PRIJEDLOG

Klasa:

Urbroj:

Zagreb,

Predmet: Zastupničko pitanje Ivana Vilibora Sinčića, u vezi s Rafinerijom nafte Sisak

- odgovor Vlade

Zastupnik u Hrvatskome saboru, Ivan Vilibor Sinčić, postavio je, sukladno s

člankom 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13, 113/16, 69/17 i

29/18), zastupničko pitanje u vezi s Rafinerijom nafte Sisak.

Na navedeno zastupničko pitanje Vlada Republike Hrvatske, daje sljedeći

odgovor:

Vlada Republike Hrvatske nema saznanja u kojem djelu su lažirana izvješća.

Eventualno potrebna dodatna obrazloženja u vezi s pitanjem zastupnika, dat će

dr. sc. Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike.

PREDSJEDNIK

mr. sc. Andrej Plenković

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

50 — VLADA REPUSLfKE HRVATSKErrwwr^'^——iPrirnljcrc-:

Org. jed.Klasii'.iW'J o".'i'.:'.'I i^j ~p (

Urudžbeni broj:

VTJ^

Vrij.Prii.HRVATSKI SABORk ^ 1 P

KLASA: 021-12/18-18/288 URBROJ: 65-18-02 lioAO

(Zagreb, 8. svibnja 2018.

VLADI REPUBLIKE HR VA TSKE

U prilogu dostavljam zastupničko pitanje Ivana Vilibora Sinčića, zastupnika u Hrvatskom saboru, postavljeno sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Molim odgovorite na postavljeno zastupničko pitanje, sukladno odredbi članka 142. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u roku od 30 dana od dana kada je pitanje dostavljeno.

>SEDSJEDNIK

}'OfdŠn JarMfpkoviči

%

R E P U B L! KA H RV/XTS KAGABOR6f

Z A G r.01 *il)5i2DJB^-HRVATSKI SABOR Ptim,

. -IKldbit

u: .izastupnik Ivan Vilibor Sinčić ___

i Vrii

U Zagrebu, 07. svibanj 2018.

- PREDSJEDNIKU HRVATSKOG SABORA

Zastupničko pitanje g. Andreju Plenkoviču, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske

Predmet:

Temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora (NN 81/13, NNl 13/16, NN 69/17, NN 29/18) upućujem g. Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, sljedeće zastupničko pitanje:

Poštovani premijeru.

u tjedniku „Nacional" 30. 04.2018. izašao je članak ( u privitku dostavljam), kojim se razotkrivaju nepravilnosti vezano uz lažiranje podataka od strane mađarske tvrtke MOL- a, zbog prenamjene sisačke rafinerije, koja bi nanijela štetu energetskim interesima i nacionalnoj sigurnosti. Cilj MOL-a je prikazati sisačku rafineriju kao gubitaša u čiji se opstanak ne isplati ulagati i uvjeriti Vladu Republike Hrvatske da je jedina isplativa budućnost rafinerije pretvaranje u logistički centar i skladište za derivate. Podaci koji su prikazani i brojke prilikom izračuna, uzimani su selektivno, mijenjani i prilagođavani MOL-ovim poslovnim pravilima. Stvarni podaci međutim potvrđuju da su rad FCC postrojenja i prerada nafte isplativi, te da generiraju dobit. Procjenu isplativosti rafinerije u Sisku napravila je konzultantska kuća Deloitte i pokazuje drugačije podatke od onih koji su izradili stručnjaci zaposleni u samoj rafineriji i dobro upoznati s njenim poslovanjem.

Sukladno navedenom, molim Vas odgovore na sljedeća pitanja:1. Jeste li upoznati sa lažiranim izvješćima koji su prezentirati od stane mađarske

tvrtke MOL?2. Koje ste institucije zadužili da ispitaju točnost navoda, utvrde činjenično stanje, u

svrhu spašavanja tvrtke i očuvanja radnih mjesta?3. Koje pravne korake namjeravate poduzeti protiv Uprave Mol-^, koja se sve više

ponaša kao i Uprava tvrtke Agrokor (krivotvorenje financijskili izvješća)?

S poštovanjem.

Zastupnik

Ivap Vilibor Sinčić

H{'. h

/Mir

iMU^>i

.1 I ‘1Affl:t3 i^/f3 SL: 'MIm.Si%

•Jia

^•' 0'M i7zs m t

f->i umir-. lil f‘^'........ X •*>W-j'Si

P yj\ei^

ri li^I r

i'l Jw-,.i[

laf'i\

[fjA' /k ■m

’i'l

-/j

i\r-T^i V

' ''**C ■

-kl■*- "

-?v" ■^r

KAKO JE ORBAN UGROZIO SISAK i pcnlsii

Plenkovića novom zavjerom MOL-a ^ Ini

P

Teksl SANDRA CARIĆ HFRCFn I RFRI«;i AV IFIINIĆ F<^rnqraflle PIXSELL

^IZVORI KOJI su NACIONALU DALI TAJNE INFORMACIJE OMANIPUUCIJAMAOKO

r RAFINERIJE SISAK TVRDE R DA SU ONE PREZENTIRANEI POTPREDSJEDNICI VLADE II. MINISTRICI GOSPODARSTVAImARTINI DALK;, KAO ITOMISUVU ' ĆORIČU. MINISTRU ZAŠTITE

OKOLIŠA I ENERGETIKE

0?[CR[¥A.senzacionalne poslovne tajne Ine koje pokazuju kako je MOL korištenjem lažnih tehničkih podataka

^ izigrao Vladu < uoči isforsirane

prenamjene sisačke rafinerije, nanoseći štetu energetskim interesjma RH - I nacionalnoj I

^ sigurnosti, a;B Vlada na taj potez

'prijatelja' Orbana no reagira

-pf.\ iZZj - ■ ——'W'M11 smi .....h19« mrfi V•C. - is

\. iri4 Mt-,;3 -i1

Ik.Ifl i

iL. f

if'j.i

.''j

>■

i'-'-i ■'■T.

i>::

m-iši ;v

adonal je koncem proteklog tjedna do- j bionauvidsenaadonalnetajneinteme | dokumente o poslovanju Ine, koji ot- I

ktivaju da postoji i više nego osnovana sumnja da mađarski MOL, nominalno strateški jartnerhrvatske vlade u toj kompaniji, nastavlja j 3zbiljno manipulirati poslovnim informadjama ; la štetu Ine. Prema tvrdnjama izvora iz Ine koji ;u Nacionalu omogućili uvid u tu ekskluzivnu : lokumenlaciju, sve se to radiš ciljem da se poslo- 'anje Ine dodatno potkopa, dovede u suglasje s ; nađarsLim nacionalnim energetskim interesima i prouzroči nesagledivu štetu Invatskoj nacional- - loj i energetskoj sigurnosti i suverenosti.

SVETO ZAPRAVO RAZOTKRIVA prvorazred- r li međudržavni skandal koji bi se teško mogao-dvijatitek kao samostalna operacija mađar- SImolprezentacijOMPRIKAZUJEDABIPRERADATeškihostatakaizrijeCkerafinerijeukokingpostrojenjuu

kog MOL-a. Puno je izvjesnije da je ta MOL-ova SISKU STVARALA DOBIT U BUDUĆEM POSLOVANJU, NO INTERNI PODACI INE POKAZUJU DA BI TEK TO PROIZVELO GUBITKE

N iS" -ii1I

TEST RUN Processing RR FO (Visbreak residue mix) ON SR Coker Unit

f

Ga'.clo'iV .p,;a.'v) FeO'ua^y 1-- :OiS<

1 ___ T'T^x- - - - - - -- —... . . . . . . . . . .SDCKU YIELD STRUCTURE after TR •TR PERIOD:; 1; i • 7 fcti of RR FO v.ere processed durnj 11 deysof TR {12 RTCSj\ I Vodtl. 10Q*‘-riRr'eFrirj..lts [ sioću n. v>%i\cy.-f-<up*ic.o

f(» 6.1 ^

i

LCC0 3«.!« E----Cofc«%^5^

LCCO 40,<»

Coker felt? t««4 RKfO SOX Ii

li ' PCPpertiei fyanatiow in Rft f<y$ mamchartcterisiics (sulphur, CCR, metalcontemiHCCO <SHHCGO ICM<ac*r!£<

I tpfe ICcVe 337H IJ r ki & UrJ■» , Ciars«C<i Oi**«:

Th<;c«'!» aUvtiyxa BUT in UjiLtJi

fe

I,ff, Wr^ ifM '•‘CO

• Valei «<>kX> ' Dunn* TR Color Unit wes operating at constant capacity, cote chamber pressure of and furnace outi

B REZULTATI nSTRUNA KOKING POSTROJENJA U MODELU RADA S ISKLJUČIVO DOMAČOM NAFTOM (ZELENI OKVIR) U KOJEM SU KOLIČINE DOBIVENOG KOKSA 23 POSTO (FINANCIJSKI PRIHVATLJIVO!) IU MOOaU RADA S50 POSTO DOMAČE NAFTE 150 POSTO TESKIH OSTATAKAS FCC POSTROJENJA U RIJECI (MODEL KOJI PREDLAŽE MOL)

u sisačkoj rafineriji, a to je temeljni preduvjet ze realizaciju konačnog plana MOL-a za potpune ovladavanje Inom na štetu hrvatskih nacional nih energetskih interesa. Naravno, na tom putu potpuno se planira promijeniti namjena sisačke jalincriic, iifiTrtzir če se pnstnjpra ladira mjacta stvoriti dodatna socijalna nervoza u tom dijelu ilrvalakc, <x ave se lu Wlia na lažima I mampu lacijama MOL-a koje mjerodavni članoid Vlade ili ne razumiju ili su ih iz nepoznatih i teško objaš njivih razloga odlučili prešutjeti."

IZVORI IZ INE NAVODE da je cilj tp MOT.-nve mćuiipulacije neistinitim podacima pod svaku cijenu prikazati sisačku rafineriju kao gubitaša u čiji se opstanak ne isplati ulagati, opravdati gašenje srca sisačke rafinerije, njenog FCC postro jenja za proizvodnju benzina, i uvjeriti hrvatsku vladu daje jedina isplativa budućnost rafinerije u Sisku njezino pretvaranje u logistički centar i skladište za derivate. U drugoj bi se fazi, prema tvrdnjama istih izvora, i rafinerija n Rijeci počela proglašavati neisplativom.

Uvid u interne poslovne podatke Ine otkriva da su brojke kojima se baratalo prilikom izračuna uzimane selektivno, mijenjane i prilagođavane MOL-ovim poslovnim planovima, zbog čega su kidjujl IzidCuiil na kraju dali podatke koji podr­žavaju plan Uprave za gašenje FCC postrojenja u Sisku. Uz to, stvarni podaci potvrđuju i ranije tvrdnje prema kojima su rad FCC postrojenja u Sisku i prerada nafte u roj rafineriji isplativi te da, suprotno MOL-ovim tvrdnjama o gubicima, sisačka rafinerija zapravo generira dobit.

Umjesto toga, javnosti je prezentiran model poslovanja sisačke rafinerije prema kojemu bi se teški ojstaci iz riječke rafinerije transportirali i potom ijrerađivali u tzv. koking postrojenju u

Sisku, što bi prema MOL-ovim tvrdnjama stvaralo dobit u budućem poslovanju. Međutim, interni dokumenti Ine u posjedu Nacionala otkrivaju posve suprotno - da bi takav model poslovanja prouzročio dodatne gubitke, a kasnije bi otvorio i pitanje je li i riječka rafinerija isplativa.

KADA $E UTABLtCE UNESU STVARNE BROJKE cijena sirovine, realni operativni troškovi i troš­kovi transporta, krajnji izračun daje posve druga­čiju sliku i ulrazuje na neisplativosl modela koj!

poslovna zavjera izrežirana i provodi se u suglasju s mađarskim državnim vrhom, kao i uz znanje mađarskog premijera Viktora Orbana. To se može zaključiti jer je mađarska strana u više navrata neke pojedinosti u okvini sukoba s hrvatskom vladom oko Ine označavala kao pitanje mađarske nacionalno sigurnosti. Pa se jedna takva osjetljiva i skandalozna opcrariin tcšlm uiožr nnglrdnvati i izvan tog konteksta, koji taj slučaj promeće u prvorazredno bilateialno političko pitanje izme­đu Hrvatske i Mađarske. A takvo sagledavanje tog incidenta, kao možda opet ključnu hrvatsku političku temu, otvara pitanje jesu li ministri u vladi premijera Andreja Plenkovića uopće dorasli tom izazovu.

SUMNJE U NOVE RAZMJERE manipulacije mađarskog MOL-a pojačavaju službeni interni podaci i tablice o poslovanju dviju Ininih doma- zaštite okoliša i energetike. Izvor kojije Nacionalu čili rafinerija, prije svega one u Sisku. Izvori koji dostavio te materijale, tvrdi; su te podatke Nadonalu učinili dostupnim tvrde "UMJESTO DA REAGIRAJU, oni su ih prešu^elidanucvc te povjerljivo informađjeprezentii'ane i igaoiimli. Polom su J lirvatskl članovi Uprave potpredsjednid Vlade i ministrici gospodarstva Ino.međukojimajeiNifcoDalič.supiugMarlineMnrtini nsllć, kiio i IN^iiiijlavu Ćv/iiču, uiliilblru Dullč, potpisali OđlUkuo gašenju FCC posti ojeujd

LllLimiLCx:, Plenkovič. Ćorić i Martina Dalić prešutjeli su i ignorirali pmiatke. Potoni su i hrvatski članovi Uprave Ine potpisali odluku o gašenju FCC postrojenja*« kaže Nacionalov izvor >

sj fbg§5

ti

-T

B DIREKTOR KOL-a SANDOR FASIMON, KOJI BI OD ZOLTANA ALDOTTA TREBAO PREUZETI MJESTO PREDSJEDNIKA UPRAVE INE. VEĆ JE NAJAVIO GAŠENJE RAFINERIJE U SISKU, ALI SE POSTAVUA PITANJE NATEMELJU KOJIH PODATAKA

HAaom I 30-4-2OI8 POLITIKA I 11

predlaže MOL. Umjesto tvrdnje o 4,66 milijuna američkih dolara čiste dobiti, izračuni uteme­ljeni na stvarnim podacima govore o potencijal­nom gubitku od 10^,84 milijuna dolara godišnje. Izvon Nacionala tvrde da su još prije mjesec i pol dana na to bili upozoreni i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić i ministrica gospodarstva Martina Dalić. Tvrdi se da su po­daci i izračuni koji upozoravaju na neisplativost MOL-ova modela poslovanja u Sisku, poslani i nekim saborskim zastupnicima iUredu predsjed­nice. Izvor Nacionala iz Ine navodi da su u Uredu predsjednice dokumente proslijedili nadležnom Ministarstvu gospodarstva,

PROOENU ISPLATIVOSTI POSLOVANJA rafi­nerije u Sisku predstavila je konzultantska kuća Deloitte u rujnu prošle godine Upravi i Nadzor­nom odboru Ine, a potom i Radničkom vijeću i sindikatima. Prema njihovim tvrdnjama, uteme­ljenima na analizama i izračunima, pretvaranje sisačke rafinerije u skladište i logistički centar ekonomski je najisplativije iješenje koje bi, kako se tvrdi, ostvarilo zaradu od 93milijunadolarau sljedeće tri godine u usporedbi sa sadašnjim nači­nom rada rafinerijskog postrojenja s uključenim FCC-om, postrojenjem za proizvodnju benzina, ukapljenog naftnog plina (LPG) i plinskih ulja.Plan uključuje transport plinskih ulja na preradu u hidrokreking postrojenje u Rijeci, kako bi se proizvodilo više dizelskih goriva jer benzina i LPG-a navodno ima viška, te transport sirovine (tzv. brodskog goriva) iz Rijeke za Sisak za ko- king postrojenje (postrojenje za preradu teških ostataka nafte).

TABLICAS PROCIJENJENIM IZRAČUNIMA troš­kova poslovanja rafinerije u Sisku nakon zatva­ranja FCC jiostrojenja i pretvaranja Rafinerije u logistički i skladišni centar, koja je načinjena na temelju Deloitteove analize i za potrebe MOL-ova internog odlučivanja, pokazuje dijametralno dru­gačije podatke od one koju su izradili stručnjaci zaposleni u samoj mfineriji koji su dobro upoznati .s njezinim posk>v«iiJem.

Prema tabliakoju je za potrebe MOL-a 1 Inlue Uprave izradio Inin operativni voditelj optimiza- cijc poolovonja rafinorija Damir Milotic, sa im- > čun su korištene cijene gotovih produkata, iako je u tomslučalu bilo riječi o poliipmdiiktima koji imaju drugačiju cijenu, a u dijelu podataka ko­rištena je kombinacija transfemih cijena (cijene koje vrijede u slučajevima transfera proizvoda i poluproizvoda između rafinerija u Rijeci i Sisku, kakvo se predlaže u novom modelu poslovanja, a koje su značajno više od cijena koštanja) ili su paku izračunu radi postrojenja u obje rafinerije korištene iste cijene poluprodukata, iako su one različite i za jednu i za drugu rafineriju, što je Miletiću dobro poznato. Ti izračuni sugeriraju da će nova organizacija rada ostvariti EBITDA dobit (dobit prije poreza, kamata i amortizacije) od 13,4 milijuna dolara na godinu, a čista financij­ska dobit procijenjena je na 4,66 milijuna dolara.

No kada se mato pažljivije pogledaju podaci

Orban je uzor hrvatskim desničarima koji -hvale jer brani interesdavoje države

ca to ne primjećuje. Istokaošto ne primjećuje milijarde izgu- bljenihkunaičgubljenai ugrožen? radna mjesta otkakoje MOL preuzeo Inu. Orfen je i dal^ tijihov idol pa je takopozi- jtivanstavonjemuiz^'oiStjepoBaftulica,savjetnikbtvšeg | predsjednikadtžavejyeJosipovićiibiyšegprecbieđnikavl3- j

’S^ppobij'edio na pariamentamim izbonma na kqima je osvo- đeTima Ofeškovića..j<ć]iJe u jednoni intervjuu naveo da jejlbldVoSednskuvednuupadamentu.Bapićjesamojeđaiiu Viktor0tbanp|pt(ičltođuv]erenj3.ko]i“ngeiklonfrazama |l|gu!«ya^kittd«ničar3koji]awnostapatizitajurii3darskog itejima.negooatd^arijjeuonoštogdvgtKrajise-glaspim|eHtunjemuviđesyijjevpriuikonueurt)pskeđKnicei .4ŠćriBiropT.Nal!o'|o^novepobjgđenai|borirfia;biva^ć^apKo(izetvativnihvrijeđnonitiEoropi.Nekiodnjihsvo- ihTnisfarkdltureZlatRoHasanbegovKfejawojVzaJutamj'rfet "fi^ušetljenjeOrbhovmpobiedgmizfazilisuinadruš- d30iktorOibšn.državnikkojilepridobionaklonostnara->l^^|tirežamj.^Ce^tke\todriiOrMnuna2/3pobje- ^ da.zarazlikubdsitubđjeuHrvatskoJ’.tlokje'ŽdlikaMarki^ vdlfptjt^rkojipnraglečlauitefeseiclob(bSvDjeđfzave.a .rtanedavnbodtžanucrieđunarodnukonfere'ttciiu'OKtelj;•^'^tp p^poznajeljevićari i eurokratina apajatiriia.Quo -Jdjućdemi^tafskogi^rioniskogoporavkaidoveladržav-

^^^iffiOa^iMpIsaojf tiasyojp|^nWiiaFamb,ooku' t riutajnicuraobiteSilnlađeKatalinNovakfbtoOrbano"M^^tg4dVre(feiedpik'udru^Vigiafe4ćstbkiklitlt?f, ivu siuždnicu.fcojaje lanipristala potpredgkntehjegove^^™OT/Š)<jtppi'fek(Mćauoar4Sffcig|elš(m6iil^e^papteRđest* -f.- .^^^e,dokjeVelimirBujanec,uztuzansma||ćnakra'; fkHuttiiLnijesaniofejnjadKnicaslaba-naiOrba'na.većje- |u.^ik-.nap^:i,đajenamajeđanO!;bžn,3ljHrv3t-.. '^imkpkipreoiijervilodr^iumjefenpjdesniapajetako

* . ■ ‘:^(edsi|sinicaRgpMb|^ptfjekpjugodinausukbuniađar-W'i^iwjed3^^aćadesnicau0rbinuyidisv0guzo-'' f§keihiv3^l!£\^qko"^eglia,-staIattaMr^oveprve : rA%J(pje‘on Wo blizak sa srpskim predgednikom'Aleksan- --jerjoj je prban blod^'kzorana Milanpyida, ^inda Gra-

•đfornVu&empibjivkojegsunekibđnjih'piganiaraliprD-'' ibaf-KitarpvićimaljjpivPlikora^aevanjezaptbanovu 'S-^_^pnlikomnjegovaposjetaZ3grebu,alLdpniaćadlsni- klokađuhrvatskogč^nstvau,PECO'U, , ,,,

f.Takav ćoy|ek nama treba, to je putokaz svima koji se nazi- V jiraju dempkfŠMnima. A naši ratiflđraju Konvenciju koju su ,’,'pisafi oni Icojl napadaju kršćanstvo To je strašno*, rekao je ISjiredsjednik stranke DESNP i nekadašnji šef HSP-a Ante •■DapfCnakon što je mađarski prenifler Viktor Orban neđav-

14?

iI

5

W-1

uneseni u tablicu, vidljivo je da je kao ulazna ci­jena sirovine za koking postrojenje u Sisku nazna­čen podatak o 219,20 USA dolai-a po toni. Prema tvrdnjama Nacionalova izvora, u tom trenutku stvarna cijena sirovine bila je 305,57 američkih dolara. Isti izvrir tvrdi: "Unoseći vrijednosti is-

crpaka u tablicu Miletić je, kako bi dobivene re­zultate što više prilagodio MOL-ovim zahtjevima, unio zastarjele Ivtijednosti proizvodnje umjesto novih, aktualnih, koje su dobivene tzv. "test ru­nom" odnosno probnom proizvodnjom koja se uobičajeno provodi nakon uvođenja novina ili izmjena u radu postrojenja. To je posebno vidlji­vo u podatku o postotku dobivena zelenog koksa. Prema Miletićevom izračunu, koking postrojenje u Sisku daje 25,86 posto koksa, što je tek nešto

m^llKateško'bise

mogla odvijati tek kao samostalna operacija MOl-a. Puno je iivjesnije da je izrežirana i provodi se u suglasju s mađarskim državnim vrhom i Orbanom

A

■D !

vise od granice isplativosti, dok je "test runom" p rovedenim prije objave modela, ustanovljeno da proizvodnja koksa rapidno raste na čak 32,30 po­sto koksa, čime i to postrojenje čini neisplativim. Kao referentna cijena troška transporta poluproi­zvoda između d\nju rafinerija, uzet je podatak od lOUSAdolarapo toni, iz čega je proizišao podatak da bi samo troškovi transporta između rafinerija iznosili oko 1,25 milijuna dolara na godinu. Uz to, trošak transfera iz jedne rafinerije u drugu značajno povećavaju ulazne cijene sirovina, a tirne i troškove poslovanja ne samo rafinerije u Sisku, već i one u Rijeci."

RAFINERIJSKI STRUČNJACI U SISKU u istu

"i-1

■ ei«]a.

-.r■X . "t •

■■ ;A '■ 5T<

fc.'.'

lii\|it-X S4V- ■

i"S-1tablicu ubacili su podatke bazirane na rezulta- , tima "test runa" koking postrojenja i podađma iz službene tablice monitoringa FCC postrojenja, uzevši podatke iz Ininih tablica u kojima se nalaze stvarne cijene poluprodukata za svaku rafineriju te cjenika transportnih troškova. Izvor Nacionala iz Ine tvrdi: "Uzevši u obzir te podatke, cijena si­rovine za koking postrojenje sada jc 305,57 dolara po toni, a postotak dobivena koksa rasle ua ne­isplativih 32,30 posto. I trošak transporta raste na 10,85 dolara po toni. Cijene ostalihpoluproizvoda i proizvoda također su svedene u realne okvire.U takvom izračimu nije realno u tablice ubacivati cijono derivatakaltvc vladaju na otvorenom U ži- štu Mediterana. Realno je uzeti transfemu cijenu unutar Ine jer je to poluproizvod koji još treba obogatiti aditivima i tek onda možemo govoriti o gotovom proizvodu i prodajnoj cijeni." Izvor Nacionala dodao je i da su svi podad prije ubađ- vanja u tablicu detaljno provjereni i preračunati.

PREMA TIMIZRAČUNIMA, financijski profit od rada sisačkog koking postrojenja, koji u ovom slu- na obradu u Rijeku i transport teških ostataka, sačkerafinerije.Naftaplinujeisplaćenaredovita Čaju kao sirovinu koi isl i injt^vinn komponenti odnosno sirovine za koking postrojenje iz Rijeke cijena od oko lOOO kuna po toni sirove nafte, alož ulja iz sisačke rafinerije i riječkog brodskog u Sisak i intenziviranje rada koldng postrojenja u 1400 kuna STO je zadržao i taj je novac na krajugoriva, bio bi 3,28 mihjuna dolara na godinu, no Sisku - pokazuje EBITDA gubitak od 7,56 milijuna godine u financijskom izvješću prikazan kao do-ukupni Miletićev izračun poslovanja onako kako dolara na godinu, a nakon što se tome pridodaju bit u poslovanju, ali je to istovremeno i gubitak uga u svojoj analizi predlaže Deloitte i za kakav porezi, troškovi amortizadje i kamate, gubitak se poslovanju rafinerije u Sisku."se zalaže MOL - a to je, podsjetimo, ukidanje penje na 10,84 milijuna dolara na godinu.FCf pn^tmjpnja u Sisku, prijevoz plinoldh ulja

i-’V-

r

Naftaplina kupuje sirovinu po jednoj cijeni, podi­že cijenu na vrijednost nafte na svjetskom tržištu le ju kjio taltvu unosi u bilancu Rafineiije Si.-,ctk. Pravi pokazatelj takvih manipulađja je kreiranje cijena domaće sirove nafte. Cijena slavonske naf­te kreče se oko 900 kuna po toni, a moslavačke oko 1050 kuna po toni i toliki se iznosi plaćaju Naftaplinu kao isporučitelju sirove nafte. No prije oko dvije godine STO je odlučio da će zaračunati djenu nafte kakva vlada na svjetskom tržištu, a to je oko 2400 kuna za tonu, odnosno čak i nešto više jer u zadnjim mjesedma djena nafte stalno raste. Drugim riječima, STO takoreći postaje pre- kupac unutar same Ine i rafineriji u Sisku prodaje naftu po djeni kakvu bi postigao da istu tu naftu

manipulacifa je kreiranje cijena domaće sirove nafte, slavonske i moslavačke, koje se kreću od 900 do 10SO kuna po toni. No obračun se radi po cijeni sa svjetskog tržišta od 2400 kuna

izvozi i time dodatno opterećuje poslovanje si-

ISTI IZVOR TVRDI DA JE PRERADA SIROVENadoiialov uvoi upozuiava 1 ita dodatnu NAFTEurahneujiuSiskuosjetnojeftinijaodpie-

mogutnost manipulacije troškovima poslova- rade u Rijeci, stoje vidljivo i iz tabličnih izraama nja kroz dienu domare sirove nafte ?a Sisak, proma podacima proizvodnih Uoškuva za kuje

B TABLICE JE 2A POTREBE MOL-a IININE UPRAVE IZRADIO ININDPFRATIVNIVODITFIIOPTIMIZACIJE POSLOVANJA RAFIKERUADAMIRMILETIĆ, NO STRUČNJACI ZAPOSLENI U On je 0 tome rekao; "Zasebna služba STO unu- navodi da su realni. Prema podacima u tablici SAMOJRAFINERIJI IMAJU POSVE DRUKČIJE IZRAČUNE tar Ine (Služba za trading i optimizadju) od Ina koju je Damir Miletić izradio za potrebe MOL-a,

Instexiof selling HFo'as bunker fuel from Rij<>ka Refine'iv in quantity of i.tratiyariu6sRandHoccssatpcu.Finan^j;analvsi5issl,ovynte r I fuel from Rijeka Refine^ .

------ Financia[;ana!ysists Shown below

J - L »rte.uMA ------- ---------- ---------------

jIM 700nt r>ieićt*Pfice1st ^AVGylftld Pfk«,.md/t jtlFlS

318.s^r0l fo SZ -2SIU50/I1 S3a5.5;lus3is,:tfoafoi,s-2S(u?a?n'

AY6yi*(đ Pik*,vsq/tt.XK S3S5TC,fMlol!MK»eD-r.OW!Ssljr, _ l/SOS

_

tJSO%■«ir

ZVGiIktd »ricg.ufti;,

jGe««r»CAt

ek*r FuelGst Y|«iCt*Pnčg j SU.4«SSW2|

__ o,5<mioo,wt

S47«.4tr01 MfO tro MjX _ _$4»5,0:»OtM£DVN_Ssi7:o£e«IM?M4aFMro S3tt7^yOO . , „ , .Sj40„t7kjrwncck«sfSnsp(K« . _

at? »454*M£0 l/fi 4»x

S409jiff/O» MSb'VH

coK« foc§

Wfeciien factor

iian 9

S«4,33IS33,3I7(

MX.13?US0/i >

ššg7.w}v:a<.S4| i i\^a9tš eortt. USOa'

Total 100.00K IIVaraćiieasO. VSOT

i»444’iktrmtrtđn. USMCok»rt**7iii. USM ^2Š5ddČ f»15000 ■S25500e.

147.0QCVSP__________i

^ mUSD I»Hcfef fcwxflt. mOse

POUTIKA I 13

Rafinerija Sisak i sa smanjenim obimom poslova­nja u 2015. godini ostvarila dobit od najmanje 14 milijuna dolara, što iznosi oko 98 milijuna kuna, a u prvih U mjeseci 2016. godine čistu dobit od čak 35 milijuna dolara ili oko 245 milijuna kuna, iako je te godine postrojenje radilo samo tri mjeseca i unatoč činjenici da su prilikom izračuna uzeti po rafineriju najnepovoljniji ulazni parametri.

S druge strane, na upitnu rentabilnost riječke rafinerije, koja bi od Siska trebala preuzeti pro­izvodnju na FCC postrojenju, ukazuje još jedan zanimljiv podatak. Naime, rafinerija u Rijeci u proizvodnom procesu troši čak nekoliko dese­taka puta više prirodnog plina kao energenta od rafinerije u Sisku. Prema podacima koje je dobio Nacional, riječka rafinerija je u 12 mjeseci 2017. godine potrošila 106.052.746 prostornih metara prirodnog plina kao energenta, dok je u istom razdoblju rafinerija u Sisku potrošila 8.635.347

cijena proizvodnje benzina u FCC postrojenju (u podzemnog skladišta plina kojije daleko skuplji prostornih metara prirodnog plina. Naš izvor jetablici zavedena kao FCC Naphtha), uključujući od suhog plina koji se kao derivat proizvodnje u upozorio i na to da nedavno izgrađeno postroje-i transportne troškove, jednaka je u rafineriji FCC postrojenju koristio za tu namjenu. Uz to, nje za hidrokreking (HCK) u Rijeci dodatno opte-Rijeka i Sisak i iznosi 500,21 dolar po toni, odno- rafinerija u Sisku do sada je namješavala benzine rečuje poslovanje te rafinerije jer zbog nedostatkaunu oko 3070 kuiiu/l* No u taboli boju tu pr«ma tč«trd«Betakpo!toudjc!nwngFrrhenrinnhp7 -jimvinr mdi ispod nptim.ilnng Imp.nritPtn "Tinstvarnim troškovima proizvodnje sastavili inže- dodataka aditiva za povećanje oktanskogbroja te sadase sirovina za hidrokreking postrojenje uvo-njen u Rafineriji Sisak, cijena proizvodnje Istoga ostalilipolupiodukdva visoke kvalitete kuje saiiid žila. a sada bije, prema novom planu poslovanja,proizvoda s transportnim troškovimau Rafineriji proizvodi, čime se izbjeglo korištenje vrlo skupog trebala napuniti sirovina iz Siska", objasnio je tajSisak je 531,96 dolara za tonu (3218,35 kuna), dok MTBE-a (metil tert-butil eter). No nakon zatva- izvor. Ti podad samo potvrđuju ono na što jeje djena proizvodnje u 1-Cc postrojenju u Rljed ranja FCC postrojenja u Sisku, benzini se muiaj u Naciuual upazuiavau juš prije gudinu i pul dana,čak 738,08 dolara, odnosno čak4.46S,36 kuna po namješavati korištenjem joŠ skupljeg alkilata." da dodatno opterećenje rafinerije u Rijeci i izazi-toni. Prodajna djena benzina na tržištu kreće se oko 4000 kuna po toni. Drugim riječima, djena prema realnim izračunima, neposredno prije ga- jatnu MOL-ovu odluku o zati'aranju i te rafinerije, proizvodnje benzina u Rafineriji Rijeka u ovom šenja tijekom 28 dana jednog mjeseca ostvario je trenutku veća od prodajne cijene pa je samim neto dobit od 10,5 milijuna kuna (bruto dobit da su rezultati Deloitteove analize također na­dme i neisplativa, što sugerira nove gubitke bude bilaje veća od 100 milijuna kuna), a prethodnih činjeni pod pritiskom MOL-a, kojije podatkeli MOL inzistirao na novom načinu poslovanja mjeseci dobit se kretala između 12 i 14 milijuna o poslovanju sisačke rafinerije konzultantimam finei ij>, kcijr nlfljučtijr vi.iolfo transportno troč kuna na miecoci Valia napomenuti i da rafinerija davao selektivno, odnosno pristao je dati samokove. l’reraa dn^oj tablld kuju Ji* dubio Nacional, u Sisku ladi ^piekiJlaw jw pusti ojVnjeubidđuje une pudalkc kuji su inu udguvAisti, a Deloitleosividljivo Je da je cijena željezničkog transporta isključivo naftu s domaćih polja koje Je sve manje, konzultanti prihvatili su ih bez vlastitih provjera ijedne tone proizvoda ili poluproizvoda između a uvozna sirova nafta se, odlukom MOL-a, već istraživanja. Uz to, drugi Nacionalov izvor naveorafinerija Rijeka i Sisak na dan 28. ožujka ove go- četiri godine ne dovozi u Sisak na preradu, iako je i da se u dokumentu manipuliralo podacima dine iznosila 65,67 kuna.

PonArioTnnšKoviMAPBmzvnnN if liNP-a da Takav način rada osjetno povećava troškove niihovi predstavnici na prezentaciji članovima(ukapljeni naftni plin, LPG) ukazuju na isti obra- poslovanja postrojenja, no čak i uz taj podatak Radničkog vijeća i sindikata nisu precizno od- ^.11 xji'i.ij.iine manijiularijr podnrimn. Prema rafinerijo U Sisku pocluic poaitiwo. Nnrionnl je Rovorili ni na jođno od brojnih pitanja radnikapodacimaiz Miletićeve tablice,proizvodnjajedne još krajem 2016. godine objavio podatak da je Rafinerije koje se odnosilo na točne podatke 0tone UNP-a istovjetna je u Rijeci i Sisku i iznosi 428,92 dolara (2594,97 kuna po toni), no u drugoj tablici trošak proizvodnje je različit. U Rijeci se tona UNP-a proizvede po cijeni od 627,07 dolara (3793,76 kuna), a u Sisku je proizvodna cijena osjetno niža i iznosi 476,43 dolara (2882,42 kn) uključujući transportne troškove. Dodatna na­pomena pogonskih inženjera u njihovoj tablici upozorava na to da navedenim troškovima treba dodati još neke. Izvor Nacionala 0 tome je rekao;

"Primjerice, sirovini zakoking postrojenje u Sisku koja će se prema MOL-ovu planu dovoziti iz Rije­ke, trebat če smanjiti viskozitet dizel gorivom, što je daleko skuplja verzija od dosadašnjeg postup­ka koji je za istu svrhu koristio vlastiti proizvod iz FCC postrojenja (FCC LCU i DU), a procesne peči u koking posuojenju ložit će se prirodnim plinom iz

i!

!

m

f

ODLUKU 0 GAŠENJU FCC POSTRQJENJAU • SISAČKOJ RAFINERIJI POTPISALI SU I HRVATSKI ČLANOVI UPRAVEINE. MEĐU KOJIMAJEINIKO DALIĆ,SUPRUGPOTPREDSJEDNICEVLADEI. ministrice GOSPODARSTVA MARTINE DALIĆ ‘

V

N ACION ALOVI IZVOR! TVRDE daje sisački FCC, vanje gubitaka u poslovanju treba podržati vjero-

NACIONALOVI IZVORI IZRAZILI su sumnju

je Sisak spojen na mrežu JANAF-ova naftovo- kako bi se oni uskladili sa zahtjevima MOL-a, jer

poslovanju, već su na svako konkretno pitanje odgovarali da "nisu ulazili u dubinske analize poslovanja Rafinerije". Zanimljiv je i podatak daje na obje prezentacije, i onoj pred Upravom i Nad­zornim odborom i onoj pred Radničkim vijećem

lEproizvodnih troškova proizlazi da je prerada sirove nafte u rafineriji u Sisku osjetno jeftinija od prerade u Rijeci, no u tablici Damira Miletića za potrebe MOL-a navodi se da su. troškovi jednaki ^

i sindikatima, prisustvovao i nekadašnji osobni asistent predsjednika Uprave Ine Zoltana Aldo- tta, a danas direktor za investicije Hrvoje Glavaš, inače nećak Ljube Jurčiča koji je 2003. godine odigrao jednu od značajnijih uloga u odabiru MOL-a za strateškog partnera Ine. On je, prema informacijama iz neslužbenih izvora, talmđer sudjelovao u projektu pretvaranja profitabilne sisačke rafinerije u logistički centar, što bi, ako je

točno, sugeriralo daje obitelj Jurčič u dva navrata značajno utjec^a na krojenje sudbine Ine, oba puta u negativnom kontekstu.