Klasa: UP/I 034-03/15-01/025 Urbroj: 580-10/63-2016-083 Zagreb, 15. lipnja 2016. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja na temelju članka 30. točke 2., članka 31., članka 58. stavka 1. točke 13., članka 2.a i članka 74. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (Narodne novine, broj 79/09 i 80/13) te članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) broj 1/2003 od 16. prosinca 2002. o provođenju pravila o tržišnom natjecanju utvrđenih u člancima 81. i 82. Ugovora (Službeni list L 001, 4. siječnja 2003.) u upravnom postupku utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja protiv poduzetnika Ytong porobeton d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Kovinska 4a, zastupanog po [...], pokrenutom po službenoj dužnosti, povodom inicijative poduzetnika Tegula projekt d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Kranjčevićeva 67, zastupanog po [...], na temelju odluke Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, u sastavu: Mladen Cerovac, mag. iur., predsjednik Vijeća, Vesna Patrlj, dipl. iur., zamjenica predsjednika Vijeća, Denis Matić, dipl. iur., mr. sc. Ljiljana Pavlic i mr. sc. Tatjana Peroković, članovi Vijeća, sa 19/2016 sjednice, održane 15. lipnja 2016., donosi sljedeće RJEŠENJE

I. Utvrđuje se da se poduzetnik Ytong porobeton d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Kovinska 4a ne nalazi u vladajućem položaju na mjerodavnom tržištu distribucije građevinskog materijala za gradnju zidova u Republici Hrvatskoj u smislu članka 12. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, stoga njegovo postupanje na mjerodavnom tržištu ne može predstavljati zlouporabu vladajućeg položaja u smislu članka 13. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja.

II. Postupak protiv poduzetnika Ytong porobeton d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Kovinska 4a u dijelu koji je pokrenut u smislu članka 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, obustavlja se.

Obrazloženje 1. Inicijativa za pokretanje postupka Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Agencija) zaprimila je 13. srpnja 2015., u smislu članka 37. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (Narodne novine, broj 79/09 i 80/13; dalje: ZZTN), inicijativu poduzetnika Tegula projekt d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Kranjčevićeva 67, zastupanog po [...] (dalje: Tegula projekt), radi pokretanja postupka utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja u smislu članka 13. ZZTN-a protiv poduzetnika Ytong porobeton d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Kovinska 4a, zastupanog po [...] (dalje: Ytong porobeton), te 23. srpnja 2015. prijedlog za donošenje rješenja o privremenoj mjeri protiv istog poduzetnika. U podnesenoj inicijativi Tegula projekt u bitnome je naveo da je Ytong porobeton uvoznik i distributer porastog betona (porobetona, siporexa) robne marke Ytong već dugi niz godina i

2

porastog betona LEA od svibnja 2015. Prema navodima podnositelja inicijative, od devedesetih pa sve do 2014. Ytong porobeton imao je u Republici Hrvatskoj tržišni udjel u prodaji porastog betona preko [90-100] %. Krajem travnja 2015. situacija na tržištu, prema navodima podnositelja inicijative, bitno se mijenja jer Teguli projekt tržišni udjel raste, a Ytong porobetonu pada na [50-60] %. Sredinom svibnja 2015. Ytong porobeton počeo je s distribucijom nove robne marke porastog betona LEA koji se proizvodi u tvornici Ytong u Tuzli, s isključivom namjerom eliminiranja konkurencije. S tim u vezi navodi kako je evidentno iz postojećeg cjenika porastog betona LEA te uzimajući u obzir popuste koje je odobravao kupcima da je prodajna cijena na tržištu manja od nabavne čime Ytong porobeton želi vratiti svoj monopolistički položaj na tržištu i potpuno eliminirati konkurenciju, prije svega Tegulu projekt, o čemu je dostavio dokumentaciju kojom potvrđuje svoje navode. Također je naveo kako Tegula projekt uvozi i distribuira na hrvatskom tržištu blokove od porastog betona debljine 5 cm do 42 cm. Preko [90-100] % prodaje odnosi se na blokove debljine 5 cm do 20 cm. Ytong porobeton uvozi i distribuira na hrvatskom tržištu blokove porastog betona LEA samo u debljinama od 5 cm do 20 cm, dakle točno se cilja na onaj tržišni segment gdje je konkurencija najjača, iz čega je potpuno jasno da mu je glavni cilj eliminacija tržišne konkurencije, a prije svega poduzetnika Tegula projekt. Nadalje, Agencija je 23. srpnja 2015. zaprimila prijedlog poduzetnika Tegula projekt za donošenje rješenja o privremenoj mjeri zbog postojanja opasnosti od značajne i nepopravljive štete za tržišno natjecanje protiv poduzetnika Ytong porobeton kojim bi mu se naložila obustava prodaje proizvoda porobetonskih ploča LEA 5/20, porobetonskih ploča LEA 7,5/20, porobetonskih zidnih ploča LEA 10/20, LEA 12,5/20, LEA 15/20 te porobetonskog zidnog bloka LEA 20/20, s rokom izvršenja bez odgode, a najkasnije u roku od 8 dana od dana dostave rješenja s trajanjem do donošenja konačnog rješenja ili do drugačije odluke Agencije ako se promijene okolnosti zbog kojih je privremena mjera određena. 2. Stranka u postupku Poduzetnik Ytong porobeton d.o.o. upisan je u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu pod matičnim brojem: 080755026. Jedini njegov osnivač je poduzetnik Xella Baustoffe GmbH iz Njemačke. Prema podacima sa službenih mrežnih stranica Sudskog registra trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj (https://sudreg.pravosudje.hr), proizlazi kako je Ytong porobeton registriran za obavljanje proizvodnje betonskih proizvoda za građevinarstvo, proizvodnja opeke i crijepa, kupnja i prodaja robe i obavljanje drugih djelatnosti. 3. Primijenjeni propisi Agencija je u provedbi predmetnog postupka primijenila odredbe ZZTN-a i Uredbe o načinu utvrđivanja mjerodavnog tržišta (Narodne novine, broj 9/11; dalje: Uredba o mjerodavnom tržištu). U dijelu kojim se uređuju pitanja provedbe postupka pred Agencijom koji nije propisan odredbama ZZTN-a, kao posebnog zakona, u smislu članka 35. stavka 1. ZZTN-a te članka 3. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09; dalje: ZUP), Agencija je primijenila odredbe ZUP-a. Agencija je u ovom postupku na odgovarajući način podredno primjenjivala kriterije iz pravne stečevine Europske unije koja služi kao interpretativni instrument za primjenu odredbi ZZTN-

3

a, osobito u slučaju pravnih praznina ili dvojbi pri tumačenju propisa, u skladu s člankom 1. Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 2/12), kako je to propisano člankom 74. ZZTN-a. Stoga je Agencija tijekom postupka i prilikom izrade pravne i ekonomske analize u ovom predmetu izvršila uvid u kriterije iz pravne stečevine Europske unije, i to u:

Pročišćenu verziju Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije (Službeni list C 115/89; dalje UFEU), dostupnu u prijevodu na hrvatski jezik na mrežnim stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova (http://www.mvep.hr/hr /hrvatska-i-europska-unija/ugovori/ugovor-iz-lisabona-%28prociscena-inacica%29/);

Uredbu Vijeća (EZ) broj 1/2003 od 16. prosinca 2002. o provođenju pravila o tržišnom natjecanju utvrđenih u člancima 81. i 82. Ugovora (koji odgovaraju člancima 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije), (Council Regulation (EC) No 1/2003 of 16 December 2002 on the implementation of the rules on competition laid down in Articles 81 and 82 of the Treaty (Text with EEA relevance), Službeni list L 001, 4. siječnja 2003.; dalje: Uredba Vijeća (EZ) broj 1/2003), dostupnu u neslužbenom prijevodu na hrvatski jezik na mrežnim stranicama Agencije (http://www.aztn.hr/ trzisno-natjecanje/izvor-prava-eu/prijevodi-na-hrvatski/) i službenom prijevodu na hrvatski jezik na mrežnoj stranici EUR-lexa (http://eur-lex.europa.eu/ homepage.html?locale=hr);

Smjernice Europske komisije o načelu utjecaja na trgovinu iz članaka 81. i 82. UFEU-a (Službeni list 2004/C 101/07, 27. travnja 2004.), dostupne na mrežnoj stranici EUR-lexa (http://eur-lex.europa.eu).

Nadalje, Agencija je u konkretnom slučaju na odgovarajući način primjenjivala kriterije koji proizlaze iz sljedeće komparativne prakse:

Odluka Europske komisije COMP/M.2650 u predmetu Haniel/Cementbouw/JV (CVK) (paragrafi 62. do 64.);

Presuda Suda EU C-375/09 u predmetu Prezes Urzędu Ochrony Konkurencji i Konsumentów protivTele2 Polska sp. z o.o., kasnije Netia SA. od 3. svibnja 2011., točke 23., 24., 26. - 30., 32. i 34.;

Presuda Suda EU C-6/64 u predmetu Flaminio Costa v E.N.E.L. od 15. srpnja 1964., točke 3. i 7. (dalje: predmet Costa/ENEL);

Presuda Suda EU C-106/77 u predmetu Amministrazione delle Finanze dello Stato v Simmenthal SpA od 9. ožujka 1978., točka 21. i tekst na kraju odluke (dalje: predmet Amministrazione delle finanze dello Stato/Simmenthal);

Presuda Suda EU C-5/94 u predmetu The Queen v Ministry of Agriculture, Fisheries and Food, ex parte: Hedley Lomas (Ireland) Ltd. od 23. svibnja 1996., tekst na kraju odluke (dalje: predmet Hedley Lomas).

Navedene odluke i presude dostupne su na mrežnoj stranici EUR-lexa (http://eur-lex.europa.eu). 4. Prethodno ispitivanje stanja na mjerodavnom tržištu Na temelju predmetne inicijative, kako bi utvrdila sve činjenične i pravne okolnosti u svrhu utvrđivanja ima li u konkretnom slučaju uvjeta za pokretanje postupka utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja sukladno odredbama članka 38., stavka 1. i stavka 3. te članka 39. ZZTN-a, a vezano uz primjenu članka 13. ZZTN-a i članka 102. UFEU-a koji uređuju zlouporabu vladajućeg položaja poduzetnika, Agencija je u okviru svoje nadležnosti iz članka 32., točke 1. (b) ZZTN-a provela prethodno ispitivanje stanja na mjerodavnom tržištu tijekom kojega su zaprimljena očitovanja poduzetnika Ytong porobeton, očitovanja poduzetnika iz područja stanogradnje i poduzetnika prodavatelja/distributera građevinskog materijala, relevantnih institucija te dodatno očitovanje podnositelja inicijative.

4

4.1. Očitovanje Ytong porobetona Dana 25. kolovoza 2015. Agencija je zaprimila očitovanje poduzetnika Ytong porobeton koji je u svom očitovanju u bitnome naveo kako je on uvoznik i distributer porobetona robne marke Ytong i robne marke LEA koje kupuje u Tuzli, BiH i tvornici u Kisovcu, Slovenija. Ytong porobeton i njegovi dobavljači dio su međunarodnog koncerna Xella Baustoffe GmbH, Njemačka. Ytong porobeton u svome očitovanju potvrđuje navode podnositelja inicijative da je počeo s distribucijom porobetona robne marke LEA na hrvatskom tržištu sredinom svibnja 2015., točnije, 18. svibnja 2015., dok opovrgava tvrdnje podnositelja inicijative da mu je isključiva namjera bila vratiti monopolistički položaj na tržištu te potpuno eliminirati konkurenciju. Ističe da je podnositelj inicijative pogrešno odredio mjerodavno tržište u proizvodnom smislu kao tržište porobetona. Naime, uzevši u obzir njegove značajke, cijenu, način i svrhu uporabe, porobeton je zamjenjiv s nizom drugih vrsta građevinskih materijala za gradnju zidova kao što su: opeka (cigla), gipskarton, beton, drvo, staklo (u kombinaciji s metalnom potkonstrukcijom kod pregradnih stijena i fasada), vuna te stiropor (za toplinsku izolaciju). Slijedom toga, smatra da je mjerodavno tržište moguće odrediti jedino kao tržište građevinskih materijala za gradnju zidova, a ne kao tržište porobetona. Mjerodavno je tržište u zemljopisnom smislu Republika Hrvatska. Vezano uz određivanje mjerodavnog tržišta, pozvao se i na praksu Europske komisije i to Odluku EK COMP/M.2650 - Haniel/Cementbouw/JV (CVK) od 26. lipnja 2002. i na Odluke poljskog Ureda za zaštitu konkuretnosti i potrošača broj DOK1/421/17/05/DR, od 13. srpnja 2005. i DKK1-421/55/14/ES, od 29. siječnja 2015., koje je dostavio u ovjerenom prijevodu na hrvatski jezik. Dakle, Ytong porobeton se sa svojim proizvodima natječe na tržištu građevinskog materijala za gradnju zidova gdje su mu konkurenti opekarska industrija, gispkartonska industrija, betonska industrija, drvna industrija, staklarska industrija, odnosno svi građevinski materijali koji se mogu koristiti u oblikovanju građevine prilikom gradnje zidova (vanjskih, pregradnih ili stropnih konstrukcija). Na hrvatskom tržištu građevinskih materijala za gradnju zidova, vodeće mjesto zauzimaju opeka (cigla) i gipskarton te su upravo ti građevinski materijali najveći konkurenti porobetonu kao građevinskom materijalu. S tim u vezi, u privitku je dostavio podnesak poduzetnika [...] od 18. kolovoza 2015. te poduzetnika [...] od 17. kolovoza 2015., koji su mu dostavili podatke o omjeru kupnje građevinskog materijala u 2014. i 2015. Na teritoriju Republike Hrvatske, prema procjeni Ytong porobetona, opeka (cigla) sa 45% te gipskarton s oko 30% udjela zauzimaju najveći tržišni udio na navedenom mjerodavnom tržištu. To je prvenstveno zbog tradicije gradnje koja je prisutna na hrvatskom tržištu te također zbog cijene porobetona koja je veća od cijene spomenuta dva građevinska materijala. Također, prema vlastitoj procjeni, Ytong porobeton navodi da mu je tržišni udio u proizvodnji porobetona oko [5-10] %, što je daleko ispod razine vladajućeg položaja. Time, smatra, niti nije bio u mogućnosti zlouporabiti isti, a samim time i narušiti tržišno natjecanje na navedenom mjerodavnom tržištu. Prema navodima Ytong porobetona, razlog početka distribucije porobetona robne marke LEA na hrvatskom tržištu građevinskih materijala i posebno njegove ograničene akcijske promocije bilo je poticanje primjene porastog betona u građevinskom sektoru kao jednog od mogućih rješenja na tržištu građevinskog materijala. Namjera Ytong porobetona nije bila eliminirati

5

podnositelja inicijative s tržišta već isključivo promovirati cjenovno prihvatljiv porobeton na hrvatskom tržištu te povećati njegovu primjenu. U odnosu na prijedlog za izdavanje privremene mjere, Ytong porobeton, pored svega navedenog, a prvenstveno činjenice da nema vladajući položaj pa ga ne može niti zlouporabiti, ističe kako je takva mjera nepotrebna i neopravdana. Nadalje, vezano uz značajke, cijenu, način i svrhu uporabe, razlike između porastog betona i drugih vrsta betona te zamjenjivosti istih, Ytong porobeton očitovao se da je porasti beton zamjenjiv s drugim vrstama građevinskog materijala i to opekom (ciglom), gipskartonom, betonom, drvom, staklom (u kombinaciji s metalnom potkonstrukcijom kod pregradnih stijena i fasada), vunom i stiroporom (za toplinsku izolaciju). Navodi da su građevinski materijali tehnički međusobno zamjenjivi jer se zid određenih karakteristika s razlikama u zvučnoj i toplinskoj izolaciji te čvrstoći može izraditi od bilo kojeg od raznih građevinskih materijala, uz razlike u debljini zida te ponekad uz korištenje dodatnih materijala kao što su izolacijski materijali. Napominje da svi građevinski materijali moraju zadovoljavati iste tehničke zahtjeve propisane europskim i hrvatskim normama. S tim u vezi, u privitku očitovanja dostavio je podneske poduzetnika [...] i [...] koji su se očitovali da je kod izgradnje objekata porobeton zamjenjiv s drugom vrstom građevinskog materijala. Vezano uz cijenu, Ytong porobeton je naveo kako nema značajnih odstupanja u troškovima gradnje korištenjem pojedinih vrsta građevinskih materijala, što je vidljivo iz okvirnog izračuna cijene gradnje zida svakim pojedinim građevinskim materijalom koji je pripremio na temelju raspoloživih podataka. Naime, u privitku očitovanja dostavio je analizu cijena unutarnjih - pregradnih zidova i vanjskih - nosivih zidova od različitih materijala. Glede načina i svrhe uporabe, Ytong porobeton pojašnjava da se navedeni građevinski materijali u širem smislu koriste za izgradnju zidova koji se mogu podijeliti na nosive zidove, nenosive ili pregradne zidove te stropne (međukatne) konstrukcije i fasade. Ističe da se porobeton kao građevinski materijal može koristiti prilikom izgradnje svakog od navedenih elemenata, pri čemu je zamjenjiv i s drugim građevinskim materijalima. Za gradnju istih potrebne su jednake vještine koje se koriste u iste svrhe, a to su za gradnju obiteljskih kuća, stambenih te poslovnih zgrada, itd. Slijedom toga, upućuje na uobičajenu praksu hrvatskih distributera građevinskih materijala koji na svojim internetskim stranicama pružaju uslugu i podršku krajnjim kupcima, izvođačima i arhitektima s izračunom troškova gradnje kako bi im olakšali odluku koji građevinski materijal, od raznih mogućih, odabrati prilikom projektiranja i/ili izgradnje. Navedenim „uradi sam“ sustavima podrške kupcima, oni mogu brzo i jednostavno doći do podataka o troškovima gradnje raznim građevinskim materijalima, što također, prema mišljenju Ytong porobetona, povećava transparentnost u odabiru istih. Također, Ytong porobeton ističe da su građevinski materijali za gradnju zidova međusobno zamjenjivi i u fazi izgradnje, tj. nakon projektiranja. U slučaju kad je projektom i troškovnikom gradnje predviđena uporaba određenog građevinskog materijala, na zahtjev izvođača radova ili investitora, a uz suglasnost projektanta, investitora i nadzornog inženjera, može se upotrijebiti i neki drugi građevinski materijal. Nadalje navodi čestu praksu u Hrvatskoj da se isti poduzetnik bavi veleprodajom i/ili maloprodajom raznih vrsta građevinskih materijala, tako da kupci i potrošači na jednom mjestu mogu nabaviti bilo koji od međusobno zamjenjivih građevinskih materijala za gradnju zidova. Na kraju zaključuje da su sa stajališta kupca i potrošača svi gore navedeni građevinski materijali za gradnju zidova međusobno zamjenjivi, a za koji će se građevinski materijal

6

investitor odlučiti ovisi o nizu faktora, kao što su vizualni efekt, brzina gradnje, energetska učinkovitost, jednostavnost primjene, cijena, kao i privrženost određenoj vrsti materijala (tradicija). Nadalje, na upit Agencije o razlozima distribucije porastog betona LEA, očitovao se da je glavni razlog njegove distribucije promocija cjenovno prihvatljivog porobetona na hrvatskom tržištu, što ima za cilj potaknuti povećanje njegove primjene u građevinskoj industriji. Predmetnu rabatnu politiku opravdava prosječnom ili slabijom potražnjom za porobetonom na hrvatskom tržištu građevinskih materijala za gradnju zidova. S ciljem povećanja potražnje za istim, pribjegava raznim akcijskim modelima promocije kako bi privukao krajnje kupce. 4.2. Dodatno očitovanje podnositelja inicijative Agencija je 7. listopada 2015. zaprimila dodatno očitovanje podnositelja inicijative vezano uz detaljno pojašnjenje o diferencijaciji tržišta porastog betona i opeke odnosno gips-kartonskih ploča. Na početku svog podneska Tegula projekt referira se na članak 16. Zakona o gradnji donesen od strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva kojim je donesen Tehnički propis za zidane konstrukcije (Narodne novine, broj 01/07) od 30. studenog 2006., koji je stupio na snagu 1. ožujka 2007. (dalje: Tehnički propis). Sukladno Tehničkom propisu, u zidane konstrukcije spadaju: opeka, silikatna opeka, betonski blokovi, blokovi od porastog betona, blokovi od umjetnog kamena, blokovi od prirodnog kamena i gipsani blokovi, dok je u dijelu priloga B.7.1. Tehničkog propisa HRN EN 771-1:2005 Specifikacije za zidne elemente - 1. dio: Opečni zidni elementi (EN 771-1:2003+A1:2005) navedena kao norma za opečne zidne elemente, dok su za porobetonske elemente navedene norme HRN EN 771-4:2004 Specifikacije za zidne elemente - 4. dio: Zidni elementi od porastoga betona (EN 771-4:2003) te HRN EN 771-4/A1:2005 Specifikacije za zidne elemente - 4. dio: Zidni elementi od porastoga betona (EN 771-4:2003/A1:2005). Za opeku i porobeton predviđene su dvije različite norme te se prema mišljenju poduzetnika Tegula projekt radi i o dva različita proizvoda s diferenciranim tržištima. S obzirom na to da se predmetni materijali primijenjeni u zidanim konstrukcijama razlikuju i prema karakteristikama i načinu proizvodnje te da ih i sam Tehnički propis vrlo jasno diferencira, oni nikako ne spadaju u isto tržište. Dodatno napominje da se iz razloga što se ni kameni blokovi ni gipsani blokovi ne svrstavaju u tržište opeke, niti blokovi od porastog betona ne bi trebali svrstavati u istu tržišnu grupu. Nadalje, navodi očite razlike u primjeni materijala. Za izradu zidova koriste se cigla, porasti beton, beton, armirani beton, gips-kartonske ploče, drvene pregrade, a napominje da se isti ne svrstavaju s ciglom u tržišnu grupu. Također je naveo neke od karakteristika materijala koje u bitnome razlikuju opeku od porastog betona kao što je čvrstoća, toplinska vodljivost i gustoća. Nadalje, postoje očite razlike prema sirovini i načinu proizvodnje. Sirovina za proizvodnju opeke je glina, a način proizvodnje je procesom očvršćivanja pečenjem na temperaturi 900-1000 C. Kod porastog betona, sirovine od kojih se proizvodi su pijesak, cement i vapno, a nastaje također procesom očvršćivanja, ali kemijskom reakcijom vezivanja vapna, cementa i pijeska.

7

Zaključno, napominje kako se gore navedeni proizvodi razlikuju i po tarifnom broju važeće Carinske tarife, budući da se opeka nalazi pod tarifnim brojem 6901 00 00, poglavlja 69. (keramički proizvodi), dok se porobeton svrstava u poglavlje 68. (proizvodi od kamena, sadre, cementa, betona, azbesta, tinjca ili sličnih materijala), što potvrđuje gore navedenu tržišnu diferencijaciju. 4.3. Očitovanja prodavatelja građevinskog materija, građevinskih tvrtki i relevantnih institucija U predmetnom slučaju, iz inicijative je proizlazilo da podnositelj inicijative Tegula projekt smatra da se Ytong porobeton nalazi u vladajućem položaju te da prodajom porastog betona marke LEA po cijeni ispod nabavne nastoji povratiti svoj monopolistički položaj na tržištu porastih betona. Stoga Tegula projekt tržište porastog betona očito smatra zasebnim tržištem, a proizvode od porastog betona ne smatra supstitutima, odnosno zamjenjivima s drugim građevnim proizvodima za gradnju zidova (primjerice, cigli i blokova od opeke, gipskartona i slično). S druge strane, Ytong porobeton ne smatra tržište porastih betona zasebnim, izdvojenim tržištem, već proizvode od porastog betona tretira kao dio cjelokupnog tržišta građevinskih materijala za zidanje zidova u Republici Hrvatskoj. Iz europske prakse i to iz odluke Europske komisije u predmetu COMP/M.2650 - Haniel/Cementbouw/JV (CVK) proizlazi da na odluku o tome koji će građevinski materijal biti korišten u konkretnom građevinskom projektu utječu kako klijenti, tako i arhitekti, ali i sami izvođači radova - graditeljske tvrtke, a također su relevantni i proizvođači/distributeri građevinskog materijala (paragrafi 62. do 64.). Također, iz predmetne odluke proizlazi da kod utvrđivanja mjerodavnog tržišta treba imati na umu da korištenje i zamjenjivost različitih materijala za gradnju zidova ovisi u značajnoj mjeri o nacionalnoj praksi građenja i tradiciji, kao i o uvjetima u građevinskoj industriji, a koji mogu ponekad značajno varirati između određenih članica Europskog gospodarskog prostora. Agencija je tijekom prethodnog ispitivanja stanja na mjerodavnom tržištu u Republici Hrvatskoj kontaktirala veći broj sudionika s predmetnog tržišta te određeni broj institucija za koje je smatrala da mogu dati podatke i očitovanja relevantne za utvrđenje mjerodavnog tržišta u proizvodnom smislu. Stoga je u tom kontekstu od istih zatraženo, između ostaloga, da se očituju o tome jesu li porasti beton, odnosno blokovi za građenje te ploče za izolaciju i drugi proizvodi od porastog betona, s obzirom na svoje značajke, cijenu, način uporabe i navike potrošača međusobno zamjenjivi (supstitut) s drugim vrstama građevinskog materijala (opeka, gipskarton i slično) ili u dovoljnoj mjeri različiti da sa stajališta potrošača predstavljaju zasebno tržište. Također, zatraženo je da svoje stajalište detaljno obrazlože. Navedeno je zatraženo od Hrvatske komore arhitekata (dalje: HKA), Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske gospodarske komore - Udruženja industrije nemetala i građevinskog materijala (dalje: HGK), Udruženja graditeljstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, (dalje: Udruženje graditeljstva), Hrvatske udruge poslodavaca - Udruge industrije nemetala, građevinskog materijala i rudarstva (dalje: HUP) i Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Nadalje, isto je zatraženo i od šest građevinskih tvrtki iz područja stanogradnje i to poduzetnika: Konos Construction d.o.o., Gradnja d.o.o., Zagrebgradnja d.o.o., Kamgrad d.o.o., GIP Pionir d.o.o. i Tehnika d.d., te četrnaest prodavatelja/distributera građevinskog materijala: Profi baucentar d.o.o., Buki Promet d.o.o., H-D profil d.o.o., Concord d.o.o., Brick-ing d.o.o., Tera d.o.o., Falcon Trade d.o.o., Matić Promet d.o.o., Eko Međimurje d.o.o., Leier-Leitl d.o.o., Wienerberger-Ilovac d.o.o., Saint-Gobain građevinski proizvodi Hrvatska d.o.o., Knauf d.o.o. i Nexe grupa d.d. Ukupno četiri subjekta očitovala su se da nisu mjerodavni ili kompetentni dati kvalitetan odgovor na pitanje o međusobnoj zamjenjivosti porastog betona s drugim građevinskim

8

materijalima, odnosno o tome čine li proizvodi od porastog betona zasebno tržište sa stajališta potrošača. Iz očitovanja ostalih poduzetnika Agencija je preliminarno zaključila kako su stavovi poduzetnika iz područja stanogradnje i poduzetnika prodavatelja/distributera građevinskog materijala glede zamjenjivosti porobetona s drugim materijalima za gradnju zidova, podijeljeni. Naime, jedanaest subjekata navelo je kako smatra da je porobeton međusobno zamjenjiv s ostalim vrstama građevinskog materijala (opeka, gipskarton i slično) i ne predstavlja zasebno tržište. Riječ je o sedam prodavatelja/distributera građevinskog materijala te četiri građevinske tvrtke iz područja stanogradnje. S druge strane, pet je subjekata navelo kako smatra da proizvodi od porobetona predstavljaju zasebno tržište. Riječ je o jednoj građevinskoj tvrtki iz područja stanogradnje i četiri prodavatelja/distributera građevinskog materijala. Što se tiče očitovanja relevantnih institucija, HKA je u očitovanju od 7. listopada 2015. navela da se pod pojmom porastog betona smatra lagani beton koji se također u stručnoj literaturi naziva i plinobeton. Isti pripada skupini tzv. laganih betona čija je prostorna masa od približno od 300 do 1900 kg/m3.Glede načina uporabe, HKA navodi da se plinobeton najčešće koristi kao materijal za ispune i kao toplinska izolacija, no ako blokovi imaju prostornu masu veću od 1200 kg/m3 mogu se koristiti i kao elementi nosive konstrukcije. Lagani betoni mogu biti prirodni i umjetni, a porasti betoni tj. plinobetoni spadaju u umjetne lagane betone. Kao najpoznatiji primjer na našem tržištu navodi siporex koji je vrlo prepoznatljiv, a odnosi se na konkretan građevinski proizvod. Također se koriste i drugi nazivi, ovisno o proizvođaču kao što su npr. Ytong, Xella, itd. Osim spomenute, postoji i kategorija prirodnih plinobetona. Nadalje, navodi kako je sastav porastih betona specifičan, a čine ga kremeni pijesak, cement, voda, kemikalije te aluminijski prah. Samim time je i kemijski proces u dobivanju istog također specifičan: reakcijom aluminijskog praha i baznih sastojaka cementa nastaje vodikov plin, koji stvara jednolično raspoređene okrugle pore, koje plinobetonu daju poroznost, čime se poboljšavaju njegova termička svojstva. Kao glavne karakteristike porastog betona navodi nerastezljivost, postojanost na vatri i mrazu, malu prostornu težinu, laku obradivost te dobra toplinska svojstva. Vezano uz upit o načinu uporabe porastog betona, HKA se očitovala da se od njega proizvode armirani i nearmirani elementi, kao što su blokovi za zidanje, grede (armirane) za nadvoje, armirane konstruktivne ploče za zidove, ploče za pregradne zidove, krovne ploče, stropne ploče, tanke izolacijske ploče, itd. Zaključno, HKA navodi da ga zbog svih navedenih specifičnosti i diferenciranih karakteristika sa stajališta potrošača treba promatrati kao zasebno tržište. Hrvatska komora inženjera građevinarstva u očitovanju od 4. siječnja 2016. u bitnome je navela da porasti beton po svojim tehničkim karakteristikama i primjeni u građenju ima i prednosti i mane u odnosu na ostale građevinske materijale. Privatni investitori u praksi često preferiraju građenje manjih stambenih građevina porastim betonom, prvenstveno zbog jednostavnijeg građenja. Zaključno je navela da se porasti beton može zamijeniti betonom ili opekom, ali tada se mijenjaju i projektirane karakteristike građevine tako da takvu primjenu obvezno treba odobriti projektant, s time da u nekim slučajevima takva zamjena iziskuje i izmjenu građevinske dozvole. HGK je u očitovanju od 29. prosinca 2015. u bitnome opisao karakteristike porastog betona te je naveo da je s obzirom na svoje značajke, cijenu, način uporabe i navike potrošača porasti beton u dovoljnoj mjeri različit da sa stajališta potrošača predstavlja zasebno tržište. U očitovanju od 9. studenog 2015. gosp. [...] predsjednik Udruženja graditeljstva, u bitnome je naveo da kao graditeljski izvođač izvodi što je troškovnikom ugovoreno s investitorom, bez mogućnosti za odabirom materijala jer je to odredio projektant (arhitekt) te investitor. Po njegovom osobnom mišljenju, kako navodi, ako je vjerovati brojnim ispitivanjima te

9

dugogodišnjoj uporabi u zapadnim zemljama, porobeton je s obzirom na značajke i način uporabe dovoljno različit da predstavlja zasebno tržište. Također, navodi da prema njegovom osobnom iskustvu i načinu uporabe postoji velika razlika u tvrdoći i nosivosti između gipskartonskog zida i zida od porobetona. Iz očitovanja HUP-a od 23. prosinca 2015. zaprimljenog e-mailom proizlazi da bi HUP podatke i očitovanje mogao dostaviti samo u obliku očitovanja svojih članova, a ne kao neovisna udruga poslodavaca te da će stoga kontaktirati svoje članove, na što je Agencija odgovorila kako nema potrebe za kontaktiranjem članova HUP-a, posebice stoga što je već kontaktirala određene sudionike na tržištu građevinskog materijala koji su članovi predmetne Udruge. HUP je ipak dostavio očitovanje jednog svog člana. Uzevši u obzir sve navedeno, Agencija je preliminarno zaključila kako stručna stajališta HKA-e, HGK-a te osobno stajalište predsjednika Udruženja graditeljstva upućuju na zaključak da je porobeton s obzirom na značajke i način uporabe dovoljno različit da bi sa stajališta potrošača mogao predstavljati zasebno tržište. Nadalje, iz očitovanja Hrvatske komore inženjera građevinarstva proizlazi da je porasti beton samo djelomično zamjenjiv betonom ili opekom i to kod građenja manjih stambenih građevina porobetonom, prvenstveno zbog jednostavnijeg građenja, ali uz izmjenu projektiranih karakteristika građevine koju obvezno treba odobriti projektant, što u nekim slučajevima iziskuje i izmjenu građevinske dozvole. Građevinski fakultet u podnesku od 14. siječnja 2016. očitovao se na način da je naveo kako su porasti beton i proizvodi od porastog betona građevinski proizvodi koji imaju svoje mjesto i primjenu u građevinarstvu u skladu sa svojim karakteristikama. Svaki projektant mora znati u kojem području i za koju svrhu će upotrijebiti takav proizvod, a posebice ako se elementi od porastog betona koriste kao nosivi elementi neke konstrukcije. U tom slučaju se obavezno mora dokazati nosivost takve konstrukcije u skladu s karakteristikama korištenog materijala. Na kraju je naveo da takvi proizvodi ne mogu zamijeniti proizvode ili konstrukcije od „klasičnog“ betona ili opečne proizvode, ali se mogu primijeniti u slučajevima kada je to opravdano, ali i obvezno potkrijepljeno tehničkom dokumentacijom. 5. Zaključak o pokretanju postupka Na temelju podataka i dokumentacije koje je prikupila tijekom prethodnog ispitivanja stanja na mjerodavnom tržištu, Agencija je zaključkom od 14. siječnja 2016., u smislu članka 39. ZZTN-a, pokrenula postupak po službenoj dužnosti protiv Ytong porobetona radi utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja, na mjerodavnom tržištu distribucije (veleprodaje) porobetona na teritoriju Republike Hrvatske u smislu članka 13. ZZTN-a i članka 102. UFEU-a. Člankom 13. ZZTN-a, zabranjena je svaka zlouporaba vladajućeg položaja jednog ili više poduzetnika na mjerodavnom tržištu, a osobito izravno ili neizravno nametanje nepravednih kupovnih ili prodajnih cijena, odnosno drugih nepravednih trgovinskih uvjeta, ograničavanje proizvodnje, tržišta ili tehnološkog razvitka na štetu potrošača, primjena nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s drugim poduzetnicima, čime ih se dovodi u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurenciju te uvjetovanje sklapanja ugovora pristankom drugih ugovornih strana na dodatne obveze, koje po svojoj prirodi ili običajima u trgovini nisu u izravnoj vezi s predmetom tih ugovora. U konkretnom slučaju postupak je pokrenut i na temelju članka 102. UFEU-a budući da sukladno paragrafu 93. Smjernica Europske komisije o načelu utjecaja na trgovinu iz članaka 81. i 82. UFEU (Službeni list 2004/C 101/07, 27. travnja 2004.; dalje: Smjernice Komisije o utjecaju na trgovinu) u pravilu postoji utjecaj na trgovinu između država članica ako je riječ o poduzetniku koji ima vladajući položaj koji pokriva cijelu državu članicu, a koji provodi isključujući zlouporabu, za što su u konkretnom slučaju postojale indicije.

10

Člankom 102. UFEU-a zabranjena je svaka zlouporaba vladajućeg položaja od strane jednog ili više poduzetnika na zajedničkom tržištu ili u njegovom značajnom dijelu, jer nije u skladu sa zajedničkim tržištem budući da bi mogla utjecati na trgovinu između država članica. Takva se zlouporaba osobito očituje kao izravno ili neizravno nametanje nepravednih kupovnih ili prodajnih cijena, ili ostalih nepravednih trgovinskih uvjeta, ograničavanje proizvodnje, tržišta ili tehnološkog razvitka na štetu potrošača, primjenjivanje nejednakih uvjeta na jednake poslove s ostalim trgovačkim partnerima, čime ih se stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju, uvjetovanje sklapanja ugovora pristankom ostalih strana na dodatne obveze koje, po svojoj prirodi ili prema trgovačkim običajima, nemaju nikakve veze s predmetom tih ugovora. Predmetni postupak protiv Ytong porobetona pokrenut je u smislu članka 102. UFEU-a u odnosu na razdoblje nakon 1. srpnja 2013., budući da je stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (Narodne novine, broj 80/13) danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji Agencija postala ovlašteno tijelo za primjenu članka 102. UFEU-a. Uzimajući u obzir očitovanja relevantnih institucija, očitovanja poduzetnika iz područja stanogradnje i prodavatelja/distributera građevinskog materijala, kao i kronologiju ponašanja Ytong porobetona na tržištu, Agencija je preliminarno zaključila da se u konkretnom slučaju mjerodavno tržište u proizvodnom smislu može odrediti kao tržište distribucije (veleprodaje) porobetona u Republici Hrvatskoj te da postoje snažne indicije da se Ytong porobeton nalazi u vladajućem položaju na mjerodavnom tržištu. Također analizirana je i cjenovna praksa Ytong porobetona u razdoblju od [...] do [...] te u razdoblju od [...] do [...] iz koje je preliminarno zaključeno kako postoje dostane indicije da je porobeton marke LEA Ytong porobeton prodavao ispod nabavne cijene. 6. Postupak utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja

zlouporabom vladajućeg položaja Sa stajališta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, zlouporaba vladajućeg položaja u smislu članka 13. ZZTN-a temelji se osobito na postupanju poduzetnika u vladajućem položaju s ciljem isključivanja konkurenata s mjerodavnog tržišta nametanjem nepravednih cijena ili drugih trgovinskih uvjeta, ograničavanju proizvodnje, tržišta ili tehnološkog razvitka na štetu potrošača, primjeni nejednakih uvjeta na istovrsne poslove ili uvjetovanju sklapanja ugovora pristankom drugih ugovornih strana na dodatne obveze, koje po svojoj prirodi ili običajima u trgovini nisu u izravnoj vezi s predmetom tih ugovora. Vezano uz navedeno, članak 12. ZZTN-a uređuje pitanje vladajućeg položaja poduzetnika na mjerodavnom tržištu. Sukladno stavku 1. tog članka, pretpostavlja se da je poduzetnik u vladajućem položaju ako se zbog svoje tržišne snage na mjerodavnom tržištu može ponašati u značajnoj mjeri neovisno o svojim stvarnim ili mogućim konkurentima, potrošačima, kupcima ili dobavljačima. 6.1. Očitovanje Ytong porobetona na zaključak o pokretanju postupka Podneskom zaprimljenim 22. ožujka 2016. Ytong porobeton se očitovao na navode iz zaključka o pokretanju postupka te je iznio primjedbe vezano uz utvrđenja iz zaključka Agencije koja se odnose na: mjerodavno tržište, vladajući položaj poduzetnika Ytong porobeton na mjerodavnom tržištu i cjenovnu praksu Ytong porobetona u razdoblju od [...] do [...]. utvrđenu u zaključku Agencije o pokretanju postupka.

11

Za razliku od Agencije koje je kao mjerodavno tržište odredila tržište distribucije (veleprodaje) porobetona, Ytong porobeton smatra da je u konkretnom slučaju riječ o znatno širem tržištu. S tim u vezi u privitku očitovanja dostavio je nalaz i mišljenje stalnih sudskih vještaka graditeljske struke, dipl. ing. građ. [...] i mr. sci. [...], uz suradnju mr. sci. [...], predavača na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, čiji je zadatak bio stručnim vještačenjem utvrditi je li porobeton sa stajališta potrošača zamjenjiv proizvod s drugim građevinskim materijalom. Također, kako bi dobio uvid u stajalište potrošača, Ytong porobeton je putem ovlaštene agencije proveo i neovisno istraživanje mišljenja potrošača. U mišljenju vještaka detaljno su analizirani elementi koji su ZZTN-om i Uredbom o mjerodavnom tržištu predviđeni kao mjerodavni za utvrđenje mjerodavnog tržišta, odnosno za utvrđivanje međusobne zamjenjivosti određenih proizvoda. Ytong porobeton navodi kako iz mišljenja vještaka jasno proizlazi da se proizvodi od porobetona mogu zamijeniti drugim građevinskim materijalima, uz pridržavanje odgovarajućih pravnih propisa i primjenjivih pravila struke. Tako je u nalazu i mišljenju vještaka navedeno da se s obzirom na bitne značajke (svojstva) materijala te način uporabe zidni elementi od porobetona mogu zamijeniti drugim proizvodima, kao što su opeka, beton, kamen itd. Ti navodi potvrđeni su detaljnom analizom bitnih značajki građevinskih materijala (str. 2.-14. mišljenja vještaka) te popisom projekata u kojima su prilikom izvođenja projekta zidni elementi od porobetona zamijenjeni zidnim elementima od opeke i obrnuto (str. 15.-16. mišljenja vještaka), a što je potkrepljeno i fotografskom dokumentacijom (str. 22.-25. mišljenja vještaka). Upravo tridesetak projekata koji su navedeni u mišljenju vještaka, a koji dokazuju da je porobeton moguće zamijeniti drugim građevinskim materijalom ne samo u fazi projektiranja, nego i u fazi izvedbe projekta, daju jasnu sliku o navikama potrošača. Kao što je potvrđeno mišljenjem vještaka, nerijetke su situacije kada potrošači odluče zamijeniti građevinski materijal koji je predviđen projektom i s kojim je već započeto građenje nekim drugih materijalom, koji će u većoj mjeri odgovoriti na njihove potrebe u danim okolnostima. Vještaci smatraju da su međusobno zamjenjivi proizvodi koji prema primjenjivom tehničkom propisu spadaju u zidane konstrukcije, kao što su „opečni zidni elementi, vapnenosilikatni zidni elementi, betonski zidni elementi, zidni elementi od porastog betona, zidni elementi od umjetnog kamena, zidni elementi od prirodnog kamena“ (str. 26. mišljenja vještaka). Zaključak vještaka jest da proizvodi od porobetona ne predstavljaju zasebno tržište jer u takvom slučaju ne bi bilo moguće zamijeniti ih drugim navedenim proizvodima. Nadalje, Ytong porobeton navodi da se mjerodavno tržište u proizvodnom smislu određuje sukladno članku 5. Uredbe o mjerodavnom tržištu te ono obuhvaća sve proizvode za koje potrošači smatraju da su međusobno zamjenjivi s obzirom na njihove bitne značajke, cijenu ili način uporabe, odnosno navike potrošača. Kako bi dobio jasnu sliku o stajalištima potrošača, Ytong porobeton je angažirao poduzetnika [...] koji je registriran za istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mijenja radi provođenja nezavisnog i stručnog ispitivanja stajališta potrošača kada je riječ o zamjenjivosti građevinskih materijala. Istraživanje je provedeno na uzorku od 100 poslovnih korisnika (koji obuhvaćaju velike investitore, arhitekte, građevinske inženjere i trgovine građevinskog materijala) te 500 privatnih korisnika koji su gradili, nadograđivali ili preuređivali zgrade ili njihove dijelove u posljednjih nekoliko godina. Iz provedenog istraživanja nedvojbeno proizlazi kako većina korisnika, kako poslovnih tako i privatnih, smatra da su građevinski materijali međusobno zamjenjivi. Naime, 81% poslovnih te 79% privatnih korisnika izjasnilo se da smatraju da su različite vrste građevinskog materijala za gradnju vanjskih zidova (što uključuje i porobeton) međusobno zamjenjive. Još više

12

korisnika (90% poslovnih i 91% privatnih) smatra da su građevinski materijali koji se koriste u gradnji unutarnjih, pregradnih zidova, što uključuje i porobeton, zamjenjivi s drugim materijalima. U prilog tezi o zamjenjivosti građevinskih materijala govore i rezultati istraživanja koji se odnose na građevinsku praksu, odnosno koji govore o učestalosti zahtjeva za promjenom građevinskog materijala te udovoljavaju takvim zahtjevima. Čak 61% ispitanih poslovnih korisnika dobilo je zahtjev investitora ili izvođača radova da se u tijeku izvedbe promijeni građevinski materijal koji je prvobitno bio namijenjen za ugradnju. Štoviše, 85% ispitanika koji su zaprimili takav zahtjev dozvolili su traženu zamjenu. Zaključno, vezano uz istraživanje tržišta Ytong porobeton navodi kako rezultati istraživanja potkrepljuju njegove tvrdnje da je sa stajališta potrošača porobeton zamjenjiv s drugim građevinskim materijalima (npr. ciglom). Budući da je riječ o zamjenjivim proizvodima, svi takvi proizvodi pripadaju istom tržištu, tako da porobeton zajedno s ostalim građevinskim materijalima tvori tržište građevinskog materijala za gradnju zidova te nikako ne predstavlja zasebno tržište sa stajališta potrošača. Nadalje, Ytong porobeton smatra da se Agencija u zaključku pogrešno poziva na očitovanja institucija prilikom određivanja mjerodavnog tržišta u proizvodnom smislu budući da njihova očitovanja ne mogu biti presudna jer mjerodavno tržište sukladno Uredbi o mjerodavnom tržištu obuhvaća sve proizvode za koje potrošači smatraju da su međusobno zamjenjivi s obzirom na njihove bitne značajke, cijenu ili način uporabe, odnosno navike potrošača. Ytong porobeton smatra da strukovna udruženja i institucije nisu kompetentni davati mišljenja o zamjenjivosti proizvoda sa stajališta potrošača jer nisu direktno povezani s potrošačima od kojih bi mogli dobiti povratne informacije o okolnostima bitnima za odlučivanje predstavlja li tržište porobetona zasebno tržište ili ne. Naime, da bi institucije čije se očitovanje tražilo mogle dati mišljenje o tome koje je tržište mjerodavno u proizvodnom smislu sa stajališta potrošača, trebali bi provesti detaljnu analizu te istražiti mišljenje i stavove potrošača o bitnim značajkama porobetona u odnosu na druge građevinske materijale i o navikama potrošača prilikom kupnje i korištenja porobetona, odnosno drugih građevinskih materijala. Iz zaključka Agencije proizlazi da pozvane institucije nisu provele analizu stavova, navika i potreba potrošača. Također, Ytong porobeton navodi kako se iz obrazloženja zaključka ne vidi jesu li u očitovanjima institucija izraženi službeni stavovi institucija. Vezano uz očitovanja institucija, Ytong porobeton navodi kako je Agencija u zaključku navela da su HKA i HGK mišljenja da tržište porobetona predstavlja zasebno tržište. Međutim Ytong porobeton ne dijeli to mišljenje. U odnosu na očitovanje HKA-e ne dijeli to mišljenje budući da se ona prilikom davanja očitovanja vodila drugih kriterijima (primjerice sastav porobetona, kemijski proces njegovog dobivanja), a ne kriterijima koji su sukladno Uredbi o mjerodavnom tržištu isključivo relevantni prilikom utvrđivanja mjerodavnog tržišta sa stajališta potrošača. Osim toga, nije se osvrnula na druge građevinske materijale koji se mogu koristiti u gradnji niti se očitovala o eventualnoj zamjenjivosti porobetona s drugim vrstama građevinskog materijala sa stajališta potrošača. Što se tiče očitovanja HGK-a, Agencija u zaključku navodi da se HGK očitovao o bitnim karakteristikama porobetona te smatra da je „s obzirom na svoje značajke, cijenu, način uporabe i navike potrošača“ porobeton u dovoljnoj mjeri različit da sa stajališta potrošača predstavlja zasebno tržište. S tim u vezi Ytong porobeton navodi da iz zaključka nije vidljivo da bi HGK dao neko obrazloženje takvog stava, niti okolnosti koje bi potvrdile takvo navodno stajalište potrošača. Iako HGK navodi da svoje očitovanje daje „sa stajališta potrošača“ i poziva se na „navike potrošača“, HGK ne navodi da je uistinu proveo istraživanje među potrošačima u kojem je utvrdio njihovo stajalište i navike o kojima se očituje.

13

Također, Ytong porobeton ima primjedbe i na očitovanje g. [...], predsjednika Udruženja graditeljstva pri HGK-u, i to prvenstveno zbog toga što je on iznio svoj osobni stav, a ne stav udruženja. Ytong porobeton smatra da Agencija nije smjela uzeti u obzir stav g. [...] prilikom utvrđenja mjerodavnog tržišta. Ytong porobeton ne slaže se niti sa zaključcima vezano uz očitovanje Hrvatske komore inženjera građevinarstva. Naime, Ytong porobeton navodi da je Hrvatska komora inženjera građevinarstva zaključila da je porobeton zamjenjiv betonom ili opekom pod određenim uvjetima te kao primjere uvjeta navodi odobrenje projektanta i moguću izmjenu građevinske dozvole. Agencija je protumačila izraženi stav Hrvatske komore inženjera građevinarstva na način da smatraju da je „porasti beton djelomično zamjenjiv“, međutim u obrazloženju zaključka u dijelu u kojem se iznosi sadržaj očitovanja, ograda o samo djelomičnoj zamjenjivosti nije iznesena. Nasuprot tome iz rečenice da „Privatni investitori u praksi često preferiraju građenje manjih stambenih građevina porastim betonom“ jasno proizlazi da investitori imaju mogućnost izbora kojim će građevinskim materijalom graditi građevinu. Preferencija podrazumijeva izbor, a izbor podrazumijeva zamjenjivost. Ytong porobeton smatra da iz navoda Hrvatske komore inženjera građevinarstva, kako izmjena korištenog građevinskog materijala može zahtijevati odobrenje projektanta, a ponekad i izmjenu građevinske dozvole, upravo proizlazi zamjenjivost građevinskog materijala jer da ti materijali nisu međusobno zamjenjivi do takvih situacija ne bi moglo doći. Stoga je, smatra Ytong porobeton, stav Hrvatske komore inženjera građevinarstva da je porobeton zamjenjiv s drugim vrstama građevinskog materijala, što govori u prilog utvrđenju mjerodavnog tržišta kao tržišta građevinskog materijala za gradnju zidova. Zaključno, a vezano uz očitovanja institucija, Ytong porobeton navodi da je Građevinski fakultet potvrdio da su porobeton i porobetonski blokovi građevinski proizvodi, da se mogu koristiti i kao nosivi elementi neke konstrukcije te je naveo da se porobetonski proizvodi mogu koristiti u slučajevi kada je to opravdano, ali i obvezno potkrepljeno tehničkom dokumentacijom. Građevinski fakultet nije se izravno očitovao o zamjenjivosti porobetona s drugim građevinskim proizvodima sa stajališta potrošača, niti se osvrnuo na kriterije iz Uredbe o mjerodavnom tržištu koji su relevantni za utvrđenje mjerodavnog tržišta, ali Ytong porobeton smatra da se dano očitovanje može tumačiti na način da potvrđuje zamjenjivost porobetona s drugim građevinskim materijalom za gradnju zidova, a time i postojanje šireg mjerodavnog tržišta. Iz svega navedenog, smatra Ytong porobeton, proizlazi da su stajališta institucija paušalna i nejasna, nedorečena, ničim potkrijepljena te u najmanju ruku podijeljena. Nadalje, u svom očitovanju Ytong porobeton stavio je primjedbe i na utvrđenja iz zaključka Agencije o tome da su očitovanja poduzetnika iz područja stanogradnje i prodavatelja/distributera građevinskog materijala podijeljena. S tim u vezi navodi da je ukupan broj poduzetnika koji smatraju da je porobeton zamjenjiv s drugim građevinskim materijalima i da ne predstavlja zasebno tržište 13 nasuprot samo 5 poduzetnika koji smatraju suprotno. Pri tome je uzeo u obzir i očitovanja dva poduzetnika, [...] i [...] koja je dostavio u privitku svog očitovanja od 25. kolovoza 2015. Budući da je prilikom određivanja mjerodavnog tržišta bitan stav i mišljenje potrošača, Ytong porobeton smatra da je Agencija prioritet pri odlučivanju trebala dati mišljenju poduzetnika u odnosu na stavove institucija. Naime, poduzetnici iz područja stanogradnje, kao i prodavatelji građevinskog materijala, u stalnom su dodiru s potrošačima stoga su dobro upoznati s preferencijama i navikama potrošača te se za razliku od institucija zaista mogu očitovati o zamjenjivosti porobetona sa stajališta potrošača. Također, vezano uz utvrđenje mjerodavnog tržišta navodi kako iz odluke Europske komisije u predmetu COMP/M.2650 Haniel/Comentbouw/JV, na koju se Agencija poziva u zaključku,

14

jasno proizlazi da, iako u svakoj državi postoji specifična nacionalna praksa građenja i tradicija, niti u jednom slučaju pojedini građevinski materijal ne predstavlja zasebno tržište. Tako je nadležno njemačko tijelo utvrdilo da porobeton pripada tržištu građevinskog materijala koji se slažu po principu „cigla na cigla“ (paragraf 51.), dok je nizozemsko tijelo podijelilo tržište građevinskog materijala na tržište građevinskih materijala za nosive zidove i tržište građevinskih materijala za ne-nosive zidove (paragraf 52.), što je u konačnici potvrdila i Europska komisija (paragraf 81.). Iako Agencija nije utvrđivala hrvatsku praksu i tradiciju gradnje, a što je, smatra Ytong porobeton, trebala učiniti ako odstupa od općeprihvaćene prakse Europske komisije, mišljenja vještaka daju jasnu naznaku o uvjetima i načinu gradnje u Republici Hrvatskoj. Tako u svom mišljenju navode da Tehnički propis za zidane konstrukcije (Narodne novine, broj 1/07) ne dijeli pojedine vrste građevinskog materijala na pojedine skupine. Štoviše, vještaci pojašnjavaju princip na kojem se školuju i obrazuju polaznici veleučilišta i fakulteta građevinskog smjera, a koji ih potiče da u provedbi projekata primjenjuju različite građevinske materijale, što ukazuje na njihovu zamjenjivost. U prilog navedenom govori i činjenica da se zidari obrazuju i osposobljavaju na način da su nakon završenog školovanja sposobni graditi svaku vrstu zidova, dakle upravo iz razloga zamjenjivosti ne postoji specijalizacija za gradnju zidova određenom vrstom građevinskog materijala. Imajuću u vidu navedeno, pogrešno je zaključiti, smatra Ytong porobeton, da hrvatska praksa i tradicija građenja u značajno mjeri odstupaju od prakse u ostalim državama članicama Europske unije te da zbog toga nije moguće primijeniti utvrđenja Europske komisije i njenu praksu u ovom postupku. Nadalje, Ytong porobeton navodi da Agencija u zaključku navodi da sukladno praksi Europske komisije na korištenje građevinskog materijala utječu klijenti, arhitekti, izvođači radova, kao i proizvođači/distributeri građevinskog materijala. Međutim, u provedbi istraživanja stanja na tržištu Agencija nije istražila stav klijenata, odnosno investitora/potrošača, dok je stav arhitekata pribavila isključivo kroz nejasno očitovanje Hrvatske komore arhitekata, a bez obrazloženja je zanemarila dopis [...] koji je dostavio Ytong porobeton. S druge strane, stav izvođača radova i distributera građevinskog materijala jasno je izražen kroz očitovanje uvjerljive većine ispitanih poduzetnika iz obje kategorije da je porobeton zamjenjiv s drugim građevinskim materijalima za gradnju zidova. Ytong porobeton navodi kako nije sporno da nakon što je donesena odluka o tome koji će se građevinski materijal koristiti za izgradnju pojedine građevine nije jednostavno promijeniti građevinski materijal. Isto tako nije sporno da tijekom projektiranja i naknadno tijekom izvedbi investitori i projektanti mogu koristiti drugi, zamjenjivi građevinski materijal. Činjenica da određeni proizvodi imaju različite karakteristike, svojstva ili značajke ne znači sama po sebi da takvi proizvodi nisu međusobno zamjenjivi. Naime, da bi se proizvod mogao zamijeniti s drugim ne postoji preduvjet da je riječ o identičnim proizvodima (koji imaju ista svojstva), već da su u dovoljnoj mjeri slični da mogu zadovoljiti određenu potrebu potrošača. Također, naglašava da za zamjenjivost nekog proizvoda nije nužno da su svi potrošači spremni zamijeniti određeni proizvod drugim. Upravo suprotno, dovoljno je, ali ne i nužno da postoji određeni razuman broj potrošača koji su u mogućnosti i spremni zamijeniti određeni građevinski materijal porobetonom u slučaju promijene cijena, pitanja kvalitete i slično. Da je u Hrvatskoj taj uvjet ispunjen potvrđuje istraživanje, kao i mišljenje vještaka, u kojem se primjerice navodi i obrađuje 30-tak konkretnih slučajeva gdje su se potrošači u fazi izvedbe odlučili za zamjenu prvotno projektiranog materijala drugim. Iz svega navedenog, imajući u vidu mišljenje vještaka, istraživanje, nelogičnosti u očitovanjima institucija i njihovoj interpretaciji, stav uvjerljive većine poduzetnika, kao i stvarne činjenične okolnosti, Ytong porobeton smatra da je u konkretnom slučaju kao jedino ispravno mjerodavno

15

tržište u proizvodnom smislu moguće utvrditi tržište distribucije (veleprodaje) građevinskih materijala za gradnju zidova, a na kojem je tržištu udjel Ytong porobetona prema njegovoj procjeni [5-10] %. Ytong porobeton je u istom očitovanju osporavao i prodaju porobetona LEA ispod nabavne cijene. Također je naveo, suprotno navodima podnositelja inicijative, da je odluka o distribuciji porobetona LEA na hrvatskom tržištu donesena znatno ranije od samog početka distribucije koji je bio u svibnju 2015., pa i od navodnih bitnih promjena na tržištu iz travnja 2015. Naime postupak uvođenja branda LEA u Xella grupi započeo je još krajem 2014. jer cjelokupni proces pripreme proizvodnje novog proizvoda traje nekoliko mjeseci s obzirom na to da je prije same distribucije novog proizvoda potrebno uzeti u obzir veliki broj pripremnih radnji (pripremiti dokumentaciju, proizvodnju, deklaraciju i sve potrebne certifikate za novi proizvod). Nakon što se roba proizvede, ona mora još odležati na skladištu proizvođača minimalno 15-20 dana kako bi dobila svoj tlačna svojstva, tvrdoću i mogućnost za transport i ugradnju jer bi se u slučaju transporta neposredno nakon završetka proizvodnje sva roba oštetila ili polomila u cestovnom prijevozu. Osim toga, suprotno navodima podnositelja inicijative, dimenzije porobetona koji distribuira Tegula projekt većinom su različite od dimenzija porobetona LEA koji distribuira Ytong porobeton. Ytong porobeton distribuira porobetonske proizvode u dimenzijama od 5 do 40 cm, s tim da se porobeton LEA distribuira u svim dimenzijama u kojima se proizvodi i to 5 cm, 7,5 cm, 10 cm, 12,5 cm, 15 cm i 20 cm. Prema Ytongovim saznanjima, Tegula projekt distribuira porobetonske proizvode u dimenzijama od 5 do 42 cm i to najčešće porobeton u dimenzijama 6 cm, 8 cm, 10 cm, 12 cm, 14 cm i 20 cm. Ytong porobeton nema podatke o strukturi prodaje po dimenzijama porobetona koje distribuira Tegula projekt pa ne može komentirati navode podnositelja inicijative da mu se preko [90-100] % prodaje odnosi na blokove debljine od 5 do 20 cm. 7. Mjerodavno tržište i položaj Ytong porobetona na mjerodavnom tržištu Iako je u zaključku o pokretanju postupka Agencija preliminarno kao mjerodavno tržište u konkretnom slučaju utvrdila tržište distribucije (veleprodaje) porobetona na teritoriju Republike Hrvatske, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje vještaka kao i istraživanje tržišta provedeno od strane poduzetnika [...] zaključeno je kako je u konkretnom slučaju riječ o mjerodavnom tržištu distribucije građevinskog materijala za gradnju zidova. Naime, sukladno odredbi članka 7. ZZTN-a, mjerodavno tržište određuje se kao tržište određene robe i/ili usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti poduzetnika na određenom zemljopisnom području. Mjerodavno se tržište, sukladno odredbi članka 4. Uredbe o mjerodavnom tržištu, utvrđuje na način da se utvrdi njegova proizvodna dimenzija (mjerodavno tržište u proizvodnom smislu) i zemljopisna dimenzija (mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu). Sukladno članku 5. Uredbe o mjerodavnom tržištu, mjerodavno tržište u proizvodnom smislu obuhvaća sve proizvode za koje potrošači smatraju da su međusobno zamjenjivi s obzirom na njihove bitne značajke, cijenu ili način uporabe, odnosno navike potrošača. Prema članku 6. Uredbe o mjerodavnom tržištu, mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu obuhvaća zemljopisno područje na kojem poduzetnici sudjeluju u ponudi ili nabavi proizvoda. Sukladno članku 3. stavku 2. Uredbe o mjerodavnom tržištu, svrha utvrđivanja mjerodavnog tržišta određivanje je robe i/ili usluga s kojima se poduzetnici tržišno natječu te zemljopisnog područja na kojem se natječu.

16

Uzimajući u obzir očitovanja i podatke o zamjenjivosti porobetona i drugih materijala za gradnju zidova u Republici Hrvatskoj do kojih je Agencija došla tijekom prethodnog ispitivanja stanja na tržištu te nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka graditeljske struke, dipl. ing. građ. [...] i mr. sci. [...], uz suradnju mr. sci. [...], predavača na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, kao i istraživanja tržišta provedenog od strane poduzetnika [...] radi provođenja nezavisnog i stručnog ispitivanja stajališta potrošača o zamjenjivosti građevinskih materijala, proizlazi da je porobeton u dovoljnoj mjeri zamjenjiv s drugim građevinskim materijalima za gradnju zidova (opečni zidni elementi, vapnenosilikatni zidni elementi, betonski zidni elementi, zidni elementi od porastog betona, zidni elementi od umjetnog kamena, zidni elementi od prirodnog kamena) te je stoga kao mjerodavno tržište u proizvodnom smislu utvrđeno tržište distribucije građevinskog materijala za gradnju zidova. S obzirom na ovako utvrđeno mjerodavno tržište koje obuhvaća širi spektar sa stajališta potrošača međusobno zamjenjivih građevinskih materijala za gradnju zidova, Ytong porobeton kao distributer porobetona ne nalazi se u vladajućem položaju na mjerodavnom tržištu u smislu članka 12 ZZTN-a. Naime, sukladno članku 12. stavku 1. ZZTN-a pretpostavlja se da je poduzetnik u vladajućem položaju ako se zbog svoje tržišne snage na mjerodavnom tržištu može ponašati u značajnoj mjeri neovisno o svojim stvarnim ili mogućim konkurentima, potrošačima, kupcima ili dobavljačima. Tržišni udjeli predstavljaju korisnu prvu indikaciju o strukturi tržišta i relativnoj snazi različitih poduzetnika koji djeluju na tržištu. Međutim, tržišne udjele valja tumačiti u svjetlu relevantnih tržišnih uvjeta, a posebno dinamičnosti tržišta i stupnju diferenciranosti proizvoda. Na nestabilnim tržištima ili tržištima prodaje na javnim nadmetanjima u obzir se može uzeti dugoročni trend ili porast ili smanjenje tržišnih udjela. Smatra se da su niski tržišni udjeli općenito dobar pokazatelj nepostojanja značajne tržišne snage. Iskustva pokazuju da vladajući položaj vjerojatno neće nastati ako je tržišni udjel poduzetnika ispod 40% na mjerodavnom tržištu. Iz iskustva je poznato da što je veći tržišni udio i što je duže vremensko razdoblje u kojem poduzetnik ima taj tržišni udio, to je vjerojatnije da će ti podaci predstavljati važan preliminarni pokazatelj postojanja vladajućeg položaja, a u određenim okolnostima i potencijalno ozbiljne učinke zlouporabe. S obzirom na to da se na mjerodavnom tržištu distribucije građevinskog materijala za gradnju zidova distribuira široka paleta građevinskih materijala (opeka, porobeton, gips karton, beton, umjetni kamen, prirodni kamen, vapnenosilikatni proizvodi i slično) te da svaku vrstu građevinskog materijala u Republici Hrvatskoj distribuira veći broj poduzetnika, tržišne udjele pojedinih poduzetnika na mjerodavnom tržištu nije moguće u potpunosti precizno utvrditi već ih se može procijeniti. Ytong porobeton je u podnesku od 25. kolovoza 2015. procijenio svoj tržišni udjel na mjerodavnom tržištu distribucije građevinskog materijala za gradnju zidova u Republici Hrvatskoj u 2014. i 2015. godini. U navedenom podnesku Ytong porobeton navodi da je Državni zavod za statistiku objavio podatak za 2014. godinu o broju izdanih građevinskih dozvola (5.587) s ukupnim volumenom izgrađenog prostora od 7.775.065 m3. Po slobodnoj procjeni, a na temelju statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku za 2014. godinu, Ytong porobeton procjenjuje da je ukupno tržište građevinskih materijala za gradnju zidova u Republici Hrvatskoj u 2014. godini iznosilo oko 750.000 m3. U 2014. godini Ytong porobeton je u Hrvatskoj ostvario promet prodajom porobetona od [...] m3. Stoga, Ytong porobeton svoj udjel na tržištu građevinskih materijala za gradnju zidova procjenjuje na oko [5-10] %.

17

Nadalje, Ytong porobeton navodi da je Državni zavod za statistiku objavio podatke za siječanj, veljaču, ožujak, travanj, svibanj i lipanj 2015. godine o izdanim građevinskim dozvolama s ukupnim volumenom izgrađenog prostora od 6.706.736 m3. Po slobodnoj procjeni, Ytong porobeton procjenjuje da je ukupno tržište građevinskih materijala za gradnju zidova u Republici Hrvatskoj u prvih šest mjeseci 2015. godine iznosilo oko 350.000 m3. U prvih šest mjeseci 2015. godine Ytong porobeton je u Hrvatskoj ostvario promet prodajom porobetona od [...] m3. Stoga, Ytong porobeton svoj udjel na tržištu građevinskih materijala za gradnju zidova u prvih šest mjeseci 2015. procjenjuje na oko [5-10] %. Agencija je, s obzirom na to da se radi o procjeni Ytong porobetona, istu testirala na način da je prihode Ytong porobetona ostvarene od distribucije porobetona u 2014. i prvih šest mjeseci 2015. stavila u odnos i usporedila s prihodima jednog poduzetnika iz gipskartonske industrije i dva poduzetnika iz opekarske industrije koji su konkurenti Ytong porobetona na mjerodavnom tržištu. Usporedni podaci prikazani su u Tablici 1. Tablica 1. Prihodi poduzetnika ostvareni od prodaje materijala za gradnju zidova

Red.br. Poduzetnik Prihodi bez PDV-a (u kunama) Udjel (%)

2014. 1.-6. 2015. 2014. 1.-6. 2015.

1. Ytong porobeton d.o.o. [...] [...] [20-30]% [20-30]%

2. Knauf d.o.o. [...] [...] [30-40]% [30-40]%

3. Wienerberger-Ilovac d.o.o. [...] [...] [20-30]% [20-30]%

4. Leier-Leitl d.o.o. [...] [...] [10-20]% [10-20]%

5. UKUPNO [...] [...] 100,00 100,00

Izvor: očitovanja poduzetnika Ytong porobeton d.o.o., Knauf d.o.o., Wienerberger-Ilovac d.o.o., Leier-Leitl d.o.o. Obrada: AZTN

Iz podataka o ostvarenim prihodima od distribucije materijala za gradnju zidova od strane samo jednog konkurenta iz gipskartonske industrije i dva konkurenta iz opekarske industrije razvidno je da Ytong porobeton nije tržišni lider po ostvarenom prihodu, odnosno razvidno je da na tom tržištu postoje barem dva poduzetnika s jačom tržišnom snagom od njega. Slijedom navedenoga, na temelju procijenjenog tržišnog udjela Ytong porobetona, a koju procjenu je navedeni poduzetnik načinio na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku te podataka o ostvarenom prometu porobetona u 2014. i prvoj polovici 2015., kao i usporedbe prihoda Ytong porobetona s prihodima nekih od njegovih konkurenata proizlazi da se Ytong porobeton ne nalazi u vladajućem položaju na mjerodavnom tržištu u smislu članka 12. ZZTN-a.

Stoga Ytong porobeton nije mogao niti zlouporabiti vladajući položaj na mjerodavnom tržištu u smislu članka 13. ZZTN-a jer se na njemu ne nalazi u vladajućem položaju u smislu članka 12. ZZTN-a. Iz navedenih razloga, Agencija nije dalje analizirala po kojoj je cijeni Ytong porobeton prodavao porobeton marke LEA jer je to u konkretnom slučaju bespredmetno. 8. Odluka Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Na temelju dostavljene dokumentacije i utvrđenog činjeničnog stanja, savjesnom i detaljnom ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Vijeće), na sjednici 19/2016, održanoj 15. lipnja 2016. godine, razmatralo je navedeni predmet te je na temelju članka 30. točke 2., članka 31. te članka 58. stavka 1. točke 13. ZZTN-a donijelo odluku kojom se utvrđuje da Ytong porobeton nije narušio tržišno natjecanje

18

zlouporabom vladajućeg položaja na mjerodavnom tržištu distribucije građevinskog materijala za gradnju zidova u Republici Hrvatskoj u smislu članka 13. ZZTN-a, budući da nije utvrđeno da se Ytong porobeton nalazi u vladajućem položaju na mjerodavnom tržištu. Nadalje, Vijeće je odlučilo da se primjenom kriterija iz pravne stečevine Europske unije u smislu članka 2.a i članka 74. ZZTN-a te pravnog stajališta Suda EU u tumačenju odredbe članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) broj 1/2003, predmetni postupak protiv Ytong porobetona, u dijelu koji je pokrenut u smislu članka 102. UFEU-a, obustavi. Vijeće svoje odluke obrazlaže kako slijedi: Navodi iz inicijative poduzetnika Tegula projekt upućivali su na moguću zlouporabu vladajućeg položaja poduzetnika Ytong porobeton u smislu članka 13. ZZTN-a i članka 102. UFEU-a. Osnovna pretpostavka zlouporabe vladajućeg položaja jest ta da se poduzetnik nalazi u vladajućem položaju na mjerodavnom tržištu. Kao mjerodavno tržište u konkretnom je slučaju utvrđeno tržište distribucije građevinskog materijala za gradnju zidova u Republici Hrvatskoj, pri čemu je utvrđeno kako se na njemu Ytong porobeton ne nalazi u vladajućem položaju u smislu članka 12. ZZTN-a. Kako u konkretnom slučaju Ytong porobeton nema vladajući položaj na mjerodavnom tržištu, utvrđenja Agencije o prodaji porobetona LEA ispod ili iznad nabavne cijene irelevantna su za donošenje pravilne odluke u ovome predmetu. Slijedom navedenog, dokumentaciju, kao i navode iz očitovanja Ytong porobetona i Tegule projekt koji se odnose na cjenovnu praksu prodaje porobetona marke LEA, Agencija u ovom rješenju nije posebno analizirala. Vezano uz prijedlog podnositelja inicijative za određivanje privremene mjere, Agencija u konkretnom slučaju nije donijela rješenje o privremenoj mjeri budući da nisu bili ispunjeni uvjeti za njezino donošenje, a donošenjem ovog rješenja rješavanje predmetnog prijedloga postaje bespredmetno. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki I. izreke ovog rješenja. Pored navedenog, a u odnosu na članak 102. UFEU-a po kojemu je predmetni postupak bio pokrenut, važno je naglasiti kako je Agencija odluku o obustavi postupka u točki II. izreke ovog rješenja donijela primjenom kriterija iz pravne stečevine Europske unije. Naime, odredbama članka 2.a i članka 74. ZZTN-a propisano je da se ZZTN-om uređuje i primjena članka 102. UFEU-a na sve oblike narušavanja tržišnog natjecanja od strane poduzetnika koji imaju učinak na trgovinu između Republike Hrvatske i država članica Europske unije sukladno Uredbi Vijeća (EZ) broj 1/2003 te da se u primjeni ZZTN-a, osobito u slučajevima postojanja pravnih praznina ili dvojbi pri tumačenju propisa, u skladu s člankom 1. Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 2/12), na odgovarajući način primjenjuju kriteriji koji proizlaze iz primjene pravila o tržišnom natjecanju u Europskoj uniji. Odredba članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) broj 1/2003 u izvorniku na engleskom jeziku gasi: „The competiton authorities of the Member States shall have the power to apply Articles 81 and 82 of the Treaty in individual cases. For this purpose, acting on their own initiative or on a complaint, they may take the following decisions: -requiring that an infringement be brought to an end, -ordering interim measures, -accepting commitments

19

-imposing fines, periodic penalty payments or any other penalty provided for in their national law. Where on the basis of the information in their possession the conditions for prohibition are not met they may likewise decide that there are no grounds for action on their part.“ U prijevodu na hrvatski jezik odredba članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) broj 1/2003 glasi: „Tijela država članica nadležna za tržišno natjecanje imaju ovlasti primjenjivati članke 81. i 82. Ugovora u pojedinačnim slučajevima. U tu svrhu, ona mogu, po službenoj dužnosti ili postupajući po pritužbi, donositi odluke u kojima će:

- zahtijevati da se povreda zakona otkloni,

- odrediti privremene mjere,

- prihvatiti obveze,

- izricati kazne, dnevne ili druge kazne predviđene nacionalnim propisima. Ako na temelju informacija koje posjeduju nisu ispunjeni uvjeti za izricanje zabrane, nacionalna tijela za tržišno natjecanje mogu također odlučiti da ne postoji temelj za pokretanje postupka. “ U svrhu izbjegavanja eventualnih dvojbi pri tumačenju navedene odredbe članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) broj 1/2003 i ocjene jesu li nacionalna tijela za zaštitu tržišnog natjecanja ovlaštena donijeti odluku kojom se utvrđuje da nije narušeno tržišno natjecanje u smislu odredbe članka 102. UFEU-a, Agencija je u predmetnom postupku na odgovarajući način primijenila kriterije koji proizlaze iz primjene pravila o tržišnom natjecanju u Europskoj uniji. Konkretno, Agencija je na odgovarajući način primijenila sudsku praksu Suda EU, kao najvišeg sudskog tijela EU i jedinog tijela koje ima isključivo pravo tumačiti pravo EU. Naime, Sud EU ima zadaću osigurati ujednačavanje sudske prakse i razvoj prava EU. Stoga su presude Suda EU i njegova praksa izvor prava za sve države članice i sve europske institucije. Odredbe članka 5. (2) Uredbe Vijeća (EZ) broj 1/2003 u prijevodu na hrvatski jezik glasi (cit.): „Ako na temelju informacija koje posjeduju nisu ispunjeni uvjeti za izricanje zabrane, nacionalna tijela za tržišno natjecanje mogu također odlučiti da ne postoji temelj za pokretanje postupka“ . Uzimajući u obzir praksu Suda EU i budući da Agencija može utvrditi da je neko postupanje zabranjeno ili nije zabranjeno, primjerice, da je riječ o zlouporabi vladajućeg položaja poduzetnika ili da to nije slučaj, samo u postupku te da je člankom 5. (1) Uredbe 1/2003 izričito navedeno koje odluke mogu donositi nacionalna tijela kada primjenjuju članak 81. i 82. Ugovora (koji sada odgovara člancima 101. i 102. UFEU), a nesporno je da u članku 5(1) Uredbe 1/2003 nije spomenuta odluka kojom se utvrđuje da nije narušeno tržišno natjecanje, prijevod odredbe članka 5 (2) Uredbe 1/2003 je netočan i nije u skladu s prijevodima na nacionalne jezike ostalih država članica EU niti s tumačenjem suda EU, pa bi u skladu s navedenim prijevod trebao glasiti: „Ako na temelju informacija koje posjeduju nisu ispunjeni uvjeti za utvrđivanje zabrane, ona mogu također odlučiti da ne postoji temel j za njihovo daljnje postupanje“. Naime, Sud EU je u svojoj praksi navedenu odredbu tumačio teleološki, prema cilju i svrsi same odredbe, na način da postoji postupovno ograničenje nacionalnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja da prilikom ocjenjivanja konkretnog postupanja poduzetnika na tržištu mogu, ako to jest slučaj, donijeti odluku o nepostojanju povrede nacionalnih propisa, ali ne i odluku o nepostojanju povrede propisa Europske unije o zaštiti tržišnog natjecanja. To ograničenje proizlazi iz presude Suda EU u predmetu C-375/09 Prezes Urzędu Ochrony Konkurencji i Konsumentów protivTele2 Polska sp. z o.o., kasnije Netia SA., od 3. svibnja 2011. Prema toj presudi (točke 23, 24, 26-30, 32 i 34), nacionalna tijela za zaštitu tržišnog natjecanja nisu ovlaštena donijeti odluku kojom se utvrđuje da nije narušeno tržišno natjecanje u smislu odredbe članka 102. UFEU-a.

20

Nadalje, Sud EU je u naprijed navedenom predmetu zaključio da bi u slučaju da nacionalni zakon predviđa obvezu donošenja odluke kojom se utvrđuje nepostojanje povrede članka 102. UFEU-a, takva odredba nacionalnog zakona bila u suprotnosti s pravom EU, smatrajući tu odredbu članka 5. (2) Uredbe Vijeća (EZ) broj 1/2003 izravno primjenjivom. Sud EU je svoju odluku obrazložio ističući da bi donošenje „negativnih“ meritornih odluka od strane nacionalnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja moglo ugroziti ujednačenu primjenu članka 102. UFEU-a, budući da bi takve odluke mogle spriječiti Europsku komisiju da naknadno utvrdi kako to postupanje ipak jest povreda članka 102. UFEU-a. Jedno od obilježja pravnog sustava EU koje proizlazi iz sudske prakse Suda EU jest načelo nadređenosti prava EU nacionalnim pravnim sustavima država članica (točka 3. i točka 7. odluke u predmetu Costa/ENEL). Stoga navedeno načelo obvezuje zakonodavca da sadržajno uskladi odredbe nacionalnoga pravnog sustava s pravnim sustavom EU. Također, načela izravnog učinka i nadređenosti prava EU nacionalnom pravu proizlaze iz odredbi članka 145. Ustava Republike Hrvatske. U kontekstu izravne neprimjenjivosti pojedine odredbe nacionalnoga zakona države članice koja je u suprotnosti s pravom EU, Sud EU je (u točki 21. i tekstu na kraju odluke) u Predmetu Amministrazione delle finanze dello Stato/Simmenthal utvrdio kako (cit.): „...svaki nacionalni sud mora, u okviru svoje nadležnosti, u cijelosti primjenjivati pravo Zajednice i štititi prava koja su na temelju njega pojedinci stekli te ne smije primjenjivati odredbe nacionalnog prava koje su u suprotnosti s pravom Zajednice neovisno o tome jesu li donijete prije ili nakon odredbe prava Zajednice. Obveza primjene prava Zajednice postoji neovisno o tome što odredba nacionalnog propisa još nije ukinuta, kao i neovisno o tome što nadležno tijelo još nije odlučilo je li ona sukladna pravu Zajednice.“ S obzirom na sadržaj odredbe članka 58. stavka 1. točke 13. ZZTN-a, prema kojoj Agencija ima ovlast donijeti rješenje kojim se utvrđuje da nije narušeno tržišno natjecanje u smislu odredbe članka 102. UFEU-a, i navedeno stajalište Suda EU u presudi C-375/09, prema kojem nacionalna tijela za zaštitu tržišnog natjecanja nisu ovlaštena donijeti odluku kojom se utvrđuje da nije narušeno tržišno natjecanje u smislu odredbe članka 102. UFEU-a, Agencija ističe kako je prethodni postupak pred Sudom EU temeljni institut prava EU čija je svrha pružiti državama članicama sredstvo osiguranja ujednačenog tumačenja i primjene tog prava u okviru EU. Prethodni postupak pred Sudom EU mogu pokretati samo nacionalni sudovi država članica. Sukladno članku 267. UFEU-a, nacionalni sudovi protiv čijih odluka postoji pravno sredstvo u nacionalnom pravu, imaju diskreciju hoće li pokrenuti prethodni postupak. Sud protiv čije odluke nema pravnog lijeka po nacionalnom pravu mora uputiti takav zahtjev Sudu EU, ako se u postupku pred njim pojavi pitanje valjanosti ili interpretacije prava EU. Uloga Suda EU u prethodnom postupku jest tumačenje prava EU ili odlučivanje o valjanosti tog prava. Nepoštivanje prava EU od strane države članice, uključujući i suda države članice, može dovesti do postupka protiv te države pred Sudom EU. Tako je Sud EU u predmetu Hedley Lomas (tekst na kraju odluke), utvrdio kako je država dužna nadoknaditi štetu koja je nastala zbog povrede prava EU. Odgovornost države zbog povrede prava EU na temelju članaka 258. do 260. UFEU-a i odgovornost države za štetu nanesenu fizičkim i pravnim osobama zbog povrede prava EU odražavaju zajedničku ideju jedinstvene primjene prava EU u svim državama članicama.

21

Slijedom svega navedenog, Agencija je nakon utvrđenja kako u konkretnom slučaju Ytong porobeton nije narušio tržišno natjecanje u smislu članka 13. ZZTN-a okončala predmetni postupak bez meritorne odluke o nepostojanju povrede propisa Europske unije o zaštiti tržišnog natjecanja, primjenjujući načelo nadređenosti prava EU nad odredbama nacionalnog zakona odnosno ZZTN-a i uzimajući u obzir pravno stajalište Suda EU o tome kako nacionalna tijela za zaštitu tržišnog natjecanja nisu ovlaštena donijeti odluku kojom se utvrđuje da nije narušeno tržišno natjecanje u smislu odredbe članka 102. UFEU-a. Stoga je Agencija, na temelju odluke Vijeća, odlučila kao u točki II. izreke ovoga rješenja. Uputa o pravnom lijeku Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se u roku od trideset (30) dana od dana dostave ovoga rješenja može tužbom pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

Predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mladen Cerovac, mag. iur.

Napomena: Sukladno članku 53. ZZTN-a, podaci koji predstavljaju poslovnu tajnu izuzeti su od objavljivanja te su u

tekstu navedeni podaci označeni […], odnosno koriste se postoci u rasponu.