Klinicki -sap

7/25/2019 Klinicki -sap

http://slidepdf.com/reader/full/klinicki-sap 1/3

Uvod

KCUS je institucija koja izdvaja znatna sredstva u modernizaciju specijalizirane

dijagnostičke i medicinske opreme. Međutim, to nije slučaj sa ICT om. U

poslijedni! par desetljeca nije za"ilje#ena značajnija investicija u po"olj$anju

in%ormacionog sistema &sve do implementacije S'(a). Takodjerdijelovi legac*in%ormacionog sistema su "ili prepusteni sami se"i z"og odlaska pojedinaca koji

su isti kreirali u toku rata .Sljedeci pro"lem je nepostojanje mre#ne povezanosti

Klinika, te ostale in%ormaticke in%rastrukture sto je ujedno osnova za S'(

implementaciju.+"og zakonske regulative, "olnica je "ila du#na imati određena

so%tverska rje$enja. (rojekt implemnatacije S'( -( sistema je pokrenut od

strane uprave s ciljem da se eliminiraju preo"lemi postojei! in%ormacijski!

sistema .'nalizu trenutnog /nansijskog sistema i popis novi! za!tjeva su

pripremilivanjski konsultantski. 0akon nekoliko mjeseci natječajne procedure i

procjene naj"oljeg do"avljača & gdje je cijena "ila eliminatorni kriterij)so%tver

paket je iza"ran . S'( rije$enje 1 'll in one2 iza"rano je kao naj"olje . Kao $to je preporučeno od strane vanjski! konsultanata glavni ciljevi projekta su3

4 Centralizirati in%ormacijski sistem &stvoriti 5 osigurati centraliziranu "azu

podataka)6

4 (oveati dosljednost i integritet podataka

4 (o"olj$anje upravljanja sladi$tenja lijekova i sisetema naplate6

4 (ru#anje sveo"u!vatni! i tačni! izvje$tajatop rukovodstvu.

Situacija koja je zatečena prije implementacije SAP ERP sistema izgledal je ovako :

7egac* so%tver sadr#avao je desetak aplikacija razvijeni! od strane jednog ili

nekoliko pojedinaca. Iza nji! nije stajala niti jedna lokalno priznata kompanija. Sve

aplikacije su uglavnom instalirane samo na lokalnim računarima, a glavni i

transkacijski podaci su po!ranjeni na jednom računar . Samo je računovdstvena

aplikacija "ila mre#nouvezana.

Opseg projekta :

(rojekt uključuje pet S'( modula3 8I &/nansije), C9 &Kontroliranje ), MM&Materijalni menad#ment ), S: &(rodaja i distri"ucija) i ;- &7judski resursi). S'(

integrator o%ormio je tim od sedam savjetnika S'( rje$enja, uključujui i

jedanog S'( administratora sistema . Tokom proved"e postalo je jasno da je "roj

savjetnika "io neadekvatan, s o"zirom na opseg projekta i pose"ne za!tjeve

medicinske ustanove . Ključna unaprjedjenja su se ocekivala u modulima MM

&Upravljanje materijalima) i S: &(rodaja).

Problemi :

SD modul < (ostupak naplate kao krucijalna %unkcionalnost u KCUSu

predstavljao je pose"an izazove i "ilo je "itno da se kvalitetno rije$i S: modul.(ose"na pa#nja usmjerena je prema naplatnom odjelu , koji ima uvid u naplatu



svi! medicinski! i nemedicinski! usluge koje pru#a institucija. 0aplatni odjel

zapo$ljava => ljudi, koji kreiraju vi$e od ?@ >>> dokumenata &%akture za naplatu

dokumenata ) svaki mjesec. 9vaj "roj računa ne predstavlja pro"lem za S'( S:

modul . (ravi pro"lem je slo#enost procesa %akturisanja uzrokovan, između

ostalog, i organizacijom 8ederacije Ai; i ?> Kantona.

(rvi otkriveni pro"lem kod standardni! S'( sistema, je taj da on ne sadr#i

%unkcije koje "i adekvatno upravljale sa procesom izrade speci/kacija

zdravstveni! usluga namjenjeni! pacijentu. (redlo#eno je da se %akturisanje vodi

odvojedno od S'( -( sistema, te je predlozeno da se ostavi za sljedecu %azu

implementacije &implementacija S'( ;ealt!care sistema). (rijedlog je od"ijen.

9dlučilo se pristupiti razvijanju tkz. + programa kroz 'A'( kao programaskog

jezika. U početku se činilo kao razumna odluka , ali kasnije se ispostavilo da je

ista odluka prouzrokovala i određene pro"leme. Tu se misli na dramatičan porast

"roja novi! korisnika i S'( licenci potre"ni! za zaposlenike koji e raditi na unosu

podataka za speci/kaciju zdravstveni! usluga, te naplatu.

0a kraju projekta, zajedno sa standardnim, implementirane su sljedee

nestandardne %unkcionalnosti za S:3

4 Izrada speci/kacija zdravstvene usluge &dvije vrste transakcija i za

am"ulantni! i "olnički! upora"u)6

4 Stvaranje predujam za "olnice i am"ulantna kori$tenje6

4 'utomatizirani proces za stvaranje prodajnog naloga koji se upuuje na

zdravstvene speci/kacije

4 'utomatski izračun cijene, ovisno o statusu pacijenta6

4 -azvoj mnogi! + izvje$taja &dodaj na razvoj na standardne S'().

modul 9d početka projekta "ilo je jasno da e skladi$te lijekova "iti

najza!tjevniji dio cijelog projekta. Sa godi$njim prometom od oko B> miliona U-

a ono predstavlja najveeg korisnika "ud#etski! sredstava Kliničkog centra. 0ovi,

e/kasniji sistem upravljanja zali!ama "io je preduslov za pozitivno poslovanje

skladi$ta lijekova. S'( -( 'llin9ne je iza"ran da zamijeni raniji naslijeđenisistem koji je "io u upotre"i. 9vaj postojei sistem je specijalno dizajniran i

razvijen za potre"e skladi$ta lijekova sa karakteristikama prilagođenim nji!ovim

speci/čnim potre"ama. Sistem je "io u upotre"i gotovo ?= godina i tokom

vremena se usavr$avao i nadograđivao. Međutim, sistem je %unkcionirao samo na

nivou ove organizacione jedinice. 0a kraju svakog mjeseca u slu#"u za

računovodstvo su se dostavljali izvje$taji &o zaprimanju ro"e, izdavanju ro"e,

prijenosu ro"e i sl), koji su se printali iz sistema, ali nisu sadr#avali analitičke

podatke. Modul S'(a koji pokriva poslovne procese vezane uz skladi$tenje

lijekova je S'( MM &Modul za upravljanje zali!ama ).



9snovna pote$koa prilikom implementiranja je posljedica speci/čnosti koja

%armaceutksa industrija sa so"om nosi. U 'TC sistemu klasi/kacije, lijekovi su

podijeljenji po grupama u ovisnosti od organa ili sistema na koji djeluju te nji!ovi!

!emijski!, %armakolo$ki! i terapeutski! svojstava. 7ijekovi su svrstani u ?B

glavni! grupa odnosno klasa. Svaka glavna klasa sadr#i stotine podklasa koje

opet i same sadr#e stotine podklasa ni#eg nivoa. U skladu s tim, iskazana jepotre"a za kreiranjem nekoliko !iljada prede/nisani! grupa materijala u S'( MM

modulu. 9vakav pristup je "io previ$e komplikovan, tako da je intergrator odlučio

impementirati S'( sistem klasi/kacije za skladi$te lijekova kliničkog centra.

Sistem klasi/kacije za skladi$te lijekova u S'(u je, najprije posmatran kao nacrt

'TC5::: sistema klasi/kacije. Međutim, situacija je postala kompleksnija kod

same implementacije. Sistem klasi/kacije u S'(u ne ovisi samo od de/nicije

'TC5::: sistema, nego i od procedura oko određivanja tro$ka ko$tanja i

izvje$tavanja. :odatno, uzimajui u o"zir da S'( klasi/kacija tre"a da udovolji

zakonom propisanoj regulativi, S'( intergrator je de/nirao set karakteristika

klasi/kacije za svaki materijal3 pakovanje &kutija, ta"lete, mg i sl), agregatnostanje, grupisanje proizvoda po !ijerar!iji 'TC5:::, pro/tni centar i sl. Sve je to

tre"alo postaviti kao kriterije klasi/kacije materijala. 0akon nekoliko mjeseci

pripreme materijala za unos & oko D>.>>> stavki) sa svim karakteristikama

klasi/kacije, postalo je jasno da e tako veliki "roj stavki "iti te$ko odr#avati.

(er%ormanse skladi$ta lijekova u cjelini "ile su značajno ugro#ene z"og vremena

potre"nog za dovr$etak cijelog procesa odr#avanja matični! podataka materijala.

0a kraju, ovakav sistem klasi/kacije nije pri!vaen od strane skladi$ta kliničkog

centra.

!aključak 3 S'( -( je u konačnici uspjesno implementiran. Iako je pro"ijen rok&koji svakako nije "io realan i iznosio je B mjeseca za potupunu implementaciju) u

konacni je KCUS zavrsni izvjestaj &/nansijski) za tekucu godinu predao kroz S'(.

KCUS je konacno do"io integrirani in%ormacioni sistem koji ne zavisi od jednog

covjeka i svjetski je prepoznat. Kao sto je opisano maloprije, postojali su odredjeni

pro"lemi koji su iskljucivo rezultat ne na"avljanja speci/cnog S'( inustrijskog

rjesenja za sektor +dravstva.

Documents

Klinicki -sap