Škola - prijatelj zajedniceE... · zemlje, našle su se tu i lutkice ruĉno nap-ravljene od plodova zemlje, ruţe izraĊene od kukuruzovine, starinski ćupovi, vaze i sliĉni predmeti

LIST UČENIKA OŠ IVAN LACKOVIĆ CROATA KALINOVAC, KALINOVAC, GOD. X , BROJ 10, SIJEČANJ 2011.

Škola - prijatelj zajednice

Posjetio nas predsjednik dr. Ivo Josipović

Literarni i likovni radovi

Dobitnici nagrade za najbolji volonterski projekt

Dragi naši čitatelji, mali i veliki!

Upravo drţite u rukama 10. broj

našega Školarca. Da, dobro ste proĉitali,

deseti broj Školarca! Pa, sretan ti onda,

dragi naš liste, ovaj vaţni roĊendan!

Tijekom ovih godina štošta se pro-

mijenilo; nekoliko glavnih i odgovornih

urednika, nekoliko grafiĉkih urednika (i

tehniĉara), nekoliko suradnika… No,

uvijek smo pratili sve aktualnosti u ško-

li, imali smo stalne rubrike, dodavali

ponekad nove, bili smo puni naših zgo-

da i nezgoda, pjesama, priĉa, slikarija,

svakojakih umotvorina – a sve to pod

briţnim i znatiţeljnim okom nas, mladih

novinara.

Nastojeći poboljšati kvalitetu lista,

ove smo godine posjetili redakciju Pod-

ravskog lista gdje smo vidjeli kako nas-

taju prave novine te na koji naĉin mi

moţemo bolje i kvalitetnije raditi.

Posebno smo sretni što vam u ovom

jubilarnom broju donosimo intervju s

predsjednikom Ivom Josipovićem koji

je poĉetkom travnja ove godine posjetio

Kalinovac (str.15). Osim toga vaţnog

dogaĊaja, moţemo se pohvaliti što je

naša škola obnovila status Škole bez

nasilja (str. 14) te dobila priznanje da je

Škola – prijatelj zajednice, i to zahvalju-

jući našim mladim marljivim ekolozima

(str.3). Imamo još zanimljivosti; ugosti-

li smo knjiţevnika Mladena Kušeca, naš

bivši uĉenik bio je na malonogometnom

turniru u Francuskoj, a rubriku zabava,

razbibriga, humor ove smo godine od-

luĉili objaviti na stranim jezicima koji

se uĉe u našoj školi. Kako su u našem

mjestu poĉeli raditi entuzijasti i zaljub-

ljenici u puĉko kazalište, proĉitajte na

strani 21.

I ovaj put vaši literarni i likovni ra-

dovi tiskani su na posteru tako da moţe-

te svaki dan uţivati gledajući ih kako

krase vaše zidove.

Dragi naši ĉitatelji, nadamo se da ste

završili prvo polugodište sa ţeljenim

uspjehom; ako baš i niste, potrudite se

više u drugom koje je pred vama! No

prije toga proĉitajte svoj Školarec!

Uredništvo

IZ SADRŽAJA:

2 Naši ekolozi dobili nagradu Škola – prijatelj zajednice

11 Susret s književnikom – intervju s Mladenom Kušecom

14 Obnovili smo status Škole bez nasilja

15 Intervju s dr. Ivom Josipovićem, predsjednikom RH

18 Hobiji – Moje putovanje na malonogometni turnir u Francusku

21 Iz našeg mjesta – dramska skupina odraslih

26 Zabava, razbibriga i humor na engleskom i njemačkom jeziku

KALNOVEĈKI ŠKOLAREC

List uĉenika OŠ Ivan Lacković Croata Kalinovac

Adresa uredništva:

OŠ Ivan Lacković Croata Kalinovac

Dravska 6

48362 Kalinovac

Tel. 048/883-272

Za izdavaĉa:

Mirjana Bazijanec, ravnateljica

Glavna i odgovorna urednica:

Mihaela Lonĉar i Kristina Domović

Pomoćnica glavne urednice:Martina Ĉavlović, 8.r.

Uredništvo: Ana Sobota (5.r.), Nataly Vlašić (5.r.), Tomislav

Matica (5.r.), Antonela Pranjić (6.r.), Vlatka Šokec (6.r.), Vid

Lacković (7.r.), Ana Miklaušić (7.r.), Martina Ĉavlović (8.r.) i

Doroteja Sobota (8.r.)

Lektura: Kristina Domović

Fotografije: Darijo Ĉamilović

Struĉni suradnici:

Valentina Lacković i Antonija Šikulec

Grafiĉka priprema: Hrvoje Baltić i Darijo Ĉamilović

Tisak: Digitalna tiskara Georg, Novigrad Podravski

Naklada: 200 primjeraka

Naslovna stranica: uĉenici u knjiţnici

Na posljednjoj stranici: naslovne stranice prvih devet brojeva

2 kalnovečki školarec

AK

TU

AL

NO

ŠKOLA - PRIJATELJ ZAJEDNICE

Zahvaljujući ekološkoj grupi koja brine o adekvatnom zbrinjavanju otpada u Općini Kalinovac,

naša škola je dobila priznanje da je prijatelj zajednice. Čestitamo ekološkoj grupi i njezinoj voditeljici

Martini Lovrak Ivanov.

Provode se sljedeće akcije:

sakupljanje papira 4 puta godišnje te

izvještavanje i analiziranje podataka

prošle godine sakupili smo nekoliko

tona elektroniĉkog otpada pa ćemo i

ove godine takoĊer organizirati akci-

ju skupljanja otpada

istraţivanje utjecaja štetnosti plastiĉ-

nih vrećica, organiziranje predavanja

otvorenog za javnost, sakupljanje,

peglanje i šivanje plastiĉnih vrećica

sakupljanje otpadnog jestivog ulja uz

pomoć eko patrola uĉenika koji će

ulje donositi iz kućanstava

sakupljanje starih baterija (u roku od

dva mjeseca sakupljeno 5500 koma-

da)

Voditeljica ekološke grupe:

Martina Lovrak Ivanov

U ponedjeljak, 29.studenog 2010.,

uĉenici ekološke grupe Osnovne škole

Ivan Lacković Croata Kalinovac s uĉi-

teljicom Martinom Lovrak Ivanov i

ravnateljicom Mirjanom Bazijanec bili

su u Muzeju Mimari na sveĉanoj dod-

jeli osvojene nagrade na natjeĉaju Ško-

la -prijatelj zajednice Zaklade za raz-

voj civilnog društva u cilju poticanja

razvoja volonterstva. Naziv projekta za

koji je osvojena nagrada je Uporaba i

iskorištavanje otpada, a koji uĉenici

provode s voditeljicom ekološke gru-

pe. Dobili su plaketu s priznanjem i

novĉani iznos od 10 000 kuna. Novac

će iskoristiti za nabavku nastavnih

sredstva i pomagala u radu ekološke

grupe.

Na recepciji smo ostavili svoje

stvari, posjeli u klupe, malo priĉekali

i tada je sve krenulo. Najprije su se

predstavili domaćini odrţavši kratke

govore. Potom su školama darivali

simbole i nagrade.

Bile su tri vrste nagrada. Bili smo

vrlo uzbuĊeni. Kad je završilo, uzeli

smo svoje stvari i krenuli u grad. Naj-

prije smo se fotografirali pred muze-

jem. Prošli smo pokraj Hrvatskog

narodnog kazališta.

Poslije smo se vozili uspinjaĉom do

Gornjeg grada. Tamo je bio uliĉni

sviraĉ koji je svirao samo za nas pjes-

mu Podravino moja mila. Onda smo

došli do Markovog trga gdje smo

vidjeli crkvu sv. Marka, Hrvatski

sabor i Vladu Republike Hrvatske. U

spletu brzih okolnosti vidjeli smo gĊu

Vesnu Pusić i premijerku gĊu Jadran-

ku Kosor. Onda smo pošli kroz Ka-

menita vrata do zagrebaĉke katedrale.

Ušli smo unutra i malo prošetali. Vid-

jeli smo grob blaţenog Alojzija Ste-

pinca. Dalje smo išli do Trga bana

Josipa Jelaĉića. Tamo smo dobili 20

minuta slobodnog vremena za šetnju

gradom bez nastavnice i ravnatelji-

ce.Tamo ima puno ljudi pa treba pazi-

ti kuda se hoda. Dobro je što se nitko

nije izgubio.Vratili smo se do Kated-

rale jer nas je tamo ĉekao bus. Krenu-

li smo kući i stigli u svoju Podravinu.

Svi smo bili sretni što smo došli kući.

I tako je završio dan u Zagrebu.

Luka Hoić, 6. r.

Na jednom satu ekološke grupe

uĉenici su uoĉili problem neiskorišta-

vanja otpada u Općini Kalinovac. Pota-

knuti ţeljom za promicanje ekoloških

spoznaja i oĉuvanja okoliša još prošle

godine krenuli smo s nekim akcijama

na koje su se mještani odazvali, pohva-

ljivali uĉenike, poticali ih na daljnji

rad, ali i ukljuĉivali se u rad akcija.

Uĉenici su i ove godine odluĉili

djelovati u lokalnoj zajednici i olujom

ideja odluĉili se za nekoliko akcija.

Planiranim akcijama i senzibilizira-

njem lokalne zajednice za postojeći

problem planira se riješiti ne samo pro-

blem odlaganja otpada kao što je elek-

troniĉki otpad i otpadno jestivo ulje u

školi, nego i u široj lokalnoj zajednici.

Najveću ulogu u provoĊenju programa

provodit će uĉenici ekološke grupe s

voditeljicom te ukljuĉivati roditelje i

ostale mještane po potrebi.

EVO KAKO JE TO BILO

U ponedjeljak, 29.11., svi smo se

okupili u školi. Ĉekali smo autobus.

Bili je toĉno osam sati kada smo krenu-

li iz škole prema Zagrebu. U busu je

bila ugodna atmosfera. Vozaĉ je bio

dobre volje pa nam je bilo super. Prva

postaja nam je bila benzinska crpka

gdje smo malo pojeli i popili sok. Kre-

nuli smo dalje i ubrzo došli u Zagreb.

Trebalo nam je pet minuta pješaĉenja

do Muzeja Mimare.

ekolozi na dodjeli nagrade

NAŠI EKOLOZI DOBILI NAGRADU

kalnovečki školarec 3

KR

ON

IKA

ZB

IVA

NJA

MALA LIGA PROTIV RAKA

OŠ Ivan Lacković Croata ukljuĉila

se u rad Male lige protiv raka, ĉiji je cilj

okupljanje uĉenika osnovnih škola kako

bi svojim radom i aktivnostima informi-

rali i senzibilizirali uĉenike, roditelje i

cijelu javnost o problemima oboljelih od

raka, radi prevencije i pomoći. U sklopu

toga projekta 22. sijeĉnja je odrţano u

školi predavanje o spreĉavanju raka vra-

ta maternice. Predavanje je odrţala škol-

ska lijeĉnica Jasenka Vuljak - Vulić.

Nedavno je Općina Kalinovac osigurala

sredstva za cjepivo uĉenica 8. razreda.

Prvo (od ukupno tri) cijepljenja provede-

no je u prosincu 2010.

FAŠENK V KALNOVCU 2010.

Fašenku su prethodile već tradicio-

nalne radionice izrade fašniĉkih kostima

u kojima sudjeluju uĉenici, uĉitelji i

roditelji. Evo kakve su kostime izradili:

1.r. – gljive, 2. – svatovi,

3. – likovi iz bajke, 4. – pingvini, 5. –

gusari, 6.- vitezovi, 7. – lijeĉnici i boles-

nici i 8. razred – diplomanti. Sudjelo-

vao je i Djeĉji vrtić Bubamara koji se

predstavio s dvije vrtićke skupine:

Graškići su prikazivali cvjetnu livadu, a

Zvončići su bili frizeri i frizerke.

Fašenk se je odrţao u nedjelju,

14.veljaĉe 2010. g. Nakon kratke šetnje

mjestom, skupine su se predstavile s po

jednom toĉkom nastupa ispred općinske

zgrade. Posjetitelji Fašenka su mogli

dati dobrovoljni prilog za krafnu ili ĉaj i

tako pomoći Ligi protiv raka Koprivniĉ-

ko-kriţevaĉke ţupanije u koju se uklju-

ĉila naša škola. Skupljeno je 880 kuna.

KAKO SE SPASITI

Djelatnici Drţavne uprave za zaš-

titu i spašavanje educirali su 3. oţuj-

ka uĉenike razredne nastave o mogu-

ćnostima i naĉinima na koje se svako

dijete moţe zaštititi u situacijama

opasnim za ţivot. Naša je škola uk-

ljuĉena u Preventivni program koji

se zalaţe za svaki oblik sigurnosti i u

skladu sa tim podupire ovakvu i sli-

ĉnu edukaciju.

NA FARMI

Uĉenici 5. i 6. razreda 17. lipnja

2010. bili su na terenskoj nastavi u

Budrovcu na poljoprivrednom doma-

ćinstvu obitelji Lovrak i Barberic. Uĉe-

nici su tako mogli utvrditi sadrţaje

uĉene na nastavi prirode. Uĉenici su

tamo vidjeli zeĉeve, farmu ovaca, veli-

ki voćnjak sa oko 600 raznih voćaka te

su posjetili vinograd. Upoznati su s

naĉinom dobivanja domaće ekološke

hrane za ţivotinje. Bili su na travnjaku,

oranici i šumi gdje su skupili razne

biljke od kojih su izradili herbarij. S

njima je išao uĉenik iz Italije Roberto

Dalsaso koji je hospitirao 16. i 17. lip-

nja u 6. razredu

školska liječnica kod nas

male maškare oduševljavaju mještane


NASILJE NA INTERNETU

Djelatnici policijske uprave Kop-

rivniĉko – kriţevaĉke ţupanije odrţa-

li su 3.oţujka predavanje Nasilje na

internetu i sigurnost internetskog

sustava. Predavanje je bilo namijenje-

no uĉenicima 5. - 8. razreda.

SUSRET ŠKOLA BEZ NASILJA

Naša škola sudjelovala je u OŠ

Rovišće na 3. regionalnom susretu Ško-

la bez nasilja. Tema ovogodišnjeg sus-

reta bila je Prijateljstvo na internetu.

Školu je predstavljala uĉenica Dorotea

Benšić i koordinatorica Unicef-ovog

projekta Antonija Šikulec. Doznali su i

o opasnostima na internetu, a imali su i

zanimljivu i kreativnu radionicu na

temu Prijateljstva na internetu.

PRIJATELJI IZ KOPRIVNICE

Uĉenici 5. a i 5. c razreda iz OŠ

Đuro Ester posjetili su ĐurĊevaĉke

pijeske gdje su ih vodili uĉenici 8.r.

naše škole. Nakon toga stigli su u

našu školu gdje ih je pozdravila

uĉenica 5.r. Boţica Goriĉki. Poslije

ruĉka uslijedile su sportske igre u

kojima su sudjelovali uĉenici petih

razreda iz obiju škola. Cilj njihova

posjeta bilo je upoznavanje s uĉeni-

cima 5. r. naše škole u okviru njiho-

va projekta Prijateljstvo.

TENISICE ZA ETIOPIJU

Škola se pridruţila humanitarnoj

akciji Tenisice za Etiopiju na prijedlog

Ţupanijskog struĉnog vijeća uĉitelja

geografije Koprivniĉko-kriţevaĉke ţu-

panije u suradnji s nekim osnovnim i

srednjim školama iz RH uz podršku

Agencije za odgoj i obrazovanje. Cilj

akcije je bio prikupljanje starih tenisica

za siromašne afriĉke atletiĉare.

iz regionalnog susreta “ Mreža škola bez nasilja ”

sportske igre petih razreda


ZAŠTITA OZONSKOG

OMOTAĈA

Obiljeţili smo MeĊunarodni dan

zaštite ozonskog omotaĉa

16.9.2010. Uĉenici ekološke grupe

razgovarali su o tome što je to ozonski

omotaĉ, kako je nastao, koje tvari ošte-

ćuju ozonski omotaĉ, što je to ozonska

rupa i još mnogo toga. Ministarstvo

znanosti, obrazovanja i športa darovalo

je 30 majica povodom MeĊunarodnog

dana zaštite ozonskog omotaĉa koje su

uĉenici i odjenuli i time su potaknuli

na razmišljanje svoje prijatelje u razre-

du, ali i svoje ukućane.

SLAVIMO KRUH

Školska sveĉanost Dana kruha – Dana

zahvalnosti za plodove zemlje odrţana je

7. listopada 2010. u poslijepodnevnim

satima u velikoj sali Društvenog doma

Kalinovac.

Bilo je tu bogato ureĊenih stolova –

dva razreda ureĊivala su po jedan stol –

pored domaćeg kruha, peciva, starinskih

kolaĉa, maštovito aranţiranih plodova

zemlje, našle su se tu i lutkice ruĉno nap-

ravljene od plodova zemlje, ruţe izraĊene

od kukuruzovine, starinski ćupovi, vaze i

sliĉni predmeti. Školskoj sveĉanosti prid-

ruţio se i Djeĉji vrtić Bubamara. Kratkim

programom, blagoslovom i blagovanjem

kruha i kolaĉa zahvalili smo se Bogu na

svim plodovima i radostima. Na Drţavnoj

i svehrvatskoj smotri koja se ove godine

odrţala 10. listopada u Koprivnici, našu

školu predstavljali su uĉenici ĉetvrtog

razreda Borna Lonĉar, Tea Dautanec,

Bruno Miklić i njihova uĉiteljica Jasna

Miklaušić.

POSJET REDAKCIJI

PODRAVSKOG LISTA

Uĉenici literarno-novinarske druţine OŠ

I. L. Croata Kalinovac su 21. listopada

2010. posjetili redakciju Podravskog

lista. Škola već desetu godinu izdaje

školski list Kalnovečki školarec. Vodite-

ljica druţine Kristina Domović, urednica

školskog lista, i grafiĉki urednik Darijo

Ĉamilović odluĉili su s uĉenicima posje-

titi redakciju Podravskog lista kako bi

saznali tko sve i kako sudjeluje u nasta-

janju pravih novina, a time i poboljšali

kvalitetu svojeg školskog lista. Glavni

urednik Robert Mihaljević iscrpno je

uĉenicima opisao i pokazao svaku etapu

u nastajanju novina. gosp. Robert Mihaljević zasipan je pitanjima učenika

svi u istim majicama protiv onečišćenja ozonskog omotača


DAN ŠKOLE 2010. PROSLAVILI DAN ŠKOLE 2010.

Ove školske godine odlučili smo Dan škole proslaviti nekako drukčije; prvi put smo, u okviru Dana

škole, imali terensku nastavu, više tematskih dana te glazbenu priredbu Škola traži zvijezdu. Priredba

je izazvala veliko zanimanje kod učenika koji su vatreno navijali za svojeg favorita te nestrpljivo i uzbu-

đeno iščekivali njegovu /njezinu pobjedu. Evo kako je to bilo.

KROZ NEKOLIKO

TEMATSKIH DANA

Ove školske godine Dan škole Ivan

Lacković Croata Kalinovac 2010. obilje-

ţavao se kroz razliĉite manifestacije. Uĉe-

nici predmetne nastave su 27. svibnja išli

na terensku nastavu; posjetili su Park

prirode Papuk, izletište Jankovac, a prije

Papuka gledali su predstavu Najveća su

šteta droga i cigareta u Kazalištu Virovi-

tica. Idući dan zvao se Likovni i Eko dan.

Gost toga dana bio je gospodin Dragutin

Bešenić, umjetnik iz ĐurĊevca. Uĉenici

su slikali akvarele, uz glazbenu podlogu i

ĉitanje poezije. Izloţbu je u velikoj sali

Društvenog doma otvorio profesor likov-

ne kulture Hrvoje Baltić. Taj se dan odr-

ţala i eko radionica na kojoj su uĉenici,

pod vodstvom nastavnice Martine Lovrak

Ivanov i uĉiteljice Jasne Miklaušić, recik-

lirali plastiĉne vrećice. 31. svibnja bio je

Sportski dan koji je zbog vremenskih (ne)

prilika odgoĊen. Na programu su bila

natjecanja uĉenika u nogometu i rukome-

tu te rukometna utakmica uĉiteljica naše

škole i uĉiteljica iz OŠ Molve. Naveĉer je

istog dana odrţana prezentacija projekta

Zimske olimpijske igre 8. razreda pod

vodstvom nastavnika TZK Gorana ReĊe-

pa, nastavnice povijesti i geografije Eliza-

bete Trepotec Marić, nastavnika informa-

tike Darija Ĉamilovića i nastavnice mate-

matike Marine Ţeljeznjak. !. Lipnja bio je

Projektni dan. Uĉenici predmetne nastave

su, podijeljeni u šest grupa (voditelji Kris-

tina Domović, Kristina Korţinek, Sanja

Turbelija, Ana Marija Pavlić, Hrvoje

Baltić, Marina Ţeljeznjak, Darijo Ĉamilo-

vić, Goran ReĊep, Dijana Vedriš i Eliza-

beta Trepotec Marić) prikazali što su radi-

li na terenskoj nastavi. U veĉernjim sati-

ma pogledali su predstavu Kakva ljubav,

takva plaća, koju su uprizorili ĉlanovi

dramske sekcije KUD-a Grgur Karlovĉan

iz Kalinovca. Dan škole 2. lipnja bio je

obiljeţen glazbenom priredbom Škola

traži zvijezdu. Natjecalo se dvanaest uĉe-

nika koje je izabrao struĉni ţiri (Dijana

Vedriš – nastavnica glazbene kulture,

Darko Gabaj – voditelj tamburaške grupe,

Martina Lovrak Ivanov, Marina Ţeljez-

njak i Hrvoje Mlakar). Pobjednik natjeca-

nja bio je Matija Kucelj s pjesmom Olive-

ra Dragojevića Cesarica. Nestrpljivo

išĉekujemo to ponoviti iduće školske

godine. Ovim putem pozivamo uĉenike

koji vole i znaju pjevati da se bez oklije-

vanja prijave u proljeće 2011.

Pripremilo: uredništvo druţine

recikliranje plastičnih vrećica

crtamo i pjevamo


IZLETI I TERENSKA NASTAVA UČENIKA

UĈENICI 4. R., ŠKOLA U

PRIRODI

Poĉetkom lipnja 2010. godine

uĉenici 4. razreda uspješno su reali-

zirali dugo planiranu Školu u priro-

di. Na putovanje je krenulo 17 uĉe-

nika i dvije pratiteljice - njihova

uĉiteljica Mirjana Danĉek i knjiţni-

ĉarka Antonia Šikulec. Ciljevi škole

u potpunosti su ostvareni i uĉenici

su obišli sve planirane destinacije.

Smještaj nam je bio osiguran u ho-

telsko- turistiĉkom naselju Resnik

(Kaštel Štafilić) gdje smo jako dob-

ro jeli, pili i svakodnevno se kupali

na prekrasnoj plaţi. Nadajući se da

ćemo i vas zainteresirati da poĊete

tamo, evo opisa kako su izgledali

naši dani: Prvi dan smo posjetili NP

Krka i grad Šibenik. Drugi dan usli-

jedio je posjet Splitu, gdje smo vid-

jeli Dioklecijanove podrume i pala-

ĉu, kip Grgura Ninskog i njegov

znameniti palac (za kojeg smo se svi

lovili), prošetali smo splitskom ri-

vom i (naţalost) samo ispred Hajdu-

kovog stadiona.

Treći dan smo proveli u Trogiru.

Ĉetvrti dan imali smo satove hr-

vatskog jezika, prirode i društva i

likovne kulture pred našim ruţiĉas-

tim kućicama.

Uţivali smo u plaţi i moru. Uveĉer

smo se veselili karaokama i modnoj

reviji s dodjelom skromnih nagrada

pobjednicima. Peti dan smo posjetili

Zadar i Vransko jezero.

U Zadru smo ĉuli morske orgulje –

govor mora, vidjeli crkvu sv. Donata i

crkvu sv. Stošije, prošetali se Ulicom

starog grada…

Umorni, ali sretni i jako zado-

voljni vratili smo se kućama.

uĉiteljica Mirjana Danĉek

6. RAZRED NA SEKULINAMA

Kao što je i planiran posjet na poĉet-

ku školske godine nekoj vodi na kopnu

i travnjaku, uĉenici 6. razreda 3. svib-

nja 2010. posjetili su jezera Sekuline u

Općini Molve. Za to odredište smo se

odluĉili zbog poziva Osnovne škole

Molve, zapravo uĉiteljice biologije

Dunje Kudumije kojoj smo izuzetno

zahvalni jer su uĉenici stekli neka nova

znanja i poznanstva.

Vlatka Šokec, 6.r.

NA RADARSKOM CENTRU

BILOGORA

Uĉenici 3. razreda krenuli su 11. 01.

2010. u 13 sati na meteorološku stanicu.

PutovalI smo autobusom. Kad smo stig-

li, prvo što smo vidjeli bio je radarski

toranj. Popeli smo se na toranj i promo-

trili obzor. Zatim smo pogledali mjerne

instrumente s kojima se mjere tempera-

ture tla i svaka koliĉina kiše i koliĉine

snijega. Otišli smo u zgradu i pogledali

raĉunala. Još smo vidjeli rakete za obra-

nu od tuĉe.

Marta Mikacinić, 3. razred na visini pored radarskog tornja


UĈENICI 1., 2. I 3. R U GRADU

IVANE BRLIĆ MAŢURANIĆ

Krajem školske godine 2009./2010.

uĉenici prvog, drugog i trećeg razreda

bili su na terenskoj nastavi u Slavon-

skom Brodu. U Starom gradu su nas

doĉekali animatori koji su nam dali

kratak prikaz ţivota iz tog vremena.

Grad u kojem je ţivjela Ivana Brlić-

Maţuranić pokazao nam se u obliku

likova iz njezinih priĉa. Nakon obil-

nog i ukusnog ruĉka krenuli smo do

privatnog Zoološkog vrta. Nakon toga

srdaĉno smo doĉekani na ergeli prek-

rasnih konja koje smo mogli jahati i

voziti se u koĉiji. Prepuni dojmova,

sretni smo se vratili kući.

uĉiteljica Jasna Miklaušić

SLIKALI SMO SE POD SLAPOM

Uĉenici predmetne nastave su 27.

svibnja išli na terensku nastavu. U

Kazalištu Virovitica pogledali smo

pouĉnu kazališnu predstavu Najveća

su šteta droga i cigareta. Glumci su

nas na zabavan i zanimljiv uvjeravali

u štetnost pušenja i drogiranja. Po-

tom smo posjetili Park prirode Papuk,

izletište Jankovac. Tamo smo bili

podijeljeni u nekoliko skupina: jezi-

ĉna skupina (hrvatski, njemaĉki i en-

gleski jezik), biologija - povijest -

geografija, matematika – TZK, fizi-

ka – tehniĉki, likovni- glazbeni i vje-

ronauĉna skupina. Svaka skupina

uĉenika dobila je zadatke za istraţiva-

nje. Potom smo, tako podijeljeni u

skupine, planinarili za vodiĉem po

Papuku; vidjeli smo prekrasan veliki

slap ispod kojeg smo se fotografirali,

staklarsko groblje, grob grofa Janko-

vića u stijeni, jezero s pastrvama i još

neke zanimljivosti. Idućih dana smo u

školi prezentirali rad svojih skupina.

Marta Janĉi, 8.r.

U PODRAVSKOJ ŠUMI

Uĉenici šestog razreda bili su na

terenskoj nastavi u specijalnom rezer-

vatu šumske vegetacije Crni jarki u

Kalinovcu. Terenska nastava je bila

korelacija hrvatskog jezika i prirode.

Zajedno s našim uĉenicima terenskoj

nastavi su bili nazoĉni i uĉenici Os-

novne škole Molve sa svojim uĉitelji-

cama hrvatskog jezika i prirode. U

Crnim jarkima nas je ĉekao predstav-

nik Šumarije ĐurĊevac dipl. ing.

Branko Aurer koji je predstavio uĉeni-

cima zaštićenu plohu Crnih jaraka...

Nakon predavanja uĉenici su krenuli u

parovima riješiti unaprijed dogovoren

zadatak iz prirode (utvrditi kiselost ili

luţnatost tla, izraditi otisak kore drve-

ta, sakupiti neke plodove i lišće, pro-

matrati dalekozorom, fotografirati).

Potom je uslijedila interpretacija lek-

tirnog djela Slavonska šuma Josipa

Kozarca.

uĉiteljica Martina Lovrak Ivanov

animator zabavlja male posjetitelje

MATURALAC 7.R.

Na našem maturalcu je bilo vrlo

zanimljivo. Putovali smo oko 6 sati. Put

je bio dug, ali zabavan. Posjetili smo

mnogo znamenitosti Dalmatinskih gra-

dova, kao što su solana u Ninu, Murter,

Zlato i srebro Zadra i Vransko jezero.

Kad smo stigli do Biograda i do našeg

pansiona ''Gašpar'', odmah smo se smje-

stili u sobe. Malo smo se odmorili, pa

krenuli na plaţu. Kupali smo se svaki

dan, a naveĉer smo išli do centra Biog-

rada i u disko. Tako smo proveli većinu

dana. Većina cura je bila na donjem

katu, a deĉki su bili iznad nas. Jednu

noć nismo mogli spavati zbog Ĉeha koji

su bili kat ispod nas i stalno su pjevali,

a ostale noći nam se i nije spavalo. Bilo

je raznih svaĊa i smiješnih dogaĊaja.

Naša voditeljica Marija i sestre koje su

radile u pansionu nauĉile su nas mnogo

raznih stvari. S njima nam je bilo super.

Kad smo se vraćali kući, posjetili smo

Zadar i njegove znamenitosti, a onda se

vratili kući.

Mateja Erdelec, 8.r.


IZ Š

KO

LS

KE

KN

JIŢ

NIC

E

KNJIŢNICA – DNEVNI BORAVAK ŠKOLE

Hm…

Stara je to poslovica koju su znali i

naši roditelji, a što mi mislimo to-

me?

Ĉitamo li? Volimo li ĉitati?

Kakve nas knjižne poslastice ĉekaju

u ovoj školskoj godini?

Prošle školske godine bili

smo jako vrijedni i marljivi. Skupi-

na djevojĉica viših razreda odluĉila

je razveseliti sve uĉenike, nastavni-

ke i roditelje. Zato su marljivo uv-

jeţbavale boţićni igrokaz o anĊelu

beskrilašu Pjertilji. Zahvalimo se

Jeleni Lugarov, Veroniki Brĉek,

Mateji Miklić, Doroteji Sobota i

Dorotei Benšić što su unijele malo

boţićne ĉarolije u naše ţivote.

Ugostili smo i poznatog

knjiţevnika Mladena Kušeca koji je

nas nastavnike vratio u djetinjstvo

kada smo gutali njegove knjige i

djeĉje emisije, a našim uĉenicima

pribliţio svoj rad.

Ove godine tema Mjeseca knji-

ge posvećena je biološkoj raznoli-

kosti. U suradnji s nastavnicom

biologije Martinom Lovrak Ivanov

napravili smo jedno malo istraţiva-

nje. Uĉenici su pozvani na istraţi-

vaĉki rad biljaka i ţivotinja svojeg

kraja. Svaki uĉenik dobio je obra-

zac koji je morao ispuniti, a u ko-

jem se traţe osnovne informacije o

biljnoj ili ţivotinjskoj vrsti. kostimirane učenice 7. i 8. razreda čitale su najmlađima

Na taj naĉin uĉimo kako pronaći

pravu informaciju i nauĉili smo nešto

o vrstama našeg kraja, a s druge strane

ukljuĉili smo se u akciju Mjeseca hr-

vatske knjige.

Svake godine posebno se veselimo

našim Ċacima prvacima koji dolaze u

posjet knjiţnici. Ove godine priredili

smo im šarene akreditacije s njihovim

imenima, ukrasne bundeve, vještiĉje

šešire, ĉarobne napitke i prave prav-

cate vještice. Našim najmlaĊima nji-

hov prvi susret s knjiţnicom uljepšale

su Dorotea Benšić, Mateja Erdelec,

Ana Miklaušić i Dorotea Sobota ĉita-

jući im priĉu Oprostite, jeste li vi vješ-

tica?

Ubrzo nakon toga u knjiţnicu su

nam došli uĉenici drugog razreda koji-

ma smo ĉitali lektiru Poštarska bajka.

Nakon razgovora o knjizi uĉenici su

oslikavali svoje vlastite omotnice za

pisma.

Još nas mnogo toga ĉega ove škol-

ske godine; vozit ćemo s Vlakom u

snijegu, druţit ćemo se s Duhom u

močvari, bit ćemo najbolji prijatelji

Malog princa i izraĊivat ćemo zajedno

sa Sadako njezinih tisuću ţdralova.

Zvuĉi zanimljivo? DoĊi i ti i postani

dio šarenog i veselog svijeta, svijeta

knjiga! Do ĉitanja….

vaša knjiţniĉarka


INTERVJU S MLADENOM KUŠECOM

Krajem travnja u svojoj smo školi ugostili poznatog dječjeg knjiţevnika i novinara Mladena Kušeca.

Svojim šalama, zagonetkama i anegdotama iz djetinjstva zabavio nas je i nasmijao do suza. Kakav je

bio kao dječak, je li volio školu i učenje i kako je otkrio umjetnika u sebi, rekao nam je u ovom razgo-

voru koji slijedi.

Podijelite s nama neku zgodu iz dje-

tinjstva!

Bio sam nemiran djeĉak i radio puno

svinjarija, susjedi su me stalno lovili.

Bio sam mali prasac, ne znam što su mi

sve govorili, ali ja sam bio dijete. Bilo

je puno nezgoda. Penjali smo se po

trešnji pa je grana pukla i svi smo po-

padali.

Jeste li voljeli školu i koji vam je bio

najdraţi predmet?

Ja sam oboţavao školu. Ĉesto sam

markirao, radio svinjarije. (Smijeh.)

Najdraţi predmeti su mi bili zemljopis

i hrvatski, a nisu mi išli matematika,

fizika i kemija. Privlaĉila me matema-

tika, ali to nije moj predmet i s njom se

nisam dobro osjećao. Bili su mi draţi

društveni predmeti.

Kad ste prvi put objavili knjigu i koju?

Nemam pojma, ja sam dugo ĉekao da

objavim prvu knjigu.

Koja je vaša najdraţa knjiga?

Svaka moja knjiga je dio mog ţivota.

Vidim boje, likove i sve o ĉemu pišem.

I tako sloţim knjigu u glavi.

Što ste posljednje objavili?

Još nije ni prezentirana, a zove se Kuš-

travi. Uz to još pišem i dvije knjige

legenda.

SviĊa li vam se više na selu ili u gradu?

Ja sam roĊen u gradu i normalno da

sam gradsko dijete. Na selu je jako lije-

po, ali ja tu ne bih mogao ţivjeti jer

meni tu nema dosta prostora. Mogao

bih ja tu doći da napišem knjigu, ali

kaţem da mi nema dosta prostora, tre-

bam kontaktirati s ljudima.

O ĉemu najviše volite pisati?

O tajnama i ljubavima njezinim tvo-

jim....

Razgovarale: Ana Miklaušić (7.r.), Jelena

Lugarov (8.r.) i Veronika Brĉek (8.r.)

Jeste li voljeli ĉitati lektiru?

Pa lektira nije bilo puno po knjiţnica-

ma nego smo jedan drugom posuĊivali

i ĉekali da ovaj proĉita i onda bismo se

tako razmjenjivali. Ponekad smo bili u

parku, jedan bi ĉitao, a drugi bi slušali.

Koja vam je bila najdraţa knjiga?

To je teško reći, ali mi se jako sviĊala

knjiga Mali princ.

Kad ste poĉeli pisati?

Kad sam ĉuvao djecu svoje braće i

sestara. Ĉuvao sam tu djecu i pisao da

njih zabavim, a sebe spasim. Morao

sam ih zabavljati da mi ne rade svinja-

rije po kući i dvorištu.

Kako ste prepoznali umjetnika u sebi?

Koji su bili simptomi?

Ja sam na svoj naĉin bio povuĉen deĉ-

ko. Bio sam zaljubljen, htio sam pisati,

morao sam pisati i imao sam sreće da

je Milivoj Matošec naletio na moje

radove. Objavio je u novinama moje

radove kao što sam ja objavio slike

djevojĉice.

SU

SR

ET

S K

NJI

ŢE

VN

IKO

M


Učenici naše škole i ove godine su se natjecali u znanju iz brojnih nastavnih predmeta. Neki su bili

zadovoljni postignutim rezultatom, neki baš i nisu, no, nema veze – kaţu da je bitno sudjelovati. Za

one kojima to nije dovoljno, neka se više potrude 2011., pa će i uspjeh, nadamo se, biti bolji.

Ţupanijsko natjecanje iz geografije

Ţupanijsko natjecanje iz geografije

se odrţalo u OŠ Đure Estera u Kopriv-

nici. Iz Kalinovca je išlo osmero uĉeni-

ka: Lovro Kereĉeni, Dominik Danĉek,

Dorotea Benšić, Luka Kereĉeni, Nikoli-

na Dautanec, Miroslav Janĉijev, Vilim

Špoljar i mentorica Elizabeta Trepotec

Marić. Neki su bili zadovoljni svojim

rezultatma, a neki baš i ne. Odluĉili su

da će se na godinu više potruditi!

LiDraNo

MeĊuopćinski susret LiDraNo odr-

ţan je 20. sijeĉnja 2010. u OŠ Ferdi-

nandovac.

Iz naše škole nastupale su uĉenice

Tea Dautanec iz 3.r. s monologom Po-

slije kiše dolazi sunce i uĉenica Marti-

na Ĉavlović s literarnim radom Zora.

Mentorica je bila prof. Mihaela Lonĉar.

Upućene su na ţupanijsko natjecanje

koje se odrţalo poĉetkom veljaĉe. Ta-

mo je išla i Dorotea Benšić koja je

predstavila novi broj školskog lista.

Preradovićev roĊendan

Uĉenica Martina Ĉavlović iz 7. raz-

reda OŠ I. L. Croata Kalinovac s vodite-

ljicom Kristinom Domović sudjelovala

je s tri pjesme na susretu literarnih druţi-

na Preradovićev roĎendan 27. oţujka

2010. u Grabrovnici. Susret već 42 godi-

nu organizira Osnovna škola Petra Pre-

radovića iz Pitomaĉe. Ove godine gosto-

vala je knjiţevnica Ivona Šajatović koja

je promovirala knjigu Pazite kako igra-

te. Knjiţevnica je posebno pohvalila

radove Martine Ĉavlović, na što smo

jako ponosni.

Ţupanijsko natjecanje

iz likovne kulture

Ţupanijsko natjecanje iz likovne

kulture odrţano je sredinom oţujka u

OŠ Fran Kancelak Drnje.

Školu su predstavljali slijedeći uĉeni-

ci: Lana Ronĉević, Tomislav Matica i

Stjepan Vucikuja iz 4. r. (s mentori-

com Mirjanom Danĉek) i Vlatka Šo-

kec, Luka Hoić i Lovro Ĉavlović iz

5.r. (mentor Hrvoje Baltić). Na drţav-

nu smotru je predloţen rad Lane Ron-

ĉević.

Ţupanijsko natjecanje

iz matematike

Ţupanijsko natjecanje iz mate-

matike odrţano je sredinom oţujka

u OŠ Fran Koncelak Drnje. Školu su

predstavljali uĉenici Lana Ronĉević

i Ante Šušnja s mentoricom Mirja-

nom Danĉek.

Pripremili: uĉenici literarno-

novinarske druţine uz pomoć sudio-

nika natjecanja

NA

TJE

CA

LI

SM

O S

E U

ZN

AN

JU

ispred rodne kuće Petra Preradovića s Ivanom Šajatović

U ĈEMU SMO DOBRI, BOLJI, NAJBOLJI


PE

DA

GO

ŠK

E S

TR

AN

ICE

VIJEĆE UĈENIKA, VRŠNJACI POMAGAĈI I ŠKOLSKI PROJEKTI

Odrţana je prva konstituirajuća

sjednica vijeća uĉenika na kojoj su u

vijeće izabrani sljedeći uĉenici: Klara

Benšić (1.r.), Ozana Špoljar (2.r.),

David Sobota (3.r.), Nikola Mlakar

(4.r.), Sara Ronĉević (5.r.), Lovro

Ĉavlović (6.r.), Ana Miklaušić (7.r.) i

Mateja Erdelec (8.r.), a za predsjedni-

cu vijeća jednoglasno je izabrana

uĉenica 7.r. Ana Miklaušić.

Uĉenici su ove godine ponudili

mnogo ideja koje bi osigurale zanim-

ljiviji boravak u školi i doprinijele

jaĉanju meĊusobnih prijateljstava od

kojih su neke: plesna veĉer u Velikoj

sali, kreiranje nove rubrike za dodjelu

nagrada na tradicionalnom odrţava-

nju Fašenka v Kalnovcu – pod nazi-

vom Najbolji program, organiziranje

Super talenta škole i sl.!

Uĉenici su spremni sami osmisliti

ponuĊene programe i uz pomoć svo-

jih vršnjaka izraditi nagrade za one

najoriginalnije i najtalentiranije!

OPEN YOUR EYES

Ove školske godine Vršnjaĉka

skupina postavila si je još veće zadat-

ke koje ţeli ostvariti, s uvijek jedna-

kim ciljem: pomoći u suzbijanju vrš-

njaĉkog nasilja.

U školskoj godini 2009./10. radilo

se na edukaciji ĉlanova i na razvoju

njihove empatije, kako bi što kvalitet-

nije djelovali. Upravo radi toga, i ove

su godine ĉlanovi oni uĉenici koji su

bili i prošle, uz male dopune.

Grupa Open yor eyes i dalje će se

sastajati dva puta mjeseĉno.

PROVODIMO BROJNE

PROJEKTE

I ove školske godine razredna

će nastava realizirati integrirane

dane u svakom razredu, dok će

predmetna nastava imati zajedniĉ-

ki projekt svih uĉenika od 5. – 8.

razreda i njihovih uĉitelja koji će

nositi naziv Zaboravljene igre.

Osim samostalnih projekata razre-

dne, odnosno predmetne nastave,

u našoj će se školi i dalje sustavno

provoditi odreĊeni zajedniĉki pro-

jekti razredne i predmetne nastave

kao što su: Program meĊunarodne

eko - škole, Za sigurno i poticaj-

no okruženje u školama, Škole za

Afriku i Školski preventivni prog-

ram.

Novina u ovoj školskoj godini

dodatni su projekti predmetne

nastave namijenjeni uĉenicima 6.

razreda, a to su Mala škola kemi-

je, ĉiji je nositelj uĉiteljica kemije

Nada Koţar, i Otvoreni kišobran ,

koji se primjenjuje u gotovo svim

školama Koprivniĉko – kriţevaĉ-

ke ţupanije, a ĉiji je cilj prevenci-

ja svih oblika ovisniĉkog ponaša-

nja.

Pedagoginja: Valentina Lacković

Uĉenici imaju mnoštvo kreativnih

ideja za rad na boljem i sigurnijem

okruţenju, a jedna od takvih je i de-

bata koju će sami izraditi i uz pomoć

pedagoginje provesti u višim razredi-

ma!

Ĉlanovi su vršnjaĉke skupine:

Antonela Pranjić, Vlatka Šokec, Nina

Šokec, Boţica Goriĉki, Marija Dauta-

nec, Kristina Dautanec, Doroteja

Benšić, Natalija Car – Petrović i Ka-

rolina Lacković.

učenici zainteresirano sudjeluju u brojnim radionicama

na jednom sastanku Vijeća učenika kalnovečki školarec 13

Ĉetvrti i dosada najveći susret

Mreţa škola bez nasilja odrţao se

11. i 12. studenog 2010. u Zagre-

bu, u hotelu Antunović. Okupile su

se sve škole koje sudjeluju u UNI-

CEF-ovom programu Za sigurno i

poticajno okruženje u školama.

Osnovnu školu Ivan Lacković Cro-

ata Kalinovac predstavljala je rav-

nateljica Mirjana Bazijanec, koor-

dinatorica programa Antonija Ši-

kulec i uĉenica 6. razreda Vlatka

Šokec. Ove godine posebno smo

ponosni jer smo obnovili status

Škole bez nasilja te prisustvovali

sveĉanom uruĉenju plakete, na

kojem su bili predstavnici Minis-

tarstva, Agencije za odgoj i obra-

zovanje te UNICEF-a. Posebno su

nas razveselili UNICEF-ovi amba-

sadori hokejaši Medvešĉaka koji

su svim nazoĉnima poruĉili da

nasilje ne rješava ništa.

STOP NASILJU

MEĐU DJECOM

Zajedno s gĊom ravnateljicom

i knjiţniĉarkom bila sam nazoĉna

11. i 12. 2010. u Zagrebu kad je

naša škola obnovila status Škole

bez nasilja. Bilo je to na 4. susret

Mreţe škola bez nasilja. Tamo

smo priĉali o nasilju i o rješavanju

nasilja.

Ja sam bila na UNICEF-ovoj radi-

onici. Razgovarali smo o proble-

mima u našim školama. Kako sam

slušala priĉanja drugih, zakljuĉila

sam da naša škola ima vrlo malo

nasilja s obzirom na druge. Napra-

vili smo plakate na koje smo pisa-

li što bi ţeljeli promijeniti i kako

bi to napravili, kakve programe

provodimo u školi i koje bi još

ţeljeli provesti. Kroz neke vrlo

pouĉne igre nauĉili smo kako mi

moţemo povrijediti druge, a na

koje naĉine mogu i oni nas. Imali

smo forum teatar. Sudjelovala

sam u njemu, ali kao gledatelj i

pokazala sam kako bih ja riješila

tu situaciju. Svi su mi pljeskali, a

ja sam pokušala nasilnika staviti u

koţu ţrtve. I uspjela sam. Tamo

sam upoznala nove prijatelje i bilo

mi je super.

Vlatka Šokec, 6.r

Susret je bio posvećen odrţivosti

dosad postignutih rezultata i dalj-

njem razvoju Mreţe škola bez nasi-

lja.

Nakon uruĉenja plakete i otvore-

nje skupa sudjelovali smo na plenar-

nim izlaganjima na kojima smo mog-

li ĉuti koji su nedostaci programa i

na koji naĉin se mogu riješiti. Poseb-

no zanimljivo bilo je izlaganje

predstavnika škola i UNICEFA-a

susjednih zemalja, a taj naĉin dobili

smo uvid kako projekt funkcionira

drugdje. Drugi dio dana bio je rezer-

viran za radionice i razmjenu iskus-

tva s drugim školama. Puni dojmova

i ponosa vratili smo u našu školu

ţeljni prenijeti sve ono što sto smo

nauĉili.

Koordinatorica programa:

Antonija Šikulec

ZAUSTAVIMO NASILJE MEĐU DJECOM

ravnateljica i Vlatka Šokec, 6. r., s Unicef-ovim ambasadorima

OBNOVILI SMO STATUS ŠKOLE BEZ NASILJA

Već smo drugu godinu jedna od rjeđih škola u RH u kojoj se provodi ovaj

projekt. Cilj projekta je reagirati na svako nasilje među djecom te primje-

njivati restituciju kako bi školsko okruţenje (p)ostalo sigurno i poticajno, a

djeca se osjećala sretnije i ugodnije.


PO

SJE

TIO

NA

S P

RE

DS

JED

NIK

INTERVJU S DR. IVOM JOSIPOVIĆEM, PREDSJEDNIKOM RH

Znanje i ljubav prema bližnjemu čovjekovo su najveće blago

Predsjednik RH, prof. dr. Ivo Josipović 6. je travnja 2010. u sklopu posjete tvornici Podravka u Koprivni-

ci, tvrtki Rasco u Kalinovcu, posjetio i naše malo mjesto, Kalinovac da bi posadio drvo u prošle godi-

ne osnovanom Međunarodnom parku prijateljstva kod Zavičajnog muzeja. Četvorica veleposlanika

također su zasadila različita drveća. Predsjednik je zasadio jelu. Predsjednikov posjet iskoristili smo za

kratak intervju.

Kako vam se sviĊa Kalinovac?

Mjesto je prekrasno, ljudi su prekras-

ni, prekrasna su ova stabla prijatelj-

stva i doći ću opet.

Kao djeĉak, jeste li voljeli školu?

Jesam. Volio sam ići u školu, poseb-

no zbog jedne curice iz prve klupe.

Koji Vam je bio najdraţi predmet?

Nogomet, i to izvan škole. Šalim se.

Volio sam knjiţevnost, glazbeni, a i

matematiku.

Jeste li kad dobili lošu ocjenu?

Jesam, u srednjoj školi, kad sam igrao

previše nogomet, ali poslije sam nau-

ĉio, ispravio i prošao s pet.

Kako ste se pritom osjećali?

Znao sam da mogu nauĉiti, znao sam

što je moja odgovornost, onda sam

sjeo i nauĉio za pet. Ali takve situaci-

je su bile rijetke, moţda samo jedan-

put ili dvaput.

Jeste li voljeli ĉitati lektiru?

Jako sam volio ĉitati lektiru i ĉitao

sam je puno više od onoga što se mo-

ralo. Lijepa knjiţevnost oplemenjuje

ĉovjeka.

Koja vam je najdraţa knjiga?

Ne bih rekao da imam baš neku pose-

bnu najdraţu knjigu, više mi ih je

ostalo u sjećanju. Volim jednu knjigu

koja se zove Epikurov vrt Eugena

Finka. To je zapravo jedna literarno-

filozofska rasprava po kojoj sam ja

onda napisao i kompoziciju. Volim i

Majstora i Margaritu M. Bulgakova.

I uvijek sam volio proĉitati i naše

autore, Krleţu i Marinkovića osobito.

Koje ste izvannastavne aktivnosti

imali?

Uĉio sam strani jezik, engleski i nje-

maĉki. Išao sam u Srednju muziĉku

školu i završio je, a poslije i na Glaz-

benu akademiju. I to sam završio,

pored ovoga što mi je glavna profesi-

ja, pravo.

Vaša poruka za današnje školarce:

Poruĉio bih vam ono ĉemu su mene

uĉili moji roditelji, a to je da treba

jako puno uĉiti jer je je znanje naj-

veće blago koje ĉovjek moţe imati,

uz, naravno, ljubav prema bliţnje-

mu.

Intervjuirale: Veronika Brĉek

i Jelena Lugarov, 8.r.

Znamo da volite glazbu i da se bavi-

te glazbom. Koja Vam je najdraţa

skladba i njen autor?

Zapravo nemam najdraţu skladbu,

ovisi o raspoloţenju. Neki put vo-

lim, recimo to tako, pitku muziku

poput Mozarta, a neki put volim

strasnu i ĉvrstu muziku kakvu je

znao pisati Stravinski ili Bach.

Predsjednik sadi jelu u Međunarodnom parku prijateljstva


EK

O S

TR

AN

ICE

SKUPLJAMO BATERIJE, POSADILI SMO “MURVU” I JOŠ ...

Naši ekolozi bili su jako marljivi; brinuli o zaštiti ozonskog omotača, cijelu školu ujedinili u skupljanju

starih baterija, učili kako mjesto pročišćuje otpadne vode te kako uštedjeti električnu energiju. Skup-

ljali su ljekovito bilje te izrađivali razne tinkture i kremu od gaveza. Brinu o reciklaţi otpada te skupljaju

otpadno jestivo ulje. Što još rade, pročitajte dolje!

ZAŠTITIMO OZONSKI

OMOTAĈ

Uĉenici su 16.09.2010. obiljeţili

MeĊunarodni dan zaštite ozon-

skog omotaĉa. Uĉenici ekološke

grupe razgovarali su što je to ozonski

omotaĉ, kako je nastao, koje ga tvari

oštećuju, što je ozonska rupa te o

Montrealskom protokolu. Najveće

oštećenje ozonskog sloja od kad pos-

toje mjerenja zabiljeţeno je od 21. do

30. rujna 2006. godine iznad Antar-

ktika. Kloroflorokarbonimi su prema

mišljenjima nekih znanstvenika bili

zamijenjeni hidroklorofluorokarboni-

mima jer su mislili da ne oštećuju

ozonski omotaĉ koji je opet stvarao

efekt staklenika i kisele kiše. Uĉenici

su zakljuĉili da bi uvoĊenje novih

tvari u prirodu ipak trebalo detaljnije

analizirati u cilju oĉuvanja prirode.

Smanjenje ovih tvari sporo opada te

bi trebala potpuna ravnoteţa stvaranja

i razgradnje ozonskog sloja biti tek

negdje za 40-tak godina.

KAKO PROĈIŠĆUJEMO VODU

Krajem travnja je tridesetak uĉe-

nika posjetilo proĉistaĉ voda Kalino-

vac. Gospodin Milan Fel, zaduţen za

njegovo odrţavanje, uĉenicima je

objasnio tijek proĉišćavanja vode te

vaţnost prikljuĉenja kućanstava na

proĉistaĉ.

SKUPLJAMO

STARE BATERIJE

Na jednom sastanku mladih eko-

loga naše škole dogovoreno je saku-

pljanje starih otpadnih baterija u

cilju osvješćivanja uĉenika i šire

zajednice o štetnosti njenog ne od-

vajanja od ostalog otpada. Akcija

sakupljanja je dogovorena u obliku

natjecanja meĊu razredima te pokre-

nuta 1. listopada 2010. godi-

ne. Razred koji će na kraju nastavne

godine imati sakupljen najveći broj

baterija, bit će nagraĊen. Kako bis-

mo mi nakon sakupljanja bili sigurni

da će baterije biti zbrinute na zako-

nom odreĊen naĉin, pronašli smo

preko internetskih stranica poduzeće

Friš iz Kriţevaca s kojim smo dogo-

vorili odvoz baterija i otkup. Jako

smo zadovoljni suradnjom s poduze-

ćem Friš, njihovim poduzetništvom,

ali i poticanjem uĉenika na sakuplja-

nje jer je poduzeće ponudilo neku

vrstu nagrade. TakoĊer dobili smo i

spremnik za baterije. Nakon samo

mjesec dana sakupljeno je na razini

škole 2920 baterija tj. 34 kg. Na

kraju mjeseca ĉlanovi ekološke gru-

pe broje baterije te podnose izvješ-

će.

Da bi proĉistaĉ bolje radio tj. bio

uĉinkovit, potrebno je prikljuĉenje

što više kućanstava. Ona kućanstva,

koja nisu prikljuĉena na proĉistaĉ

voda, još uvijek zagaĊuju prirodu

oko nas. Ne samo da se zagaĊuje

pitka podzemna voda, nego se i sma-

njuju ţiva bića u kopnenoj vodi. Pro-

ĉistaĉ voda je ekološki i tehnološki

jako dobro osmišljen. Uĉenici su

mogli vidjeti kuda voda dolazi do

proĉistaĉa, kako se mehaniĉki proĉi-

šćuje. Uklanjaju se krute ĉestice te

ulja. Nakon toga voda odlazi u baze-

ne gdje se biološki proĉišćuje. U

drugom bazenu bakterije razlaţu

organske tvari. Gospodin Fel je po-

kazao uĉenicima hranu s kojom do-

hranjuje bakterije što je uĉenicima

bilo posebno zanimljivo.

KAKO UŠTEDJETI

ELEKTRIĈNU ENERGIJU

Nakon razgovora o naĉinu

dobivanja elektriĉne energije te

mogućnosti njezine štednje uĉeni-

ci su podijeljeni u 3 skupine. Izra-

dili su plakate o idejama kako

uštedjeti elektriĉnu energiju u

kućanstvima te na globalnoj razi-

ni. Nekoliko dana su plakati bili

izloţeni u prostorijama škole, a

zatim zalijepljeni na 3 razliĉita

mjesta u Općini Kalinovac da bi

razvijali ekološku svijest mješta-

na. Prvi plakat je zalijepljen na

trgovini mješovite robe Poljopriv-

redne zadruge Kalinovac, drugi u

centru na zgradi općine Kalinovac

te i treći na mljekari u Dravskoj

ulici. Plakati su promijenili neko-

liko razliĉitih lokacija.

brojanje baterija

ŠTO RADE NAŠI EKOLOZI


Škola nam je osigurala zemlju

i velike cvjetnjake. Na sam

Dan planete Zemlje ĉlanovi

ekološke grupe posadili su

sjemenke. Uĉenici su u parovi-

ma zaduţeni za brigu o zalije-

vanju cvjetnjaka. Danas se

brinemo za oko 15- tak limu-

na, 3 oraha i dvije breskve.

UKLJUĈILI SMO SE

U PROJEKT MURVA (DUD)

U cilju plana oĉuvanja biološ-

ke raznolikosti ukljuĉili smo se u

projekt Murva koji organizira

Udruga Lijepa naša. Cilj projek-

ta je spasiti od nestanka i vratiti

na naše prostore ovu gotovu

išĉezlu i višestruku korisnu voć-

nu vrstu - dud. Krajem travnja

ravnateljica naše škole preuzela

je ĉetiri sadnice duda za našu

školu. Ekološka grupa u dogovo-

ru sa ravnateljicom Mirjanom

Bazijanec i naĉelnikom Općine

Kalinovac Brankom Sobotom

poĉetkom svibnja posadila je 4

sadnice bijelog duda. Dvije sad-

nice duda posaĊene su u Parku

prijateljstva pored muzeja dok

druge dvije sadnice u parku u

donjem kraju u Kolodvorskoj

ulici. Stabla duda (murva) su

kod nas poznate iz vremena kada

su njenim lišćem hranili dudove

svilce za proizvodnju svile. Da-

nas krase vrtove svojom sjenom

i bogatstvom slatkih plodova.

Sigurno niste znali da, ukoliko

nastane mrlja od zrelog ploda

duda, najlakše ga odstranimo

ako ga protrljamo plodom nezre-

log duda.

IZRADILI SMO KREMU

OD GAVEZA

U 2010./2011. godini planirali

smo dva velika projekta. Prvi je

vezan uz ljekovito bilje - ĉajevi i

njihov utjecaj, izrada krema, mace-

rata i tinktura. Drugi projekt je ve-

zan uz otpad. U sklopu prvog pro-

jekta napravili smo sljedeće: prema

dogovoru uĉenici su se u parovima

odluĉili za prouĉavanje neke ljeko-

vite biljke koju će na jednom od

satova prezentirati i pojasniti njezi-

nu upotrebu i djelovanje. Izabrane

biljke su: neven, gavez, ruţmarin,

lavanda, lipa, trputac, maslaĉak,

kamilica, menta, divlja ruţa, kopri-

va, majĉina dušica… Neko bilje

smo sijali, brali i posušili, ali i nap-

ravili od njih tinkture i macerate.

Brali smo kamilicu, lipu…Neven

smo pobrali i posušili, izradili ma-

cerat koji je odstajao ĉetiri tjedna i

sada imamo nevenovo ulje spremno

za izradu kreme.

Cijelo ljeto smo sušili smo lavandu,

ruţmarin i mentu, ĉistili smo ih i

skladištili. Brali smo šipak. Kopali

smo korijen gaveza. Iskopani gavez

smo ĉistili, prali, rezali na sitne

komadiće te izradili dvije tinkture.

Jedna tinktura od gaveza izraĊena

je od 70 % medicinskog alkohola,

dok je druga od domaće rakije -

lozovaĉe. Izradili smo i kremu od

gaveza.

pripremili: uĉenici ekološke grupe i

voditeljica Martina Lovrak Ivanov

POSADILI SMO SJEMENKE

Sakupljali smo sjemenke keste-

na, limuna, oraha, bresaka i jabu-

ke zelenĉice. Nekoliko dana sje-

menke su bile namoĉene u vodi.

aktivni mladi ekolozi sade dud

čišćenje ljekovitog bilja

izrada macerata


HO

BIJ

I U

ĈE

NIK

A

ŠTO NAM PUNI BATERIJE Osim učenja, nešto najvažnije u životu je zabava, slobodna aktinost, nekakav hobi. Bavljanje

nečim zanimljivim, kreativnim i u čemu smo dobri, oslobađa nas napetosti, obogađuje, podiže

samopouzdanje i, kako to znamo reći, puni nam baterije. U čemu su naši učenici posebno dobri, što

postižu u izvanškolskim aktivnostima, doznajte u redcima koji slijede.

MOJE PUTOVANJE NA

MALONOGOMETNI TURNIR U

FRANCUSKU

Sa svojom đurđevačkom ekipom

nogometaša vršnjaka bili smo pozvani na

malonogometni međunarodni turnir

mladih Eurofoot u grad Vertaux na

sjeveru Francuske. Natjecali smo se s

ekipama iz 30 zemalja (Njemačka,

Španjolska, Portugal, Ukrajina…). Naše

putovanje prema Francuskoj bilo je

naporno, što se malo i odrazilo na naš

rezultat. Osvojili smo 14 mjesto od 30

ekipa. Zadovoljni smo igrom i rezultatom.

Mislim da smo na najbolji način

predstavili našu županiju. Sam nastup na

turniru bila nam je prilika za sklapanje

dragocjenih prijateljstava i upoznavanje

kulture i povijesne baštine Francuske. Na

završnici turnira naši domaćini su

organizirali domjenak za sve ekipe što nas

je posebno veselilo. Pri povratku kući

svratili smo u glavni grad Pariz koji nas je

očarao svojom ljepotom. Za mene, kao i za

moje suigrače, bilo je to nezaboravno i

lijepo iskustvo koje ćemo pamtiti.

Marko Imbriša, 8.raz.

MOJ BIVŠI SPORT ZOVE SE

TAEKWONDO

Taekwondoom sam se bavio dvije do

tri godine. Trenirao sam u ĐurĊevcu kod

Dubravka Horvatića. Tada sam imao šest

do sedam godina. Ubrzo sam zasluţio bije-

li pojas pa sa sedam godina viši bijeli po-

jas. Na posljetku mi je nedostajao jedan

dan da bih stekao ţuti pojas. Meni je bav-

ljenje taekwondoom to bilo zanimljivo i

uzbudljivo jer sam uĉio kako se boriti.

Borio sam se u Zagrebu i Virju, kao limaĉ.

U Zagrebu sam bio ĉetvrti, a u Virju treći i

tako sam osvojio bronĉanu medalju. Zbog

bolesti trenera tata me ispisao iz

takwondooa. Meni je to bio najgori dan u

ţivotu. Bilo mi se teško oprostiti od prija-

telja i trenera. Josip i Robert su mi bili

najbolji prijatelji. Nikad ih ne ću zaboravi-

ti, a ni svoj taekwondo.

Tomislav Matica, 5.r.

U SLOBODNO VRIJEME ...


ŢIVOT KAO PJESMA

Luka Kereĉeni, Goran Petrović i ja,

Matija Kucelj, osnovali smo bend. Goran

svira bubnjeve, a Luka i ja gitare. Preteţno

sviramo rock (hrvatski) i zabavne pjesme.

Probe imamo skoro svaki tjedan, vjeţbamo

i jako nam dobro ide, ali za bend treba još

puno vjeţbe. Nadamo se da ćemo uspjeti u

svom cilju, a to je biti uspješni (poznati i

priznati) glazbenici. Jako volimo i pjevati

što im je bila dodatna motivacija za bend.

Pjevaĉ u bendu sam ja. Dosad sam nastu-

pao na raznim festivalima i dobio razne

nagrade. Ideja za bend je došla prošle go-

dine kad smo igrali nogomet. Ja sam to

predloţio, a deĉki su prihvatili. Kupili smo

instrumente pa smo prvo pet mjeseci vjeţ-

bali sviranje prije nego što smo imali prvu

zajedniĉku probu našeg benda.

Matija Kucelj, 8.r.

prvi Karlovi radovi


BAVIM SE MANEKENSTVOM

Manekenstvom sam se poĉeo

baviti jer je moja mama ĉula oglas

na radiju za nove manekene i prija-

vila me. Sad sam već poloţio treći

stupanj uz redovitu obuku. Putovao

sam na razna mjesta gdje sam upoz-

nao puno djevojaka i tu i tamo par

mladića koji su sliĉni meni. Zadnja

revija je bila u Vrbovcu u hotelu

Bunčić. Bilo mi je genijalno samo

zbog društva, zabave i smijeha. Iz

naše osnovne škole manekenstvom

se još bave Tea Bebek (2. r.) i Anto-

nela Golubić (3. r.). Zadovoljan sam

svojim (zasad) hobijem i drago mi je

da me mama prijavila – isplatilo se.

Dobio sam paket opreme od skupog

butika Bugatti za koji snimam. Naj-

vaţnije je da imam dobro društvo s

kojim se odliĉno zabavljam te da

sam se nauĉio pravilno drţati.

Luka Zvonar, 8.r. Tea Bebek, 2. r. i Antonela Golubić, 3. r.

CRTAM UZ LOVREKOVIĆA

Moj hobi je crtanje. Polaznik sam li-

kovne škole Paleta koju vodi profesional-

ni slikar Ivan Lovreković. Škola je u Đur-

Ċevcu jednom tjedno od šest do sedam sati

naveĉer. Tamo se uĉe raznolike tehnike

crtanja i upotpunjuju se steĉena znanja iz

osnovne škole. Najviše od svega volim

crtati ribe, a pošto volim ribolov, na mojim

slikama imam preteţno ribe, jezera, ribnja-

ke i prirodu oko njih. Polaznika te škole

ima raznih godišta. Ja sam najmlaĊi polaz-

nik, ali to me ne smeta. Nadam se da ću

uspješno završiti tu školu.

Karlo Karlovĉan, 5.r.

Luka Zvonar, 8. r.

NA

ŠI

(VJE

RO

) U

ĈIT

EL

JI

U ŠKOLI SAM BILA VRLO ŢIVA, DRUŠTVENA I VESELA

Sestra Karmen, inače Jelena Hajdinjak, marljivo podučava naše krizmanike već godinama te vodi

ţupni zbor. U ovom razgovoru otkrila nam je što sve jedna časna mora raditi, kako je teklo njezino ško-

lovanje, što smatra svojim najvećim ţivotnim uspjehom te kakva je bila kao učenica. To sigurno niste

znali!

Kada ste poloţili redovniĉke

zavjete?

Prve zavjete poloţila sam 15. kolovo-

za 1970. godine u Zagrebu u Druţbi

sestara Služavki Malog Isusa.

Kakav je bio vaš ţivot prije poloţe-

nih zavjeta ?

Kad sam primljena u Druţbu Služav-

ki Malog Isusa nakon 8. razreda,

školovanje sam nastavila u Metkovi-

ću, a diplomirala sam u Zagrebu.

Kroz to vrijeme upoznavala sam ţivot

i savršenije slijedila Krista u redov-

niĉkoj obitelji. Kroz to vrijeme odgo-

ja, svjesna Boţje prisutnosti u svom

ţivotu, vjerovala sam i vjerujem da

mi je Gospodin pomogao da budem

dostojna dara koji mi je dao, te sam

više puta osjetila Njegovu ljubav i

trajnu prisutnost.

Kada ste poĉeli s radom u školi?

Poĉela sam raditi 1991.god. u školi

Bogumil Toni u Samoboru.

Da imate priliku, biste li odabrali

nešto drugo?

Nikada nisam poţalila što sam redovni-

ca, niti bih izabrala bilo koje drugo

zvanje. Zvanje je Boţji dar, a razumiju

ga oni kojima je dano.

Omiljena knjiga?

Sveto Pismo - ĉije odlomke ĉitam sva-

ki dan. Trenutno ĉitam knjigu Svrhovit

život, štivo za kršćanski ţivot u XXI

st. Utemeljeno je na vjeĉnoj Boţjoj

poruci ĉovjeku objavljenoj u Bibliji.

Kakvi ste bili u školi?

U školi sam bila vrlo ţiva, društvena,

vesela. Igrala sam rukomet i redovito

bila na golu.

Omiljen predmet?

Glazbeni i povijest. Rado sam pjevala,

ĉitala i sudjelovala u školskom i crk-

venom zboru.

TakoĊer sam bila u folklornoj skupini.

Što biste poruĉili mladima?

Da se opredijele za prave vrijednosti u

ţivotu, a to su: vjera, rad, poštenje,

odgovornost, tj. za istinske vrijednosti

gdje društvo negdje i danas zakazuje.

Moramo imati uvijek pred sobom ovu

reĉenicu: Bog od mene traži danas biti

ČOVJEK!

Intervjuirala: Martina Ĉavlović, 8.r.

Kako vam je u Vašoj ulozi ĉasne?

U svom zvanju sve što ĉinim radim na

slavu Boţju, a to znaĉi za Onoga ko-

me sam povjerovala, zbog kojega sam

to što jesam i zahvalna sam za milosti

koje primam od Njega. U svakom

zvanju ima radosnih i teških trenutaka

- gdje idemo Isusovim stopama.

Kakve su vaše obaveze?

Imam dosta obaveza, no na prvom

mjestu svake redovnice je molitva,

sveta misa, zatim obaveze u školi,

pjevanje, ţupni vjeronauk i drugi pos-

lovi u samostanu.

Poseban uspjeh u vašem ţivotu?

Veliki uspjehu u mom ţivotu je posjet

papi Pavlu VI. kao nagradno putova-

nje u Rim s vjerouĉenicima iz MeĊi-

murja, iz ţupe Goriĉan 1973. g. To je

bila prva Vjeronauĉna olimpijada gdje

su moji vjerouĉenici osvojili prvo

mjesto.

INTERVJU S ĈASNOM KARMEN


IZ N

AŠ

EG

MJE

ST

A

DRAMSKA SKUPINA ODRASLIH

ENTUZIJASTI I ZALJUBLJENICI U PUČKO KAZALIŠTE

Ţeljni druţenja, smijeha i zabave, mještani našeg malog mjesta odlučili su preuzeti stvar u svoje

ruke. Skupili su se i dogovorili da će zajedno – glumiti. I to ono što je narodu najbliţe i najdraţe, a to

su prizori iz svakidašnjeg ţivota; odnos muţa i ţene, ţivot u zajednici sa svekr(v)om, nasljeđivanje, pro-

blem koji nastane ako se kći poţeli udati za bokca…To su sve izmiješali u svojoj prvoj komičnoj drami i

ispao je – pun pogodak.

Ove godine u veljaĉi ponovno je

zapoĉela s radom dramska skupina

odraslih u okviru KUD-a Grgur Kar-

lovĉan iz Kalinovca. Nakon gotovo

trideset proba, u svibnju smo imali

premijeru seoske drame Kakva lju-

bav, takva plaća. Premijera se odrţa-

la u Društvenom domu u Kalinovcu.

U njoj je sudjelovalo jedanaest glu-

maca koji su pravi entuzijasti i zaljub-

ljenici u puĉko kazalište. Kalinovaĉka

publika je bila oduševljena glumom i

ţanrom ove komiĉne predstave.

ŠTO KAŢU UĈENICI

Mala dramska grupa koju je osnova-

la Mihaela Lonĉar odrţava se svake srije-

de u 18 sati. Tamo zasada uĉimo razne

rugalice i poĉinjemo s glumom. Na po-

ĉetku smo razbijali tremu da bismo lakše

glumili. U sklopu male dramske imamo i

malu folklornu grupu koju takoĊer vodi

Mihaela Lonĉar. Na folkloru uĉimo pje-

vati iz dijafragme, takoĊer i uĉimo plesa-

ti razne starije plesove koji su jako poz-

nati. Ona nas pouĉava kako bolje i bez

treme govoriti i pjevati na kajkavskom

kao u prijašnje vrijeme.

Na dramskoj je jako lijepo, ima još puno

mjesta za sve koji ţele malo veselja.

Ana Miklaušić, 7. r.

Do sada je predstava izvoĊena desetak

puta, uglavnom po okolnim selima, a

nastupili smo dva puta i u Domu kulture

u ĐurĊevcu. Isto tako smo sudjelovali na

„Kaj buš“ festivalu puĉkih kazališnih

predstava na kajkavskom narjeĉju u Bu-

ševcu kraj Velike Gorice. Osim skupine

odraslih, u rujnu je zapoĉela i folklorno-

dramska radionica za djecu. Do sada se

ukljuĉilo petnaestero djece koji na radio-

nici uĉe i njeguju kajkavski govor te

igre, pjesme i plesove s podruĉja Kali-

novca. Radionica se odrţava jedanput

tjedno.

voditeljica Mihaela Lonĉar


polaznici radionice na božićnoj priredbi

NAŠI OSMAŠI

V E S E L I I D I N A M I Č N I U V I J E K S M O U A K C I J I

Svake se školske godine već tradicionalno u školskom listu predstavljaju osmaši. Ova je generacija

uistinu posebna; ţivahni su, glasni i dinamični, dečki uvijek u akciji. Evo kako su se sami predstavili.


Ponešto o svakom od nas:

1. Mihaela Biruš - Birka: Voli se 2. Marin Blaško:

zabavljati, voli spavati i luda „Kriv za sve“

da boli glava.

3. Martina Ĉavlović: Voli 4. Nikolina Dautanec - Ĉika:

košarku i voli šarati po Naš razredni genije iz

klupi. geografije. Voli priĉati.

5.Mateja Erdelec -TeYa: 6. Goran Golubić - GoCo:

Naš razredni voĊa, umjetniĉka Voli popravljati aute,

duša uvijek nasmijana. uzor mu je tata, lud za autima.

7. Barbara Goriĉki - Gorice: 8. Barbara Imbriša - Barby:

Pjevaĉica u zboru, hobi Oboţava Facebook,

joj je voţnja s biciklom. razredna maĉka.

9. Aldijana Karadţa - Aldy: 10. Luka Kereĉeni - KeĊo:

Mala slatka cura, voli Voli svirati gitaru, sluša

nositi minice. rock, svira u bendu.

11. Matija Kucelj: Voli svirati 12. Snjeţana Lenardić:

gitaru, ima bend, uzor mu Trenutno je bolesna,

je Jimi Hendrix i tata. ali smo svi uz nju, voli

ići u školu i jedva

ĉekamo da se vrati.

13. Valentina Markaĉ - Tina: 14. Stjepan Orešić - Štef:

Voli puno jesti, jako je Oboţava jesti pizzu,

hiperaktivna. voli igrati nogomet i

stolni tenis.

ovo je naš 8. razred i naša razrednica Elizabeta Trepotec Marić

15. Lidija Pavelić: Hobi joj je 16. Nikolina Pajnić - Nina:

voţnja biciklom, voli uĉiti. Voli se zabavljati i rolati.

17. Goran Petrović - Rambo: 18. Kristina Pranjić:

Traţi cure s traktorom, Luda, zabavna, voli kartati.

zainteresirana neka pošalje

sliku traktora. Ludi bubnjar.

19.Gabrijel Rogoz - Kršĉan: 20. Deni Ronĉević :

Voli traktore i mobitele. Dobar frend, uĉenik i zabavljaĉ.

21. Doroteja Sobota - Vraţiĉak 22. Luka Zvonar - Zvone:

Plavuša u duši. Dobar, niĉeg se ne boji,

voli slušati muziku.

uspomena s maturalca

ST

RA

NIC

A O

SM

OG

RA

ZR

ED

A

SP

OR

TS

KA

ST

RA

NIC

A

U ZDRAVU TIJELU – ZDRAV DUH

ŠŠD POBERUNI

U sklopu ŠŠD-a djeluju četiri skupine: nogomet, stolni tenis, rukomet i šah. U rad ŠŠD-a uključeno

je više od 60 učenika.

Ciljevi rada ŠŠD-a su da:

a) omogući svim zainteresiranima

uĉenicima i uĉenicama da se uklju-

ĉe u rad i postanu aktivni sudionici

u aktivnostima ŠŠD-a,

b) zadovolji autentiĉne potrebe

uĉenika za kretanjem, c) uz nastavu

TZK-e utjeĉe na razvoj sposobnos-

ti, smanjenje PMT (potkoţnog mas-

nog tkiva), d) unapreĊuje zdravlje,

e) svojom djelatnošću radi na pro-

midţbi športa kao oblika izvannas-

tavnih i izvanškolskih aktivnosti i

f) utjeĉe na razvoj sporta i populari-

zaciji sportskih dostignuća.

Godišnjim planom i programom

planirana su kao i prijašnjih godina

školska takmiĉenja iz nogometa,

rukometa i stolnog tenisa za uĉeni-

ke viših razreda. TakoĊer će uĉeni-

ci sudjelovat na meĊuopćinskim

takmiĉenjima iz sportova koji su

obuhvaćeni radom ŠŠD-a, te će

pokušati izboriti plasman na takmi-

ĉenja većeg stupnja.

NOGOMET

U rad nogometne grupe uklju-

ĉeno je ukupno 40 uĉenika iz svih

razreda. Voditelj je Goran ReĊep.

Cilj rada je da uĉenici usvoje os-

nove tehnike nogometne igre,

usvoje osnove taktike što podra-

zumijeva odreĊene tehniĉko tak-

tiĉke vjeţbe koje se odnose na

individualan rad, te rad u skupini.

Nogomet utjeĉe na razvoj moto-

riĉkih i funkcionalnih sposobnos-

ti,razvija se natjecateljski duh kod

djece te se unapreĊuje zdravlje.

RUKOMET

Rukometna grupa broji 15 dje-

vojĉica od ĉetvrtog do osmog raz-

reda. Vodi ih Elizabeta Trepotec

Marić. Uĉenice sedmog i osmog

razreda trebale bi se ukljuĉiti u rad

ŢRK Kalinovac. Sadrţaji rada su

usvajanje i uvjeţbavanje osnovnog

kretanja igraĉa bez lopte, elemente

tehnike s loptom, najosnovnije

taktiĉke varijante u napadu i obrani

te primjenu pravila kroz igru. Nag-

lasak se stavlja na osnovne ele-

mente rukometne tehnike, na soci-

jalizaciju, razvoj natjecateljskog

duha, fairplay i razvoj pozitivnog

stava prema sportu općenito jer

zbog male satnice (70 sati godiš-

nje) više od toga teško je oĉekivati.

Pripremili: ĉlanovi ŠŠD-a

STOLNI TENIS

U stolni tenis ukljuĉeno je 15

uĉenika iz viših razreda. Voditelj je

Goran ReĊep. Cilj rada je da uĉenici

nauĉe osnovne tehniĉke elemente

stolnog tenisa što podrazumijeva

servis, forhend i bekhend udarac te

smeĉ, osnovna pravila igre u singlu i

paru, te popularizacija tog sporta.

ŠAH

U rad šahovske grupe uklju-

ĉeno je 5 uĉenika 1. - 8. r. Cilj je

nauĉiti igrati šah, kretanje figura,

pravila igre, otvaranja, središnjicu

i konaĉnice. Voditelj je Miroslav

RabaĊija.

rukometašice s trenericom Elizabetom Trepotec Marić


MO

DA

ŠTO JE DANAS U TRENDU

OMILJENE TUNIKE I TAJICE

Krajem studenog učenici literarno-novinarske druţine bili su u trgovini dječjim tekstilom Junior u

Đurđevcu. isprobavali najnoviju jesen-zima kolekciju da bi mogli napisati članak o modi za školski list.

Nestrpljive i uzbuđene, učenice su se nekoliko puta presvlačile isprobavajući sad aktualne tunike i

tajice, sad majice sa šarenim aplikacijama uz vječne traperice i neophodne trenirke u veselim boja-

ma. Jedini učenik Tomislav Matica isprobavao je sportske majice uz traperice i keperice te tople zim-

ske veste. Djelatnice trgovine strpljivo su pospremale izvađenu robu i predlagale drugu… Gospođi

Benšić se ovim putem zahvaljujem na gostoprimstvu te na poklonima za svakog učenika. (I gđi Aniti

Šojat na ovoj ideji.)

KOJE BOJE SE NOSE

Ove jeseni i zime nose se deb-

lje vunene veste, meki prsluci i

tople tunike. Ţene obiĉno nose

krznene kapute, a mi djeca debele

jakne ili pak prelijepe djeĉje kapu-

tiće i visoke ĉizme u sivoj, ljubi-

ĉastoj ili crnoj boji.

Svima je poznata ova odjeća; u

raznim bojama, oblicima i veliĉi-

nama. To su naše tunike i tajice

koje su uvijek zajedno.

NAŠE NAJUDOBNIJE... TRENIRKE

Zasigurno su svima najudobnije

naše drage trenirke. U njima smo

preko dana, kod kuće, u školi...

Sigurno nije bez razloga.


UVIJEK U TRENDU - TRAPERICE

Zasigurno su svima najudobnije

naše drage trenirke. U njima smo

preko dana, kod kuće, u školi...

Sigurno nije bez razloga.

Naše najdraţe traperice su sve

do dana današnjeg najpopularni-

je diljem svijeta. Najtraţenije i

najpraktiĉnije. Svi koji ih nose

sigurno se osjećaju lijepo.

Priredila: Ana Miklaušić, 7.r.

Pripadnici literarno-novinarske

druţine:

Dorotea Sobota

Vlatka Šokec

Natali Vlašić

Antonela Pranjić

Tomislav Matica

Ana Sobota

Ana Miklaušić


ZA

BA

VA

, R

AZ

BIB

RIG

A,

HU

MO

R

NA ENGLESKOM I NJEMAĈKOM JEZIKU

JEZIKOLOMKE, STRIPOVI, ŠALE, REBUSI…

Ove školske godine odlučili smo ispuniti ove stranice tekstom na engleskom i njemačkom

jeziku. Nadam se da će vam biti zanimljivo, zabavno i korisno. Uţivajte!

JEZIKOLOMKA

Jezikolomke mogu biti vrlo zabavne.

Spadaju u vrstu igre rijeĉima koja

postoji u gotovo svakom jeziku. Ima ih

mnogu u engleskom jeziku. Pokušajte

ove triput brzo izgovoriti:

The sixth sick sheik's sixth sheep's

sick.

Peter Piper picked a peck of pickled

peppers.

She sells seashells by the sea shore.

Freshly-fried flying fish.

Q: Why didn't the skeleton go to the party?

A: He had no body to go with!

Q: What do you call a gorilla with a banana in each ear?

A: Anything you like ... he can't hear you!

Q: Why have giraffes got long necks?

A: Because their feet smell!

How to make a Banana Loaf!

You need: 3 very ripe bananas

½ cup softened margarine

2 eggs

1 teaspoon vanilla

1 cup sugar

1 cup flour

1 teaspoon baking soda

1. Combine all ingredients in an electric

mixing bowl. Beat 2 minutes or until well

blended. Pour into well greased 2-lb. (1

kg) coffee can.

2. Place can in slow cooker. Cover can

with 6 layers of paper towels between

cooker lid and bread.

3. Cover cooker. Bake on high 2-2 and a

half hours, or until toothpick in center

comes out clean. Cool 15 minutes before

removing from pan.


http://www.fun-with-words.com/tong_visitor.html

http://www.fun-with-words.com/tong_visitor.html

http://www.fun-with-words.com/tong_example.html




Die deutsche Ecke LÖSE DAS KREUZWORTRÄTSEL!

“Es ist nicht genug zu wissen—man muss auch

anwenden.

Es ist nicht genug zu wollen—man muss auch

tun. ”

J.H. von Goethe

R E B U S

WELCHES LAND IST DAS?

,, ,,,,, E

die _ _ _ _ _ _

,,T

das _ _ _ _

1. Die Flagge ist schwarz, rot un

gelb..

Es hat sechzehn Bundesländer.

Es ist der EU.

Das ist _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _.

2. Die Flagge ist rot und weiß.

Sie hat leckere Schokoladensorten.

Sie ist in den Alpen.

Man spricht Deutsch.

Die Hauptstadt ist Bern.

Das ist die _ _ _ _ _ _ _.

WAS STECKT HINTER DEN BUCHSTABEN?

E O T A S S H E R

der _ _ _ _ _ _ _ _ _

N N N A A U M E T B

der _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

ERSTELLT VON: Mateja Erdelec, 8. r.

Deni Rončević, 8. r.

Stjepan Orešić, 8. r.

,,,


Documents

Škola - prijatelj zajedniceE... · zemlje, našle su se tu i lutkice ruĉno nap-ravljene od plodova zemlje, ruţe izraĊene od kukuruzovine, starinski ćupovi, vaze i sliĉni predmeti