3
hazard = opasnost– potencijalni štetan događaj Rizik – prostorno-vremenska funkcija niza parametara R = f (hazard, ranjivost, izloženost…) Ranjivost – uslovi u kojima se određena zajednica (domaćinstavo, zgrada, infrastrukturi, nacija, oblast, pojedinac) nalazi koji određuju verovatnoću i razmeru štete od uticaja određenog hazarda • Izloženost– ljudi, imovina, sistemi ili funkcije koji mogu pretrpeti gubitak ako dođe do ostvarenja hazarda Rizik• Вероватноћа настанка штетних последица, вероватноћа да дође до очекиваног броја људских жртава и повређених људи, вероватноћа настанка очекиваних штета на стварима објектима, или вероватноћа да дође до поремећаја друштвених и економских активности, или животне средине, које настају услед интеракција између природних хазарда или хазарда изазваних људском делатношћу, и повредљивости Hazard• Могући штетан физички догађај, људска активност или феномен који може да доведе до повреда, људских жртава, штета на стварима и објектима који су човеку од вредности, друштвених и економских поремећаја, или деградације животне средине и природе Katastrofalni događaj• Остварени штетан физички догађај, људска активност или феномен који може да доведе до повреда, људских жртава, штета на стварима и објектима који су човеку од вредности, друштвених и економских поремећаја, или деградације животне средине и природе Katastrofalni događaji – Prirodni• poplava, suša, ekstremne temperature, zemljotresi, klizišta, snežne lavine, vulkanske erupcije, šumski požari – Izazvani ljudskom aktivnošću• industrijske, hemijske, nuklearne katastrofe, požari, saobraćajne nesreće

kolokviju osnove

Embed Size (px)

DESCRIPTION

ggg

Citation preview

hazard = opasnost potencijalni tetan dogaajRizik prostorno-vremenska funkcija niza parametaraR = f (hazard, ranjivost, izloenost)Ranjivost uslovi u kojima se odreena zajednica (domainstavo, zgrada, infrastrukturi, nacija, oblast, pojedinac) nalazi koji odreuju verovatnou i razmeru tete od uticaja odreenog hazarda Izloenost ljudi, imovina, sistemi ili funkcije koji mogu pretrpeti gubitak ako doe do ostvarenja hazardaRizik , , , , , , Hazard , , , , , Katastrofalni dogaaj , , , , , Katastrofalni dogaaji Prirodni poplava, sua, ekstremne temperature, zemljotresi, klizita, snene lavine, vulkanske erupcije, umski poari Izazvani ljudskom aktivnou industrijske, hemijske, nuklearne katastrofe, poari, saobraajne nesreeKlima = statistiki koncept koji opisuje prosene meteoroloke uslove nad nekim mestom ili podrujem Zemljine povrine u odreenom vremenskom razdobljuVremenske prilike se menjaju konstantno, a klima postepeno.Na klimu utiu: klimatski elementi,klimatski faktori,ovekKlimatski elementi temperatura vazduha, zemljita i okeana, vlanost vazduha, padavine, vetroviKlimatski faktori reljef, geografska irina, udaljenost od mora, nadmorska visina (smanjuje temperaturu vazduhaproseno za 0,5C na svakih 100 m visine), vegetacija i ovek (industrijsko zagaenje, krenje uma, poumljavanje, podizanje vetakih jezeratri klimatska pojasa: arki,( ekvatorijalna, monsunska i tropska klima) umereni,( sredozemna, pustinjska, kontinentalna I umereno kontinentalna klima) hladni (subpolarna i polarna klima)Hidroloki ciklus Voda u okeanima obuhvata vie od 70 % Zemljinepovrine. Naalost, voda u okeanima je slana. Manje od 3 % celokupne koliine vode na Zemljipredstavlja svea pijaa voda neophodna zaopstanak populacije.Hidroloki ciklus Svea voda nastaje isparavanjem slane vode izokeana. Nakon isparavanja iz okeana, deo vode se kree u vidu vodene pare i pada na kontinente u vidu kieili snega.Hidroloki ciklus Veinu vode koju ne preuzmu biljke upijezemljite i odvodi do podzemnih rezervoaravode (podzemna voda) Podzemna voda istie nazad do povrine u jezera i reke, odakle se na kraju ponovo vraau mora i okeane.Hidroloki ciklus-prirodni proces kruenja vode u prirodiProces stalnog kruenja vode u prirodi odvijase pod uticajem: suneve energije i dejstva sile zemljine teeEFEKAT STAKLENE BATE prirodni mehanizam kojim se zagreva atmosfera, absorbujui svetlost veih talasnih duina i tako zadrava Sunevu energiju koja se odbija od tla, nalik na toplotu koja se uva u batenskom staklenikuCO2 je najvaniji gas koji prouzrokuje dodatni efekat staklene bate,metan,azot oksid I vodena paraKjoto protokol 1997 potpisan --- Em dat uticaj katastrofa na ljude,broj povredjenih,poginulih,ugrozenih,i ekonomsku procenu nanete stete.