširnost postavljenih ciljeva koja se ogleda kroz obuhvaćenost svih kurikulumskih područja. Nisu bili dovoljno uključeni predstavnici lokalne zajednice i roditelji.

24

KREDA analiza Koristeći se rezultatima upitnika za učenike, roditelje, učitelje i lokalnu zajednicu, analizom školske dokumentacije i web stranice Škole te zaključcima Učiteljskog vijeća o navedenim izvorima za analizu učeničkih potreba i interesa, Tim za razvoj školskog kurikuluma proveo je KREDA analizu u svrhu definiranja prioritetnih područja unaprjeđenja. (Vodič za provedbu samovrednovanja u osnovnim školama, 2009.)

KREDA analiza 1. Čime se možemo pohvaliti? - suvremena opremljenost Škole - suvremeno opremljena školska sportska dvorana - stručno zastupljena nastava - čisti razredni odjeli - rad u malim skupinama - individualizirani pristup svakom učeniku - dobra suradnja s roditeljima - dobri odnosi s lokalnom zajednicom - redovito stručno usavršavanje učitelja - rad u jednoj smjeni - mali kolektiv - veliki broj INA - uključenost u projekte - dobra informiranost - 160 godina kontinuiranog školstva na Otoku

2. S kojim teškoćama se svakodnevno susrećemo? - slaba prometna povezanost sa županijskim središtem Split - slaba međumjesna prometna povezanost na Otoku – poteškoće u organizaciji rada - nepostojanje nogostupa između školskog područja i mjesta - veliki broj učitelja putnika - učitelji koji rade u više škola - dio učitelja ne ostvaruje puno radno vrijeme - rad u maloj, zatvorenoj sredini - nedostupnost stručnih suradnika različitih profila (psihologa, defektologa) - poteškoće u provedbi opservacije i određivanja primjerenog oblika školovanja za rad s djecom s posebnim potrebama - nedostupnost terapijskog rada s učenicima - nepostojanje kulturnih ustanova: kazališta, kina, muzeji … - otežana suradnja i organizacija kulturnih aktivnosti - nedovoljno izgrađen knjižnični fond - otpor pojedinih učitelja prema promjenama i neformalnom cjeloživotnom usavršavanju

3. Koji su naši neiskorišteni resursi? - nedovoljno iskorištena IKT - nedovoljno korištenje usluga školske knjižnice - nedovoljna iskorištenost školske kuhinje - neiskorišteni školski okoliš - pomoć lokalne zajednice - pomoć roditelja

4. Što nas koči na putu prema napretku? - financije - nastavni plan i program - prometna nepovezanost - mali broj stanovnika na Otoku - zatvorenost otočne sredine - opadanje broja učenika - mali broj učenika u odjelima - gospodarska nerazvijenost Otoka

5. Što možemo napraviti da budemo još bolji? - poticati korištenje različitih izvora znanja i e-učenje - ponuditi nove INA temeljene na istraživačkom radu učenika - iskoristiti dvoranu za tjelesni odgoj - uvesti promjene u školsku prehranu - iskoristiti školski okoliš u svrhu prehrane i INA - pronaći sponzore za sufinanciranje stručnih usavršavanja i terenske nastave - ostvariti nove oblike suradnje sa subjektima lokalne zajednice - uključiti roditelje u različite aktivnosti u Školi - potaknuti aktivnost VR i VU

6. Tko nam može pomoći u napretku (osobe, institucije…)? - lokalna zajednica - MZOS, AZOO i SDŽ - sponzori (gospodarski subjekti i institucije) - sindikat - roditelji - stručni suradnici

KOLIKO JE DOBRA NAŠA ŠKOLA? Zadovoljni smo kvalitetom naše škole

Nismo zadovoljni 1 2 3 4 5 Potpuno smo zadovoljni

25

Na temelju analize gore navedenih izvora, a u skladu s kurikulumskim pristupom usmjerenim na razvoj kompetencija, identificirane su slijedeće potrebe i interesi učenika:

• individualizirati pristup svakom učeniku u skladu s njegovim mogućnostima i potrebama (diferencijacija nastave)

• jačati samopouzdanje učenika, osjećaj uspješnosti i samostalnost u radu • zastupljenost istraživačkog i suradničkog načina poučavanja i učenja te interaktivnih

metoda u svim obrazovnim ciklusima • profesionalna orijentacija u skladu s potrebama lokalne zajednice u svim ciklusima • uključivanje subjekata lokalne zajednice u planiranje i realizaciju u nastavnog procesa

6. Područje razvoja učenika - Poduzetništvo

U Školskom kurikulumu OŠ Grohote, na temelju analize učeničkih potreba i interesa a u skladu s vizijom i misijom Škole, OŠ Grohote, kroz redovnu nastavu (jezgrovni i diferencirani kurikulum) i izvannastavne aktivnosti (školski kurikulum), nastojat će razvijati poduzetničke kompetencije učenika sa svrhom uočavanja prirodnih, gospodarskih i kulturnih resursa svoje sredine kao potencijala za ostanak, život i rad na Otoku.

Razvijajući poduzetničke kompetencije ciljano ćemo provodi profesionalnu orijentaciju kroz sva tri obrazovna ciklusa kroz sve nastavne predmete, izvannastavne aktivnosti i školske projekte. Na taj način je međupredmetna tema - Poduzetništvo identificirana kao prioritetno kurikulumsko područja razvoja učenika kroz koje će se povezati slijedeća odgojno-obrazovna područja: Jezično-komunikacijsko, Prirodoslovno, Društveno-humanističko te – Tjelesno i zdravstveno područje. Planiranjem i ostvarivanjem ove međupredmetne, interdisciplinarne teme, međusobno ćemo povezivati više odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta u cjelinu (NOK, 2011, str. 41). Njima se razvijaju različite temeljne kompetencije učenika. U realizaciji ciljeva odabrane međupredmetne teme uključit ćemo neiskorištene resurse lokalne zajednice i roditelja.

Prioritetni ciljevi koje želimo ostvariti su: • razvijati komunikacijske i socijalne vještine u svakodnevnom, profesionalnom i

društvenom životu • razvijati stvaralaštvo, inovativnost i odgovornost • upoznati učenike s planiranjem i vođenjem aktivnosti • poticati razvoj specifičnih znanja i vještina koristeći baštinske resurse u svrhu

gospodarskog razvoja Otoka

Na ovaj način učenici će razviti komunikacijske, organizacijske, istraživačke i suradničke kompetencije. Ostvarenje navedenih ciljeva i razvoj željenih kompetencija odvijati će se kroz odgojno obrazovne cikluse "vodeći se načelima međusobne povezanosti i smislene usklađenosti" odgojno-obrazovnih područja i predmetnih kurikuluma "te jasnim opterećenjem učenika tijekom određenoga obrazovnoga ciklusa, odnosno jedne školske godine." (NOK, 2011, str. 19.). U skladu s tim, odabir i organizacija sadržaja kao i očekivani ishodi prilagođeni su uzrastu učenika te omogućuju horizontalnu i vertikalnu usklađenost razvoja navedene kompetencije.

26

I. Kurikulumsko područje: JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO

1. Cilj 1: Osposobiti učenike za komunikaciju kroz slušanje i govorenje u svakodnevnom životu

2. Ciklus i razred: 1., 1.-4. razred 3. Obrazloženje cilja: s uzrastom se smanjuje osjećaj uspješnosti i sigurnosti u radu te je potrebno od najranije dobi razvijati kod učenika zanimanje i pozitivan odnos za komunikaciju i kontakte u svakodnevnom životu – u obitelji, školi, lokalnoj zajednici.

4. Očekivani ishodi-postignuća: Učenici će moći:

• pozdraviti sugovornika • slušati sugovornika • izreći vlastiti doživljaj • obaviti telefonski razgovor • raspravljati o temi • proširiti vokabular na engleskom jeziku za oko 10 novih leksičkih jedinica • u skladu s uzrastom, pravilno upotrijebiti jezične funkcije pozdravljanja i

oslovljavanja te predstavljanja na engleskom jeziku

5. Način realizacije: • Oblik: redovita i izvanučionička nastava • Sudionici: učenici, učitelji, školski knjižničar, predstavnici zajednice Knjižnica

Grohote, DVD Šolta, Pošta, Policija, Zdravstvena ustanova, Dječji vrtić, Poljoprivredna zadruga, Komunalno Basilija d.o.o

• Načini učenja - što rade učenici: učenje kroz suradnju, vježbanje prema primjerima, sudjelovanje u grupnoj raspravi, razgovor s predstavnicima lokalne zajednice

• Metode poučavanja - što rade učitelji: učenje u grupama, nastava temeljena na učenikovom iskustvu i interdisciplinarni pristup - objašnjavaju osnove funkcionalne pismenosti, organiziraju posjete institucijama i različite oblike grupnog rada, određuju primjere, daju povratne informacije o uspješnosti

• Trajanje izvedbe: 18 sati, 2 sata tjedno, od rujna do studenog 2014.

6. Potrebni resursi: prostor, telefon, Internet, flip-chart posteri, flomasteri u boji, predlošci, podrška Stručno-razvojne službe škole (SRS)

Moguće teškoće: / 7. Način praćenja i provjere ishoda/postignuća: praćenje napredovanja učenika kroz skale s

kvalitativnim opisima kategorija, usmena provjera znanja, vlastiti refleksivni dnevnik

8. Odgovorne osobe: učiteljica 1. razreda – Hrvatski jezik i SRO, učiteljica 2. razreda - – Hrvatski jezik i SRO, učiteljica 3. razreda – Hrvatski jezik i SRO, učiteljica 4. razreda - – Hrvatski jezik i SRO, učitelj Engleskog jezika; suradničko planiranje, vremenski okvir provedbe i praćenje

27

Kurikulumsko područje: JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO

1. Cilj 2: Osposobiti učenike za pisanu komunikaciju u svakodnevnom životu 2. Ciklus i razred:1,. 1- 4. razred Obrazloženje cilja: radi razvijanja osjećaja sigurnosti i uspješnosti u školskim aktivnosti potrebno je poticati aktivno sudjelovanje učenika u obitelji, školi i lokalnoj zajednici kroz međusobnu pisanu suradnju.

3. Očekivani ishodi-postignuća: Učenici će moći: • napisati kratku pisanu poruku • napisati čestitku • napisati razglednicu • napisati obavijest o događaju • napisati izvješće o obavljenom zadatku • napisati osobno rukopisno pismo • napisati službeno rukopisno pismo • napisati osobno elektroničko pismo • napisati službeno elektroničko pismo • proširiti vokabular na engleskom jeziku za oko 10 novih leksičkih jedinica • primijeniti pravopisnu normu u pismenom izražavanju na hrvatskom jeziku • u skladu s uzrastom, pravilno upotrijebiti jezične i gramatičke strukture na engleskom

jeziku u pisanoj komunikaciji (prezent glagola to be i to have/have got , jednina i množina imenica; osobne zamjenice, posvojni pridjevi, pokazna zamjenica te upitne riječi)

4. Način realizacije: • Oblik: npr. redovita nastava • Sudionici: učenici, učitelji, školski knjižničar, roditelji, predstavnici zajednice –

Knjižnica Grohote, PZ Grohote i Komunalno Basilija d.o.o • Načini učenja - što rade učenici: uče kroz suradnju, vježbaju prema primjerima, pišu

poruku, čestitku, razglednicu, obavijest, izvješće, pismo rukopisno pismo, pišu elektroničko pismo predstavnicima lokalne zajednice i roditeljima

• Metode poučavanja - što rade učitelji: nastava temeljena na učenikovom iskustvu, interaktivne metode suradničkog učenja prema RWCT radionicama - objašnjavaju osnove funkcionalne pismenosti, daju primjere, organiziraju suradnju s lokalnom zajednicom i roditeljima, vode grupnu raspravu daju povratne informacije o uspješnosti

• Trajanje izvedbe: 24 sata, 2 sata tjedno od rujna do prosinca 2014.

5. Potrebni resursi: prostor, Hrvatski pravopis, Rječnik hrvatskog jezika, računala, Internet, projektor, papir za pismo, omotnice za pismo, web sadržaji, podrška SRS škole

Moguće teškoće: / 7. Način praćenja i provjere ishoda/postignuća: praćenje napredovanja učenika kroz skale s

kvalitativnim opisima kategorija, opisno ocjenjivanje i brojčano ocjenjivanje kroz usmenu i pismenu provjeru znanja, vlastiti refleksivni dnevnik

8. Odgovorne osobe: učiteljica 1. razreda – Hrvatski jezik i SRO, učiteljica 2. razreda - – Hrvatski jezik i SRO, učiteljica 3. razreda – Hrvatski jezik i SRO, učiteljica 4. razreda - – Hrvatski jezik i SRO, učitelj Engleskog jezika; suradničko planiranje, vremenski okvir provedbe i praćenje.

28


1. Cilj 3: Poticati učenike na istraživačko pisanje o svom okruženju 2. Ciklus: 3., 7.- 8. razred 3. Obrazloženje cilja: iz pokazanog interesa za upoznavanjem gospodarskih mogućnosti

Otoka kroz jezično međudjelovanje i aktivno sudjelovanje u životu lokalne zajednice uključiti će se učenike u promicanje gospodarske djelatnosti na Otoku

4. Očekivani ishodi/postignuća: Učenici će moći:

• istražiti aktivnosti udruga • provesti intervju • usvojiti 100 do 200 novih leksičkih jedinica engleskog i talijanskog jezika • pravilno upotrijebiti jezične funkcije izražavanja mišljenja i stavova na engleskom

jeziku • pravilno upotrijebiti jezične funkcije izražavanja mišljenja i stavova na talijanskom

jeziku • napisati vijest na hrvatskom, engleskom i talijanskom jeziku • napisati izvještaj na hrvatskom, engleskom i talijanskom jeziku • objaviti vijest, izvješće, intervju na web stranici Škole

5. Način realizacije: • Oblik: redovita, izborna, izvanučionička nastava te INA • Sudionici: učenici, učitelji i predstavnici udruga - Buđenje, Šoltanski trudi, PZ

Grohote i Šolta art • Načini učenja - što rade učeni: uče kroz suradnju, vode intervjue s predstavnicima

lokalne zajednice, sudjeluju u grupnoj raspravi, fotografiraju, vode bilješke, oblikuju pismene radove

• Metode poučavanja - što rade učitelji: organiziraju posjete predstavnicima lokalne zajednice, određuju primjere predložaka, potiču grupne rasprave, daju povratne informacije o uspješnosti

• Trajanje izvedbe: 30 sati, 1 sat tjedno, cijelu školsku godinu 2014./15.

6. Potrebni resursi: prostor, računala, internet, fotoaparat, kamera, papir, web sadržaji, literatura u knjižnici, podrška SRS škole Moguće teškoće: /

7. Način praćenja i provjere postignuća: analiza povratnih informacija, skupno vrednovanje, pismena i usmena provjera znanja kroz testove slušanja i kvizove, vlastiti refleksivni dnevnik

8. Odgovorne osobe: učitelj Hrvatskog jezika, učitelj Engleskog jezika i učitelj Talijanskog jezika, učitelj-voditelj INA - Literarno-dramske grupe; suradničko planiranje, vremenski okvir provedbe i praćenje.

29


1. Cilj 4: Razvijati jezično stvaralaštvo užeg zavičaja kroz projekte Ča-more-judi i Dječji Pričigin

2. Ciklus: 2. i 3. ciklus 5.-8. razred 3. Obrazloženje cilja: Radi njegovanja zavičajnosti i zavičajnog govora Škola provodi

dugogodišnje projekte Ča-more judi i Dječji Pričigin u koje su uključeni svi učenici Splitsko-dalmatinske županije te se na taj ostvaruje suradnja s roditeljima, lokalnom zajednicom i školama van Otoka.


• izreći vlastito mišljenje, doživljaj i stav • uočiti razliku između standardnog i zavičajnog govora • ukazati na sličnosti između talijanskog jezika i zavičajnog govora • usvojiti 100 do 200 novih leksičkih jedinica engleskog i talijanskog jezika • napisati pjesmu na zavičajnom govoru • napisati priču na zavičajnom govoru • pravilno upotrijebiti jezične funkcije opisivanja kulture engleskog i talijanskog

jezičnog područja • javiti se na natječaj • javno nastupati

5. Način realizacije: • Oblik: redovita i izborna nastava i izvannastavna aktivnost • Sudionici: učenici, učitelji, roditelji, suradnici na projektima • Načini učenja - što rade učenici: uče kroz suradnju, individualno rade, analiziraju

predloške, odabiru temu, oblikuju tekst, provode vrednovanje i samovrednovanje, pišu pjesme, pišu kratke priče, prate natječaje za literarne radove, javljaju se na natječaje, razmjenjuju iskustva s učenicima drugih škola u Županiji, pripremaju se za javni nastup

• Metode poučavanja - što rade učitelji: određuju primjere predložaka, objašnjavaju osnove funkcionalne pismenosti, potiču grupne rasprave prema predlošcima, daju povratne informacije o uspješnosti

• Trajanje izvedbe: 30 sati, 2 sata tjedno, od siječnja do travanja 2015.

6. Potrebni resursi: školska i gradska knjižnica, računala, Internet, literatura u knjižnici, web sadržaji, podrška SRS škole

Moguće teškoće: / 7. Način praćenja i provjere postignuća: individualno i skupno vrednovanje pisanih radova,

analiza video snimke s nastupa, vlastiti refleksivni dnevnik

8. Odgovorne osobe: učitelji Hrvatskog jezika, učitelj Engleskog jezika i učitelj Talijanskog jezika i učitelj-voditelj INA Literarno-dramske grupe; suradničko planiranje, vremenski okvir provedbe i praćenje.

30

II. Kurikulumsko područje: PRIRODOSLOVNO

1. Cilj 1: Razvijati sposobnosti suradničkog učenja kroz zaštitu okoliša na Otoku 2. Ciklus 1. : 1. i 2. razred Obrazloženje cilja: učenici rade pojedinačno i ne razmjenjuju ideje i mišljenja te je stoga potrebno poticati suradničko učenje u suglasju s promijenjenim uvjetima i zahtjevima modernog svijeta rada, a polazeći od elementarne potrebe učenika za komunikacijom i suradnjom te osjećaja sigurnosti i zaštićenosti u socijalnom okruženju 3. Očekivani ishodi/postignuća:

Učenici će moći: • razvrstati otpad i smeće • izraditi plakat na temu • izraditi spremnike za otpad u razredu • usporediti zaštitu okoliša u književnom djelu i stvarnom životu • predložiti postupke kojima mogu pridonijeti zaštiti okoliša • razviti naviku pravilnog odlaganja otpada

4. Način realizacije: • Oblik: redovita, izvanučionička nastava i INA • Sudionici: učenici, učitelji, roditelji, školski knjižničar i predstavnici lokalne zajednice

- Komunalno Basilija d.o.o, Poljoprivredna zadruga Grohote • Načini učenja - što rade učenici: timski rade prema zadacima, razgovaraju s

predstavnicima lokalne zajednice, sudjeluju u grupnoj raspravi, vježbaju prema primjerima, igraju uloge, igraju edukativne računalne igre, izvode aktivnosti s roditeljima, izrađuju spremnike za otpad izrađuju plakate, razvrstavaju otpad.

• Metode poučavanja - što rade učitelji: primjenjuje interaktivne metode suradničkog učenja prema RWCT radionicama, daju primjere, organiziraju posjete predstavnicima lokalne zajednice, organiziraju i vode raspravu, odabiru edukativne računalne igre, organiziraju zajedničke aktivnosti roditelja i učenika

• Trajanje izvedbe: 30 sati, 3 sata tjedno, od ožujka do svibnja 2015.

5. Potrebni resursi/moguće teškoće: prostor, literatura u knjižnici, Internet, računala, didaktičke igre, e-igre, novčana sredstva za potrebni materijal, kartoni, flomasteri, naljepnice, SRS Moguće teškoće: prijevoz do željene lokacije, nedostatak motivacije pojedinih roditelja

7. Način praćenja i provjere ishoda/postignuća: praćenje napredovanja učenika kroz skale s kvalitativnim opisima kategorija, ček liste, samoprocjena unutar tima, fotografije, usmena i pismena provjera znanja, vlastiti refleksivni dnevnik

8. Odgovorne osobe: učitelj 1. razreda (Priroda i društvo, Hrvatski jezik i Sat razrednog odjela), učitelj 2. razreda (Priroda i društvo, Hrvatski jezik i Sat razrednog odjela); suradničko planiranje, vremenski okvir provedbe i praćenje

31

Kurikulumsko područje: PRIRODOSLOVNO

1. Cilj 2: Razvijati sposobnosti suradničkog učenja i istraživanja procesa i pojava u prirodi u svom okruženju

2. Ciklus (razred): 1., 3.-4. razred 3. Obrazloženje cilja: učenici ne razmjenjuju ideje i mišljenja i reproduciraju sadržaje bez

istraživanja informacija te je potrebno razvijati vještine suradničkog i istraživačkog rada kroz uključenost učenika u neposredno prirodno okruženje u lokalnoj zajednici koja bi se prepoznala kao mjesto za praktični rad i cjeloživotno učenje.

4. Očekivani ishodi/postignuća: Učenik će moći:

• postavljati pitanja na zadanu temu • izvesti jednostavan pokus • raspravljati o zadanoj temi • timski pripremiti izlaganje na zadanu temu • objasniti važnost proučavanih procesa za život i rad na Otoku

5. Način realizacije: • Oblik: redovita, izvanučionička nastava i izvannastavna aktivnost • Sudionici: učenici, učitelji, roditelji i predstavnici lokalne zajednice - Komunalno

Basilija d.o.o, Poljoprivredna zadruga Grohote • Načini učenja - što rade učenici: suradnički uče, prate i bilježe pojave u prirodi i

laboratoriju (učionici), sudjeluju u radionicama organiziranim od predstavnika lokalne zajednice, planiraju i skupno izvode pokuse, pretražuju različite izvore znanja, izvode zadatke s roditeljima, timski pripremaju izlaganje o temi (plakat/Glog i digitalni strip)

• Metode poučavanja - što rade učitelji: primjenjuje interaktivne metode suradničkog učenja prema RWCT radionicama, organiziraju radionice s predstavnicima lokalne zajednice, određuju primjere, prate i usmjeravaju aktivnosti učenika, pomažu pri pretraživanju interneta, zadaju zajedničkih zadatke učenicima i roditeljima, daju povratne informacije o uspješnosti

Trajanje izvedbe: 30 sati 3 sata tjedno, od ožujka do svibnja 2015

6. Potrebni resursi/moguće teškoće: • prostor, izvori za učenje, računala, Internet, pribor za izvođenje pokusa, literatura u

knjižnici, web sadržaji, SRS Moguće teškoće: nedostatak motivacije pojedinih roditelja

7. Način praćenja i provjere ishoda/postignuća: praćenje napredovanja učenika kroz skale s kvalitativnim opisima kategorija, samoprocjena učenika, fotografije, učenički portfolio, objava učeničkih radova na web stranici škole, pismena i usmena provjera znanja, vlastiti refleksivni dnevnik

8. Odgovorne osobe: učitelj 3. razreda (Priroda i društvo), učitelj 4. razreda (Priroda i društvo), učitelj- voditelj INA-Mali laboratorij, učitelj-voditelj Eko grupe; suradničko planiranje, vremenski okvir provedbe i praćenje

32


1. Cilj 3: Osposobiti učenike za planiranja i provođenja istraživanja o obnovljivim izvorima energije na Otoku

2. Ciklus: 2. ciklus, 5.-6. razred 3. Obrazloženje cilja: učenici ne uočavaju povezanost između znanstvenih spoznaja i

svakodnevnog života.

4. Očekivani ishodi-postignuća: Učenici će moći:

• postaviti hipotezu optimalnog korištenja obnovljivih izvora energije • izraditi jednostavan uređaj kojeg pokreće obnovljivi izvor energije • ukazati na važnost pravilnog gospodarenja obnovljivih izvora energije na Otoku

5. Način realizacije: • Oblik: redovna nastava, terenska nastava • Sudionici: učenici i učitelji • Načini učenja - što rade učenici: izrađuju jednostavni uređaj kojeg pokreće obnovljivi

izvor energije, pišu zapažanja, sudjeluju u grupnoj raspravi, uče kroz suradnju, pišu izvješća

• Metode poučavanja - što rade učitelji: demonstriraju, organiziraju pokuse, grupne rasprave i izlazak na teren, pripremaju izvore znanja

• Trajanje izvedbe: 28 sati, 4 sata tjedno, od ožujka do travnja 2015.

6. Potrebni resursi/moguće teškoće: časopisi, enciklopedije, računalo, internet, teren u školskom okruženju, podrška SRS-a škole

Moguće poteškoće: / 7. Način praćenja i provjere ishoda/postignuća: intervju, promatranje ponašanja učenika u

okruženju, učenička samoprocjena, pismena i usmena provjera znanja, izložba učeničkih radova i fotografija, video snimke, vlastiti refleksivni dnevnik

8. Odgovorne osobe: učitelj Prirode, učiteljica Tehničke kulture i Informatike; suradničko planiranje, vremenski okvir provedbe i praćenje

33


1. Cilj 4: Osposobiti učenike za suradničko istraživanje o oblicima energije 2. Ciklus (razred): 3.; 7-8. razred 3. Obrazloženje cilja: Učenici ne uočavaju povezanost znanstvenih spoznaja sa

svakodnevnim životom i svojim okruženjem te uče pojedinačno ne razmjenjujući ideje i mišljenja

4. Očekivani ishodi / postignuća: Učenici će moći

• izraditi jednostavan energetski uređaj • obavljati mjerenja temperatura • izračunati prosječnu temperaturu • prezentirati rezultate mjerenja

5. Način realizacije: • Oblik: redovita nastava, izborna nastava, terenska nastava • Sudionici: učenici, učitelji, predstavnici lokalne zajednice – DVD Šolta • Načini učenja što rade učenici: Učenici suradnički: izrađuju jednostavan energetski

stroj, planiraju etape promatranja i istraživanja, mjere temperature, pišu zapažanja, analiziraju rezultate mjerenja, uče kroz suradnju, pišu izvješća

• Metode poučavanja - što rade učitelji: demonstriraju, organiziraju pokuse i grupne rasprave, promatraju ponašanja učenika u okruženju

• Trajanje izvedbe: 30 sati, 2 sata tjedno, od ožujka do svibnja 2015. 6. Potrebni resursi: zbirke zadataka, časopisi, enciklopedije, računalo, internet, fotoaparat,

videokamera, teren u školskom okruženju, podrška SRS-a škole, usluga DVD Šolta u prijevozu učenika Moguće teškoće: slaba prometna povezanost među mjestima na Otoku

7. Način praćenja i provjere ishoda/postignuća: intervju, promatranje ponašanja učenika u okruženju, učenička samoprocjena, zadaci objektivnog tipa, izvještaji učenika o rezultatima istraživanja (ppt, video clip, pisano izvješće i slično prema izboru učenika), vlastiti refleksivni dnevnik

8. Odgovorne osobe: učitelj Matematike, učitelj Kemije i Biologije, učiteljica Fizike, Tehničke kulture i Informatike; suradničko planiranje, vremenski okvir provedbe i praćenje

34


1. Cilj 5: Razvijati sposobnosti planiranja, izrade i vođenja projekta – od masline do maslinovog ulja

2. Ciklus/razred: 3., 7 - 8. razred 3. Obrazloženje cilja: Odlazak stanovništva s Otoka zbog nemogućnosti zapošljavanja

nameće potrebu razvijanja poduzetničkih kompetencija kod učenika kako bi vlastitu budućnost promišljali vezanu uz zavičaj, a u skladu s njegovim održivim razvojem.

4. Očekivani ishodi / postignuća: Učenici će moći:

• izraditi plan aktivnosti po grupama • istražiti gospodarski značaj maslinarstva na Otoku • pripremiti poslovnu suradnju s poljoprivrednom zadrugom • posaditi masline • obraditi maslinik • organizirati branje i preradu maslina • pripremiti distribuciju dobivenog proizvoda • vrednovati kvalitetu i udio ulja u maslinama

5. Način realizacije: • Oblik: INA, terenska nastava, redovita nastava, izborna nastava • Sudionici: učenici, učitelji, roditelji, predstavnici lokalne zajednice - Poljoprivredna

zadruga Grohote, DVD Šolta • Načini učenja - što rade učenici: organiziraju grupe, dijele zadatke po grupama,

sakupljaju informacije o maslinarstvu kao gospodarskoj djelatnosti, vrednuju informacije, dogovaraju poslovnu suradnju s PZ Grohote, sudjeluju u radionicama PZ Grohote, intervjuiraju maslinare na Otoku, sade školski maslinik, obrađuju odabrani maslinik, beru masline, prerađuju masline u ulje, određuju gustoću, nutritivnu vrijednost i postotak ulja u maslinama, obavljaju pakiranje gotovog proizvoda, planiraju distribuciju gotovog proizvoda, izrađuju kratki video prikaz o maslinarstvu na Otoku.

• Metode poučavanja - što rade učitelji: demonstriraju, organiziraju radionice s predstavnicima lokalne zajednice – PZ Grohote, kontroliraju, prate i usmjeravaju učenike u provođenju aktivnosti prema planu.

• Trajanje izvedbe: 70 sati, 2 sata tjedno, tijekom cijele školske godine 2014./15. 6. Potrebni resursi: časopisi, enciklopedije, računalo, internet, fotoaparat, videokamera,

teren za sadnju i uzgoj maslina, pribor za sadnju i obradu maslina, ambalaža za pakiranje, stručni savjetnik, podrška SRS-.a škole Moguće teškoće: nedostatak financijskih sredstava

7. Način praćenja i provjere ishoda/postignuća: intervju, promatranje ponašanja učenika u okruženju, učenička samoprocjena, zadaci objektivnog tipa, fotografiranje, prezentiranje gotovih proizvoda, vlastiti refleksivni dnevnik

8. Odgovorne osobe: učitelj Biologije i Kemije, učitelj Matematike, učitelj Tehničke kulture i Informatike, učitelj – voditelj INA Mladi maslinari, učitelj – voditelj UZ Buharica; suradničko planiranje, vremenski okvir provedbe i praćenje

35


1. Cilj 6: Steći vještine u organizaciji i vođenju gospodarskih aktivnosti u proizvodnji ljekovitih i eteričnih ulja

2. Ciklus: 3./ 7.- 8. razred 3. Obrazloženje cilja: učenici su pokazali interes za upoznavanjem mogućnosti za

pokretanjem djelatnosti koje im nudi njihova životna sredina.

4. Očekivani ishodi/postignuća: Učenik će moći: • prikupiti ljekovito bilje • destilirati ljekovita i eterična ulja • izraditi deklaracije • izraditi prezentaciju • izraditi katalog • organizirati prodaju • odrediti isplativost proizvodnje

5. Način realizacije: • Oblik: INA, terenska nastava, redovita nastava

• Sudionici: učenici, učitelji, SRS, vanjski suradnik - farmaceutski tehničar, predstavnici lokalne zajednice - udruga Šoltanski trudi, Poljoprivredna zadruga Grohote, Šolta art

• Način učenja – što rade učenici: suradnički uče, planiraju aktivnosti, odlaze na teren brati bilje, pišu zapažanja i izvješća, proizvode eterična ulja, pakiraju proizvode, dizajniraju i izrađuju deklaracije i ambalažu, prezentiraju radove, intervjuiraju farmaceutskog tehničara i predstavnike lokalne zajednice, organiziraju distribuciju i prodaju proizvoda, određuju odnos prihoda i rashoda, određuju zaradu (profit)

• Metode poučavanja: demonstracija, organizacija prikupljanja bilja, organiziraju grupne rasprave, pripremaju potrebne materijale

• Trajanje: 70 sati, 2 sata tjedno, tijekom cijele školske godine 2014./15.

6. Potrebni resursi: teren, prostor, školska knjižnica, stručni časopisi, računalo, internet, fotoaparat, destilator, ambalaža, papir za skice i bilješke, alat za prikupljanje bilja, podrška SRS-a škole Moguće teškoće: nepristupačnost terena, prijevoz i materijalna sredstva

7. Način praćenja i provjere ishoda: Sudjelovanje na smotrama i izložbama, učenička samoprocjena, intervjui, objava na webu škole, prodaja proizvoda, vlastiti refleksivni dnevnik

8. Odgovorne osobe: učitelji-voditelji UZ Buharica, učitelj Matematike, učitelj Likovne kulturne, učitelj Biologije i Kemije; suradničko planiranje, vremenski okvir provedbe i praćenje

36

III. Kurikulumsko područje: DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO

1. Cilj 1: Osposobiti učenike za kritičko promišljanje kulturne baštine otoka Šolte 2. Ciklus: 2./ 5.-6. razred 3. Obrazloženje cilja: učenici najčešće reproduciraju povijesne sadržaje te ne aktualiziraju

njihov značaj za svakodnevni život 4. Očekivani ishodi/postignuća:

Učenik će moći: • prikupiti podatke o kulturno-povijesnim lokalitetima • napisati izvješće • izraditi plakat • izraditi kartu • izraditi likovni reljef • izraditi letak • organizirati izložbu

5. Način realizacije: • Oblik: redovita, izborna, izvannastavna i izvanučionička

• Sudionici: učenici, učitelji, SRS, vanjski suradnici – restaurator i tiskara, predstavnici lokalne zajednice - Općina Šolta, župna knjižnica i mjesni knjižničar

• Način učenja – što rade učenici: planiraju aktivnosti, odlaze na teren, intervjuiraju stručnjaka – konzervatora, pišu zapažanja i izvješća, izrađuju karte i turistički letak, izrađuju likovne reljefe, suradnički uče, prezentiraju radove

• Metode poučavanja- što rade učitelji: demonstriraju, organiziraju posjete institucijama i lokalitetima, organiziraju grupne rasprave, pripremaju potrebne materijale, organiziraju problemsku nastavu prema interaktivnim metodama suradničkog učenja prema RWCT radionicama

• Trajanje: 16 sati, 2 sata tjedno, tijekom travanja i svibnja 2015.

6. Potrebni resursi: internet, fotoaparat, školska, mjesna i župna knjižnica, teren, tiskara, podrška SRS-a Moguće teškoće: nepristupačnost terena, prijevoz i materijalna sredstva za tiskani materijal

7. Način praćenja i provjere ishoda: praćenje napredovanja učenika kroz ček liste, povratne informacije o uspješnosti, učenička samoprocjena, objava učeničkih radova na web stranici Škole, izložba radova, vlastiti refleksivni dnevnik

8. Odgovorne osobe: učitelj Povijesti i Geografije, učitelj Vjeronauka, učitelj Likovne kulture i voditelj UZ Buharica; suradničko planiranje, vremenski okvir provedbe i praćenje

37

Kurikulumsko područje: DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO

1. Cilj 2: Poticati učenike na aktivno sudjelovanje u kulturnom životu zajednice 2. Ciklus (razred): 1., 2. i 3. ciklus - 1.-8. razred 3. Obrazloženje cilja: zbog iskazanog interesa učenika za aktivno sudjelovanje u kulturnom

životu lokalne zajednice pokrenuta je izvannastavna aktivnost – Folklor kao oblik njegovanja nematerijalne kulturne baštine


• plesati Šoltanske plesove i Splitske plesove • javno nastupati • izvještavati o sudjelovanju

5. Način realizacije: • Oblik: izvannastavna aktivnost • Sudionici: učenici, učitelji, udruga Šolta art, Općina Šolta, roditelji, nositelji projekta

Ča-more-judi i Dječji Pričigin • Načini učenja - što rade učenici: vježbaju koreografiju, plešu Šoltanske plesove i

Splitske plesove, pripremaju s roditeljima nošnju, izvještavaju o javnom nastupu

• Metode poučavanja -što rade učitelji: demonstriraju, organiziraju posjete i sudjelovanja u kulturnim događanjima na Otoku i izvan Otoka

• Trajanje izvedbe: 70 sati – 2 sata tjedno, tijekom cijele školske godine 2014./15. 6. Potrebni resursi/moguće teškoće: prostor, glazbene matrice, zvučnici, mikrofoni, cd/dvd

player, razglas, novčana sredstva za prijevoz, novčana sredstva za obnavljanje nošnje, podrška SRS-a škole

moguće teškoće: nedostatak materijalnih sredstava

7. Način praćenja i provjere ishoda/postignuća: video snimke i fotografije s nastupanja, prezentacija učeničkih radova, izvještaj za web stranicu škole, vlastiti refleksivni dnevnik

8. Odgovorne osobe: Učitelj GK, nositelji projekta Ča-more-judi i Dječji Pričigin; suradničko planiranje, vremenski okvir provedbe i praćenje

38


1. Cilj 3: Razvijati socijalne vještine empatije i tolerancije u svakodnevnom životu 2. Ciklus: 2. i 3./5.- 8. razred 3. Obrazloženje cilja: s uzrastom učenika opada samopouzdanje u radu te osjetljivost i

empatija prema drugima u školi i lokalnoj zajednici


• izlagati o ljudskim pravima i pravima djece • odrediti vlastite potrebe • odrediti potrebe drugih ljudi • objasniti utjecaj predrasuda i stereotipa na objektivno mišljenje • prihvatiti različitosti među ljudima

5. Način realizacije: • Oblik: redovita nastava, izvannastavna aktivnost kroz program Humane vrednote –

odgoj za humanost

• Sudionici: učenici, roditelji, pedagog, školski knjižničar, Crveni križ Split

• Način učenja – što rade učenici: sudjeluju u radionicama kružne komunikacije prema modelu iskustvenog učenja, uključuju roditelje u svoje aktivnosti, prezentiraju ideje i stavove koristeći web 2.0 platforme – Glogster i Digitalni stripovi – Pixton, animiraju i prenose znanja i iskustva na druge učenike koristeći web 2.0 platformu Hot potatos – digitalni kviz

• Metode poučavanja – što rade učitelji: provode nastavu temeljena na učenikovom iskustvu, suradničku nastavu te multimedijsku nastavu i e-učenje (hibridna nastava):

• vode grupnu interakciju i komunikaciju • animiraju roditelje za sudjelovanje u radionicama s učenicima • potiču razmjenu iskustava među sudionicima • poučavaju primjeni u web 2.0 platformi u učenju i prenošenju vlastitih ideja i

stavova • Trajanje: 28 sati, 2 sata tjedno, od siječnja do travnja 2015.

6. Potrebni resursi: prostor, ICT, predlošci, Flip-chart posteri, papir u boji, flomasteri u boji, ljepljiva traka, foto-aparat Moguće teškoće: organizacija termina za heterogene skupine u poslijepodnevnim satima

7. Način praćenja i provjere ishoda: praćenje napredovanja učenika kroz ček liste, učenički radovi, fotografije, povratne informacije o uspješnosti, učenička samoprocjena, evaluacijska lista za roditelje, objava radova na web stranici Škole, vlastiti refleksivni dnevnik

8. Odgovorne osobe: stručni suradnici – pedagog i školski knjižničar; suradničko planiranje, vremenski okvir provedbe i praćenje

39


1. Cilj 4: Razvijati međuljudsku i međukulturnu komunikaciju te odgovornost za sebe i zajednicu

2. Ciklus: 2. i 3./5.- 8. razred 3. Obrazloženje cilja: učenici već od 5. razreda osnovne škole počinju razmišljati o budućem

zanimanju te imaju potrebu prepoznati svoje potencijale i mogućnosti koje im nudi lokalna zajednica


• analizirati načela pravilnog komuniciranja • definirati sukob • razriješiti sukob mirnim putem • analizirati vlastite jake i slabe strane • planirati vlastiti profesionalni razvoj • zagovarati ekološko djelovanje u zajednici

5. Način realizacije: • Oblik: izvannastavna aktivnost kroz program Humane vrednote – odgoj za humanost • Sudionici: učenici, roditelji, pedagog, školski knjižničar • Način učenja – što rade učenici: sudjeluju u radionicama kružne komunikacije prema

modelu iskustvenog učenja, sudjeluju u prezentiranju zanimanja od strane roditelja i predstavnika lokalne zajednice, u malim grupama pripremaju intervjue o zanimanjima, posjećuju radna okruženja u lokalnoj zajednici, prezentiraju ideje i stavove koristeći web 2.0 platforme – Glogster i Digitalni stripovi - Pixton

• Metode poučavanja – što rade učitelji: provode nastavu temeljena na učenikovom iskustvu, suradničku nastava te multimedijsku nastava i e-učenje (hibridna nastava):

• vode grupnu interakciju i komunikaciju • potiču razmjenu iskustava među sudionicima – učenicima, roditeljima i

predstavnicima lokalne zajednice • koordiniraju aktivnosti korištenjem web 2.0 platforme - Glogster i Digitalni

stripovi – Pixton

• Trajanje: 28 sati, 2 sata tjedno, od siječnja do travnja 2015. 6. Potrebni resursi: prostor, ICT, predlošci, Flip-chart posteri, papir u boji, flomasteri u boji,

ljepljiva traka, foto-aparat Moguće teškoće: organizacija termina za heterogene skupine u poslijepodnevnim satima

7. Način praćenja i provjere ishoda: učenički radovi, fotografije, ček-liste, evaluacijske liste za roditelje i predstavnike lokalne zajednice, objava radova na web stranici Škole, vlastiti refleksivni dnevnik

8. Odgovorne osobe: stručni suradnici – pedagog i školski knjižničar; suradničko planiranje, vremenski okvir provedbe i praćenje

40

IV. Kurikulumsko područje: TJELESNO I ZDRAVSTVENO PODRUČJE

1. Cilj 1: Razvijati vještine kritičkoga odnosa prema ponašanju u sportskim aktivnostima 2. Ciklus (razred): 3. 7.-8.razred 3. Obrazloženje cilja: Učenici teže prihvaćaju neuspjeh i pokazuju stanovite oblike

netolerancije u međusobnim odnosima posebice u sportskim i navijačkim aktivnostima


• objasniti povoljan utjecaj sportskih igara na prijateljstvo • primijeniti suradničko ponašanje u sportu • izlagati o utjecaju sportske aktivnosti na zdravlje i međuljudske odnose • vrednovati navijačke navike

5. Način realizacije: • Oblik: redovita nastava, izvannastavna aktivnost i izvanučionička nastava

• Sudionici: učenici, učitelji, roditelji, lokalna zajednica – Općina Šolta

• Način učenja - što rade učenici: uče kroz suradnju, sudjeluju u sportskim igrama, posjećuju sportska događanja, raspravljaju o događanjima na sportskim terenima

• Metode poučavanja- što rade učitelji: demonstrira ponašanje navijača na sportskim događanjima, vodi raspravu o temi, organizira posjete sportskim događanjima, daje informacije o sportskim aktivnostima

• Trajanje izvedbe: 70 sati, 2 sata tjedno, tijekom cijele školske godine 2014./15.

6. Potrebni resursi: sportska dvorana, sportska oprema, novčana sredstva za ulaznice za sportska događanja, putni troškovi, Općina Šolta kao materijalna podrška provođenju aktivnost, SRS

Moguće poteškoće: nedostatak materijalnih sredstava, prometna (ne)povezanost

7. Način praćenja i provjere ishoda/postignuća: promatranje ponašanja učenika, prezentacija učeničkih radova na zadanu temu, fotografije događanja, izvještaj na web stranicama škole, vlastiti refleksivni dnevnik

8. Odgovorne osobe: učitelj Tjelesno-zdravstvene kulture i voditelj Školskog sportskog društva; suradničko planiranje, vremenski okvir provedbe i praćenje

41

Kurikulumsko podurčje: TJELESNO I ZDRAVSTVENO

1. Cilj 2: Osposobiti učenike za organizaciju i provođenje sportskih aktivnosti na svom Otoku

2. Ciklus (razred): 2. i 3. 5.-8.razred 3. Obrazloženje cilja: učenici pokazuju interes za sudjelovanje u organizaciji sportskih

aktivnosti na Otoku


• organizirati sportsku aktivnost • primijeniti mjere sigurnosti pri izvođenju sportske aktivnosti • objasniti vezu između sportskih aktivnosti i očuvanja zdravlja • napisati izvještaj o sportskom događaju

5. Način realizacije: • Oblik: izvannastavna aktivnosti i izvanučionička nastava

• Sudionici: učenici, učitelji, roditelji, ravnatelj, predstavnici lokalne zajednice - prometna policija, medicinska služba

• Način učenja - što rade učenici: planiraju provođenje sportskih aktivnosti, provode mjere sigurnosti u suradnji s prometnom policijom i medicinskom službom na Otoku, pripremaju sadržaje i izlažu o utjecaju sportskih aktivnosti na zdravlje za učenike i roditelje, suradnički pišu izvještaje sportskim događanjima koje sami organiziraju

• Metode poučavanja - što rade učitelji: koordinira i usmjerava učeničke aktivnosti, surađuje s prometnom policijom i medicinskom službom, uključuje roditelje u aktivnosti

• Trajanje izvedbe: 20 sati, 4 sata tjedno tijekom travnja i svibnja 2015.

6. Potrebni resursi: prostor, sportska oprema, prometna policija, medicinska služba, prometna signalizacija, fotoaparat, video kamera, novčana sredstva za nagrade, diplome i zahvalnice, računalo, Internet, SRS

moguće poteškoće: nedostatak materijalnih sredstava, nezainteresiranost roditelja

7. Način praćenja i provjere ishoda/postignuća: praćenje ponašanja učenika u okruženju, prezentacija učeničkih radova na zadanu temu, fotografije s događanja, izvještaj na web stranicama škole, vlastiti refleksivni dnevnik

8. Odgovorne osobe: učitelj Tjelesno-zdravstvene kulture i voditelj Školskog sportskog društva i ravnatelj; suradničko planiranje, vremenski okvir provedbe i praćenje

42

Kurikulumsko podurčje: TJELESNO I ZDRAVSTVENO

1. Cilj 3: Osposobiti učenike za pružanje prve pomoći 2. Ciklus (razred): 2. i 3. 6.-8.razred 3. Obrazloženje cilja: Učenici su iskazali interes za stjecanjem znanja i vještina za pružanje

prve pomoći 4. Očekivani ishodi/postignuća:

Učenici će moći: • imobilizirati lom • previti ranu-ozljedu, opeklinu • pomoći onesviještenom • primijeniti mjere sigurnosti pri izvođenju aktivnosti

5. Način realizacije: • Oblik: izvannastavna aktivnost, redovita nastava

• Sudionici: učenici, učitelji, roditelji, Crveni križ – Split i ogranak Šolta, medicinska služba na Otoku

• Način učenja - što rade učenici: suradnički uče, vježbaju prema primjerima, pripremaju sredstva i pomagala za prvu pomoć, prate demonstracije članova Crvenog križa, pripremaju prezentacije, demonstriraju pružanje prve pomoći

• Metode poučavanja - što rade učitelji: organiziraju suradnju učenika i stručnih službi, organiziraju različite oblike rada učenika, daju povratne informacije o uspješnosti učenika, demonstriraju postupke pružanja prve pomoći

• Trajanje izvedbe: 35 sati, 1 sat tjedno, tijekom školske godine 2014.-15.

6. Potrebni resursi: sredstva i pomagala za pružanje prve pomoći, izvori za učenje - DVD, priručnici, stručni suradnici, računalo, Internet

moguće teškoće: nedostupna oprema, nesuradnja roditelja

7. Način praćenja i provjere ishoda/postignuća: promatranje aktivnosti učenika, prezentacija pružanja prve pomoći, obilježavanje Dana zdravlja, fotografije s događanja, video prikaz, izvještaj na web stranicama škole, vlastiti refleksivni dnevnik

8. Odgovorne osobe: učitelj Tjelesno-zdravstvene kulture i voditelj Školskog sportskog društva, stručno-razvojna služba u Školi; suradničko planiranje, vremenski okvir provedbe i praćenje

43

7. Način praćenja i vrednovanja realizacije cijelog kurikuluma s jasno izraženim indikatorima uspješnosti

Praćenje i vrednovanje školskog kurikuluma za vrijeme razvoja i implementacije provodit će odgovorne osobe/učitelji za realizaciju svakog pojedinog cilja koji upućuju na konkretne očekivane ishode, a u skladu s navedenim indikatorima uspješnosti u Planu za realizaciju provedbe svakog cilja.

Formativnu evaluaciju ili praćenje razvoja i implementacije kurikuluma provodit će i stručno-razvojna služba Škole kroz slijedeće indikatore uspješnosti:

• promatranje ponašanja u okruženju • analiza dokumenata/podataka o učeničkim postignućima

o kvalitativni opisi kategorije za praćenje učenika o fotografije o video snimke

• fokus grupe učitelja - faza realizacije pojedinog cilja te poticajne i otegotne okolnosti • evaluacijske liste za učenike • evaluacijske liste za roditelje i predstavnike lokalne zajednice • učenički radovi/portfolio • učestalost korištenja interaktivnih sustava poučavanja • korištenje ICT-a • pripreme učitelja • uključenost roditelja i lokalne zajednice u provedbi školskog kurikuluma

Stručno usavršavanje učitelja pretpostavka je uspješnosti provedbe školskog kurikuluma te je planirano:

Prioritetno područje Poučavanje i učenje Stručno usavršavanje djelatnika škole

Ciljevi poticati zanimanje i motivaciju djeteta/učenika za učenje

Povećati kompetencije učitelja i razrednika u radu s učenicima Unaprijediti kvalitetu Učiteljskih vijeća

Metode i aktivnosti za ostvarivanje

2 radionice za učitelje na temu metode i strategije poučavanja 4 radionice ICT edu: Modul 3 I. dio, Modul 4, Modul 5 i Modul 6 Uključivanje škole u projekt e-Dnevnik i e-Škola

• 5 stručnih usavršavanja na školskoj razini u organizaciji AZOO

• 2 stručna usavršavanja na školskoj razini u organizaciji SRS škole

• Individualni plan stručnog usavršavanja učitelja i stručnih suradnika

Nužni resursi (financijski,

organizacijski, ljudski)

SRS škole, stručna literatura Vanjski suradnici - AZOO, CARNet i MZOS (cijena stručne literature – 5000 kn)

SRS škole, AZOO (putni troškovi i troškovi županijskih seminara i AZOO izvan mjesta boravka)

Datum do kojega će se ciljevi ostvariti 12. lipnja 2015. 31. kolovoza 2015.

Mjerljivi pokazatelji ostvarivanja ciljeva

Primijeniti upitnik o kvaliteti nastave (učitelji, učenici, roditelji, lokalna zajednica)

Analiza izvješća učitelja o stručnom usavršavanju na kraju školske godine

Odgovorne osobe SRS SRS

44

Samoanalizu kvalitete realizacije školskog kurikuluma (procjena poučavanog i naučenog kurikuluma) ili sumativnu evaluaciju provest će Tim za razvoj kurikulumske kulture i stručno-razvojna služba škole, na kraju nastavne godine, u razdoblju od 1. do 30 lipnja 2015. god., kroz sljedeće indikatore uspješnosti:

Elementi vrednovanja: 1. Ciljevi ŠK:

- Jesu li ciljevi zadovoljili potrebe i interese učenika? - Jesu li ciljevi ŠK usklađeni s individualnim potrebama i sposobnostima, prijašnjim

iskustvima te stilu učenja svakog pojedinog učenika? - Da li su se novi/drugi ciljevi postavljali tijekom provedbe ŠK?

Izvori informacija: učenici, roditelji, predstavnici lokalne zajednice Metode prikupljanja podataka: anketni upitnici, evaluacijski listići za učenike, učenički portfolio (individualni i grupni), popisi interesa učenika, vlastiti refleksivni dnevnik

2. Ishodi ŠK:

- Pokazuju li učenici očekivanu razinu potrebnog znanja i/ili vještina? - Je li postignut očekivani razvoj kompetencija pokazuje horizontalnu i vertikalnu

usklađenost razvoja navedene kompetencije? - Jesu li očekivani ishodi učenja u skladu s vizijom i misijom škole?

Izvori informacija: učenici, učitelji, roditelji Metode prikupljanja podataka: kontrolne liste (checklist), testovi pismene provjere znanja, uspjeh učenika po predmetima te opći uspjeh, rezultati natjecanja po pojedinim predmetima, vlastiti refleksivni dnevnik, radovi učenika, fotografije i video snimke nastave

3. Uključenosti roditelja i lokalne zajednice u provedbu ŠK:

- Koja je razina uključenosti roditelja i predstavnika lokalne zajednice u provedbi ŠK? - Koji su oblici uključenosti roditelja i predstavnika lokalne zajednice u provedbi ŠK

odgovorili na zahtjeve realizacije ishoda učenja? - Prijedlozi za daljnju suradnju.

Izvori informacija: roditelji, predstavnici lokalne zajednice, učitelji, učenici Metode prikupljanja podataka: intervju, anketni upitnici, zapisnici RV i UV-a, zapisnici Vijeća roditelja

4. Materijali poučavanja i učenja:

- Podržavaju li materijali ishode učenja? - Jesu li materijali jasno strukturirani? - Uključuju li materijali za učenje dovoljno interakcije (učitelj-učenik, učenik-učenik,

učenik-materijal)? - Jesu li materijali primjereni za različite oblike učenja?

Izvori informacija: učenici, učitelji Metode prikupljanja podataka: evaluacijski listići za učenike, učenički portfolio, vlastiti refleksivni dnevnik, bilješke praćenja učenika u okruženju, fokus grupe učitelja

5. Nastavni oblici izvedbe ŠK/metode i oblici učenja:

- Jesu li se aktivnosti činile prikladne i praktične za učenike i učitelje? - Kako su učenici reagirali na metode poučavanja, aktivnosti i materijale? - Da li su odabrani mediji i tehnologija bili učinkoviti za učenje?

Izvori informacija: učenici, učitelji, roditelji Metode prikupljanja podataka: evaluacijski listići za učenike, učenički portfolio, vlastiti refleksivni dnevnik, bilješke praćenja učenika u okruženju, anketni upitnici

45

6. Vremenski okvir: - Koliko je vremena bilo potrebno za svaki pojedini cilj ŠK? Je li to prihvatljivo? - Koliko je vremenski okvir revidiran tijekom izvedbe ŠK?

Izvori informacija: učenici, učitelji Metode prikupljanja podataka: vlastiti refleksivni dnevnik, bilješke praćenja učenika u okruženju, fokus grupe učitelja

7. Način praćenja i provjere ishoda:

- Procjenjuju li odabrani instrumenti procjene, ishode učenja na zadovoljavajući način? - Kako su učenici reagirali na metode procjene znanja?

Izvori informacija: učenici, roditelji Metode prikupljanja podataka: anketni upitnici, vlastiti refleksivni dnevnik, fokus grupe učitelja

8. Resursi:

- Jesu li resursi bili dostupni i jednostavni za korištenje? - Koje su teškoće otežavale provedbu ciljeva ŠK odnosno postignuće željenih ishoda

učenja? Izvori informacija: učitelji Metode prikupljanja podataka: Vlastiti refleksivni dnevnik, Fokus grupe učitelja

7. Podrška provođenju ŠK:

- Je li podrška ravnatelja i drugih tijela škole omogućila provedbu ŠK? - Prijedlozi oblika podrške stručno-razvojne službe škole.

Izvori informacija: učitelji Metode prikupljanja podataka: anketni upitnici, fokus grupe učitelja

9. Nastavni kontekst:

- Je li suradnja među učiteljima bila poticajna? - Da li je omogućeno stručno usavršavanje učitelja? - U kojoj je mjeri realiziran plan stručnog usavršavanja učitelja? - Prijedlozi za profesionalno usavršavanje učitelja za provedbu ŠK-a.

Izvori informacija: učitelji Metode prikupljanja podataka: anketni upitnici, vlastiti refleksivni dnevnik, fokus grupe učitelja

Analiza stanja (tablice, grafikoni, opisni podaci) te prezentiranje rezultata istraživanja na vijećima Škole (UV, VR) planirano je za 30. lipnja 2015. godine.

Nakon provedene sumativne evaluacije školskog kurikuluma 2014./15. te utvrđivanja učeničkih potreba i interesa školski tim za razvoj kurikulumske kulture u suradnju s Učiteljskim vijećem izradit će Akcijski plan za razvoj i poboljšanje školskog kurikuluma sa slijedećim elementima:

46

KORACI U PLANIRANJU SUDIONICI VREMENIK/TRAJANJE

1. Evaluacija realizacije prethodnog školskog kurikuluma i utvrđivanje potreba

Tim za razvoj školskog kurikuluma, ravnatelj Škole, stručni suradnici, članovi UV-a, roditelji - sudionici istraživanja i utvrđivanja potreba i interesa učenika, predstavnici lokalne zajednice (sedam subjekata) – sudionici istraživanja i utvrđivanja potreba i interesa učenika

15. - 30. lipnja 2015. dva tjedna

2. KREDA analiza Tim za razvoj školskog kurikuluma, članovi UV-a, stručni suradnici te administrativno osoblje

30. lipnja 2015. jedan dan

3. Organizacija i koordinacija procesa izrade školskog kurikuluma

ravnatelj Škole, Tim za razvoj školskog kurikuluma (6 članova) kontinuirano

4. Diskusija o viziji i načelima školskog kurikuluma

ravnatelj Škole, Tim za razvoj školskog kurikuluma, stručni suradnici te članovi UV-a

1.-3. srpnja 2015. tri dana

5. Određivanje prioriteta i definiranje ciljeva i indikatora uspješnosti

Tim za razvoj školskog kurikuluma, stručni suradnici i svi učitelji- članovi UV-a

1.-7. srpnja 2015. sedam dana

6. Razrada aktivnosti za realizaciju ciljeva – radionice suradničkog planiranja

radne grupe učitelja ustrojene prema područjima aktivnosti odnosno interdisciplinarnom pristupu

20.-31. kolovoza 2015.

deset dana

7. Priprema integriranog teksta školskog kurikuluma

Tim za razvoj školskog kurikuluma 1.-5. rujna 2015. pet dana

8. Predstavljanje, rasprava i usvajanje školskog kurikuluma

ravnatelj, stručni suradnici, Tim za razvoj školskog kurikuluma, članovi UV-a, administrativno osoblje, učenici – članovi VU, roditelji – članovi VR, predstavnici lokalne zajednice – suradnici u razvoju ŠK

7.-15. rujna 2015. tjedan tjedna

9. Stručno usavršavanje za provedbu školskog kurikuluma

SRS Škole, učitelji i Tim za razvoj školskog kurikuluma

kontinuirano prema planu i

programu stručnog usavršavanja

10. Samoanaliza kvalitete i provedbe školskog kurikuluma

Tim za razvoj školskog kurikuluma i SRS škole

Kontinuirano i na kraju školske

godine

Documents

Školski kurikulum OŠ Grohote - Naslovnicaos-grohote-solta.skole.hr/upload/os-grohote-solta/newsattach/1011/IPA... · svakog nastavnog predmeta imamo samo jednog učitelja, nemoguće