Kardiovaskularne bolesti (KVB) kardiovaskularne bolesti i...آ  umire od kardiovaskularnih bolesti, dok

  • View
    10

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Kardiovaskularne bolesti (KVB) kardiovaskularne bolesti i...آ  umire od kardiovaskularnih bolesti,...

  • Kardiovaskularne bolesti (KVB) su bolesti srca i krvožilnog sustava, a glavne kliničke manifestacije se mogu podijeliti na one koje zahvaćaju: • srce i srčani krvožilni sustav– koronarna (ishemijska) bolest, • mozak i moždani krvožilni sustav – cerebrovaskularna bolest, • donje udove – okluzivna bolest perifernih arterija.

    U podlozi svih ovih bolesti najčešće je ateroskleroza, koja dovodi do stvaranja ateroma-mjestimičnih zadebljanja stijenki krvnih žila uzrokovanih nakupljanjem kolesterola, upalnih i umrlih stanica. Aterosklerotična nakupina sužava promjer arterije pa tkivo koje ona opskrbljuje dobiva manje krvi, a zbog smanjenja elastičnosti može doći i do puknuća žile, što se manifestira gore navedenim bolestima.

    GLAVNI TIPOVI KARDIOVASKULARNIH BOLESTI

    MOŽDANI UDAR KORONARNA BOLEST SRCA

    BOLEST PERIFERNIH ARTERIJA

    BOLESTI KRVNIH ŽILA KOJE KRVLJU OPSKRBLJUJU MOZAK:

    Cerebrovaskularna bolest, bolest cerebralnih arterija, intracerebralno krvarenje, cerebralni infarkt

    BOLESTI KRVNIH ŽILA KOJE KRVLJU OPSKRBLJUJU SRCE:

    Ishemijska bolest srca, aterosklerotska bolest srca, koronarna bolest srca, angina pektoris, srčani udar (infarkt miokarda), iznenadna srčana smrt

    BOLESTI KRVNIH ŽILA KOJE KRVLJU OPSKRBLJUJU RUKE I NOGE:

    Bolest arterija donjih ekstremiteta, ishemija koja ugrožava ekstremitete, intermitentna klaudikacija, kritična ishemija ekstremiteta

  • ČIMBENICI RIZIKA RAZVOJA KARDIOVASKULARNIH BOLESTI

    Čimbenici na koje ne možemo utjecati: 1. Dob i spol • muškarci u dobi iznad 45 godina • žene u dobi iznad 55 godina.

    2. Pozitivna obiteljska anamneza (naslijeđe) – prijevremena smrt uslijed koronarne bolesti srca u dobi prije 55 godina bliskih muških srodnika (otac, brat), ili 65 godina ženskih članova obitelji (majka, sestra).

    Dijabetes se izjednačava s pušenjem, visokim krvnim tlakom i poremećajem lipida kao jedan od glavnih čimbenika rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti. Kardiovaskularne komplikacije se kod osoba s dijabetesom javljaju i do 15 godina ranije nego u onih koji nisu oboljeli od dijabetesa, a rizik njihove pojave i do šest je puta veći u odnosu na opću populaciju. Razvoj kardiovaskularnih komplikacija znatno je učestaliji u osoba s nereguliranom glikemijom te nezadovoljavajućim vrijednostima kolesterola, krvnog tlaka ili prekomjernom tjelesnom težinom i pretilošću. Primjerena regulacija glikemije, koja se ogleda u smanjenju HbA1c,

    DOB

    DIJABETES PUŠENJE

    OBITELJSKA POVIJEST BOLESTI

    TJELESNA NEAKTIVNOST

    NEPRAVILNA PREHRANA

    VISOKI KRVNI TLAK

    Povišeni LDL ili niski HDL KOLESTEROL

  • donosi smanjenje mikrovaskularnih komplikacija za 24%, smanjenje infarkta miokarda za 15%, kao i općenito nižu smrtnost. Zabrinjavajuća je činjenica da veliki broj oboljelih osoba ne postiže ciljne vrijednosti najznačajnijih metaboličkih pokazatelja, rizičnih čimbenika za razvoj kasnijih komplikacija bolesti. Stalna prisutnost visoke razine glukoze u krvi povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti kod oboljelih od dijabetesa tipa 1 i tipa 2 te može dovesti do ozbiljnih bolesti koje ugrožavaju srce i krvne žile, oči, bubrege i živce. Dijabetes uz visoki krvni tlak i kolesterol povećava rizik od ateroskleroze što može uzrokovati simptome kao što su angina pektoris (bol ili nelagoda u prsištu uzrokovana nedovoljnim dotokom krvi u srčani mišić) ili intermitentna klaudikacija (bol u ekstremitetima uzrokovana nedovoljnim protokom krvi). Visoka razina glukoze u krvi može pojačati aktivaciju koagulacijskog sustava povećavajući time rizik od stvaranja krvnih ugrušaka. Zajedno, ovi poremećaji mogu dovesti do potpunog začepljenja arterija i zastoja u protoku krvi, što završava stanjima kao što su srčani infarkt, moždani udar i gangrena.

    Mnoge od navedenih komplikacija mogu se otkriti u ranim stadijima bolesti, kontrolnim programima koji omogućavaju liječenje i prevenciju bolesti prije nego ona postane ozbiljna. Zabrinjavajući su podaci o raširenosti dijabetesa i komplikacija vezanih uz dijabetes. Prema procjeni Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) predviđa se da će se u razdoblju od 2015. do 2040. godine broj oboljelih od dijabetesa sa 415 milijuna porasti na 642 milijuna. Prema podatcima HZJZ-a do 2016. godini u RH dijabetes je dijagnosticiran u 284.185 odraslih osoba, a procjenjuje se da oko 40% oboljelih još nije otkriveno pa se ukupan broj oboljelih od dijabetesa penje na više od 450 tisuća. U 2016. godini dijabetes je bio 5. uzrok smrti u RH, a 2017. godine popeo se na 4. mjesto uzroka smrti u Hrvatskoj. U 2016. godini od posljedica dijabetesa svaki dan umrlo je 5 osoba. Podaci iz izvještaja Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) kazuju da svake godine 5 od 1000 mladih (8 – 43 godine) osoba oboljelih od dijabetesa tipa 1 umire od kardiovaskularnih bolesti, dok među osobama srednje dobi oboljelim od dijabetesa tipa 2 koji žive u visoko i srednje razvijenim zemljama do 27 osoba od 1000 oboljelih umire od kardiovaskularnih bolesti; trećina njih umire od moždanog udara, a četvrtina umire od bolesti koronarnih arterija. Svakih 5 minuta jedna osoba u svijetu oboljela od dijabetesa doživi srčani udar, a svake 4 minute jedna osoba u svijetu oboljela od dijabetesa doživi moždani udar.

  • SMJERNICE ZA SMANJENJE UTJECAJA KARDIOVASKULARNIH BOLESTI I DIJABETESA Svake godine 17,5 milijuna ljudi prerano umire od kardiovaskularnih bolesti, uključujući bolesti srca i moždani udar. Kardiovaskularne bolesti su danas vodeći uzrok smrti u svijetu, a predviđa se da će do 2030. godine navedeni broj porasti na 23 milijuna. Činjenica da u Hrvatskoj od kardiovaskularnih bolesti godišnje umire čak 25.000 ljudi, svakako govori o potrebi bolje edukacije javnosti i prevencije u svrhu promicanja kardiovaskularnog zdravlja.

    Zahvaljujući smanjenju čimbenika rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti kao i napretku u prevenciji, liječenju i upravljanju bolesti, smrtnost od kardiovaskularnih bolesti smanjuje se u visokorazvijenim zemljama.

    U tu svrhu potrebno je slijediti sljedeće smjernice:

    U Hrvatskoj, kao i u svijetu, najviše ljudi umire od kardiovaskularnih bolesti. Stopa smrtnosti od ovih bolesti u Hrvatskoj gotovo je dvostruko veća od prosjeka zemalja EU.

    POBOLJŠATI SUSTAVE KONTROLE KRVNOG TLAKA I PRISTUP OSNOVNIM LIJEKOVIMA

    POVEĆATI SVJESNOST O VAŽNOSTI PRAVILNE PREHRANE I TJELESNE AKTIVNOSTI

    SMANJITI UPORABU DUHANSKIH PROIZVODA

    PROVESTI SUSTAVNO PRAĆENJE NEZARAZNIH BOLESTI I PLANIRATI KONTROLE ŠEĆERNE BOLESTI / DIJABETESA U VISOKORIZIČNOJ

    POPULACIJI

  • Za smanjenje preuranjene smrtnosti od nezaraznih bolesti potrebno je provesti integrirani akcijski plan u svakoj zemlji u cilju ojačanja zdravstvenog sustava. Kako bismo spriječili ili odgodili razvoj kardiovaskularnih bolesti kod oboljelih od dijabetesa na individualnoj razini važno je: 1. usvojiti zdrave životne navike (pravilna prehrana, više tjelesne aktivnosti, prestanak pušenja, izbjegavanje prekomjerne konzumacije alkohola), 2. provoditi kontrole u cilju ranog otkrivanja dijabetesa – najčešće se bolest dijagnosticira nakon što traje već neko vrijeme (često i 5 – 10 godina) i/ili kad nastupe prve komplikacije 3. primijeniti pravilnu terapiju u dogovoru s liječnikom, uzimajući u obzir i kardiovaskularni rizik.

    Na razini društva u cilju smanjenja kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa potrebno je: 1. ojačati zdravstveni sustav, 2. provoditi edukacije o nezaraznim bolestima, 3. povećati dostupnost osnovnim lijekovima.

    Napredak i učinkovitost ovih intervencija može se mjeriti kroz međunarodno standardizirane sustave praćenja i kroz provedbu kvalitetnih epidemioloških procjena.

    Provođenje mjera za prevenciju i liječenje dijabetesa te sprječavanje kardiovaskularnih bolesti zajednički je interes cijelog društva, a njime se posebno potiče napredak u poboljšanju zdravlja i dobrobiti svih osoba koje žive sa dijabetesom i njegovim komplikacijama.

  • Globalna anketa Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) otkriva da:

    Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok invalidnosti i smrti u osoba oboljelih od dijabetesa tipa 2. Osobe oboljele od dijabetesa tipa 2 imaju 2-6 puta veći rizik umiranja od kardiovaskularnih bolesti nego osobe koja nemaju dijabetes.

    Činjenice:

    2 od 3 osobe imaju čimbenike rizika KV bolesti i/ili su već imale

    KV događaj

    1 od 4 osobe nikad nije razgovarala ili se ne sjeća da je razgovarala

    o čimbenicima rizika za razvoj KV bolesti sa svojim liječnikom

    1 od 4 osobe smatra da ima mali rizik od nastanka KV bolesti

    3 od 4 osobe oslanjaju se na informacije o KV bolesti koje su dobili

    od svog liječnika

    • Podatci su pokazali kako su ispitanici oboljeli od dijabetesa tipa 2 podcijenili svoj rizik od kardiovaskularnih bolesti unatoč visokoj učestalosti kardiovaskularnih događaja. • Ispitanici su se najčešće za informacije i savjete o kardiovaskularnim bolestima oslanjali na svoje liječnike. • Unatoč tomu, nije bilo dovoljno dijaloga između nekih sudionika istraživanja i njihovih liječnika o rizicima od kardiovaskularne bolesti. • Predviđa se da će globalna prevalencija dijabetesa dosegnuti 629 milijuna ljudi do 2045. godine, što predstavlja prijetnju za zdravstvene sustave. • Podatci dobiveni iz ovog istraživanja pomoći će u podizanju svijesti o