POSLOVNE FINANCIJE

KARTICE

PITANJA I ODGOVORI ZA USMENI

ID: 20801

1

Bok!

Drago nam je što si odabrao SKRIPTARNICU za pronalazak materijala koji će ti pomoći u učenju.

Što je SKRIPTARNICA?

Skriptarnica je projekt Štreberaj tima i Urbana, a nastala je u želji da ti olakšamo studiranje. Sve

skripte možeš pogledati na stranici www.referada.hr, a kupiti u SKRIPTARNICI u Urbanu. Sjedi na kavu

i uz svoju narudžbu naruči i skriptu. Simple as that!

Tko je napisao skripte?

Skripte koje nađeš kod nas nisu naše autorsko djelo. To su razne skripte koje nam studenti donesu.

Mi smo ih samo malo uredili, da ti je ljepše učiti iz njih.

Želimo ti puno sreće s učenjem!

Štreberaj instrukcije

Ako negdje zapneš s učenjem, mi ti možemo pomoći.

Prijavi se na naše instrukcije i položi teške ispite bez muke.

Sve info možeš pronaći na www.referada.hr/instrukcije.

2

1. KARTICA

1. POJAM I PREDMET POSLOVNIH FINANCIJA

- Pojam poslovnih financija

Financije – novac, novčana sredstva

Novčana sredstva svakog posla

Poslovne → poslovanje – poduzeće temeljna poslovna jedinica

Sinonimi

Upravljanje financijama

Financijski menadžment

Korporacijske financije

- Financije u užem smislu i postupak pribavljanja novca

- Proces investiranja – ulaganje novca u različitu poslovnu imovinu

- Dezinvestiranje – oslobađanje novca vezanog u različitim oblicima poslovne imovine u

poslovnim procesima

- Definanciranje – vraćanje novca i plaćanje naknada za korišten novac

- Predmet upravljanja financijama poduzeća

- Objekt upravljanja financijama poduzeća – d.d (korporacija) i j.d.d

2. EFIKASAN PORTFOLIO

- Portfolio koji dominira nad drugim kombinacijama investicija rizikom ili prinosom

- Predstavljen je onom kombinacijom 2 ili više investicije koja osigurava postizanje najvišeg

prinosa uz bilo koji stupanj rizika, odnosno najnižeg rizika uz bilo koji očekivani prinos

- Riječ je o portfoliju koji je nadmoćan drugim kombinacijama prinosa ili sa stajališta rizika

svaki racionalni investitor će izabrati samo između efikasnih portoflija

3. OBRTNI KAPITAL

- Važna kategorija bilance

- Pri tome se može govoriti o BRUTO OBRTNOM KAPITALU koji odgovara ukupnoj tekućoj

imovini i NETO OBRTNOM KAPITALU (ključna kategorija bilance koja u mnogo čemu održava

financijsku snagu poduzeća)

- Neto obrtni kapital odnosi se na tzv. permanentnu tekuću imovinu, onu koja zbog strukture

financiranja može biti dugoročno raspoloživa d.d.-u, tj. to je tekuća imovina koja se financira

dugoročno

3

- BRUTO OBRTNI KAPITAL = UKUPNA TEKUĆA IMOVINA

- NETO OBRTNI KAPITAL = TEKUĆA IMOVINA – TEKUĆE OBVEZE

- NETO OBRTNI KAPITAL = DUGOROČNI DUGOVI + VLASNIČKA GLAVNICA + FIKSNA IMOVINA

4. TEORIJA POREZNE DIFERENCIJE

- Zasniva se na razlici u poreznom teretu tekućeg priljeva od dividendi i poreznom teretu

kapitalnih dobitaka

- Očituje se kako sa stajališta nižih poreznih stopa na ostvarene kapitalne dobitke od poreznih

stopa na primljene tekuće dividende tako i sa stajališta vremenske dimenzije utvrđivanja

obveze plaćanja poreza

a. Blaži porezni tretman kapitalnih dobitaka

U nekim zemljama postoji blaži porezni tretman prihoda od kapitalnih dobitaka u odnosu na

prihode od primljenih dividendi, bilo radi nižih poreznih stopa ili određenog stupnja poreznog

oslobođenja tijekom duljeg držanja imovine od koje je nastao kapitalni dobitak

Zbog blažeg poreznog tretmana realiziranog kapitalnog dobitka od distribuiranih dividendi

investitori mogu ostvariti veći prihod

b. Mogućnost odgađanja poreza na kapitalne dobitke

Porezna diferencijacija dualnog formiranja bogatstva dioničara ima i svoju vremensku

komponentu

Prihodi od distribuiranih dividendi podliježu oporezivanju u vremenu u kojem su te

dividende i primljene

Zadržavanjem zarada moguće je odgoditi plaćanje poreza u bogatstvo od investiranja u

dionice ako investitor odgodi realizaciju kapitalnog dobitka za iduće fiskalno razdoblje

(fiskalnu godinu)

c. Investitori s blažim poreznim tretmanom

U stvarnom svijetu postoje investitori s visokim porezom i investitori s niskim poreznim

opterećenjem, pa čak i investitori koji su oslobođeni plaćanja poreza na primljene dividende

Prednost zadržavanja zarada ogleda se za investitore s visokim poreznim teretom, a to su (u

pravilu) pojedinci

2. KARTICA

1. OBJEKT POSLOVNIH FINANCIJA

- Dioničko društvo (korporacija)

Legalni entitet odvojen od vlasnika društva kojeg karakterizira:

tvrtka (pod kojom može posjedovati imovinu, tužiti i biti tuženo)

permanentnost poslovanja odvojena od stalnosti vlasnika

kapital prezentiran u prenosivim dionicama

limitirana odgovornost vlasnika u visini uplaćenog dioničkog kapitala

ovlaštena uprava čija je vlast ograničena zakonom, osnivačkim aktima,

internim aktima o upravljanju i voljom dioničara koji su ih izabrali

visoki troškovi osnivanja (profit d.d-a je predmet oporezivanja)

- Javno dioničko društvo

Prikuplja sredstva javnom emisijom vrijednosnih papira

Glavnica je podijeljena na dionice koje imaju aktivno tržište

4

Poduzeće kao pravna osoba koja je odvojena od osobnosti vlasnika

Ima razvijen sektor (financijski) kao poseban odjel na čelu s financijskim

menadžmentom

2. KRIVULJA INDIFERENCIJE

- Koncept krivulje indiferencije zasniva se na teoriji korisnosti i iz nje izvedenoj averziji investira

prema riziku

- Pokazuje povezanost između investitorove averzije prema riziku i prihvatljive premije rizika

- Na krivulji indiferencije nalaze se sve kombinacije investicija koje imaju identičnu korisnost za

određenog investitora tako da je on indiferentan prema njihovom izboru

- Konzervativni investitor izrazito je nesklon riziku

- U njegovoj politici investiranja dominira princip sigurnosti

- Kako su (u teoriji) svi investitori neskloni riziku, rizik je nesklon i agresivni investitor

- Nesklonost riziku agresivnog investitora nije tako izražena kao kod konzervativnog investitora

- U politici agresivnog investitora dominira princip profitabilnosti

- Konzervativni investitor ima znatno strmiju krivulju indiferencije od one agresivnog

investitora

To ukazuje da takav investitor ima veću averziju prema riziku

- Stoga će konzervativni investitor tražiti i veću premiju rizika za investicije iste rizičnosti od

agresivnog investitora koji je skloniji prihvaćanju rizika uz istovremenu mogućnost da ostvari

viši prinos

- Krivulje indiferencije mogu se koristiti za izbor investicija prema njihovoj međuovisnosti rizika

i nagrade

- Investitori će birati investiciju koju mogu dosegnuti uz najvišu krivulju indiferencije

3. NETO OBRTNI KAPITAL

- Tekuća imovina umanjena za tekuće obveze poduzeća

- Dio tekuće imovine koji se financira dugoročno

- Permanentna tekuća imovina

5

- Upravljanje neto obrtnim kapitalom

Koncept upravljanja obuhvaća

Investicije u tekuću imovinu

Korištenje tekućih obveza za financiranje

- Odnosi se na upravljanje tekućom imovinom i tekućim obvezama, tj. na upravljanje

likvidnošću poduzeća (likvidnost = protočnost)

- Likvidnost poslovanja (sposobnost cirkulacije imovine u poslovnim procesima)

- Likvidnost investicija

- Likvidnost poslovne imovine

Unovčivost imovine kroz poslovne procese

Broj metamorfoza potrebnih da se neko sredstvo pretvori u novac

4. REZIDUALNA TEORIJA DIVIDENDI (marginalni pristup zadržanih zarada)

- Politika dividendi treba ovisiti o profitabilnosti namjeravanih investicija

- Ako investicije obećavaju viši prinos od troška kapitala treba zadržavati zarade i profitabilno

ih investirati

- Isplata dividendi je kao rezidual kada tvrtka nema profitabilnih investicije

Investicije s pozitivnom ČSV

Investicije s internom stopom višom od troška kapitala

- Ilustracija Gordonovim modelom (g=r×z)

- Ne govori u prilog niti zadržavanju, niti isplati dividendi → ovisi samo o profitabilnosti

investicija

- Takvo poduzeće ima velike fluktuacije dividendi (i to je problem)

- Stopa rasta dividendi određena je umnošku stope zadržavanja zarada (z) i stope

profitabilnost reinvestiranja zadržanih zarada (r)

- 𝐺𝑜𝑟𝑑𝑜𝑛𝑜𝑣 𝑚𝑜𝑑𝑒𝑙 → 𝑃0 =𝐷0×(1+𝑔)

𝑘𝑠−𝑔 ili 𝑃0 =

𝐷0×(1+𝑟×𝑧)

𝑘𝑠−𝑟×𝑧

- Treba zadržavati zarade sve dok marginalna profitabilnost reinvestiranja zadržanih zarada se

ne izjednači s troškom glavnice, te sve dok se zadržane zarade mogu reinvestirati po višoj

stopi od troška vlasničke glavnice – zato što će se na taj način ostvariti veća vrijednost za

dioničare nego da su im isplaćene dividende

- Kada je r<k, ne treba zadržavati zarade jer nemamo investicije koje bi ostvarile ČSV i povećale

vrijednost dionica, već treba isplatiti dividende dioničarima

3. KARTICA

1. EKSTERNI FINANCIJSKI PRISTUP

- Poduzeću se pristupa izvana, tj. sa stajališta subjekta iz okruženja poduzeća

a) Pravni pristup (juristički)

Izučava vrijednosne papire sa stajališta tumačenja pravnih normi oko njihove emisije,

te kupuje i prodaje na financijskom tržištu

U središtu razmatranja su sporovi oko vlasništva, emisije te kupoprodaje (zakoni,

propisi, pravila)

b) Društveni pristup (javni)

Povećavaju vrijednost

dionica tvrtke

6

Sa stajališta društva u cjelini, razmatra ostvarivanje društvene kontrole vrijednosnih

papira

Izvorno je uspostavljen zbog određivanja oporezivanja, a danas mu je svrha zaštita

malih dioničara

c) Investitorski pristup

Izučava vrijednosne papire sa stajališta ulagača

Razmatra emisiju, te kupoprodaju vrijednosnih papira na sekundarnom financijskom

tržištu u smislu profiterskog upravljanja investicijama

2. LIKVIDNOST

- Sposobnost cirkulacije imovine iz jednog oblika u drugi u planiranom obujmu i planiranom

dinamikom

a) Likvidnost financijskih instrumenata

Definira se nestalnošću, volatilnošću cijena

Sposobnost unovčivosti po očekivanim cijenama

Stupanj likvidnosti određuje distribucija vjerojatnosti cijena utrživog vrijednosnog

papira → zbijenija distribucija vjerojatnosti znači da je veća vjerojatnost podizanja

očekivanje cijene pa je i vrijednosni papir likvidniji i obrnuto

Distribucija vjerojatnosti – raspršenija → manja vrijednost ostvarivanja očekivane

cijene (manja likvidnost vrijednosnog papira)

Novac → NAJLIKVIDNIJI OBLIK IMOVINE jer je potpuno izvjesna vrijednost na koju

glasni određena svota novca

b) Likvidnost poslovanja (izvorni oblik)

Sposobnost odvijanja poslovanja bez zastoja kroz slobodnu cirkulaciju imovine u

poslovnim procesima poduzeća u planiranom obujmu i planiranom dinamikom

c) Likvidnost imovine poduzeća (poslovne imovine)

Određena je kroz unovčivost poslovne imovine kroz redovno odvijanje poslovnih

procesa

Mjeri se brojem metamorfoza koje poslovna imovina mora moći u redovnim

poslovanju da bi se pretvorila u novac

NOVAC

VRIJEDNOSNI PAPIRI

POTRAŽNJA OD KUPACA

ZALIHE

FIKSNA IMOVINA

3. OPTIMALNI PORTFOLIO

- Optimalni portfolio pojedinačnog ulagača bit će onaj koji predstavlja tangentu njegove

krivulje indiferencije na efikasnu granicu portfolija

- Agresivni investitor prihvaća znatno veći rizik za manje povećanje očekivanog prinosa prema

riziku i prinosu konzervativnog investitora

LIKVIDNOST POSLOVNE

IMOVINE

7

- Izbor optimalnog portfolija temelji se na teoriji korisnosti na principu dominacije portfolija

prema kojem je utvrđena efikasna granica

- Da bi investitoru neki portfolio bio optimalan, to mora biti portfolio koji će za tog investitora

osigurati maksimalnu korisnost

-

4. PRO I KONTRA DIVIDENDI

- U prilog isplate dividendi

Veći rizik vezan uz zadržavanje zarada i očekivano buduće povećanje dividendi kroz

učinke profitabilnosti reinvestiranja zadržanih zarada prema relativno sigurnim

dohocima od dividendi očekivanih u bliskoj budućnosti

Zbog postojanja transakcijskih troškova (u stvarnom svijetu), pojedinci ne mogu

domaćinski kreirati dividende onda kada imaju potrebe za tekućim dohotkom

- Protiv isplate dividendi

Porezi → manji porezni teret kapitalnog dobitka od poreznog tereta dividendi, te

mogućnost odgode plaćanja poreza na kapitalnim dobitak njihovom kasnijom

realizacijom ukazuju na prednosti koje uživaju dioničari od politike niskih dividendi)

Efekt klijentele (različito ponašanje interesnih grupa dioničara) → oni s višim

poreznim razredima žele kapitalni dobitak, tj. zadržavanje zarada

4. KARTICA

1. REGULATORI TRŽIŠTA

- Njihova je zadaća zaštititi kupce od raznih malverzacija na tržištu kapitala, s primarnim

zadatkom zaštite malih investitora

a) odobravanje emisija

Vrijednosni papiri koji se promeću na organiziranim tržištima kapitala moraju se

registrirati kod nadležnog organa za društvenu kontrolu poslovanja VP, te moraju

zadovoljiti propise burze

U tu svrhu emitent VP mora izraditi emisijski prospekt kojim, nakon što ga odobri

regulator tržišta, ali i samo tržište, mogu pozivati investicijsku javnost na kupnju

emitiranih VP

Najmanji

rizik

Najveća

profitabilnost

8

Registracija VP i ispunjavanje uvjeta organiziranih tržišta kapitala za njihovo kotiranje

povećavaju troškove emisije VP

No gledajući s druge strane, ovi zahtjevi povećavaju stupanj sigurnosti takvih

financijskih instrumenata sa stajališta njihovih potencijalnih kupaca

Informacije s tržišta kapitala značajan su činitelj osiguranja njihove učinkovitosti

b) Zaštita potrošača

Primarna uloga regulatora

Zaštita malih investitora

c) Regulacija profesija

Dvije su ključne profesije unutar industrije VP – BROKERI I INVESTICIJSKI SAVJETNICI

Brokeri obavljaju trgovinu VP na organiziranim tržištima, a investicijski savjetnici

analiziraju investicije i obavljaju poslove upravljanja investicijskim portfolijom za

svoje komitente

d) Regulacija investitora

Investitori sa značajnim udjelima u glasačkim pravima da ne mogu forsirati svoje

interese na račun interesa malih investitora (regulator tržišta propisuje određene

pragove udjela – npr. 10% udjela u glasačkim pravima)

e) Stabilnost financijskog sustava

Za zaštitu potrošača, drugo ključno područje financijske supervizije je stabilnost

financijskog sustava

Ključno područje ovog dijela supervizije je bonitetna kontrola tvrtki u financijskoj

industriji, tj. u industriji VP

f) Regulacija tvrtki u industriji

U funkciji stabilnosti financijskog sustava regulatori tržišta kapitala nadziru

financijske institucije koje posluju u industriji VP (npr. brokerske kuće, specijalizirani

trgovci VP, investicijski fondovi,...)

g) Regulacija tržišta korporacijske kontrole

Nastoje se obuhvatiti sva javna preuzimanja javnih d.d-a radi zaštite malih investitora

Cilj takve zaštite je da se kod svakog stjecanja značajnije kontrole poslovanja javnog

d.d-a osigura materijalni interes malih investitora → propisivanje procedura javnog

preuzimanja

2. EFEKT KLIJENTELE

- Svi dioničari nemaju jednak porezni teret

- Pojedinci plaćaju porez na dividende, pa će favorizirati zadržavanje zarade pa im je porezni

teret veći

- D.d koja drže dionice drugih tvrtki podliježu znatno nižem poreznom teretu na primljene

dividende

- Neki investitori (npr. mirovinski fondovi) su oslobođeni poreza na dividende primljene od

drugih tvrtki (favoriziraju isplatu dividendi prema zadržavanju zarada)

- Dioničari prema potrebama za tekućim novčanim dohotkom

Mladi individualni investitori preferiraju rastuće dionice, dok umirovljenici preferiraju

dohodovne dionice

- Učinak (efekt) klijentele = različito ponašanje interesnih grupa dioničara

9

3. UPRAVLJANJE TEKUĆOM IMOVINOM

- Tekuća imovina predstavlja likvidniji dio ukupne poslovne imovine d.d-a

- Ta se imovina drži u kratkom roku, u pravilu kraćem od godine dana

- Pri tome se troši jednokratnim upotrebama u poslovnim procesima, preoblikujući se u druge

oblike imovine

- Kratkoročno vezana sredstva

Novac

Unovčivi vrijednosni papiri (utrživi)

Naplativa potražnja od kupca

Zalihe – najlikvidnije

- Dugoročno vezana sredstva

Dugoročna financijska ulaganja (plasmani)

Osnovna sredstva

- Potrebe poduzeća za sredstvima

- Horizontalna financijska struktura – rokovna povezanost dijelova aktive i dijelova pasive, tj.

usklađenost dijelova imovine s načinom njezina financiranja

Dualitet računovodstvene metode (A-imovina/P-kako je ta imovina financirana)

- Pokazatelji likvidnosti: brzi i tekući odnos (norme horizontalne financijske strukture)

Što su ti odnosi veći, veća je sigurnost, jer povezuju imovinu koja će se brzo pretvoriti

u novac i obveze koje brzo dospijevaju

- „zlatno pravilo financiranja“

Dugoročna ulaganja trebaju se kvalitetno financirati, korištenjem dugoročnog

financiranja

Načelo sigurnosti (načelo likvidnosti i načelo solventnosti)

Povremene potrebe mogu se financirati kratkoročno (načelo profitabilnosti)

Da ne bismo imali neiskorištena sredstva kao u slučaju da povremene

potrebe financiramo dugoročno (što je sigurnije)

Neiskorištena sredstva izazivaju troškove (zbog dugog roka financijeri traže

da platimo više kamata)

- Načelo sigurnosti je obrnuto proporcionalno načelu profitabilnosti

10

4. EFIKASNA GRANICA

- Efikasan portfolio predstavljaju dominantne kombinacije ulaganja, tj. one kombinacije

investicija koje uz određeni rizik obećavaju najveći prinos ili uz neki zadani prinos imaju

najmanji rizik

- Skup mogućih portfolija BCDE čini efikasnu granicu jer dominiraju ili sa stajališta rizika ili sa

stajališta prinosa

- Kombinacije investicija na efikasnoj granici obećavaju najpovoljniju međuovisnost rizika i

nagrade za bilo kojeg investitora

- Portfolio najveće korisnosti → onaj kod kojeg su za pojedinog investitora najbolje usklađeni

prinos i rizik

- Portfolio koji će pojedini investitor izabrati ovisi o njegovoj averziji prema riziku, a ona se

prikazuje krivuljama indiferencije

- Koncept krivulje indiferencije zasniva se na teoriji korisnosti i iz nje izvedenoj averziji

investitora prema riziku

- Krivulja indiferencije pokazuje povezanost između investitorove averzije prema riziku i

prihvatljive premije rizika

5. KARTICA

1. UPRAVLJANJE TEKUĆIM OBVEZAMA

- Prednost tekućih obveza

Fleksibilnost

Troškovi

Odnosi s bankama

- Nedostatci tekućih obveza

Rizik refinanciranja

Rizik kamatnih stopa (rastu s povećanjem roka)

- „zlatna pravila financiranja“

Dugoročne potrebe MORAJU se financirati dugoročno (načelo sigurnosti, tj. načela

likvidnosti i solventnosti)

11

Kratkoročne potrebe MOGU se financirati kratkoročno (načelo profitabilnosti i

problem neiskorištenih sredstava

- Spontano financiranje → financiranje koje nastaje kroz uobičajeno poslovanje poduzeća

Smanjuje razinu potrebnog formalnog financiranja

Fluktuira s poslovnom aktivnošću

Ima komponentu permanentnosti

- Oblici spontanog financiranja

Uobičajeni trgovački kredit dobavljača (8dana-3mj)

Uobičajene isplate plaća

Uobičajeno plaćanje poreza

Neraspodijeljena tekuća dobit

- Strategije financiranja obrtnog kapitala

Konzervativna strategija

Agresivna strategija

- Konzervativna strategija

Dio povremenih potreba se financira dugoročno (u VP)

Prevladava načelo sigurnosti

Formiranje rezervi sigurnosti (u VP)

- Agresivna strategija

Dio dugoročnih potreba se financira kratkoročno (rizici vezani uz refinanciranje i rizik

promjene kamatnih stopa)

Prevladava načelo profitabilnosti

Želi iskoristiti prednosti kratkoročnog financiranja (veća fleksibilnost, tj.

prilagodljivost dinamici nastajanja i nestajanja povremenih potreba i niži troškovi

financiranja)

2. FORM. UČINAKA – nema u skripti

3. UKUPNI TROŠAK KAPITALA

- Ponderirani trošak kapitala poduzeća, trošak kapitala

- Stopa profitabilnosti potrebna za zadovoljenje interesa svih investitora

- Temeljni standard profitabilnosti poduzeća

- Uloga je u određivanju investicijskog horizonta d.d-a (granica)

- Ključna je diskontna stopa/oportunitetni trošak

- Pri definiranju troška kapitala se naglašava

Povezanost s izvorima financiranja poduzeća

Široka upotreba u procesu budžetiranja kapitala

Veza s tržišnom vrijednošću dionica neke tvrtke

a) Pristup investitora

Minimalna očekivana profitabilnost

b) Pristup budžetiranja kapitala

Diskontna stopa koja bi se trebala koristiti u procesu budžetiranja kapitala

c) Pristup maksimalizacije vrijednosti

Profitabilnost neophodna da se zadrži postojeća vrijednost dionica

- Jednak zbroju nerizične kamatne stope i premije rizika

12

4. SPECIFIČAN RIZIK

- Rizik → poznavanje nekog stanja u kojem se kao posljedica neke odluke može pojaviti niz

rezultata

- Rizik koji ovisi o kretanju prinosa tvrtke povezanog s faktorima na koje utječe njezin

menadžment

- Može se izbjeći diversifikacijom (zove se i diversificirajući rizik)

- Dio rizika specifičan samo određenoj investiciji

6. KARTICA

1. INVESTICIJSKI (INVESTITORSKI) PRISTUP

- Izučava VP sa stajališta investitora (ulagača)

- Razmatra emisiju, te kupoprodaju VP na sekundarnom financijskom tržištu u smislu

zarađivanja na upravljanju investicijama

- Cilj – maksimalizacija prinosa od investicija uz prihvatljiv stupanj rizika ulaganja

Pristup međuovisnosti rizika i nagrade

- Investicijska teorija, investicijska analiza (analiza VP) i upravljanje portfolijom (portfolio

menadžment)

- 2 temeljna izvora zarade od investicija

Tekući novčani dohodak

Kapitalni dohodak

- 2 temeljna oblika formiranja financijskog odnosa

Kreditiranje

Sekuritiziranje

- Bogatstvo dioničara ovisi o prinosu od tekućeg dohotka na dionice (dividende) i o porastu

vrijednosti dionica koji je prvenstveno uvjetovan zadržavanjem zarada (d.d)

- Kapitalni dobitak ima povoljniji porezni tretman nego prinos od kapitala (d.o.o)

- Mogući prinosi na investicije (u središtu razmatranja investitorskih pristupa)

Tekući novčani dohodak

Naknade primljene od investicije

Dividende

Kamate

Tantijeme

Najamnine i sl.

Kapitalni dobitak

Može biti

Realizirani → ako se VP stvarno prodaje

Nerealizirani

Porast vrijednosti investicije

Pozitivna razlika između cijene plaćene za kupljenu i one primljene od

prodaje

Suprotno od kapitalnog gubitka (realizirani, nerealizirani)

Tržišna cijena investicije premaši troškove stjecanja

- 2 temeljna pravca investitorskog pristupa analizi VP

Naknada koju investitor prima od emitenta za

ustupljena novčana sredstva

13

Fundamentalna analiza

Uključuje teorije tržišta kapitala i iz njih izvedene modele formiranja cijena na

tržištima kapitala

Analiza cjelokupne industrije međunarodnih industrijskih kretanja...

Svrha → utvrditi relevantne okolnosti koje utječu na formiranje cijena VP na

tržištu kapitala, te otkriti precijenjene i podcijenjene investicije da bi se

poduzele pravilne aktivnosti

U središtu fundamentalne analize je vrijednost, vrednovanje upravljanje

vrijednošću, tj. međuovisnost rizika i nagrade

Tehnička analiza

Usredotočuje se na uvjete na tržištu kapitala, proučava promjene u cijenama,

volumene trgovanja,...

Indeksi i prosjeci

Usmjerena na pravilan izbor vremena za kupnju i prodaju VP

Grafikoni

2. INDIVIDUALNA RIZIČNOST PROJEKTA

- Mjerenje distribucijom vjerojatnosti

- Dva temeljna parametra ocjene ukupnog rizika neke investicije

Očekivana vrijednost

Varijanca, odnosno standardna devijacija

Ova dva parametra mjere volatilnost , tj. nesklonost očekivanog prinosa neke

investicije (volatilnost ČSV ili volatilnost interne stope profitabilnosti)

- Početna faza prognoze relevantne rizičnosti projekta

3. ZLATNA PRAVILA FINANCIRANJA

1. Dugoročne potrebe MORAJU SE financirati dugoročno

Uvjetovano načelom sigurnosti, odnosno likvidnosti i solventnosti

Budući da je tu riječ o imovini koja ima stalan karakter u poslovanju, ona se u

dugom vremenskom razdoblju pretvara u novac kroz poslovne operacije d.d-

a

Zbog toga bi za d.d bilo nelogično i riskantno ugovarati s vjerovnicima bržu

dinamiku vraćanja pribavljenog novca od dinamike kojom se nenovčani oblici

sredstava pretvaraju u novčani oblik u poslovnim procesima d.d-a

2. Kratkoročne potrebe MOGU SE financirati kratkoročno

Uvjetovano načelom profitabilnosti

Problem neiskorištenih sredstava

- Načelo profitabilnosti traži da se povremene potrebe za sredstvima financiraju kratkoročno

Kada bi se povremene potrebe financirale dugoročno, onda bi ga sredstva za neko

vrijeme bila neiskorištena jer ne bi postojale potrebe za njihovim angažiranjem

Neiskorištena sredstva izazivaju nepotrebne troškove

Čak i kada bi se ti viškovi uspjeli plasirati, ne bi se najčešće mogli ostvariti takvi efekti

kao iz redovnog poslovanja

14

Naknade financijerima po jedinici pribavljenih sredstava (npr. kamatna stopa) rastu s

povećanjem roka na koji su ona pribavljena jer se i povećava rizik za ulagača tih

sredstava

TEORIJA OČEKIVANJA

- Naslanja se na informacijski učinak dividendi (hipotezu signaliziranja)

- Isplaćene dividende formiraju očekivanja investitora glede budućih dividendi

- Cijene dionica mogu pasti čak i kada je izglasano povećanje dividendi ako je ono bilo manje

od onog koje su investitori očekivali, tj. manje od ranije najavljenog

- Ako izglasane dividende odgovaraju očekivanjima, cijena dionica neće se mijenjati, čak i ako

je riječ o izglasanim višim dividendama od onih proteklih (jer neće svoja očekivanja temeljiti

na razini nižih dividendi od onih koje su ostvarili u prethodnom razdoblju

- Stabilne dividende – svaki nagli pad izaziva smanjivanje cijene dionice

- Iznevjerena očekivanja investitora – povećanje dividende samo ako postoji čvrsta vjera da će

se takva razina moći i održati u budućnosti

7. KARTICA

1. PRINOSI NA VRIJEDNOSNE PAPIRE ILI INVESTICIJE (mislim da je odgovor tekući prinos + kapitalni dobitak/gubitak → kartica 6. u 1. pitanju)

- Oblici krivulje prinosa

Prikazuje međuovisnost između tržišnih kamatnih stopa na različita dospijeća

financijskih dokumenata

a) Normalna krivulja prinosa

- Dugoročne kamatne stope > kratkoročne kamatne stope

Porast kamatne stope s porastom vremena do dospijeća odvija se uz padajuće stope

rasta što pokazuje usporeni rast nominalne kamatne stope

b) Invertna krivulja prinosa

15

- Karakterizira tržište na kojem su kratkoročne kamatne stope veće od dugoročnih

Kratkoročne kamatne stope opterećene značajnom inflacijskom premijom, ali s

približavanjem vremena dospijeća i očekivanjem smanjivanja inflacije, kamatne stope

će biti niže od onih dugoročnih

c) Izbočena krivulja prinosa

- Financijsko tržište na kojem su srednjoročne kamatne stope najviše

Ona je najčešće rezultat suprotstavljenog kretanja različitih činitelja cijene kapitala

Ne odražava tendenciju rasta ili pada kamatnih stopa s povećanjem vremena do

dospijeća

d) Ravna krivulja prinosa

- Kamatne stope ne reagiraju na vrijeme do dospijeća financijskog instrumenta

Pretpostavke → financijski instrumenti različitog dospijeća su savršeni supstituti, ne

mijenjaju se sklonosti i očekivanja investitora kroz vrijeme

Ključna prednost → jednostavna → koristi se kod izračuna IRR

- Prinos na obveznice

Tekući prinos

Prinos od opoziva (za opozive obveznica)

Prinos do dospijeća

- Tekući prinos – godišnja profitabilnost kamata u odnosu na tržišnu vrijednost obveznica

𝑌𝐵 =𝐼𝑡

𝐵0

16

S porastom tržišne cijene obveznice, smanjuje se tekući prinos i obrnuto

Tipična ex-ante mjera prinosa, tj. mjera očekivanog prinosa

Parcijalna mjera profitabilnosti ulaganja u kuponske obveznice

Tekući prinos mjeri samo prinos od primljenih kamata, a zanemaruje utjecaj

kapitalnih dobitaka i gubitaka

- Prinos do dospijeća

ukupna profitabilnost obveznice (tekući prinos i kapitalni dobitci/gubitci)

profitabilnost kamata i nominalne vrijednosti prema tržišnoj vrijednosti obveznice u

vremenu do njena dospijeća

interna stopa profitabilnosti ulaganja u obveznicu izračunata na tržišnu vrijednost

obveznice

𝑌𝐵 =𝐼𝑡+

𝑁−𝐵0𝑇

0,6×𝐵0+0,4×𝑁 (Gabrielova formula) – aproksimacija

Iteracija/linearna interpolacija

Očitavanje iz tablice prinosa

Financijski kalkulatori

Računalni programi (npr. Excel)

- Prinos do opoziva

Profitabilnost kamata i cijene opoziva prema tržišnoj vrijednosti obveznice u

vremenu do njena najranijeg mogućeg opoziva

𝐵0 = ∑𝐼𝑡

(1+𝑘𝑐)𝑡 +𝐵𝑐

(1+𝑘𝑐)𝑛𝑛𝑡=1

𝐵𝑐 − 𝑐𝑖𝑗𝑒𝑛𝑎 𝑜𝑝𝑜𝑧𝑖𝑣𝑎, 𝑘𝑐 − 𝑝𝑟𝑖𝑛𝑜𝑠 𝑑𝑜 𝑜𝑝𝑜𝑧𝑖𝑣𝑎, 𝑛 − 𝑔𝑜𝑑𝑖𝑛𝑒 𝑑𝑜 𝑑𝑜𝑠𝑝𝑖𝑗𝑒ć𝑎

- Prinos na dionice

Prinos za razdoblje držanja

Prinos na dividende

Prinos od zarada

Prinos iz modela sadašnje vrijednosti dividende

Prinos iz modela ponašanja tržišta

- Prinos za razdoblje držanja

Izračunava se za godišnja razdoblja držanja

To je mjera ukupnog prinosa na dionicu koji mjeri vrijednost prinosa od dionice

krajem razdoblja prema vrijednosti prinosa od dionice početkom razdoblja

Za razdoblje držanja dionice primaju se dividende

Ova mjera se sastoji od prinosa od dividendi i ostvarenog prinosa od kapitalnog

dobitka

Ako je ostvari kapitalni gubitak, taj negativni prinos uvjetuje da je ukupni prinos na

dionicu negativan

𝑅𝑡 =𝐷𝑡+(𝑃𝑡−𝑃0)

𝑃0

- Prinos od dividendi

Standardna mjera prinosa koja se stalno objavljuje na tečajnicama na burzi

Mjeri relativnu važnost tekućeg dohotka od dionica

Mjeri se kao odnos veličine dividendi isplaćenih tijekom protekle godine i tekuće

tržište cijene dionice

Kuponske obveznice

17

𝑌𝑑 =𝐷0

𝑃0

Parcijalna mjera prinosa jer zanemaruje bitnu komponentu prinosa na obične dionice

(očekivanu stopu rasta cijena običnih dionica)

- Prinos od zarada

Mjeri relativni značaj zarada d.d-a prema tržišnoj cijeni dionice

𝑌𝐸 =𝐸0

𝑃0

Za razliku od prinosa od dividendi, ne predstavlja standardnu mjeru prinosa od

dionica

- Prinos iz modela sadašnje vrijednosti dividendi

Računa se kao interna stopa koja izjednačava očekivanu struju dividendi na neku

dionicu u infinitivnom vremenu s tekućom tržišnom cijenom te dionice

𝑘𝑠 =𝐷0×(1+𝑔)

𝑃0+ 𝑔 =

𝐷1

𝑃0+ 𝑔 (𝐺𝑜𝑟𝑑𝑜𝑛𝑜𝑣 𝑚𝑜𝑑𝑒𝑙)

Gordonov model predstavlja eksplicitno rješenje općeg modela sadašnje vrijednosti

dividendi uz pretpostavku konstantnog rasta

Iz njega je lako izračunati diskontnu stopu uz poznatu cijenu dionice

Prinos na dionicu iz Gordonovog modela jasno pokazuje dvostruku motiviranost

investitora za ulaganje u obične dionice

Investitori očekuju od obične dionice primjereni prinos od dividendi i primjerenu

stopu rasta

- Prinos iz modela ponašanja tržišta

Indeksni modeli (CAPM I APT) nastoje odrediti zahtijevane prinose na kapitalnu

imovinu aproksimacijom ponašanja tržišnog kapitala

Zbog toga se i prinos na obične dionice može mjeriti i modelima ponašanja kapitala

Najčešće korišteni model – CAPM → računa se kao nerizična kamatna stopa uvećana

za premiju sistematskog, odnosno tržišnog rizika dionice, kao umnožak beta

koeficijenata i premije rizika ukupno tržište kapitalnih investicija

2. REGRESIJSKI PRAVAC

- Karakterističan regresijski pravac VP rezultat je traženja linearne veze između kretanja

prinosa na neku dionicu prema kretanju prinosa na ukupno tržište

- Naziva se još jednoindeksni model ponašanja tržišta (sam model predstavlja karakterističan

regresijski pravac VP)

- 𝑘𝑗𝑡 = 𝐴𝑗 + ß𝑗𝑘𝑀𝑡 + Ɛ𝑗𝑡

- 𝑘𝑗𝑡 − 𝑝𝑟𝑖𝑛𝑜𝑠 𝑛𝑎 𝑗 − 𝑡𝑢 𝑑𝑖𝑜𝑛𝑖𝑐𝑢 𝑢 𝑡𝑟𝑒𝑛𝑢𝑡𝑘𝑢 𝑡, 𝐴𝑗 − 𝑎𝑙𝑓𝑎 𝑘𝑜𝑒𝑓𝑖𝑐𝑖𝑗𝑒𝑛𝑡, ß𝑗 −

𝑏𝑒𝑡𝑎 𝑘𝑜𝑒𝑓𝑖𝑐𝑖𝑗𝑒𝑛𝑡, 𝑘𝑀𝑡 − 𝑝𝑟𝑖𝑛𝑜𝑠 𝑛𝑎 𝑡𝑟ž𝑖š𝑡𝑒 𝑑𝑖𝑜𝑛𝑖𝑐𝑎, Ɛ𝑗𝑡 − 𝑟𝑒𝑧𝑖𝑑𝑢𝑎𝑙

- Za prinos u modelu se uzima ukupan (godišnji) prinos

18

3. SPONTANO FINANCIRANJE

- Dio financiranja koji nastaje spontano, iz samog poslovanja d.d-a

- Tipični oblici spontanog financiranja

Trgovački krediti

Obračunate plaće

Obračunati porezi

Neraspodijeljeni dio dobiti

- Zajednička karakteristika jest da nastaje spontano financiranje samim poslovanjem društva

zbog uobičajenih vremenskih razlika obračuna i plaćanja obračunatih iznosa

- Često je bez troškova

- Smanjuje razinu potrebnog formalnog financiranja

- Permanentna komponenta ovog financiranja smanjuje razinu potrebu dugoročnog

financiranja

- Ovisi o obujmu poslovne aktivnosti (fluktuira s poslovnom aktivnošću)

4. OGRANIČENJA POLITIKE DIVIDENDI (ostali činitelji politike dividendi)

1. Zakonska ograničenja (legalna)

2. Solventnosna (solventna) ograničenja (situacija tvrtke)

3. Raspoloživost izvora financiranja

4. Predvidivost zarade

5. Kontrola

6. Inflacija

7. Ugovorna ograničenja

- U zakonska ograničenja ulazi zabrana isplate dividendi na teret plaćenog kapitala, tj. zabrana

distribucije dividendi iznad iznosa akumuliranih zarada (zadržane i tekuće zarade), zabrana

isplate dividendi kad su obveze veće od imovine d.d-a (zato što su tražbine vjerovnika

nadređene onima vlasnika)

19

- Ugovorna ograničenja – kamate se isplaćuju prije dividendi, preferencijalne dividende se

isplaćuju prije ostalih

- Legalna ograničenja

Zakonska i statutarna ograničenja

Ugovorna ograničenja

- Solventna situacija društva

To što je ostvarena dobit, ne znači da poduzeće ima novca na računu (mogu umjesto

novčanih dividendi izdati dividende kroz dionice ili kroz reinvestiranje dividendi) →

može imati zadržane zarade, a da nema novca

Solventnosna situacija

Zahtijeva za investicije

- Raspoloživost izvora financiranja

Male tvrtke teže dobivaju kredite nego velike, pa se više baziraju na internom

financiranju (zadržavaju zarade)

Kad veliko poduzeće emitira dionice, ono šalje negativnije signale tržištu nego malo

poduzeće jer se smatra da velika poduzeća imaju veće mogućnosti financiranja

- Predvidivost zarada

Tvrtke kojima zarade jače fluktuiraju, moraju isplaćivati manje dividende (da se ne

dogodi da zbog smanjenja zarada slijedeće godine ne isplate ništa i iznevjere

očekivanja investitora)

Politika dividendi se temelji na načelu OPREZNOSTI

- Kontrola

U malim i srednjim poduzećima izbjegavaju emisije dionica kako se ne bi razvodio

trenutni položaj dioničara

Više koristi zaduživanje i zadržavanje zarada

Imaju skromne distribucije dividendi

- Inflacija

Smanjuje vrijednost novca koji je amortizacijom rezerviran za zamjenu fiksne

imovine, pa se potiče zadržavanje zarada da bi se fiksna imovina ipak zamijenila

Povećava zahtjeve investitora za većom razinom dividendi, jer im treba tekući

dohodak (porasla je opća razina cijena)

8. KARTICA

1. KONZERVATIVNA STRATEGIJA FINANCIRANJA

- Favorizira sigurnost poslovanja d.d-a

- Stav : strah od propadanja društva kojeg vodi (u pravilu) veći od mogućih kratkoročnih

probitaka + problem neadekvatnog fundiranja dugoročnih potreba za sredstvima d.d-a

- Traži da se i jedan dio povremenih potreba d.d-a financira kvalitetno (dugoročno)

- Na taj bi se način stvorila rezerva sigurnosti

20

-

- Graf – upravljanje obrtnim kapitalom

Dio povremenih potreba se financira kvalitetno, korištenjem dugoročnih oblika

financiranja

U uvjetima kada ne postoje dodatne povremene potrebe za sredstvima, javlja se

određeni višak sredstava

Taj višak se ne tretira neiskorištenim sredstvima, već se smatra rezervom sigurnosti

(ona se ne mora držati u novcu koji ne donosi nikakve prihode, već se može držati u

obliku utrživih, tj. odmah unovčivih vrijednosnih papira čime se (?) dijelom

nadoknađuje manjak profitabilnosti takve strategije

2. PRAVAC TRŽIŠTA KAPITALA

- Tržišni portfolio – onaj koji je sastavljen od svih investicija na tržištu u onom vrijednosnom

udjelu u kojem te investicije sudjeluju u tržišnoj kapitalizaciji

Portfolio ponderiran tržišnom vrijednošću svih mogućih investicija na tržištu

21

- Ulaganjem u kombinaciju nerizične imovine i rizičnog portfolija „M“ postiže bolje investicijsko

rješenje nego na efikasnoj granici jer se ostvaruje uz višu krivulju indiferencije, dakle uz veću

korisnost i za konzervativnog investitora koji je svoje ulaganje podijelio na dio za nerizičnu

imovinu i dio za rizični portfolio, ali i za agresivnog investitora koji je posudio dodatna

sredstva kako bi dodatno investirao u rizični portfolio

- Na taj način, pravac tržišta kapitala postaje nova efikasna granica, jer je uz nju moguće postići

veću korisnost

- Pomak na pravcu prema gore → veća agresivnost

- Pomak na pravcu prema dolje → veća konzervativnost

- Konzervativni investitor – kreditni portfolio (kupnjom nerizične imovine daje kredit emitentu

te imovine)

- Agresivni investitor – debitni portfolio (koristi polugu)

3. PROCEDURA ISPLATA DIVIDENDI

- Dividende na obične dionice se objavljuju u apsolutnim novčanim iznosima po jednoj običnoj

dionici

- Za preferencijalne dionice to može biti i u postotku od njezine nominalne vrijednosti,

pogotovo kada je riječ o unaprijed obećanim iznosima preferencijalnih dividendi

- Dividende se (u pravilu) isplaćuju u novcu, no mogu se distribuirati i u nenovčanim oblicima

imovine ili u obliku dodatnih dionica

a) Datum izglasavanja dividendi

Najčešće izglasava uprava i nadzorni odbor d.d-a

Utvrđeni statutom društva, tj. općim ugovorom o emisiji dionica

b) Datum oglašavanja

Nije obvezan jer je samo izglasavanje definirano statutom

U financijskim časopisima

Razlog – stvaranje pozitivnog učinka na snagu tvrtke kod (?) publike (stvaranje

pozitivnog imidža financijske snage tvrtke)

c) Datum kada se dividende odvajaju od dionica (kada dionice ostaju bez dividendi)

Najčešće 4 radna dana prije sastavljanja liste dioničara

Prije tog dana, dionice se prodaju bez prava kupca na dividende koje pripadaju

prodavaocu

d) Datum sastavljanja liste dioničara

22

Sastavljanje liste dioničara kojima će se isplatiti dividende, najčešće se određuje 2 do

4 tjedna nakon datuma izglasavanja (oglašavanja) dividendi

e) Datum isplate

Dan kada će se isplatiti dividende dioničarima s ranije sastavljene liste dioničara

2 do 4 tjedna nakon datuma sastavljanja liste dioničara

Nova se dva dana odvajaju zato da d.d. može pripremiti čekove ili naloge za isplatu

dividende koje će poslati svojim dioničarima

4. CILJ POSLOVANJA PODUZEĆA

- Tradicionalni ciljevi poduzeća

Maksimalizacija profita/dobiti/zarade

Problem

Mjerenje → kvantifikacija profita u računovodstvu

Upotrebljivost → profit je obračunska kategorija koja se izravno ne može

koristiti za zadovoljenje potreba vlasnika poduzeća

Vrijeme → problem usporedivosti periodično ostvarenih profita kroz vrijeme

Opstanak poduzeća kao cilj poslovanja

Primarno ugrožen rizikom insolventnosti

Zadovoljavajući profit kao cilj

Zadovoljavajući prihodi koje mora poduzeće ostvariti kako bi ostvarilo svoju

posredničku funkciju

Temeljni cilj poslovanja poduzeća

- Vrijednost kao cilj poslovanja poduzeća (koncept ekonomske vrijednosti)

Temelji se na novčanim tokovima i njihovoj vremenskoj vrijednosti

Uključuju tradicionalne ciljeve (max. vrijednost poduzeća)

Uključuje međuovisnost rizika i nagrade

- Nesavršeno tržište

Konflikt interesa

Problem agenata

- Koncept ekonomske vrijednosti

Vrijednost bilo kakve ekonomske isplative imovine, pa tako i poduzeća, određena je

sadašnjom vrijednošću očekivanih novčanih tokova od takve imovine koja je

određena sa stajališta rizika pritjecanja očekivanih novčanih tokova

Ekonomska vrijednost je funkcija međuovisnosti rizika i nagrade

- Vremenska vrijednost

Izražava se kroz cijenu koja je sastavljena od cijene vremena i cijene rizika, a izražava

se pomoću kamata, tj diskontnom stopom (zbog sadašnje vrijednosti)

- Uvjeti savršenog tržišta

Nema trenja (transakcijskih troškova i poreza)

Nema konflikata podjele vrijednosti poduzeća između vlasnika i vjerovnika (jer su svi

oni samo investitori koji žele osigurati najisplativiju poziciju)

Maksimalizacije vrijednosti poduzeća

- Uvjeti nesavršenog tržišta

23

Mogući konflikti interesa vlasnika i vjerovnika (zbog činjenice da se oni ne mogu

prilagođavati tržišnim promjenama bez troškova)

Maksimalizacija bogatstva vlasnika (zato što se svi oblici poslovanja poduzeća

prelamaju preko njih)

Postiže se da se ciljem poslovanja poduzeća označi dugoročno povećanje vrijednosti

njegovih dionica na tržištu kapitala

Dugoročno uvećanje vrijednosti dionica na tržištu kapitala → povećanje vrijednosti

dionice, a ne novom emisijom dionica; ne utječe na povećanje bogatstva postojećih

vlasnika

9. KARTICA

1. PROBLEM AGENATA (TROŠAK AGENATA)

- Situacija kada određena interesna skupina donosi odluke (vodi poslovne) za drugu interesnu

skupinu u funkciji agenata te interesne skupine

- Mogući konflikti interesa (kada agenti donose odluke forsirajući svoje interese, a ne interese

one skupine za čiji račun donose odluke)

- Trošak agenta – izgubljena vrijednost neke interesne skupine zbog djelovanja agenata

Neizravni trošak/oportunitetni (ne kroz stvarne utroške ili isplate, nego kroz

donošenje odluka o poslovanju d.d-a koje slijede interesne skupine za čiji račun

agenti rade/donose odluke)

Izbježivi trošak (kontrola rada i monitoring)

+ troškovi naknada agentima kako bi bolje slijedili interese svojih principala +

troškovi prikupljanja informacija potrebnih za kontrolu (npr. trošak eksterne

revizije)

2. PRETPOSTAVKE SAVRŠENOG TRŽIŠTA

- Slobodan tok kapitala i informacija na tržištu

- Tržište djeluje potpuno efikasno

- Pretpostavke

1. Svi su investitori usmjereni na jedno razdoblje držanja u kojem nastoje maksimalizirati

očekivanu korisnost njihova konačna bogatstva, birajući između različitog portfelja na

temelju očekivanih prinosa i standardnih devijacija svakog portfelja

2. Svi investitori mogu neograničeno uzimati i davati kredit uz danu nerizičnu kamatnu

stopa i nema restrikcija u kratkoj prodaji

3. Svi investitori imaju iste procjene očekivanih prinosa, varijanci i kovarijanci između

investicija, što znači da imaju homogena očekivanja

4. Sve su investicije savršeno djeljive i savršeno likvidne

5. Nema transakcijskih troškova

6. Nema poreza

7. Svi su investitori „lovci na cijene“, što znači da oni pretpostavljaju da njihove

kupoprodajne aktivnosti ne mogu utjecati na cijene dionica

8. Količine svih investicija su dane i fiksne

9. Potpuna simetričnost informacija

10. Nema troška agenata

24

3. AGRESIVNA STRATEGIJA OBRTNOG KAPITALA

- Suprotna konzervativnoj strategiji

- Forsira se profitabilnost u odnosu na sigurnost

- Prevladava načelo profitabilnost (želi se povećati portfolio d.d-a)

- Dio dugoročnih potreba se financira kratkoročno (rizici vezani uz refinanciranje, rizik

promjene kamatnih stopa)

Želi iskoristiti prednosti kratkoročnog financiranja

Veća fleksibilnost (prilagodljivost) dinamici nastajanja i nestajanja

povremenih potreba

Niži troškovi financiranja

- Nedovoljno fundiranje tekuće imovine

- Povećanje potencijalne profitabilnosti smanjuje sigurnost poslovanja d.d-a jer se javljaju rizici

vezani uz potrebu često refinanciranja dugoročno vezane imovine dioničkog društva, a time

je izloženije riziku promjene kamatnih stopa

4. REDOVNE I EKSTRA DIVIDENDE (politika redovnih dividendi)

- D.D. obavlja isplatu redovnih dividendi – kvartalno, u relativno manjim iznosima po dionici, a

u prosperitetnim godinama i ekstra dividende na kraju fiskalne godine

- Regularne dividende označavaju dividende izglasane i plaćene u regularnim intervalima

(najčešće tromjesečno), u uobičajenim iznosima

- Ekstra dividende → dividende plaćene kao dodatak na regularne dividende koje mogu biti

izglasane i isplaćene tek kada se prosperitetna dobit može i utvrditi krajem obračunske

godine

Dividende na kraju godine (neuobičajene dividende)

Objava u financijskim izvještajima da bi se signaliziralo investitorima da ne očekuju

isplatu ekstra dividendi u budućim obračunskim razdobljima

- Više puta isplaćene ekstra dividende formirat će dodatna očekivanja od dividendi → postaju

regularne dividende

- Investitorima se ukazuje da ne trebaju očekivati isplatu ekstra dividendi u budućim

izvještajnim (obračunskim) razdobljima

10. KARTICA

1. KREDITNI/DEBITNI PORTFOLIO

- Kreditni portfolio

25

Sastavlja konzervativni investitor

Tako se zove zato što kupnjom nerizične imovine konzervativni investitor daje kredit

emitentu te imovine

U njemu će kombinirati određeni udjel nerizične imovine s određenim udjelom

rizičnog portfolija „M“

- Debitni portfolio

Nasuprot konzervativnom investitoru, agresivni će investitor sastaviti debitni

portfolio

Sastavlja se korištenjem poluge (korištenje dugova pri financiranju poslovanja)

Investitor emitira nerizičnu imovinu i na taj način uzima kredit od kupca te imovine

(agresivni investitor je glede položaja prema nerizičnoj imovini – debitor)

Posuđeni novac agresivni će investitor uložiti u rizični portfolio „M“ – on će uložiti u

rizični portfolio „M“ (posuđeni novac)

2. ZADAĆA I ULOGA FINANCIJSKIH MENADŽERA

- Financijsko savjetovanje (3.6)-???

- Financijsko savjetovanje → odnosi se na različite usluge pojedincima i institucijama glede

provođenja investitorske djelatnosti

- Financijski savjetnici – investicijski savjetnici i financijski analitičari

- Analitičar → savjetuje investitore u VP, ali i same emitente VP

- Investicijski savjetnik – osoba eksterno ovlaštena za pružanje savjeta na području kupnje,

prodaje, upisa ili potpisivanja emisije investicijskih vrijednosnih papira, te na području prava

povezanih sa stjecanjem, potpisivanjem ili zamjenom investicijskih vrijednosnih papira

Ovlašten pružati usluge savjetovanja

Potreban svakoj tvrtki u industriji VP

- Financijski analitičar

Drugi naziv za investicijskog savjetnika (drugi naziv za analitičara investicija i portfolio

menadžera)

To je profesija koja se bavi financijskom analizom – vrednovanjem i upravljanjem

vrijednošću

Ključna profesija razvijenih financijskih tržišta

- Financijski planer

Financijski savjetnik specijaliziran za financijsko savjetovanje pojedinca

Kombinira poslove poreznog savjetovanja s poslovima investicijskog savjetovanja

- Uloga financijskog savjetovanja

a) Uloga financijskog analitičara kod novih emisija

U osnovi djelatnosti je posredovanje pri emisijama VP (investicijsko bankarstvo)

Investicijski bankari najčešće posluju potpisujući ih, tj. preuzimajući rizik emisije

b) Uloga financijskog analitičara kod poslovnih kombinacija

Obavljaju značajnu funkciju posredujući na tržištu korporacijske kontrole, tj.

posredujući pri različitim poslovnim kombinacijama

c) Uloga financijskog analitičara kod izlaženja u javnost

Stvaranje tržišta za dionice izlazećeg d.d-a (jedna od ključnih uloga)

- Zadaća

26

a) Dnevno

Upravljanje kreditom, kontrola zaliha, primici i izdaci financijskih sredstava

b) Povremeno

Emisija dionica, emisija obveznica, ulaganje kapitala, dividende

- Cilj – vrijednost dionica tvrtke

- Međuovisnost prinosa i rizika

- Uloga

1. Pribavljanje novca od investitora

2. Investiranje novca u poduzeće

3. Novac stvoren poslovanjem

4. Reinvestirani novac

5. Vraćen novac investitorima

3. UPRAVLJANJE NOVCEM I UTRŽIVI VRIJEDNOSNI PAPIRI

- Kratkoročno vezana sredstva

- Motivi držanja novca

Transakcije

Tvrtka mora raspolagati novčanim saldom kako bi uredno podmirivala

obveze plaćanja nastale iz poslovanja

Predostrožnost

Tvrtka drži novac kao rezervu sigurnosti za pokriće nepredviđenih obveza

plaćanja

Špekulacija

- Prednosti držanja novca

1. Realizacija diskonta kod dobavljača

2. Održavanje kreditnog rejtinga

3. Iskorištavanje povoljnih tržišnih oportuniteta

4. Osiguranje od izvanrednih okolnosti

5. Osiguravanje od sezonskih i cikličkih padova

- Utrživi vrijednosti papiri

Supstitut novca

Izdašniji od novca

Rizičniji od novca

Privremene investicije

Za financiranje sezonskih ili cikličkih poslova

Za udovoljavanje poznatih financijskih potreba

Otplate dugova

Financiranje investicija

- Tehnike upravljanja novcem

Utemeljene načelom solventnosti

Solventnost

Tehnička → platežna sposobnost, sposobnost plaćanja obveza u

rokovima dospijeća

Bilančna → da je fer vrijednost imovine poduzeća veća od vrijednosti

njegovih obveza

Prezentacije

(P01)

27

Sinkronizacija novčanog toka

Novčani primici i novčani izdaci

Važnost tehnike plaćanja

- Tehnike plaćanja

Virmansko plaćanje

Inicijativa plaćanja je na dužniku

Problem usklađenosti organiziranih plaćanja

Čekovno plaćanje

Inicijativa plaćanja je na vjerovniku

Problem prikupljanja čekova

Vrijeme naplate čekova

- Dileme o ročnoj strukturi financiranja

Horizontalna struktura kapitala (konzervativni odnos)

Maksimum ročne strukture pasive – kratkoročne obveze smiju biti veće od

kratkoročno vezane aktive

min𝑘𝑟𝑎𝑡𝑘𝑜𝑟𝑜č𝑛𝑎 𝑝𝑎𝑠𝑖𝑣𝑎

𝑢𝑘𝑢𝑝𝑛𝑎 𝑝𝑎𝑠𝑖𝑣𝑎=

𝑘𝑟𝑎𝑡𝑘𝑜𝑟𝑜č𝑛𝑜 𝑣𝑒𝑧𝑎𝑛𝑎 𝑎𝑘𝑡𝑖𝑣𝑎

𝑢𝑘𝑢𝑝𝑛𝑎 𝑎𝑘𝑡𝑖𝑣𝑎

- Optimistički stavovi menadžmenta → agresivna strategija upravljanja obrtnim kapitalom

Maksimalno koriste prednosti kratkoročnog financiranja

- Pesimistični stavovi (konzervativna strategija)

Minimaliziraju rizike kratkoročnog financiranja

4. DIVIDENDNE DIONICE

- Instrument raspodjele ostvarenih zarada društva

- Isplata dividendi kroz distribuciju dionica

Distribucija se može obaviti već emitiranim dionicama koje je društvo okupilo i

formuliralo kao trezorske

Distribucija novim dionicama (nova emisija dionica)

Tzv. interna emisija jer je usmjerena na postojeće vlasnike i jer ne dovodi

svježi novac u društvu

- Razlika između nove emisije i emisije trezorskih dionica

Novoemitirane dionice se moraju registrirati kod regulatora tržišta i organiziranog

tržišta dionica → dodatni troškovi

- Kompromis između zadržavanja zarada i isplate dividendi

Dividende se distribuiraju

Novac ostaje u poduzeću

- Raspodjela dividendnih dionica mijenja samo strukturu vlasničke glavnice d.d-a → ↓ udjela

zadržanih zarada, ↑ vrijednost običnih dionica i ↑ vrijednosti kapitalnog dobitka

- Prednosti i nedostatci distribucije dividendnih dionica

Prednosti

1. Mali trošak emisije

2. Zadržavaju se stečene proporcije vlasništva i kontrole

3. Zadržava se novac u d.d.-u

4. Dividendne dionice se mogu prodati na tržištu (manji porez na kapitalne dobitke

nego na dividende)

28

5. Podjela dividendnih dionica je indikator očekivanog rasta i većih budućih profita

6. Veće buduće dividende (ako imaš više dionica, na sve dobivaš dividendu)

Nedostatci

1. Podjela dividendnih dionica za d.d. je ograničeni izvor financiranja

2. Ako se ne ostvari veća profitabilnost na investicije, tj. ne ulažu se zadržane

zarade u profitabilne projekte, doći će do razvodnjavanja kapitala (isti profit se

dijeli na veći broj dionica)

11. KARTICA

1. BILANCA

- Pregled imovine, obveza i kapitala (vlasničke glavnice) tvrtke na određeni dan → slika

financijske situacije (financijske pozicije) tvrtke

- Pokazuje se ukupni financijski potencijal poduzeća predstavljen masom energije koja stvara

profit

Određena masa imovine morala bi donijeti određeni profit

- Temeljna jednadžba → G=A-D

G – glavnica (kapital)

A – imovina (aktiva)

D – obveze (dugovi)

2. BETA KOEFICIJENT

- Najvažniji parametar karakterističnog regresijskog pravca VP

- Mjeri intenzitet promjena prinosa na dionicu prema promjenama prinosa na ukupno tržište

dionica

- Izračunava se kao odnos – kovarijance prinosa na neku j-tu dionicu i varijance prinosa na

cjelokupno tržište

- ß𝑗 =𝑐𝑜𝑣(𝑘𝑗,𝑘𝜇)

𝜎𝜇2 =

𝜎𝑗

𝜎𝜇× 𝜌(𝑘𝑗 , 𝑘𝜇)

- Mjera sistematskog rizika

- Određuje nagib regresijskog pravca VP

ß>1 Regresijski pravac je strmiji, prinos na neku dionicu će se mijenjati brže od

prinosa na cjelokupno tržište

ß=1 Prinos vrijednosnog papira će se kretati proporcionalno prinosu na ukupno

tržište vrijednosnog papira

ß<1 Promjene prinosa na dionice će biti manje od promjene prinosa na

cjelokupno tržište

- Ako bi ß koeficijent bio negativan, prinos na neki VP bi se kretao u suprotnom smjeru od

kretanja prinosa na cjelokupno tržite vrijednosnog papira

- ß kao mjera tržišnog rizika

29

prema karakterističnom regresijskom pravcu VP, dva tipa događanja o kojima ovisi

prinos na neki VP

makro događanja

mikro događanja

- makro događanja izazivaju sistematski rizik

- mikro događanja izazivaju specifičan rizik tvrtke

- odstupanja stvarnog prinosa od onog procijenjenog regresijskim pravcem, rezultat su mikro

događanja i odražavaju specifičan rizik tvrtke, koji se može izbjeći diversifikacijom → u tom je

smislu rezidual pokazatelj specifičnog rizika tvrtke

- Problem jednoindeksnog modela

Ocjena samog ß koeficijenta

Ne može se objektivno promijeniti jer to zahtijeva ex-ante distribuciju

vjerojatnosti, a ona ne postoji za prinose na VP

Mogućnost da se jednim indeksom izraze sva makro događanja o kojima ovisi

sistematski rizik VP (to se ne može u potpunosti)

Sve dionice ovise o kretanju ukupne privrede, ali i ovise o industrijskoj grupi

u kojoj posluje d.d i o drugim ??(„mezo“) uvjetima

3. SOLVENTNOST

- PLATEŽNA SPOSOBNOST poduzeća da raspoloživim novčanim sredstvima podmiri sve svoje

obveze u rokovima njihovog dospijeća

- Insolventnost – platežna nesposobnost

Obustava/zastoj plaćanja (blaži oblik)

Rezultat privremene nesolventnosti

Dodatni troškovi (zatezne kamate, sudski troškovi)

Nisu opasnost po kontinuitet poslovanja

Obustava plaćanja

Teži oblik insolventnosti

Konačni izraz financijskog sloma tvrtke i formalni razlog pokretanja stečajnog

postupka

- Bilančna solventnost

Kada je fer vrijednost imovine tvrtke veća od fer vrijednosti njenih obveza, tj. ako

tvrtka ima pozitivnu vrijednost neto imovine (imovina – obveze=neto imovina)

4. DIJELJENJE DIONICA

- Postupak povećanja broja glavnih dionica d.d-a

- Obavlja se proporcionalnim smanjenjem nominalne vrijednosti dionica, pa se postojećim

vlasnicima zamjenjuju stare obične dionice za proporcionalno veži broj novih običnih dionica

- Usitnjavanje dionica jer povećava broj glavnih dionica d.d.-a bez pratećeg povećanja njegove

imovine

Dionice se nalaze u opticaju u manjim apoenima većeg broja opredijeljenog

intenzitetom dijeljenja

- Ne mijenja knjigovodstveno bogatstvo vlasnika (↑ raste broj dionica, imovina ostaje ista)

- Usmjereno na postojeće dionice

- Učinci dijeljenja dionica

30

a) Povećanje broja glavnih dionica

b) Smanjenje nominalne (proporcionalno povećanje broja običnih dionica), knjigovodstvene i

tržišne vrijednosti dionica

c) Mogući porast cijene dionica

Dionice manje tržišne cijene postaju dostupnije manjim investitorima

Problem brokerskih provizija (provizija je bila fiksna)

- Mijenja se samo broj dionica, a vrijednost bilančnih pozicija, glavnice ostaju iste

- Prednosti kod dijeljenja dionica

Povećanje tržišnosti dionica – dostupne su većem broju investitora

Dijeljenje dionica je indikator očekivanog brzog rasta vrijednosti d.d-a

Zbog rasta bi porasle cijene, pa ih je bolje odmah podijeliti

Ako se ne podijele, ljudima će biti preskupe – imat će slabu tržišnost

Dijeljenje je obrana od preuzimanja d.d-a

„otrovna pilula“ – teže je otkupiti veći broj dionica preuzimaču

- Nedostatci kod dijeljenja dionica

Uz veću cijenu dionice dio transakcijskih troškova je fiksan, a ovako su oni veću u

odnosu na manju cijenu dionice

12. KARTICA

1. CAPM (CAPITAL ASSET PRICING MODEL) – MODEL PROCJENJIVANJA KAPITALNE IMOVINE

- Najpovoljniji teorijski model

- Svode se sva sistemska kretanja na kretanja cjelokupnog tržišta

- Specijalan slučaj jednoindeksnog modela

- Pretpostavke

a) Svi su investitori usmjereni na jedno razdoblje držanja u kojem nastoje maksimalizirati

očekivanu korisnost njihova konačnog bogatstva, birajući između različitih portfolija na

temelju očekivanih prinosa i standardnih devijacija svakog portfolija

b) Svi investitori mogu neograničeno uzimati i davati kredit uz danu nerizičnu kamatnu

stopu i nema restrikcija u kratkoj prodaji (postojanje dugova kao nerizične imovine)

c) Svi investitori imaju iste procjene očekivanih prinosa, varijanci i kovarijanci između

investicija (imaju homogena očekivanja)

d) Sve su investicije savršeno djeljive i savršeno likvidne

e) Nema transakcijskih troškova

f) Nema poreza

g) Svi su investitori „lovci na cijene“, što znači da svi pretpostavljaju da njihove

kupoprodajne aktivnosti ne mogu utjecati na cijene dionica

h) Količine svih investicija su dane i fiksne

- Navedene pretpostavke modela ukazuju na pretpostavke savršenog (potpuno efikasnog)

financijskog tržišta (nema trenja)

Dugovi se javljaju kao nerizična imovina

Stečaj (bankrot) se odvija bez troškova jer na tržištu nema trenja

- Imovina je savršeno likvidna, ne postoje legalna ograničenja, (?), transakcijski troškovi ili

trošak agenta

31

- Kritike

Krute teorijske pretpostavke modela

Djelovanje tržišta bez trenja, postojanje nerizične imovine

Problem izračuna ß

Prinosi na investicije više ovise o veličini nego o ß

Velike tvrtke jamče veću sigurnost investitoru, makar je prinos možda niši, pa

u njih radije ulažu

2. RAČUN DOBITI I GUBITKA (RDG) = IZVJEŠTAJ O DOBITI

- Objavljuje korisnicima učinkovitost poslovanja d.d-a (prema konceptu profita)

- Prikaz prihoda i rashoda ostvarenih u određenom vremenu

- Slika financijskih performansi d.d-a , tj. izraz učinkovitost tvrtke

- Primarno je opredijeljen robnim tokovima (jer je dobit obračunska, računovodstvena

kategorija)

- Dobit/profit određuju prihodi i rashodi od prodanih proizvoda i usluga

Ovi prihodi korigirani za ostale prihode i rashode samo se korigiraju za neto učinak

novčanih tokova

- Manje obvezujuća forma

Standardna računovodstvena forma

Izravna – sučeljavanje prihoda i rashoda

Neizravna – preko odnosa početnih i konačnih zaliha

- Tzv „upravljačke forme“ izvještaja i forme marginalne analize → problem ključnog troška

- Prihod → pozitivan učinak robnih tokova, tj. povećanje imovine društva

Poslovni prihodi (prihod od poslovanja) → najvažniji – od prodaje proizvoda i usluga

Ostali prihodi (financijski – prihodi od investicija; izvanredni – neuobičajeni prihodi)

- Rashod → negativan učinak robnih tokova, tj. smanjenje tokova imovine poduzeća

Poslovni rashodi (rashodi od poslovanja – sadržani u prodanim proizvodima i

uslugama)

Ostali rashodi (financijski i izvanredni (neuobičajeni) rashodi

- Dobit → službena izvještajna oznaka razlike rashoda i prihoda kroz određeno izvještajno

razdoblje

Zarade/profit (neto učinak robnih tokova korigiran za neto učinak financijskih

(novčanih) tokova

Računovodstveno kategorijalni aparat

3. UČINCI BONUSNIH EMISIJA

- Interna emisija dionica – koja povećava broj glavnih dionica d.d-a bez priljeva svježeg novca

Emisija bonusnih dionica mimo emisije dividendnih dionica ili provođenja postupka

dijeljenja dionica

Emisija bonusnih dionica konvertira poziciju zadržanih zarada i formiranih rezervi na

teret glavnice u poziciji uplaćenog kapitala društva

Na taj način bonusna emisija ima sve učinke emisije dividendnih dionica

Razlika je samo što emisija bonusnih dionica nije obavljena kao distribucija

izglasanih dividendi osim kod dijeljenja dionica, povećanje uplaćenog

kapitala

32

Povećanje dužničkog kapitala

Razlog → eliminacija rizika kada će se formirane rezerve u budućnosti utrošiti

za određene svrhe, tj. da će se zadržane zarade u budućnosti podijeliti

dioničarima u obliku dividendi

Smanjenje mogućnosti distribucije dividendi dioničarima na teret prošlih zarada i

raznih rezervi

Poboljšanje stavova kreditnih i drugih financijskih analitičara o d.d-u

↑ sigurnost za vjerovnike, ↑ oportunitete financiranja → stvara određenu

financijsku fleksibilnost

Povećanje izvjesnosti vlasnike glavnice

Veće dividende zato što drže veći broj dionica, pa se povećanje distribucije

dividendi niti ne objavljuje

4. TRGOVAČKI KREDITI (DOBAVLJAČKI)

- Oblik spontanog financiranja koji nastaje iz redovnih poslovnih transakcija poduzeća

(kupoprodaje proizvoda i usluga) zbog vremenskih razlika obračuna i plaćanja obračunatih

iznosa

- Sa stajališta troškova financiranja

Slobodni (besplatni) trgovački krediti

Naplatni trgovački krediti

- Slobodni trgovački krediti

Ne sadrže nikakav trošak financiranja

Obveza plaćanja u razdoblju od 8 dana koja se može produljiti do razdoblja od 90

dana, a iznad tog razdoblja potrebno je sklopiti ugovor o robnom kreditu

Značaj financiranja ovisi:

Uobičajenim rokovima tekućih plaćanja (8-90 dana) → kvalitativni čimbenik

Što je rok plaćanja duži, značaj trgovačkih kredita je veći jer veći dio

godišnje potrebe financira dobavljač

Obujmu poslovne aktivnosti → kvantitativni učinak

Veći obujam poslovnih aktivnosti – veće potrebe za inputima – veće

obveze prema dobavljačima – veći značaj financiranja pomoću

trgovačkih kredita

Troškovi financiranja

Bez troškova financiranja

Oportunitetni trošak kao rabat za plaćanje unaprijed naplatnog trgovačkog

kredita

Nose određeni trošak financiranja

Kada se odnose na produljenje roka plaćanja iznad onog uobičajenog (8

dana), tj. iznad onog za koji nije potrebno ugovoriti odgodu plaćanja

Diskont (plaćanje unutar uobičajenog)

Kamate (na odgodu plaćanja)

trošak trgovačkog kredita potrebno je svesti na godišnju razinu kao

aproksimativni trošak

efektivni trošak

- Cijena za produljeno plaćanje = cijena za uobičajeno plaćanje

33

- Trošak iskorištavanja mogućnosti plaćanja u duljem roku

- Naplatni trgovački kredit = razlika razdoblja plaćanja ukupnog i slobodnog trgovačkog kredita

13. KARTICA

1. IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NOVČANOG TOKA (U FINANCIJSKOM POLOŽAJU)

- Svojevrsni prikaz promjena između dvije bilance

- Riječ je o izvještaju koji govori o upotrebi i izvorima sredstava kroz izvještajno razdoblje

- Upotreba sredstava – svako povećanje imovine, tj. smanjenje obveza ili glavnice

Određena sredstva ili obveze su upotrjebljene za povećanje određenog oblika

sredstava ili smanjenje određene obveze, tj. za njenu likvidaciju

- Izvor sredstava – sredstva ili obveze koji se omogućili određenu upotrebu

Na taj način se javlja svako smanjenje imovine ili svako povećanje obveza i glavnice

kao izvor sredstava koji je omogućio određenu upotrebu

- Izvještaj o promjenama u financijskom položaju može se sastavljati na osnovi

Neto obrtnog kapitala

Novčanog toka

- Izvještaj o novčanom toku (ili izvještaj o financijskom položaju)

Sastavljen je na bazi novčanog toga

Dijelovi

Novčani tok od poslovnih aktivnosti

Formiranje poslovnog novčanog toka kroz poslovne zarade i

amortizaciju

Utjecaj kamata, poreza i distribucije vlasnicima na stanje novca

Promjene stanja ostale tekuće imovine i tekućih obveza

Novčani tok od investiranja

Nabava fiksne imovine

Likvidacije fiksne imovine

Novčani tok od financiranja

Emisija nove glavnice

Emisija novih dugova

Amortizacija dugova

- Analiza utjecaja kretanja na neto obrtni kapital svakom analitičaru dostupna kroz

sagledavanje promjena glavnice

2. NARASTAJUĆE STAVKE

- Oblik spontanog financiranja

- Ne izaziva troškove financiranja

a) Obračunate plaće

Ovise – o obujmu poslovne aktivnosti, veličini zaposlenih i uobičajenom načinu

isplate

b) Obračunati porez

Ovise – o obujmu poslovne aktivnosti, uobičajenom načinu isplate

c) Neraspodijeljena tekuća dobit

34

Ovise – o obujmu poslovne aktivnosti i uobičajenom načinu isplate

d) Trgovački krediti (besplatni i naplatni)

- Spontano financiranje smanjuje razinu potrebnog formalnog financiranja

3. OKRUPNJAVANJE DIONICA

- Suprotno postupku dijeljenja dionica

- Postupak smanjenja broja glavnih dionica društva iz istovremeno proporcionalno povećanje

njihove nominalne vrijednosti

- Provodi se zamjenom postojećih dionica (proporcionalno provedenom okrupnjavanju) manji

broj dionica

- Indikator poteškoća jer se može očekivati i smanjenje veličine dividendi (učinci suprotni

dijeljenju dionica)

- Pozitivan učinak → smanjenje transakcijskih troškova (povećanje stabilnosti dionica na

tržištu)

↓ transakcijskih troškova uz ↑ cijene dionica (fiksna komponenta)

- Usmjereno na postojeće dioničare (ne mijenja knjigovodstveno bogatstvo vlasnika)

4. VREDNOVANJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA PREMA ß

- ß koeficijent → mjeri intenzitet promjena prinosa na dionicu prema promjenama prinosa na

ukupno tržište dionica

ß>1 Regresijski pravac je strmiji, prinos na neku dionicu će se mijenjati brže od prinosa

na cjelokupno tržište

ß=1 Prinos vrijednosnog papira će se kretati proporcionalno prinosu na ukupno tržište

vrijednosnog papira

ß<1 Promjene prinosa na dionice će biti manje od promjene prinosa na cjelokupno

tržište

- ako je ß negativan, prinos na neki VP kretat će se u suprotnom smjeru od kretanja prinosa na

cjelokupno tržište VP

14. KARTICA

1. KONCEPT PROFITA

- Način rezoniranja o poslovanju na temelju prihoda i rashoda (kao o ekonomskih

kategorijama)

- Profit kao obračunska kategorija

Način razmišljanja (mnijenje)

≠ realnost

Rezultat konvencionalnog sučeljavanja prihoda i rashoda sadržanim u prodanim

proizvodima i uslugama

Problem utvrđivanja zbog problema vremenskog priznavanja prihoda i

rashoda (rezultat računovodstvene konvencije) i problem promjene troška

(ključni problem realnosti profita)

- Procjena troška

Pretpostavke trošenja

35

Pitanje cijena prilikom stjecanja inputa za proizvodnju

- Pretpostavke su glavni problem

- Problem realnosti profita

- Problemi s određivanjem iznosa amortizacije

Osnovica obračuna, izbor metode amortizacije, predvidivo vrijeme korištenja – ovisi i

amortizacijska stopa

Vrijednosti kod kojih ni jedna nije realna, a ni jedna od njih nije kriva

2. BANKARSKI KREDITI (KRATKOROČNI)

- Jedan od čestih oblika tekućeg financiranja poslovanja najrazličitijih organizacijskih oblika

poduzeća

- Obilježja

Dospijeće

Fleksibilnost

Kolateral

Kompenzirajući saldo

Trošak bankovnog kredita

1. Dospijeće i namjena

Dospijeće

Unutar godinu dana

Najčešći – oni koji dospijevaju za 3 mjeseca

Mogućnost obnavljanja kreditnog aranžmana, ali uz rizik promjene kamatnih

stopa (obnovljeni kredit uz tada važeću kamatnu stopu)

Namjena

Za financiranje povremenih potreba d.d-a za sredstvima

Nema neiskorištenih sredstava →to znači da će se koristiti za

financiranje fluktuirajuće tekuće imovine

- Alternativa držanju novca

Agresivna strategija usmjerena na povećanje profitne snage poslovanja tvrtke uz

prihvaćanje dodatnog rizika za reinvestiranja i rizika promjene kamatnih stopa

Alternativne strategije

36

Vrijeme potrebno da narasle potrebe izazovu oportuno povećanje

kapitala

Konzervativna – načelo sigurnosti (kapital se povećava prema očekivanim

maksimalnim potrebama)

Veće angažiranje kapitala i viši troškovi financiranja koji se ublažavaju

držanjem VP

Agresivna – načelo profitabilnosti

Troškovi kapitala viši od kratkoročnog financiranja (kapital se formira prema

početnim nižim potrebama=

2. Fleksibilnost

Mogućnost prilagođavanja bankarskog kredita potrebama poduzeća dužnika

Što je veća fleksibilnost, poduzeće ima veće mogućnosti njihova

prilagođavanja dinamici nastajanja i nestajanja potreba → minimalizacija

troškova kredita → jer neće imati neiskorištena sredstva

razlikovanje bankarskih kredita prema fleksibilnosti

fiksni kredit

okvirni kredit

revolving kredit

fleksibilnost je određena načinom njegova puštanja u tečaj i načinom njegova

vraćanja

Fiksni kredit

odobrava se i pušta u tečaj u jednokratnom ukupnom iznosu ugovorenog

kredita

najnepovoljnija varijanta (nema fleksibilnosti)

ima neiskorištenih sredstava na koja se plaćaju kamate

ako bi se vraćao u ratama, to bi mu povećalo fleksibilnost

Okvirni kredit

Odobrava se do određenog iznosa (okvira kredita) koji se ne može premašiti

Pušta se u tečaj prema zahtjevima korisnika kredita

Vraća se odjednom (moguće u ratama)

Fleksibilniji od fiksnog jer je moguće njegovo postupno puštanje u tečaj

37

Revolving kredit

Obnavljajući kredit

Kredit po tekućem račinu (kontokorentni) koji korisnik kredita otvara kod

banke kreditoru

Odobrava se do maksimalno odobrenog iznosa kredita za definirano

razdoblje trajanja kreditnog odnosa

Korisnik se može stalno ponovo zaduživati do maksimalnog iznosa kredita

nakon vraćanja dijela ili cijelog kredita

Smanjuje se opasnost od solventne napetosti jer nema rizika refinanciranja

Veća fleksibilnost za korisnika kredita nezgodna je za banke, pa one od njega

traže plaćanje viših kamatnih stopa ili eventualne troškove vezane za

povećanu fleksibilnost

3. Kolateral

Osiguranje kratkoročnih bankarskih kredita može se obaviti zalogom robe ili zalogom

isprave o vlasništvu robe

Po pravilu to su sigurni krediti

Zalogom robe, zalogom isprave o vlasništvu, zalogom potraživanja, prodajom

potraživanja, zalogom VP ili drugih utrživih pokretnina

Najjači kolateral kratkoročnih kredita – robne mjenice tvrtki

Vrste kredita

Akceptni kredit

Avalni kredit

Eskontni kredit

Kontokorentni kredit

Lombardni kredit

Rambursni kredit

Akceptni kredit

Akcept = prihvat mjenice

Banka je prihvatila robne mjenice svojih komitenata (ona postaje glavni

mjenični dužnik)

Mjenica je sigurna za njezina držatelja (iznos naplaćuje od banke, a

banka od korisnika akceptnog kredita koji je izvorno glavni mjenični

dužnik)

Avalni kredit

Aval = mjenično jamstvo

Banka posuđuje svoj kreditni ugled (avalizirana mjenica postaje mnogo

sigurnija)

Razlika u odnosu na akcept

O dospijeću mjenice, njen držatelj najprije se mora obratiti glavnom

mjeničnom dužniku za iskup (tek ako on ne može, obraća se banci)

Eskontni kredit (diskontni)

Zasniva se na emisiji i otkupu robnih mjenica

Nastaje na temelju otkupa robne mjenice uz diskont, tj. eskont prema

nominalnoj vrijednosti u mjenici

Kontokorentni kredit

38

Kredit po tekućem računu (tzv. „dozvoljeni minus“)

Varijanta revolving kredita

Lombardni kredit

Kredit temeljen na zalogu pokretnina (najpogodnije su one koje imaju

razvijeno sekundarno tržište)

Utrživi vrijednosni papiri, plemenite kovine, isprava o vlasništvu

nekih pokretnina (pomorski tovarni list ili konosman; skladišnica)

Rambursni kredit

Kombinacija lombardnog i akceptnog kredita

Koristi se u prekomorskoj trgovini gdje postoji značajno vrijeme od trenutka

isporuke (ukrcavanja robe na brod i stvarnog primitka kupljene robe)

Prodavatelj dokumente o isporuci (pomorski tovarni list), indosamentom

prenosi na rambursnu banku, a mjenicu vuče na kupca i indosamentnom

prenosi na rambursnu banku

Akceptom mjenice kupac prihvaća obvezu namire prodane svote, čije je

rambursna banka osigurava prema oba sudionika prekomorske trgovine

4. Kompenzirajući saldo

Iznos novca koji korisnik kratkoročnog kredita mora držati na računu kod banke za

vrijeme trajanja kreditnog odnosa

Funkcija – smanjiti kreditni rizik davatelja kredita

Kompenzirajući saldo poskupljuje troškove kredita za njegova korisnika (ima

neiskorištena sredstva na koja plaća kamate)

Može se ugovarati na dva načina

Minimalni iznos

Prosječni saldo

5. Trošak bankarskog kredita

Kamate koje se plaćaju kao naknada za primljena sredstva

Kamate na kratkoročne kredite

Jednostavne kamate

Diskontne kamate

Nadodane kamate na rate

Jednostavne kamate uz kompenzirajući saldo

Diskontne kamate uz kompenzirajući saldo

Problem troškova odobravanja kredita

3. REINVESTIRANJE DIVIDENDI

- Pozivaju se dioničari da reinvestiraju izglasane dividende zbog namjeravanih investicija (da

izglasane dividende ostave u d.d-u)

- Dividende se ne distribuiraju dioničarima koji su pristali na reinvestiranje

- Dugoročno oblikovani planovi

- Uspjeh oko 25% (oko 25% dioničara se upisuje u takve planove)

- Mogućnost dodatnog stjecanja dionica

- Prednosti

D.d. izbjegava negativne reakcije tržišta na smanjivanje dividendi

temeljne

39

Dioničari plaćaju manji porez nego na isplaćene dividende, ali ipak veći nego kad se

zarade zadržavaju

Povećava se lojalnost dioničara prema društvu (brinu se za svoje društvo, ulažu u

njega)

Dioničari mogu profitabilnije upotrijebiti primljene dividende nego da ih potroše ili

drže na računu (reinvestiranje bez troškova)

- Nedostatci

Za d.d. javljaju se transakcijski troškovi kod reinvestiranja (plan reinvestiranja je

skuplji za d.d. od zadržavanja zarada, ali jeftiniji od nove emisije)

Porezne prednosti zadržavanja zarada (bolje rješenje može biti zadržavanje zarada jer

se dividende oporezuju, pa zatim investiraju u d.d.)

Nužnost vođenja evidencija o stalnim investicijama (dividende se isplaćuju i

reinvestiraju kvartalno, pa je nužno voditi pravilnu evidenciju da bi se utvrdila njihova

nabavna vrijednost koja će se predočiti poreznim organima u slučaju prodaje dionica

kada investitor podliježe obvezi plaćanja poreza na kapitalne dobitke)

- Vrste planova reinvestiranja dividendi (razlikovanje)

Sa stajališta dionica koje su predmetom reinvestiranja dividendi

U postojeće dionice

U nove dionice

Prema limitima ulaganja

Prema određivanju cijene reinvestiranja

U visini tržišne cijene

Uz diskont (nove)

Prema načinu vođenja planova reinvestiranja dividendi

Vode d.d.

Brokerske kuće

Transferni agenti

- Reinvestiranje u postojeće dionice (stare dionice)

Kupnja postojećih dionica

Mogućnost malim dioničarima za investiranje uz niže transakcijske troškove (to rade

posrednici, pa su manji troškovi zbog velike količine)

Dionice se stječu po nižoj cijeni

- Reinvestiranje u nove dionice (novoemitirane)

U novoemitirane dionice korporacije koja distribuira dividende (oblik nove emisije

dionica)

Pravo reinvestiranje jer povećava kapital poduzeća

Jeftinije povećanje glavnice prema eksternoj emisiji

Dioničari kupuju dionice bez ikakvih troškova

- Reinvestiranje u postojeće i nove dionice

Reinvestiranje uz diskontnu cijenu

Važi za reinvestiranje dividendi u nove dionice

Predstavlja sredstvo stimulacije uključivanja dioničara u plan reinvestiranja

dividendi (povećava se značaj povećanja vlastitog kapitala d.d.-a)

40

Diskont kao razlika troškova emisije koju bi imalo kada bi se kapital povećao

preko potpisničkog sindikata i troškova koji terete povećanje vlasničke

glavnice

Planovi reinvestiranja prema vođenju

Mogu voditi d.d. i brokerske kuće

Plan kupnje dionica

Dodatna stjecanja dionica

Plan reinvestiranja dividendi koji dopušta kupnju dionica iznad visine

primljenih dividendi

Za postojeće dioničare

Plan kupnje dionica

Za širu investitorsku publiku

Pogodni za male investitore

Mogućnost razvodnjavanja kapitala

4. OBVEZNICE

- Predstavljaju instrumente formiranja dugoročnih dugova javnih d.d.-a

- Pisane usprave kojima se njihov izdavalac obvezuje da će vlasniku obveznice isplatiti

dinamikom naznačenom na obveznici iznose novčanih sredstava

- Dugoročni vrijednosni papiri (rokovi dospijeća dulji od 10 godina)

- Mogu glasiti na ime i na donosioca

- Bezuvjetno prenosivi VP (obveznice na ime se prenose preko klirinške kuće)

- Investicijski vrijednosni papiri s razvijenim sekundarnim tržištem

- Instrument financiranja d.d-a (instrument formiranja dugoročnih dugova javnih d.d.-a)

- Karakterizira načelo povratnosti u unaprijed utvrđenom roku dospijeća

- Obveznica izravno reagira na promjenu kamatnih stopa

Može se promatrati kroz međuovisnost obećanog prinosa na obveznicu

(nominalne/kuponske kamatne stope) i tržišne kamatne stope formirane prema

dospijeću same obveznice

- Vrijednost obveznice je određena prema kupcima i način njihova izvršenja

Nominalna vrijednost

Dospijeće

Nominalna (kuponska) kamatna stopa

Amortizacija (sistem amortizacije)

- Nominalna vrijednost

Pokazuje iznos novca s kojim će se držatelj obveznica suočiti u trenutku njihova

dospijeća, tj iznos novčanog izdatka s kojim se emitent suočava u trenutku dospijeća

preuzete obveze u obveznici

Iznos koji mora nadoknaditi emitent vlasnicima obveznica o dospijeću

Osnovica obračuna i isplate kamata

Cijene (tečajevi obveznica) se označavaju u relativnom iznosu prema nominalnoj

vrijednosti

- Dospijeće

Osnovno obilježje obveznica – načelo povratnosti (moraju imati unaprijed utvrđeno

dospijeće)

ključne

41

Dugoročno (najčešće iznad 10 godina)

- Nominalna (kuponska) kamatna stopa

U pravilu je fiksna

Osnovica za obračun kamata, a primjenjuje se na ostatak duga prema unaprijed

utvrđenoj dinamici obračuna

Dionice koje se prodaju uz diskont, ne nose kamatne stope

Kamatna stopa je fiksna ako se drže do dospijeća

Kamate su tipičan tekući dohodak zbog kojeg se kupuju obveznice

Pogodne za investitore orijentirane novčanom dohotku

Obveznice bez kupona →nominalna kamatna stopa nije onaj element bez kojeg ne bi

mogle postojati

Kapitalno dobitak → sekundarni izvor prinosa na obveznice

Jer ne treba očekivati značajnije oscilacije kod obveznica

- Obveznice su relativno sigurni VP

Imaju nadređeni položaj u hijerarhiji raspodjele poslovnih rezultata i likvidacijske

mase poduzeća

Pogodne za investitore s visokom averzijom prema riziku

- Amortizacija – likvidacija tražbine iz obveznica

Jednokratni sistem amortizacije (kuponske i bez kupona)

Višekratni (serijski) sistem amortizacije

Kombinirani sistem amortizacije

- Jednokratna amortizacija

Jednokratno dospijeće

Kuponske obveznice i obveznice bez kupona

Kuponske obveznice – isplata kamata tijekom vremena do dospijeća i iznos

nominalne vrijednosti o dospijeću

Obveznice bez kupona – prodaju se uz duboki diskont

Dospijeće je kraće nego kod kuponskih obveznica (manje od 10 godina)

Rizičniji od kuponskih obveznica

- Višekratna amortizacija

Rijetka pojava

Anuitetska amortizacija (obveznice s višekratnim dospijećem amortiziraju se

periodičnim isplatama jednakih anuiteta

Anuiteti se najčešće isplaćuju polugodišnje

Jednaki periodični anuiteti sastoje se od kamata i otplatne kvote

- Kombinirana amortizacija

Predviđa se postupna amortizacija dijela obveznica nakon proteka određenog broja

godina od same emisije

Osigurava se formiranjem fonda za amortizaciju obveznice

- Vrste obveznica

Kuponska obveznica

Obveznica bez kupona

Anuitetska obveznica

- Kuponska obveznica

42

Ima najsloženiji model novčanih tokova među obveznicama zbog dvije struje

novčanih tokova

Jedna je struja jednakih periodičnih (godišnjih) iznosa kuponskih kamata, a

druga je isplata nominalne vrijednosti obveznice o njezinom dospijeću

- Obveznica bez kupona

Obveznica s jednokratnim dospijećem koja ne nosi kamate

Prinos će se ostvariti tek o dospijeću u visini njezine nominalne vrijednosti

Investicija s jednokratnim ulaganjem i jednokratnim novčanim primitkom

Najjednostavniji model novčanog toga

- Anuitetska obveznica

Sastoji se od primitaka jednakih periodičnih (godišnjih) anuiteta (→ prinos)

Model je predstavljen diskontiranom strujom novčanih tokova do dospijeća

obveznica (isto kod svih obveznica)

Isplatom prvog anuiteta gubi se veza s nominalnom vrijednošću pa je otežana analiza

Može se prikazati kao portfolio obveznica bez kupona

To je vremenski portfolio jednakih obveznica bez kupona čije nominalne

vrijednosti odgovaraju iznosima konstantnih anuiteta

To omogućava usporedivost s ostalim vrstama obveznica i analizu

Odnos nominalne i tržišne kamatne stope jednak je kao i kod kuponske obveznice, ali

samo kod anuiteta obveznica nije ostala bez prvog anuiteta

U anuitetu je sadržan i dio nominalne vrijednosti

15. KARTICA

1. KONCEPT NOVČANOG TOKA

- Koncept rezoniranja o poslovanju temeljem primitaka i izdataka novca (priljevi i odljevi

novca)

- Novčani tok – razlika novčanih primitaka i novčanih izdataka

Vremenski i vrijednosno je nedvojbeno utvrđen

Ne reagira na različite pretpostavke jer predstavlja realnu kategoriju

povezanu sa stanjem novca u d.d.-u

može se prilagoditi novčanim tokovima iz poslovanja

Rezultat novčanih tokova

- Novčani primici – pozitivna kategorija jer predstavlja povećanje novca u d.d.-u

- Novčani izdaci – negativna kategorija jer predstavlja smanjenje stanja novca u poslu, tj. u

d.d.-u

- Profit VS novčani tok

Povezanost

U robno- novčanoj privredi postoji i roba i novac

Robno-novčani rokovi

Realizirane prihode treba naplatiti

Rashodi nastaju na temelju kupljenih materijala i drugih proizvoda i

usluga

43

Profit je pretpostavka stvaranja novca (profitabilna tvrtka stvara

novac)

Razlike

Sadržajne

Vremenske

Upotrebne prirode

2. NAZIVNE KARAKTERISTIKE OBVEZNICA

1. Nominalna vrijednost

2. Dospijeće

3. Nominalna (kuponska) kamatna stopa

4. Sistem amortizacije

- Nominalna vrijednost

Pokazuje iznos novca s kojim će se držatelj obveznica suočiti u trenutku njihova

dospijeća, tj. iznos novčanog izdatka s kojim se emitent suočava u trenutku dospijeća

preuzete obveze u obveznici

Iznos koji mora nadoknaditi emitent vlasnicima obveznica o dospijeću

Osnovica obračuna i isplate kamata kao i osnovca svih potraživanja prema njihovom

emitentu u redovnom postupku naplate kao i u mogućim sudskim sporovima

- Dospijeće

Osnovno obilježje obveznica – načelo povratnosti (moraju imati unaprijed utvrđeno

dospijeće)

Dugoročno (najčešće iznad 10 godina)

- Nominalna (kuponska) kamatna stopa

Osnovica za obračun kamata, a primjenjuju se na ostatak duga prema unaprijed

utvrđenoj dinamici obračuna

U pravilu je fiksna

Postojanje obveznice bez kupona pokazuje da nominalna kamatna stopa nije onaj

element bez kojeg ne bi mogle postojati obveznice

Kamate su tipičan tekući dohodak zbog kojeg se kupuju obveznice

Pogodne za investitore orijentirane novčanom dohotku)

- Sistem amortizacije

Jednokratni (kuponske obveznice i obveznice bez kupona)

Višekratni (serijski)

Kombinirani

Likvidacija tražbine iz obveznice

Jednokratna amortizacija obveznica

𝐼 = 𝑖 × 𝑁

Kuponske obveznice

Isplaćuju se kamate tijekom vremena do dospijeća i iznos nominalne

vrijednosti o dospijeću

Obveznice bez kupona

Posebna varijanta s jednim dospijećem

Ne nose kamate, a amortiziraju se isplatom nominalne vrijednosti o

dospijeću

Ključne

Osnovni sistem

44

Prodaju se uz duboki diskont i ne izdaju se s dospijećem duljim od 10

godina

Rizičnije su

Prednosti za emitenta

U cijelom razdoblju trajanja kreditnog odnosa raspolaže s ukupnim

iznosom pribavljenih sredstava koja može više obrnuti

Za dulje vrijeme zadržava financijsku strukturu

Nedostatci za emitenta

Teret duga pada odjednom

o Može izazvati poteškoće sa solventnošću

Prednosti za vlasnika obveznice

Uložena sredstva se vraćaju odjednom, pa ne treba voditi računa o

replasmanu

Nedostatci za vlasnika obveznice

Veći rizik ulaganja u obveznice s jednokratnim dospijećem jer u

slučaju da je emitent insolventan, ugrožena mu je cjelokupna

nominalna vrijednost (pogotovo kod obveznice bez kupona)

Višekratna amortizacija obveznica

Obveznice s višekratnim (serijskim) dospijećem amortiziraju se periodičnim

isplatama jednakih anuiteta

Anuiteti se najčešće isplaćuju polugodišnje

Jednaki periodični anuiteti sastoje se od kamata i otplatne kvote

Struktura anuiteta mijenja se tijekom njihove isplate tako da se postupno

smanjuju kamate, a povećava otplatna kvota

𝐴 =(1+𝑘)𝑇×𝑘

(1+𝑘)𝑇−1

Prednosti za emitenta

Protokom vremena od trenutka emisije se smanjuje teret duga i

kamata koje treba servisirati → smanjen je pritisak na solventnost o

dospijeću

Nedostatci za emitenta

Periodičnim isplatama anuiteta se smanjuju raspoloživa sredstva

(manje puta se mogu „obrnuti“ – mora nadoknaditi manjak iz drugih

izvora)

Prednosti za vlasnike obveznica

Smanjen rizik jer se može pratiti solventnost emitenta

Protekom vremena se smanjuje vrijednost uložene glavnice koja

može biti ugrožena

Nedostatci za vlasnike obveznica

Sredstva se vlasnicima vraćaju usitnjena pa ih moraju stalno

replasirati, čime se izlažu riziku promjene kamatnih stopa

3. VRIJEDNOST BANKARSKIH KREDITA

- KAMATNA STOPA NA KREDITE (??)

- Trošak bankarskog kredita – kamatna stopa koja se plaća kao naknada za primljena sredstva

45

- Kratkoročni financijski odnosi → jednostavni kamatni račun

- Dugoročni financijski odnosi → složeni kamatni račun

- Kamate na kratkoročne kredite

Jednostavne kamate

Diskontne kamate

Nadodane kamate na rate

Jednostavne kamate uz kompenzirajući saldo

Diskontne kamate uz kompenzirajući saldo

- Jednostavne kamate

Kredit se pušta u tečaj odobravanjem ukupne nominalne vrijednosti kredita na račun

korisnika kredita koji je otvoren kod banke kreditora

Vraća se odjednom

Nominalna vrijednost zajma i nominalne kamate plaćaju se na kraju

kreditnog odnosa

Nominalna kamatna stopa razlikuje se od efektivne ako kreditni odnos ne traje

godinu dana (kako se povećava nominalna kamatna stopa, povećava se i efektivna

kamatna stopa)

Efektivna je UVIJEK veća od nominalne kada je kredit uzet na manje od 1 godine

Jednogodišnji zajam

𝑘𝑒 =𝑘𝑎𝑚𝑎𝑡𝑒

𝑝𝑟𝑖𝑚𝑙𝑗𝑒𝑛𝑖 𝑖𝑧𝑛𝑜𝑠

Ispodgodišnji zajam

𝑘𝑒 = (1 + 𝑘𝑛)𝑚 − 1

ke – efektivna kamatna stopa

kn – nominalna kamatna stopa

m – trajanje zajma prema godini

m – odnos dana trajanja kredita i broja dana u godini

- Diskontne kamate

Kredit se pušta u tečaj odobravanjem nominalne vrijednosti kredita umanjene za

iznos diskontnih kamata na određeni račun korisnika kredita koji je otvoren kod

banke kreditora

Vraća se odjednom

Korisnik kredita vraća cjelokupnu nominalnu vrijednost kredita, tako da su

kamate plaćene unaprijed

Debitor prima nominalnu vrijednost umanjenu za kamate

Isto se efektivna kamatna stopa razliku od nominalne kamatne stope kada je vrijeme

trajanja kreditnog odnosa kraće od jedne godine

Jednogodišnji zajam

𝑘𝑛 =𝑑𝑖𝑠𝑘𝑜𝑛𝑡

𝑝𝑟𝑖𝑚𝑙𝑗𝑒𝑛𝑖 𝑖𝑧𝑛𝑜𝑠=

𝐷

𝑁−𝐷

Kamatna stopa

𝑘𝑛 =𝑘𝑑

1−𝑘𝑑

Ispodgodišnji zajam

𝑘𝑒 = (1 +𝐷

𝑁−𝐷)𝑚 − 1

D – diskont (nominalne kamate)

Temeljne skupine

46

N – nominalna vrijednost zajma

M – broj razdoblja u godini

Nominalna kamatna stopa veća je od stope diskonta jer se kamate plaćaju

unaprijed

- Nadodane kamate

Pušta se u tečaj odobravanjem nominalne vrijednosti kredita

Tipičan oblik potrošačkog oblika (pušta se u tečaj plaćanjem robe kupljene na

potrošački kredit umjesto odobravanjem naznačenog iznosa na račun korisnika

kredita)

Vraća se postupno (razlika od drugih oblika) → rate

Kamate se nominalnom kamatnom stopom obračunavaju na iznos duga i nadodaju

na nominalnu vrijednost duga koji se vraća u jednakim obrocima kroz vrijeme (1

godina)

Efektivna ≠ nominalna kamatna stopa (t<1 godine)

Aproksimativna kamatna stopa

𝑘𝑎 =𝑘𝑎𝑚𝑎𝑡𝑒

𝑝𝑟𝑖𝑚𝑙𝑗𝑒𝑛𝑖 𝑖𝑧𝑛𝑜𝑠 2⁄

Efektivna kamatna stopa → metoda interne stope profitabilnosti putem otplatnih

rata izračunatih anuitetskim faktorom

4. OTKUP VLASTITIH DIONICA

- D.d. može (privremeno) otkupiti svoje glavne dionice

- Nakon provedenog otkupa, dionice postaju trezorske čime gube sva prava (mogu se ponovo

prodati)

- Razlozi provođenja otkupa

Sprječavanje pada vrijednosti običnih dionica na tržištu

Stabilizacija cijena postojećih dionica prije otpočinjanja nove emisije

Osiguranje potrebnog broja dionica za obećane konverzije i prava kupnje dionica

Osiguranje potrebnog broja dionica radi izvođenja određenih poslovnih kombinacija

Osiguranje potrebnog broja dionica za izvršenje njihove podjele izvršnim tijelima

društva ili zaposlenicima

Reakcija na zlonamjerne poteze na tržištu kapitala

- Donatorske dionice

- Kontrakcija aktivne i pasive (bilance) poduzeća (↓A i ↓P)

Ako se obnavlja novčanim sredstvima kojima raspolaže d.d.

Kontrakcija u pasivi

Na teret vlasničke glavnice d.d.-a

Smanjenje knjigovodstveno prikazanog učešća vlasničke glavnice u

strukturi kapitala

Kontrakcija u aktivi

Otkupljene vlastite dionice NISU imovina društva jer su izgubile imovinska

prava i profitna obilježja (dok su u trezoru)

Mogu se prodati u svakom trenutku, pa predstavljaju određeni potencijal

povećanja imovine društva

- Otkupom vlastitih dionica, rastu zarade po dionici (EPS)

47

Razlog – zarade se dijele na manji broj običnih dionica (koji preostaje nakon

provedenog otkupa vlastitih dionica)

- Pretpostavlja se da kada poduzeće otkupljuje dionice → ima dobar plan

Zato dioničari ne žele prodati samo tako, već žele premiju

- Ako se vlastite dionice otkupljuju posuđenim novcem, smanjuje se udio vlasničke glavnice, a

povećava udio duga u strukturi kapitala

- Alternativa politici dividendi

Potencijal rasta cijena dionica

Novac izlazi iz poduzeća u obje alternative

Sposobnost zarađivanja je u obje alternative ista

Iste zarade na manji broj dionica (↑EPS)

Očekivani rast cijela dionica (↑PPS= ↑EPS X P/E (konstantan))

Pitanje reakcije tržišta

Premija na tržišnu cijenu

o D.d. mora ponuditi dioničarima kod otkupa

o Nisu spremni prodati dionice po fer tržišnoj cijeni jer po njoj

mogu prodati bilo kojem drugom investitoru

Ciljani otkup

o Dogovor s otkupu s pojedinačnim vlasnicima većih paketa

dionica

16. KARTICA

1. PROFIT VS. NOVČANI TOK

- Profit ≠ realnost

- Novčani tok = realnost (vremenski nedvojbeno utvrđeni)

- Profit = razlika prihoda i rashoda prodanih proizvoda i usluga

- Povezanost

U robno-novčanoj privredi postoji i roba i novac

Prihode treba naplatiti

Rashodi nastaju temeljem kupnje potrebnih roba (materijala i drugih roba i

usluga)

Profit je pretpostavka stvaranja novca

Dugoročno gledano – profitabilno poduzeće stvara novac

- Razlike

Sadržajne

Vremenske

Upotrebne prirode

- Sadržajne razlike

Svaki prihod ne mora postati i novčani primitak, kao što i svaki novčani primitak ne

znači nastajanje prihoda

Svaki izdatak ne mora postati rashodom, ali ni svaki rashod rezultirati novčanim

izdacima (npr. amortizacija)

- Vremenske razlike

48

Nastajanje prihoda i primitaka (izdataka i rashoda) najčešće se ne poklapa

Prihodi prethode rashodima jer se prodaje na kredit

Izdaci prethode rashodima jer je najprije potrebno nabaviti materijal koji će se tada

potrošiti

Moguć i obrnuti redoslijed (kada je između poslovnih subjekata avansno plaćanje)

Veličina profita i čistog novčanog toka će se UVIJEK razlikovati zbog razlike

računovodstvenog i financijskog tretmana amortizacije

- Upotrebna priroda

Čisti novčani tok se aproksimira pomoću koncepta profita, a razlika je u iznosu

amortizacije

ČNT = neto profit uvećan za amortizaciju (ZNKP+A)

- Sadržajne i vremenske razlike koncepta profita i čistog novčanog toka

2. KONCEPT AMORTIZACIJE OBVEZNICA

Jednokratni

Višekratni (serijski)

Kombinirani

- Jednokratna amortizacija obveznica

Kuponske obveznice i obveznice bez kupona

Kuponske obveznice

Isplaćuju se kamate tijekom vremena do dospijeća i iznos nominalne

vrijednosti o dospijeću

Obveznice bez kupona

Poslovna varijanta s jednim dospijećem

Ne nose kamate, a amortiziraju se isplatom nominalne vrijednosti o

dospijeću obveznice

Prodaju se uz diskont i ne izdaju se s dospijećem duljim od 10 godina

Rizičnije su

Prednosti za emitenta

U cijelom razdoblju trajanja kreditnog odnosa raspolaže s ukupnim iznosom

pribavljenih sredstava koja se može više puta obrnuti

Osnovni sistem

49

Za dulje vrijeme zadržava ciljanu financijsku strukturu

Nedostatci za emitenta

Teret duga pada odjednom (može izazvati poteškoće sa solventnošću)

Prednosti za vlasnika obveznice

Uložena sredstva vraćaju se odjednom, pa ne treba voditi računa o

replasmanu

Nedostatci za vlasnika obveznice

Veći rizik ulaganja u obveznice s jednokratnim dospijećem, jer u slučaju da je

emitent insolventan, ugrožena mu je cjelokupna nominalna vrijednost

(pogotovo kod obveznice bez kupona)

𝐼 = 𝑖 × 𝑁

I = iznos periodičnih kamata (godišnjih)

i = jedinične nominalne kamate

N = nominalna vrijednost obveznice

- Višekratna (serijska) amortizacija obveznica

Obveznice s višekratnim (serijskim) dospijećem se amortiziraju periodičnim isplatama

jednakih anuiteta

Anuiteti se najčešće isplaćuju polugodišnje

Jednaki periodični anuiteti sastoje se od kamata i otplatne kvote

Struktura anuiteta mijenja se tijekom njihove isplate tako da se postupno smanjuju

kamate, a povećava otplatna kvota

Prednosti za emitenta

Protokom vremena od trenutka emisije se smanjuje teret duga i kamata koje

treba servisirati → smanjen je pritisak na solventnost o dospijeću obveznica

Nedostatci za emitenta

Periodičnim isplatama anuiteta se smanjuju raspoloživa sredstva (manje puta

se mogu „obrnuti“)

Prednosti za vlasnike obveznica

Smanjen rizik ulaganja jer se može pratiti solventnost poduzeća (emitenta)

Protekom vremena se smanjuje vrijednost uložene glavnice koja može biti

ugrožena

Nedostatci za vlasnike obveznica

Sredstva se vlasnicima vraćaju usitnjena, pa ih moraju stalno replasirati čime

se izlažu riziku promjene kamatnih stopa

𝐴 =(1+𝑘)𝑇×𝑘

(1+𝑘)𝑇−1

A = jednaki godišnji anuitet

T = vrijeme do dospijeća

- Kombinirana amortizacija

Provodi se da bi se istakle prednosti i ublažili nedostatci ovih dvaju osnovnih načina

amortizacije obveznica

Predviđa se postupna amortizacija dijela obveznica nakon proteka određenog broja

godina od same emisije

Amortizacija se osigurava formiranjem fonda za amortizaciju obveznica

Kuponske

obveznice

Anuitetska

obveznica

50

Fond se otvara kod banke ili druge financijske institucije koja upravlja sredstvima

fonda i koristi ih za postupni otkup određenog dijela obveznica u cijelosti

Na taj se način amortizacija odvija češće nego kod jednokratnog načina, ali još uvijek

rjeđe nego kod višekratnog

Zadržava sva tipična svojstva „klasičnih“ obveznica

- Problem anuitetskih obveznica

Već prvom isplatom anuiteta gube svaku vezu s nominalnom vrijednošću uz koju su

izdane

Razlog – isplata anuiteta isplaćuje i dio nominalne vrijednosti obveznice

Tretiraju se kao skup obveznica bez kupona jednakih nominalnih vrijednosti s

različitim vremenom do dospijeća

Kao takve se mogu analizirati primjenom standardiziranih postupaka i alata

analize standardnih obveznica s jednokratnim dospijećem

3. TROŠAK BANKARSKOG ZAJMA

- Trošak bankarskog kredita – kamatna stopa koja se plaća kao naknada za primljena sredstva

- Kratkoročni financijski odnosi → jednostavni kamatni račun

- Dugoročni financijski odnosi → složeni kamatni račun

- Kamate na kratkoročne kredite

Jednostavne kamate

Diskontne kamate

Nadodane kamate na rate

Jednostavne kamate uz kompenzirajući saldo

Diskontne kamate uz kompenzirajući saldo

- Jednostavne kamate

Kredit se pušta u tečaj odobravanjem ukupne nominalne vrijednosti kredita na račun

korisnika kredita koji je otvoren kod banke kreditora

Vraća se odjednom

Nominalna vrijednost zajma i nominalne kamate plaćaju se na kraju

kreditnog odnosa

Nominalna kamatna stopa razlikuje se od efektivne ako kreditni odnos ne traje

godinu dana (kako se povećava nominalna kamatna stopa, povećava se i efektivna

kamatna stopa)

Efektivna je UVIJEK veća od nominalne kada je kredit uzet na manje od 1 godine

Jednogodišnji zajam

𝑘𝑒 =𝑘𝑎𝑚𝑎𝑡𝑒

𝑝𝑟𝑖𝑚𝑙𝑗𝑒𝑛𝑖 𝑖𝑧𝑛𝑜𝑠

Ispodgodišnji zajam

𝑘𝑒 = (1 + 𝑘𝑛)𝑚 − 1

ke – efektivna kamatna stopa

kn – nominalna kamatna stopa

m – trajanje zajma prema godini

m – odnos dana trajanja kredita i broja dana u godini

- Diskontne kamate

Temeljne skupine

51

Kredit se pušta u tečaj odobravanjem nominalne vrijednosti kredita umanjene za

iznos diskontnih kamata na određeni račun korisnika kredita koji je otvoren kod

banke kreditora

Vraća se odjednom

Korisnik kredita vraća cjelokupnu nominalnu vrijednost kredita, tako da su

kamate plaćene unaprijed

Debitor prima nominalnu vrijednost umanjenu za kamate

Isto se efektivna kamatna stopa razliku od nominalne kamatne stope kada je vrijeme

trajanja kreditnog odnosa kraće od jedne godine

Jednogodišnji zajam

𝑘𝑛 =𝑑𝑖𝑠𝑘𝑜𝑛𝑡

𝑝𝑟𝑖𝑚𝑙𝑗𝑒𝑛𝑖 𝑖𝑧𝑛𝑜𝑠=

𝐷

𝑁−𝐷

Kamatna stopa

𝑘𝑛 =𝑘𝑑

1−𝑘𝑑

Ispodgodišnji zajam

𝑘𝑒 = (1 +𝐷

𝑁−𝐷)𝑚 − 1

D – diskont (nominalne kamate)

N – nominalna vrijednost zajma

M – broj razdoblja u godini

Nominalna kamatna stopa veća je od stope diskonta jer se kamate plaćaju

unaprijed

- Nadodane kamate

Pušta se u tečaj odobravanjem nominalne vrijednosti kredita

Tipičan oblik potrošačkog oblika (pušta se u tečaj plaćanjem robe kupljene na

potrošački kredit umjesto odobravanjem naznačenog iznosa na račun korisnika

kredita)

Vraća se postupno (razlika od drugih oblika) → rate

Kamate se nominalnom kamatnom stopom obračunavaju na iznos duga i nadodaju

na nominalnu vrijednost duga koji se vraća u jednakim obrocima kroz vrijeme (1

godina)

Efektivna ≠ nominalna kamatna stopa (t<1 godine)

Aproksimativna kamatna stopa

𝑘𝑎 =𝑘𝑎𝑚𝑎𝑡𝑒

𝑝𝑟𝑖𝑚𝑙𝑗𝑒𝑛𝑖 𝑖𝑧𝑛𝑜𝑠 2⁄

Efektivna kamatna stopa → metoda interne stope profitabilnosti putem otplatnih

rata izračunatih anuitetskim faktorom

4. FINANCIRANJE EMISIJOM VRIJEDNOSNIH PAPIRA

- Tipična neizravna metoda financiranja d.d.-a

- Značajnu ulogu imaju posrednici i organizirana tržišta kapitala (ovaj oblik financiranja iziskuje

i dodatne troškove)

- Prednosti prema izravnom financiranju

Mogućnost pribavljanja potrebnog kapitala

Mobilnost kapitala – moguće intervencije menadžmenta na tržištu kapitala kako bi se

poboljšala struktura kapitala

52

Izvođenje poslovnih kombinacija s lakoćom

- Nedostaci emisije vrijednosnih papira

Troškovi emisije

Glavni nedostatak → provizija posrednicima + troškovi

Tržišna zavisnost kapitala poduzeća (rizik)

- Financiranje poslovanja emisijom vrijednosnih papira omogućuje pribavljanje većih svota

kapitala nego izravnim kontaktima s financijerima

- 2 osnovne karakteristike koji mu daju prednost za pribavljanje većih svota kapitala

Podijeljenost ukupnog kapitala na manje zaokružene apoene – VP

Laka prenosivost troška iz VP

Diversifikacija ulaganja → smanjenje rizika

- Troškovi emisije (glavni nedostatak)

Troškovi emisije se smanjuju s porastom veličine emisije

Degresija troškova emisije zato što imaju fiksnu komponentu

Ključno je učinkovito korištenje VP za formiranje kapitala d.d.-a zbog VELIČINE

potrebnog kapitala

isplate se velike emisije

emisija VP ne može biti alternativa nekim drugim načinima povećanja

kapitala u manjim iznosima

Oportunost emisije se može prosuđivati tek prema inkrementima značajnijeg

povećanja kapitala d.d.-a

- Tržišna ovisnost kapitala

Podložnost kapitala utjecajima financijskih tržišta

Vlasnici d.d.-a izloženi riziku da izgube kontrolu, a manji vlasnici izloženi riziku od

promjene poslovne politike d.d.-a, tj. politike dividendi

- Posrednici imaju indirektnu funkciju zaštite investitora (garantiraju kvalitetu VP)

17. KARTICA

1. FINANCIJSKI TRETMAN AMORTIZACIJE

- Računovodstveno stajalište (profit)

amortizacija je nedvojbeno trošak, odnosno rashod

njezina uloga – rezervirati novac iz naplaćenog prihoda od prodaje proizvoda i usluga

za nadoknadu potrošene fiksne imovine nakon isteka vijeka njezina efektuiranja

- financijski gledano (novčani tok)

amortizacija je obračunski trošak iza kojeg ne slijedi nikakav novčani izdatak

(amortizacija → nenovčani tok)

amortizacija = slobodan novac raspoloživ za različite namjere

zamjena se ne mora izvršiti

amortizacija je svojevrsni izvor (dugoročnog) financiranja

2. RAČUNOVODSTVENI I POREZNI TRETMAN KOD PREMIJE I DISKONTA OBVEZNICA

- Premija – smanjenje kamata koje je nastalo zbog većih iznosa novčanih sredstava koje je

poduzeće primilo nakon emisije obveznica uz premiju prema nominalnoj vrijednosti

53

- Računovodstveni tretman – evidentira se kao smanjenje kamata

Isplaćeno putem premije na osnovicu za obračun kamata (nominalna vrijednost) u

trenutku njihove emisije

- Porezni tretman – umanjuje iznos neoporezivih izdataka iz dobiti (zarada/poslovnog

rezultata) poduzeća

Umanjuje iznos periodično iskazanih kamata koje se mogu otpisati na teret

oporezivog poslovnog rezultata

- Obveznice su emitirane po cijeni većoj od nominalne

Knjigovodstvena pozicija povećava iznos nominalne vrijednosti obveznica

- Diskont (u prodaji obveznica) → iznos kamata plaće neizravno prilikom primanja novca od

emisije

Jer je emitent primio manji iznos novčanih sredstava od nominalne vrijednosti

emisije obveznica

Porezni tretman – unaprijed plaćen iznos kamata

Računovodstveni tretman – treba ga amortizirati do dospijeća obveznica

3. AKCEPTNI KREDIT

- Vrsta kratkoročnog bankarskog kredita

- Akcept – prihvat mjenice

- Kredit koji nastaje činjenicom da je banka prihvatila robne mjenice svojih komitenata

- Kada banka akceptira mjenicu, ona je prihvaća na način da prestaje glavni mjenični dužnik

koji solidarno odgovara za iskup robne mjenice s drugim glavnim mjeničnim dužnicima

- Akceptirana mjenica je mnogo sigurnija za njezina držatelja jer će iznos mjenice naplatiti od

banke, a sama banka će se namiriti od korisnika akceptnog kredita (koji je izvorno glavni

mjenični dužnik)

4. INVESTICIJSKO BANKARSTVO

- Posredovanje pri emisijama vrijednosnih papira i uopće posredovanje prilikom financiranja

projekata

- Investicijske banke – financijske institucije koje posreduju pri emisijama vrijednosnih papira

na principu trgovine

Veletrgovci vrijednosnih papira

- Princip trgovina → preuzimaju vrijednosne papire od emitenata (proizvođača) i distribuiraju

ih kanalima trgovačke mreže definitivnim investitorima (kupcima)

U osnovi njihova poslovanja je ISKLJUČIVO trgovina VP, a NE posredovanje između

investitora i primarnih emitenata VP

- Za razliku od investicijskih fondova, investicijski bankari ne emitiraju sekundarne VP pomoću

kojih otkupljuju VP emitirajućih kuća

- Funkcije investicijskih bankara

Savjetodavna

Distributivna

Potpisnička

- Savjetodavna funkcija

Investicijski bankari savjetuju svoje klijente prilikom oblikovanja i pripreme emisije

VP, te pri samom njezinom provođenju

54

- Distributivna funkcija

Investicijski bankari distribuciju emitiranih vrijednosnih papira obavljaju putem svoje

mreže filijala (šaltera) i putem trgovaca specijalista – dilera s kojima imaju

neformalne poslovne aranžmane

Na taj način osiguravaju široku mrežu prodajnih mjesta preko kojih se obavlja

cjelokupna distribucija emitiranih VP koju sam emitent ne bi mogao izravno osigurati

Razgranatost distribucijske mreže je preduvjet samog uspjeha namjeravane emisije

VP (jedan od razloga za sindikat)

Udruživanjem u sindikat, investicijski bankari proširuju distribucijsku mrežu

- Potpisnička funkcija

Potpisivanje označava da investicijski bankar preuzima rizik emisije VP

Ovom funkcijom jamče uspjeh emisije uz cijenu VP utvrđenu ugovorom o upravljanju

emisijom VP koja se nudi cjelokupnoj javnosti na kupnju

Ključna funkcija investicijskih bankara za većinu emitirajućih d.d.-a

Investicijski bankari ostvaruju prihode iz razlike u cijeni VP

Investicijski bankari NE preuzimaju rizik svih emisija VP

Za one koje smatraju previše rizičnim → isključivo posredovanje bez

potpisivanja emisije

- Posrednički sindikat

Sindikat investicijskih bankara koji se udružuju za otkup jedne emisije

Formira ga vodeći investicijski bankar koji pregovara s potencijalnim emitentom

18. KARTICA

1. POTPISNIČKI SINDIKAT

- Sindikat investicijskih bankara koji se udružuju za otkup jedne emisije

- Formira ga vodeći investicijski bankar koji pregovara s potencijalnim emitentom

- Posluju kao veletrgovina

- Vodeći investicijski bankar (voditelj emisije) kontaktira s emitentom ili je njegov stalni

savjetnik

- On obavlja sve potrebne analize i savjetuje emitenta kako bi se oblikovala emisija koju će

najbolje prihvatiti tržište kapitala

- On nastoji formirati potpisnički sindikat (preuzima funkciju vodećeg investicijskog bankara)

- Razlozi za formiranje sindikata

Preuzimanje rizika (izvršenje potpisničke funkcije)

Osiguranje široke distributivne mreže

Povećanje atraktivnosti emisije

Potrebna sredstva za otkup emisije

- Zbog postojanja znatnih fiksnih troškova emisije VP njezina je oportunost, funkcija veličine

same emisije

- Uključivanjem većeg broja investicijskih bankara u određenu emisiju VP putem potpisničkog

sindikata postiže se iskorištavanje principa ekonomije razmjera

Iz knjige

Sa prezentacija

55

- Proces distribucije:

- Sindikat investicijskih bankara osniva se i posluje za svaki posao emisije VP pojedinačno

- Grupu prodavatelja čine trgovci specijalisti i dealerski šalteri članica potpisničkog sindikata

- Uobičajeno se grupa prodavatelja formira ugovorom

- Sastavni dio ugovora jesu kvote ukupne emisije, koje preuzima pojedinačni dealer

- Distribucijska mreža ostvaruje prihode kroz razliku u cijeni između one koju plaća krajnji

kupac i one koju ostvaruje emitirajuća kuća

Ta se ukupna razlika u cijeni naziva potpisnički raspon

- Potpisnički raspon – izražava se u postotku od tržišne cijene emitiranih VP

Izvor zarade trgovine VP

Vodeći investicijski bankar

Potpisnički sindikat

Grupa prodavatelja

2. AVALNI KREDIT

- Aval = mjenično jamstvo

- Neutralni bankarski posao

Nije riječ o doslovnom kreditu jer je aval mjenično jamstvo

- Može se smatrati kreditom jer kod bankarskog avala banka posuđuje svoj kreditni ugled,

čime tako avalirana mjenica postaje mnogo sigurnija nego da za njezin iskup ne jamči banka

- Razlika je u odnosu na akcept mjenice što se o dospijeću mjenice njezin držatelj najprije mora

obratiti glavnome mjeničnom dužniku za iskup

- Ako glavni mjenični dužnik ne može iskupiti mjenicu, nakon obavljenog protesta mjenice

njezin se držatelj može naplatiti od banke na temelju danog mjeničnog jamstva

3. VRIJEDNOST OBVEZNICA S KUPONOM

- Ovisi o odnosu nominalne i tržišne (zahtijevane) kamatne stope

Kada su one jednake, vrijednost obveznice jednaka je nominalnoj

PODUZEĆE EMITENT

VODEĆI INVESTICIJSKI BANKAR

POTPISNIČKI SINDIKAT

GRUPA PRODAVATELJA - DEALERI

BURZOVNI MEŠETARI - BROKERI

KRAJNJI KUPCI

TRGOVINA NA

VELIKO

TRGOVINA NA

MALO

56

Ako je nominalna kamatna stopa veća od tržišne, vrijednost obveznice bit će veća od

nominalne jer takva investicija osigurava viši prinos od onog koji investitori

zahtijevaju, pa zato su spremni platiti višu cijenu

Ako je nominalna manja od tržišne, obveznice nose niži prinos od zahtijevanog

Investitori nisu spremni za obveznicu platiti nominalni iznos pa se ona

prodaje uz diskont

𝐵0 = 𝐼𝑡 × 𝐼𝑉𝑘𝑡 + 𝑁 × 𝐼𝐼𝑘

𝑡 𝑖𝑙𝑖 𝐵0 = 𝐼𝑡 ×(1+𝑘𝑏)𝑇−1

(1+𝑘𝑏)𝑇×𝑘𝑏+ 𝑁 ×

1

(1+𝑘𝑏)𝑇

It – periodične kamate, kuponske kamate

N – nominalna vrijednost

B0 – tekuća cijena

kb – zahtijevani prinos

T – dospijeće

- Prognoza novčanih tokova od obveznice

Periodične isplate jednakih kuponskih kamata

Iznos jednakih periodičnih kamata računa se prema formuli It=i×N

Isplata nominalne vrijednosti po dospijeću

- Prinos kod kuponskih obveznica se jednokratno amortizira (ima dvije struje novčanih tokova)

- Model vrijednosti kuponske obveznice izračunava njezinu teorijsku cijenu kao sadašnju

vrijednost očekivanih novčanih tokova do vremena dospijeća obveznice

- Kuponska obveznica ima najsloženiji model novčanih tokova među obveznicama (zbog dvije

struje novčanih tokova)

- Tržišna cijena obveznica kotira u postotku od nominalne vrijednosti obveznice

- Cijena kuponskih obveznica ovisi o blizini dana kada dospijevaju najbliže kuponske kamate

- Treba razlikovati bruto i neto cijenu, a njihova je razlika predstavljena naraslim kamatama

obveznice

Kuponska kamata koju je držatelj zaradio od zadnje primljene kuponske kamate pa

do trenutka prodaje obveznice

Njezina cijena bez naraslih kamata

- Uobičajeno se tečaj obveznica iskazuje kao neto cijena (tržišni tečajevi obveznica ne sadrže

narasle kamate)

- Bruto cijena obveznice = neto cijena + narasle kamate

Po bruto cijeni se obavljaju transakcije s obveznicama

4. FINANCIJSKI POKAZATELJI

- Pokazatelj je racionalan broj u kojem je sadržana jedinica mjere i mjera količine kvalitete

pojedinih ekonomskih pojava i problema, koje u cjelini procesa smišljenoga postizanja ciljeva

i ostvarivanja rezultata u postojećim uvjetima rada i poslovanja poduzeća, nastaju i odvijaju

se sukladno stupnju uvažavanja principa racionalnog djelovanja

- Tri ključne riječi i relativni broj izraz kvalitete i mjerenje

- Vrste financijskih pokazatelja

Pokazatelj djelovanja poluge

Pokazatelj investiranja

Pokazatelj likvidnosti

Pokazatelj profitabilnosti

57

Pokazatelj aktivnosti

- Pokazatelj djelovanja polugu

Indikatori zaduženosti analiziranog d.d.-a i drugog poduzeća

Mjere zaduženost tvrtke i njezinu sposobnost plaćanja kamata i općenito sposobnost

servisiranja dugova

2 osnovna pokazatelja

Stupanj zaduženosti

Pokazuje koliki se dio ukupne imovine poduzeća financira iz tuđih

izvora

Mjeri udjel obveza u ukupnoj financijskoj strukturi poduzeća

𝑆𝑇𝑈𝑃𝐴𝑁𝐽 𝑍𝐴𝐷𝑈Ž𝐸𝑁𝑂𝑆𝑇𝐼 =𝑈𝐾𝑈𝑃𝑁𝐸 𝑂𝐵𝑉𝐸𝑍𝐸

𝑈𝐾𝑈𝑃𝑁𝐴 𝐼𝑀𝑂𝑉𝐼𝑁𝐴

Pokazatelj rizika servisiranja dugova

o Rizik vraćanja sredstava kreditorima i vjerovnicima poduzeća

Odnos duga i glavnice

Pokazatelj koji je nastao konzervativnog pravila određivanja

zaduženosti prema odnosu 1+1

o Prema kojem se poduzeće ne bi smjelo zadržavati iznad

vrijednosti glavnice

𝑂𝐷𝑁𝑂𝑆 𝐷𝑈𝐺𝐴 𝐼 𝐺𝐿𝐴𝑉𝑁𝐼𝐶𝐸 =𝐷𝑈𝐺𝑂𝑅𝑂Č𝑁𝐼 𝐷𝑈𝐺

𝐺𝐿𝐴𝑉𝑁𝐼𝐶𝐴

Pokazatelj pokrića

Promatra fiksni teret servisiranja dugova poduzeća

Predstavljaju brojeve koji govore o tome koliko puta su kamate i

drugi fiksni tereti financiranja pokriveni veličinom profita (novčanog

toka)

𝑃𝑂𝐾𝑅𝐼Ć𝐸 𝐾𝐴𝑀𝐴𝑇𝐴 = 𝑍𝐴𝑅𝐴𝐷𝐸 𝑃𝑅𝐼𝐽𝐸 𝐾𝐴𝑀𝐴𝑇𝐴 𝐼 𝑃𝑂𝑅𝐸𝑍𝐴

𝑂𝐵𝑅𝐴Č𝑈𝑁𝐴𝑇𝐸 𝐾𝐴𝑀𝐴𝑇𝐸

- Pokazatelj investiranja

Promatraju d.d., tj. njegove dionice kao investiciju

Mjere ekonomske dohotke tvrtke za dioničare i pokazuju svojevrsne multiplikatore

vrijednosti tih ekonomskih dohodaka

Pokazatelji učinkovitosti vlastitog kapitala d.d.-a

Za razliku od pokazatelja profitabilnosti, oni povezuju knjigovodstvenu iskazanu

učinkovitost vlastitog kapitala s njegovom tržišnom vrijednošću (kombinacija

pokazatelja iz financijskih izvještaja s pokazateljima tržišne kapitalizacije d.d.-a)

Najčešće korišteni pokazatelji

Zarade po dionici → potpuna učinkovitost dionica

𝑍𝐴𝑅𝐴𝐷𝐸 𝑃𝑂 𝐷𝐼𝑂𝑁𝐼𝐶𝐼 = 𝑍𝐴𝑅𝐴𝐷𝐸 𝑍𝐴 𝑂𝐵𝐼Č𝑁𝐸 𝐷𝐼𝑂𝑁𝐼Č𝐴𝑅𝐸

𝑃𝑅𝑂𝑆𝐽𝐸Č𝐴𝑁 𝐵𝑅𝑂𝐽 𝐷𝐼𝑂𝑁𝐼𝐶𝐴

Cijena po dionici

Pokazatelj tržišne cijene dionice

Temelji se na tekućim cijenama dionice ostvarenim na organiziranom

tržištu

Dividende po dionici

Pokazatelj tekućeg novčanog dohotka po dionici → veličina

58

𝐷𝐼𝑉𝐼𝐷𝐸𝑁𝐷𝐸 𝑃𝑂 𝐷𝐼𝑂𝑁𝐼𝐶𝐼 = 𝐷𝐼𝑉𝐼𝐷𝐸𝑁𝐷𝐸 𝑍𝐴 𝑂𝐵𝐼Č𝑁𝐸 𝐷𝐼𝑂𝑁𝐼Č𝐴𝑅𝐸

𝐵𝑅𝑂𝐽 𝐷𝐼𝑂𝑁𝐼𝐶𝐴

Prinos od dividendi

Pokazatelj profitabilnosti investicije u dionici

𝑃𝑅𝐼𝑁𝑂𝑆 𝑂𝐷 𝐷𝐼𝑉𝐼𝐷𝐸𝑁𝐷𝐼 =𝐷𝐼𝑉𝐼𝐷𝐸𝑁𝐷𝐸 𝑃𝑂 𝐷𝐼𝑂𝑁𝐼𝐶𝐼

𝐶𝐼𝐽𝐸𝑁𝐴 𝑃𝑂 𝐷𝐼𝑂𝑁𝐼𝐶𝐼

Odnos cijene i zarada

Najvažnija mjera vrijednosti kojom se koriste investitori na tržištu

𝑂𝐷𝑁𝑂𝑆 𝐶𝐼𝐽𝐸𝑁𝐸 𝐼 𝑍𝐴𝑅𝐴𝐷𝐴 =𝐶𝐼𝐽𝐸𝑁𝐴 𝑃𝑂 𝐷𝐼𝑂𝑁𝐼𝐶𝐼

𝑍𝐴𝑅𝐴𝐷𝐸 𝑃𝑂 𝐷𝐼𝑂𝑁𝐼𝐶𝐼

Odnos isplate dividendi

Pokazatelj raspodjele ostvarenih zarada

Kvantitativni pokazatelj politike dividendi

𝑂𝐷𝑁𝑂𝑆 𝐼𝑆𝑃𝐿𝐴𝑇𝐸 =𝐷𝐼𝑉𝐼𝐷𝐸𝑁𝐷𝐸 𝑃𝑂 𝐷𝐼𝑂𝑁𝐼𝐶𝐼

𝑍𝐴𝑅𝐴𝐷𝐸 𝑃𝑂 𝐷𝐼𝑂𝑁𝐼𝐶𝐼

- Pokazatelj likvidnosti

Indikator horizontalne financijske strukture

Stavljaju u odnos karakteristične dijelove aktive i karakteristične dijelove pasive

poduzeća s obzirom na rokove imobilizacije sredstava i rokove dospijeća obveza

prema izvorima tih sredstava

Određuju ročnu strukturu izrova financiranja poduzeća

Predstavljaju pokazatelje solventnosti jer mjere očekivanu sposobnost podmirenja

dospjelih obveza kroz odnose tekuće imovine i tekućih obveza

Sposobnost cirkulacije imovine

Tekući odnos

Brzi odnos

Novčani odnos

Tekući odnos

Pokazatelj tekuće likvidnosti

𝑇𝐸𝐾𝑈Ć𝐼 𝑂𝐷𝑁𝑂𝑆 =𝑇𝐸𝐾𝑈Ć𝐴 𝐼𝑀𝑂𝑉𝐼𝑁𝐴

𝑇𝐸𝐾𝑈Ć𝐸 𝑂𝐵𝑉𝐸𝑍𝐸

Brzi odnos

Koeficijent ubrzane likvidnosti

𝐵𝑅𝑍𝐼 𝑂𝐷𝑁𝑂𝑆 =𝑇𝐸𝐾𝑈Ć𝐴 𝐼𝑀𝑂𝑉𝐼𝑁𝐴−𝑍𝐴𝐿𝐼𝐻𝐸

𝑇𝐸𝐾𝑈Ć𝐸 𝑂𝐵𝑉𝐸𝑍𝐸

Novčani odnos

Predstavlja nastanak analize pretpostavki za solventnost budućeg poslovanja

poduzeća

𝑁𝑂𝑉Č𝐴𝑁𝐼 𝑂𝐷𝑁𝑂𝑆 =𝑁𝑂𝑉𝐴𝐶 𝐼 𝑁𝑂𝑉Č𝐴𝑁𝐼 𝑆𝑈𝑅𝑂𝐺𝐴𝑇𝐼

𝑇𝐸𝐾𝑈Ć𝐸 𝑂𝐵𝑉𝐸𝑍𝐸

- Pokazatelj profitabilnosti

Mjere uspjeh ostvarivanja zarada poduzeća

Ukazuju na značaj nekog modaliteta profita (poslovnog rezultata) prema veličini

angažiranog kapitala (imovini), odnosno prema obuju poslovne aktivnosti

predstavljene veličinom prodaje (veličinom ukupnog prihoda)

Pokazatelji rentabilnosti

Profitabilnost prodaje

Marža kontribucije

osnovni

59

Marža profita

o Bruto profitna marža

o Neto profitna marža

Pokazuje udjel profita u realiziranoj prodaji (ostvarenom ukupnom

prihodu)

Profitabilnost imovine

Mjere oportunost ostvarenih profita prema angažiranoj imovini

o Profitabilnost (ukupne) imovine (ROA)

𝑃𝑅𝑂𝐹𝐼𝑇𝐴𝐵𝐼𝐿𝑁𝑂𝑆𝑇 𝐼𝑀𝑂𝑉𝐼𝑁𝐸 =𝑍𝐴𝑅𝐴𝐷𝐸 𝑃𝑅𝐼𝐽𝐸 𝐾𝐴𝑀𝐴𝑇𝐴 𝐼 𝑃𝑂𝑅𝐸𝑍𝐴

𝑈𝐾𝑈𝑃𝑁𝐴 𝐼𝑀𝑂𝑉𝐼𝑁𝐴

o Profitabilnost glavnice (ROE)

𝑃𝑅𝑂𝐹𝐼𝑇𝐴𝐵𝐼𝐿𝑁𝑂𝑆𝑇 𝐺𝐿𝐴𝑉𝑁𝐼𝐶𝐸 =

𝑍𝐴𝑅𝐴𝐷𝐸 𝑁𝐴𝐾𝑂𝑁 𝐾𝐴𝑀𝐴𝑇𝐴 𝐼 𝑃𝑂𝑅𝐸𝑍𝐴

𝐺𝐿𝐴𝑉𝑁𝐼𝐶𝐴

- Pokazatelji aktivnosti

Upućuju na učinkovitost korištenja pojedinih sredstava ili dijelova imovine

Pokazuju brzinu cirkulacije sredstava i dijelova imovine u poslovnim procesima

Koeficijent obrtaja

Broj koji pokazuje koliko se puta obrne u toku godine (ili nakon drugog

vremenskog razdoblja) neko sredstvo (imovina)

𝐾𝑂𝐸𝐹𝐼𝐶𝐼𝐽𝐸𝑁𝑇 𝑂𝐵𝑅𝑇𝐴𝐽𝐴 = 𝐸𝐹𝐸𝐾𝑇

𝑀𝐴𝑆𝐴

Dani vezivanja sredstva

Prosječni dani vezivanja pokazuju na vrijeme trajanja pojedinog poslovnog

procesa

𝐷𝐴𝑁𝐼 𝑉𝐸𝑍𝐼𝐶𝐴𝑁𝐽𝐴 = 𝐵𝑅𝑂𝐽 𝐷𝐴𝑁𝐴 𝑈 𝐺𝑂𝐷𝐼𝑁𝐼

𝐸𝐹𝐸𝐾𝑇𝑀𝐴𝑆𝐴⁄

19. KARTICA

1. POKAZATELJI SOLVENTNOSTI (POKAZATELJI FINANCIJSKE POLUGE)

- Indikator zaduženosti analiziranog d.d.-a i drugog oblika poduzeća

- Mjere zaduženost tvrtke i njezinu sposobnost plaćanja kamata i sposobnost servisiranja

dugova

- Tim mjerenjem zaduženosti poduzeća i sposobnost servisiranja promatra kao dio ukupne

vrijednosti bilance , kao dio ukupne vrijednosti profita i kao dio ukupne vrijednosti novčanog

toka

- Mogu se promatrati kao pokazatelji financijske snage

Financijska snaga

U usporedbi prema veličini bilance

U usporedbi s veličinom profita ili novčanog toka raspoloživog za njihovo

servisiranje

- 2 osnovna pokazatelja upotrebe poluge

Stupanj zaduženosti

Odnos duga i glavnice

+ pokazatelji pokrića

Kalendarski broj dana

ili zaokruženo na 360

60

Mjere snagu i sposobnost servisiranja dugova u usporedbi s profitom ili u

usporedbi s novčanim tokom raspoloživim za servisiranje ukupnih naknada

po dugovima

- Stupanj zaduženosti

Pokazuje koliki se dio ukupne imovine poduzeća financira iz tuđih izvora

Mjeri i udjel obveza u ukupnoj financijskoj strukturi poduzeća

Svojevrsni pokazatelj rizika servisiranja dugova

Primarno rizika vraćanja sredstava kreditorima i drugim vjerovnicima poduzeća

Neizravno – pokazuje opterećenost poduzeća fiksnim naknadama kreditora

(kamatama)

Što je veći stupanj zaduženosti, veći je i teret kamata

Kamatna stopa na dugove poduzeća je viša što se poduzeće intenzivnije

koristi dugovima za financiranje poslovanja

𝑆𝑇𝑈𝑃𝐴𝑁𝐽 𝑍𝐴𝐷𝑈Ž𝐸𝑁𝑂𝑆𝑇𝐼 =𝑈𝐾𝑈𝑃𝑁𝐸 𝑂𝐵𝑉𝐸𝑍𝐸

𝑈𝐾𝑈𝑃𝑁𝐴 𝐼𝑀𝑂𝑉𝐼𝑁𝐴

Što je stupanj zaduženosti veći, veći je i rizik ulaganja u poduzeće, ali i rizik da se kroz

ostvarenu aktivnost neće pokriti fiksni teret kamata

Prema konzervativnom pravilu financiranja – dugovi ne bi smjeli premašiti veličinu

glasničke glavnice

Konzervativni maksimum ovog pokazatelja – 50%

𝑂𝐷𝑁𝑂𝑆 𝐷𝑈𝐺𝑂𝑅𝑂Č𝑁𝑂𝐺 𝐷𝑈𝐺𝐴 =𝐷𝑈𝐺𝑂𝑅𝑂Č𝑁𝐼 𝐷𝑈𝐺

𝐷𝑈𝐺𝑂𝑅𝑂Č𝑁𝐼 𝐷𝑈𝐺+𝐺𝐿𝐴𝑉𝑁𝐼𝐶𝐴

- Odnos duga i glavnice

Pokazatelj nastao iz konzervativnog pravila određivanja zaduženosti prema odnosu

1+1, prema kojem se poduzeće ne bi smjelo zaduživati iznad vrijednosti glavnice

𝑂𝐷𝑁𝑂𝑆 𝐷𝑈𝐺𝐴 𝐼 𝐺𝐿𝐴𝑉𝑁𝐼𝐶𝐸 =𝐷𝑈𝐺𝑂𝑅𝑂Č𝑁𝐼 𝐷𝑈𝐺

𝐺𝐿𝐴𝑉𝑁𝐼𝐶𝐴

Pokazatelj strukture kapitala poduzeća

Strukture njegova dugoročnog financiranja

Komplementaran s pokazateljem odnosa dugoročnog duga

- Pokazatelji pokrića

Promatraju fiksni teret servisiranja dugova poduzeća

Kamate i druge fiksne naknade financiranja, te vraćanje nominalne

vrijednosti duga promatraju kao dio profita, tj. novčanog toka iz kojeg se ti

iznosi moraju namiriti

Predstavljaju brojeve koji govore o tome koliko puta su kamate i dug fiksni teret

financiranja pokriveni veličinom profita ili novčanog toka

Najjednostavniji model

Pokriće kamata

Pokazuje koliko su kamate na dugove pokrivene veličinom zarada

prije kamata i poreza

𝑃𝑂𝐾𝑅𝐼Ć𝐸 𝐾𝐴𝑀𝐴𝑇𝐴 = 𝑍𝐴𝑅𝐴𝐷𝐸 𝑃𝑅𝐼𝐽𝐸 𝐾𝐴𝑀𝐴𝑇𝐴 𝐼 𝑃𝑂𝑅𝐸𝑍𝐴

𝑂𝐵𝑅𝐴Č𝑈𝑁𝐴𝑇𝐸 𝐾𝐴𝑀𝐴𝑇𝐸

Pokriće novčanim tokom

𝑃𝑂𝐾𝑅𝐼Ć𝐸 𝑁𝑂𝑉Č𝐴𝑁𝐼𝑀 𝑇𝑂𝐾𝑂𝑀 =𝑍𝑃𝐾𝑃+𝐴𝑀𝑂𝑅𝑇𝐼𝑍𝐴𝐶𝐼𝐽𝐴

𝑃𝐿𝐴Ć𝐸𝑁𝐸 𝐾𝐴𝑀𝐴𝑇𝐸+𝐷𝑅𝑈𝐺𝐼 𝐸𝑉𝐸𝑁𝑇𝑈𝐴𝐿𝑁𝐼 𝐼𝑍𝐷𝐴𝐶𝐼

61

Što je veće pokriće kamata novčanim tokom, veća je i sigurnost da će

poduzeće moći plaćati kamate na svoje dugove i obrnuto, manje

pokriće kamata novčanim tokom povećava razlike da se kamate neće

moći pravodobno platiti

Pokriće preferencijalnih dividendi

Analogno pokriću kamata

Profit raspoloživ za pokriće preferencijalnih dividendi – zarade nakon

kamata i poreza

𝑃𝑂𝐾𝑅𝐼Ć𝐸 𝑃𝑅𝐸𝐹𝐸𝑅𝐸𝑁𝐶𝐼𝐽𝐴𝐿𝑁𝐼𝐻 𝐷𝐼𝑉𝐼𝐷𝐸𝑁𝐷𝐼 =𝑍𝑁𝐾𝑃

𝑃𝑅𝐸𝐹𝐸𝑅𝐸𝑁𝐶𝐼𝐽𝐴𝐿𝑁𝐸 𝐷𝐼𝑉𝐼𝐷𝐸𝑁𝐷𝐸

Značenje identično pokazatelju pokrića

o Što je pokriće veće, manje su opasnosti da će biti ugrožena

distribucija preferencijalnih dividendi → manji rizik da će se

smanjiti distribucija dividendi običnim dioničarima

Pokriće lizing naknada

Alternativa bankarskim kreditima

Promatranje pokrića troškova lizinga

Pokriće fiksnih financijskih rashoda

Fiksni financijski rashodi

o Kamate na dugove, otplate nominalne vrijednosti dugova,

lizing naknade i preferencijalne dividende

2. VREDNOVANJE OBVEZNICA BEZ KUPONA

- Obveznica bez kupona – obveznica s jednokratnim dospijećem koja ne nosi kamate

Kod nje će se prinos ostvariti tek o dospijeću njezine nominalne vrijednosti

Ima najjednostavniji model novčanog toka

Investicija s jednokratnim ulaganjem i jednokratnim novčanim primitkom

- Model vrijednosti je predstavljen sadašnjom vrijednošću očekivanih novčanih tokova

- Prognoza novčanih tokova od obveznice → sadašnja vrijednost očekivanih novčanih tokova

- Prognoza odgovarajuće diskontne stope

Međuovisnost rizika i nagrade

Standardi profitabilnosti

Rejting obveznica

- 𝐵0 = 𝑁 ×1

(1+𝑘𝑏)𝑇 𝑖𝑙𝑖 𝐵0 = 𝑁 × 𝐼𝐼𝑘𝑇

- 𝑘𝑏 = 𝑠𝑡𝑜𝑝𝑎 𝑡𝑟ž𝑖š𝑛𝑒 𝑘𝑎𝑝𝑖𝑡𝑎𝑙𝑖𝑧𝑎𝑐𝑖𝑗𝑒

- UVIJEK SE PRODAJE UZ DISKONT

- Rizičnija je od kuponske obveznice zbog opasnosti od insolventnosti emitenta

- Obveznica bez kupona se prodaje uz diskont na nominalnu vrijednost jer ne nosi nikakav

tekući prinos

- Iznos diskonta je veći što je dulje vrijeme do dospijeća i što je veća stopa tržišne kapitalizacije

- Najjednostavniji model novčanih tokova jer nije opterećena zbrajanjem diskontiranih

novčanih tokova i pogodna je za primjenu matematičkih analitičkih postupaka (svojevrsni

jedinični financijski instrument)

- Svaka se obveznica može rastaviti na portfolio obveznicu bez kupona

62

3. ESKONTNI KREDIT

- Eskontni (diskontni) poslovi su povezani s mjeničnim poslovima

- Tipični bankarski kredit koji se zasniva na emisiji i otkupu robnih mjenica

- Kredit banke koji nastaje na temelju otkupa robne mjenice uz diskont, odnosno eskont

prema nominalnoj vrijednosti u mjenici

- Može se označiti i kao diskont kredit

- Pri tome često banka takve mjenice reeskontira kod centralne monetarne institucije

Reeskontiranjem banke dolaze do dodatnih sredstava za obavljanje svojih aktivnih

kreditnih poslova

- Posao temeljen na svojevrsnoj prodaji potraživanja bankama

4. ???

20. KARTICA

1. ANUITETSKA OBVEZNICA

- Prinos kod obveznica s višekratnom (anuitetskom) amortizacijom sastoji se od primitaka

jednakih periodičnih (godišnjih) anuiteta

- Model vrijednosti anuitetske obveznice predstavljen je diskontiranom strujom novčanih

tokova do dospijeća obveznica

- Odnos nominalne i tržišne kamatne stope jednak je kao i kod kuponske obveznice, ali samo

dok anuitetska obveznica nije ostala bez prvog anuiteta

U anuitetu je sadržan i dio nominalne vrijednosti

- 𝐵0 = 𝐴𝑡 ×(1+𝑘𝑏)𝑇−1

(1+𝑘𝑏)𝑇×𝑘𝑏 𝑖𝑙𝑖 𝐵0 = 𝐴𝑡 × 𝐼𝑉𝑘

𝑡 𝐴𝑡 =𝐵0

𝑁

- 𝐴𝑡 = 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡𝑎𝑡𝑛𝑖 𝑎𝑛𝑢𝑖𝑡𝑒𝑡𝑖

- Isplatom prvog anuiteta gubi se veza s nominalnom vrijednošću, pa je otežana analiza

- Anuitetska obveznica se može prikazati kao portfolio obveznica bez kupona

To je vremenski portfolio jednakih obveznica bez kupona čije nominalne vrijednosti

odgovaraju iznosima konstantnih anuiteta

To omogućava usporedivost s ostalim vrstama obveznica i analize

2. JAVNA I OTVORENA EMISIJA (IZDAVANJE JAVNIH I PRIVATNIH VP)

- Emisija vrijednosnih papira se dijeli na privatnu i javnu

- Privatna emisija VP ograničena je na unaprijed definirani broj investitora

Doseg se određuje zakonskim propisima

- U javnoj emisiji VP se poziva cjelokupna investicijska javnost na kupnju emitiranih VP

Poduzeća moraju dobiti dozvolu regulatora tržišta za emisijom, nakon čega postaju

javna dionička društva sa svim reperkusijama koje iz toga proizlaze

- Otvorena emisija (=javna emisija)

VP mogu se prodavati javno cjelokupnoj investitorskoj javnosti

Može se izvršiti izravno ili neizravno

Tipična indirektna metoda financiranja (u cjelokupnom postupku se koriste usluge

investicijskih bankara)

Postoji više načina provođenja postupka otvorene (javne) emisije VP

63

Emisija s prospektom

Dogovorna kupnja, odnosno kupnja VP po fiksnoj cijeni

Kupnja nadmetanjem, odnosno kupnja VP po najpovoljnijoj cijeni

Komisija

- Emisija s prospektom

Prospekt – legalni dokument koji se mora dati svakom investitoru koji namjerava

kupiti registrirani VP u raspisu emisije

Minimalni sadržaj propisan zakonom

Konačni sadržaj ovisi o zahtjevima odgovarajuće burze ili drugog

organiziranog tržišta (stroži je od minimalnog sadržaja)

Koncentrat svih izvještaja i podataka koji su se predstavili regulatornom tijelu

za kontrolu poslovanja VP do trenutka odobrenja i registracije emisije

S prospektom se poziva javnost na upis još neemitiranih VP i njih kupuju po cijeni

utvrđenoj prospektom

Ova metoda se koristi kod velikih emisija VP (za javna d.d. s nacionalno poznatim

tvrtkama)

Zahtjeva

Visoke troškove promocije, organiziranja i provođenja upisa i uplate upisanih

iznosa + značajne troškove financijskog posredovanja i preuzimanja rizika

emisije

Može se obaviti izravno, no u pravilu je neizravna emisija VP u kojoj značajnu ulogu

imaju investicijski bankari

Razlog je što emisija s prospektom zahtijeva osiguranje brojnih mjesta

obavljanja upisa i uplate upisanih iznosa

- Dogovorena kupnja

U dogovorenoj kupnji, d.d. kojem su potrebna novčana sredstva, stupa u kontakt s

investicijskim bankarom i pregovara s njim o namjeravanoj emisiji VP

Pregovori završavaju dogovorom o cijeni koju će platiti investicijski bankar i njegov

potpisnički sindikat za emitirane VP

Investicijski bankar (njegov sindikat) preuzima rizik uspjeha emisije jer otkupljuju

cjelokupnu emisiju VP po unaprijed pregovorima dogovorenoj cijeni

Najčešća i najpovoljnija metoda emisija VP za privatni sektor (jedna od osnovnih

metoda provođenja izlaženja u javnost)

Proces dogovorene kupnje

Emitirajuća tvrtka izabire investicijskog bankara koji će posredovati prilikom

povećanja njezina kapitala javnom emisijom VP

Nakon izbora odgovarajućeg investicijskog bankara, tvrtka započinje

pregovore oko iznosa kapitala koji se želi pribaviti emisijom, unosnosti

pojedinog VP, te opravdanosti upotrebe dodatnog kapitala

Investicijski bankar analizira financijsku situaciju, ostvarenu i

očekivanu profitabilnost tvrtke i investicijske oportunitete u koje

tvrtka namjerava uložiti tako pribavljen kapital

Rezultat pregovora – pregovor u kojem se navodi cijena koju će

investicijski bankar platiti za emisiju VP kao i najniža cijena kojom se

64

investicijski bankar osigurava od rizika pada VP tvrtke koji se

emitiraju neposredno prije emisije

Nakon sklapanja predugovora o emisiji VP, investicijski bankar formira

sindikat investicijskih bankara u kojem on posluje kao vodeći bankar

Sindikat se osniva jer → pojedini investicijski bankari ne raspolažu s

dovoljnim sredstvima za otkup cijele emisije, zbog smanjenja rizika

„potpisničke“ uloge pojedinog investicijskog bankara (diversifikacija

rizika) i zbog smanjenja poteškoća distribucije VP

Više investicijskih bankara koji sudjeluju u emisiji VP povećava

atraktivnost same emisije

Nakon formiranja potpisničkog sindikata, vodeći investicijski bankar registrira

VP koji će se emitirati kod nadležnog regulatora tržišta

Nakon registracije VP, formira se grupa prodavatelja

Čine ju specijalisti za trgovinu VP (dealeri) koji posluju s članovima

potpisničkog sindikata

Dileri otkupljuju dio VP od sindikata po cijeni većoj od one koju

plaćaju članovi sindikata emitentu, ali manjoj od one koja se nudi

kupcima

Nakon što je osnovana grupa prodavatelja, održava se konačni sastanak s

emitirajućom tvrtkom

Utvrđuje se konačna cijena koju će sindikat platiti emitentu za

dogovorenu emisiju VP

o Može se dogovoriti kao finska ili uz određene modifikacije

fiksne cijene

U trenutku sklapanja definitivnog ugovora o provođenju emisije VP,

za emitirajuće d.d. praktički je završen posao emisije

Nakon postignutog dogovora na konačnom sastanku s emitentom, VP su

spremni za definitivnu distribuciju

Potpisnički sindikat nastoji stabilizirati cijenu VP prije same emisije

kako bi se zaštitio od potencijalnog pada tržišne vrijednosti

emitiranih VP izdavatelja prouzročenog povećanom ponudom

prilikom nove emisije

o Stabilizacije se obavlja intenziviranjem trgovanja s

postojećim VP emitirajuće kuće

Nakon što se cijena stabilizira, slijedi konačna distribucija VP krajnjim

kupcima (investitorima)

Nakon što je cjelokupna emisija rasprodana definitivnim investitorima,

raspušta se sindikat investicijskih bankara i grupa prodavatelja

- Kupnja nadmetanjem (kupnja po najpovoljnijoj cijeni)

Razlikuje se od dogovorene kupnje po načinu izbora investicijskih banaka, odnosno

njihovog potpisničkog sindikata

Različite grupe investicijskih bankara se natječu za pravo kupnje emisije na licitaciji

koju je emitirajuća tvrtka inicirala tenderom

Metoda emisije VP karakteristična za emisije državnih obveznica i drugih državnih VP

Često je povezana s određenom zakonskom regulativom

65

- Komisija

Metoda emisije VP u kojoj se investicijski bankar pojavljuje u ulozi pravnog

posrednika, a ne sponzora i nositelja emisije VP

Investicijski bankar obavlja isključivo posredničke postove oko emisije

Koristi se samo savjetodavna i distributivna funkcija investicijskog bankarstva

Za obavljene posredničke poslove investicijski bankar dobiva utvrđenu posredničku

proviziju

Ne preuzima rizik emisije (neprodane VP vraća emitentu)

Komisija ne izaziva velike troškove

Najčešće se primjenjuje kad emitenti nisu dovoljno velike ili dovoljno

poznate tvrtke da bi investicijski bankar preuzeo rizik emisije

Posrednička provizija se može ugovoriti po finskoj cijeli ili po fiksnoj stopi na prodane

VP

3. KONTOKORENTNI KREDIT

- Kredit po tekućem računu

- Vrsta kredita kao varijanta revolving kredita

- Razlika revolving i kontokorentnog kredita

Kod kontokorentnog kredita je odobrena kreditna linija do koje je moguće

zaduživanje po tekućem računu, ali i sam potencijalni korisnik tog kredita može na

svom tekućem računu imati i aktivni saldo, a to znači da s tekućim računom može

obavljati svakodnevna plaćanja, pri čemu se mogu dodatno koristiti i sredstva po

odobrenome kontokorentnom kreditu

- Dozvoljeni minus, odnosno dopušteno prekoračenje po nekom tekućem računu

4. POKAZATELJI AKTIVNOSTI

- Upućuju na učinkovitost korištenja pojedinih sredstava ili dijelova imovine

- Indikatori aktivnosti pokazuju brzinu cirkulacije sredstava i dijelova imovine u poslovnim

procesima, pa bi se mogli označiti pokazateljima vremena trajanja poslovnih procesa

- 2 skupine pokazatelja aktivnosti

Koeficijent obrtaja

Dani vezivanja sredstava

- Koeficijent obrtaja

Brojevi koji pokazuju koliko se puta obrne u toku godine (ili nekog drugog

vremenskog razdoblja) neko sredstvo (imovina)

Jedna obrtaj znači → sredstvo prođe sve faze poslovnih procesa i vrati se u početni

oblik

Definira se kao odnos efekata i mase angažiranih sredstava

𝐾𝑂𝐸𝐹𝐼𝐶𝐼𝐽𝐸𝑁𝑇 𝑂𝐵𝑅𝑇𝐴𝐽𝐴 = 𝐸𝐹𝐸𝐾𝑇

𝑀𝐴𝑆𝐴

Efekt predstavlja učinak ostvaren angažiranjem sredstava, a masa prosječno

angažirana sredstva tijekom godine dana ili tijekom drugog vremenskog razdoblja

Što je koeficijent obrtaja veći, uspješnije je korištenje imovine jer se isti rezultati

ostvaruju s manjim angažiranjem imovine (sami poslovni proces u poduzeću se

odvijaju brže)

66

Preveliki koeficijent obrtaja u određenoj mjeri ukazuju na rizike u poslovnim

procesima

Oni znače da se poslovni procesi odvijaju prebrzo → rizik pojave škarta i

drugih nepotrebnih troškova

Znače i da ne postoje rezerve (pretjerana likvidna napetost i opasnost od

pojave zastoja u poslovnim procesima)

- Prosječni dani vezivanja

Pokazuju na vrijeme trajanja pojedinačnog poslovnog procesa

Pokazatelji brzine cirkulacije imovine u poslovnim procesima, pa su

komplementarni s pokazateljima obrtaja sredstava u poslovnim procesima

𝐷𝐴𝑁𝐼 𝑉𝐸𝑍𝐼𝐶𝐴𝑁𝐽𝐴 = 𝐵𝑅𝑂𝐽 𝐷𝐴𝑁𝐴 𝑈 𝐺𝑂𝐷𝐼𝑁𝐼

𝐸𝐹𝐸𝐾𝑇𝑀𝐴𝑆𝐴⁄

Mogu se utvrđivati na temelju kalendarskog broja dana u godini ili na temelju godine

koja zaokruženo ima 360 dana

Najčešće se koristi kao pokazatelj duljine naplate potraživanja od kupaca i duljine

kreditirana poduzeća od dobavljača

- Veza koeficijenta obrtaja i dana vezivanja

𝐾𝑂𝐸𝐹𝐼𝐶𝐼𝐽𝐸𝑁𝑇 𝑂𝐵𝑅𝑇𝐴𝐽𝐴 = 𝐵𝑅𝑂𝐽 𝐷𝐴𝑁𝐴 𝑈 𝐺𝑂𝐷𝐼𝑁𝐼

𝐵𝑅𝑂𝐽 𝐷𝐴𝑁𝐴 𝑉𝐸𝑍𝐼𝑉𝐴𝑁𝐽𝐴

Polazište u procesu planiranja i normiranja koeficijenta obrtaja

21. KARTICA

1. POKAZATELJI LIKVIDNOSTI

- Indikatori horizontalne financijske strukture

- Stavljaju u odnos karakteristične dijelove aktivne i karakteristične dijelove pasive poduzeća s

obzirom na rokove imobilizacije sredstava i rokove dospijeća obveza prema izvorima tih

sredstava

- Određuju ročnu strukturu izvora financiranja poduzeća

- Ukazuju na sposobnost cirkulacije imovine (predstavljaju svojevrsne pretpostavke

kontinuiteta poslovanja poduzeća)

- Dva osnovna pokazatelja likvidnosti

Tekući odnos

Brzi odnos

+ novčani odnos

- Tekući odnos (koeficijent tekuće likvidnosti)

Stavlja u odnos tekuću imovinu, odnosno obrtna sredstva (kratkoročno vezana

sredstva i zalihe s kratkoročnim obvezama prema izvorima sredstava)

Nastoji se ukazati na mogućnost servisiranja obveza jer dovodi u vezu sredstva koja

se transformiraju u novčani oblik u roku kraćem od godine danas obvezama koje

dospijevaju na naplatu u tome roku

𝑇𝐸𝐾𝑈Ć𝐼 𝑂𝐷𝑁𝑂𝑆 =𝑇𝐸𝐾𝑈Ć𝐴 𝐼𝑀𝑂𝑉𝐼𝑁𝐴

𝑇𝐸𝐾𝑈Ć𝐸 𝑂𝐵𝑉𝐸𝑍𝐸

Što je tekući odnos veći, izraženije su pretpostavke za održavanje solventnosti

poduzeća

67

Dio tekuće imovine mora biti neprestano prisutan u poslovanju poduzeća kao zahtjev

za postojanjem neto obrtnog kapitala

Zbog toga bi tekući odnos trebao biti najmanje 2, a neki smatraju i 3

Prevelik tekući odnos znači da se nedovoljno racionalno koristi tekuća imovina

- Brzi odnos (opori test/koeficijent ubrzane likvidnosti)

Stavlja u odnos kratkoročno vezana sredstva (novac, odmah unovčive VP, naplativa

potraživanja od dužnika) s kratkoročnim obvezama prema izvorima sredstava

Upućuje na mogućnost održavanja solventnosti jer dovodi u vezu imovinu koja će se

brzo pretvoriti u novac s obvezama koje brzo dospijevaju (najčešće unutar 90 dana)

𝐵𝑅𝑍𝐼 𝑂𝐷𝑁𝑂𝑆 =𝑇𝐸𝐾𝑈Ć𝐴 𝐼𝑀𝑂𝑉𝐼𝑁𝐴−𝑍𝐴𝐿𝐼𝐻𝐸

𝑇𝐸𝐾𝑈Ć𝐸 𝑂𝐵𝑉𝐸𝑍𝐸

𝐵𝑅𝑍𝐼 𝑂𝐷𝑁𝑂𝑆 = 𝑁𝑂𝑉𝐴𝐶+𝑈𝑁𝑂𝑉Č𝐼𝑉𝐼 𝑉𝑃+𝑃𝑂𝑇𝑅𝐴Ž𝐼𝑉𝐴𝑁𝐽𝐴 𝑂𝐷 𝐾𝑈𝑃𝐴𝐶𝐴

𝑇𝐸𝐾𝑈Ć𝐸 𝑂𝐵𝑉𝐸𝑍𝐸

Trebao bi biti jednak najmanje 1, a sa stajališta solventnosti bolje je da je veći od 1

- Novčani odnos

Predstavlja nastavak analize pretpostavi za solventnost budućeg poslovanja

poduzeća

𝑁𝑂𝑉Č𝐴𝑁𝐼 𝑂𝐷𝑁𝑂𝑆 =𝑁𝑂𝑉𝐴𝐶 𝐼 𝑁𝑂𝑉Č𝐴𝑁𝐼 𝑆𝑈𝑅𝑂𝐺𝐴𝑇𝐼

𝑇𝐸𝐾𝑈Ć𝐸 𝑂𝐵𝑉𝐸𝑍𝐸

Što je novčani odnos veći, manja je financijska napetost i obrnuto

Preveliki novčani odnos ukazuje na slabo upravljanje novcem, jer se drži imovina koja

ne donosi zarade

Treba se analizirati zajedno sa drugim pokazateljima likvidnosti

2. TEKUĆI ODNOS

- Tipičan prinos razvijen za kuponske obveznice

- Odnos godišnjih kuponskih kamata i tržišne vrijednosti kuponske obveznice

- Godišnja profitabilnost prinosa od kamata (na kuponske obveznice), mjerena njihovom

tržišnom vrijednošću

- Tipična ex-ante mjera prinosa, odnosno mjera očekivanog prinosa (kuponske obveznice)

- 𝑌𝑏 =𝐼𝑡

𝐵0

- 𝑌𝑏 = 𝑡𝑒𝑘𝑢ć𝑖 𝑝𝑟𝑖𝑛𝑜𝑠 𝑛𝑎 𝑜𝑏𝑣𝑒𝑧𝑛𝑖𝑐𝑒; 𝐼𝑡 = 𝑔𝑜𝑑𝑖š𝑛𝑗𝑒 𝑖𝑠𝑝𝑙𝑎ć𝑒𝑛𝑒 𝑘𝑎𝑚𝑎𝑡𝑒; 𝐵0 =

𝑡𝑟ž𝑖š𝑛𝑎 𝑣𝑟𝑖𝑗𝑒𝑑𝑛𝑜𝑠𝑡 𝑘𝑢𝑝𝑜𝑛𝑠𝑘𝑒 𝑜𝑏𝑣𝑒𝑧𝑛𝑖𝑐𝑒

- Parcijalna mjera profitabilnosti ulaganja u kuponske obveznice jer mjeri samo prinos od

primljenih kamata, a zanemaruje kapitalne dobitke i gubitke

Tekući prinos raste kada je B0 pada što vlasniku izaziva kapitalne gubitke

- Tekući prinos ovisi os kretanju tržišne cijene obveznice koja ovisi o kretanjima zahtijevane

stope prinosa na tržištu

3. LOMBARDNI KREDIT

- Kredit temeljen na zalogu pokretnina (kratkoročni kredit)

- Najpogodnije pokretnine za zalog – utrživi VP i plemenite kovine, pomorski tovarni list

(konosman), skladišnica,...

Sve pokretnine koje imaju relativno razvijeno sekundarno tržište

68

4. OGRANIČENI VP (OGRANIČENA EMISIJA)

- Emisija dionica i drugih VP može se usmjeriti unaprijed poznatim ili pretpostavljenim

ograničenim grupama investitora → ograničena emisija

Komercijalne banke, osiguravajuća društva, specijalizirani fondovi (tipični veliki

institucionalni investitori) i razne grupe poslovnih komitenata d.d. (kupci i dobavljači)

+ postojeći kreditori, postojeći vlasnici,...

- 2 osnovna razloga korištenja ograničene emisije VP

Smanjenje troškova emisije

Izbjegavanje rizika postojećih vlasnika

- Provodi se na 2 osnovna načina

Privatni plasman

Ograničeni javni plasman

- Privatni plasman dionica može imati za posljedicu tzv. uvođenje

- Privatni plasman

VP (dionice i obveznice) cjelokupne emisije predaju se u ruke unaprijed poznatih i

prethodno konačno definiranih klijenata

Tako se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavaju troškovi emisije

D.d. se izlaže riziku naknadnih troškova uvođenja VP na organizirana tržišta kapitala

Najjednostavniji i najjeftiniji način provođenja privatnog plasmana jest izazvana

podjela VP zainteresiranim osobama u zamjenu za novac i druga sredstva ili za

izvršene usluge, odnosno za udjel u vlasništvu d.d-a koje se nalazi u procesu izlaženja

u javnost

- Ograničeni javni plasman (privilegirana pretplata)

Kada nisu unaprijed poznati svi potencijalni kupci emitiranih VP, odnosno kada

postoji rizik da ulagači na koje je emisija VP primarno usmjerena neće prihvatiti

emisiju u cijelosti, koristit će se ograničeni javni plasman VP

Emisija VP se najprije usmjerava na ograničene i unaprijed definitivne izabrane grupe

investitora, a VP (koje prvopozvani kupci nisu prihvatili) se prodaju cjelokupnoj

investitorskoj javnosti na tržištu kapitala

Koristi se kada emitent osjeća da postoji određeno tržište za njihove VP, tj. kada ne

želi mijenjati odnose vlasništva d.d.-a ili kada je na takav postupak emisije prisiljen

zbog statutarnih odredbi

Može se obavljati izravno i neizravno

Provodi se pozivom investitora na koje je emisija usmjerena na upis VP

Upisom se ti investitori obvezuju da će otkupiti VP po cijeni

zajamčenoj u raspisu emisije

Neupisani dio emisije nudi se na kupnju cjelokupnoj javnosti

(investitorskoj) na otvorenom tržištu po tržišnoj cijeni VP (najčešće je

tržišna cijena viša od upisane cijene jamčene raspisanim upisom) →

prvopozvani kupci su privilegirati s obzirom na cijenu VP

- Uvođenje (uvrštenje)

Metoda kojom se nakon već obavljenog privatnog plasmana VP omogućava njihov

promet na organiziranim tržištima kapitala (burze i tržišta preko šaltera)

Uvođenjem privatno emitirani VP postaju javni

69

Povezano s pravilima regulatora tržišta i strogim uvjetima pojedinačnih tržišta

kapitala → veći troškovi

Često posljedica primjene privatnog plasmana za emisiju VP

Može se tretirati kao proces prerastanja tzv. privatnog poduzeća u pravo „javno“

d.d., odnosno kao proces definitivnog „otržištavanja“ VP poduzeća

- Prva javna emisija dionica naziva se INICIJALNA JAVNA PONUDA (IPO – INICIAL PUBLIC

OFFERING)

22. KARTICA

1. PRINOS DO DOSPIJEĆA

- Diskontna stopa koja svodi prinose od obveznice (kamate i nominalnu vrijednost) do njezina

dospijeća na tekuću tržišnu vrijednost obveznice

- Interna stopa prinosa (rentabilnosti/profitabilnosti) koja je izračunata na tržišnu vrijednost

obveznice

- Mjera profitabilnosti ulaganja u obveznicu koja uzima u obzir veličinu i dinamiku svih

novčanih primitaka od obveznice u vremenu do dospijeća prema njezinoj tržišnoj vrijednosti

- Ukupna profitabilnost obveznice

- Najsloženije izračunavanje za kuponske obveznice

Osnovne mogućnosti izračuna

Metoda interne stope

Aproksimacija

Očitavanje iz tablice prinosa

Financijski kalkulatori

Računalni programi

Aproksimacija (za kuponske obveznice)

Gabrielova formula

𝑘𝑏 =𝐼𝑡+

𝑁−𝐵0𝑇

0,6×𝐵0+0,4×𝑁

Za obveznice bez kupona

𝑘𝑏 = √𝑁

𝐵0

𝑇− 1

- Prinos do dospijeća

Trošak kapitala

Kamatna stopa na dugove poduzeća

2. RAMBUSNI KREDIT

- Predstavlja kombinaciju lombardnog i akceptnog kredita

- Uobičajeno se koristi u prekomorskoj trgovini gdje postoji značajno vrijeme od trenutka

isporuke, odnosno ukrcavanja robe na broj i stvarnog primitka kupljene robe

- Da bi se prevladao vremenski jaz i time prodavatelju isplatio iznos računa prije nego kupac

fizički preuzme robu, a kupci zadržalo regresno pravo prema isporučenoj robi, razvijem je

rambusni posao

- Prodavatelj dokumente o isporuci (pomorski tovarni list) indosamentom prenosi na

rambusnu banku, a mjenicu vuče na kupca i indosamentom prenosi na rambusnu banku

70

- Akceptom mjenice kupac prihvaća obvezu namire prodane svote, čime je rambusna banka

osigurana prema oba sudionika prekomorske trgovine

3. OTVORENA EMISIJA VRIJEDNOSNIH PAPIRA

- VP mogu se prodavati javno cjelokupnoj investitorskoj javnosti

- Može se izvršiti izravno ili neizravno

- Tipična indirektna metoda financiranja (u cjelokupnom postupku se koriste usluge

investicijskih bankara)

- Postoji više načina provođenja postupka otvorene (javne) emisije VP

Emisija s prospektom

Dogovorna kupnja, odnosno kupnja VP po fiksnoj cijeni

Kupnja nadmetanjem, odnosno kupnja VP po najpovoljnijoj cijeni

Komisija

- Emisija s prospektom

Prospekt – legalni dokument koji se mora dati svakom investitoru koji namjerava

kupiti registrirani VP u raspisu emisije

Minimalni sadržaj propisan zakonom

Konačni sadržaj ovisi o zahtjevima odgovarajuće burze ili drugog

organiziranog tržišta (stroži je od minimalnog sadržaja)

Koncentrat svih izvještaja i podataka koji su se predstavili regulatornom tijelu

za kontrolu poslovanja VP do trenutka odobrenja i registracije emisije

S prospektom se poziva javnost na upis još neemitiranih VP i njih kupuju po cijeni

utvrđenoj prospektom

Ova metoda se koristi kod velikih emisija VP (za javna d.d. s nacionalno poznatim

tvrtkama)

Zahtjeva

Visoke troškove promocije, organiziranja i provođenja upisa i uplate upisanih

iznosa + značajne troškove financijskog posredovanja i preuzimanja rizika

emisije

Može se obaviti izravno, no u pravilu je neizravna emisija VP u kojoj značajnu ulogu

imaju investicijski bankari

Razlog je što emisija s prospektom zahtijeva osiguranje brojnih mjesta

obavljanja upisa i uplate upisanih iznosa

- Dogovorena kupnja

U dogovorenoj kupnji, d.d. kojem su potrebna novčana sredstva, stupa u kontakt s

investicijskim bankarom i pregovara s njim o namjeravanoj emisiji VP

Pregovori završavaju dogovorom o cijeni koju će platiti investicijski bankar i njegov

potpisnički sindikat za emitirane VP

Investicijski bankar (njegov sindikat) preuzima rizik uspjeha emisije jer otkupljuju

cjelokupnu emisiju VP po unaprijed pregovorima dogovorenoj cijeni

Najčešća i najpovoljnija metoda emisija VP za privatni sektor (jedna od osnovnih

metoda provođenja izlaženja u javnost)

Proces dogovorene kupnje

Emitirajuća tvrtka izabire investicijskog bankara koji će posredovati prilikom

povećanja njezina kapitala javnom emisijom VP

71

Nakon izbora odgovarajućeg investicijskog bankara, tvrtka započinje

pregovore oko iznosa kapitala koji se želi pribaviti emisijom, unosnosti

pojedinog VP, te opravdanosti upotrebe dodatnog kapitala

Investicijski bankar analizira financijsku situaciju, ostvarenu i

očekivanu profitabilnost tvrtke i investicijske oportunitete u koje

tvrtka namjerava uložiti tako pribavljen kapital

Rezultat pregovora – pregovor u kojem se navodi cijena koju će

investicijski bankar platiti za emisiju VP kao i najniža cijena kojom se

investicijski bankar osigurava od rizika pada VP tvrtke koji se

emitiraju neposredno prije emisije

Nakon sklapanja predugovora o emisiji VP, investicijski bankar formira

sindikat investicijskih bankara u kojem on posluje kao vodeći bankar

Sindikat se osniva jer → pojedini investicijski bankari ne raspolažu s

dovoljnim sredstvima za otkup cijele emisije, zbog smanjenja rizika

„potpisničke“ uloge pojedinog investicijskog bankara (diversifikacija

rizika) i zbog smanjenja poteškoća distribucije VP

Više investicijskih bankara koji sudjeluju u emisiji VP povećava

atraktivnost same emisije

Nakon formiranja potpisničkog sindikata, vodeći investicijski bankar registrira

VP koji će se emitirati kod nadležnog regulatora tržišta

Nakon registracije VP, formira se grupa prodavatelja

Čine ju specijalisti za trgovinu VP (dealeri) koji posluju s članovima

potpisničkog sindikata

Dileri otkupljuju dio VP od sindikata po cijeni većoj od one koju

plaćaju članovi sindikata emitentu, ali manjoj od one koja se nudi

kupcima

Nakon što je osnovana grupa prodavatelja, održava se konačni sastanak s

emitirajućom tvrtkom

Utvrđuje se konačna cijena koju će sindikat platiti emitentu za

dogovorenu emisiju VP

o Može se dogovoriti kao finska ili uz određene modifikacije

fiksne cijene

U trenutku sklapanja definitivnog ugovora o provođenju emisije VP,

za emitirajuće d.d. praktički je završen posao emisije

Nakon postignutog dogovora na konačnom sastanku s emitentom, VP su

spremni za definitivnu distribuciju

Potpisnički sindikat nastoji stabilizirati cijenu VP prije same emisije

kako bi se zaštitio od potencijalnog pada tržišne vrijednosti

emitiranih VP izdavatelja prouzročenog povećanom ponudom

prilikom nove emisije

o Stabilizacije se obavlja intenziviranjem trgovanja s

postojećim VP emitirajuće kuće

Nakon što se cijena stabilizira, slijedi konačna distribucija VP krajnjim

kupcima (investitorima)

72

Nakon što je cjelokupna emisija rasprodana definitivnim investitorima,

raspušta se sindikat investicijskih bankara i grupa prodavatelja

- Kupnja nadmetanjem (kupnja po najpovoljnijoj cijeni)

Razlikuje se od dogovorene kupnje po načinu izbora investicijskih banaka, odnosno

njihovog potpisničkog sindikata

Različite grupe investicijskih bankara se natječu za pravo kupnje emisije na licitaciji

koju je emitirajuća tvrtka inicirala tenderom

Metoda emisije VP karakteristična za emisije državnih obveznica i drugih državnih VP

Često je povezana s određenom zakonskom regulativom

- Komisija

Metoda emisije VP u kojoj se investicijski bankar pojavljuje u ulozi pravnog

posrednika, a ne sponzora i nositelja emisije VP

Investicijski bankar obavlja isključivo posredničke postove oko emisije

Koristi se samo savjetodavna i distributivna funkcija investicijskog bankarstva

Za obavljene posredničke poslove investicijski bankar dobiva utvrđenu posredničku

proviziju

Ne preuzima rizik emisije (neprodane VP vraća emitentu)

Komisija ne izaziva velike troškove

Najčešće se primjenjuje kad emitenti nisu dovoljno velike ili dovoljno

poznate tvrtke da bi investicijski bankar preuzeo rizik emisije

Posrednička provizija se može ugovoriti po finskoj cijeli ili po fiksnoj stopi na prodane

VP

4. POKAZATELJI PROFITABILNOSTI (POKAZATELJI RENTABILNOSTI)

- Mjere uspjeh ostvarivanja zarada analiziranog poduzeća

- Ukazuju na značaj nekog modaliteta profita (poslovnog rezultata) prema veličini angažiranog

kapitala (imovini), odnosno prema obujmu poslovne aktivnosti predstavljene veličinom

prodaje (ukupnog prihoda)

- 2 karakteristične skupine

Profitabilnost prodaje

Profitabilnost imovine (kapitala)

- Profitabilnost prodaje

Prikazuje se stavljanjem u odnos određenih mjera profita s veličinom poslovne

aktivnosti, mjerene prodajom ili ukupnim prihodom

2 osnovne mjere

Marža kontribucije

Marža profita

Bruto profitna marža

Neto profitna marža

Marža kontribucije

Pokazatelj profitabilnosti prodaje koji je proizašao iz menadžerskih formi

izvještaja o dobiti

𝑀𝐴𝑅Ž𝐴 𝐾𝑂𝑁𝑇𝑅𝐼𝐵𝑈𝐶𝐼𝐽𝐸 = 𝐾𝑂𝑁𝑇𝑅𝐼𝐵𝑈𝐶𝐼𝐽𝐴

𝑃𝑅𝑂𝐷𝐴𝐽𝐴⁄

Marža profita ili profitna marža

Iskazivanje

73

Pokazuje veličinu ostvarenog poslovnog rezultata (profita) u odnosu na

realiziranu prodaju, odnosno ostvareni ukupni prihod

𝐵𝑅𝑈𝑇𝑂 𝑃𝑅𝑂𝐹𝐼𝑇𝑁𝐴 𝑀𝐴𝑅Ž𝐴 =𝑍𝐴𝑅𝐴𝐷𝐴 𝑃𝑅𝐼𝐽𝐸 𝐾𝐴𝑀𝐴𝑇𝐴 𝐼 𝑃𝑂𝑅𝐸𝑍𝐴

𝑃𝑅𝑂𝐷𝐴𝐽𝐴

Stavlja u odnos bruto dobit

Upućuje na uspješnost tvrtke

o Menadžment i njegovo upravljanje prodajnim cijenama,

troškovima i obujmom poslovne aktivnosti

𝑁𝐸𝑇𝑂 𝑃𝑅𝑂𝐹𝐼𝑇𝑁𝐴 𝑀𝐴𝑅Ž𝐴 = 𝑍𝐴𝑅𝐴𝐷𝐴 𝑁𝐴𝐾𝑂𝑁 𝐾𝐴𝑀𝐴𝑇𝐴 𝐼 𝑃𝑂𝑅𝐸𝑍𝐴

𝑃𝑅𝑂𝐷𝐴𝐽𝐴

Stavlja u odnos neto dobit

Upućuje i na teret kamata i poreza

o Kako menadžment upravlja rashodima, uključujući i izdatke

kreditorima

- Profitabilnost imovine

Mjeri oportunost ostvarenih profita prema angažiranoj imovini

2 pokazatelja

Profitabilnost (ukupne) imovine

Profitabilnost glavnice

Profitabilnost imovine (ROA)

Stavlja u odnos ostvarenu bruto dobit (zarade prije kamate i poreza) s

ukupno angažiranom imovinom za ostvarivanje tih zarada

𝑅𝑂𝐴 =𝑍𝑃𝐾𝑃

𝑈𝐾𝑈𝑃𝑁𝐴 𝐼𝑀𝑂𝑉𝐼𝑁𝐴

Profitabilnost glavnice (ROE)

Pokazuje kako se poduzeće (njegov menadžment) učinkovito koristio

raspoloživim kapitalom vlasnika

Vršni pokazatelj uspješnosti poslovanja

Računa se kao odnos neto dobiti (zarade nakon kamata i poreza) i veličine

angažiranog vlastitog kapitala (vlasničke glavnice)

𝑅𝑂𝐸 = 𝑍𝑁𝐾𝑃

𝐺𝐿𝐴𝑉𝑁𝐼𝐶𝐴

Ovisi o profitabilnosti imovine i financijskoj strukturi

Pokazuje kako se poduzeće racionalno koristi vlastitim, odnosno kako

racionalno upošljava tuđi kapital

23. KARTICA → ???

NEMA U SKRIPTI

24. KARTICA (nema u skripti)

1. POREZNI ZAKLON

2. MEĐUOVISNOST PRINOSA I RIZIKA KOD OBVEZNICA

3. FACTORING

4. EMISIJA DIONICA

74

25. KARTICA

1. FINANCIJSKA OKOLINA

- Dio poslovne okoline poduzeća

- Svi subjekti, sve pravne i fizičke osobe s kojima poduzeće može uspostavljati financijske

odnose

- Razlikuje se

Interno okruženje

Eksterno okruženje

- - Interno okruženje

Financijski odnosi na temelju posredovanja

Vlasnici, menadžment, zaposleni i kreditori

- Eksterno okruženje

Druga poduzeća, država, stanovništvo, financijske institucije, te financijski odnosi s

institucijama

Depozitne institucije

Poslovne banke, štedionice, štedno-kreditne zadruge, specijalizirane

depozitne institucije javnog ili kvazijavnog karaktera → karakterizira

ih uzimanje kredita u obliku depozita, te korištenje tako prikupljenog

novca za odobravanje kredita

Investitorske institucije

Mirovinski fondovi, investicijski fondovi i osiguravajuća društva →

sredstva prikupljaju naplatom premija osiguranja, uplatama

mirovinskih doprinosa, emitiranjem sekundarnih VP

Posredničke institucije

Investicijske banke, dealeri, brokeri →bave se trgovinom VP na malo

ili veliko

2. DIONICE I VRSTE

- Sredstva formiranja temeljnog kapitala d.d.-a

- Dugoročni VP s razvijenim sekundarnim tržištem

- NEMAJU DOSPIJEĆE

75

- Vlasnički/korporacijski VP

- Permanentni VP → trajan financijski odnos (ovisi o trajnosti emitenta VP)

- Pisane isprave o uloženim sredstvima u vlasnički kapital d.d.-a

- Dionice nemaju unaprijed određeno dospijeće – nemaju dospijeće

- Mogu glasiti na ime i na donositelja

- Dionice imaju svoju vrijednost, a ona je rezultat međuovisnosti rizika i nagrade sadržanih u

poslovanju d.d.-a koje ih je izdalo, odnosno u očekivanim dohocima investitora od ulaganja u

dionice

- Osnovni pristup vrednovanja dionica se temelji na ekonomskoj vrijednosti (sadašnja

vrijednost, različiti kapitalizacijski profit)

- Profitno-rizična obilježja su određena rezidualnim pravima prema zaradama i imovini d.d.-a

- Dionica predstavlja imovnu društva, ali i način na koji tržište ocjenjuje kvalitetu korištenja te

imovine u poduzeću

- Isplata dividendi NIJE legalna obveza d.d.-a

- Nominalna vrijednost NIJE bitan sastavni element dionice, pa mogu postojati dionice bez nje

NV služi kod registracije d.d.-a na trgovačkom sudu

Većina zakonodavstva traži da dionica ima NV

- Tržišna vrijednost → ostvarena je njihovom kupoprodajom na tržištu

- Legalna definicija dionica

Utvrđuje se zakonskim propisima

Pisana isprava o vlasništvu temeljenom na sredstvima uloženim kod izdavača

Vlasnik dionice ima pravo sudjelovati u dobiti d.d.-a, a može imati i pravo

sudjelovanja u upravljanju putem glasovanja na skupštini dioničara

Ulog u društvo ostvaren kupnjom dionice ne može se povući iz društva osim ako ono

ne bude likvidirano, odnosno ako d.d. otkupi dionice svojih vlasnika

Dionica (kada je materijalizirana), sastoji se od dva dijela

Plašt dionice

Kuponski arak

Pravo na dividende se ostvaruje tek kada postoje izvori dividendi i kada se izglasa

njihova isplata

S druge strane, dionice ne nosi pravo upravljanja, već pravo glasa, tako da pravo

upravljanja može ostvariti samo onaj dioničar koji drži dovoljan broj dionica

- Korporacijska definicija

Dionice – instrument pomoću koji d.d. (korporacija) prikuplja novčana sredstva

potrebna za financiranje poslovanja i ekspanzije

Financijski instrumenti namijenjeni financiranju dugoročno vezane imovine,

odnosno financiranju osnovnih i trajnih obrtnih sredstava d.d.-a (financira se

permanentni/vlasnički kapital)

Nose varijabilne naknade vlasnicima prema ostvarenim zaradama društva

Permanentni VP jer je njihovo postojanje vezano uz postojanje samog poduzeća

Dividende su tekući prinos od dionice i za d.d. oni NISU dodatni financijski rizik po

solventnosti zato što se isplaćuju iz ostvarenih zarada

Dividende se ne izuzimaju iz oporezive dobiti, pa je realni trošak financiranja dionice

isti prije i poslije poreza

76

Lakoća izvođenja poslovnih kombinacija, laka prenosivost dionica

- Investitorska definicija

Dionice – lako prenosivi VP (visok stupanj mobilnosti)

Mogu se kupovati na primarnom tržištu, ali i kupovati/prodavati na

sekundarnom tržištu VP

Mogu poslužiti kao

Instrument osiguranja za zaduživanje, instrument pologa, instrument

plaćanja i instrument osiguranja plaćanja

Kod ulaganja u dionice, investitori su dvojako motivirani → očekivanim dividendama i

kapitalnim dobitkom

Ulaganje u dionice rizičnije je od ulaganja u državne VP, pa investitori u dionice

očekuju veći prinos

- Poduzetnička definicija

Dionice – pogodan instrument pribavljanja inicijalnog vlastitog kapitala

novoosnovanog d.d.-a za ostvarenje poslovnih ideja

Dobre ideje osiguravaju društvu goodwill

Razliku između vrijednosti neke tvrtke na tržištu dionice u određenom

vremenu i njezine računovodstvene utvrđene neto imovine

- Rezidualna prava dionica

Na zarade

Na imovinu d.d.-a

+ ostala prava

Pravo glasa

Pravo prvootkupa novoemitiranih dionica

Ostala prava

Pravo prodaje neovisno o društvu emitenta, ograničena odgovornost

za dugove d.d.-a, pravo primitka periodičnih izvještaja o poslovanju

d.d.-a i pravo uvida i kontrole poslovnih knjiga

- Vrste dionice

Obične

Preferencijalne

- Preferencijalne dionice

Dugoročni VP s kojima se diferenciraju interesi vlasnika d.d.-a u njegovoj vlasničkog

glavnici

Preferencijalni položaj prema običnim dionicama (osnovno obilježje)

Prioritet na dividende (zarade)

Prioritet na imovinu (kod likvidacije d.d.-a)

Hibridni dugoročni VP s razvijenim sekundarnim tržištem

Kumulativno pravo → izostanak dividendi se kumulira i prenosi na iduće razdoblje

Nose fiksne dividende koje d.d. ne može obračunati na teret oporezivog poslovnog

rezultata (najmanji dio primarnog tržišta VP poduzeća)

Preferencijalne dividende se mogu isplatiti prije običnih

Preferencijalne dividende nisu ugovorna obveza (kao kamate kod obveznica), pa

njihova neisplata neće ugroziti solventnost društva ili povući neke legalne sankcije

77

Ako se preferencijalne dividende ne isplate, past će cijena preferencijalnih dionica na

tržištu

Kumulativno pravo na dividende ponekad onemogućava isplatu dividendi običnim

dioničarima

Preferencijalne dividende NISU odbitna stavka od oporezive dobiti

Vlasnici preferencijalnih dionica NEMAJU rezidualno pravo na imovinu društva nego

je ono fiksno u visini nominalnih vrijednosti preferencijalnih dionica

Vlasnici preferencijalnih dionica ne profitiraju od akumulacije zarada i porasta

vrijednosti društva i slično

3. POSLOVI FACTORINGA

- Factoring – oblik kratkoročnog financiranja koji se odvija putem specijalizirane financijske

institucije koja se naziva faktorom

- Poslovi

Financiranje

Preuzimanje kreditnog rizika

Administrativni poslovi

- Kratkoročno financiranje

Osnovno obilježje faktoringa koji se temelji na potraživanjima

Obuhvaća 80-85% vrijednosti potraživanja po kupčevoj fakturi

Plaćanje većeg dijela prije samog dospijeća

Kreditiranje temeljem potraživanja

Skraćivanje vremena plaćanja

Preostatak potraživanja (15-20%) likvidira se uz odbitak troškova faktora nakon što

kupac obavi plaćanje dospjelog potraživanja

- Naplata tražbina

Obavlja ju faktor za svoje komitente

Temelji se na principima ekonomije razmjera

Faktor radi (posluje) za mnoštvo komitenata u sličnoj/istoj industrijskoj grupi

Na taj način formira tip eksperata za poslove kreditne kontrole,

knjigovodstva i utjerivanje dugova koji će obavljati te poslove kvalitetnije i

jeftinije nego na razini faktorovog komitenta pojedinačno

U slučaju zaostajanja s plaćanjem, faktor obavlja naplatu

- Preuzimanje kreditnog rizika

Jedna od mogućih funkcija faktoringa

Obavlja plaćanje ostatka tražbine i u slučaju da ju ne uspije naplatiti (kreditni rizik)

Prava i definitivna prodaja potraživanja

Preuzimanje kreditnog rizika predstavlja dodatnu uslugu faktora njegovim

komitentima

Povećava trošak faktoringa

Faktor mora formirati rezerve za pokriće rizika izostajanja naplate kupljenih

potraživanja (uvjetuje poslovanje uz veću razinu kapitala i više troškove

kapitala)

78

Ako faktoring aranžman ne sadrži ovu funkciju, onda to nije oblik financiranja koji se

temelji na prodaji potraživanja, već se temelji na zalogu potraživanja

- Administrativni poslovi

Faktori su se specijalizirali za financiranje manjih poduzeća

Kreditna kontrola

Dio je cjelokupnog procesa prodaje i prodajne funkcije cijelog poduzeća

Faktor obavlja

Ispitivanje boniteta kupaca

Vođenje evidencije o kupcima kroz koncentraciju komitenata

Poboljšanje prodajne politike za komitente

o Mala poduzeća nemaju dovoljno ljudskih resursa za to

Vođenje knjigovodstva kupaca

Usluga koja pomaže komitentima (malim tvrtkama)

Osiguranje od rizika prezentacije lažnih faktora (za aktiviranje usluga

financiranja)

Eventualni drugi administrativni poslovi

4. INTERNA (UNUTARNJA EMISIJA)

- Ne predstavlja pravu emisiju jer se njome ne povećava imovina poduzeća

- Dionice se izdaju po osnovi raspodjele poslovnog rezultata, odnosno redistribucije vlasništva

postojeće imovine

to su postupci bonusnih emisija među kojima se ističu emisija dividendnih dionica i

distribucija novih dionica u postupku njihova dijeljenja (cijepanja)

- redistribucija vlasničke glavnice poduzeća

- instrument politike raspodjele zarada, pripada internom financiranju

- podjela VP postojećim vlasnicima ili radnicima

- nakon interne misije ne slijedi novčani tok (ne stiže svježi novac iz okoline)

- Koristi se

Kada se ne mogu isplatiti dividende dioničarima

Kada se rezerve žele pretvoriti u upisani temeljni kapital

Kako bi se menadžeri motivirali za rast vrijednosti dionica poduzeća na tržištu

Da bi se radnici zainteresirali za učinkovitost poslovanja poduzeća

Kata je ostvarena dobit, ali nema dovoljno novca na računu (financijski rezultat

odstupa od veličine novčanog toka)

26. KARTICA

1. FINANCIJSKA TRŽIŠTA I NJIHOVA PODJELA

- Financijsko tržište – mjesto na kojem se susreću ponuda i potražnja financijskih sustava

Cijena novca

Kamatna stopa

Stopa zahtijevanog prinosa

Stopa tržišne kapitalizacije

Tržište vrijednosnih papira

Tržište financijskih instrumenata

79

- Podjela financijskih tržišta

Po organiziranosti

Po prirodi trgovanja

Po vremenu raspolaganja financijskim sredstvima

- Prema organiziranosti

Organizirana (burza VP)

Spontano

- Po prirodi trgovanja

Primarno tržište → instrumenti se nude na kupnju po 1. Put

Sekundarno tržište → preprodaja već emitiranih instrumenata

- Po vremenu raspolaganja financijskim sredstvima

Tržište novca (kratkoročno slobodna novčana sredstva)

Tržište kapitala (dugoročno slobodna novčana sredstva)

- Tržište novca → kratkoročni krediti, kratkoročni VP, međubankovno tržište novca + devizno

(u širem smislu)

- Tržište kapitala → dugoročni VP, u širem smislu : dogovorno tržište dugoročnih kredita +

dogovorno tržište vlasničkih udjela

2. OBIČNE DIONICE

- Sredstva formiranja temeljnog kapitala d.d.-a

- Dugoročni VP s razvijenim sekundarnim tržištem

- NEMAJU DOSPIJEĆE

- Vlasnički/korporacijski VP

- Permanentni VP → trajan financijski odnos (ovisi o trajnosti emitenta VP)

- Pisane isprave o uloženim sredstvima u vlasnički kapital d.d.-a

- Dionice nemaju unaprijed određeno dospijeće – nemaju dospijeće

- Mogu glasiti na ime i na donositelja

- Dionice imaju svoju vrijednost, a ona je rezultat međuovisnosti rizika i nagrade sadržanih u

poslovanju d.d.-a koje ih je izdalo, odnosno u očekivanim dohocima investitora od ulaganja u

dionice

- Osnovni pristup vrednovanja dionica se temelji na ekonomskoj vrijednosti (sadašnja

vrijednost, različiti kapitalizacijski profit)

- Profitno-rizična obilježja su određena rezidualnim pravima prema zaradama i imovini d.d.-a

- Dionica predstavlja imovnu društva, ali i način na koji tržište ocjenjuje kvalitetu korištenja te

imovine u poduzeću

- Isplata dividendi NIJE legalna obveza d.d.-a

- Nominalna vrijednost NIJE bitan sastavni element dionice, pa mogu postojati dionice bez nje

NV služi kod registracije d.d.-a na trgovačkom sudu

Većina zakonodavstva traži da dionica ima NV

- Tržišna vrijednost → ostvarena je njihovom kupoprodajom na tržištu

- Legalna definicija dionica

Utvrđuje se zakonskim propisima

Pisana isprava o vlasništvu temeljenom na sredstvima uloženim kod izdavača

Vlasnik dionice ima pravo sudjelovati u dobiti d.d.-a, a može imati i pravo

sudjelovanja u upravljanju putem glasovanja na skupštini dioničara

80

Ulog u društvo ostvaren kupnjom dionice ne može se povući iz društva osim ako ono

ne bude likvidirano, odnosno ako d.d. otkupi dionice svojih vlasnika

Dionica (kada je materijalizirana), sastoji se od dva dijela

Plašt dionice

Kuponski arak

Pravo na dividende se ostvaruje tek kada postoje izvori dividendi i kada se izglasa

njihova isplata

S druge strane, dionice ne nosi pravo upravljanja, već pravo glasa, tako da pravo

upravljanja može ostvariti samo onaj dioničar koji drži dovoljan broj dionica

- Korporacijska definicija

Dionice – instrument pomoću koji d.d. (korporacija) prikuplja novčana sredstva

potrebna za financiranje poslovanja i ekspanzije

Financijski instrumenti namijenjeni financiranju dugoročno vezane imovine,

odnosno financiranju osnovnih i trajnih obrtnih sredstava d.d.-a (financira se

permanentni/vlasnički kapital)

Nose varijabilne naknade vlasnicima prema ostvarenim zaradama društva

Permanentni VP jer je njihovo postojanje vezano uz postojanje samog poduzeća

Dividende su tekući prinos od dionice i za d.d. oni NISU dodatni financijski rizik po

solventnosti zato što se isplaćuju iz ostvarenih zarada

Dividende se ne izuzimaju iz oporezive dobiti, pa je realni trošak financiranja dionice

isti prije i poslije poreza

Lakoća izvođenja poslovnih kombinacija, laka prenosivost dionica

- Investitorska definicija

Dionice – lako prenosivi VP (visok stupanj mobilnosti)

Mogu se kupovati na primarnom tržištu, ali i kupovati/prodavati na

sekundarnom tržištu VP

Mogu poslužiti kao

Instrument osiguranja za zaduživanje, instrument pologa, instrument

plaćanja i instrument osiguranja plaćanja

Kod ulaganja u dionice, investitori su dvojako motivirani → očekivanim dividendama i

kapitalnim dobitkom

Ulaganje u dionice rizičnije je od ulaganja u državne VP, pa investitori u dionice

očekuju veći prinos

- Poduzetnička definicija

Dionice – pogodan instrument pribavljanja inicijalnog vlastitog kapitala

novoosnovanog d.d.-a za ostvarenje poslovnih ideja

Dobre ideje osiguravaju društvu goodwill

Razliku između vrijednosti neke tvrtke na tržištu dionice u određenom

vremenu i njezine računovodstvene utvrđene neto imovine

- Rezidualna prava dionica

Na zarade

Na imovinu d.d.-a

+ ostala prava

Pravo glasa

81

Pravo prvootkupa novoemitiranih dionica

Ostala prava

Pravo prodaje neovisno o društvu emitenta, ograničena odgovornost

za dugove d.d.-a, pravo primitka periodičnih izvještaja o poslovanju

d.d.-a i pravo uvida i kontrole poslovnih knjiga

3. TROŠAK KAPITALA (METODE) = CIJENA KAPITALA

- Stopa zahtijevanog prinosa (ne nose svi financijski instrumenti, pa nije samo kamatna stopa)

- Nerizična kamatna stopa uvećana za premiju rizika (koja odgovara rizičnim karakteristikama

financijskog instrumenta kojime se pokreće određeni kapital)

- Cijela kapitala

Cijena koja se mora platiti za pribavljena novčana sredstva s rokom raspolaganja

duljim od godine dana

- Struktura cijene kapitala

Cijena kapitala (cijena novca) je uvijek funkcija rizika ulaganja

Što je rizik ulaganja veći, treba platiti veću cijenu za taj kapital i obrnuto

- 2 ključne komponente cijene kapitala

Nerizična kamatna stopa

Premija rizika

𝑘𝑠 = 𝑘𝐹 + 𝑘𝑅

𝑘𝑆 = 𝑐𝑖𝑗𝑒𝑛𝑎 𝑘𝑎𝑝𝑖𝑡𝑎𝑙𝑎

𝑘𝐹 = 𝑛𝑒𝑟𝑖𝑧𝑖č𝑛𝑎 𝑘𝑎𝑚𝑎𝑡𝑛𝑎 𝑠𝑡𝑜𝑝𝑎 (𝑧𝑎ℎ𝑡𝑖𝑗𝑒𝑣𝑎𝑛𝑖 𝑝𝑟𝑖𝑛𝑜𝑠 𝑛𝑎 𝑢𝑙𝑎𝑔𝑎𝑛𝑗𝑎 𝑏𝑒𝑧 𝑟𝑖𝑧𝑖𝑘𝑎)

𝑘𝑅 = 𝑝𝑟𝑒𝑚𝑖𝑗𝑎 𝑟𝑖𝑧𝑖𝑘𝑎

Nagrada investitoru u vidu dodatnih mogućnosti zarađivanja za (????)

- - Pojedinci su osjetljivi na veličinu preuzetog rizika, pa njihova premija raste brže od samog

porasta rizika

- Cijena novca (kapitala) je funkcija vremenskih preferencija potrošnje pojedinca (cijena

odgađanja i potrošnje)

- Komponente – cijena vremena (odgađanje potrošnje) i cijena rizika

- Kapital u obliku novčane štednje → cijena kapitala = cijena novca (tržišna stopa kapitalizacije)

→ diskontna stopa

- Cijena kapitala je funkcija rizika ulaganja financijskih sredstava

Veći rizik veća cijena kapitala

- Temeljni standard profitabilnosti

VP države (samo u teoriji)

Premija rizika je rastuća

konveksna funkcija prema

veličini rizika

82

Nerizična (nominalna) kamatna stopa = stvarna nerizična kamatna stopa + premija

rizika inflacije

- Činitelji cijene kapitala

Proizvodni oportuniteti

Vremenske preferencije potrošnje

Rizik

Inflacija

- Proizvodni oportuniteti

S povećanim prosperitetom gospodarstva u cjelini, povećat će se potražnja za

kapitalo, što će utjecati na povećanje kamatnih stopa na financijskim tržištima

- Vremenske preferencije potrošnje

Sklonost potrošača tekućoj i budućoj potrošnji

Veće bogatstvo → veći dohoci potrošača → veća razina moguće štednje zbog

fiksne komponente tekuće potrošnje za osnovne potrebe

Ako su proizvođači spremni platiti višu cijenu kapitala, potrošači imaju veći prinos od

ulaganja, a odgađaju sadašnju potrošnju i umjesto toga investiraju

U isto vrijeme potrošači ne uzimaju kredite, već radije štede (visoke kamatne stope)

- Rizik

Veća rizičnost → potencijalni investitori zahtijevaju višu kamatnu stopu na uloženi

kapital

Ulaganje u vlasničku glavnicu poduzeća (kupnja dionica) je rizičnije od kreditiranja

poduzeća

Nova poduzeća su rizičnija od postojećih, etabliranih poduzeća

Što je dohodak pojedinca opterećeniji porezom, njegovi će zahtjevi za profitabilnošću

investicija biti veći kako bi mu osigurali željenu profitabilnost nakon poreza

Ako pojedinac može neke prinose od investicije odbiti od svog oporezivog dohotka,

zahtjevi za profitabilnošću će biti niži

Porezi su svojevrsni transakcijski trošak

Kod realizacije prodaje investicije, plaća se porez na kapitalni dobitak

- Inflacija

Smanjenje kupovne moći → odražava se na realnu vrijednost buduće potrošnje

osigurane štednjom ili investiranjem

Investitori u cijenu novca ugrađuju inflacijsku premiju (ovisi o očekivanoj inflaciji)

- MODELI (TROŠAK KAPITALA – 9.PREZENTACIJA-BUDŽETIRANJE KAPITALA – NISAM SIGURNA U

ODGOVOR)

- Trošak povlaštenog kapitala

Iz modela vrednovanja

𝑃𝑝 =𝐷𝑝

𝑘𝑝⁄

𝑘𝑃 =𝐷𝑝

𝑃𝑝 𝑖𝑙𝑖

𝐺𝑂𝐷𝐼Š𝑁𝐽𝐸 𝑃𝑅𝐸𝐹𝐸𝑅𝐸𝑁𝐶𝐼𝐽𝐴𝐿𝑁𝐸 𝐷𝐼𝑉𝐼𝐷𝐸𝑁𝐷𝐸

𝑇𝐸𝐾𝑈Ć𝐴 𝑇𝑅Ž𝐼Š𝑁𝐴 𝐶𝐼𝐽𝐸𝑁𝐴 𝐷𝐼𝑂𝑁𝐼𝐶𝐸

Trošak kapitala od preferencijalnih dionica viši je od troška duga, jer je trošak

emisije vlasničkog kapitala veći od troška duga

- Trošak obične dionice

Pristup modela sadašnje vrijednosti dividendi

83

Gordonov model

Ostali modeli (metoda interne stope)

Pristup teoriji tržišta kapitala

CAPM pristup

APT pristup

Pristup troška duga + premija rizika

Aproksimacija troška

P/E pristup

Pristup prinosa od dividendi

3 su moguća postupka izračunavanja troška običnog kapitala

Iz modela vrednovanja (Gordonov model)

Pomoću CAPM-a

Metoda troška duga + premija rizika (izvedeni pristup iz prakse)

Gordonov model

Očekivani prinos od dividendi + očekivana stopa rasta

𝑃0 =𝐷0×(1+𝑔)

𝑘𝑠−𝑔=

𝐷1

𝑘𝑠−𝑔 𝑘𝑠 =

𝐷0×(1+𝑔)

𝑃0+ 𝑔 =

𝐷1

𝑃0+ 𝑔

Ključni problemi → prognoza stope rasta

Iz povijesnih podataka

Prilagođavanje distribuciji vjerojatnosti

Profitabilnost reinvestiranja zarada

Cijena financijskih analitičara

4. OPCIJA ZELENE CIPELE I IZGRADNJA KNJIGE

- Opcija zelene cipele

Ugovorena klauzula koja investicijskom bankaru daje pravo na emisiju većeg broja

papira od ugovorenog ako ih tržište dobro prihvati

Mogućnost prodaje do 15% više VP prema dogovorenoj količini

Naziv prema prvoj tvrtki koja je potpisala takav ugovor o emisiji (Green Shoe

Company)

- Izgradnja knjige

Odnose se na ostvarivanje fleksibilnosti pri konačnom utemeljenju cijene emisije

(određivanje raspona cijena u kojem će se obaviti emisija)

Ova fleksibilnost se provodi „emisijom o knjigama“ (book building) u kojima se

postupno prikupljaju ponude fond menadžera za količinom emisije i cijenama koje su

spremni za nju platiti

Pomaže razotkriti potražnju za namjeravanom emisijom

Provođenje „road show“-a radi ispitivanja interesa investitora (sastanci s

potencijalnim investitorima na kojima se dodatno ispituju stavovi investitora)

Omogućava povećanje cijene emitiranih VP

Ispituje se zainteresirane investitore koliko su spremni platiti, pa se na osnovu toga

određuje krajnja cijena

- Kombinirana emisija

2 standardne opcije, tj. provizije za investicijske bankare

Zelena cipela →količina

Temeljni pristup

84

Izgradnja knjige → cijena

27. KARTICA

1. TRŽIŠTE KAPITALA U NAJŠIREM SMISLU

- - Primarno tržište

Povećava imovinu privrede

Zadaća – alokacija kapitala na najučinkovitije korisnike

- Profitabilnost je alokacijski mehanizam tržišta kapitala

- Sekundarno tržište → tržište korporacijske kontrole

- Kvartarno tržište → trgovačka mreža velikih institucionalnih investitora

Trguje se blokovima VP, smanjenje transakcijskih troškova

- Tercijarno tržište → spona između organiziranog trgovanja VP na burzi i dogovornog

trgovanja posredstvom dealera

- Institucionalni investitori → pravne osobe

Temeljna djelatnost – držanje VP i upravljanje takvim investicijskim portfolijom s

ciljem zarađivanja za svoje članove

- Tržište kapitala

Tržište dugoročnih vrijednosnih papira

Dogovorno tržište dugoročnih kredita

2. TEMELJNA PRAVA DIONIČARA

- Rezidualna prava

Odnose se na pravo na zarade (nakon podmirenja svih drugih interesa prema

zaradama – vjerovnici, povlašteni dioničari) i pravo na imovinu (ostvaruje se

likvidacijom d.d.-a)

- Pravo glasa

Na skupštini dioničara

Većinsko ≠ kumulativno glasovanje

Moguće postojanje dionice bez prava glasa

Većinsko glasovanje – 1 dionica →1 glas

Kumulativno glasovanje - dopušta multipliciranje glasova za 1 ovlaštenog člana

uprave

- Pravo prvokupa

Zajedno čine tržište kapitala u

najširem smislu

85

Svaka nova emisija običnih dionica može promijeniti strukturu vlasnika d.d.-a i

strukturu moći glede raspoloživog broja glasova

Zbog toga je nova emisija rizična postojećim dioničarima jer mogu izgubiti stečenu

kontrolu nad poslovanjem d.d.-a

Rizik gubitka stečene kontrole pri novoj emisiji običnih dionica moguće je eliminirati

ili bitno smanjiti pravima prvokupa novoemitiranih dionica

Specifični pisani certifikati koji se uručuju postojećim vlasnicima običnih dionica uoči

nove emisije dionica

- Ostala prava

Pravo prodaje neovisno o društvu izdavatelju

Ograničena odgovornost za dugove društva

Nakon što su na sekundarnom tržištu kapitala kupili obične dionice, nemaju

obveze nikakvih drugih plaćanja prema ili u ime društva

Pravo primitka izvještaja

Vlasnici običnih dionica imaju pravo primitaka periodičnih izvještaja o

poslovanju društva

Trebali bi smanjiti asimetričnost informacija između uprave d.d.-a i dioničara

pravo uvida u poslovne knjige

druga prava

3. DILEME PRI ODREĐIVANJU TROŠKA KAPITALA

a) Eksplicitni vs. implicitni troškovi

b) Tržišna ili računovodstvena vrijednost

c) Pojedinačni vs. ukupni troškovi

- Problem kratkoročnog kapitala

- Porezni tretman

- Troškovi emisije

- Marginalni (inkrementalni) trošak kapitala

- Eksplicitni vs. implicitni troškovi

Kamate ne odražavaju današnje preferencije kreditora jer je ugovor sklopljen puno

ranije

Ugovorne kamate ne mogu biti ključna točka za odlučivanje glede maksimalne

vrijednosti tvrtke

Preferencijalne dividende → trošak sličan kamatama koji se može izbjeći

Obične dionice → do izražaja dolaze implicitni, a ne eksplicitni troškovi

Eksplicitne naknade se ne mogu smatrati troškovima

- Tržišna vs. računovodstvena vrijednost

Knjigovodstvene vrijednosti su utvrđene na temelju povijesnih podataka i ne

odražavaju trenutačne oportunitete koji određuju tržišnu vrijednost dionice neke

tvrtke

Računovodstveno ne predstavlja realnu podlogu za utvrđivanje troškova kapitala, pa

se troškovi kapitala trebaju utvrđivati prema tržišnim vrijednostima pojedinačnih

komponenti strukture kapitala d.d.-a

Odražavaju sadašnje oportunitete investitora

Teško je utvrditi tržišnu vrijednost određenih komponenti kapitala

86

- Pojedinačni vs. ukupni trošak kapitala

Svako ulaganje se ne financira samo određenim dijelovima kapitala, već ukupnom

strukturom kapitala društva, pa odluke treba temeljiti na ukupnom trošku kapitala

Ukupni trošak kapitala je određen veličinom svih troškova pojedinačnih komponenti

kapitala i relativnim udjelom svake pojedinačne komponente kapitala u ukupnoj

strukturi kapitala društva

- Problem kratkoročnog kapitala

Struktura kapitala i trošak kapitala se naslanjaju na „zlatno pravilo financiranja“ koje

zahtjeva da se dugoročne potrebe financiraju dugoročno

D.d. često pomoću kratkoročnog financiranja financiraju dugoročne investicije, pa bi i

to kratkoročno financiranje ponekad trebalo uključiti u ukupni trošak kapitala

- Porezni tretman

Potrebno je razlikovati pojedinačne komponente kapitala prije i nakon poreza jer

nemaju sve komponente jednak porezni tretman

- Troškovi emisije

Eksterno povećanje kapitala izaziva određene troškove pribavljanja, tj. troškove

emisije

Nove komponente kapitala mogu imati veći trošak kapitala od postojećih

komponenti

- Inkrementalni i marginalni trošak kapitala

Troškove kapitala treba analizirati prema inkrementima povećanja kapitala d.d.-a

4. FINANCIJSKA POLUGA

- Izvor preuzet iz prirodnih znanosti (mehanika)

- Pokazuje kako se upotrebom sile na duljem putu može izvršiti ista količina rada kao i većom

silom na kraćem putu

- Najčešće se koristi za označavanje upotrebe duga za financiranje posla ili poslovanja

- Degresivan karakter fiksnih naknada u odnosu na porast poslovnog rezultata

Ukazuje na prednosti korištenja financiranja s fiksnim naknadama ako se očekuju

zadovoljavajuće zarade → financijska poluga

- Oslanjanje na dugove i druge oblike financiranja koji izazivaju fiksne naknade

- Zbog fiksnih naknada zarade po dionici se mijenjanju brže od ukupnih zarada poduzeća

- Što je upotreba dugova veća, veća je i razina fiksnog opterećenja zarada kamatama, pa je

veća i elastičnost zarada po dionici i povećava se njihova volatilnost

- Upotreba financijske poluge je oportuna ako se ostvaruje profitabilnost imovine viša od

kamatne stope koja se plaća na dugove

- Pravilo financijske poluge

Promatra međuovisnost zarada po dionici i dodatnog financijskog rizika

Predstavlja mehanizam kamata i kamatnih stopa primijenjen na poslovanje

nefinancijskih d.d.-a

87

Fiksni karakter naknada uvjetuje da će zarade nakon kamata rasti brže od rasta

zarada prije kamata koje su osnovica zarada nakon kamata

Fiksne naknade uvjetuju i brže smanjenje zarada nakon kamata od rasta zarada prije

kamata

28. KARTICA

1. PREFERENCIJALNE DIVIDENDE

- Tipični hibridni dugoročni VP s razvijenim sekundarnim tržištem

- Osnovno obilježje – povlašteni položaj prema osnovnim pravima dioničarima (pravo na

zarade i pravo na imovinu)

- Smanjen je rizik ulaganja nego u obične dionice

Nose ograničena prava na prinos prema običnim dionicama

- Dugoročni VP s kojima se diferenciraju interesi vlasnika d.d.-a u njegovoj vlasničkoj glavnici

- Preferencijalni položaj prema običnim dioničarima

Prioritet na dividende (zarade)

Prioritet na imovinu kod likvidacije d.d.-a

- Razlozi za emisiju preferencijalnih dionica

D.d. nema dovoljno raspoložive imovine kojom bi jamčilo emisiju dugova

Prilike na tržištu kapitala mogu biti nepovoljne za emisiju obveznica i drugih dugova

D.d. može imati nepovoljan odnos duga, te kratkoročnih obveza i vlasničke glavnice

Emisijom preferencijalnih dionica popravlja se pokazatelj zaduženosti i

povećava kreditni kapacitet tvrtke, a ostaju prednosti korištenja financijske

poluge za postojeće vlasnike

D.d. može poslovati u granama sa zlatnim cikličnim oscilacijama, kada će znatno

oscilirati profit društva

Zbog toga uprava društva ne želi preuzeti fiksne ugovorne obveze isplate

kamata i otplate posuđene glavnice

Isplata povlaštenih dividendi ne mora biti preskupa

Kada d.d. nema visoku marginalnu stopu poreza na svoju dobit i kada su

velike porezne olakšice na prihod od povlaštenih dividendi

Uvjeti na tržištu kapitala mogu biti nepovoljni za emisiju novih običnih dionica

DEGRESIJA FIKSNIH

NAKNADA PREMA RAZINI

POSLOVNE AKTIVNOSTI

88

- Preferencijalne dividende se moraju isplatiti prije običnih

Nisu ugovorna obveza (kao kamate kod obveznica), pa njihova neisplata neće ugroziti

solventnost društva ili povući neke legalne sankcije

Ako se ne isplate, past će cijena preferencijalnih dionica na tržištu

- Preferencijalne dionice mogu, ali i ne moraju nositi nominalnu vrijednost

Zbog nadređenosti u odnosu na obične dionice, nominalna ili neka vrijednost je

važna radi podjele preostatka ili likvidacijske mase na povlaštene i obilne dioničare

Nominalna ili određena vrijednost preferencijalnih dionica se postavlja znatno iznad

one običnih dionica

- Ne nose pravo glasa sve dok primaju obećane preferencijalne dividende

2. TROŠAK DUGA

- Utrživi dugovi

Prinos do dospijeća

Diskontna stopa koja svodi novčane tokove od obveznice na tržišnu vrijednost duga

Interna stopa profitabilnosti dužničkih instrumenata tvrtke koja svodi novčane

primitke od tih instrumenata na njihovu tržišnu vrijednost u trenutku izračunavanja

troška duga

Ključni problem je utvrđivanje tržišne cijene obveznica kojima su formiranu dugovi

- Neutrživi dugovi (upitna procjena tržišne vrijednosti)

Nominalna kamatna stopa

Usklađivanje s promjenama na tržištu duga

Problem utvrđivanja tržišne vrijednosti →metoda komparacije ili da se uzme

nominalna kamatna stopa kao trošak duga (samo ako se nisu znatnije promijenili

uvjeti kreditiranja)

3. PRIMARNO I SEKUNDARNO TRŽIŠTE

- Primarno tržište – VP se pojavljuju po 1. put

Emisijsko financijsko tržište

Na tom tržištu poduzeća i drugi subjekti dolaze do novčanih sredstava potrebnih za

poslovanje i ulaganja u ekspanziju

- Sekundarno tržište – promet već postojećih vrijednosnih papira (oni koji su već jednom

emitirani)

Npr. burza

4. POSLOVNI RIZIK

- Rizik – poznavanje nekog stanja u kojem se kao posljedica neke odluke može pojaviti niz

rezultata

- Poslovni rizik – rizik ostvarivanja ukupnih zarada

Ovisi o čitavom nizu faktora

Neizvjesnost glede ostvarivanja budućih poslovnih zarada

Neizvjesnost je prisutna zbog nemogućnosti preciznog predviđanja zarada

koja izaziva volatilnost prema iznosu očekivanih zarada (volatilnost zarada se

izražava distribucijom vjerojatnosti)

- što je veći poslovni rizik, očekivane zarade se ostvaruju s manjom vjerojatnošću i obrnuto

89

- Poslovni rizik je složena kategorija

Neki od činitelja poslovnog rizika

Neizvjesnost potražnje (jedinica prodaje)

Neizvjesnost budućih prodajnih cijena

Neizvjesnost cijena inputa

Neizvjesnost životnog vijeka proizvoda

Stupanj poslovne poluge

- Jedna od mogućih komponenti poslovnog rizika – upotrebna poslovne poluge

- Distribucija vjerojatnosti → međuovisnost rizika i nagrade ugrađena u snagu djelovanja

poslovne poluge

Od upotrebe poslovne poluge trebaju se očekivati veće zarade nego kod opreznijeg

pristupa

- Zbog većeg rizika, očekivane zarade od upotrebe poslovne poluge ostvaruju se uz nižu

vjerojatnost nego očekivane zarade kod opreznijeg pristupa

Očekivane zarade uz upotrebu poslovne poluge su veće

29. KARTICA → ???

30. KARTICA

1. SUDIONICI NA TRŽIŠTU KAPITALA

- Emitenti (izdavači VP) i njihovi kupci (investitori, ulagači u VP) →temeljni sudionici +

financijski posrednici

- 3 skupine trgovaca

Investitori

Špekulanti

Arbitražeri

- Investitori

Bilo koji sudionik sekundarnog tržišta VP

Tu spadaju i špekulanti

Investicija – operacija koja nakon temeljite analize obećava sigurnu glavnicu i

primjereni prinos (opcije koje ne zadovoljavaju te zahtjeve su špekulacije)

≠ špekulacija

+ preuzimači

90

Analize – fundamentalna i tehnička (≠)

- Špekulanti

Promatra samo cijene VP (za razliku od investitora)

≠ investitor

Kratak horizont aktivnosti (toliko koliko on očekuje da će brzo doći do primjene

cijene nekog VP)

Bik

Špekulira na PORAST cijena VP

Hosist

Očekivanja su optimistička

Medvjed

Špekulira na PAD cijena VP

Besist

Kratka prodaja (prodaja posuđenog VP)

Pesimistička očekivanja

- Arbitražeri

„dvostrani“ špekulanti

Simultano zauzimanje duge i kratke pozicije prema određenom VP ili investiciji

Posluju uz vrlo mali rizik

Investicijska arbitraža → simultana kupnja i prodaja istih ili cjenovno povezanih

investicija na različitim/istim tržištima

Može se provesti arbitraža bez investicije i bez rizika, ali samo teoretski

U stvarnom svijetu uvijek investicije i transakcijski troškovi)

Specijalisti koji nastoje iskoristiti nelogična kretanja cijena VP

Svojim djelovanjem osiguravaju zakon jedne cijene

Ista roba se prodaje po istim cijenama na različitim tržištima

- Preuzimači

Razbojnici društva – razgolićenje društva

Združivanje poslovanja d.d.-a

Prenosi se kontrola nad određenim poslovima i poslovnim procesima

Smanjuju trošak agenata jer menadžment radi u interes dioničara d.d.-a zbog straha

od preuzimanja

2. TROŠAK OBIČNE GLAVNICE

- Pristup modela sadašnje vrijednosti dividende

Gordonov model

Ostali modeli – interna stopa profitabilnosti

- Pristup teorija tržišta kapitala

CAPM pristup

APT pristup

- Pristup troškovi duga + premija rizika

- Aproksimacija troška

P/E pristup

Pristup prinosa od dividendi

Tržište korporacijske kontrole

91

- 3 su moguća postupka izračunavanja troška običnog kapitala

Iz modela vrednovanja (Gordonov model)

Pomoću CAPM-a

Metodom troška duga + premija rizika (izvedeni pristup iz prakse)

- Gordonov model

Ukazuje da tržišna cijena ovisi o očekivanim dividendama, očekivanoj stopi rasta i

tržišnoj stopi kapitalizacije

Što su veće očekivane zarade i veća očekivana stopa rasta, vrijednost dionice bit će

veća (i obrnuto)

𝑃0 =𝐷0×(1+𝑔)

𝑘𝑠−𝑔=

𝐷1

𝑘𝑠−𝑔 𝑘𝑠 =

𝐷0×(1+𝑔)

𝑃0+ 𝑔 =

𝐷1

𝑃0+ 𝑔

- CAPM (12. Kartica, 1. Pitanje)

- Metoda troška duga + premija rizika

ks=kb+kR

ks – trošak kapitala

kb – prinos do dospijeća

kR – premija rizika

3. VRIJEDNOST ZA RAZDOBLJE DRŽANJA DIONICE

- Prinos za razdoblje držanja – izračunava se u postotku i na godišnjoj razini

Pokazuje koliko je postotaka zaradio investitor na vrijednost svojeg inicijalnog

ulaganja tijekom određenog razdoblja (godine dana)

Sastoji se dijelom od tekućeg dohotka (primljenog kroz razdoblje držanja) Dt i dijelom

od promjene cijena investicija tijekom razdoblja držanja (Pt-P0)

𝑅𝑡 =𝐷𝑡+(𝑃𝑡−𝑃0)

𝑃0− 1 =

𝐷𝑡+𝑃𝑡

𝑃0− 1

- Prognoza prinosa za razdoblje držanja

Dividende kroz razdoblje držanja

Cijena dionice krajem razdoblja držanja

- Prognoza zahtijevane profitabilnosti

Međuovisnost rizika i nagrade

Standardi profitabilnosti

Rangiranje (klasifikacija) dionica

- Investitor kupuje dionicu s namjerom da je drži određeno vrijeme kako bi od nje ostvario

novčane tokove, a to su

Tekući novčani dohoci – dividende

Istekom razdoblja držanja i prodajom dionice ostvaruje se njezina tržišna vrijednost

- Ekonomska vrijednost tih očekivanih novčanih tokova od dionice određena je njihovom

sadašnjom vrijednošću

- Novčani tokovi dionica su precijenjene veličine

- Istekom razdoblja držanja dionice ne prekida se njezin životni ciklus kao kod obveznica, nego

se samo mijenja držatelj/imatelj

- Teško je odrediti diskontnu stopu kod dionica, a dva osnovna pristupa su

Pristup teorije tržišta kapitala – CAPM

Pristup tržišne vrijednosti – diskontna stopa kao suma očekivanog prinosa od

dividendi i očekivane stope rasta

Temeljni pristup

92

- Problem modela za razdoblje držanja

Problem primjene ovog modela je što se sadašnja vrijednost dionice procjenjuje na

temelju neke buduće očekivane vrijednosti, odnosno očekivane cijene dionice

istekom razdoblja držanja (sigurnija vrijednost se procjenjuje prema nesigurnijoj)

Činom prodaje dionice istekom razdoblja njezina držanja ne prestaje njezin životni

vijek

Koliko platimo da bi kupili dionicu, toliko cca. dobijemo natrag kada je

prodamo nekome drugome i tu smo na nuli – možda smo ostvarili kapitalni

dobitak ili gubitak, ali prava zarada su dividende

- Dividende su jedini novčani tokovi koje primaju svi držatelji dionice, pa se zapravo vrijednost

dionice može procjenjivati kao sadašnja vrijednost dividendi

4. TOČKA INDIFERENCIJE

- Predstavlja kritičnu točku odlučivanja o izboru određene financijske strukture

- Do te točke upotreba financijske poluge nije oportuna jer je profitabilnost ukupne imovine

nedovoljna da pokrije fiksni teret kamata

- Nakon točke indiferencije do izražaja dolazi degresivan karakter fiksnih kamata prema

povećanju profita tako da se teret kamata marginalizira ostvarenom profitabilnošću

- U točki indiferencije bilo koji odnos duga i glavnice proizvest će profitabilnost glavnice

jednaku onoj kao da je cijeli posao financiran vlastitim kapitalom

- Kada je profitabilnost ukupne imovine jednaka kamatnoj stopi na dugove tvrtke (R=K)

- Isplati se koristiti dug dok se ostvaruje profitabilnost viša od kamatne stope (R>K)

- Zarade prije kamata i poreza uz koju 2 različite strukture kapitala realiziraju iste zarade po

dionici

- Na određenoj razini profitabilnosti ukupne imovine, tj. uz određenu razinu ZPKP i P zarade po

dionici (profitabilnost glavnice) izjednačava se kod svih financijskih planova → na toj razini

učinkovitosti poslovanja se ostvaruje točka indiferencije upotrebe financijske poluge

točka indiferencije

93

31. KARTICA

1. FINANCIJSKI RIZIK

- Neizvjesnost glede budućih zarada po dionici (jer nije moguće precizno previđanje zarada po

dionici)

- Što je veći rizik, distribucija vjerojatnosti je raspršenija tako da se očekivane zarade po dionici

ostvaruju s manjom vjerojatnošću (i obrnuto)

- Ne ovisi o tako puno čimbenika kao poslovni rizik

On ovisi isključivo o stupnju zaduženosti d.d.-a

- - Financijski se rizik ogleda u povećanju volatilnosti zarada po dionici za dioničara

- Upotreba financijske poluge (dugovi i povlaštene dionice)

- Dodatni rizik za dioničare zbog upotrebe poluge

- Od upotrebe financijske poluge trebaju se očekivati veće zarade po dionici nego kod

opreznijeg pristupa

2. ŠPEKULIRANJE

- Špekulacija – strategija trgovanja VP i drugim investicijama s izrazito kratkim horizontom

njihova držanja u cilju zarađivanja na očekivanim promjenama cijena VP i drugih investicija na

tržištu

- Osnovne špekulacije

Tipična bikova špekulacija

Tipična medvjeđa špekulacija

- Tipična bikova špekulacija

Sastoji se od kupnje VP za koji se očekuje rast cijena na kredit

Kada porastu cijene, VP će se prodati čime će se vratiti kredit, a razlika cijena

predstavljat će zarade bikove špekulacije (ovu špekulativnu kupnju kreditirat će

brokeri preko kupnje VP na marginu)

- Tipična medvjeđa špekulacija

Sastoji se od prodaje posuđenog VP, tzv. kratka prodaja

Kada padnu cijene, VP će se otkupiti, čime će se vratiti posuđeni VP, a razlika između

cijena predstavljat će zarade medvjeđe špekulacije (i ovdje broker posuđuje VP koji je

predmetom špekulacije)

3. TROŠKOVI KAPITALA NAKON POREZA

- Razlikuje se od troška kapitala prije poreza za one komponente čije se naknade izuzimaju iz

oporezive dobiti (kamate)

94

- Trošak kapitala nakon poreza MANJI je nego prije poreza zbog poreznog zaklona – porezne

uštede

- kd=kb×(1-Sp)

- kd- trošak duga (NAKON poreza) – računa se da bi bio usporediv s ostalim

komponentama kapitala

- kb – prinos do dospijeća

- Sp – marginalna porezna stopa (stopa poreza na dobit)

- D.d. koje ima dugove na koje plaća kamate, platit će manji porez na dobit od istog društva

bez dugova

- Ako se kamate izuzimaju iz porezne osnovice, trošak duga nakon poreza je realno manji od

pronosa do dospijeća na taj dug zbog uštede na porezima

- Koristi od poreznog zaklona djeluju samo ako d.d. ostvaruje dobit koju može „zakloniti“

- Za d.d. u gubitku trošak duga je jednak i prije i nakon poreza jer ne koristi porezni zaklon

- Trošak kapitala PRIJE poreza je prinos do dospijeća

4. GORDONOV MODEL

- Ukazuje da tržišna cijena obične dionice ovisi o očekivanim dividendama, očekivanoj stopi

njihova rasta i o tržišnoj stopi kapitalizacije

- Što su veće očekivane dividende i veća očekivana stopa njihova rasta, vrijednost dionica bit

će veća (i obrnuto) → što je veća stopa tržišne kapitalizacije, vrijednost dionica bit će manja

- Dividende rastu po konstantnoj godišnjoj stopi rasta

- Moguća procjena budućih dividendi temeljem već isplaćenih dividendi, tj. poznatih dividendi

u baznom razdoblju

- Stopa rasta mora biti manja od zahtijevanog prinosa (g<ks)

- 𝑃0 =𝐷0×(1+𝑔)

𝑘𝑠−𝑔=

𝐷1

𝑘𝑠−𝑔 𝑘𝑠 > 𝑔

- Pretpostavke modela

Dionice s normalnom stopom rasta (ks>g)

Dionice koje isplaćuju dividende

Dionice koje pokazuju konstantan rast dividendi

- Pretpostavka rasta dividendi je logično izvedena iz pretpostavljenog vremenskog

neograničenog kontinuiteta poslovanja, ali konstantan rast ostvaruje mali broj poduzeća

- Problemi modela

Ključni problem

Pretpostavka konstantnog rasta dividendi

Model je najosjetljiviji na procjenu stope rasta

Krivo procijenjena stopa rasta dividendi odražava se dvostruko na procjenu

dionice

Model je primjenjiv samo za tvrtke koje isplaćuju dividende (jer se polazi od D0, tj. od

poznatih, netom isplaćenih dividendi)

Npr. opći model sadašnje vrijednosti dividendi je primjenjiv i ako se ne isplaćuju

dividende

Model nije primjenjiv za super-normalni rast dividendi, kada je stopa rasta viša od

stope tržišne kapitalizacije

Jer je rješenje općeg modela sadašnje vrijednosti dividendi za ks<g

beskonačna vrijednost

95

32. KARTICA

1. INVESTICIJSKA ARBITRAŽA

- Simultana kupnja i prodaja istih ili cjenovno povezanih investicija na različitim (ili istim)

tržištima

- Simultano zauzimanje duge i kratke pozicije prema istim ili cjenovno vezanim VP

- Arbitraža – mogućnost različitih kretanja cijena VP uvrštenih na različite burze

- Arbitražeri su specijalisti koji nastoje iskoristiti nelogična kretanja cijena VP

Svojim djelovanjem osiguravaju zakon jedne cijene

- Zakon jedne cijene – ista roba (VP) će se prodavati po istim cijenama na različitim tržištima

zbog djelovanja arbitražera

- Arbitraža se može obavljati i za cjenovno povezane investicije

Arbitraža tako osigurava da se VP na tržištu UVIJEK prodaju po cijeni koja odgovara

pravičnoj nagradi za odgađanje potrošnje i pravičnoj nagradi za preuzet rizik

2. TRADICIONALNA STRUKTURA KAPITALA

- Tradicionalno se smatra da struktura kapitala utječe na vrijednost tvrtke da postoji optimalna

struktura kapitala uz koju d.d. ostvaruje najveću vrijednost

- Tradicionalna struktura kapitala

- Tradicionalni pristup

kS – trošak obične glavnice

kA – prosječni ponderirani trošak kapitala (ukupni trošak kapitala nekog

poduzeća)

računa se temelju udjela i troška glavnice i udjela i troška duga

kD – individualni trošak tuđeg kapitala

trošak duga na nižoj razini → jeftinije

kA – nezavisna varijabla

- Kada je trošak kapitala na minimumu, vrijednost poduzeća je na maksimumu

- Nalazi se između pristupa dohotka i pristupa poslovnog dohotka

- Tradicionalisti vjeruju da struktura kapitala utječe na vrijednost i da postoji optimalna

struktura kapitala uz koju neko društvo ostvaruje najveću vrijednost (to je onaj odnos duga i

glavnice uz koji je prosječni ponderirani trošak kapitala najniži)

Vjeruju da postoje koristi od zaduživanja (upošljavanja jeftinijeg kapitala), ali to

izaziva rizike i za vlasnike i za vjerovnike

96

- S povećanjem zaduženosti raste trošak glavnice i trošak duga što uzrokuje „U“ oblik

prosječnog ponderiranog troška kapitala

- I trošak glavnice i trošak duga rastu s povećanjem zaduženosti poduzeća → prednosti

zamjenjivanja skupljeg kapitala jeftinijim će se postupno smanjivati i povećanjem zaduživanja

- Kada se izjednače prednosti i slabosti, prosječni ponderirani trošak kapitala će biti najniži, a

vrijednost društva najveća

- Sa svaki daljnjim zaduživanjem preko te točke, porastao bi prosječni ponderirani trošak

kapitala – to vidimo prema „U“ obliku krivulje zato što bi se jače povećavao učinak rizika

nego zamjene skupljeg kapitala jeftinijim

3. NOVOEMITIRANI KAPITAL (nisam sigurna u odgovor)

- Predstavlja nova emisija VP (obveznica ili dionica)

- Novu emisiju terete troškovi emisije

Poduzeće neće primiti ukupnu tržišnu vrijednost emitiranog kapitala (dio otpada na

potpisnički raspon i administrativne troškove)

Trošak novoemitiranog kapitala VIŠI je od troška postojećeg kapitala (pogotovo ako

se radi o relativno manjim iznosima kapitala koji se pribavljaju)

- Trošak novoemitiranog kapitala je viši od troška postojećeg kapitala zbog postojanja troškova

emisije

To znači da će dodatne potrebe za kapitalom povećati ukupni trošak kapitala

- Dva načina za uključenje emisije u izračun troška novoemitiranog kapitala

Neto utržak od emisije umjesto cijele emisije

Aproksimacija za trošak emisije

𝑘𝑛𝑖 =𝑘𝑝𝑖

1−𝑓

𝑘𝑛𝑖 − 𝑡𝑟𝑜š𝑎𝑘 𝑛𝑜𝑣𝑜𝑒𝑚𝑖𝑡𝑖𝑟𝑎𝑛𝑜𝑔 𝑘𝑎𝑝𝑖𝑡𝑎𝑙𝑎, 𝑘𝑝𝑖 −

𝑡𝑟𝑜š𝑎𝑘 𝑝𝑜𝑠𝑡𝑜𝑗𝑒ć𝑒𝑔 𝑘𝑎𝑝𝑖𝑡𝑎𝑙𝑎, 𝑓 − 𝑠𝑡𝑜𝑝𝑎 𝑡𝑟𝑜š𝑘𝑜𝑣𝑎 𝑢 𝑢𝑘𝑢𝑝𝑛𝑜𝑗 𝑒𝑚𝑖𝑠𝑖𝑗𝑖

- Trošak emisije preferencijalnih dionica je viši od troška emisije obveznica, a niži od troška

emisije običnih dionica

4. MODEL KONSTANTNE DIVIDENDE

- Najjednostavnija pretpostavka glede kretanja struke budućih dividende – da će one kroz sve

infinitivno vrijeme ostati konstantne (iste)

- Model vrijednosti vječne rente, tj. sadašnja vrijednost godišnjih iznosa dividendi u

infinitivnom razdoblju → na vječnu rentu ne utječe vrijeme do dospijeća (ukupni prinos

vječne rente je jednak tekućem prinosu 𝑘𝑠 =𝐷𝑝

𝑃0⁄ )

- Model NIJE primjenjiv za obične dionice, ali je dobar za prave preferencijalne dionice

𝑃𝑃(0)=

𝐷𝑝(𝑡)

𝑘𝑃 𝑘𝑠 =

𝐷𝑡

𝑃0

- Nije dobar za obične dionice jer se radi o pretpostavci nepromjenjivosti dividendi

Za obične dionice neodrživoj pretpostavci, iako je moguće da tijekom određenog

vremena obične dionice nose fiksne iznose dividendi

Na taj je način model konstantnih dividendi neupotrebljiv za vrednovanje običnih

dionica kod kojih treba očekivati promjenjive dividende

97

33. KARTICA

1. POSREDNICI NA TRŽIŠTU KAPITALA

- Specijalizirani trgovci VP koji se dijele na

Dilere

Brokere

Investicijske bankare

Primarno tržište

- Brokeri i dijeli sudjeluju u svakoj formalnoj transakciji na tržištu

+ regulatori tržišta

+ rejting agencije

- Dileri

Specijalisti za kupoprodaju VP preko šaltera (filijala) ili izravno na burzi

Obavljaju kupoprodaju u svoje ime i za svoj račun

Zarađuju na razlici u cijeni između kotiranih kupovnih i prodajnih tečajeva VP

(razlika→cjenovni raspon)

„stvaratelji tržišta“→ spremni kupovati i prodavati VP po kotiranim cijenama za

unaprijed određeni opseg novoemitiranih VP

U Velikoj Britaniji ih zovu „joberi“

- Brokeri ili burzovni mešetari

Članovi organiziranih burzi VP (zaposlenici brokerskih kuća)

Posluju kao agenti između kupaca i prodavača VP

Posluju u svoje ime, ali za račun klijenta – kao agenti

Jedini mogu trgovati na burzi čiji su članovi

Za svoje usluge naplaćuju brokersku proviziju

Ne snose izravne rizike trgovine VP (rizik „lege artis“)

Brokeri mogu trgovati na vlastiti račun (svoju tvrtku), ali prvo moraju izvršiti naloge

mušterija

- Investicijski bankari

Trgovci na veliko

Primarna funkcija – posredovati pri emisiji VP (kao veletrgovci na primarnom tržištu)

Otkupljuju cjelokupnu emisiju od emitenata i plasiraju je definitivnim investitorima

(funkcija – „potpisivanje“ emisije)

Savjetodavna uloga

Pri oblikovanje emisije VP i samom poslovanju javnih d.d.-a

Ključna uloga u distribuciji novoemitiranih VP, posluju na principu trgovine

- Investicijski fondovi

Posrednik na tržištu VP, a ne trgovac

Na strani ponude i potražnje se javlja mehanizam kupoprodaje VP

Emitira vlastite VP kako bi sakupio novac za kupnju tuđih VP

2. M/M MODUL

- Razmatra uvjete savršenog i potpuno efikasnog tržišta

Nema trenja → transakcijskih troškova, poreza, troškova emisije)

trgovci na malo trgovci na

veliko

98

- POUČAK I.

Vrijednost d.d.-a ovisi o kapitalizaciji njegovog očekivanog poslovnog dohotka (ZPKP),

a ne o načinu na koji se taj dohodak dijeli između vlasnika i vjerovnika

Vrijednost d.d.-a se utvrđuje kao sadašnja vrijednost njegovih očekivanih poslovnih

dohodaka

Prema ovom teoremu, vrijednost d.d.-a ne ovisi o strukturi kapitala jer i u tom

slučaju d.d. s dugom vrijedilo više od onog bez duga pa bi se na savršenom tržištu

sva poduzeća počela zaduživati dok se vrijednost poduzeća s dugom i bez dugova ne

bi izjednačila

Zaključci – u uvjetima savršenog tržišta i nepostojanja poreza

Vrijednost d.d.-a ne ovisi o strukturi kapitala tvrtke

Prosječan trošak kapitala ne ovisi o strukturi kapitala tvrtke

Prosječan trošak kapitala, bez obzira na stupanj korištenja dugova jednak je

trošku glavnice koje bi imalo d.d. bez dugova

- POUČAK II.

Nastavlja se na prethodne zaključke

Budući da se radi o savršenom tržištu, dugovi d.d.-a su u potpunosti bez rizika

Zato što nema trenja na tržištu – nema troškova bankrota

Ako se pretpostavi da su ukupni trošak kapitala i trošak duga konstantni,

prilagođavanja se odvijaju isključivo preko troška glavnice

Trošak glavnice tvrtke s dugom ovisi o trošku glavnice bez duga koja posluje u istoj

rizičnoj skupini, ali i o premiji rizika koja ovisi o razlici između troška duga glavnice i

tvrtke bez dugova i troška duga, te o veličini zaduženosti društva

- Zaključci inicijalnog MM modela bez dugova

Upotreba financijske poluge ne utječe na vrijednost tvrtke

Koristi od jeftinijeg kapitala se poništavaju s povećanim rizikom →povećani

rizik povećava trošak glavnice d.d.-a s dugovima upravo za onaj iznos koji

zadržava prosječni ponderirani trošak kapitala isti kao i kod društva bez

dugova

u uvjetima savršenog tržišta bez poreza na dobit, d.d. ne može povećati svoju

vrijednost promjenama strukture kapitala

- arbitražni dokaz

arbitraža će dovesti cijene instrumenata istih vrijednosti na istu razinu

u uvjetima savršenog tržišta bez poreza na dobit, vrijednost d.d.-a određuje njegove

investicije, a ne kako se prinosi od investicija dijele između investitora, vlasnika i

vjerovnika

za investitore nebitno

ako želi kombinaciju glavnice i duga, svejedno da li će uložiti u poduzeće koje

je zaduženo ili posuditi novac osobni i ulagati u dionice poduzeća

investitori mogu sami kreirati dug ako žele („domaćinsko kreiranje duga“)

3. P/E → ODNOS CIJENE I ZARADE PO DIONICI (DOBIT PO DIONICI)

- Računa se kao odnos tržišne cijene po dionici (PPS) i zarada po dionici (EPS)

- 𝑃𝐸⁄ =

𝑃𝑃𝑆

𝐸𝑃𝑆

99

- Zarade po dionici su pokazatelj odnosa zarade (dobiti) nakon kamata i poreza i broja glavnih

običnih dionica d.d.-a

- Najvažnija mjera vrijednosti koju koriste investitori na tržištu (koristi se u trgovanju običnim

dionicama)

Zato što veličina zarada po dionici pomnožena s P/E pokazateljem daje tržišnu cijenu

dionice (naziva se i P/E MULTIPLIKATOR)

- MODEL KAPITALIZACIJE ZARADA

- P/E odnos je funkcija zahtijevanog prinosa na dionicu (ks), očekivane stope rasta (g) i politike

dividendi predstavljene onim dijelom zarada koji se distribuira kroz dividende „d“

- Zaduženost d.d.-a utječe na volatilnost zarada po dionici tako da se povećava rizik ulaganja u

dionice (to se povećanje rizika odražava na povećanje zahtijevanog prinosa)

- Osim očekivanog rasta i strukture kapitala društva na odnos cijene i zarada utječu i drugi

činitelji

Npr. transparentnost i respektabilnost financijskih izvještaja, stabilnost uprave i niz

drugih teško mjerljivih činitelja

4. TROŠAK ZADRŽANIH ZARADA

- Povećanje vlasničke glavnice koja se odnosi na obične dionice društva može se obaviti i

interno (zadržavanjem dijela ostvarenih zarada (dobiti) u samom d.d.u)

Takvo povećanje vlasničke glavnice od običnih dionice ne izaziva nikakve troškove

emisije

Zadržavanje zarada je najjeftiniji način povećanja obične glavnice od

novoemitiranih običnih dionica

- Zadržane zarade predstavljaju interno, odnosno unutrašnje financiranje društva

≠ nikakvi troškovi

- Zadržane zarade u d.d.-u pripadaju vlasnicima njihovih običnih dionica

Na taj su način držatelji običnih dionica povećali svoj vlasnički interes u d.d.-u

Kapital koji za financiranje poslovanja i ekspanzije d.d.-a neizravno osiguravaju

njegovi pravi vlasnici „odričući se distribucije zarada kroz dividende“

U tom smislu zadržane zarade imaju istu poziciju kao i eksterno povećanje vlasničke

glavnice emisijom novih običnih dionica

Zato što zadržavanje zarade ne izaziva nikakve troškove, a to je trošak takvog kapitala

istovjetan trošku postojećeg običnog kapitala

Zadržavanje zarada je jeftiniji način od povećanja kapitala novom emisijom

34. KARTICA

1. BURZA I OTC

- Burza

Organizirano tržište kapitala

Na njoj kupoprodajne transakcije mogu obavljati samo ovlašteni burzovni mešetari

(brokeri)

D.d. koja želi izaći na burzu (koja želi uvrstiti svoje VP) moraju udovoljiti strogim

zahtjevima burze

100

Npr. javno izvještavanje o poslovanju koje moraju potvrditi neovisni ovlašteni

revizori

Kotiraju VP velikih poduzeća poznatih d.d.-a

Uz svaku burzu osnovana je i klirinška kuća

Zbog organiziranosti operacije na burzi su izrazito sigurne

Zadaća → obavljati organizirani promet VP

U tu svrhu klirinška kuća vodi depozitorij VP, te poslove prijeboja i

namire transakcija na burzi (obračun=prijeboj)

Vođenje depozitorija VP → svi VP uvršteni na burzi moraju se pohraniti u

klirinškoj kući čime je omogućena njihova dematerijalizacija i prijenos

isključivo knjigama

Depozitima se klirinška kuća štiti od rizika koje preuzima u ulozi suprotne

strane svake burzovne transakcije

Zbog toga svaki broker mora držati depozite kod klirinške kuće

Visina depozita određuje se prema veličini transakcije (koje obavlja

broker)

Burza VP → efektivna burza

Ekonomska uloga burze → potpora tržištu kod mobilizacije štednje o privredne svrhe,

dovođenje kapitala u d.d. uz najniže troškove

„nelistajuća tržišta“ – za tvrtke s lošijim rejtingom

Sekundarno tržište

Svaki investitor na burzi ima svoj račun u klirinškoj kući (izravno ili preko brokera)

- Tržište preko šaltera (OTC)

Dogovorno tržište VP koje se odvija preko šaltera, odnosno pultova specijalista za

trgovinu VP (dilera)

Organizirano, ali nije strogo formalizirano

Za razliku od tečajeva VP na burzi (koji su rezultat neprestanog nadmetanja ponude i

potražnje), dileri u tržišnoj utakmici kotiraju kupovne i prodajne tečajeve VP kojima

trguju (diler preuzima rizik trgovanja)

2. ODNOS CIJENE I DIVIDENDE (P/D)

- Predstavlja recipročnu vrijednost stope tržišne kapitalizacije dividendi, tj. recipročnu

vrijednost prinosa od dividendi

- Veza između odnosa cijene i zarada, te odnosa cijene i dividendi je stopa isplate dividendi

- 𝑃𝐸⁄ = 𝑃

𝐷⁄ × 𝑑

- Dividende predstavljaju standardne, odnosno normalne dividende

Koje se mogu ostvariti poslovanjem d.d.-a bez dodatnih investicija i uz normalnu

zaposlenost

- Pokazuje koliko treba platiti tekućih godišnjih dividendi za stjecanje određene dionice

3. MM S POREZOM NA DOBIT (MM=Modigliani i Miller)

- POUČAK I.

Uvjeti savršenog tržišta su korigirani za postojanje poreza na dobit d.d-a

101

Budući da se kamate izuzimaju iz oporezive dobiti, društvo s dugovima vrijedi više od

društva bez dugova za sadašnju vrijednost poreznog zaklona

Prednost financiranja tuđim kapitalom (porezno priznati rashodi)

Nema optimalne strukture kapitala

Poduzeće koje je zaduženo vrijedi više za sadašnju vrijednost poreznog zaklona

D.d. će se nastojati zaduživati da iskoristi prednosti poreznog zaklona i stvori dodatnu

vrijednost za svoje dioničare

Veća zaduženost, veća vrijednost poreznog zaklona – NEMA OPTIMALNE STRUKTURE

KAPITALA (najvrjednije je društvo koje je 100% zaduženo, a to je nemoguće)

WL=WU+tD

WL – vrijednost tvrtke s dugom

WU – vrijednost tvrtke bez dugova

D – vrijednost poreznog zaklona

Porez na dobit nije umanjilo premiju rizika koju očekuju dioničari

Kada imamo porez → trošak duga je još jeftiniji (zbog troška duga nakon poreza) →

porezne uštede

Posebno izraženo kod visokih stopa poreza na dobit (porezne uštede su značajnije)

- Zaduženo poduzeće plaća manje poreza – više vrijedi

- Poduzeće vrijedi više kada je 100% zaduženo (sa 100% dugom zaklanja puno poreza)

- Vrijednost poreznog zaklona se može izračunati

Dugovi društva su bez rizika pa se veličina ušteda od poreza diskontira s nerizičnom

kamatnom stopom

- Sadašnja vrijednost poreznog zaklona je određena veličinom stope poreza na dobit i tržišne

vrijednosti dugova

- Na taj način, uz pretpostavku kontinuiranog zaduživanja, sadašnja vrijednost poreznog

zaklona ne ovisi o zahtijevanom prinosu na dugove

- POUČAK II.

Nadovezuje se na poučak I.

Govori o utjecaju zaduživanja na troškove pojedinačnih komponenti strukture

kapitala

S zaduživanjem društva trošak glavnice raste jer ulagači u glavnicu osjećaju veći rizik

koji povećava volatilnost zarada po dionici i žele zaštititi od njega tražeći veći prinos

Što je društvo zaduženije, dioničari traže veći prinos

Trošak duga nakon poreza pokazuje da na svaku jedinicu duga društvo ostvaruje

određene uštede na porezima

Što je razina dugova veća, veće će biti i uštede na porezima, a time i njihova sadašnja

vrijednost (tako da će društvo vrijediti više)

Veći dugovi – veća porezna ušteda – veća sadašnja vrijednost društva

Trošak duga nakon poreza

kD=kB×(1-t)

kD – trošak duga nakon poreza

kB – trošak duga prije poreza

(1-t) – porezna stopa

- MM (bez poreza)

102

Vrijednost d.d.-a određena je vrijednošću njegove imovine, a vrijednost imovine je

određena sadašnjom vrijednošću novčanih tokova

- MM (porez na dobit)

Vrijednost imovine d.d.-a određuje sadašnja vrijednost očekivanih novčanih tokova

PRIJE POREZA

Sada interes u društvu imaju vjerovnici, vlasnici i država

kako se vjerovnici namire prvi i s fiksnim naknadama, ostatak dijele država i

vlasnici

što je veće zaduživanje, veći je porezni zaklon, pa država dobije manje, a veći

dio ostane vlasnicima → vrijednost d.d.-a će se povećati upravo za iznos

sadašnje vrijednosti poreznog zaklona koji je kreiran zaduživanjem (država

nije uspjela naplatiti više poreza, pa tim novcem povećavamo vrijednost

tvrtke)

4. TROŠAK KAPITALA OD AMORTIZACIJE

- Odgovara prosječnom ponderiranom trošku kapitala društva

- Sama transformacija imovine iz jednog u drugi oblik ne mijenja strukturu kapitala d.d.-a

- Amortizacija – postupna obračunska transformacija dugoročno imobilizirane nenovčane

imovine d.d.-a u novčani oblik (ne mijenjaju se svote bilance d.d.-a)

- Budući da se radi o oslobođenom novcu koji se može koristiti za različite namjene, uz taj

novac se veže i neki oportunitetni trošak

- Amortizacija – dugoročni izvor financiranja poslovanja ekspanzije d.d.-a transformacijama

materijalne fiksne imovine u novčanu

Ima trošak kapitala

Odgovara prosječnom ponderiranom trošku kapitala

Ne treba ga zasebno izračunavati

- Specifični izvor financiranja

35. KARTICA

1. UKUPAN TROŠAK KAPITALA

- Ponderirani trošak kapitala poduzeća, trošak kapitala

- Stopa profitabilnosti potrebna za zadovoljenje interesa svih investitora

- Temeljni standard profitabilnosti poduzeća

- Uloga je u određivanju investicijskog horizonta d.d-a (granica)

- Ključna je diskontna stopa/oportunitetni trošak

- Pri definiranju troška kapitala se naglašava

Povezanost s izvorima financiranja poduzeća

Široka upotreba u procesu budžetiranja kapitala

Veza s tržišnom vrijednošću dionica neke tvrtke

- Pristup investitora

Minimalna očekivana profitabilnost

- Pristup budžetiranja kapitala

Diskontna stopa koja bi se trebala koristiti u procesu budžetiranja kapitala

- Pristup maksimalizacije vrijednosti

103

Profitabilnost neophodna da se zadrži postojeća vrijednost dionica

- Jednak zbroju nerizične kamatne stope i premije rizika

2. EPS – ZARADE PO DIONICI

- Pokazatelj veličine zarada (dobiti) nakon kamata i poreza po svakoj glavnoj običnoj dionici

poduzeća

- Spava u skupinu pokazatelja investiranja

- Pokazatelj profitne učinkovitosti dionica

- Njime se mjeri veličina zarada raspoloživih za obične dioničare (ZNKP i P) po svakoj glavnoj

dionici

- 𝑍𝐴𝑅𝐴𝐷𝐸 𝑃𝑂 𝐷𝐼𝑂𝑁𝐼𝐶𝐼 =𝑍𝐴𝑅𝐴𝐷𝐸 𝑍𝐴 𝑂𝐵𝐼Č𝑁𝐸 𝐷𝐼𝑂𝑁𝐼Č𝐴𝑅𝐸

𝑃𝑅𝑂𝑆𝐽𝐸Č𝐴𝑁 𝐵𝑅𝑂𝐽 𝐷𝐼𝑂𝑁𝐼𝐶𝐴

- Prosječan broj glavnih dionica utvrđuje se ponderiranjem s brojem dana u kojima je bio

određen broj glavnih dionica tvrtke

3. STRUKTURA KAPITALA I POREZNI ZAKLON

- Struktura kapitala obuhvaća

(dugoročne) dugove

Vlasničku glavnicu d.d.-a

- Naziva se i struktura kapitalizacije tvrtke

- Osnovne komponente

Dugovi (dugoročni)

Glavnica

Obična

Povlaštena

- Iz ukupne financijske strukture kapitala isključene su kratkoročne i tekuće obveze

- Postojanje poreznog zaklona temeljna je prednost korištenja dugova

Poduzeća nastoje zadržati dug u strukturi kapitala

Pretpostavlja se mogućnost kontinuiranog obnavljanja dugova, odnosno poreznog

zaklona

- Pretpostavlja se infinitivni vijek poslovanja poduzeća

- Porezni zaklon uvećava vrijednost d.d.-a

- Rizik poreznog zaklona

Izražen u uvjetima stvarnog svijeta

Rizik promjene poreznog tereta

Promjena poreznih stopa

Promjena poreznog sustava

Rizik obnavljanja poreznog zaklona

Sposobnost zarađivanja (da ćemo imati iz čega uopće platiti kamate)

Nema zarada (dobiti), nema ni poreznog zaklona

- Utjecaj na vrijednost poduzeća

Porezni je zaklon rizičniji od dugova poduzeća

Treba primijeniti višu diskontnu stopu za njegovo diskontiranje od nerizičnih

kamatnih stopa koje se koriste za dugove u uvjetima savršenog tržišta

Sadašnja vrijednost poreznog zaklona će se smanjiti

opasnost od promjene poreznog zaklona

104

Pozitivan učinak poreznog zaklona sporiji je od onog u uvjetima savršenog tržišta

(veća diskontna stopa ga usporava)

Diskontan stopa kojom se utvrđuje sadašnja vrijednost poreznog zakona je

funkcija zaduženosti društva

- Porezni zaklon nije nerizična kategorija slična dugovima u uvjetima savršenog tržišta

- Interno je rizik poreznog zaklona ograničen sposobnošću društva za zarađivanjem

Što je društvo zaduženije (veće fiksne kamate) i rizik obnavljanja poreznog zaklona je

veći

- Uvođenje rizika poreznog zaklona smanjuje utjecaj poreznog zaklona na povećanje

vrijednosti d.d.-a s povećanje stupnja zaduženosti

- Što je društvo zaduženije, veća je vjerojatnost financijskih poremećaja (propadanje poduzeća,

bankrot – stečaj, trošak agenta)

4. KARAKTERISTIKE VRIJEDNOSNIH PAPIRA

- Vrijednosni papiri – instrumenti financiranja poslovanja d.d.-a i drugih pravnih osoba

- Investicijski VP – instrumenti financiranja d.d.-a

Predstavljaju pisane potvrde, odnosno (suvremenije) elektroničke zapise o udjelu u

vlasničkoj glavnici d.d.-a ili druge pravne osobe, odnosno o udjelu u odobrenom

kreditu takvim subjektima

- VP su obećanja da će se ustupljena sredstva vratiti i platiti određena naknada za njihovo

korištenje (obveznice), odnosno da će se s ustupljenim sredstvima pažljivo i racionalno

gospodariti kako bi se ona uvećala i omogućila isplata određenog prinosa na tako stečeni

udjel u d.d.-u (dionice)

- O snazi osiguranja i hijerarhijskom položaju tražbina koje VP osiguravaju vlasnicima u

raspodjeli dobiti i udjela u likvidacijskoj masi ovisi i rizik ulaganja u VP

- VP omogućavaju emitentima pribaviti najveće svote kapitala uz najmanje troškove, a

ulagačima profitabilnu likvidnu investiciju

- Na društvenoj razini, mehanizam VP omogućava mobilizaciju decentralizirane štednje

stanovništva u privredne svrhe koja je minijatuzirana na uštede pojedinca

- VP mogu se sistematizirati prema različitim kriterijima

Karakter financijskog odnosa (koji se uspostavlja VP)

Vrijeme trajanja financijskog odnosa (uspostavljenog emisijom VP)

Karakter naknade (na uložena sredstva u VP)

Način kako je naznačena osoba korisnik prava iz VP

Mogućnost konverzije (VP u druge VP=

- Karakter financijskog odnosa

Zajmovni

Vlasnički (korporacijski)

Zajmovni VP

Rezultat su financijskog kreditiranja d.d.-a i drugih pravnih osoba (oni imaju

unaprijed fiksirano dospijeće)

Vlasnički (korporacijski VP)

Osiguravaju vlasništvo, odnosno udjel u vlasništvu nad d.d.-om i nemaju

unaprijed utvrđeni vijek trajanja, tj. dospijeće

- Trajanje financijskog odnosa

105

Permanentni VP

VP s određenom dospjelošću

Permanentni VP

Pravo traje sve dok postoji emitent tog VP

Ono je vremenski neograničeno jer d.d. nastoji poslovati infinitivno

Svrstavaju se u skupinu dugoročnih VP

VP s određenom dospjelošću

Kratkoročni VP

Dugoročni VP

- Karakter naknade

VP s fiksnim naknadama

VP s varijabilnim naknadama

VP s fiksnim naknadama

Obračunava se uz složeni kamatni račun na nominalnu veličinu ulaganja

VP s varijabilnim naknadama

Proporcionalna je u odnosu na neto poslovni rezultat emitenta

- Naznaka korisnika prava (naznaka vlasnika)

Na ime

Na donositelja

VP na donositelja

Prenose se tradicijom – predajom iz ruke u ruku

VP na ime

Prenose se indosamentom

Postoje i VP na ime kojima je zabranjeno prenošenje indosamentom → to su

tzv. recta VP

- Mogućnost konverzije

Konvertibilni

Nekonvertibilni

Pri tome se mogućnost konverzije odnosi na neke druge VP emitenta, a rjeđe na VP

drugih izdavatelja

Mogućnost vlasnika da obavi konverziju mora se naglasiti pri raspisu emisije

(mogućnost konverzije za emitenta u pravilu je dobrovoljna)

Nekonvertibilni VP se mogu konvertirati u druge VP uz pristanak vlasnika ili se

konverzija obavlja silom

36. KARTICA

1. VREMENSKA PREFERENCIJA NOVCA

- Vremenska vrijednost novca zasniva se na vremenskoj preferenciji

- Vremenska preferencija novca

Ogleda se u činjenici da pojedinac više preferira (više cijeni) novac u sadašnjosti nego

nominalno iste iznose novca u budućnosti

Razlog tome je preferencija sadašnje potrošnje

106

Pojedinci odgađaju potrošnju samo ako tim činom osiguravaju višu potrošnju

u budućnosti

Izaziva mogućnost da se profitabilnim investiranjem novca u sadašnjosti ostvari veći

iznos novca u budućnosti

Dodatni razlog većoj sklonosti posjedovanja novca u sadašnjosti je taj što je

budućnost neizvjesna, tako da se javljaju određeni rizici

Rizik primitka (očekivanog novca)

Rizik transformacije novca (u budućnosti)

Inflacija (rizik pada kupovne moći)

2. RIZIK I NEIZVJESNOST

- Rizik – poznavanje nekog stanja u kojem se kao posljedica neke odluke može pojaviti niz

rezultata (poznata vjerojatnost nastupanja svakog pojedinog rezultata)

- Neizvjesnost – nepoznata vjerojatnost nastupanja ili je njezino poznavanje zanemareno

-

3. TROŠAK KAPITAL KAO INVESTICIJSKI HORIZONT

- Prihvatljivi su samo oni projekti koji obećavaju profitabilnost višu od kapitala tvrtke (oni koji

mogu pokriti trošak kapitala tvrtke)

Oni projekti koji imaju pozitivnu ČSV, odnosno čija je interna stopa profitabilnosti

viša od ponderiranog pojedinačnog troška kapitala društva

107

- D.D. koje ima niži trošak kapitala moglo bi prihvatiti veći broj projekata → više projekata bi

imalo prinos veći od troška kapitala)

- Investicijski horizont je manji, što je trošak kapitala veći

- Projekti A,B,C i D bi imali pozitivnu ČSV →što znači da bi povećali vrijednost običnih dionica

d.d.-a

- Ponderirani prosječni trošak kapitala se koristi kao diskontna stopa u budžetiranju kapitala

gdje predstavlja donju granicu prihvatljivosti oportunitetnog ulaganja

4. RIZIK POREZNOG ZAKLONA I STRUKTURA KAPITALA

- Struktura kapitala obuhvaća

(dugoročne) dugove

Vlasničku glavnicu d.d.-a

- Naziva se i struktura kapitalizacije tvrtke

- Osnovne komponente

Dugovi (dugoročni)

Glavnica

Obična

Povlaštena

- Iz ukupne financijske strukture kapitala isključene su kratkoročne i tekuće obveze

- Postojanje poreznog zaklona temeljna je prednost korištenja dugova

Poduzeća nastoje zadržati dug u strukturi kapitala

Pretpostavlja se mogućnost kontinuiranog obnavljanja dugova, odnosno poreznog

zaklona

- Pretpostavlja se infinitivni vijek poslovanja poduzeća

- Porezni zaklon uvećava vrijednost d.d.-a

- Rizik poreznog zaklona

Izražen u uvjetima stvarnog svijeta

Rizik promjene poreznog tereta

Promjena poreznih stopa

Promjena poreznog sustava

Rizik obnavljanja poreznog zaklona

opasnost od promjene poreznog zaklona

108

Sposobnost zarađivanja (da ćemo imati iz čega uopće platiti kamate)

Nema zarada (dobiti), nema ni poreznog zaklona

- Utjecaj na vrijednost poduzeća

Porezni je zaklon rizičniji od dugova poduzeća

Treba primijeniti višu diskontnu stopu za njegovo diskontiranje od nerizičnih

kamatnih stopa koje se koriste za dugove u uvjetima savršenog tržišta

Sadašnja vrijednost poreznog zaklona će se smanjiti

Pozitivan učinak poreznog zaklona sporiji je od onog u uvjetima savršenog tržišta

(veća diskontna stopa ga usporava)

Diskontan stopa kojom se utvrđuje sadašnja vrijednost poreznog zakona je

funkcija zaduženosti društva

- Porezni zaklon nije nerizična kategorija slična dugovima u uvjetima savršenog tržišta

- Interno je rizik poreznog zaklona ograničen sposobnošću društva za zarađivanjem

Što je društvo zaduženije (veće fiksne kamate) i rizik obnavljanja poreznog zaklona je

veći

- Uvođenje rizika poreznog zaklona smanjuje utjecaj poreznog zaklona na povećanje

vrijednosti d.d.-a s povećanje stupnja zaduženosti

- Što je društvo zaduženije, veća je vjerojatnost financijskih poremećaja (propadanje poduzeća,

bankrot – stečaj, trošak agenta)

37. KARTICA → ???

38. KARTICA

1. TEORIJA KOMPROMISA

- Potvrđuje tradicionalno shvaćanje postojanja optimalne strukture kapitala

Optimalna struktura kapitala je rezultat kompromisa između mogućih zarada i rizika

njihova ostvarenja, pa se optimalna struktura kapitala može gledati i kao

međuovisnost rizika i nagrade kao osnovnog financijskog koncepta

Kompromis između prednosti i slabosti dugova

Trošak kapitala ima karakteristični „U“ oblik → ima svoj minimum

Kad tvrtka bez dugova započne prilagođavati strukturu kapitala prema teoriji

kompromisa, ona mijenja glavnicu za dugove

Uz malu zaduženost dolazi do pozitivnog utjecaja poreznog zaklona koji

dugove čini jeftinijim oblikom financiranja

S daljnjim povećanjem zaduživanja prednosti povezanog zaklona sve se više

kompenziraju s povećanim troškovima očekivanih financijskih poremećaja,

pa se smanjenje troška kapitala usporava

Uz određenu zaduženost d.d. ostvaruje minimalni trošak kapitala

To je optimalna struktura kapitala jer se uz najmanji trošak kapitala ostvaruje

najveća vrijednost d.d.-a

Svako daljnje zaduživanje društva izazvalo bi porast troška kapitala jer je

rastuća opasnost od financijskih poremećaja izraženija od koristi koje pruža

porezni zaklon

- Mala zaduženost – pozitivan utjecaj poreznog zaklona

109

- Zaduženost raste → prednosti poreznog zaklona se kompenziraju povećanim troškom

financijskih poremećaja

- Dvostruko djelovanje dugova na vrijednost

Povećanje vrijednosti zbog poreznog zaklona

Smanjenje vrijednosti zbog rasta izvjesnosti troškova bankrota i troškova agenata

- Sposobnost zaduživanja

Ovisi o imovini (imaju više materijalne imovine → sposobnost zaduživanja veća –

neko osiguranje kreditora u tim realnim oblicima)

Ovisi o rizicima obnavljanja poreznog zaklona

Ovisi o mogućnosti zarađivanja

Ovisi o perspektivnoj profitabilnosti

Visina

Volatilnost

Visoka i volatilna (može se zaduživati)

- „trade-off theory“→ između prednosti i nedostataka

2. RIZIK IMOVINE U IZOLACIJI (INDIVIDUALNI RIZIK) – 402.STR

- Predstavlja ukupan rizik nekog VP, odnosno bilo koje investicije

- Raspršenost distribucije vjerojatnosti na neku investiciju

- Investitori (u pravilu) ne drže investicije u izolaciji

3. VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA

- Vremenska vrijednost novca temeljni je model financiranja

- Zasnovana na tehnici složenog kamatnog računa, odnosno složenog diskontiranog složenog

računa

- Naziva se i matematikom kamata (matematika financija)

- Vremenska vrijednost novca zasniva se na vremenskoj preferenciji

Ona se ogleda u činjenici da pojedinac više preferira novac u sadašnjosti nego

nominalno iste iznose novca u budućnosti – razlog tome je preferencija sadašnje

potrošnje

Pojedinci odgađaju potrošnju samo ako tim činom osiguravaju veću potrošnju u

budućnosti

- Rizici

Budućnost je neizvjesna (rizik primitka očekivanog novca, rizik transformacije novca u

budućnosti)

Inflacija (rizik pada kupovne moći novca)

Mogućnost upotrebe novca

- Ljudi preferiraju novac u sadašnjosti

- Temeljna kvantitativna metoda financiranja

- Vremenska se vrijednost novca rješava složenim kamatnim računom

Svi se novčani učinci svode na zajedničku vremensku točku promatranja, odnosno

sadašnjost

- Diskontna stopa treba odraziti oportunitetni trošak ulaganja novca investitora

Riječ je o stopi tržišne kapitalizacije, tj. o cijeni kapitala, odnosno o prinosu koji

zahtijevaju investitori na tržištu kapitala za određeno ulaganje u VP

110

- 2 osnovna alata za izračun vremenske vrijednosti novca

Sadašnja vrijednost i ČSV

Interna stopa profitabilnosti

Pomoću sadašnje vrijednosti → izračunava se teorijska vrijednost financijskih

instrumenata i ocjenjuje kontribucija realnih investitorskih projekata povećanja

vrijednosti d.d.-a i njegovih običnih dionica

Pomoću IRR-a → računa se prinos na financijske instrumente i očekivani prinos

realnih investicija

- Međuovisnost rizika i nagrade

Vremenska vrijednost novca je funkcija stope tržišne kapitalizacije (diskontne stope) i

vremenska nastanka novčanog učinka

Što se primijeni viša stopa tržišne kapitalizacije (viša diskontna stopa), intenzivnije se

diferencira vrijednost novca tijekom vremena i obrnuto

Samo su u sadašnjosti novčane jedinice iste bez obzira na veličinu primijenjene

diskontne stope

4. INKREMENTALNI NOVČANI TOK

- Novčani tok nakon poreza

- Iz prognoze inkrementalnog novčanog toka isključene su kamate jer se teret financiranja

poduzeća s dugovima mora adekvatno rasporediti na cjelokupno poslovanje poduzeća, a ne

samo na neki projekt

- Drugi razlog uzrokovan je činjenicom da se novčani tokovi projekta u tehnici budžetiranja

kapitala diskontiraju uz trošak kapitala poduzeća

- Relevantni novčani tok se javlja kao inkrementalni – kao razlika novčanog toka međusobno

koordiniranih poslovnih operacija s projektom i novčanih tokova koji bi rezultirali

koordiniranim operacijama bez projekta

- Uvođenje novih poslovnih operacija kroz projekt je inkrementalno povećanje poslovnih

operacija poduzeća, te promjena koordiniranih poslovnih operacija i eventualno

prestrukturiranje imovine poduzeća

- Kao takvo zahtijeva analizu

Nataloženih troškova (nisu inkrementalni troškovi)

Oportunitetnih troškova (predstavljaju inkrementalne troškove)

Eksternalije (predstavljaju inkrementalne troškove)

- Inkrementalni NT se tretiraju kao NT nakon poreza

Procjena im se temelji na računovodstvenom konceptu profita

Kamate se ne ubrajaju u troškove projekta

Veličina inkrementalnih troškova se određuje prema stvarnom teretu poreza, a ne

prema izvještajnoj dobiti

Prognozira se temeljem očekivane prodaje i računovodstvenog algoritma utvrđivanja

zarada poduzeća

- Razlog isključivanja kamata

Teret financiranja dugova mora se raspodijeliti na cjelokupno djelovanje poduzeća, a

ne samo na projekt jer se iz cjelokupnog poslovanja zadovoljavaju interesi kreditora i

vlasnika poduzeća

111

Novčani tokovi se diskontiraju uz trošak kapitala poduzeća – kad bi se kalkuliralo s

kamatama, došlo bi do dvostrukog uračunavanja troškova u novčane tokove projekta

39. KARTICA

1. BUDŽETIRANJE KAPITALA

- Postupak donošenja odluke o dugoročnim investicijama u realnu poslovnu imovinu poduzeća

To je postupak donošenja odluka o dugoročnim investicijskim projektima

- Uključuje prognozu novčanih tokova i ocjenu financijske efikasnosti projekata

- Postupak budžetiranja kapitala

a) Pronalaženje investicijskih oportuniteta

Najvažniji korak

Sposobnosti stvaranja i razvoja ideja jedan je od presudnih momenata u

usmjeravanju poduzeća budućoj profitabilnosti

b) Prikupljanje podataka

Preduvjet ispravne artikulacije ideja

Dio podataka prikuplja se i obrađuje na temelju evidencija poduzeća, tj. kontinuirano

(računovodstvo i poslovna statistika), a drugi dio čine inženjerski podaci, pregledi

tržišnih kretanja i drugih financijskih podataka

Prikupljeni podaci moraju se statistički obraditi

c) Određivanje novčanih tokova

Na temelju prikupljenih podataka se definiraju novčani tokovi investicijskih

oportuniteta i njihove distribucije vjerojatnosti

Definiranjem investicijskih troškova, očekivanih čistih novčanih tokova i rezidualne

vrijednosti, oni postaju konkretni projekti o kojima se može odlučivati

d) Određivanje budžeta kapitala

Raspoloživi novac za investicije, mogućnosti i uvjeti njihova pribavljanja određuju

visinu budžeta kapitala kojeg poduzeće može osigurati za investicije čime se određuje

i maksimalna vrijednosti projekata

Međuovisnost financiranja i investiranja određuju standardi profitabilnosti kojima će

se vrednovati projekti

e) Vrednovanje i donošenje odluke

Utvrđeni novčani tokovi i standardi profitabilnosti jesu sa stajališta budžetiranja

kapitala definitivna analitička podloga za vrednovanje investicijskih oportuniteta

Odluke se donose na temelju fer vrednovanja

Stvara se ograničeni broj projekata koji su prihvatljivi za poduzeće jer su

prošli određene testove

Definitivna odluka se donosi njihovom međusobnom usporedbom pri rangiranju

projekta

f) Analiza izvođenja i prilagođavanja

Proces investiranja potrebno je analizirati da bi se uočili mogući propusti prilikom

projektiranja njihovih novčanih tokova, te ukoliko se uvidi potreba, obaviti određene

prilagodbe

- Važnost budžetiranja kapitala

112

Dugoročno usmjeravanje poslovanja

Velika vrijednost investicijskih ulaganja

Predviđanje budućeg poslovanja

Određivanje najpogodnijeg vremena investicijskih ulaganja

Dugoročno upravljanje vrijednošću poduzeća

- Metode budžetiranja kapitala

Analiza sadašnje vrijednosti

Prognoza novčanih tokova projekta

Vijek efektuiranja

Veličina i dinamika novčanih tokova

Prognoza diskontne stope

Trošak kapitala

Rizik projekta

Osnovne metode vrednovanja

ČSV

IRR

- Kriterij kojima se prihvaćaju/odbacuju projekti

Razdoblje povrata

Diskontirano razdoblje povrata

ČSV

IRR

Indeks profitabilnosti

Kriterij anuiteta

2. PREDNOST KORIŠTENJA DUGOVA

a) Porezni zaklon

b) Smanjenje transakcijskih troškova

c) Utjecaj na investicijsku politiku

- Porezni zaklon

Osnovna prednost

Povećanje vrijednost primarno pripada vlasnicima zbog rezidualnog položaja

Ukupno smanjenje iznosa plaćenog poreza d.d.-a smanjuje dio ukupne vrijednosti

društva koju koristi država, a povećava vrijednost društva za njegove dioničare

- Smanjenje transakcijskih troškova

Emisija glavnice izaziva više troškova od emisije dugova

To je posebno izraženo povećanjem glavnice u kratkom roku

Mogući negativni signali na tržištu kapitala → jer investitori misli da se prijeteći gubici

nastoje dijeliti s novim investicijama

- Teorija signaliziranja → u stvarnom svijetu informacije su asimetrične (nisu svima dostupne)

Investitori s vremenskim odmakom saznaju informacije →naučili su tumačiti

određene informacije

Ako poduzeće objavi financiranje kroz novu emisiju dionica → najava očekivanih

gubitaka (zbog loših signala padne cijena dionica)

Emisija dugova → najava dobrog poslovanja (pokazuje financijsku snagu)

113

- Utjecaj na investicijsku politiku (u uvjetima stvarnog svijeta)

Prevelika zaduženost stimulira na poduzimanje izrazito rizičnih investicija (velika

profitabilnost)

Ako su vlasnici agresivni investitori (extra profit ide njima)

Premala zaduženost destimulira pažnju na investicije

Menadžeri se opuste

3. KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST

- Temelji se na povijesnim cijenama i primjeni računovodstvenih konvencija

- Temelj njezine procjene je bilanca d.d.-a gdje su dugovi iskazani blizu nominalne vrijednosti

ostatka duga, dok je vlasnička glavnica (kapital) opredijeljena osnivačkim ulogom uvećanim

za periodično ostvarene (neto) zarade i umanjenim za periodično ostvarene gubitke i

izuzimanje dobiti za distribuciju vlasnicima

- Svodi se na utvrđivanje čiste imovine poduzeća

- Knjigovodstvena vrijednost imovine zasniva se na njezinoj nabavnoj vrijednosti

- Knjigovodstvena vrijednost se zbog svoje statičnosti i povijesnog konzervatizma ne može

postaviti kao ciljna funkcija poslovanja d.d.-a

- Reprodukcijska vrijednost

Varijanta knjigovodstvene vrijednosti

Odnosi se na vrednovanje fiksne imovine d.d.-a

Temeljena na inženjerskim prosudbama

4. AVERZIJA PREMA RIZIKU

- Slabija sklonost rizičnim ulaganjima investitora koji zbog toga primjenjuju više diskonte stope

pri ocjeni efikasnosti investicija

- Odbojnost (nesklonost) prema riziku koji ima većina investitora, odnosno svaki prosječni ili

racionalni investitor

- Prema tom konceptu za investitora povećanje bogatstva uz povećanje rizika ima padajuću

korisnost

40. KARTICA

1. INVESTICIJSKI PROJEKT I NOVČANI TOKOVI

- Karakteristike projekata

Dugoročni karakter ulaganja

Dugoročno vezivanje novca u nenovčane oblike fiksne imovine i povećanje

permanentne tekuće imovine poduzeća

Posljedice

Niska likvidnosti

o Ne može se prijevremenom prodajom pretvoriti u novac bez

znatnijih gubitaka

Slaba trživost imovine

o Zbog visokog stupnja specijalizacije

zbog toga ti projekti dugoročno određuju financijski položaj i poslovanje

poduzeća

114

vremenski raskorak između ulaganja i učinaka ulaganja

bitno određuje profitnu snagu projekta

Zato se projekt utvrđuje kroz struje periodičnih novčanih tokova

potrebnih za investiranje i struje periodičnih novčanih tokova koje će

pritjecati od tih ulaganja

Razdoblje investiranja – vrijeme potrebno da se investicija osposobi za

generiranje profita i nenovčanih tokova

Što je razdoblje dulje, projekt kasnije stvara novčane tokove, pa će

novčani tokovi imati nižu sadašnju vrijednost → skraćenje je ključni

čimbenik povećanja efikasnosti

Razdoblje efektuiranja

Osigurava ekonomsku i financijsku efikasnost investicijskih projekata

U njemu investicijski projekt stvara novčane tokove i profite

Što je ono dulje, efikasnost je veća

o Što su novčani tokovi udaljeniji od sadašnjosti, imat će manju

sadašnju vrijednost

Dinamika novčanih tokova

Za financijsku efikasnost je važna dinamika pritjecanja (njihova

raspoređenost po razdobljima efektuiranja)

Konvencionalni novčani tokovi su u početku skromni ili negativni, pa

se postupno povećavaju, a nakon dostignutog maksimuma se

postupno smanjuju

Međuovisnost investiranja i financiranja

Svako dugoročno povećanje fiksne i permanentne tekuće imovine

(dugoročno investiranje) izaziva potrebu dugoročnog financiranja

Financiranje, a posebno stvaranje dugoročnog kapitala je pod utjecajem

ograničenja financijske okoline – tržište kapitala

Mogućnost profitabilnog dugoročnog investiranja kapitala ne mora biti

usklađena s mogućnostima jeftinijeg dugoročnog financiranja poduzeća

Rizik i neizvjesnost

Ulaganje u sadašnjosti radi ostvarenja određenih efekata u budućnosti nužno

je povezano s određenim stupnjem rizika i neizvjesnosti da se očekivani

rezultati neće ostvariti, odnosno da će se ostvariti s određenim stupnjem

varijabilnosti prema onim očekivanjima

Stupanj rizika se razlikuje prema karakteru projekta – investicije u zamjenu

su manje rizične od novih projekata

Kvantifikacija rizika kreće od promatrana individualne rizičnosti projekta, te

promatra kako se ta rizičnost uklapa u ukupan rizik poduzeća, te kako će

investitori reagirati na to

Portfeljni učinak rizika → nove investicije proizvode učinak diverzifikacije, pa

mogu smanjiti ukupan rizik operacija poduzeća

- Financijska efikasnost

Određena je veličinom i dinamikom novčanih tokova za koje se očekuje da će se

ostvariti u budućnosti, te njihovom vremenskom vrijednosti koja je određena

međuovisnošću rizika i nagrade (mjeri se troškom kapitala)

115

-

2. TEORIJA SIGNALIZACIJE (SIGNALIZIRANJA)

- Asimetričnost informacija → postoji u uvjetima stvarnog svijeta

Menadžeri imaju bolje informacije od investitora bez obzira na potrebe javnog

izvještavanja

Ponekad su menadžeri prisiljeni čuvati informacije zbog konkurencije

Utječe na strukturu kapitala tvrtke i u osnovi je teorije signaliziranja

- Povoljni signali kroz emisiju dugova

- Nepovoljni signali kroz emisiju glavnice

- Ciljana struktura kapitala

Ispod optimalne strukture kapitala

Zato što ako smo stalno na optimumu, a pojavi se profitabilna investicija, ne

bi smo htjeli emitirati dionice, a za samo financiranje nemamo, a povećanje

dugova povećava ukupne troškove

Utjecaj asimetričnosti informacija i signaliziranja

Utjecaj transakcijskih troškova i financiranja tržišnih šansi

- Zbog korištenja oportuniteta treba biti ispod optimuma

- Nova ideja →novi proizvod koji podiže cijenu dionica

- Menadžment koristi dugove prije izbacivanja proizvoda na tržište kako ne bi novom emisijom

dionica „razrijedio“ koristi za stare dioničare, tj. kako bi sve koristi od otkrića pripale starim

dioničarima

- Ako se očekuje nepovoljan scenarij, izdaju se dionice kako bi se očekivane gubitke

profitabilnosti podijelio s novim dioničarima

- Tvrtke s normalnim okolnostima nastoje imati ciljanu strukturu kapitala uz manju zaduženost

od optimalne kako bi mogli izfinancirati neki dobar projekt koji im može slučajno uletjeti u

nekom trenutku

3. TRŽIŠNA ILI LIKVIDACIJSKA VRIJEDNOST

- Likvidacijska vrijednost tvrtke

Vezana je uz izvanredne poslovne prilike

116

Vrijednost koju će ostvariti financijeri d.d.-a iz likvidacijske mase, izmirene prodajom

društva, prodajom njegovih dijelova, odnosno prodajom njegove imovine

Preostatak vrijednosti likvidacijske mase koji će primiti vlasnici nakon što su

podmireni administrativni troškovi likvidacije, obveze prema fiskusu sva potraživanja

vjerovnika

Ako likvidacijska masa nije dovoljna za pokriće cjelokupne vrijednosti obveza prema

vjerovnicima, likvidacijska vrijednost dugova bit će predstavljena onim tražbinama

vjerovnika koji će se namiriti iz likvidacijske mase

Koncept likvidacijske vrijednosti karakterističan je za poduzeće u krizi

Kada se ona iskazuje kroz njegovo pokriće

Zbog toga ne može predstavljati ciljnu funkciju poduzeća

Koristi se pri procjeni sigurnosti ulaganja u poduzeće, u krizi da bi se donijela odluka

o sanaciji ili likvidaciji, te za ocjenu neto utržive vrijednosti imovine koje se poduzeće

želi riješiti

Raskomadana vrijednost

Varijacija likvidacijske vrijednosti

Počiva na pretpostavci da kombinirana ekonomska vrijednost pojedinih

dijelova kompanije premašuje vrijednost kompanije u cjelini (zbog

neadekvatnog upravljanja ili neprepoznavanja tržišnih prilika)

Koristi se u analizi financijskih efekata poslovnih kombinacija

- Tržišna vrijednost tvrtke (fer/pravična tržišna vrijednost)

Vrijednost d.d.-a (ili drugog organizacijskog oblika poduzeća) u trenutku njegove

kupoprodaje

Fer tržišna vrijednost pretpostavlja da su cijene nastale transparentnim natjecanjem

mnoštva zainteresiranih strana, kako na strani ponude, tako i na strani potražnje za

konkretnim VP

Lako se utvrđuje samo kod poduzeća čiji se VP promeću na organiziranim tržištima

kapitala, pa se vrijednost može utvrđivati dnevno temeljem burzovnih tečajnica

Postavlja se pitanje realnosti s obzirom a se radi o vrijednosti poduzeća procijenjenoj

na temelju rezidualnog dijela vlasničkog kapitala – onog dijela prezentiranog u

dionicama koje su imale promet na burzi

S obzirom na moguće oscilacije ponude/potražnje → uvijek se radi samo o trenutkom

konsenzusu (pristanak, odobrenje), pa se ne radi o realnoj vrijednosti poduzeća

4. INVESTICIJE ZA INVESTITORA KOJI JE NESKLON RIZIKU (AVERZIJA PREMA RIZIKU)

→ 39. KARTICA – 4. PITANJE

- Diversifikacija – ulaganje u različite imovinske oblike s ciljem da se rasprši rizik („sva jaja se

drže u istoj košari“)

U tom je smislu portfolio strategija usmjerena na smanjenje, odnosno redukciju rizika

Što je diversifikacija veća i sama je redukcija rizika veća

- Averzija prema riziku

Temelji se na teoriji opadajuće korisnosti (povećanja bogatstva uz veći rizik ima

manju korisnost)

117

41. KARTICA

1. STRUKTURA KAPITALA (I VRIJEDNOSTI?)

→ 35. KARTICA, 3. PITANJE

- Tržišna VS. računovodstvena vrijednost (nisam sigurna u odgovor, a ne znam je li točno

pitanje)

→ 27. KARTICA, 3. PITANJE

2. EKONOMSKA VRIJEDNOST

- Koncept ekonomske vrijednosti temelji se na sposobnosti imovinskog oblika da u budućnosti

osigura struju ČNT nakon poreza vlasniku

Ti se novčani tokovi mogu ostvariti zaradama od poslovanja, ugovornim plaćanjima ili

djelomičnom ili potpunom likvidacijom imovine d.d.-a

- Primjenjuje se na imovinu koja donosi držatelju ekonomske dohotke, odnosno ČNT

- Potpuno se izražava međuovisnost rizika i nagrade jer se struja očekivanih NT svodi

oportunitetnim troškom na sadašnju vrijednost

Vrijednost bilo kojeg dobra se može definirati kao sadašnja vrijednost NT koje će ono

generirati u budućnosti kao iznos novca koje je investitor voljan platiti za takvo dobro

u sadašnjosti kao zamjenu za buduće tokove

- Koncept orijentiran prema budućnosti

- Svi troškovi i novčani izdaci nastali su kao posljedica prošlih odluka

- Nataloženi troškovi

Tretiraju se kao već nastali → irelevantni sa stajališta orijentiranog na budućnost

- Poteškoće ekonomske vrijednosti

Objektivnost procjene očekivanih poslovnih novčanih tokova rezidualne vrijednosti

imovine

Utvrđivanje diskontne stope koja će se primjenjivati na novčane tokove u

budućnosti, te koja će odraziti međuovisnost rizika i profitabilnosti imovinskog

objekta/financijskog instrumenta

Rizik je povezan s individualnim preferencijama investitora – subjektivnost

- Going – concern vrijednost

Varijanta ekonomske vrijednosti

Koncept vrednovanja d.d.-a za profitabilna d.d. s pretpostavljenim vremenskim

neograničenim kontinuitetom poslovanja

Utvrđuje se na temelju očekivanih budućih učinaka kao što su zarade (profiti),

novčani tokovi, dividende i sl.

Može se upotrijebiti samo za profitabilna, stabilna d.d. s poznatim imenom

Sama tehnika mjerenja očekivanih učinaka može se koristiti i za procjenu oportunosti

pojedinih investicijskih projekata s ograničenim životnim vijekom (za budžetiranje

kapitala)

3. PORTFELJ (PORTFOLIO)

- Mapa, lisnica

- Mapa u kojoj se čuvaju različiti VP

118

- Kombinacija profitabilne imovine koju drži pojedinac ili tvrtka sa svrhom zarađivanja

- Investicijska strategija koja se zasniva na diversifikaciji ulaganja

- Mogući portfolio →sve moguće kombinacije nekih investicija (kombinacije vrijednosnih

udjela)

- Dominantan portfolio → onaj koji dominira nad drugim kombinacijama investicija rizikom ili

prinosom

Predstavljen je onom kombinacijom 2 ili više investicija koja osigurava postizanje

najvišeg prinosa uz bilo koji stupanj rizika, odnosno najnižeg rizika uz bilo koji

očekivani prinos

Portfolio koji je nadmoćan drugim kombinacijama sa stajališta prinosa ili sa stajališta

rizika

- Efikasan portfolio

Svaki dominantan portfolio može se označiti efikasnim

Onaj koji između svih kombinacija koje obećavaju isti prinos ima najniži rizik,

odnosno koji između svih kombinacija istog stupnja rizika obećava najviši prinos

Dominira prema drugim kombinacijama investicija sa stajališta prinosa ili sa stajališta

rizika

Svaki racionalni investitor će izabrati samo između efikasnih portfolija

- Rizik portfolija

Varijabilnost prinosa na portfolio prema očekivanom prinosu

Ovisi o međuovisnosti profitabilnih i rizičnih karakteristika imovinskih oblika i načina

njihova kombiniranja u portfoliju

- Osnovni parametri distribucije vjerojatnosti prinosa portfolija ovise o

Profitno-rizičnim obilježjima investicija od kojih se portfolio sastoji

Načinu njihova kombiniranja u portfoliju (vrijednosni udjeli)

Korelaciji prinosa investicija

Kretanje prinosa investicija može biti više ili manje povezano

- 2 osnovne mjere korelacije su

Kovarijanca

Koeficijent korelacije

4. RELEVANTNI NOVČANI TOK

- Jer je svaka investicija za poduzeće promjena okolnosti u kojima ono djeluje što se odražava

na očekivane novčane tokove

- NE uključuje kamate

- Javlja se kao inkrementalni – kao razlika između novčanog toga između međusobno

koordiniranih poslovnih operacija s projektom i novčanih tokova koji bi rezultirali

koordiniranim operacijama bez projekta

NOVČANI TOK

PODUZEĆA BEZ

PROJEKTA

NOVČANI TOK

PODUZEĆA S PROJEKTOM

RELEVANTNI NOVČANI

TOK PROJEKTA

119

Uvođenje novih poslovnih operacija kroz projekt je inkrementalno povećanje

poslovnih operacija poduzeća, te promjena koordiniranih poslovnih operacija i

eventualno prestrukturiranje imovine poduzeća

Kao takvo zahtijeva analizu – nataloženih troškova (≠inkrementalni troškovi),

oportunitetnih troškova (predstavljaju inkrementalne troškove) i eksternalija

(predstavljaju inkrementalne troškove)

- Nataloženi troškovi

Oni koji su već nastali

Ne ovise o prihvaćanju/odbacivanju nekog projekta

- Oportunitetni troškovi

Svi oportunitetni troškovi povezani s nekim projektom moraju biti uključeni u

novčane tokove projekta

- Eksternalije

Vanjski utjecaji na poslovne učinke poduzeća koji ne nastaju djelovanjem samog

poduzeća

42. KARTICA

1. CIJENA KAPITALA (ZAHTIJEVANI PRINOS ILI TROŠAK KAPITALA)

→ 5. KARTICA, 3. PITANJE + 26. KARTICA, 3. PITANJE

2. PORTFOLIO RIZIK

- Varijabilnost prinosa na portfolio prema očekivanom prinosu (volatilnost prinosa portfolija,

raspršenost distribucije vjerojatnosti portfolija)

- Rizik koji nastaje držanjem investicija na principu diversifikacije

- Ovisi o međuovisnosti profitabilnih i rizičnih karakteristika imovinskih oblika i načina njihova

kombiniranja u portfoliju

- Parametre distribucije vjerojatnosti određuju

Očekivane vrijednosti i varijance (standardne devijacije) investicija u portfoliju

Vrijednosna učešća investicija u portfoliju (načinu njihova kombiniranja u portfoliju)

Korelacija profitabilnih investicija u portfoliju

Kovarijanca između investicija

Koeficijenti korelacije između investicija

3. ČISTA SADAŠNJA VRIJEDNOST

- Sadašnja vrijednost ČNT umanjena za investicijske troškove

- Ona uzima u obzir cjelokupni vijek efektuiranja projekta, kao i vremensku vrijednost novca

- Sve efekte potrebno je svesti na sadašnju vrijednost da bi se mogli međusobno uspoređivati

– diskontnom tehnikom

- Diskontiraju se samo buduće vrijednosti projekta

- 𝑟𝑎𝑧𝑙𝑖č𝑖𝑡𝑖 𝑛𝑜𝑣č𝑎𝑛𝑖 𝑡𝑜𝑘𝑜𝑣𝑖 𝑆0 = ∑ 𝑉𝑡 × 𝐼𝐼𝑘𝑡 − 𝐼0

- 𝑗𝑒𝑑𝑛𝑎𝑘𝑖 𝑛𝑜𝑣č𝑎𝑛𝑖 𝑡𝑜𝑘𝑜𝑣𝑖 𝑆0 = 𝑉𝑡 × 𝐼𝐼𝑘𝑡 − 𝐼0

trošak kapitala daje novac treba novac

120

- Prag efikasnosti

Kriterij ČSV je usklađen s temeljnim ciljem tvrtke (maksimalizacijom njezine sadašnje

vrijednosti)

Pozitivna ČSV projekta ukazuje na povećanje sadašnje vrijednosti tvrtke koja

namjerava investirati

U skladu s time, ne bi se trebali prihvatiti projekti koji imaju negativnu ČSV

jer oni smanjuju vrijednost tvrtke

Prag efikasnosti S0≥0

Ukoliko je ČSV=0, ne dolazi do povećanja sadašnje vrijednosti tvrtke, a tvrtka

prihvaća projekt kako bi sačuvala sadašnju vrijednost tih slobodnih novčanih

sredstava

- Rangiranje projekata

Najefikasniji je ovaj projekt koji ima najvišu ČSV

4. TEORIJA HIJERARHIJE FINANCIJSKIH IZBORA

- Optimalna struktura kapitala se stavlja u drugi plan

- Najbolja poduzeća ju slijede

- Pod utjecajem asimetričnih informacija

- Menadžment nastoji financirati investicijske oportunitete najprije interno (reinvestiranjem

zarada), a kada to nije dovoljno – potreban će se novac pribavljati eksterno

- Eksterno – prioritet financiranja dugovima

- Hijerarhija izbora

Zadržavanje zarada – ima isti trošak kao i glavnica, jer je to glavnica

Sigurni dugovi – instrumenti osiguranja – niži trošak kapitala

Rizični dugovi – zadužnice

Emisija hibridnog kapitala

Povlaštene dionice, konvertibilne obveznice

Odgođena emisija vlasničke glavnice

Emisija vlastitog kapitala

„last resort“ → emisija dionica

- Empirijska teorija (nema matematičkih dokaza)

- Najbolja poduzeća koja se MOGU zaduživati (velike ZPKP), ne žele se zaduživati

Imaju jako puno vlasničkog kapitala

- Ne drže do teorije kompromisa

- Takva poduzeća imaju toliko interno stvorene dobiti da bez problema mogu fundirati svoje

investicije

- Najprofitabilnije tvrtke ne posuđuju najmanje zbog nisko postavljene ciljane strukture

kapitala, već zato što im eksterno financiranje nije potrebno

- Manje profitabilne tvrtke nemaju dovoljno interno generiranog novca, pa moraju posluživati

- Prema teoriji hijerarhije financijskih izbora

Zaduženost će se mijenjati zbog neusklađenosti interno prikupljenih novčanih tokova

i investicijskih potreba d.d.-a, a ne zbog poreznog zaklona i troškova financijskih

poremećaja

Bolje je izbjegavati financijsku napetost (bolje je biti na vrhu izbora nego na dnu)

- Ova teorija cijeni financijsku labavost i konzervativnu strukturu kapitala

121

- Važno je održavati financijsku labavost da bi financiranje bilo brzo raspoloživo za investicijske

projekte s pozitivnim ČSV

Zato brzo rastuće tvrtke imaju konzervativne strukture kapitala

43. KARTICA

1. INVESTIRANJE U NAJŠIREM SMISLU

- Obuhvaća postupke

Financiranja

Investiranja

Dezinvestiranja

Definanciranja

- Financiranje (u užem smislu) →postupak pribavljanja novca (od određenih izvora)

- Investiranje → ulaganje novca u različitu poslovnu imovinu

- Dezinvestiranje → oslobađanje novca vezanog u različitim oblicima poslovne imovine u

poslovnim procesima (stvaranje novog novca)

- Definanciranje → vraćanje novca i plaćanje naknade za korištenje novca

2. VRIJEDNOST PORTFELJA

- Linearna funkcija vrijednosnog učešća investicija u portfoliju

- Ponderirana (vagana) sredina očekivanih vrijednosti investicija u portfoliju, gdje su ponderi

vrijednosna učešća pojedinačnih investicija u portfoliju

- Očekivana vrijednost portfolija

𝐸(𝑘𝑝) = ∑ 𝐸(𝑘𝑗)𝑤𝑗𝑝𝑗=1

- Očekivani prinos portfolija je funkcija vrijednosnog udjela investicija u ukupnoj vrijednosti

portfolija

- Strategija portfolija nije usmjerena postizanju viših prinosa nego smanjenju rizika

- Prinos portfolija se uvijek ostvaruje između prinosa najprofitabilnije i najmanje profitabilne

investicije u portfoliju

3. POJAM I OBLICI DIVIDENDI

- Dividende → svaka distribucija vjerojatnosti (bogatstva) koju d.d. vrši svojim dioničarima

- Oblici dividendi

Novčane dividende

Iz zarada d.d.-a, a ako su na teret uplaćenog kapitala – likvidacijske dividende

(treba ih registrirati)

Najčešći oblik dividendi

Primarno značenje dividendi

Dividende u dionicama (dividendne dionice)

Materijalne dividende (distribucija materijalnih vrijednosti)

- Novčani tok i dobit se razlikuju

- Ako poduzeće ima dobit, ne znači da ima novca

vrijednosna učešća broj investicija „j“ u portfoliju

122

- Zakonodavstvo ne dopušta isplatu dividendi ako poduzeće nema zadržanu dobit (da se

spriječi izvlačenje dobiti iz poduzeća)

4. INTERNA STOPA PROFITABILNOSTI

- Diskontna stopa koja svodi očekivane novčane tokove projekta na vrijednost investicijskih

troškova, te ona uz koju je ČSV=0

- 𝐼 = ∑𝑉𝑡

(1+𝑅)𝑡 𝑅 = 𝑖𝑛𝑡𝑒𝑟𝑛𝑎 𝑠𝑡𝑜𝑝𝑎 𝑝𝑟𝑜𝑓𝑖𝑡𝑎𝑏𝑖𝑙𝑛𝑜𝑠𝑡𝑖 (𝐼𝑅𝑅)

- Rangiranje projekta/prag efikasnosti

Načelo maksimalizacije profitabilnosti – najviše rangirani projekt je onaj s najvećom

IRR

Kao kritična točka prihvaćanja/odbacivanja projekta uzima se trošak kapitala tvrtke

investitora

Ukoliko je R>kA povećava se bogatstvo

Ukoliko je R<kA, onda se bogatstvo (vrijednost dionica) smanjuje

Projekt mora ostvariti barem toliko IRR koliko iznosi trošak kapitala tvrtke IRR>kA

- Uzima u obzir cjelokupan vijek efektuiranja, uzima vremensku vrijednost novca kroz trošak

kapitala

- Složen računski postupak (iteracija, interpolacija)

- Osjetljivost na izbor diskontne stope

- Povezana je s kriterijem ČSV (ukoliko je S0>0, IRR>kA i obrnuto, S0=0→R=kA)

44.KARTICA

1. IZVORI FINANCIRANJA

- Sintagme

Izvori sredstava

Izvori financijskih sredstava

Izvori financiranja

- Izvori sredstava

Sve pravne i fizičke osobe od kojih d.d. može probavljati sredstva bilo kojeg pojavnog

oblika, bilo koje namjene i kroz bilo koje vrijeme

Vlasnici, banke, dobavljači, kupci, zaposleni, država

- Izvori financijskih sredstava

Uži pojam od izvora sredstava (novčana sredstva)

Banke, osiguranje – kupnje obveznice, kupci emitiranih VP d.d.-a

- Izvori financiranja

Polazeći od izvora sredstava – sve pravne i fizičke osobe od kojih d.d. pribavlja

sredstva potrebna za svoje poslovanje i ekspanziju + neraspodijeljeni dio dobiti

Polazeći od izvora financiranja sredstava – izvori novčanih sredstava :

neraspodijeljeni dio dobiti, amortizacija

Koncept ČNT i njegova realnost

2. VARIJANCA PORTFELJA

- Nije linearna funkcija vrijednosnog udjela

R=IRR

123

Zato što se moguće varijance oko očekivanih vrijednosti ne moraju preklapati niti po

intenzitetu niti po smjeru)

- Ovisi o:

Vrijednosnim udjelima investicija

Varijacijama investicija

Korelacijama između investicija

Kovarijance

Koeficijenti korelacije

- Izračunavanje

Preko distribucije vjerojatnosti portfolija

Pojedinačni prinosi jesu linearne funkcije vrijednosnog udjela

Suma ponderiranih kvadrata odstupanja pojedinačnih prinosa od očekivane

vrijednosti

Nedostatak – postupak se mora ponavljati ako se promijene vrijednosni

udjeli investicija u portfoliju

Iz matrice kovarijanci investicija u portfoliju

Potrebno je promatrati varijance prinosa pojedinačnih investicija i

kovarijance prinosa između investicija u porfoliju

3. INDEKS PROFITABILNOSTI

- Dodatni kriterij za poboljšanje investicijskih odluka

- Predstavlja dopunu ČSV

- Za razliku od ČSV, odluka se temelji na ODNOSU između diskontiranih novčanih tokova u

cjelokupnom vijeku efektuiranja i investicijskih troškova – benefit/cost radio

- Odnos diskontiranih NT i investicijskih troškova

- Mjeri relativnu profitnu snagu diskontiranih novčanih tokova prema vrijednosti investicijskih

troškova

- 𝑟𝑎𝑧𝑙𝑖č𝑖𝑡𝑖 𝑛𝑜𝑣č𝑎𝑛𝑖 𝑡𝑜𝑘𝑜𝑣𝑖 𝑃𝑡 =∑ 𝐼𝐼𝑘

𝑡 ×𝑉𝑡

𝐼0

- 𝑗𝑒𝑑𝑛𝑎𝑘𝑖 𝑛𝑜𝑣č𝑎𝑛𝑖 𝑡𝑜𝑘𝑜𝑣𝑖 𝑃𝑡 =𝐼𝑉𝑘

𝑡×𝑉𝑡

𝐼0

- Prag efikasnosti

Utvrđuje se jednakošću ČSV i investicijskih troškova

Kada je Pt≥1

- Rangiranje projekta

Kao izvedenica ČSV, preferiraju se projekti s većim diskontiranim ČNT u cijelom vijeku

efektuiranja u odnosu na investicijske troškove, odnosno preferiraju se oni s većim

indeksom profitabilnosti

Uzima se u obzir cjelokupan vijek efektuiranja i vremenska vrijednost novca kroz

trošak kapitala

Dopunjuje ČSV → između projekata s jednokratnom ČSV izabire se onaj koji ima

manje investicijske troškove, tj. manje kapitalno intenzivne projekte

- Osjetljivost na izbor diskontne stope

- Pt>1 znači da je ČSV >0, povećava se vrijednost običnih dionica

- Pt=0, zadržava se vrijednost običnih dionica

- Pt<1 ne prihvaćaju, jer smanjuju vrijednost dionica

124

4. IRELEVANTNOST DIONICA (TEORIJA IRELEVANTNOSTI DIVIDENDI)

- Utemeljili su Modigliani i Miller

- Dokaz da politika dividendi ne utječe niti na vrijednost dionica niti na troškove kapitala

tvrtke, temelje na ovim pretpostavkama

Dohodak pojedinca i dobit tvrtke se ne oporezuju

Nema troškova emisije i prometa dionica

Politika dividendi ne utječe na troškove vlasničke glavnice tvrtke

Investicijska politika tvrtke neovisna je od politike dividendi

Ulagači i uprava raspolažu istim informacijama o budućim investicijskim

oportunitetima

- Irelevantnost dividendi na vrijednost dionica društva se zasniva na dualitetu interesa

dioničara

U dividende i zadržavanje zarade povećavaju bogatstvo dioničara, pa im je svejedno

- Mogućnost domaćinskog kreiranja dividendi

Kada ne dobiju dividende, oni zbog zadržanih zarada imaju dionice veće vrijednosti,

pa njihovom prodajom ostvaruju tekući novčani dohodak

- Isplata dividendi smanjuje vrijednost koju dioničari drže u d.d.-u jer se za iznos isplaćenih

dividendi smanjuje vrijednost dionica

- Vrijednost d.d.-a prvenstveno ovisi o njegovoj profitnoj snazi i rizičnosti poslovanja

Određena je investicijskom politikom, a ne načinom cijepanja dobiti na dividende i

akumulaciju

- Ova teorija je održiva samo u uvjetima „savršenog tržišta“

45.KARTICA

1. OBLICI FINANCIRANJA

(NISAM SIGURNA U ODGOVOR)

- Kratkoročno i dugoročno financiranje

Prednosti kratkoročnog financiranja

Fleksibilnost

Niži troškovi financiranja

Bolji odnosi s bankama

Nedostatci kratkoročnog financiranja

Rizik refinanciranja

Kamatni rizik

- Vlastito i tuđe financiranje

Prednosti vlastitog prema tuđem financiranju

Veća masa neto poslovnog rezultata

Nema obveze vraćanja sredstava

Veći financijski i kreditni kapaciteti

Veća poslovna i financijska samostalnost

Nedostatci vlastitog prema tuđem financiranju

Viši troškovi kapitala

Veći troškovi pribavljanja (emisija)

125

Nepostojanje poreznog zaklona

Određeni stupanj ograničenosti vlastitih izvora

Prednosti tuđeg prema vlastitom financiranju

Općenito

Niži troškovi kapitala

Niži troškovi emisije

Porezni zaklon

Sa stajališta vlasnika

Ne daju pravo upravljanja

Ne daju mogućnost sudjelovanja u ekstra profitima

Nedostatci tuđeg prema vlastitom financiranju

Fiksno opterećenje profita kamatama

Fiksna obveza vraćanja

Ograničenje poslovne i financijske samostalnosti

Smanjenje kreditnog kapaciteta i financijske fleksibilnosti poduzeća

- Interno i eksterno financiranje

-

2. TEORIJA PTICE U RUCI

- Jedan dio dioničara ima potrebu za dividendama kako bi financirali svoje tekuće potrebe

- U uvjetima stvarnog svijeta zbog transakcijskih troškova nije moguće domaćinski kreirati

dividende bez troškova

- Budući kapitalni dobici ili buduće dividende koje se očekuju kao rezultat zadržavanja zarada

su rizičniji od isplate dividendi iz tekuće dobiti

Isplata dividendi smanjuje neizvjesnost investitora od potencijalnih gubitaka zbog

lošeg investiranja zadržanih zarada

- Isplata dividendi je indikator financijske snage i solventne situacije d.d.-a

- Investitori koriste višu diskontnu stopu za vrednovanje kapitalnog dobitka (ovisno o stopi

rasta g), a nižu diskontnu stopu za sigurniji prinos od očekivanih tekućih dividendi

- „zabluda ptice u ruci“

Tvrdnja da politika dividendi utječe na veličinu troška glavnice d.d.-a

126

Većina vlasnika dionice će primljene dividende ionako ponovno investirati u isto

poduzeće, pa u dugom roku rizičnost tvrtke za investitore ne ovisi o politici dividendi

(isplati ili zadržavanju zarade), već o rizičnosti novčanih tokova koje tvrtka prima od

investicija

3. RAZDOBLJE POVRATA

- Najjednostavniji kriterij financijskog odlučivanja o realnim investicijama

- Broj razdoblja (godina) u kojima će se vratiti novac uložen u određeni projekt, tj. broj

razdoblja u kojima će ČNT vratiti investicijske troškove

- Nakon što je postignuto razdoblje povrata, poslovni novčani tokovi u ostatku vijeka

efektuiranja predstavljaju novac za poduzeće

- 𝑗𝑒𝑑𝑛𝑎𝑘𝑖 𝑛𝑜𝑣č𝑎𝑛𝑖 𝑡𝑜𝑘𝑜𝑣𝑖 𝑡𝑝 =𝐼0

𝑉𝑡

- Prag efikasnosti

Gornja granica prihvatljivog broja godina za povrat investicijskih troškova koje

određuje investitor

tp≤tz (tz – zadani/maksimalno prihvatljiv period povrata)

- Rangiranje projekta

Favoriziraju se projekti koji brže vraćaju novac

- Zanemaruje ukupne profitabilnosti projekta, odnosno ne uzima cjelokupni vijek efektuiranja

- Ne uzima u račun vremensku vrijednost novca

- Slabosti razdoblja povrata

Nije pravi kriterij financijskog odlučivanja

Forsira likvidnost i sigurnost naspram ukupne profitabilnosti

Ne uključuje standardne profitabilnosti

4. DIVERZIFIKACIJA

- Ulaganje u različite imovinske oblike s osnovnim ciljem da se rasprši rizik jer se „sva jaja drže

u istoj košari“

- U tom smislu portfolio strategija upućena na smanjenje, odnosno na redukciju rizika

- Što je diversifikacija veća, redukcija rizika je veća

46.-50. KARTICA → ???

XX. KARTICA

1. POREZNI ZAKLON

- 35. KARTICA, 3. PITANJE

2. FACTORING

- 25. KARTICA, 3. PITANJE

- Vrste faktoringa

Razlikovanje ovisno o poslovima koje obavlja faktor za svoje komitente

Potpuni i nepotpuni faktoring

Potpuni faktoring

127

Sadrži sve poslove koji mogu biti predmetom faktoringa (usluga

financiranja + svi ostali poslovi vezani uz faktoring)

Nepotpuni faktoring

Samo neki od tih poslova

Druge vrste faktoringa

Međunarodni faktoring

- Trošak faktoringa

Ovisno o poslovima koje obavlja faktor za svoje komitente

Trošak financiranja

Ovisi o kratkoročnim bankarskim kamatnim stopama

Viši od tih stopa

Može sadržavati i premiju za formiranje rezervi za pokriće (troškovi u visini

prosječnog ponderiranog troška kapitala faktora zato što se formiraju

dugoročno)

Troškovi dodatnih usluga faktora

3. FIKSNA EMISIJA I AUKCIJA, FIKSNO UGOVORENA EMISIJA

????

4. OBVEZNICE S OBZIROM NA PRINOS

- Za obveznice su karakteristična 2 osnovna prinosa

Tekući prinos

Prinos do dospijeća

- A za oporezive obveznice je prinos do dospijeća razvijen u

Prinos od opoziva

- Tekući prinos

128

PITANJA KOJA SE UZ OVO ČESTO POJAVLJUJU

1. MONTE CARLO

- ?

2. INVESTICIJSKI FONDOVI

- Najznačajniji institucionalni investitori

- Institucionalni investitori koji posreduju na tržištu VP tako da emitiraju svoje VP, prvenstveno

dionice, odnosno jedinice (units) ili udjele, kojima prikupljaju sredstva potrebna za kupnju VP

poduzeća i drugih primarnih emitirajućih kuća

Zbog toga se dionice, odnosno jedinice ili udjeli investicijskih fondova nazivaju

sekundarnim VP

- Primarna aktivnost → kupoprodaja investicija i njihovo držanje u upravljanom investicijskom

portfoliju radi zarađivanja za svoje ulagače (primarno uvećanje njihove vrijednosti)

- Kriteriji klasifikacije investicijskih fondova

Mogućnost emisije udjela

Strategije upravljanja

Specijalizacija ulaganja

- Otvoreni i zatvoreni investicijski fondovi

Otvoreni

Prikupljaju kapital emisijom jedinica, odnosno udjela u fondu → identični

apoeni s istim pravima

Nije ograničena visina ukupnog kapitala fonda → udjeli investicijskih fondova

ne kotiraju na burzama ili drugim tržištima VP

Udjeli – VP visokog stupnja likvidnosti → fondovi održavaju likvidnost svojih

instrumenata financiranja mehanizmima njihovog obveznog otkupa po neto

vrijednosti imovine fonda

Najčešće ulažu u dionice različitih dioničkih društva (ali i u obveznice, različite

zapise, nekretnine)

Posluju na principu držanja dobro diversificiranog portfolija

Osnovna djelatnost – upravljanje investicijama

Za ulaz, a posebice za izlaz uobičajeno se zaračunavaju određeni troškovi,

iako neki fondovi daju potpunu slobodu ulaza i/ili izlaza → troškovi ulaza i

izlaza osvjetljavaju neto profitabilnost ulaganja u udjele otvorenih

investicijskih fondova

Zatvoreni

Slični d.d. → udjeli se nazivaju dionicama

Udjeli kotiraju na tržištu kapitala → visina vlasničke glavnice je

ograničena

Promjena vlasničke glavnice zahtijeva statutarne promjene fondova i

registraciju kod trgovačkih sudova, regulatora tržišta i samih organiziranih

tržišta

Poslovna politika – diversificiranija od otvorenog investicijskog fonda

Utemeljena na principima upravljanja investicija

Venture capital fondovi

129

Rizična ulaganja u nove poslovne poduhvate malih brzorastućih tvrtki koje

posluju u rastućim industrijama s naprednim tehnologijama

Specifični zadaci malog i srednjeg poduzetništva → financiraju sve stupnjeve

rizičnih investicija ili se mogu specijalizirati samo za neke faze

Često subvencionirani kroz porezne politike → proširenje mogućnosti

financiranja srednjeg i malog poduzetništva

Privatizacijski investicijski fondovi

Institucionalni investitori u tranzicijskim zemljama

Sredstva provođenja privatizacije (kuponska, vaučerska privatizacija)

Nakon procesa privlačenja kupona, privatizacijski fondovi nastupaju kao

zatvoreni investicijski fond

- Aktivno i pasivno upravljani fondovi

Aktivno

Politika ulaganja i upravljanja investicijama → rezultat viši prinos od onog

koje ostvaruje samo tržište

Visoki troškovi upravljanja uz značajnije transakcijske troškove → povećano

plaćanje poreza

Pasivno

Investicijski fondovi koji držanjem dobro diversificiranog portfolija VP nastoje

zaraditi na dugoročnom rastu i razvoju gospodarstva i tržišta

Niži troškovi upravljanja i niži transakcijski troškovi

- Tipovi investicijskih fondova

Fondovi dionica

Najviši prinos uz najviši rizik

Fondovi obveznica

Niži i sigurniji prinos

Mješoviti fondovi

Kombinacija između fondova dionica i obveznica

Novčani fondovi

Najniži rizik i najsigurniji prinos

- Dohodovni fondovi

Ulaganja koja nose visoke tekuće dohotke

Primarno se ulaže u obveznice i dohodovne dionice (d.d. s politikom visokih

dividendi)

- Rastući fondovi

Ulaganja čija tržišna vrijednost snažno raste

Dionice društva s visokim stopama rasta tržišnih cijena, a relativno niskim odnosom

isplate dividendi

3. TRŽIŠNI RIZIK

- ?

4. TEHNIČKA ANALIZA

- Usredotočuje se na uvjete na tržištu kapitala, proučavajući promjene cijena, volumena

trgovine, ponude i potražnje

130

- Prosjeci i indeksi – Dow Jones Averages, Standard & Poor's, Value Lane

- Uočavaju se trendovi na tržištu kapitala i pronalaze najpovoljniji trenutak za kupnju i

najpovoljniji trenutak za prodaju VP

- Pravilan izbor vremena kupnje, prodaje VP, posebice dionica

- Pretpostavka da se svi faktori (racionalni ili iracionalni), koji utječu na formiranje tečajeva

dionica i drugih VP i sami održavaju u tim tečajevima, pa se onda oni, obrnuto gledamo,

mogu i očitavati iz tih istih tečajeva dionica

- Korištenje grafikon

- Koristi se za dokazivanje hipoteza o efikasnom tržištu

5. FUNDAMENTALNA ANALIZA

- Teorije tržišta kapitala i iz nje izvedene modele formiranja cijena na tržištima kapitala

- Analiza cjelokupne industrije i pojedinih industrijskih grada,...

- Standardizirani pokazatelji ili indikatori koji se neprekidno prate i objavljuju

- Utvrđuje relevantne okolnosti koje utječu na formiranje cijene VP na tržištu kapitala te

otkriva podcijenjene i precijenjene investicije da bi se poduzele pravilne aktivnosti na tržištu

kapitala

- U središtu fundamentalne analize – vrijednost i vrednovanje te upravljanje vrijednošću

6. PRINOS DO OPOZIVA

- Izveden iz prinosa do dospijeća za kuponske obveznice koje nose klauzulu opoziva

- Klauzula opoziva daje pravo emitentu da takve kuponske obveznice opozove prije isteka

njihova dospijeća i otkupi ih prije dospijeća po cijeni opoziva

- Sam opoziv najčešće se može obaviti tek protekom određenog vremena od emisije

- Ako su kuponske obveznice opozive postoji vjerojatnost da njihov vlasnik ih neće moći držati

do dospijeća, jer će ih emitent opozvati i otkupiti kada je tržišna cijena obveznice viša od

cijene opoziva čime vlasnik gubi na vrijednosti svoje investicije

Za takve obveznice se ne govori o očekivanom prinosu → opasnost da ih se neće

moći držati do dospijeća

- Prinos koji će investitor ostvariti od kamata i cijene opoziva ako drži obveznicu do njena

najranijeg mogućeg opoziva

- 𝐵0 = 𝐼 ×(1+𝑘𝑐)𝑀−1

(1+𝑘𝑐)𝑀×𝑘𝑐+ 𝐶 ×

1

(1+𝑘𝑐)𝑀

- 𝑘𝑐 − 𝑝𝑟𝑖𝑛𝑜𝑠 𝑑𝑜 𝑜𝑝𝑜𝑧𝑖𝑣𝑎; 𝐶 − 𝑐𝑖𝑗𝑒𝑛𝑎 𝑑𝑜 𝑜𝑝𝑜𝑧𝑖𝑣𝑎, 𝑀 −

𝑛𝑎𝑗𝑟𝑎𝑛𝑖𝑗𝑒 𝑚𝑜𝑔𝑢ć𝑒 𝑣𝑟𝑖𝑗𝑒𝑚𝑒 𝑜𝑝𝑜𝑧𝑖𝑣𝑎

7. REZIDUAL

- Odstupanja stvarnog prinosa od onoga procijenjenog regresijskim pravcem rezultat su mikro

događanja i odražavaju specifičan rizik tvrtke, koji se može izbjeći diversifikacijom

- Pokazatelj specifičnog rizika tvrtke

S pretpostavkom da su zaista svi makro utjecaji na prinos neke dionice sadržani u

kretanjima tržišnog indeksa, onda su u konkretnim odstupanjima od prinosa na

dionicu u rezidualima sadržani isključivo interni faktori vezani samo za jednu jedinu

tvrtku

131

- Ne bi smjela postojati korelacije među rezidualima različitih dionica i drugih VP→ svi

elementi iz matrice bi se mogli izračunati kao linearne funkcije vrijednosnog udjela dionica u

portfoliju

- Računa se kao razlika konkretnog ostvarenog prinosa na neku dionicu i prinosa koji bi ta

dionica trebala imati prema karakterističnom regresijskom pravcu

8. KONCEPT VRIJEDNOSTI

- Knjiga od 372.-380.

- Temeljni

Knjigovodstvena vrijednost

Zasnova se na povijesnim cijenama i konzistentnoj primjeni računovodstvene

konvencije

Knjigovodstvena i reprodukcijska vrijednost

Likvidacijska vrijednost

Vrijednost koju će ostvariti financijeri d.d.-a iz likvidacijske mase formirane

prodajom društva, prodajom njegovih dijelova, odnosno prodajom njegove

imovine

Neto utrživa i raskomadana vrijednost

Tržišna vrijednost

Vrijednost d.d.-a ili drugog organizacijskog oblika poduzeća u trenutku

njegove kupoprodaje

Fer, pravična tržišna vrijednost

Bilateralna, multilateralna i tržišna vrijednost

Ekonomska vrijednost

Sposobnost imovinskog oblika, tražbina prezentiranih u VP ili pak d.d. ili

nekog drugog organizacijskog oblika poduzeća kao cjeline da u budućnosti

osigura struju ČNT nakon poreza vlasniku, odnosno vlasnicima

- Izvedeni

Reprodukcijska vrijednost

Going-concern vrijednost

Raskomadana vrijednost

- Ostali

Vrijednost jamstva

Oporeziva vrijednost

Procijenjena vrijednost