Kardiovaskularne bolesti

Radile: Lejla Čampara Amina Brković

Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvnih žila.

Kardiovaskularne bolesti (srčane bolesti) su klasa oboljenja koje obuhvataju srce ili krvne sudove (arterije i vene). Kardiovaskularne bolesti ostaju najveći uzrok smrtnih slučajeva širom sveta. Procenat preranih smrtnih slučajeva uzrokovanih kardiovaskularnim oboljenjima je u opsegu od 4% u razvijenim zemljama do 42% u nerazvijenim zemljama. Više od 17 miliona ljudi je podleglo kardiovaskularnim bolestima tokom 2008. Svake godine bolesti srca su uzrok smrti većeg broja ljudi od kancera. Zadnjih godina, kardiovaskularni rizik žena je porastao.

Faktori nastanka kardiovaskularnih bolesti

Faktore rizika dijelimo u dvije grupe :Faktori rizika na koje ne možemo djelovati :

-Dob-Spol-Naslijeđe

-Pušenje-

Pušenje je jedan od faktora rizika za nastanak ateroskleroze, odnosno bolesti srca i krvnih žila, koji spada u štetne navike. Sastojci duhanskog dima dovode do oštećenja stijenke krvnih žila. Poznato je da duhanski dim sadrži preko 4000 različitih kemijskih sastojaka. Najpoznatiji od njih, nikotin, povisuje krvni tlak, povećava broj otkucaja srca i uzrokuje stiskanje krvnih žila. Nikotin stvara ovisnost, a uzrokuje raka pluća, jednjaka, želuca i drugih organa.Pušenje je jedna od najgorih ljudskih navika , stvara ovisnost a izravno je povezano kardiovaskularnim bolestima. Taj kratkotrajni užitak udisanja otrovnog dima uzrokuje i cijeli niz drugih zloćudnih i nadasve fatalnih bolesti, poput raka pluća, jednjaka, želuca, mokraćnog mjehura, i drugih organa.

Pušači su četiri puta izloženiji srčanom udaru od nepušača. Prestankom pušenja činite jednu od najefikasnijih stvari za očuvanje vašega zdravlja, smanjujete rizik od bolesti srca za 50 posto.

Pored pušenja u faktore rizika ubrajamo još i prekomjerno pijenje alkohola ,tjelesna neaktivnost,nezdrava ishrana,stres,debljina,povišen krvni pritisak,šećerna bolest,prekomjerne masnoće u krvi.

DebljinaDebljina je jedan od najvažnijih faktora rizika, često povezan s povišenim masnoća ma, sklonošću dijabetesu, povišenim tlakom i neadekvatnom fizičkom aktivnošću. Postupno, planirano smanjenje tjelesne težine u mnogim stanjima bolesti čak je i važnije od lijekova za već razvijene bolesti. 

Nezdrava ishrana

Osnovna pravila prehrane:Umjerenost (kontrolirati unos hrane

koja nema odgovarajuću prehrambenu i energetsku vrijednost)

Raznolikost (svakodnevno unositi što više različitih namirnica)

Ravnoteža (uskladiti unos i potrošnju energije da se postigne i održi zadovoljavajuća tjelesna težina)

Prekomjerno pijenje alkohola Alkohol u prvom redu treba promatrati kao

gastronomski užitak, a ne kao preventivnu namirnicu koju bi trebalo redovito unositi u organizam. Pozitivan učinak djelovanja alkohola je zanemariviji od štete koju može prouzročiti prekomjerno konzumiranje alkohola. Alkohol može biti i koristan i opasan po zdravlje. Poznato je da suviše alkoholnog pića oštećuje jetru, ubija moždane stanice te povećava rizik tumora u ustima, na jednjaku, grkljanu, jetri, debelom crijevu, plućima.

Stres i napetost

Dijeta i vježbanje nisu cijela istina za kardiovaskularno zdravlje. Sve više dokaza sugerira da je isto toliko važna vaša psihološka slika. Studija rađena u Bosni i Hercegovini nakon rata pokazala je da su kronični stres, depresija i nezadovoljstvo zbog nezaposlenosti također utjecali na bolesnike s infarktom i anginom pektoris.

Hipertenzija

Povišeni krvni tlak može biti dugotrajno prisutan bez simptoma te ga nazivamo i "tihi ubojica". Ako se pravodobno i učinkovito ne liječi može uzrokovati ozbiljno oštećenje srca, krvnih žila, mozga, bubrega, očiju, i drugih organa.

Šećerna bolest

Šećerna bolest jedan je od bitnih čimbenika za razvoj prerane ateroskleroze odnosno koronarne bolesti. Koronarna bolest je 2 do 3 puta češća u osoba s dijabetesom tipa 2, u odnosu na ostalu populaciju. Dijabetičari imaju lošiju prognozu, posebno žene, koje imaju dva puta veću smrtnost.