Upload
zamora
View
46
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Odgojno djelovanje škole i poticanje suradnje učenika, nastavnika i roditelja mr . sc . Majda Fajdetić. KATEHETSKA LJETNA ŠKOLA za vjeroučitelje u srednjim školama Zagreb, 23. – 25. kolovoza 2010. Odgojno djelovanje škole i poticanje suradnje učenika, nastavnika i roditelja. Suradnice: - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
KATEHETSKA LJETNA ŠKOLAza vjeroučitelje u srednjim školama
Zagreb, 23. – 25. kolovoza 2010.MF/.2010.
Suradnice:
Tatjana Antić Kivađ, prof.Miljenka Galić, prof.Ornela Malogorski, prof.mr. sc. Natalija ŠnidarićZlatica Šimunović, prof.Kristina Šunjić, prof.
MF/.2010.
Cilj(evi) :
podsjetiti se na važnost usklađenog odgojnog djelovanja i poticajnu suradnju roditelja i škole
potaknuti dijalog između sudionika odgojno-obrazovnog procesa
sagledati školu kao organizaciju koja uči
Škola je mjesto u kojem se nastavnici i učenici u suradnji s roditeljima:
- brinu jedan za drugoga, - aktivno sudjeluju i doprinose u različitim
aktivnostima, - odlučuju, - imaju osjećaj pripadanja, - identificiraju se jedan s drugim i - dijele iste ciljeve i vrijednosti
Odgojno djelovanje škole i poticajna suradnja:
- izuzetno je važna u doba adolescencije,- pomaže u formiranju osobnosti adolescenta,- pridonosi usvajanju moralnih vrednota, sustava
vrijednosti, stavova i kriterija ponašanja
Moguće je razvijati kompetencije i osvješćivati:
- vlastite uloge u odgojno-obrazovnom procesu i odgojnom djelovanju
- prepoznati nove zahtjeve s kojima se susrećemo u radu
- učiti iz vlastitih iskustava kroz razvoj vještina samorefleksije
Bez sumnje. Međutim:
Vrijeme ne stoji.Ono što je jučer bilo dobro,može biti dobro i sutra.Ali ne mora.Što ostaje, a što treba promijeniti,to treba otkriti.
ZAJEDNO.
složenost društva šalje zbunjujuće poruke, na raspolaganju nam je bezbroj pokazatelja i
statističkih podataka, no ponekada ostaju i najjednostavnija pitanja “u magli”
transformacija svijeta temelji se na učenju, nova znanja mijenjaju se 4 puta brže (od naših škola
i drugih institucija) presudna je uloga roditeljskog doma ali i svih
ustanova i institucija u kojima borave mladi ljudi u stvaranju budućnosti
stvaranja vizija koje su preduvjet promjena i napretka ozračja za nove obrasce razmišljanja i ponašanja timskog rada u kojem naše udružene različitosti stvaraju
pojedinačno nezamislive rezultate susreta različitih socijalnih partnera koji teže istom cilju osobnog usavršavanja i razvoja raznolikih kompetencija
aktualna pedagoška problematika
korijeni duboko u povijesti
rasprave o odnosu škole i obitelji
hrvatski pedagogijski klasici
Jan Amos Komensky: Velika didaktika
“Dokazano je da rajske biljčice, kršćanska mladež, ne mogu rasti poput šume, nego je potrebna njega te treba dobro razmisliti tko je za tu njegu zadužen. Svakako je najprirodnije da su to roditelji, koji su začetnici života, ali njima se kao pomoć pridružuju učitelji.”
Prema: Ivan Dumbović, 2004.
“Sposobnost da se nekome prilagodimo, po potrebi oponašamo,
da nađemo svoje mjesto te da pravimo kompromise, da budemo suučesnici, kompanjoni, suvlasnici i
suradnici”
Klaić, 1990; Jull, 1995.
Hrvatski sabor - 15. srpnja 2008.
Zakonska pretpostavka
sustavnog rada na podizanju kvalitete odgoja i obrazovanja kvalitetnog odgojnog i obrazovnog rada uspješnog odgojnog djelovanja usmjerenog djelovanja prema učenicima neprihvatljivog ponašanja
DUŽNOST ŠKOLA – pružanje sigurnosti i zaštite zdravlja (Čl. 67.) - stvarati uvjete za zdrav mentalni i fizički razvoj te socijalnu
dobrobit učenika- sprječavati neprihvatljive oblike ponašanja,- brinuti o sigurnosti učenika, - osiguravati uvjete za uspješnost svakog učenika u učenju - pratiti socijalne probleme i pojave kod učenika i poduzimati
mjere za otklanjanje uzroka i posljedica u suradnji s tijelima socijalne skrbi i drugim nadležnim tijelima
- voditi evidenciju- pružati savjetodavni rad učenicima
VII. Pedagoške mjere
Čl. 83. – mjere poticaja: pohvala (usmena i pisana) i nagrada - uvjeti, način i postupak uređeni statutom
Čl. 84. - mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanju obveza i nasilničkog ponašanja u SŠ
VII. Pedagoške mjere
Čl. 84.(7) Škole su dužne provoditi pedagoške mjere: - poštujući učenikovu mentalnu i socijalnu zrelost - opće stanje - osjetljivost i druge okolnosti koje utječu na razvoj - činjenice razvoja, obiteljskih i drugih važnih okolnosti
a) utvrđivanja razloga neprihvatljivog ponašanja, b) složenijih oblika poremećaja u ponašanju i/ili c) visokorizičnih ponašanja učenika te poduzimanje mjera za uklanjanje istih, odnosno
do vraćanja uravnoteženog i društveno prihvatljivog ponašanja. (čl. 2)
ŽSV pedagoga(četiri skupa)
ŽSV psihologa(pet radnih sastanaka)
ŽSV odgojitelja učeničkih domova
ŽSV psihologa Supervizijske grupe
Grad Zagreb Grad Zagreb Grad Zagreb, Zagrebačka
Sve županije 5 grupa
Zagrebačka i Međimurska županija
- Predstavnici na pet sastanaka radne grupe
Međimurska županija, Splitsko-dalmatinska
Split Međimurska, Krapinsko zagorska, Grad Zagreb
240 sudionika - ostalo nepoznato 70 sudionika 80 sudionika 57 sudionika
MF/12.4.2010.
Stručni skup za ravnatelje srednjih škola
ŽSV ravnatelja učeničkih domova
ŽSV ravnatelja srednjih strukovnih škola
Primjeri iz prakse NVSrednja škola Osijek
Državni Međužupanijski skup - Zagreb
Zagreb MZOŠ i/ili AZOO Osijek
Baška na Krku MZOŠ ASO Škole/dom RH - nastavnici
324 sudionika 45 sudionika 35 sudionika 27 + 2 upita oko 50
Mjera odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka (PSP)
a) usmjerena je učeniku s ciljem da mu se pomogne prevladati teškoće i razviti vještine koje će mu pomoći da prevlada osobne/životne teškoće uz odgojnu, stručno-profesionalnu i drugu dodatnu pomoć
MF/12.4.2010.
Mjera odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka (PSP)
b) usmjerena je učenicima neprihvatljiva ponašanja zbog: - povreda dužnosti - pravila kućnog reda - neispunjavanju obveza - nasilnih oblika ponašanja
MF/12.4.2010.
Sveobuhvatnost definiranja upućuje na
potrebu vrijednosti koje se štite i potrebu prihvaćanja normi ponašanja pravila i obveze ponašanja pravila međusobnih ponašanja odnosa učenika, radnika pravila sigurnosti i zaštite od socijalno neprihvatljivih oblika
ponašanja način postupanja prema imovini ...
Nastavnici, razrednici, stručni suradnici ... Odgojitelji, voditelji odgojnih skupina… Otvorena pitanja, pravni aspekt i mogući problemi
stručne/profesionalne/socijalne/organizacijske/razvojne kompetencije
nedovoljna definiranost neprihvatljivih oblika ponašanja
Tumačenja ponašanja
biološka pedagoška psihološka sociološka pravna druga...
rezultat su dinamičkog odnosa između učenika i činitelja iz užeg i šireg socijalnog (i ekonomskog) okruženja
školsko okruženje samo po sebi nije neposredni činitelj neprimjerenog ponašanja, poremećaja
i/ili teškoća
školska dob djeteta/učenika pogodna za razvoj osobnosti i modifikaciju ponašanja
zakonska pretpostavka uspješnosti odgojnih intervencija
različite posljedice jedne pojave
jedna posljedica zbog djelovanja niza uvjeta različite prirode
iste posljedice (mogu biti) rezultat različitih činitelja
neprihvatljivo ponašanje opravdano je stručno tretirati kao mjeru prevencije mogućeg poremećaja u ponašanju
Usporedbe radi...
OBVEZE
redovitost na nastavi
obveze ... u školi
poštivanja pravila
NEPRIHVATLJIVO PONAŠANJE u školi
neopravdano izostajanje nemarnost/lijenost nedisciplina konzumiranje sredstava ovisnosti nošenje oružja i opasnih predmeta kockanje ...
POREMEĆAJ U PONAŠANJU
bježanje iz škole
bezvoljnost/depresija
otvoreni prkos
ovisnost(i)
nasilničko ponašanje
IZVOR: doc. stručni skup AZOO
ŠKOLA/UČENIČKI DOM je (najčešće) PRVO MJESTONA KOJEM SEMANIFESTIRAJU TEŠKOĆE
PROFESIONALCI U ŠKOLAMA i UČENIČKIM DOMOVIMA!
RACIONALNI DIO razum
IRACIONALNI DIO osjećaji stavovi navike iskustvo predrasude vrijednosti vjerovanja pretpostavke
Profesionalne kompetencije nastavnika
Profesionalne kompetencije
pedagoške istraživačke
organizacijskesubstantivne
profesionalne
radne
upravljanje obrazovnim
procesimaedu
kacijske
filozo
fija zn
ano
sti
razvojne vještine
financijske vješt.
timski rad
Modificirala M.Fajdetić prema Helakorpi (1999.)
Majda Fajdetić i Miljenka Galić: 2009.
Sadržaj pojedinačnog programa PST-a
I. Osnovni podaci o učeniku
II. Biološko psihosocijalna obilježja: - zdravstveni status - ponašanje (jake i slabe strane) - obitelj (struktura, procjena kvalitete komunikacije…) - školovanje (školski uspjeh, odnos prema obvezama…) - slobodno vrijeme - ostalo prema potrebi: stavovi, ranije intervencije…
MF/12.4.2010.
M. Galić, 2009.
M. Galić, 2009.
Rad iskustvene skupine stručnih suradnika pedagoga, pozvanih psihologa i drugih sustručnjaka te pravna pomoć - dipl. uir.
Priprema: - prijedloga postupanja, - dokumentacije i evidencije - teksta/brošure i pojmovnika - odluke, rješenja (ZUP)
Učinkovita mjera POZITIVNA ISKUSTVA
PoteškoćeLOŠA ISKUSTVA
holistički pristup učeniku –traže se uporišta
uspostava suradnje roditelja/škole/institucija
buran prolazak razvojnih (adolescentnih) etapa odrastanja
aktivan razrednik i stručni suradnik…
timski rad i suradnja
izrazito nestabilne obitelji niska motivacija učenika za
upisani program različit senzibilitet i
kompetencije razrednika “preangažiranost škole” –
demotivacija učenika i roditelja
trud u pronalaženju “dobre mjere” i aktivnosti
MF/23.-25-8-.2010.
Suradnja učenika, roditelja i škole
- proces kojim se među ljudima stvara novo zajedničko polazište
- složen višedimenzionalan proces za koji je potrebno znanje i vrijeme
- pokušava se zadovoljiti interesi obiju strana (roditeljske i nastavničke)
- teži se zajedničkoj viziji
Smjernice za školsko odgojno-obrazovno djelovanje
Važno za dostojanstven razvoj i život
Promjene u odgojno-obrazovnim sustavima u Europi i Hrvatskoj
Aktualna tema: ODGOJ Opća kriza odgoja i
vrijednosti Prisutnost vjerskog odgoja
unutar školskog kurikuluma Potvrđivanje odgojne
zadaće škole
ODGOJ - najvažniji i najteži zadatak
ODGOJ - osmišljeno svakodnevno djelovanje radi usvajanja općih moralnih i demokratskih vrijednosti
ODGOJ - pomoć pojedincu i zajednici za razvoj temeljnih stavova/sposobnosti
MF/12.4.2010.
međusobno upoznavanje razumijevanje izgradnja povjerenja spremnost za dogovor stvaranje uvjeta za prihvaćanje savjeta mijenjanje vlastitih stajališta i postupaka u
odgoju
Druženje radi podjele odgovornosti za dječjirazvoj u obitelji i školi (D. Maleš, 1996.)
međusobno informiranje savjetovanje učenje dogovaranje
Jedinstveno djelovanje obitelji i škole (Nazor i Buj, 1990.)
stvaranje optimalnih uvjeta za razvoj djeteta
razvoj djeteta kao zajednički projekt
poticanje pozitivno usmjerenog razvoja učenika i njegovo napredovanje
razmjena informacija sudjelovanje roditelja u raznim aktivnostima uključivanje roditelja u organe upravljanja osnaživanje roditelja kao volontera razvoj sposobnosti nastavnika za rad s
roditeljima
Sa stajališta škole/učenika/roditelja: VRIJEDNOSTI
Proces suradnje roditelja i škole proizlazi izzajedničke zadaće – razvoja mladih (Vučak, 2000.)
temelji se na razvoju demokratske, humane i kvalitetne škole
National Association for Education of YoungChildren (NAEYC) Ističe pravo i odgovornost roditelja da sudjeluje u
odlukama koje se tiču brige o njihovoj djeci
Odgajatelji/učitelji/nastavnici su odgovorni zauspostavljanje i održavanje čestih kontakata sroditeljima (Jones, Inglesi, 2000.)
temelji se na oblicima različitih aktivnosti
Pojam suradnje mijenjao se usporedo straganjem za novim i djelotvornijim oblicimarada podrazumijeva najsloženije oblike suradnje
uskladiti cilj(eve, svrhu i aktivnosti odgovoriti na potrebe učenika i roditelja/skrbnika razgovarati o očekivanjima, odgovornostima i
ulogama uključiti učenike i roditelje u donošenje odluka uočiti razlike u sposobnostima pronalaziti odgovarajuće načine i postupke rada objasniti administrativne odluke očekivati optimalnu suradnju
Odgoj i obrazovanje
U POTRAZI ZA TEMELJNIM VRIJEDNOSTIMA – pomirenje individualnog i tradicionalnog
Voditi prema potpornjima UNESCA: naučiti znati, naučiti biti, naučiti činiti i zajedno živjeti
Kada planiramo godinu dana,sadimo žito.
Kada planiramo desetljeće,sadimo drveće.
Kada planiramo cijeli životpoučavamo i osposobljavamoljude.
MFMG09
Antić, S. (2000): Rječnik suvremenog obrazovanja, Hrvatski pedagoško – književni zbor, Zagreb Basariček, S. (1869): Uzgoj posluha. Napredak, X:18-19, 273-277;289-294. Brajša, P. (1995): Sedam tajni uspješne škole, Školske novine, Zagreb Delores, J.(1998): Učenje. Blago u nama, Educa, Zagreb Fajdetić, M. (2004): Socijalne kompetencije, U: Priručnik za razrednike (Ivanek, A. Ur.) Glasser, W. (1994): Kvalitetna škola, Educa, Zagreb Glasser, W. (1997): Teorija kontrole, Alinea, Zagreb Glasser, W. (1999): Nastavnik u kvalitetnoj školi, Educa, Zagreb Ivanek, A. (1999): Znanjem do promjena, Hrvatski pedagoško – književni zbor, Zagreb Jurić, V., Maleš, D. (1994.): Škola i roditelji. Pedagoški rad, 135:2; 133-140 Kolak, A. (2006): Suradnja roditelja i škole, Pedagogijska istraživanja, 3 (2),123-140. Klippert, H. (2001): Kako uspješno učimo u timu, Educa, Zagreb Kyriacou (1997): Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb Maleš, D. (1994): Odnos obitelji, škole i društva, U: Vrgoč,H. (ur.) Obitelj-škola-društvo, Zagreb Razum, R. (2007): Odgojno djelovanje suvremene škole: izazovi i mogućnosti za religiozni odgoj: BS
77: br. 4, str. 857-880.* Državni pedagoški standard* Nacionalni okvirni kurikulum* Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
MF/23.-25-8..2010.