SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEODETSKI FAKULTET

DIPLOMSKI RAD

Školska web-karta Hrvatske

Izradila:

Andrea Perić

Hrvoja Ćustića 80

23 000 Zadar

aperic@geof.hr

Mentor: doc. dr. sc. Dražen Tutić

Zagreb, rujan 2013.

1

ZAHVALE

Zahvaljujem svome mentoru doc. dr. sc. Draženu Tutiću na strpljenju i pomoći prilikom

izrade ovog diplomskog rada.

Hvala svim mojim kolegama bez kojih studiranje ne bi bilo tako lijepo.

Velika hvala cijeloj mojoj obitelji na pomoći i podršci tijekom cijelog studiranja.

2

I.Autorica

Ime i prezime: Andrea Perić

Datum i mjesto rođenja: 28. studenog1989., Zadar

II. Diplomski rad

Predmet: Kartografija

Naslov: Školska web-karta Hrvatske

Mentor i voditelj: doc. dr. sc. Dražen Tutić

III. Ocjena i obrana

Datum zadavanja zadatka: 04. 02. 2013.

Datum obrane: 20. 09. 2013.

Sastav povjerenstva pred kojim je branjen diplomski rad:

Doc. dr. sc. Dražen Tutić

Prof. dr. sc. Miljenko Lapaine

Doc. dr. sc. Ivka Kljajić

3

Sažetak:

Ideja diplomskog rada je izrada interaktivne školske web-karte Hrvatske s naglaskom za

školsku namjenu i to za osnovnoškolski uzrast do 4. razreda osnovne škole. Uz to, plan je i

osmisliti te objasniti osnovne pojmove povezane s prikazom prostora na kartama na temelju

sadržaja udžbenika iz Prirode i društva. Na taj način pokušat će se omogućiti učenicima da na

što jednostavniji i zanimljiviji način upoznaju prostorne odnose i njihov prikaz na kartama. U

radu je dan osvrt i na dosadašnje radove vezane za sličnu tematiku kao i pojašnjeni problemi i

nedostatci koji su primijećeni na istim. Poslije uvodnog poglavlja govori se o kartografiji s

tendencijom na digitalnu kartografiju, njezinim prednostima i nedostatcima te naposljetku i o

samom postupku te realizaciji izrade takve jedne karte.

Ključne riječi: školska karta, interaktivna karta, pojmovnik, SVG

Abstract:

The idea of graduate work is to develop an interactive school web-map of Croatia focusing on

educational purposes for elementary school children up to 4th grade. In addition, the plan also

was to design and explain the basic concepts related to displaying area on the maps based on

the content of books from course Nature and Society. Map will try to enable children to learn

about spatial relationships in a simple and interesting way. Through the work an insight into

the current works related to similar topic and explained the problems and shortcomings that

have been observed on the same are given. After an introductory chapter, cartography with

tendency on digital cartography is reviewed, its advantages and disadvantages and, finally, the

process of preparation and implementation of school web-map of Croatia.

Keywords: school map, interactive map, concepts,SVG

4

Školska web-karta

Andrea Perić

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................................................... 6

2. PREDMET I PODJELA KARTOGRAFIJE ............................................................................................... 8

2.1. Definicija ....................................................................................................................................... 8

2.2. Podjela kartografije ................................................................................................................... 10

3. DIGITALNA KARTOGRAFIJA ............................................................................................................ 11

3.1. Elektroničke karte i atlasi .......................................................................................................... 12

3.2. Kartografija i internet ................................................................................................................ 14

3.2.1. Web-karte ........................................................................................................................... 14

3.3. Prednosti i nedostatci digitalne kartografije ............................................................................. 15

4. PRETHODNA ISTRAŽIVANJA ........................................................................................................... 17

4.1. Web-atlas Hrvatske .................................................................................................................... 17

4.2. Interaktivni atlas Republike Hrvatske ......................................................................................... 19

4.3. Internetski servisi ....................................................................................................................... 19

5. IDEJNI KONCEPT .............................................................................................................................. 20

6. TEHNOLOGIJA I PROCES IZRADE ..................................................................................................... 22

6.1. Prikupljanje podataka ................................................................................................................. 22

6.2. Uređivanje podataka ................................................................................................................. 22

6.2.1. Adobe Illustrator ................................................................................................................. 25

6.2.2. Posjet Hrvatskoj školskoj kartografiji .................................................................................. 26

6.2.3. Kartografska generalizacija ................................................................................................. 26

6.3. Elementi geografske karte .......................................................................................................... 28

6.3.1. Hidrografija .......................................................................................................................... 31

6.3.2. Reljef .................................................................................................................................... 32

6.3.3. Komunikacije ....................................................................................................................... 32

6.3.4. Granice ................................................................................................................................ 33

6.3.5. Geografski nazivi ................................................................................................................. 34

6.4. SVG (Scalable Vector Graphics) ................................................................................................. 36

6.4.1. Povijest SVG-a ...................................................................................................................... 36

5

6.4.2. Osnove SVG-a ...................................................................................................................... 37

7. ANALIZA REZULTATA I BUDUĆA PERSPEKTIVA ............................................................................. 38

8. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................................... 42

9. LITERATURA .................................................................................................................................... 43

POPIS URL-ova: ...................................................................................................................................... 44

POPIS SLIKA ........................................................................................................................................... 44

PRILOG 1. ............................................................................................................................................... 45

ŽIVOTOPIS .............................................................................................................................................. 52

6

1. UVOD

Na samom početku ukratko će biti pojašnjeni ciljevi izrade interaktivne školske-web karte

Hrvatske. Kako smo i sami svjedoci ubrzanog razvoja i sve suvremenijih tehnika učenja ne

iznenađuje činjenica da se nastoji, što je više moguće, određene sfere školstva preinačiti u

digitalni oblik. Ne umanjujući pritom kvalitete analognih karata, koje još uvijek prednjače u

točnosti i preglednosti naspram digitalnih, polako dolazi vrijeme da se napravi ponešto i u

pogledu digitalnih karata u svrhu edukacije i obrazovanja.

Karte već tisućljećima služe čovjeku da ''vidi'' svijet koji je i suviše velik i složen da bi se

mogao izravno vidjeti. Baš kao što nam izgovorena i pisana riječ pomažu da se izrazimo ili

razumijemo sugovornika, tako nam i karta pomaže da prikažemo ili si predočimo odnose u

prostoru. Pritom valja imati na umu da ono što prikazuje karta nije umanjena idealna slika

svijeta, već apstraktna predodžba nečega što nam je pristupačnije i razumljivije negoli cijeli

svijet. Do pojave digitalne kartografije tu je predodžbu (uglavnom) netko stvarao za nas,

izabirući što će i kako prikazati, projicirajući nam pritom neminovno ''svoju'' sliku svijeta.

Korištenje osobnih računala doista je izazvalo revoluciju u izradi i korištenju karata

omogućivši gotovo svakom korisniku računala i interneta da napravi ''pravu'' kartu

zadovoljavajuće kvalitete. Ukratko, digitalna kartografija omogućila nam je da svijet vidimo i

učimo ''drugim očima''.

Budući da na internetskom prostoru ne postoji interaktivni kartografski prikaz Republike

Hrvatske namijenjen osnovnoškolskom uzrastu, možda bi upravo ovakva jedna karta uvela

neke preinake.

Znanja o geografiji i upoznavanje s prostornim odnosima učenici prvenstveno stječu na

klasičan način putem tiskanih školskih atlasa i udžbenika. Usporedno s tim danas smo sve

više izloženi nizu servisa za geoinformacije (Google Earth, Google Maps, Bing Maps,

OpenStreetMap itd.). Samo razumijevanje takvih servisa i rješavanje svakodnevnih prostornih

upita bilo bi mnogo efikasnije ukoliko bi se napravila podloga predznanja još od ranog

djetinjstva.

Izrada interaktivne web-karte Republike Hrvatske, uvažavajući dostignuća klasične atlasne

kartografije koristeći prednosti informatičkih tehnologija obuhvatila bi sljedeće ključne

elemente;

7

1. Katalog osnovnih pojmova vezanih uz kartografski prikaz prostora s ilustriranim

objašnjenjima;

2. Općegeografsku interaktivnu kartu Republike Hrvatske prilagođenu

osnovnoškolskom uzrastu (do 4. razreda)

3. Izbor tematskih karata Republike Hrvatske za navedeni uzrast, te

4. Poučni i zabavni dio u kojem učenici mogu kreativno istraživati i samostalno

izrađivati kartografske prikaze Republike Hrvatske.

Ukoliko bi se jedna ovakva web-karta realizirala na zamišljeni način to bi uvelike pridonijelo

popularizaciji i širenju znanja vezanih uz geoinformacije, te na taj način pridonijelo stvaranju

temelja za geoosviješteno, odnosno geoosposobljeno društvo već u ranom uzrastu.

Za kraj kratko: ''Obrazovanje nije učenje činjenica, već treniranje mozga da misli'' (Albert

Einstein).

8

2. PREDMET I PODJELA KARTOGRAFIJE

Na samom početku nešto o samom porijeklu riječi kartografija. To je složenica od dvije grčke

riječi: χαρτηζ, (lat. charta) što znači list, povelja, karta, i γραφω što znači pišem, crtam,

odnosno u ovom konkretnom primjeru, crtanje karte. Ona kod starih Grka nije korištena u

današnjem smislu. Najpoznatiji kartograf starog svijeta Ptolomej, u II. stoljeću definirao je

geografiju kao ''linijsko predstavljanje dijela Zemlje sa svim onim što se na nju odnosi''. Od

XVIII. stoljeća navedenom se problematikom počinje baviti i geodezija (Peterca i dr., 1974).

Kao predmet kartografije uzima se karta. Karta je poseban oblik predstavljanja objektivne

stvarnosti. Ta stvarnost je Zemljina površina skupa s oblicima i objektima na njoj, koji su

rezultat čovjekove i prirodne djelatnosti, a zatim i prirodne i društvene pojave koje se mogu

dovesti u usku vezu sa Zemljinom površinom. Govoreći na taj način govorimo o geografskim

kartama. Ta stvarnost dakako može biti i površina nekog drugog nebeskog tijela, primjerice iz

Sunčevog sustava, (karta Mjeseca, zvjezdane karte), itd...

Osim karte, u obliku kartografskog predstavljanja ubrajaju se i reljef i globus, te su i oni

predmet kartografije. Međutim, količinski odnos reljefa i globusa prema kartama je u

prošlosti pa tako i sada, neznatan, stoga ni kao predmet kartografije nisu karakteristični.

(Peterca i dr., 1974).

2.1. Definicija

Kartografija se od geografije i geodezije razlikuje po objektu istraživanja. Kao objekt

istraživanja u geografiji uzima se izgled, sadržaj i značenje pojedinih dijelova površine

Zemlje dok je objekt istraživanja geodezije izmjera Zemlje. Dolazi se do logičnog pitanja što

je objekt istraživanja kartografije?

Objekt istraživanja kartografije je pretvorba prostorne stvarnosti u grafički prikaz u ravnini, tj.

pronalaženje najbolje kartografike i vrste kartografskog prikaza, kako bi taj prikaz bio takav

da kod korisnika može izazvati što bolju predodžbu prostorne stvarnosti.

Nije pritom lako dati jedinstvenu definiciju kartografije, stoga će se spomenuti nekoliko

najznačajnijih.

9

Kartografija je nauka koja proučava sadržaj karata i način njihovog izražavanja, kao i metode

izrade, izdavanja i iskorištavanja karata. Također, razrađuje teoretske osnove i utvrđuje

principe na kojima se bazira karta, metodiku te tehniku izrade karte i osnovne pravce njenog

iskorištavanja (Peterca i dr., 1974.).

Kartografija je staro umijeće, vještina, struka, no riječ kartografija prvi se put pojavljuje uz

riječi geografija i horografija izgravirana na jednom geodetskom instrumentu iz 1576. godine.

Kao pojam za znanstvenu djelatnost prvi ju je upotrijebio povjesničar geografije M. F.

Desantarem1839. godine (Frangeš, 2008).

Sve do 19. stoljeća kartografija se nalazila isključivo u okvirima geografije, s obzirom na to

da su poticaji za razvoj bili isključivo geografska otkrića. Nadalje pravi poticaji za razvoj

dolaze u 15. stoljeću razvojem matematike u okvirima teorije kartografskih projekcija.

Geodezija je sljedeća na listi poticaja, kao primijenjena matematička disciplina, ponajviše kao

geodetska osnova teorije izohipsi.

Prema Hakeu definicija kartografije iz 1994. godine glasi: '' Kartografija je djelatnost koja se

bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom prostornih informacija, te

posebno njihovom vizualizacijom kartografskim prikazom. Pri tome se prostornom

informacijom smatra svaki navod, kojemu uz iskaz o značenju objekta pripada i položajna

određenost u datom sustavu.''

Kartografija je disciplina koja se bavi zasnivanjem, izradom, promicanjem i proučavanjem

karata (ICA 1995).

Nije na odmet napomenuti kako je kartografija u početku kao primijenjena znanost

preuzimala znanja, metode i teorije od drugih znanosti da bi naposljetku koristeći spoznaje

dobivene vlastitom praktičnom djelatnošću, stvorila svoje teorije i svoje metode. U novije

doba kartografija širi svoje afinitete te započinje preuzimati odgovarajuća znanja i iz drugih

područja, primjerice iz psihologije, komunikacijskih znanosti, informatike i dr. Pri tome

nastoji primijeniti nove teorije, kao što su teorija znakova, teorija informacija, teorija modela i

dr. (Frangeš, 2008).

10

2.2. Podjela kartografije

Kartografiju možemo podijeliti ovisno o različitim karakteristikama gledanja. Tako prema

objektu prikaza kartografiju dijelimo na sljedeće :

1. Topografska kartografija: dio kartografije koji proučava načine zasnivanja, izrade,

upotrebe i održavanja topografskih karata.

2. Tematska kartografija: bavi se zasnivanjem, izradom, upotrebom i održavanjem

tematskih karata i sadržaja vezanih uz njih.

Prema namjeni, s obzirom na dobnu granicu korisnika te interes korisnika koji će se služiti

krajnjim prozvodom kartografije dakle kartom, kartografiju dijelimo na:

1. Vojna kartografija (topografske, hidrografske karte)

2. Informativna kartografija

3. Civilna kartografija

Civilna kartografija se dalje dijeli na katastarsku, planersku, školsku, atlasnu kartografiju i dr.

Vidljivo je da se u ovoj kategoriji nalazi i dio kartografije koji će biti temelj ovog diplomkog

rada, a to je školska kartografija.

Podjela odnosno klasifikacija karata po teritorijalnom obuhvatu, dijeli karte s obzirom na

određeni dio Zemljine površine koji je prikazan na istoj. Prema tome, postoje:

1. Karte svijeta

2. Karte kopnenih površina

- kontinenata

- država

- pokrajina

3. Karte vodenih površina

- oceana

- mora

- zaljeva

11

Školska web-karta Hrvatske očigledno spada u drugu podjelu karata kopnenih površina, i to

bazirajući se na prostor države Republike Hrvatske s prostorom okolnih (susjednih) zemalja

ovisno o površini istih koji je našao svoje mjesto u samom okviru karte.

S obzirom da je reljef Zemlje neprekidan te nema svoj završetak, možemo reći da je na neki

način tzv. trodimenzionalni kontinuum koji se prostire po cijeloj kugli Zemaljskoj, ne bi bilo

stoga poželjno da se prikaz reljefa Hrvatske završi na samim njenim granicama, već da se

prostire do samog okvira, radi lakšeg shvaćanja i konkretnije predodžbe mladih korisnika o

izgledu istog.

3. DIGITALNA KARTOGRAFIJA

Spominjući kartografiju, logično je da se u današnjem tzv. ''informatičkom vremenu'' sve više

i više susrećemo i s pojmom digitalna kartografija.

Pod digitalnom kartografijom podrazumijevamo primjenu kompjutorske tehnologije u

kartografiji. Prvi prijedlog o primjeni kompjutorske tehnologije u kartografiji iznesen je na

Kartografskoj konferenciji u Chicagu 1958. Od 1960. nadalje dolazi do postepenog razvoja

kompjutorski podržanih metoda u kartografiji. Želja je bila da se izrada karata racionalizira i

da se u tu svrhu konvencionalne tehnike zamijene kompjutorski podržanim (Grünreich 1992).

U posljednje vrijeme sve se više upotrebljava još kraći naziv, kompjutorska kartografija (eng.

computer cartography) (Clarke 1990). Pojedini autori upotrebljavaju termin digitalna

kartografija, iz kojeg je uočljivo da se svi procesi odvijaju u digitalnom obliku (Grünreich

1993b).

Clarke (1990) uz termin kompjutorska kartografija upotrebljava i termin analitička

kartografija. Analitička kartografija obuhvaća teoretske i matematičke osnove te pravila

kojima se kartografi služe u izradi karata. Kompjutorska kartografija sadrži skup metoda i

tehnika za izradu karata suvremenom kompjutorskom tehnologijom. Kompjutorska

kartografija je, zapravo, dio kompjutorske grafike, tj. primjene kompjutorske tehnologije u

izradi raznovrsnih grafičkih prikaza.

12

U razdoblju 1980. -1990. široko su se počeli upotrebljavati mikroprocesori. Kompjutorski

podržano projektiranje (eng. Computer Aided Design - CAD) postalo je svakodnevno u

industriji i obrazovanju, stoga ne čudi izbor upravo digitalne web-karte kao temelj za izradu

školske karte.

Karte se često primjenjuju kao sučelja za druge informacije na webu. Mogu biti upotrijebljene

samo kao vizualni putokaz, kao način priopćavanja informacija ili kao primjer mnogim

različitim vrstama dostupnih karata.

Kako se razvija tehnologija Interneta, tako se razvijaju i načini na koje se karte mogu

isporučiti i upotrijebiti; npr. upotreba animacije interaktivno uključivanje i isključivanje

slojeva karte pružaju dinamičnije mogućnosti za prikazivanje karata u rasterskom i

vektorskom obliku te interakcije korisnika.

3.1. Elektroničke karte i atlasi

Budući da se u današnje vrijeme elektronička karta i elektronički atlas postepeno ustaljuju kao

termini za dva nova proizvoda digitalne kartografije, nužno je istaknuti definicije digitalne

karte, elektroničke karte i elektroničkog atlasa. Definicije navedenih pojmova izlaže u svom

rukopisu 2004. godine prof. N. Frančula.

Digitalna karta je karta u vektorskom i/ili rasterskom formatu pohranjena na nosioce pogodne

za računalnu obradu. Sadrži softver i sve atribute za prikaz na ekranu monitora ili crtanje

ploterom uključujući potpunu signaturizaciju, nazive i opis karte (Deutsche Gesellschaftfür

Kartographie 1993).

Elektronička karta je interaktivni kartografski sustav za pretraživanje i pokazivanje

informacija. Sastoji se od jedne ili više karata pohranjenih u rasterskom ili vektorskom

formatu i baze podataka s opisnim podacima o pojedinim objektima. Sadrži i softver za

pretraživanje i pokazivanje karata i opisnih podataka na ekranu osobnog računala ili radne

stanice. Osim karata i teksta elektronička karta sadrži zvuk i pokretne i nepokretne slike

(Christ 1994).

13

Elektroničke karte izrađuju se za posebne namjene. Elektronička karta u obliku plana grada

služi za brzo pronalaženje potrebnih informacija, npr. određene ulice, hotela ili kazališta. Na

elektroničkim kartama sitnih mjerila brzo se može pronaći određeno naselje i dobiti opsežne

opisne, zvučne i slikovne informacije itd. Elektroničke karte često se primijenjuju za

planiranje putovanja i traženje najkraćeg ili najbržeg puta između dva mjesta.

Elektronički atlas sastoji se, pored uvodnog dijela, obično od tri segmenta. Grafički dio služi

za prezentaciju elektroničkih karata, dijagrama i drugih grafičkih prikaza. Informacijski dio

sadrži podatke o kartama i grafikonima, npr. tumač znakova, modul za određivanje

udaljenosti, tekstualne podatke o mnogim objektima i sl. Pretraživački dio omogućuje

orijentaciju i pretraživanje svih informacija atlasa (Sieber, Bär1996).

Ormeling (1995) razlikuje tri tipa elektroničkih atlasa:

- pokazne atlase

- interaktivne atlase

- analitičke atlase.

Pokazni atlasi sastoje se u grafičkom dijelu od skaniranih karata, koje se sadržajno i

kartografski ne mogu mijenjati. Interaktivni atlasi omogućuju izbor i kombinaciju varijabli

(npr. područje, tip dijagrama, granice klasa, boje). Interaktivnost je, međutim, ograničena

ugrađenim mogućnostima. Karte su sastavljene od slojeva pa se sadržaj nove karte može

sastaviti po izboru. Analitički atlasi omogućuju korisniku da, kao i u geoinformacijskim

sustavima, bira sadržaj karte i kartografski je uobličuje prema vlastitim potrebama. Pritom

često postoje i mogućnosti numeričko-kvantitativne analize. Po teritorijalnom obuhvatu

elektronički atlasi izrađuju se kao atlasi svijeta, kontinenata, država i oblasti. Po sadržaju

dijele se u općegeografske i tematske, a po namjeni u znanstveno-priručne i školske (Bidenko,

Kudrau 1992).

Elektroničke karte i atlase pojedini autori nazivaju multimedijskim kartama i atlasima (Sieber,

Bär 1996), jer poput ostalih računalskih multimedijskih dokumenata integriraju u sebi

osnovne multimedijske elemente (slike, zvuk, tekst) (Maštruko 1995).

14

3.2. Kartografija i internet

Internet je međunarodna računalna mreža sa velikim brojem računala koji čini i opći skup

podataka, informacijskih procesa i ljudi koji te podatke daju ili ih upotrebljavaju. Sačinjen je

od mnogo nacionalnih mreža, pruža neizmjeran opći potencijal obavijesti, znanja, načina

komunikacije i suradnju ljudi iz svih krajeva svijeta (Meter i dr., 1995).

Na internet se može gledati kao fizičku zbirku različitih hardvera, primjerice usmjerenika i

drugog mrežnog hardvera, kao skup osnovnih komunikacijskih protokola ili čak kao zasebnu

ideju o pevezivanju i komuniciranju ljudi.

Web je jedna od najzanimljivijih mrežnih usluga. Omogućava svakome tko ima pristup

Internetu da svoje podatke predoči drugima na zanimljiv i oku ugodan način ili da na

jednostavan način pristupi podacima koje netko nudi.

3.2.1. Web-karte

Web-karte mogu biti statičke i dinamičke. Obje skupine uključuju karte koje se mogu samo

pregledavati (view only) i interaktivne karte. Većina karata na webu danas su još uvijek

statičke i nisu interaktivne. To su npr. skanirane karte postavljene na web. Neke vrlo stare i

teško dostupne karte postaju na taj način dostupne mnogima.

Statičke karte mogu biti i interaktivne. "Klikom" na pojedino mjesto izazivaju se određene

operacije, npr. pridruživanje dodatnih informacija, zumiranje i sl. Web ima nekoliko

mogućnosti za prikaz dinamičkih procesa putem animacije. Tipičan je primjer globus koji se

okreće ili kretanje oblaka na meteorološkim kartama (Frančula, 2004).

Najveća prednost web-karata iz perspektive korisnika je njihova dostupnost i aktualnost.

Dostupnost je 24 sata na dan bez ikakvih ograničenja. Problem aktualnosti karata ostaje i

upotrebom CD-ROM-a. Tek web donosi bitan napredak. Primjer su meteorološke karte,

također i autokarte, tj. stanje cesta u izgradnji.

Dostupnost i aktualnost, dvije glavne prednosti web-karata, nisu uvijek potpuno ispunjene.

Neke web-stranice nisu redovito održavane pa korisnici gube povjerenje u te stranice. Mnogo

15

je važnije da u praksi postoje i ograničenja u dostupnosti: pronalaženje web-karata, jezik,

dostupnost svima, web-karte i geopodaci uz naplatu, dostupnost Interneta, brzina prijenosa

podataka.

Što se tiče jezika treba reći da je engleski dominantan. Ali tek 10% svjetskog stanovništva

služi se tim jezikom, a 20% je nepismeno. Nadalje, napišemo li neko geografsko ime krivo

nećemo pronaći traženu kartu ili geopodatke. Ekonomski čimbenici glavni su razlozi

ograničenja u pristupu na web. Podaci dostupni bez naplate nisu uvijek najkvalitetniji.

Ograničavajući faktor su i troškovi pristupa Internetu. Uvjeti su snažno računalo, modem,

softver, telefonski troškovi. Najveći problem za korisnika je brzina prijenosa podataka.

Web nije samo sredstvo za oglašavanje tradicionalnih kartografskih proizvoda, npr. karata na

papiru i CD-ROM-u te kartografskog softvera. Kreiranje karata na web-stranicama postaje

nova specijalizacija kartografa i kartografskih tvrtki, čiji proizvodi i usluge moraju postati

dostupni i preko weba. Da bi preživjele, kartografske tvrtke i organizacije morat će se

prilagođavati pravilima internetske ekonomije, a to neće uvijek biti lako (Frančula, 2004).

Kad se govori o kartografiji i internetu treba spomenuti i pristup internetu preko mobitela

odnosno tzv. pametnih telefona (smartphone). Prema Petersonu upotreba interneta preko

mobitela sigurno će biti usmjerena na najnovije vijesti, vrijeme i sport. Najvjerojatnije će se i

karte prikazivati na malim ekranima mobitela. Pritom će glavni izazov biti uspostava

specifičnog kartografskog poslužitelja, koji će nuditi karte u formatu prikladnom za male

ekrane mobitela (Peterson, 2000).

Gledajući s današnje pespektive 13 godina od tada može se posvjedočiti da je Peterson bio

potpuno u pravu.

3.3. Prednosti i nedostatci digitalne kartografije

Mnogostruke su prednosti u primjeni digitalne kartografije. S obzirom da je proces izrade

karte vrlo dug i složen proces, često se može dogoditi da su mnoge karte u trenutku izlaska u

tisak već zastarjele. Osim toga u današnje vrijeme postoji potreba za sve većim brojem

raznovrsnih karata, koje s dosadašnjim metodama izrade karata nije moguće zadovoljiti.

16

Karte s vremenom zastarijevaju, jer se grade nove ceste, željezničke pruge, kopaju kanali.

Izgradnjom brana stvaraju se umjetna jezera, grade se nova naselja. Sve su to razlozi da karte

treba u određenim vremenskim razmacima osuvremenjivati. Klasični postupci dugotrajni su i

skupi pa se očekuje da kompjutorske tehnologije ubrzaju osuvremenjivanje (Frančula, 1999).

Vođenje kompjutorske tehnologije trebalo bi s vremenom smanjiti cijenu izrade karata. U

početku su troškovi kompjutorski podržanih postupaka mnogo veći od klasičnih jer

zahtijevaju velike investicije za nabavu hardvera, softvera, prikupljanje podataka u digitalnom

obliku. S vremenom troškovi se smanjuju i u određenom trenutku postaju manji od troškova

klasične izrade.

Digitalna kartografija omogućuje, nadalje, rješavanje zadataka, koje do sada uopće nije bilo

moguće riješiti ili je njihovo rješavanje bilo opterećeno velikim teškoćama. To je npr.

prenošenje sadržaja karte iz jedne projekcije u drugu ili promjena grafike karte (Frančula,

2004).

Uvođenje računala u kartografiju ima i neke "negativne" učinke (Clarke1990, str. 910).

Količina tehničkih umijeća kojima kartograf mora ovladati u posljednje vrijeme enormno je

porasla. Kartograf danas mora biti stručnjak za računalno programiranje, baze podataka,

digitalnu obradu slika, daljinska istraživanja, zemljišne i geografske informacijske sustave.

Drugi nedostatak, koji su računala donijela kartografiji je da danas i kartografski nestručnjaci

mogu izrađivati karte. Gotovo dvadeset godina kompjutorska kartografija je stvarala prilično

loša kartografska djela, koja su prihvaćena, jer su bila nova i različita.

Danas se pomoću računala mogu izrađivati karte, koje su tako dobre ili čak estetski bolje od

onih izrađenih rukom. Sa sve savršenijim softverom, lakim za upotrebu, kartografi gube

monopol na izradu karata. Međutim, kartografi se ne moraju bojati za svoju budućnost. Oni

imaju i imat će sve više posla, samo trebaju prihvatiti činjenicu da su se definicije karte i

kartografije promijenile. Osim karata i atlasa na papiru, sve se više izrađuju i upotrebljavaju

karte i atlasi u digitalnom obliku (Frančula, 2004).

17

4. PRETHODNA ISTRAŽIVANJA

Netom prije same razrade ideje kako bi školska web-karta trebala izgledati poželjno je

pozabaviti se postojećim sličnim kartama koje su dostupne na internetu te utvrditi njihove

prednosti odnosno nedostatke. Kao što je već napomenuto u uvodnom dijelu, na internetu ne

postoji do kraja realiziran još niti jedan interaktivni kartografski prikaz Republike Hrvatske s

naglaskom školske namjene i to za osnovnoškolski uzrast.

4.1. Web-atlas Hrvatske

Za početak krenimo od postojećeg web-atlasa Hrvatske, koji je bio i polazište za izradu

školske karte. Web-atlas Hrvatske napravljen u sklopu diplomskog rada kolegice Zdenke

Džakule, izrađen na Zavodu za kartografiju i fotogrametriju, 2012. godine, može se pronaći

na sljedećoj internetskoj stranici: http://www.kartografija.hr/skolskiatlas/ .

Slika 1. Web-atlas Hrvatske

Pogledom na internetski izvornik možemo vidjeti kolike su mogućnosti ovakvog atlasa. Osim

što se povećanjem dijela prikaza količina informacija progušćuje, ovakav interaktivni atlas

pruža kartu Hrvatske s prikazom objekata kao što su izohipse, obalna crta, planine, nazivi

otoka, granice država na moru, granice država na kopnu, jezera, državne ceste, autoceste,

18

željezničke pruge te imena gradova i sve to u najvećem približenju. Također postoji i

mogućnost uključivanja/isključivanja svih objekata. Klikom miša na određene objekte mijenja

se sadržaj same karte i omogućuje pretraživanje ovisno o željama korisnika, u svrhu

informiranja na zabavan i jednostavan način.

No, detaljnim pregledom uočeni su neki od propusta. Primjerice, na sljedećoj slici prikazan je

istočni dio Hrvatske kao i rijeke prikazane u tom pogledu. Jasno se vidi da nedostaje rijeka

Dunav te da rijeka Sava nema svoj prirodan tok.

Slika 2. Uočeni nedostatci

Isto tako, vidimo da u ovom pogledu posebno prometnice dolaze do izražaja te su prikazane u

prvom planu, dok su drugi reljefni i prirodni oblici izgubili na važnosti. Bitno je naglasiti

kako je stavljena naznaka da je Školska karta Hrvatske u razvoju, te će se daljnjim radom ti

nedostatci pokušati minimalizirati koliko je to moguće.

19

4.2. Interaktivni atlas Republike Hrvatske

Također napravljen u sklopu diplomskog rada na Geodetskom fakultetu od strane kolegice

Irene Holubek 2007. godine. Interaktvni atlas Republike Hrvatske može se pronaći na

sljedećoj stranici: http://irena.kartografija.hr/. Ovakav atlas jednostavan je alat za proučavanje

područja Hrvatske. Radi se o atlasu informativnog karaktera koji je namijenjen velikom broju

korisnika, stoga se na njemu nije potrebno puno zadržati.

4.3. Internetski servisi

Osim atlasa i karata napravljenih u sklopu diplomskih radova Internet je prepun geoprostornih

podataka. Tako smo izloženi sveprisutnim servisima za geoinformacije, primjerice; Google

Earth, Google Maps, Bing Maps, OpenStreetMap, itd. Takvi servisi osmišljeni su za

korištenje širokom spektru korisnika bez tendencije školske namjene.

Tako primjerice Google Earth omogućuje pretraživanje prikaza ulica, 3D-objekata, povijesnih

slika, korištenje navigacije, traženje mjesta, crtanje i mjerenje te omogućuje obilaske,

istraživanje Marsa, Mjeseca i neba, itd. Vodiči za napredne obuhvaćaju: snimanje obilaska,

uvoz KML, KMZ i GPS podataka, geografsko označavanje fotografija itd.

Korištenje takvih servisa u ranoj dobi bez prethodnog poznavanja temeljnih svojstava

kartografskog prikaza prostora neće rezultirati potpunim razumijevanjem prostora. Ovom

školskom web-kartom pokušat će se postići da se od rane dobi kroz zabavni sadržaj djeci na

neki način usadi geografsko shvaćanje prostora, a naposljetku i kreativnost u samoinici-

jativnom istraživanju prostora.

20

5. IDEJNI KONCEPT

Kako bi se najlakše opisala ideja samog predmeta diplomskog rada Školska web-karta

Hrvatske, započnimo od trivijalnog dijagrama. Na slici 3. vide se tri elementa koja bi sažeta u

jedno činila Školsku web-kartu Hrvatske.

Slika 3. Idejni koncept

Započnimo od karte kao temeljnog elementa. Geografska karta Hrvatske, pripremljena je u

digitalnom obliku te je pristup karti omogućen preko Interneta. O samom postupku izrade i

pripremi podataka bit će govora nešto kasnije u poglavlju 6.

Drugi sastavni dio Školske web-karte činit će pojmovnik. Pojmovnik je napravljen kompletno

u skladu s Nacionalnim kurikulumom izdanog od strane MZOS (Ministarstvo znanosti

obrazovanja i sporta).

Naime, Nacionalni okvirni kurikulum čini polazište za izradu nastavnih planova, odnosno

definiranje optimalnog opterećenja učenika te izradu predmetnih kurikuluma temeljenih na

razrađenim postignućima odgojno-obrazovnih područja.

Izrada kurikulumskih dokumenata, uključujući i Nacionalni okvirni kurikulum, predstavlja

složen i dugotrajan proces koji podrazumijeva trajno vrjednovanje i samovrjednovanje

odgojno-obrazovnoga tijeka onih koji uče i onih koji poučavaju te stalnu povezanost

obrazovne politike sa znanošću i odgojno-obrazovnom praksom.

karta

animacija pojmovnik

21

S obzirom na to da je plan i ideja da potencijalni korisnici Školske web-karte budu u prvom

redu učenici i njihovi učitelji pa tek poslije opća populacija, nije bilo moguće izbjeći određena

pravila prilikom njezine izrade te uzeti u obzir maksimalno opterećenje učenika, najviše iz

razloga što je ovaj diplomski rad edukacijskog karaktera.

Svi pojmovi koji će biti spomenuti u okviru ovog rada, izvučeni su iz udžbenika Prirode i

društva, i to Eureka 1, Eureka 2, Eureka 3 (udžbenik i radna bilježnica autora: Sanja Ćorić te

Snježana Bakarić Palička) te Moja domovina (udžbenik prirode i društva za 4. razred osnovne

škole autora Tomislava Jelića). Svi pojmovi abecedno su poredani po godinama učenja i

nalaze se u Prilogu 1.

Iako je idejni plan na početku bio da se kao treći sastavni element rada uvedu animacije, te

preko njih sadržaj karte poveže sa pojmovnikom prilagođen tom uzrastu kroz rad ćemo vidjeti

da je za to trebalo puno više vremena i znanja, što se nije moglo do kraja realizirati u

određenom datom periodu.

22

6. TEHNOLOGIJA I PROCES IZRADE

U ovom poglavlju će biti pobliže objašnjene tehnologije korištene pri izradi Školske web-

karte kao i sam postupak izrade. S obzirom na to da se proces izrade jedne karte sastoji od

niza kartografskih radova koji su međusobno povezani, nabolje je započeti sistematskim

redoslijedom kako je i nastajala.

6.1. Prikupljanje podataka

Proučavanje zadatka u svrhu izrade karte je početni korak autora u pripremnim radovima. U

zadatku je obično naznačena tema i namjena karte, zahtjevi koji se karti postavljaju,

predviđeni sadržaj i veličina karte.

Prvi korak pri izradi jedne karte su prikupljeni podaci ili tzv. kartografski izvori. Postoji

mnogo načina prikupljanja kartografskih izvora. S ozbirom na to da živimo u tzv. 'digitalnom

dobu', većina podataka može se prikupiti i na Internetu.

Podaci korišteni pri izradi ovog diplomskog rada preuzeti su većinom od kolegice Zdenke

Džakule, koja je akademske 2011./2012. u cilju diplomskog rada izradila ''Web atlas

Hrvatske''. Ti su podaci većinom skinuti s besplatnih stranica DIVA-GIS, te Open Street

Mapa. Takvi podaci nisu bili potpuno sređeni već djelomično. Započnimo od samog početka.

6.2. Uređivanje podataka

Svi preuzeti podaci su u .shp formatu. ESRI Shapefile ili jednostavnije shapefile je popularni

vektorski format prostornih podataka za GIS softver. ESRI ga je razvio kao otvorenu

specifikaciju za interoperabilnost podataka između ESRI-jevih i drugih softverskih proizvoda.

Shapefile prvenstveno opisuje geometriju koja se sastoji od osnovnih geometrijskih objekata

kao što su točka, linija i poligon.

Svaki od navedenih objekata sadržava neke od atributa koji ga opisuju bilo da se radi o

rednom broju, duljini, površini ili nekom drugom svojstvu koje je vezano za objekt.

23

Iako je shapefile uobičajen i jedinstven termin, shapefile se zapravo sastoji od skupa datoteka

sa različitim ekstenzijama od kojih su tri datoteke obavezne i to: .shp, .shx, .dbf (Čuljat,

2010).

Tablica 1. Prikaz obveznih shapefile ekstenzija i pripadajućih podataka

Ekstenzija Opis podataka

.shp shape format, geometrija objekta

.shx shape indeks format, indeks koji označuje geometriju i omogućava brzo

pretraživanje u oba smjera, sprijeda i straga

.dbf atributni format, atributi poredani u stupce za svaki objekt

Sve datoteke istoimene ekstenzije .shp otvorene su u programu AutoCAD Map3D 2012

pomoću naredbe mapimport.

Logična je pretpostavka da će tako preuzeti podaci s obzirom da su prikupljeni sa svjetski

javno dostupnih besplatnih web stranica biti u WGS84 sustavu odnosno World Geodetic

System 1984. Google Maps/Earth, OpenStreetMap, Bing Map, itd. takav sustav koriste kao

temeljni koordinatni sustav za pohranu podataka iako prikazuju podatke u projekciji.

S obzirom na to da se za područje pregledne državne kartografije Republike Hrvatske koristi

projekcijski koordinatni sustav uspravne Lambertove konformne konusne projekcije sa

standardnim paralelama 43°05' i 45°55' odnosno HTRS96/LCC, bilo je potrebno kreirati novi

koordinatni sustav, što je i učinjeno u AutoCad Map-u. Da bi kreirali novi sustav potrebno je

znati projekcijske parametre. U tablici 1. nalaze se službeni parametri Lambertove konformne

konusne projekcije definirani od strane Državne geodetske uprave, 2004. godine.

Tablica 2. Projekcijski parametri LCC-a

Opis novog službenog hrvatskog referentnog koordinatnog sustava za kartografsku projekciju HTRS96/LCC

Država Republika Hrvatska Oznaka referentnog koordinatnog sustava

HR_ETRS89/LCC

Područje primjene referentnog koordinatnog sustava

Republika Hrvatska

Primjena koordinatnog referentnog kartografija za mjerilo 1:500 000 i sitnija mjerila

24

sustava

Oznaka datuma ETRS89 Alias datuma Europski terestički referentni sustav u epohi 1989,0 Tip datuma geodetski Ishodišna točka datuma geocentar Epoha realizacije datuma 1989,0 Područje valjanosti datuma Europa Primjena datuma Europski datum konzistentan s ITRS u epohi 1989,0 i

fiksiran kao stabilni dio Euroazijske ploče za potrebe georeferenciranja, GIS-a i geodinamičke zadaće

Oznaka početnog meridijana Greenwich Geodetska (elipsoidna) dužina početnog meridijana

0 o

Napomena uz početni meridijan geodetske (elipsoidne) dužine pozitivne prema istoku

Oznaka elipsoida GRS80 (Geodetic Reference System 1980) Elipsoid poznat i pod imenom novi internacionalni Velika poluos elipsoida 6 378 137 m Oblik elipsoida pravi Inverzna spljoštenost elipsoida 298,257222101 Oznaka koordinatnog sustava HTRS96/LCC Dimenzija koordinatnog sustava 2 Napomena uz koordinatni sustav Lambertova konformna konusna projekcija s dvije

standardne paralele

Ime osi koordinatnog sustava N Smjer osi koordinatnog sustava sjever Jedinica osi koordinatnog sustava metar

Ime osi koordinatnog sustava E Smjer osi koordinatnog sustava istok Jedinica osi koordinatnog sustava metar

Identifikator projekcije LCC Područje projekcije Republika Hrvatska Primjena projekcije kartografija za mjerila 1:500 000 i sitnija Naziv projekcije Lambertova konformna konusna projekcija s dvije

standardne paralele Formule za projekciju Hooijberg (1997): Practical Geodesy, str. 81- 84, 133-139 Broj parametara projekcije 4

Naziv parametra projekcije geodetska (elipsoidna) širina ishodišta Vrijednost parametra projekcije 44o30' sjeverne širine Napomena o parametru projekcije srednja paralela područja preslikavanja

Naziv parametra projekcije geodetska (elipsoidna) dužina ishodišta Vrijednost parametra projekcije 16o30' istočno od Greenwicha Napomena o parametru projekcije istovremeno geodetska (elipsoidna) dužina srednjeg

meridijana područja preslikavanja

Naziv parametra projekcije standardna paralela Vrijednost parametra projekcije 43o05' sjeverne širine Napomena o parametru projekcije

Naziv parametra projekcije standardna paralela Vrijednost parametra projekcije 45o55' sjeverne širine Napomena o parametru projekcije

25

Nakon transformacije potrebno je bilo krenuti u postepeno uređivanje prikupljenih podataka

kao i njihovo modeliranje, generalizaciju, dopunjavanje itd. Cijeli postupak rađen je jednim

dijelom u AutoCAD Map-u, no većina je pripremljena u probnom Adobe Illustratoru CS6, te

naposljetku skinutom Adobe Illustratoru CS5 programu.

6.2.1. Adobe Illustrator

Adobe Illustrator je jedan od vektorskih grafičkih programa za crtanje koji je razvila američka

tvrtka Adobe Systems. Adobe Illustrator je isprva razvijen za računala Macintosh 1986. (prva

isporuka bila je u siječnju 1987.) kao nastavak daljnje i uspješne komercijalizacije već

razvijenih Adobeovih softwerskih rješenja poput razvoja fontova i PostScript računalnog

jezika. Danas je Adobe Illustrator pogodan za rad na svim računalima s operacijskim

sustavima Mac OS X ili Microsoft Windows.

Adobe Illustrator omogućava korisniku da bude izrazito precizan kada je u pitanju stvaranje

dizajna. Prednost ovog programa očituje se i u tome što postoji jako velik broj tutoriala te

predložaka odnosno šablona kako i na koji način nešto funkcionira. To je veliki plus kada su u

pitanju novi korisnici. Prilikom usporedbe Adobe Illustrator sučelja može se uočiti izrazita

sličnost sa ostalim sučeljima Adobeovih proizvoda.

Jedan od razloga zbog čega je izabran baš Adobe Illustrator kao temeljni program za

uređivanje prikupljenih i crtanje novih objekata, jest činjenica da se svaki crtež pripremljen u

navedenom programu može spremiti u SVG formatu. SVG format kako će kasnije biti

opisano bit će nit vodilja i temelj cjeloukupnog rada Školske web-karte.

Kompatibilnost je važna ukoliko korisnici žele otvarati i spremati datoteke različite vrste ili

raditi s drugim korisnicima koji nemaju isti grafički program. Adobe se hvali da u programu

„možete raditi s gotovo bilo kojom vrstom grafičke datoteke.“ Neki od značajnih su DXF i

DWG koji omogućavaju korisnicima rad u AutoCAD-u.

Proces uređivanja karte u Adobe Illustratoru trajao je prilično dugo, s obzirom na to da

veličina prikaza u konkretnom slučaju obuhvaća područje cijele države, kao i područje

26

okolnih država. Očigledno je da će se raditi o velikom broju objekata i to: rijeka, jezera,

prometnica (autocesta, željeznica, glavnih cesta), naselja, administrativnih granica,

nacionalnih parkova itd.

To je dakako i jedan od razloga zbog čega se primjerice jedna ovakva karta može uređivati

jako dugo, puno duže od predviđenih šest mjeseci.

6.2.2. Posjet Hrvatskoj školskoj kartografiji

Hrvatska školska kartografija obilježivši 60 godina postojanja utkala je svoje djelovanje u

povijest i kulturu ovog dijela prostora Europe. Osnovana pod nazivom "Učila" 1947. godine,

okupila je stručnjake geografskog i geodetskog profila koji su zajedno s mukotrpnim ručnim

radom ostalih radnika omogućili na ovim prostorima prva pomagala u nastavi.

U počecima postojanja osim karata i atlasa, globusa, ova je ustanova imala i reljefnu

radionicu u kojoj su se izrađivali reljefi pojedinih dijelova Hrvatske. Vrijednim ručnim radom

sporo ali uspješno izrađivani su atlasi: geografski, povijesni, zidne karte, priručne karte, male

atlasne karte, karte za stolne mape i globusi. Danas se uspješnost ustanove očituje

sveprisutnim uključivanjem u nove tehnološke mogućnosti.

Upravo iz navedenih razloga zamišljen je i realiziran posjet Hrvatskoj školskoj kartografiji s

ciljem upoznavanja s njihovim stručnim radovima. Isto tako prikupljene su korisne

informacije i savjeti vezani za sadržaj karte, s obzirom na njenu namjenu te uzrast korisnika.

Detaljnije o radu Hrvatske školske kartografije može se pogledati na: http://hsk.com.hr/ .

6.2.3. Kartografska generalizacija

Budući da je riječ o digitalnoj web-karti, potrebno je iskoristiti prednosti koje jedna takva

karta pruža. Zna se da se kod analognih karata količina sadržaja ne može mijenjati stoga je

jako važno da se prilikom odluke što prikazati odnosno što ne prikazati na karti vodi dosta

računa. U ovom slučaju djelomice smo oslobođeni takve odluke.

27

Digitalna karta pruža mogućnost zumiranja sadržaja odnosno približavanja. Isto tako moguće

je i realizirati takav koncept da se zumiranjem pogleda na karti poveća odnosno progusti

količina sadržaja. Takav koncept je realiziran i u ovom diplomskom radu, on osim što

smanjuje rizik da će karta biti pregusto izvedena te da konkretan sadržaj neće doći do izražaja,

već i umanjuje rizik od gubitka istog.

Bitno je naglasiti da time nije riješen problem u potpunosti. Još uvijek je potrebno voditi brigu

o kartografskoj generalizaciji.

Kartografska generalizacija jest uopćavanje sadržaja karte prilagođeno mjerilu i (ili) svrsi

karte. Čimbenici koji utječu na generalizaciju jesu:

a) minimalne veličine

Minimalne veličine su veličine ispod kojih se neki grafički element po obliku i veličini ne

može više razaznati. Nije uputno u kartografskom prikazu uvijek ići do minimalnih veličina iz

ovih razloga:

-važne objekte moramo brzo uočiti, a ne da su tek jedva raspoznatljivi,

-razlike u oblicima moraju biti jasno uočljive,

-nemamo uvijek na raspolaganju najbolje tiskarsko-tehničke uvjete.

b) namjena karte

Ako je karta namijenjena za neke kartometrijske radove, tada to dovodi do bitnog

ograničavanja stupnja generalizacije. U izradi tematskih karata, namjena karte postaje

odlučujući čimbenik stupnja generalizacije.

c) značajke krajolika

Značajke krajolika imaju također određen utjecaj na stupanj generalizacije. U predjelima

bogatim vodom prikazat će se na karti manji postotak izvora nego u predjelima siromašnim

vodom, gdje hidrografski objekti imaju mnogo veću važnost.

28

d) mjerilo karte

Mjerilo karte ima presudan utjecaj na stupanj generalizacije, jer se smanjivanjem mjerila

smanjuje prostor za prikaz određenog dijela Zemljine površine, a time i mogućnost točnog i

detaljnog unošenja sadržaja.

U načelu karte na zaslonu (ekranu) monitora, pa prema tome i web-karte imaju promjenljivo

mjerilo, jer se mogu povećavati i smanjivati (zumiranje). Kartografi mogu u kreiranju karata

primijeniti tri vrste zumiranja (Frančula, 2010).

Pri statičkom linearnom zumiranju slika se linearno povećava, ali sadržaj ostaje isti. Karta je

spremljena kao slika. Ako je grafika vektorska, slika je jednako oštra, a ako je rasterska

postaju vidljivi pikseli.

U statičkom stupnjevitom zumiranju dostupna je serija karata istog područja, svaka

oblikovana za drugo mjerilo. Pri zumiranju softver automatski bira najprikladniju kartu za

traženo mjerilo.

U dinamičkom zumiranju postoji izravna veza između mjerila i sadržaja karte. Što je mjerilo

krupnije, prikazuje se više detalja na karti. Potrebna je izravna veza slike i baze podataka.

Kartografska generalizacija i simbolizacija najčešće se mijenja s mjerilom. Naselje u sitnome

mjerilu prikazuje se kružićem, a u krupnijem konturom naselja (Kraak, Brown2001).

6.3. Elementi geografske karte

Karta kao oblik predstavljanja objektivne stvarnosti nije jednostavna. Stoga osoba koja

izrađuje kartu, odnosno njen autor, mora biti dobro upoznat s elementima karte. Radi

upoznavanja karte, ona se raščlanjuje na pojedine elemente od kojih je sastavljena, kako bi se

shvatio smisao i značaj svakog elementa i njihove međusobne veze, odnosno poznavanjem

dijelova upoznajemo i shvaćamo cjelinu. Kod općegeografske karte mogu se posebno

izdvojiti sljedeće četiri grupe elemenata od kojih svaki ima posebnu ulogu (Peterca i dr.,

1974):

a) matematička osnova:

- kartografska projekcija i koordinatna mreža

29

- mjerilo karte

- okvir

- geodetska osnova

b) geografski elementi;

- fizičko-geografski elementi sadržaja: hidrografija, reljef, vegetacijski i reljefni

pokrivač

- socijano-ekonomski elementi sadržaja: naseljena mjesta, ekonomski i socijalno-

kulturni objekti, komunikacije i veze, granice i granični objekti

- geografski nazivi

c) podaci redakcije

- naziv karte

- projekcija

- legenda

- informacije o autoru

- informacije o izvorima i vremenu izrade

- različiti grafikoni

d) dopunski elementi

- grafički (sheme, profili, dijagrami)

- tablični

- tekstualni

Od svih navedenih elemenata geografska Školska web-karta Hrvatske sadrži sljedeće

elemente:

rijeke

jezera

reljef

planine

naselja

željeznice

primarne ceste

30

autoceste

okvir

granice na moru

granice na kopnu

obalne crte kopna i otoka

otoke

nacionalne parkove.

Slika 4. Podaci pripremljeni u Adobe Illustratoru CS5

Geografski elementi su najvažniji dio općegeografske, a posebno topografske karte. Oni čine

tzv. osnovni geografski sadržaj karte. Količina geografskog sadržaja na nekoj karti u prvom

redu ovisit će o mjerilu i namjeni karte. Na nekim kartama primjerice (pregledna geografska)

neki od objekata se potpuno elimiraju (npr. objekti, vegetacijski pokrivač), dok se drugi svode

31

na minimalnu mjeru. Neki od geografskih elemenata kao što su hidrografija, naseljena mjesta

i političke granice pojavljuju se u pravilu na većini karata.

6.3.1. Hidrografija

U kartografiji je hidrografija skupni pojam za sve vode i objekte koji imaju vodu kao sastavni

dio: mora, jezera, bare, lokve, ribnjaci, rijeke, potoci, kanali, izvori, bunari, cisterne,

rezervoari, crpke, vodovodi. Hidrografija je vrlo značajan element sadržaja svake geografske

karte, bez obzira na njenu specifičnost. Vode utječu na razvoj drugih geografskih elemenata,

reljefa, raslinja, naselja, komunikacija itd. Hidrografija ima poseban značaj za kartografa, jer

mu predstavlja neku vrstu osnove za prikazivanje ostalih elemenata sadržaja. Zato se često

nanosi prva i vodi se računa o točnosti nanošenja. Ona je važna i za korisnika karte jer mu

daje mogućnosti da lakše shvati pojedine geografske cjeline (Peterca i dr. 1974).

Najučestalija klasifikacija voda radi preglednosti i lakšeg proučavanja dijeli vode na:

- stajaće vode i detalje na njima

- tekuće vode i detalje na njima

- vode za piće i objekte na njima

U stajaće vode spadaju: mora i jezera, a zatim i bare, lokve i ribnjaci. Predstavljanje stajaćih

voda na kartama sastoji se od predstavljanja obale i vodene površine. Obala ima poseban

značaj, pa je ona i osnovni objekt kartografskog predstavljanja. Kao osnova za sva

predstavljanja je obalna linija. Pod obalnom linijom podrazumijevamo liniju gdje se

neprekidno dodiruju kopno i voda. Ta se linija neprekidno pomiče zbog plime i oseke, što je

bitno kod primjerice topografske karte, no u konkretnom slučaju kada se radi o

općegeografskoj karti države takve promjene su zanemarive.

U tekuće vode ubrajamo rijeke, potoke i kanale. Na karti se jasno izdvajaju rijeke koje imaju

stalno vode, od onih koje povremeno presušuju. Prve se predstavljaju punim linijama, a druge

isprekidanim. Na isti način se ukazuje i na djelove jedne iste rijeke koji povremeno ostaju bez

vode. U ovom diplomskom radu zbog obima posla sve su rijeke prikazane punim linijama, te

je ostavljen prostor za daljnju nadogradnju istih.

32

6.3.2. Reljef

Definicija reljefa svima je već poznata, no nije na odmet ponoviti. Pod reljefom se

podrazumijeva skup svih oblika Zemljine površine, ravnina i neravnina, uzvišenja i

udubljenja. Reljef je jedan od najvažnijih geografskih elemenata, jer daje zemljištu osnovnu

karakteristiku.

Reljef utječe na karakter i raspored drugih geografskih elemanata, posebno hidrografije,

naseljenih mjesta, komunikacija.

Kao osnovna karakteristika klasifikacije reljefa uzima se nadmorska visina. Prema apsolutnoj

nadmorskoj visini tako razlikujemo:

a) nizine, do 500 m apsolutne visine: ravnice, brežuljkasti reljef (srednje apsolutne visine do

200 m), brdoviti reljef (srednje apsolutne visine 200 – 500 m)

b) visine, preko 500 m apsolutne visine: visoravan (veća ravna površina), niskoplaninski

reljef (srednje apsolutne visine 500 –1000 m), srednjeplaninski reljef ( srednje apsolutne

visine 1000 – 2000 m) te visokoplaninski reljef (srednje apsolutne visine preko 2000 m)

(Peterca i dr, 1974).

Predstavljanje reljefa na karti je teže nego predstavljanje bilo kojeg drugog elementa

geografske karte. Za prikaz reljefa na kartama i nadalje se primjenjuju različiti postupci. Sve

ih se može, prema Peterci i dr. (1974), svesti na: perspektivne, prostorne ili plastične (crtice

ili šrafe, slojevi, sjene), geometrijske (kote i izohipse) i kombinaciju raznih postupaka.

S obzirom da će korisnici školske web-karte prvenstveno biti djeca reljef je prikazan skalom

boja, u skladu s Nacionalnim kurikulumom, te zbog lakšeg shvaćanja i jednostavnosti nisu

uzete dodatne predodžbe terena (primjerice izihopse, kote, itd.,) o kojima nije bilo riječi na

nastavnom predavanju.

6.3.3. Komunikacije

U kartografiji se pod komunikacijom podrazumijevaju objekti koji služe za obavljanje

prijevoza. One vežu naseljena mjesta, omogućuju brza i laka kretanja i transport iz jednog

mjesta u drugo, brzo i lako sporazumjevanje ljudi na većim udaljenostima. Kao osnovna

33

karakteristika pri klasifikaciji komunikacija uzima se sredina kojom teče promet. Prema tome,

komunikacije se dijele na:

- kopnene (željeznice, ceste, autoceste)

- vodene (jezerske, riječne i morske)

- zračne

- specijalne

Od nabrojanih vrsta komunikacija za općegeografsku kartu najinteresantnije su kopnene

komunikacije, kojima teče promet duž određenih linija na kopnenom dijelu Zemljine

površine.

Kopnene komunikacije se zbog svojeg linijskog karaktera predstavljaju linijskim znakovima, i

to jednom linijom, debljom ili tanjom, punom ili isprekidanom ili točkastom, odnosno

dvijema linijama ali različitih debljina. Željezničke pruge se predstavljaju obično kao pune

linije sa karakterističnim poprečnim crtama koje podsjećaju na tračnice. Javni putovi se

predstavljaju najčešće kao dvije paralelne linije, između kojih se prostor obično boji crveno,

narančasto, žuto, ljubičasto ili sl.

6.3.4. Granice

Politička i administrativna podjela teritorija također je jedan od redovnih sadržaja i

geografskih i topografskih karata. Posebno je politička podjela redovan element karata uopće.

Za samu podjelu vezani su i politička, odnosno administrativna središta. Ti su podaci potrebni

ne samo organima uprave i društvenim organizacijama već i kulturnim i socijalnim

ustanovama, a u domeni su i vojnog interesa. Zbog toga se na kartama predstavljaju državne i

administrativne granice a posebno se ističu mjesta koja su glavni gradovi odnosno centri

administrativnih jedinica. U konkretnom diplomskom radu, radi se o županijama i njihovim

središtima.

Za predstavljanje granica koriste se elementi linija ili točaka različite debljine. Najčešće to

bude linija ljubičaste, crvene ili narančaste boje, različite debljine. Državna granica se

predstavlja naročito pažljivo i što točnije, treba biti deblja od ostalih linijskih elemenata na

karti da dolazi do izražaja, odnosno često se uz tanak pojas granične linije crta još jedan uzak

pojas nekom bojom u vidu rastera ili fleke.

34

Za svaki objekt pored granice mora biti uvijek jasno vidljivo kojoj strani pripada. Kad granica

ide pored linijskog elementa, puta, rijeke ili sl., znak za granicu je s one strane sa koje je i

granica u prirodi. Ako granica ide rijekom, znak za granicu je nacrtan na samoj rijeci.

6.3.5. Geografski nazivi

Geografska imena na karti uvelike olakšavaju sporazumijevanje i informiranje uz pomoć

karte. Pomoću karte i naziva na njoj olakšava se pronalaženje i identificiranje određenih

objekata i njihovo izdvajanje iz niza objekata iste vrste. Geografski nazivi koriste se već dugi

dugi niz godina, „nadživljavaju ne samo one koji su ih dali već i sam jezik na kome su

nastali“, te tako služe kao izvorni podaci za razna proučavanja bilo geografska, lingvistička,

povjesna itd. (Peterca i dr., 1974).

Na kartama se geografski nazivi klasificiraju prema sadržaju na koji se odnose. Tako imena

općegeografskih ili topografskih objekata – geografska imena ili toponime (grč. topos-

mjesto, kraj + onoma- ime, naziv) dijelimo na:

a) hidronime (grč. hidro –voda) ili imena voda

b) oronime (grč. oros –brdo) ili imena pojedinih oblika reljefa Zemlje

c) regionime (lat. regio –oblast) ili imena oranica, livada, pašnjaka, voćnjaka, vinograda i

šuma te većih geografskih cjelina

d) oikonime (grč. oikos –kuća) ili imena naselja

e) hodonime (grč. hodos –put) ili imena prometnica

f) teritorionime (lat. territorium –zemljište) ili imena pojedinih područja pod vlašću neke

teritorijalne jedinice

Prilikom smještaja geografskih imena na neku kartu, ti nazivi moraju ispuniti i određene

zahtjeve:

1) prikladnost

2) vjernost (autentičnost)

3) jasnoća i lakoća čitanja

35

Ove zahtjeve najlakše je ispuniti provjerom pravilnog izbora naziva i pravilnim

postavljanjem naziva na karti u odnosu na objekt koji označava. Također se postavljaju još

zahtjevi: ekonomičnost u zauzimanju prostora, ljepota izgleda i suvremenost stila te

izražajnost i pogodnost za reprodukciju.

Na karti se ne daju svi nazivi koji se nalaze na području prikaza već samo njihov neophodan

broj s obzirom na mjerilo, namjenu, karakter područja i specifičnost uporabe karte.

Na slijedećoj slici vidimo oikonime (imena naselja) koja su osmišljena i korištena u ovom

radu.

Slika 5.Oikonimi na geografskoj karti

36

6.4. SVG (Scalable Vector Graphics)

Nakon što je karta pripremljena u Adobe Illustratoru potrebno je započeti rad sa SVG-om.

SVG (Skalabilna vektorska grafika) je XML jezik za opis vektorske grafike, animacije i

aplikacija. Prednost SVG-a je ta što se bazira na XML-u, univerzalnom i otvorenom formatu

za razmjenu podataka sa svim platformama.

To je otvoreni standard stvoren od strane W3C-a, koji je odgovoran, i isto tako, za poznate

standarde kao HTML i CSS. Poželjno je napomenuti da se SVG koristi za definiranje

vektorske grafike za Web s obzirom na to da se i radi o školskoj web-karti.

Skalabilna Vektorska Grafika (SVG) namijenjena je novom pristupu prikaza grafike na Web-

u. SVG je jezik otvorenog standarda za vektorsku grafiku na Web-u s visokom rezolucijom te

elementima kao što su gradijenti, animacija i filteri koristeći se običnim tekst editorom za

njihovu kreaciju. Donosi kvalitetan grafički dizajn na Web s mogućnostima oblikovanja

rasporeda grafičkih elemenata, izbora fontova, interaktivnosti i boja.

S obzirom na to da se bazira na XML-u, moguće su dinamičke interaktivnosti. SVG grafike

mogu reagirati na akcije korisnika mijenjanjem boja i veličina, animacijama, povezivanjem na

druge lokacije. Zbog svoje kompatibilnosti sa skriptnim jezicima, moguće je pristupanje i

manipuliranje svim SVG elementima JavaScript-om.

6.4.1. Povijest SVG-a

Razvoj skalabilne vektorske grafike započinje 1999. godine i neka velika imena imala su

svoje ruke u cijeloj priči . Tvrtke kao što su Adobe, Apple i IBM, svi su oni sudjelovali u

definiranju i stvaranju ovog novog obilježja.

2001. godine, SVG-u se otvorila mogućnost k mobilnim profilima, mogućnost printanja i

poboljšanog korisničkog sučelja. Ostali preglednici već koriste SVG, ali Internet Explorer

kasni u igri. S verzijom 9 , Internet Explorer će biti kompatibilan sa SVG-om.

37

Kad se govori o grafici , pojmovi kao što su JPEG i GIF su vjerojatno ono što većina

dizajnera novaka prepoznaje. Postoje prednosti korištenja SVG-a umjesto toga. SVG datoteke

su manje i stisnutije od ostalih formata. Grafika s SVG-om će se ispisivati u višoj rezoluciji .

Kao i druge grafike , SVG radi kao statička ili animirana slika .

6.4.2. Osnove SVG-a

Kao što je već rečeno SVG djeluje u XML okruženju . To znači da XML jezik stvara sliku . U

osnovi , koristimo XML jezik da bi opisali kako slika treba izgledati pomoću atributa . SVG

koristi unaprijed definirane oblike elemenata u procesu dizajna. Elementi su prilično trivijalni.

Na primjer , naredba <circle> crta krug . Mogu se koristiti atributi ; definirati koordinate ,

odrediti radijus, boje i granice.

Primjerice:

<circle cx="100" cy="50" r="40" stroke="black" stroke-width="1" fill="blue"/>

Ovim kodom stvara se plavi krug sa tankom, plavom granicom . Krug će sadržavati 40

piksela u radijusu i bit će smješten prema određenim definiranim koordinatama na stranici .

Postoji svakako mnogo više mogućnosti koje SVG nudi od samih osnova. Animacija, filteri,

gradijenti svi su dostupni prilikom izrade SVG slika, samo je potrebna vježba i vještina.

38

7. ANALIZA REZULTATA I BUDUĆA PERSPEKTIVA

Konačna verzija karte uređena u SVG-u i prilagođena postavljanju na internet sastoji se od

četiri tematske karate.

S obzirom na to da se radi o karti osmišljenoj i izvedenoj prvenstveno za dječji uzrast osim

geografske karte izvedene su još politička karta, karta županija Republike Hrvatske te radi

lakšeg shvaćanja koncepta na koji način nastaje pojedina karta te čega je to prikaz još jedna

dodatna karta. To bi Školsku web-kartu trebalo učiniti zanimljivijom za nove potencijalne

korisnike od same geografske karte.

Slika 6. Geografska karta pripremljena u SVG-u

Na slici 6. prikazan je izgled sučelja geografske karte. Na desnoj strani nalaze se ikone koje

nas direktno vode na sljedeće tri preostale tematske karte.

39

Slika 7. Kako nastaje karta?

Kako nastaje karta? Ovdje potencijalni korisnici mogu iz prve ruke saznati što je okvir karte,

što on omeđuje te kako nastaje karta. Također klikom miša na naslov karte može se dobiti

informacija o tome što je geografska karta ili zemljovid, kako se tumači geografska karta te u

konačnici poveznica s web- kartom kao što je i ova.

U ovoj fazi diplomskog rada uspješno je implementiran sadržaj pojmova koji se uči na nastavi

sa sadržajem karte, odnosno realiziran je koncept Karta- Pojmovnik. Iako ideja postavljena na

samom početku nije koncipirana do kraja odnosno zbog nedostatka vremena nisu u potpunosti

osmišljene i realizirane neke kompliciranije animacije na karti, četiri tematske karte izrađene

u svrhu diplomskog rada trebale bi omogućiti dovoljan edukacijski sadržaj učenicima, što je

ujedno bio i cilj od samog početka.

40

Slika 8. Politička karta

Na sljedećoj tematskoj karti (političkoj karti) prikazane su osim teritorija Reupublike

Hrvatske i njene susjedne zemlje, njihove službene zastave, te link svake pojedine susjedne

države za one koji žele pročitati i saznati ponešto više. Ukoliko odaberemo primjerice zastavu

Republike Hrvatske, otvara nam se prozor s informacijama vezanim za sadržaj iste.

Nadalje, na karti županija osim prikaza površine i imena svake od županije, moguće je saznati

što su središta županija, koliko brojimo županija u Republici Hrvatskoj, ponešto o glavnim

stranama svijeta itd., sve iz razloga da karta ne bude samo vizualna već da unutar sebe ''nosi''

određenu dozu edukacije. Na sljedećoj slici prikazani su prozori koje je moguće otvoriti i

zatvoriti klikom na određeni sadržaj.

41

Slika 9. Karta županija RH

42

8. ZAKLJUČAK

Gledajući s perspektive današnjeg suvremenog doba, postajemo živući svjedoci ubrzane

digitalizacije ''svega'' oko nas. Logično je dakle da će i analogne karte na cjeloukupnoj ''sceni''

pronaći svoju zamjenu. Ne umanjujući pritom kvalitete analognih karata, ipak ne čudi

činjenica da je svakim danom Internet sve bogatiji sadržajem digitalnih karata. One su kao

takve puno praktičnije od svojih preteča, vjerojatno je i to jedan od najznačajnijih razloga

zbog čega digitalne karte zaposjedaju tron.

Danas su računalne mreže ubrzale distribuciju karata još više. Internet, a posebno web

redefinirao je način izrade i upotrebe karata. Tendencija je prema interaktivnim kartama koje

omogućuju korisniku mijenjanje perspektive, projekcije i stupnja detaljnosti. Karte su osim

toga suvremenije. Npr. meteorološke karte mijenjaju se svakih nekoliko sati.

Temeljna zamisao i cilj ovog diplomskog rada je realizacija geografske karte koja će biti

prvenstveno školske namjene. Iako je prvotna ideja bila (poglavlje 5.) da se koncipira takav

krajnji rezultat koji bi na suvisao način povezao sadržaj karte i pojmovnik o prostornim

odnosima preko animicija pripremljenim u SVG-u, to ipak nije do kraja realizirano. Za

realizaciju takve zamisli u prvom redu prvenstveno je potrebno puno više vremena ali isto

tako i puno više znanja od znanja stečenog na studiju. Iz tog razloga ostavlja se mogućnost

nadogradnje karte koja je u ovoj fazi spremna za daljnje rukovanje u navedenom pogledu.

Konačan rezultat napravljen u svrhu diplomskog rada jesu četiri tematske karte i to;

geografska karta, politička karta, karta županija RH te karta koja nam govori o samom pojmu

riječi karta te njenom nastajanju. Karte su interaktivne, na način da kada se klikne na određeni

sadržaj (tekst) ili prijeđe mišem preko objekta izazivaju određene operacije, npr. pridruživanje

dodatnih informacija, odlazak na drugu kartu, odlazak na drugu web stranicu itd.

Iz svega navedenog može se zaključiti da je prvotni cilj izgradnje školske web interaktivne

geografske karte za uzrast do 4. razreda osnovne škole postavljen na početku uspješno

realiziran. Implementacija sadržaja karte i pojmovnika realizirana je kao što je opisano u

odlomku iznad, a izrada animacija ostavljena je kao mogućnost nadogradnje u budućnosti,

koja ima predispozicije biti više nego uspješna.

43

9. LITERATURA

Čuljat, M. (2010): Obrada prostornih podataka pomoću programskog jezika Python,

Diplomski rad, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Državna geodetska uprava Republike Hrvatske (2004): Izrada dokumentacije neophodne za

usvajanje prijedloga službenih kartografskih projekcija Republike Hrvatske, Zagreb

Frančula, N.(1999) : Digitalna Kartografija, 2.prošireno izdanje, Geodetski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Frančula, N.(2004) : Digitalna Kartografija, 3.prošireno izdanje, Geodetski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Frangeš, S. (2008./2009.): Nastavni materijali s predavanja iz kolegija Kartografija, Geodetski

fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Peterca, M., Radošević, N., Milisavljević, S., Racetin, F. (1974): Kartografija,

Vojnogeografski institut, Beograd

44

POPIS URL-ova:

URL 1: Google Earth, http://www.google.com/intl/hr/earth/learn/beginner.html (12.04.2013.)

URL 2: Adobe Illustrator, http://www.adobe.com/hr/products/illustrator/reviews.html

(06.05.2013)

URL 3: SVG, Scalable Vector Graphics http://webdesign.about.com/od/svg/a/what-is-svg.htm

(30.08.2013.)

URL4: Interaktivne aplikacije na webu (SVG)

http://www.ziljak.hr/tiskarstvo/tiskarstvo08/Radovi08/ZA%20WEB/InteraktivneAplikacije97.

html (30.08.2013.)

POPIS SLIKA

Slika 1. Web-atlas Hrvatske

Slika 2. Uočeni nedostatci

Slika 3. Idejni koncept

Slika 4. Podaci pripremljeni u Adobe Illustratoru CS5

Slika 5. Oikonimi na geografskoj karti

Slika 6. Geografska karta pripremljena u SVG-u

Slika 7. Kako nastaje karta?

Slika 8. Politička karta

Slika 9. Karta županija RH

45

PRILOG 1.

POJMOVNIK (pojmovi su poredani abecednim redoslijedom od 1. do 4. razreda)

1. RAZRED

Adresa stanovanja – naziv ulice i broj kuće ili zgrade u kojoj stanuješ.

Ceste – prometnice izvan mjesta. Imaju samo kolnik kojim se kreću i vozila i pješaci.

Desno – nalazi se uz desnu ruku.

Ispred – prostor kojemu si okrenut/okrenuta licem.

Iza- prostor kojemu si okrenut/okrenuta leđima.

Lijevo – nalazi se uz lijevu ruku.

Mjesto stanovanja – mjesto u kojem živiš. Većina mjesta stanovanja su gradovi, a manja

mjesta su sela.

Priroda – sve što se nalazi oko nas. Ona se neprestano mijenja.

Promet – prijevoz ljudi i stvari s jednog mjesta na drugo. Na kopnu se promet ostvaruje

prometnicama.

Rodno mjesto – mjesto u kojem si rođen/ rođena.

Ulice – prometnice u mjestu. Sastoje se od kolnika i pločnika. Kolnikom se kreću vozila.

Njima upravljaju vozači. Pješaci se kreću pločnikom.

2. RAZRED

Jadransko more – naše more se tako zove. Plavo je, toplo i još uvijek čisto. Morska voda je

slana. U moru žive različita živa bića.

46

Kulturne ustanove – muzej, galerija, knjižnica, kino, kazalište

Luke – mjesta na obali u kojima se ukrcavaju i iskrcavaju putnici i roba.

Stajaćice – vode koje ne teku. U njih se ubrajaju lokve, močvare, bare, jezera i ribnjaci.

Tekućice – vode koje teku. To su rijeke i potoci.

Vode – u prirodi ih dijelimo na tekućice i stajaćice. One teku od izvora prema ušću. Voda u

tekućicama i stajaćicama najčešće je slatka.

Zavičaj – područje koje obuhvaća mjesto stanovanja i njegovu okolicu. U zavičaju

prevladava određeni tip krajobraza. U našoj domovini Republici Hrvatskoj razlikuju se četiri

tipa krajobraza. To su nizinski, brežuljkasti, gorski i primorski krajobraz.

3. RAZRED

Autoceste – one su najbrže i najsigurnije ceste koje povezuju mjesta.

Brežuljkasti zavičaj – u izgledu brežuljakostog kraja prevladavaju uzvisine. To su brežuljci i

gore. Gore u brežuljkastom kraju prekrivene su šumama.

Geografska karta ili zemljovid – umanjeni prikaz Zemljine površine. Ona može prikazati

samo jedan manji dio zavičaja, Republiku Hrvatsku ili neku drugu državu, ali i cijeli svijet.

Vrsta zemljovida je i plan mjesta. To su najdetaljniji prikazi prostora.

Gorski zavičaj – u gorskome zavičaju prevladavaju gore i planine. Između planina nalaze se

zaravnjena područja. U planinama mnoge rijeke izviru iz vrela. One su u planinskome

zavičaju čiste i brze. Ne nekima od njih nastaju vodopadi.

Hrvatska obala – obala Jadranskog mora ima mnogo uvala, zaljeva i poluotoka. U moru je

mnogo otoka i otočića.

Izvor rijeke – mjesto gdje rijeka izvire.

Jezera – najveće i najdublje vode stajaćice. Osim slatke, ona mogu sadržavati i slanu vodu.

47

Kompas – sprava uz pomoć koje se u bilo kojim uvjetima mogu točno odrediti strane svijeta.

Ako je kompas u vodoravnom položaju, posebno označeni, crveni ili tamniji dio magnetne

igle pokazuje sjever. Svjetliji dio magnetne igle pokazuje jug. Na većini kompasa upisane su

engleske kratice za strane svijeta: N (north) označava sjever, S (south) jug, W (west) zapad,

a E (east) istok. Na nekim kompasima označene su i sporedne strane svijeta.

Lokve – najmanje i najpliće vode stajaćice. Nastaju nakon obilnih kiša. Bare su plitke, ali

veće od lokvi. U njima buja živi svijet. I one mogu presušiti kao i lokve.

Međumjesni ili međugradski promet – promet među mjestima. Sva su mjesta međusobno

povezana cestama i/ili željezničkim prugama.

Mjesni ili gradski promet – promet u mjestu odnosno gradu.

Močvare – veće su od bara i ne presušuju. Ta su područja ugrožena zbog prekomjernog

iskorištavanja i onečišćenja.

More – golema površina slane vode. Sva su mora na zemlji povezana u cjelinu. Morem se

može oploviti Zemlja.

Nizinski zavičaj – u izgledu nizinskog zavičaja prevladavaju nizine. Kroz nizinski zavičaj

teku rijeke. Najveće su Dunav, Sava, Drava i Mura.

Obzor – prostor koji vidimo s našeg stajališta. Još se naziva vidokrug ili horizont. Oblik i

veličina obzora ovise o stajalištu. Što se nalazimo na većoj visini, obzor je širi jer se povećava

granica do koje nam dopire pogled.

Plan mjesta – umanjeni prikaz ulica, zgrada, trgova i parkova jednog mjesta na listu papira.

Oni su nacrtani dogovorenim znakovima ili simbolima. Podaci na planu nekog mjesta

dobivaju se fotografiranjem mjesta iz zrakopolova ili satelitskim fotografijama.

Ponornice – tekućice koje dijelom teku površinom, a dijelom poniru pod zemlju.

Potoci – manje tekućice od rijeka. U njima, od izvora prema ušću teče tzv. slatka voda.

Primorski zavičaj – najvažnije obilježje je Jadransko more. U primorski zavičaj pripadaju svi

otoci, obala te područje nešto udaljenije od mora. Na tom se području nalaze i nizine,

brežuljci, gore i visoke planine.

48

Prometnice – na zemljovidu povezuju određena mjesta. Ucrtavaju se dogovorenim

znakovima. Za vodeni, kao ni zračni promet, nisu potrebne prometnice nego samo polazišta,

odnosno dolazišta. To su brodske i zračne luke.

Reljef – sve ravnice, uzvisine i udubljenja na Zemljinoj površini. Na zemljovidu je prikazan

bojama. Najniži predjeli (nizine) zelene su boje.

Uzvisine su prikazane žutom ili smeđom bojom.

Najviši su dijelovi planina tamnosmeđi ili crvenkasti.

Plavom bojom označene su vodene površine (more, rijeke, jezera itd.). More manje dubine

označeno je svjetloplavom, a tamnijom plavom područje sve većih dubina.

Sjevernjača – najsjajnija zvijezda Malog medvjeda. Ona se uvijek nalazi na sjeveru.

Sporedne strane svijeta – sjeverozapad, sjeveroistok, jugozapad, jugoistok. Nalaze se

između glavnih strana svijeta.

Središte županije – obično je najveći grad tog prostora. U njemu je smještena županijska

skupština koja upravlja županijom. Na čelu županije je župan. Županijsko središte najčešće je

i gospodarsko središte prostora. Dobro je prometno povezano s ostalim dijelovima županije.

U županijskom središtu nalaze se brojne kulturno-povijesne ustanove (crkve, muzeji,

galerije), kulturno- povijesni spomenici te prosvjetne ustanove (škole, fakulteti).

Stajalište – mjesto na kojemu se nalazimo i s kojega promatramo prostor.

Strane svijeta – one su stalne i ne mijenjaju se. Sjever, jug, zapad i istok glavne su strane

svijeta. Sjever je nasuprot jugu. Označuju se prvim slovima riječi.

49

Tlocrt – crtež predmeta gledan odozgo. I plan mjesta umanjeni je tlocrt.

Tumač znakova ili legenda – tu se nalazi objašnjenje svih znakova ili simbola na planu

mjesta. Također sadrži i prikaz visina (primjerice 0 -100 m) te boja kojima su visine

označene.

Tumačenje geografske karte - na geografskoj karti označeni su gradovi, upisane su visine

najviših planina, ucrtane su i imenovane rijeke i mora, ucrtane su ceste i željezničke pruge i

dr. Na geografskoj karti koriste se dogovorene boje i simboli koji prikazuju prostor oko nas,

a njihova se objašnjenja nalaze u tumaču znakova. Crvenom bojom označene su ceste , imena

velikih naselja, te plavom bojom imena vodenih površina.

UNESCO – svjetska organizacija koja se brine o očuvanju kulturne baštine. Na listi svjetske

kulturne baštine UNESCO-a nalaze se i kulturno - povijesne ustanove i spomenici iz

Hrvatske. To su Eufrazijeva bazilika u Poreču, stara jezgra Trogira, stari dio Dubrovnika,

Dioklecijanova palača u Splitu, šibenska katedrala i Starogradsko polje na otoku Hvaru. Na

listi svjestske baštine nalazi se i prirodna znamenitost nacionalni park Plitvička jezera.

Ušće rijeke – mjesto gdje se rijeka ulijeva u drugu rijeku, jezero ili more.

Uzvisine – brežuljci su najniže uzvisine. Od brežuljaka su viša brda i gore. Visine variraju od

200 do 1000 metara. Najviše su planine ( više od 1000 m). Svaka uzvisina ima vrh, padinu i

podnožje.

Vode stajaćice – vode koje miruju u udubinama tla. To su lokve, bare, močvare i jezera.

Vode tekućice – teku površinom kopna unutar korita. Tekućice su potoci i rijeke.

Županija – prostor naše domovine podijeljen je na županije. To je područje sličnoga

povijesnog razvoja. Povezano je prometnicama i zajedničkim planovima za razvoj

gospodarstva.

Županije – Republika Hrvatska podijeljena je na 20 županija i Grad Zagreb, koji se često

navodi kao 21. županija. Površinom je najveća Ličko- senjska županija (5 350 km2).

Zanimljivo je da je ona ujedno i županija s najmanjim brojem stanovnika (53 677). Kad bismo

na cijelu njezinu površinu ravnomjerno rasporedili stanovnike, na svakom bi četvornom

kilometru stanovalo samo 10 ljudi. Isti slučaj za Grad Zagreb bio bi sljedeći: 1217 stanovnika

50

na četvornom kilometeru ( s obzirom da je površinom najmanja županija ali vrlo gusto

naseljena).

Izvor: Eureka 1,2,3. Sanja Ćorić, Snježana Bakarić Palička

Udžbenik iz prirode i društva za 1.,2. i 3. razred osnovne škole

4. RAZRED

Himna – svečana pjesma koja se izvodi u čast domovine . Pjeva se ili svira prilikom važnih

državnih priredbi i događaja, a posebice prilikom pobjede sportaša pojedine zemlje na važnim

natjecanjima.

Kršćanstvo – jedna od velikih svjetskih religija koju je utemeljio Isus Krist; Hrvati su

pripadnici kršćanstva od 9. stoljeća

Nacionalni park – posebno zaštićen prostor koji se odlikuje lijepom i očuvanom prirodom i u

kojemu nisu dopuštene gospodarske aktivnosti koje narušavaju prirodnu ravnotežu.U

Hrvatskoj je uspostavljeno 8 nacionalnih parkova i to: Brijuni, Kornati i Mljet, na otocima, u

primorskom zavičaju: Krka, Paklenica i Sjeverni Velebit, te u gorskom i planinskom dijelu:

Plitvička jezera i Risnjak

Nadmorska visina – visina nekog prostora, tj. neke točke mjerene od razine mora (nulte

visine)

Parkovi prirode – područja koja se ističu prirodnom ljepotom. U njima je dopušteno

djelovanje čovjeka, ali da ne narušava sklad prirode. U Hrvatskoj ih ima deset. Medvednica,

Žumberak – Samoborsko gorje, Lonjsko polje, Papuk, Kopački rit, Velebit, Biokovo, Vransko

jezero, Učka i Telašćica.

Priroda – sve ono što nas okružuje

Rimokatolička vjera – katolička vjera koja priznaje vrhovnu vlast Svetoga oca (pape) sa

sjedištem u Vatikanu. Ta vjera pripada tzv. Zapadnoj crkvi. Hrvati su najvećim dijelom

rimokatolici.

51

Zastava - jedan od osnovnih simbola neke države, pokrajine, županije, grada itd. Hrvatska

državna zastava ima tri vodoravna polja – crveno, bijelo, i plavo. U središtu bijelog polja

umetnut je hrvatski grb.

Hrvatski grb – jedinstven je u svijetu jer mu osnovu čini štit s 25 naizmjenice poredanih

crvenih i bijelih polja, poput šahovske ploče. Iznad štita smješteno je pet malih grbova

povijesnih hrvatskih pokrajina.

Glavni državni simboli – zastava, grb i himna. Oni se ističu u raznim svečanim prilikama.

Izvor: Moja domovina (Tomislav Jelić)

Udžbenik iz prirode i društva za četvrti razred osnovne škole

52

ŽIVOTOPIS E U R O P E A N C U R R I C U L U M V I T A E F O R M A T

OSOBNI PODACI

Ime ANDREA PERIĆ

Adresa HRVOJA ĆUSTIĆA 80,

23000 ZADAR,

HRVATSKA

Telefon 095/537-2721

Faks /

E-pošta aperic@geof.hr

Državljanstvo hrvatsko

Datum rođenja 28.11.1989.

RADNO ISKUSTVO

• 04/2013. - 07/2013.

adresa:

• 2012.-2013.

adresa:

adresa:

Geodata projekt d.o.o.

Hermanova 1C, Zagreb

Administrativni poslovi:

Autoškola „Zadar“, Zadar

Ulica postrojbi specijalne policije 12, Zadar

Pučko otvoreno učilište „Erudio“, Zadar

Ulica postrojbi specijalne policije 12, Zadar

• sezonski(2012.)

adresa:

PRO Sport, Adidas

Supernova, Zadar

• sezonski (2011.) Parasailing, sportovi na vodi

Zadar

53

ŠKOLOVANJE I IZOBRAZBA

• 2011.-2013.

Diplomski studij geodezije i geoinformatike,

Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

•2008.–2011.

• Naslov postignut obrazovanjem

• 2004.- 2008.

• 1996. - 2004.

Preddiplomski studij geodezije i geoinformatike,

Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

univ.bacc. ing. geod. et geoinf.

Opća gimnazija Jurja Barakovića, Zadar

Osnovna škola „Stanovi“

OSOBNE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

MATERINSKI JEZIK HRVATSKI

DRUGI JEZICI

ENGLESKI, TALIJANSKI

• sposobnost čitanja izvrsno, dobro

• sposobnost pisanja izvrsno, dobro

• sposobnost usmenog izražavanja

dobro, dobro

54

TEHNIČKE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI

POZNAVANJE RADA U :

- Autocad Map 3D

- Adobe Illustrator

- Google SketchUp

- Microsoft Office

HOBIJI

PLIVANJE, TENIS, BICIKL

VOZAČKA DOZVOLA B kategorija