Karaula Željko – Osvajanje Vojarne JNA “Božidar Adžija” u Bjelovaru 1991. Godine

77

UDK: 355.01(497.5)1991355.422(497.5 Bjelovar)1991

Izvorni znanstveni lanakPrimljeno: 1. 9. 2006.

Prihvaeno: 22. 1. 2007.

Osvajanje vojarne JNA Boidar Adija u Bjelovaru 1991. godine

ELJKO KARAULABjelovar, Republika Hrvatska

U ovom radu autor prikazuje na osnovi dokumentacije Kriznog taba Bjelovar, relevantne literature i bjelovarskog tiska okolnosti i razvoj dogaaja koji su doveli do osvajanja vojarne JNA Boidar Adija te ostalih vojnih objekata u Bjelovaru tijekom druge polovice 1991. godine. Ti dogaaji su znaili zamah Domovinskog rata na prostorima bive opine Bjelovar. Posebno e se prika-zati razvoj politiko-sigurnosne situacije na bjelovarskom podruju tijekom 1991. godine te kako su lokalne civilne (Izvrno vijee opine Bjelovar, kasni-je Krizni tab Bjelovar) i vojne vlasti reagirale na sve veu krizu u odnosima novoizabranoga politikog vrha Hrvatske i prosrpskog vodstva Jugoslavenske narodne armije (JNA).

Kljune rijei: Republika Hrvatska, Domovinski rat, Jugoslavenska narodna armija (JNA), Bjelovar

Uvod

Kraj 80-tih i poetak 90-tih godina 20. stoljea obiljeio je slom komuniz-ma diljem istone Europe i raspad Saveza Sovjetskih Socijalistikih Republika. Ti dogaaji su se vrlo brzo reflektirali u tadanjoj Socijalistikoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ). Zahtjevi za uvoenjem novoga demokratskog drutva, trinoga gospodarstva i potovanja ljudskih prava veinom dolaze iz Slovenije a od kraja 1989. i Hrvatske. Tim novim tendencijama odupiru se izmeu ostalog, i okotale komunistike strukture u JNA, dok u istonim dije-lovima Jugoslavije, posebno u Socijalistikoj Republici Srbiji (SRS), vladajue pozicije uspijevaju zadrati srbijanski komunisti koji otvoreno prelaze na veli-kosrpsku opciju traei nove odnose u jugoslavenskoj federaciji.1

1 Duan BILANDI, Hrvatska moderna povijest, Zagreb 1999.; Eric J. HOBSBAWM, The Age of Extremes, Pantheon Books, New York 1994.; Zdenko RADELI, Hrvatska i Jugoslavija neki problemi povijesnih istraivanja, asopis za suvremenu povijest, br. 3., 2003., 753.-769.; Zoran PODOBNIK, Politika SAD-a spram raspada SFRJ 1989.-1991., Meunarodne studije, br. 2., Zagreb 2005., 63.-83; Dejan JOVI, Jugoslavija drava koja je odumrla, Zagreb 2003.; Nikica BARI, Srpska pobuna u Hrvatskoj (1990.-1995.), Zagreb 2005.

God. 39., br. 1., 1.- 248. Zagreb, (2007)

88

ELJKO KARAULA, Osvajanje vojarne JNA Boidar Adija u Bjelovaru 1991. God. 39., br. 1., 7.- 24. (2007)

U takvim se prilikama u opini Bjelovar, a i u tadanjoj Socijalistikoj Republici Hrvatskoj (SRH) odravaju prvi viestranaki izbori u dva izborna kruga 22. i 23. travnja te 6. i 7. svibnja 1990. godine, nakon gotovo 50-godi-njeg razdoblja. Poetak 1990. godine u opini Bjelovar obiljeilo je formira-nje ogranaka raznih politikih stranaka, koje su se time pripremale za pred-stojee izbore. Tako je u Bjelovaru prvo osnovan ogranak Hrvatske demokrat-ske zajednice (HDZ), a zatim Hrvatske demokratske stranke (HDS), Hrvatske seljake stranke (HSS) i drugih stranaka koje su zajedno s vladajuim Savezom komunista Hrvatske Strankom demokratskih promjena (SKH-SDP) ista-knule svoje kandidate za mjesta u lokalnim tijelima vlasti te za Sabor SRH. Najvie problema sa slubenim vlastima imao je HDZ, na koji se svojim pri-openjem okomio SUBNOR Bjelovar (Savez udruenja boraca narodnooslo-bodilakog rata), optuujui ga da je njegovo djelovanje samo kulisa iza koje se krije nacionalistika organizacija, koja poziva na ruenje politiko-drutve-nog sustava, ak i silom.2

Vrlo brzo novoosnovani ogranci razvili su znaajnu politiku aktivnost, ponajprije na ruralnom podruju, to se oituje osnivanjem stranakih ogra-naka u pojedinim selima opine Bjelovar. Tako ve HDZ poetkom godine ima osnovanih deset ogranaka s oko 3000 lanova, HDS oko 800 lanova, dok su ostale politike stranke polako stjecale svoje pristae.3 Karakteristika prvih viestranakih izbora u SRH bila je u tome da su graani odmah birali svoje predstavnike u Sabor SRH, te svoje predstavnike na lokalnoj razini. Tako su se birali kandidati u tri predstavnika tijela Skuptine opine Bjelovar, Vijee mjesnih zajednica, Drutveno-politiko vijee te Vijee udruenog rada, to je ukupno inilo 90 odbornikih mjesta. Sigurnu pobjedu na prvim viestra-nakim izborima na opinskoj i republikoj razini izborila je Hrvatska demo-kratska zajednica (HDZ). Tako je od etiri kandidata za sabor SRH (jedan u zajednici s drugim opinama) HDZ osvojio tri mjesta, dok je SKH-SDP imao jedno mjesto. U novoj Skuptini opine Bjelovar HDZ je osvojio 50 odborni-kih mjesta to mu je osiguralo stabilnu veinu.4 Ve za 4. lipnja 1990. godine sazvana je novoizabrana konstitutirajua sjednica Skuptine opine Bjelovar na kojoj su izabrani novi elnici opine u skladu s izbornim rezultatima.5 Samo nekoliko dana prije nego to je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj Jugoslavenska narodna armija (JNA) je ocjenjujui da su u Hrvatskoj pobijedile antisocija-

2 eljko KARAULA, Pad vojarne JNA Boidar Adija u Bjelovaru 29. IX. 1991. godine, Scientia Podraviana, Koprivnica, br. 20., 21.-24.

3 Tei se evropskim standardima, Bjelovarski list (dalje BL), br. 13, 29. III. 1990., 4.4 Rezultati opinskih izbora u Bjelovaru: HDZ u sva tri vijea 50 odbornika, SKH-SDP 27

odbornika, HSS 2 odbornika, HDS 5 odbornika, NK (nezavisni) 6 odbornika. Slubene novine opine Bjelovar (dalje SNOB), 7/90., 18. VI. 1990., 1.-6.; Rezultati izbora Bjelovar, BL, br. 17, 26. IV 1990., 4.; Ponovni izbori, BL, br. 21, 24. V. 1990., 3.; Svi bjelovarski odbornici, BL, br. 26, 28. VI. 1990., 4.

5 Strunost i potenje - najavljujemo novu opinska skuptina, BL, br. 22, 31.V. 1990., 3.

99


listike, antijugoslavenske i nacionalistike snage u dogovoru s predsjedni-kom Predsjednitva SFRJ u ime SR Srbije Borisavom Joviem 23. svibnja 1990. oduzela cjelokupno naoruanje Teritorijalne obrane Socijalistike Republike Hrvatske, to je istog dana organizirano i u Bjelovaru gdje je JNA stavila pod svoju kontrolu oruje TO opina Bjelovar, azma i urevac.6

Sredinom kolovoza 1990. dolo je do pobune srpskog stanovnitva sjeverne Dalmacije i Like, u opinama u kojima su predstavljali veinu, to je bio jasan dokaz da Srbi s toga podruja ne prihvaaju novu hrvatsku vlast.7 Na ovakav rasplet dogaaja reagiralo je i novo Izvrno vijee Skuptine opine Bjelovar na izvanrednoj sjednici 17. kolovoza 1990. Na sjednicu su pozvani i predstavnici ostalih politikih stranaka dajui otvorenu potporu stajalitima Predsjednitva Republike Hrvatske oko dogaaja u Kninu te se trai da se oslobode blokira-ne prometnice i omogui normalan protok vozila u jeku turistike sezone.8 U srpnju je u pravoslavnoj crkvi sv. Trojice u Bjelovaru osnovan inicijativni odbor Srpske demokratske stranke (SDS) za opinu. Stranka je bila nositelj srpske pobune u Hrvatskoj i sebe je predstavljala kao politikog predstavni-ka srpskog stanovnitva u Hrvatskoj. Izabran je odbor u koji su uli predstav-nici 17 sela u opini Bjelovar u kojima ima srpskog stanovnitva. Ubrzo je u selu aavcu organiziran skup SDS-a na kojemu se okupilo oko 250 ljudi.9 Zbog malog broja srpskog stanovnitva u opini Bjelovar, SDS nije imao vei politiki znaaj. Pripadnici srpske manjine imali su u opini Bjelovar veinu u samo etiri naselja, selima Bakovici, Bedenikoj, aavcu i Polumu, dok je ostali dio srpskog stanovnitva ivio u gradu Bjelovaru (Tablica 1).

Posebno veliko negodovanje graana Bjelovara izazvalo je najavljeno izja-njavanje o srpskoj autonomiji u Hrvatskoj u razdoblju od 19. kolovoza do 2. rujna 1990. koje je provedeno i u Bjelovaru, to se manifestiralo zabranom postavljanja i trganjem plakata koji su postavljeni preko noi, a koji su pozivali na graane srpske nacionalnosti da pristupe glasovanju.10 Glasako mjesto za srpski referendum bilo je u pravoslavnoj crkvi sv. Trojice u Bjelovaru.

6 U svom dnevniku predsjednik Predsjednitva SFRJ Borisav Jovi je zapisao: Praktiki smo ih razoruali. Formalno je to uinio naelnik Generaltaba, ali faktiki po naem nalogu. () Neemo dozvoliti da oruje Teritorijalne obrane zloporabe (Hrvatska i Slovenija, op. N. B.) u eventualnim sukobima ili na nasilno otcepljenje. Borisav JOVI, Poslednji dani SFRJ, Beograd, 1996., 146.

7 N. BARI, n. dj., 77.-80.8 Podrka, BL, br. 34, 23. VIII. 1990., 2.9 Inicijativni odbor SDS, BL, br. 28, 12. VII. 1990., 4.10 aslav OCI, Hronika Republike Srpske Krajine 1989.-1991., Republika Srpska Krajina,

Knin, Beograd 1996., 20.-22.

1010


Tablica 1.

Opina BjelovarNarodnosni sastav stanovnitva (1991.)11

StanovnitvoOpine

Grad Bjelovar Seoska naselja UKUPNO

Stanovnitvo Postotak Stanovnitvo Postotak Stanovnitvo PostotakHrvati 20.826 77,34 % 32.287 82,50 % 53.113 80, 42 %

Srbi 2.590 9,61 % 3.308 8,45 % 5. 898 8. 91 %Jugoslaveni 1.485 5,53 % 1.146 2,92 % 2. 631 3, 98 %

Ostali 2.025 7,52 % 2.399 6,13 % 4. 424 6, 69 %UKUPNO 26.926 100, 00 % 39.113 100, 00 % 66. 039 100, 00 %

Svojim dolaskom na vlast u Bjelovaru HDZ je proveo razliite kadrovske promjene, oblikovane novom politikom podobnosti, koje nisu bile usmje-rene samo protiv osoba srpske nacionalnosti, nego i protiv onih koji su bili nositelji poslova i dunosti koje su obnaali za vrijeme prethodnoga komuni-stikog sustava. Koristei takvu situaciju, uskoro je organiziran javni prosvjed radnika Drvne industrije esma koji su traili da zbog loega financijskog sta-nja poduzea ostavku treba podnijeti cjelokupna uprava poduzea, u kojoj je od ukupno devet direktora, sedam bilo srpske nacionalnosti, a te su du-nosti obavljali i u komunistikom sustavu. Poseban problem predstavljale su kadrovske promjene u represivnim institucijama u Bjelovaru, koje su mahom pogaale osobe srpske nacionalnosti zato to su one u tim institucijama bile iznadproporcionalno zastupljene, a u koje nova vlast nije imala povjerenje.12 ak je i nacionalna struktura aktivnog i rezervnog sastava policije u Bjelovaru bila neravnomjerna (Tablica 2.). U takvoj situaciji vlast je pribjegla popunjava-nju policije hrvatskim mladiima koji su pokazali spremnost da se suprosta-ve velikosrpskim nasrtajima. Slina akcija napravljena je i u priuvnom sasta-vu policije. Na policijsku izobrazbu u Zagreb je ve poetkom kolovoza 1990. godine upueno iz Bjelovara 57 policijskih kandidata, od kojih je dio sudjelo-vao na prvoj smotri hrvatske policije u Zagrebu.13 Poslije zavrene obuke vei-na njih se vratila u Bjelovar, dok je manji dio ostao u slubi u Zagrebu

11 Popis stanovnitva 1991: Narodnosni sastav stanovnitva Hrvatske po naseljima, Republika Hrvatska, Republiki zavod za statistiku, Zagreb 1992., 52.-55.

12 SUP SAO Krajine osnovan je 4. sijenja 1990. ime je institucionalizirana pobuna dijela pripadnika tijela unutranjih poslova srpske nacionalnosti, na podruju samoproglaene SAO Krajine. Ministarstvo unutarnjih poslova je 10. sijenja zatrailo od djelatnika ministarstva da potpiu izjavu o lojalnosti Republici Hrvatskoj. U sluaju odbijanja potpisivanja te izjave nastu-pio je prestanak radnog odnosa. N. BARI, n. dj., 126.

13 Jure IMI, Antun PERULIJA, Stanko TIMAC, Stjepan BUDINSKI, Stjepan IVANI, Josip TOMI, Bjelovar u Domovinskom ratu Svjedoci vremena, Bjelovar 1997., 64.

1111


Tablica 2.

Nacionalna struktura aktivnog i rezervnog sastava policije poetkom 1990. godine u Bjelovaru (u %)14

Policijska uprava

Hrvati Srbi Ostali

Aktivni Rezervni Aktivni Rezervni Aktivni RezervniBjelovar 68 70 19 15 13 14

Uz ope pogoravanje politike situacije, Republika Hrvatska i opina Bjelovar nalazile su se pod ekonomskom krizom i depresijom koja je pogodi-la cijelu SFRJ krajem 70-tih godina 20. stoljea. Dolo je do opeg pogoranja socijalnih prava, a standard graana postajao je sve loiji. Tako je Privredna komora regije Bjelovar iznijela podatke o osjetnom padu standarda stanov-nitva regije Bjelovar, nedostatku novanih sredstava u gospodarstvu i gubici-ma u industriji, te o otputanjima radnika. Podatak da su za 19,8 posto osobni dohotci manji od prosjeka Republike je posebno poraavajui. Mnogi gospo-darski subjekti poput Tome Vinkovia, 5. maja, Drvne Industrije esme nalazili su se doslovno pred steajem.15

Organizacija JNA u Bjelovaru

Nakon Drugog svjetskog rata JNA u Bjelovaru uspostavlja svoj garnizon za smjetaj ljudi, naoruanja i vojne tehnike. Nakon vie vojno-taktikih ustroja krajem 1988. u sjeverozapadnoj Hrvatskoj je osnovan 32. korpus kopnene voj-ske ije je zapovjednitvo bilo u Varadinu. Korpus je bio u sastavu Pete vojne oblasti ije je sjedite bilo u Zagrebu. U sastav korpusa ule su snage JNA iz Varadina, akovca, Bjelovara, Dugog Sela, Zagreba, Virovitice, Koprivnice i Krievaca. U gradu Bjelovaru bila je stacionirana 265. mehanizirana briga-da JNA A klasifikacije s velikom koliinom oklopne, topnike, transportne i druge borbene i neborbene tehnike razmjetene u nekoliko vojnih objekata u gradu. Kao ilustracija snage brigade moemo navesti podatak da je 21. oujka 1991. prilikom nadzora Inspekcije Oruanih snaga SFRJ brigada nakon dobi-vanja borbene uzbune pokrenula 151 borbeno i 92 neborbena vozila, pokazav-i time svoju visoku bojnu spremnost.16 U Bjelovaru je jo bilo Zapovjednitvo 28. partizanske divizije i jedne njezine partizanske brigade. Tako su u Bjelovaru postojali ovi objekti JNA:

14 Z. RADELI, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991. od zajednitva do razlaza, Zagreb 2006., 574.15 Reformske tekoe, BL, br. 13, 29. III. 1991., 6., Posljedice sistematskog unitavanja, BL,

br. 2, 10. I. 1991., 5.16 Davor MARIJAN, Smrt oklopne brigade, Zagreb 2002., 214.

1212


- Garnizonska vojarna Boidar Adija na Vojnoviu u zapadnom dijelu Bjelovara. U vojarni se nalazilo zapovjednitvo garnizona i veina ratne teh-nike 265. mehanizirane brigade JNA s posadom od 500 oficira, mlaih ofici-ra i vojnika.

- Garnizonski Dom JNA u sreditu Bjelovara s malim straarskim osigura-njem.

- Vojno skladite Logor u predjelu Bjelovara zvanog Sajmite. Tu su se nalazili uskladiteni tenkovi i druga ratna tehnika 265. mehanizirane brigade, te naoruanje Teritorijalne obrane opine Bjelovar pod osiguranjem od oko 50 oficira, mlaih oficira i vojnika JNA.

- Radarska postaja i centar veza protuzrane obrane JNA u Zvijercima na sje-vernom rubu grada Bjelovara kod prigradskog naselja Trojstveni Markovac.

- Vojno skladite Barutana smjeteno u umi Bedenik kraj Bjelovara. U njemu je bila uskladitena velika koliina topnikog streljiva i minsko-eksplo-zivnih sredstava.17

Slika 1. Lokacije vojnih objekata Jugoslavenske narodne armije u gradu Bjelovaru 1991.

Pribliavanje rata opina Bjelovar u 1991. godini

Izbijanje pobune dijela srpskog stanovnitva u Hrvatskoj vrlo brzo je ostavilo posljedice i na opinu Bjelovar, posebno njegovu Policijsku upra-vu. Policijska uprava Bjelovar teritorijalno je obuhvaala podruje Zajednica opina Bjelovar te je u svom sastavu imala osam policijskih postaja u azmi, Daruvaru, urevcu, Grubinom Polju, Koprivnici, Krievcima, Virovitici i Pakracu. Napad pobunjenih hrvatskih Srba 1. oujka 1991. na Policijsku posta-ju u Pakracu, to je zapravo poetak projekta razbijanja Hrvatske, donio je ratna djelovanja blie gradu Bjelovaru. Iako je pobuna brzo slomljena s pomo-

17 Draen NAJMAN, Marija DUJI, Ivan POSILOVI, Blokade i osvajanja vojarni i vojnih objekata JNA u Hrvatskoj, Zagreb 2004.-2005., Svezak 1., 98.-99.

1313


u specijalnih postrojba MUP-a Hrvatske, vojni garnizon JNA iz Bjelovara poslao je na pakrako podruje izmeu ostalog i oklopni bataljun 265. meha-nizirane brigade iz Bjelovara radi uspostave tampon zone.18

U isto vrijeme u susjednoj opini Grubinom Polju odravala se sjednica Regionalnog odbora SDS-a na kojoj je dana potpora JNA i njezinim napo-rima za stabilizacijom zemlje te da SDS ni po koju cijenu ne odustaje od Jugoslavije (...) i da Srbi u Hrvatskoj su spremni platiti svaku cijenu za pri-padanje Jugoslaviji.19 Polako je izlazilo na vidjelo da je veina srpskog sta-novnitva potpala pod utjecaj propagande SDS-a o njihovoj ugroenosti u Hrvatskoj. Nakon tih dogaaja odnosi izmeu JNA i Izvrnog vijea bjelo-varske opine postajali su sve napetiji. Ve je poetkom godine HDZ, prili-kom afere o razoruanju paravojnih formacija vladajua stranka u opini Bjelovar, poslao apel u kojem se pozivaju graani Bjelovara da ne nasjeda-ju na provokacije militantnih dijelova JNA i njihovih istomiljenika, kojima je cilj ruenje vlasti demokratske Republike Hrvatske.20 Tako je na inicijativu Izvrnog vijea Skuptine opine Bjelovar sazvan sastanak s predstavnicima est politikih stranaka koje su djelovale u opini Bjelovar, u cilju osnivanja Meustranakog vijea narodne zatite za opinu Bjelovar, radi to uinkovi-tije organizacije obrane grada i radi formiranja nenaoruanih dobrovoljakih odreda.21 Na svojoj prvoj sjednici 9. travnja 1991. godine Meustranako vije-e je razmatralo vanjskopolitiki situaciju u zemlji i opini Bjelovar. Upueno je i pismo potpore predsjedniku dr. Franji Tumanu u kojemu se istie da se JNA u posljednjim dogaajima stavila na teroristiku stranu (pobunjenih Srba op. . K.). Dajemo do znanja toj tkz. JNA da ju ne priznajemo svojom armi-jom i da takvu armiju vie ne elimo i neemo slati svoje sinove i neemo je financirati.22 Utjecaj ovog vijea ubrzo je proiren osnivanjem njegovih ogra-naka po mjesnim zajednicama, u kojima je odziv za upis u dragovoljake odre-de narodne zatite bio izrazito velik.

U takvim je uvjetima opina Bjelovar doekala i referendum na kojemu su se stanovnici opine Bjelovara mogli izjasniti o buduem politikom poloa-ju Republike Hrvatske. Od 50.853 glasaa u opini Bjelovar na referendum je izalo 45.185 graana ili 88,29%. Za plavi listi na kojemu se spominje Republika Hrvatska kao suverena i samostalna drava glasovao je 41.701 gla-sa ili 93,30%, dok je protiv bilo 2.398 glasaa ili 5,45%. Tako su se graani opine Bjelovara, kao i ostatak zemlje, nesumnjivo velikom veinom opredi-

18 Uspostava tampon zona je oevidno bila u funkciji spreavanja uspostave ustavnog poret-ka RH na spomenutom podruju i davanje vremena pobunjenim Srbima da se bolje organizira-ju. Vie o tome u: D. MARIJAN, n. dj., 156.-159.

19 Grubinopoljski list (dalje GP), br. 15, 29. III. 1991., 3.20 Apel, BL, br. 4, 24. I. 1991.,1.21 Osnovano meustranako vijee narode zatite, BL, br. 13, 28. III. 1991., 2., U

Meustranako vijee su uli predstavnici HDZ-a, HDS-a, Hrvatske narodne stranke (HNS), Hrvatske socijalno liberalne stranke (HSLS), Stranke Roma Hrvatske (SRH) i Hrvatske selja-ke stranke (HSS).

22 J. IMI, A. PERULIJA, S. TIMAC, S. BUDINSKI, S. IVANI, J. TOMI, n. dj., 72.

1414


jelili za suverenost.23 Na osnovi takvih rezultata referenduma Sabor Republike Hrvatske je 25. lipnja 1991. proglasio samostalnost zemlje, ali ipak je pod pri-tiskom Europske zajednice proglaen tromjeseni moratorij. Sigurnosna situ-acija u opini Bjelovar se u drugoj polovici 1991. godine poela se jo vie pogoravati, to je donekle zaustavilo gospodarsku djelatnost. Tako je otkazan poznati Bjelovarski poljoprivredni sajam, jer su inozemni izlagai otkazali svoje sudjelovanje obrazlaui to sigurnosno-politikim stanjem u zemlji.24

Svjesni da je sukob s pobunjenim Srbima i prosrpskom JNA neizbjean, politiki vrh Hrvatske je krajem 1990. godine donio tajnu odluku o postu-pnom naoruavanju. Tako je Opinski odbor HDZ-a Bjelovar na sastanku s ministrom obrane Republike Hrvatske Martinom pegeljom obavijeten o skoroj dopremi oruja na bjelovarsko podruje. Tako je u kasne veernje sate stigla prva poiljka sa orujem (oko 360 kalanjikova), koju je trebalo podije-liti tajno u suradnji sa ograncima HDZ-a. Prvu provjeru takve postrojbe imale su u noi s 25. na 26. sijenja 1991. godine kada je postojala mogunost da JNA napravi vojni udar u Hrvatskoj. Tako su jedni izali naoruani pukama i molotovljevim koktelima, a drugi nenaoruani da bi sprijeili izlazak JNA iz vojarni.25

Ubrzo zatim 23. veljae ustrojena je Specijalna jedinica Policijske upra-ve Bjelovar Omege u koju su uli policajci iz policijskih postaja uprave. Te postrojbe su bile jedinice za posebne namjene koje su mogle brzo intervenira-ti na terenu. Jedna satnija specijalaca iz Policijske uprave Bjelovar sudjelovala je i u akciji u Pakracu kada je tamonja Skuptina opine Pakrac donijela odlu-ku o ulasku tamonje policijske postaje u sastav SUP-a Krajine, a srpski poli-cajci su razoruali svoje kolege hrvatske nacionalnosti. Nakon brze interven-cije hrvatske specijalne policije, koja je razoruala srpske pobunjenike, pred-sjednik Predsjednitva SFRJ Borisav Jovi, bez dogovora s ostalim lanovima toga tijela odobrio je ulazak snaga JNA na to podruje, a tim snagama se pri-druila jedna vojna formacija iz garnizona u Bjelovaru. Tim povodom je isto-ga dana Skuptina opine Bjelovar uputila prosvjed koji glasi: Osuujemo prijedlog saveznog sekretara za narodnu obranu i reagiranje Predsjednitva SFRJ dr. Borisava Jovia, koji je suglasan sa pokretom odgovarajuih jedini-ca JNA prema Pakracu. Osuujemo mijeanje vojnih vlasti u poslove legiti-mno izabranih tijela Republike Hrvatske i u njezine demokratske procese.26 Intenziviranje ratnih djelovanja u Zapadnoj Slavoniji dovelo je do poetka organiziranja veih vojnih postrojbi u opini Bjelovar, poput samostalne sat-nije, kasnije A satnije 105. brigade Zbora narodne garde (ZNG), diverzant-

23 DA za suverenu Hrvatsku, BL ,br. 22, 23. V. 1991., 1.24 Odgoda gospodarskog sajma, BL, br. 24, 13. VI. 1991., 2.25 J. IMI, A. PERULIJA, S. TIMAC, S. BUDINSKI, S. IVANI, J. TOMI, n. dj., 68.-69.26 Davor RUNTI, Prvi hrvatski redarstvenik, http://www. phrkkz.hr/Knjiga/7dio/7dio.

html, pristup ostvaren 28. 12. 2006. Iz nerealizirane zapovjedi naelnika taba 5. vojne oblasti moe se zakljuiti da je namjera Komande 5. vojne oblasti bila da uz pomo snaga iz Tuzlanskog i Banjalukog korpusa 1. vojne oblasti napadne hrvatsku policiju. D. MARIJAN, Oruane snage SFRJ u izvanrednim prilikama, asopis za suvremenu povijest, br. 2., Zagreb 2002., 372.

1515


skog voda i protudiverzantske ete, veinom naoruane lakim naoruanjem.27 Veliki dio tih postrojbi formiran je na dobrovoljnoj osnovi, a Stjepan Ivani, zapovjednik 105. brigade govori da je sam iao tamo gdje sam doznao da postoje naoruane skupine domoljuba, kao u Velikoj Pisanici te je uvjeravao lanove Kriznog taba Velike Pisanice da ih uvrsti u formaciju brigade. Slino je bilo i u selu Roviu kraj Bjelovara gdje je nakon informacije o postojanju brojnije skupine naoruanih ljudi, koji nisu bili formirani kao vojna postroj-ba, otiao tamo i osnovao satniju od tih ljudi.28 Poetkom lipnja 1991. godine u sklopu Diverzantskog voda napravljen je plan fortifikacijskih prepreka i plan miniranja, za sve prometne pravce i putove koje je u sluaju potrebe trebalo zaprijeiti. U izgradnju fortifikacijskih prepreka ukljuili su se radnici radi-onice Remont vlakova Bjelovar i radnici Tehnogradnje. Bilo je predvieno da se zaprijee i miniraju pravci: Bjelovar Severin - Veliki Grevac, Bjelovar - Veliko Trojstvo - androvac, Bjelovar Kupinovac - urevac, Bjelovar - Gornje Plavnice - Lipovo Brdo, Bjelovar Korenovo - azma, Bjelovar Predavac - Vrbovec te pravac Bjelovar Brezovac - Meuraa. Imenovani su i ljudi u mjesnim kriznim tabovima koji su bila zadueni za spomenute prav-ce.29 Uz te vojne pripreme razliite civilne grupacije su u suradnji s Izvrnim vijeem Skuptine opine Bjelovar vrile konstantni pritisak na JNA svojim demonstrativnim okupljanjima, mirnim demonstracijama i peticijama. Tako je u sreditu Bjelovara organiziran skup Zbor graana srpske nacionalnosti na kojemu je pred oko 200 ljudi izraena podrka hrvatskim zahtjevima.30 Organizirano je skupljanje potpisa graana za peticiju da se vojnici na odslu-enju vojnog roka to prije vrate ivi i zdravi svojim obiteljima to ga je pro-velo Drutvo austrijsko-hrvatskog prijateljstva od 11. srpnja 1991. godine i tom prilikom skupljen je 2.351 potpis graana u samo jednom danu.31 Istoga dana je organiziran mirni prosvjed ena i majki vojnika u JNA na kojemu se trai zaustavljanje bezumnog i bezrazlonog pogibanja vojnika za ideologi-ju nekolicine ratnikih oficira. Na skupu su dominirali transparenti s natpi-sima Hoemo djecu, a ne mrtvake sanduke, Generali, podnesite ostavke, Srpska armijo, odstupi.32 Rijetki su bili nastupi poput onoga Regionalnog odbora Bjelovar Saveza komunista Pokreta za Jugoslaviju (SK-PJ), koji su otvoreno pozivali na pokretanje krivine odgovornosti hrvatskog vrha, pozi-

27 J. IMI, A. PERULIJA, S. TIMAC, S. BUDINSKI, S. IVANI, J. TOMI, n. dj., 145.-150. Dana 1. lipnja 1991. osnovan je Diverzantski vod, zapovjednik Mirko Pretula, kasnije Mirko Pere. Krajem srpnja iste godine osnovan je Protudiverzantski vod pod vodstvom Darka Matkovia, kasnije eljka Cepaneca, dok je poetkom kolovoza 1991. poelo ustrojavanje A satnija 105 brigade ZNG-a pod vodstvom Stjepana Ivania, budueg zapovjednika 105 brigade HV.

28 Stjepan IVANI, Da se ne zaboravi, 105. brigada u Domovinskom ratu (1991.-1992.), Bjelovar 2006., 40.- 41.

29 J. IMI, A. PERULIJA, S. TIMAC, S. BUDINSKI, S. IVANI, J. TOMI , n. dj., 146.-147.

30 Podrka Hrvatskoj, BL, br. 20, 16. V. 1991., 1.31 2351 potpis, BL, br. 28, 11. VII. 1991., 1.32 Neslaganje sa politikom armijskog vrha, BL, br. 28, 11. VII. 1991.,1.

1616


vali na uhienja odgovornih za stanje u Jugoslaviji i nadasve pozivi biraima u Hrvatskoj da se ne odazovu na referendum za samostalnost koji je raspisan za 19. svibnja 1991. godine.33

Izbijanje sukoba

Sve vee zaotravanje jugoslavenske krize i otvoreni poetak ratnih djelo-vanja u Hrvatskoj prisilio je politiki vrh Republike Hrvatske u svrhu stvara-nja jedinstvenog sustava obrane na osnivanje kriznih tabova, od razine regi-je, opina do mjesnih zajednica, a poetkom kolovoza donesena je odluka o osnivanju tabova i odreda Narodne zatite. Krizni tab za Bilogorsko-podrav-sku regiju osnovan je 29. srpnja 1991. godine. Sastavni dijelovi toga tijela bili su opinski krizni tabovi. Glavni zadatak Regionalnog kriznog taba bio je koordiniranje to kvalitetnijih obrambenih priprema kako u regiji tako i u opinama.34 Uz lanove Izvrnog vijea Skuptine opine Bjelovar u Krizni tab za obranu opine Bjelovar imenovani su i predstavnici nekih politikih stranaka i drugi ugledniji graani grada, sa svrhom da bi obrana grada bila to ira i sveobuhvatnija.35 Ubrzo su formirani i Krizni tabovi u 60 mjesnih zajednica opine Bjelovar po istom principu. lanovi opinskog Kriznog taba Bjelovar pojedinano su obilazili krizne tabove mjesnih zajednica. Posjetom Kriznom tabu mjesne zajednice Rovie utvreno je da je ustrojeno odjelje-nje za prvu medicinsku pomo, odjeljenje za spaavanje iz ruevina, plan za evakuaciju, te da su osigurane glavne prometne toke, a sustav veza je pobolj-an. Naglaeno je da u sluaju rata Krizni tab preuzima svu civilnu i vojnu vlast, kao i organizaciju obrane.36 Donesena je odluka da se Narodna zati-ta odvaja od civilne zatite i postaje organizacija s vojnim ustrojem. S obzi-rom na veliki odaziv dragovoljaca u redove Narodne zatite, postavilo se pita-nje nabavke oruja. Zapovjednik taba Teritorijalne opine (TO) Bjelovar Stjepan Budimski nekoliko puta je pokuavao doi do oduzetog oruja TO-a koje se nalazilo u skladitima JNA, a unato, kako stoji u izjavi, propusnica, koje posjedujemo kao radnici TO to nam je stalno onemoguavano. U dalj-njem izlaganju Budimski je istaknuo da je mobiliziran iri dio stanovnitva, u svim vidovima, kroz civilnu zatitu, policijske snage, snage TO i Zbora narod-ne garde, a postoje i nenaoruani odredi.37 Uskoro je u Bjelovaru organizirana vlastita proizvodnja oruja. Proizvodnja puaka se poinje izvoditi u Drvnoj

33 J. IMI, A. PERULIJA, S. TIMAC, S. BUDINSKI, S. IVANI, J. TOMI, n. dj., 74.-75.34 Imenovani krizni tabovi, BL, br. 33, 15. VIII. 1991., 2.35 Imenovani krizni tabovi, BL, br. 33, 15. VIII. 1991., 2. Predsjednik Kriznog taba Opine

Bjelovar i predsjednik Izvrnog vijea SO Bjelovar Jure imi, Stjepan Budinski, zapovjed-nik Kriznog taba i zapovjednik Teritorijalne obrane (TO) Bjelovar, Antun Perulija, sekretar Sekretarijata narodne obrane Skuptine opine Bjelovar, Stanko Pavli, predsjednik Skuptine opine Bjelovar, uro adek, Viktor Tuek, Vlado Ivankovi, Ivan Cikoja, Stipan Gojevi, Tomislav Prka i Ivan Ljubojevi.

36 Zadovoljstvo napravljenim, BL, br. 33, 15. VIII. 1991., 2.37 Znaajan oslonac obrane, BL, br. 33, 15. VIII. 1991., 3.

1717


industriji esma, minobacai u Tvornici traktora Tomo Vinkovi i zanat-skoj radnji Vidak. Poduzee Tehnika poinje graditi improvizirana oklo-pna vozila, dok se Ljevaonica orijentirala na proizvodnju puaka.38

Dogaaji koji su prethodili osvajanju vojnih objekata JNA u Bjelovaru, stva-ranje Kriznog taba Skuptine opine Bjelovar, ustrojavanje odreda Narodne zatite, stvaranje specijalnih snaga MUP-a grubo su govorili o ratnoj realnosti koja je pogodila bjelovarski kraj. Tijela lokalne vlasti djelovala su preventivno i pootrila mjere sigurnosti. Jo poetkom kolovoza je Sekretarijat za narod-nu obranu opine Bjelovar donio odluku o zatiti ljudi, spaavanju materijal-nih sredstava i ukljuivanju graana u sustav obrane RH dok je jedna toka govorila o izradi i postavljanju zapreka za vojna borbena sredstva (u suradnji sa sindikatima i poduzeima).39

Otvoreni sukob izmeu JNA i hrvatskih snaga dogodio se 16. kolovoza u zapadnoj Slavoniji u Okuanima. Iz vojarne u Bjelovaru poslana je u Okuane borbena skupina 265. mehanizirane brigade koja se sukobila s hrvatskim sna-gama.40 Prvi ozbiljniji incident na bjelovarskom podruju izbio je ujutro 1. rujna 1991. u mjestu Kupinovcu kraj Bjelovara gdje je na nadzornoj toki Narodne zatite razoruano 14 vojnika i oficira JNA koji su bili na putu iz Koprivnice u Bjelovar. U razgovoru s predsjednikom Kriznog taba Bjelovar zapovjednik bjelovarskoga garnizona JNA pukovnik Rajko Kovaevi traio je da se oduzeto naoruanje odmah vrati do 14 sati, a spor je rijeen tako da je pukovniku Kovaeviu reeno da je oruje poslano u MUP Zagreb. Drugi incident dogodio se kada su dva mladia iz sela Hrgovljani nagovarali jed-nog vojnika JNA da pobjegne, a ovaj ih je uhitio i odveo u vojarnu. Na pri-tisak Kriznog taba Bjelovar mladii su ubrzo puteni. Dogaaj koji je znat-no radikalizirao situaciju u gradu bio je nestanak 18 hrvatskih dragovoljaca iz Bjelovara 9. rujna 1991. u blizini sela Kusonja kraj Pakraca. Rodbina nesta-lih zahtijevala je od Kriznog taba konkretne poteze prema pripadnicima JNA u gradu, tako i istragu o sudbini nestalih. Na pritisak Kriznog taba JNA je poslala svog predstavnika da razgovara s rodbinom nestalih, no sve je zavrilo izjavama da JNA nema nikakva spoznaja ni vijesti o nestalim ljudima.41

Na drugim dijelovima Hrvatske djelovanje JNA protiv Republike Hrvatske bilo je jo transparentnije. Njezino postupanje prisililo je predsjednika Republike Hrvatske da 12. rujna 1991. godine donese odluku o blokiranju svih

38 J. IMI, A. PERULIJA, S. TIMAC, S. BUDINSKI, S. IVANI, J. TOMI, n. dj., 85.39 Dravni arhiv u Bjelovaru (dalje DAB), Krizni tab opine Bjelovar (1991.-1992.), 403,

Sekretarijat za narodnu obranu opine Bjelovar, Klasa 8/91-02/03, Ur. Broj 2103-10-01-91-2, Odluka od 1. VIII. 1991.

40 D. MARIJAN, Smrt oklopne brigade, 160.-161.41 J. IMI, A. PERULIJA, S. TIMAC, S. BUDINSKI, S. IVANI, J. TOMI, n. dj. 90.-93.

Sudbina osamnaestorice nestalih vojnika saznala se tek u prosincu 1991. Oni su u selu Kusonju upali u zasjedu te zatim uhvaeni i masakrirani. Otkrivena tijela su prevezena u Bjelovar i poko-pana 5. veljae 1992. na bjelovarskom groblju Borik. Prema obavjetajnim podacima JNA, tih dana u Bjelovaru su poruene 32 kue iju su vlasnici Srbi, kao osveta za 18 poginulih pripad-nika Hrvatske vojske koji su tih dana pokopani. N. BARI, n. dj., 137.

1818


vojarni JNA u Hrvatskoj i obustavi opskrbljivanja tih vojarni strujom, hra-nom i vodom. Tim povodom donesena je odluka Sekretarijata za drutvene djelatnosti opine Bjelovar da se nastava u svim gradskim kolama prekida do daljnjega.42 S obzirom na to da su vojnici u opkoljenim vojarnama bili pod medijskom blokadom Ministarstvo informiranja je naredilo da se oko vojar-ni postave razglasi kako bi vijesti o predaji vojarni i ljudstva u ostalim dijelovi-ma Hrvatske olakalo odluku o predaji garnizona u Bjelovaru.43 Tih dana ogla-silo se svojim dopisom Opinsko drutvo hrvatskih ratnih veterana u kojem se trai da oficiri JNA asno i bez otpora predaju vojarnu hrvatskim oru-anim snagama u Bjelovaru.44 Krizni tab Bjelovar stalno je nastojao izvri-ti podvajanja i pomutnju u redovima JNA u Bjelovaru nudei njihovim pri-padnicima iste takve inove i u Hrvatskoj vojsci. Predsjednik Skuptine opi-ne grada Bjelovara Stanislav Pavli govorio je o dvije grupe u JNA, prvi su oni koji podravaju velikosrpsku ideju () a znatno vei dio spada u drugu grupu, koji je ostao u okupatorskoj vojsci, jer im ona nudi osobnu sigurnost i egzistenciju za njihove obitelji () sada im je pruena mogunost na nastave svoj vojniki poziv u HV.45 Najvea opasnost za sigurnost grada prijetila je iz vojarne JNA Boidar Adija smjetene u Bjelovaru. Uz vojarnu, potencijal-ni izvor prijetnje bio je Dom JNA u sreditu grada, vojno skladite Barutana u umi Bedenik nedaleko od Bjelovara, vojni objekti u Zvijercima i objekti na prostoru Logora, takoer blizu sredita grada.

Vojni objekti u gradu bili su jedina realna prijetnja, no postojala je mogu-nost da dobiju pomo Banjalukog korpusa JNA iz zapadne Slavonije, to je ubrzalo hrvatske pripreme za napad. Ne treba izgubiti iz vida da je i oruje pohranjeno u vojnim objektima, posebno oklopna vozila, bilo prijeko potreb-no jedinicama ZNG-a i na drugim podrujima Hrvatske. U razdoblju od 21. do 29. rujna Zapovjednitvo obrane Bjelovara poelo je pripreme za obraun. Objekti JNA bili su pod potpunom blokadom, zapreke su postavljene na svim izlazima iz objekata, formirane su topnike jedinice i uspostavljen je sustav protuzrane obrane, te su napravljeni svi operativni planovi razoruanja jedi-nica JNA u Bjelovaru. Dana 27. rujna dola je zapovijed iz Glavnog stoera Hrvatske vojske u kojoj je stajao da se situacija u Bjelovaru i garnizonu JNA treba razrijeiti u vremenu od 28. do 30. rujna. Prema planu Bilogora, Krizni tab Bjelovar trebao je koordinirati sve akcije hrvatskih snaga iz Bjelovara, nekih pridodanih jedinica iz Varadina, a za zapovjednika operacije izabran je pukovnik elimir karec, lan Glavnog stoera Hrvatske vojske.46 Prema naredbi naelnika Glavnog stoera generala Antuna Tusa, nareena je tajna

42 Prekinuta nastava, BL, br. 38, 19. IX. 1991., 1.43 DAB, Krizni tab Bjelovar (1991.-1992.), 403., Svim kriznim tabovima Republike Hrvatske,

Ministarstvo informiranja od 15. IX. 1991. 44 Snaga nepobjedive Hrvatske, BL, br. 38, 19. IX. 1991., 1.45 Nudimo dentlmenski sporazum, BL, br. 37, 12. IX. 1991., 3.46 DAB, Krizni tab Bjelovar (1991.-1992.), 403., Glavni stoer Hrvatske vojske Zagreb, zapo-

vjed o realizaciji plana Bilogora, Klasa: 8/91-01-56., Ur. broj: 5120-01-91-1., od 27. 9. 1991.; D. NAJMAN, M. DUJI, I. POSILOVI, n. dj., 26.

1919


likvidacija ekstremnih osoba prije nego svojim nepromiljenim postupcima nanesu masovne gubitke puanstva i ogromne materijalne tete.47 Odmah poetkom blokade u gradovima u okolici Bjelovara neki objekti JNA ubrzo su pali u hrvatske ruke. Tako je u Krievcima 17. rujna zauzeto skladite JNA iroko Brezje te vojarna Kalnik. Ve 15. rujna padaju pogranine karaule JNA Terezino Polje i Novi Gradac kraj Virovitice, a uskoro Virovitiani osvaja-ju i vojarnu Nikola Miljanovi Karaula u Virovitici. Najvei plijen u hrvatske ruke pao je 22. rujna kada je u Varadinu dolo do predaje vojarne Kalniki partizani i Zapovjednitva varadinskog korpusa.48

Duga serija pregovora lanova Kriznog taba Bjelovar s pukovnikom Rajkom Kovaeviem u kojima se predstavnicima JNA nudila mirna preda-ja i mogunost biranja odlaska s osobnim naoruanjem, nije uspjela. Veina zahtjeva koje je komanda garnizona JNA Bjelovar upuivala Kriznom tabu Bjelovar odnosila se na deblokadu vojarne i povratak normalnog opskrblji-vanja vojarne strujom, vodom i prehrambenim namirnicama, te pozivi da se onemogue provokatori koji nou rade provokacije. Na neprestane upite Kriznog taba Bjelovar to dio jedinica JNA iz bjelovarskoga garnizona radi u Okuanima, u jednom dopisu iz garnizona stoji da je od pretpostavlje-ne komande stiglo nareenje da se dio jedinica uputi u rejon Okuana (...) ime je ona izala iz nadlenosti garnizona Bjelovar.49 Krizni tab Bjelovar odbijao je prekinuti blokadu vojarni navodei da se u vojarni nalazi neutvr-eni broj civila (rezervista) i lanova obitelji oficira te prebjega civila iz dru-gih krajeva, a naredbom predsjednika Republike Hrvatske o prekidu vatre od 22. rujna 1991. precizirano je da se opskrbljuju samo aktivni oficiri i vojnici na odsluenju redovitoga vojnog roka.50 Treba rei da je dio Srba koji se sklo-nio u vojarnu napustio svoje kue zbog straha i osjeaja nesigurnosti, ali isto tako i zbog stajalita da ne eli prihvatiti novu hrvatsku vlast, ekajui trenu-

47 D. NAJMAN, M. DUJI, I. POSILOVI, n. dj., 100.-101. General Antun Tus tvrdi da je toku u zapovijedi o likvidaciji civila zapovjedio jer je procijenio da se u Bjelovaru nalaze ekstremni oficiri JNA, koji namjeravaju unititi Bjelovar i pobiti civile. Rat generala, Veernji list, 6. XI. 2006., 2. Vidjeti i: http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/669523/index-do, pristup ostvaren 28. XII. 2006.

48 D. NAJMAN, M. DUJI, I. POSILOVI , n. dj., 25.-26. Komandant Varadinskog korpu-sa general-major Vladimir Trifunovi na sudu u Beogradu 1992. godine, na kojemu se sudilo njemu i nekolicini viih asnika za nepravodobno djelovanje i niz vojnih pogreaka, izjavio je da je o predaji izvijestio generala ivotu Avramovia, komadanta Pete vojne oblasti, te da on nije imao primjedbi, ve mu je odgovorio da radi po svojoj savjesti. Aleksandar JOVANOVI, Rat Srba i Hrvata 1991., Beograd 1994., 62.-70.

49 DAB, Krizni tab opine Bjelovar (1991.-1992.), 403., sve. 1., Komanda garnizona Kriznom tabu Bjelovar, Protest zbog uznemiravanja strae, Pov. br 1147-1 od 26. IX. 1991., Kriznom tabu Bjelovar, Pov. br. 1142-1., od 23. IX. 1991.

50 DAB, Krizni tab opine Bjelovar (1991.-1992.), 403., sve. 1., Priopenje za javnost, Krizni tab Bjelovar, od 24. IX. 1991. Prethodnog dana poslana je obavjest u Vladu Republike Hrvatske da uvjeti oko deblokiranja vojarni u gradu Bjelovaru nisu ispunjeni i da Krizni tab Bjelovar i dalje dri pod blokadom vojarne i uskrauje im opskrbu hranom, strujom i vodom. Krizni tab Bjelovar Vladi Republike Hrvatske, Klasa 800-01/91-01/1., Ur. broj 2103-02-05-91-2., od 23. IX. 1991.

2020


tak da JNA ovlada Hrvatskom. Pojedini oficiri JNA u Bjelovaru zahtijevali su kompletan premjetaj 265. mehanizirane brigade s cjelokupnom opremom u Srbiju ili Bosnu i Hercegovinu ili na teritorij zapadne Slavonije koji su kon-trolirali pobunjeni Srbi. U suprotnom prijetili su da e u sluaju neispunje-nja njihovih zahtjeva i pokuaja zauzimanja vojarne i ostalih vojnih objekata u Bjelovaru upotrijebiti sva raspoloiva oruja da se odupru hrvatskim jedini-cama.51 To se slagalo s planom Komande 5. vojne oblasti JNA gdje su se dije-lovi Varadinskog korpusa iz Bjelovara i Koprivnice trebali probiti smjerom Bjelovar Grubino Polje Daruvar i tu spojiti sa snagama Banjalukog kor-pusa koji je nadirao iz Bosne i Hercegovine i ui u njegov sastav.52 Treba napo-menuti da je blizina srpskih uporita u istonoj zoni Bilogore, oko Grubinog Polja i Daruvara dodatno pogoravala inae zapaljivu situaciju oko vojarne, iz koje su odravani kontakti sa srpskim pobunjenicima u zapadnoj Slavoniji. Da bi se sprijeio pokuaj proboja snaga JNA iz vojarne prema teritoriju pobu-njenih Srba, angairane su postrojbe 105. bjelovarske brigade, koje su zauzele sve pravce prema tom podruju. Tako se 1. bojna (bjelovarska) nalazila u seli-ma Bedeniku i Velikoj Pisanici, 2. bojna (azmanska) je drala poloaj u selu Narti nedaleko od Bjelovara, 3. bojna (urevaka) je zaposjela pravce koji su od Bjelovara vodili u Podravinu. Neki dijelovi 105. brigade imali su druge zadatke. Tako je inenjerija 105. brigade imala zadatak koji je ukljuivao rue-nje pojedinih objekata u gradu i izvan njega radi stvaranja zapreka na cestama, vod PZO-a 105. brigade angairan je na protuzranoj obrani grada na polo-ajima u susjednim naseljima poput Trojstvenog Markovca, dralova i Starih Plavnica, sa skromnim naoruanjem (dvije protuzrakoplovne strojnice 12,7 mm i dva topa 20/1 mm), dok su se pripadnici devet skupina lovaca tenkova nalazili na predvienim mjestima na pravcima moguih izlazaka snaga JNA iz opkoljene vojarne. Nedostatak adekvatnih protuoklopnih sredstava pokazuje poziv zapovjednitva Zbora narodne garde iz Zagreba Kriznom tabu Bjelovar od 23. rujna 1991. godine, od kojeg se trai da poalje svog predstavnika radi preuzimanja 200 boca Molotovljevih koktela.53 U smjeru urevca nalazila su se tri borbena oklopna vozila naoruana maljutkama, koja su netom pre-uzeli iz Virovitice.54 Radi opisa cjelokupne atmosfere u gradu navodimo da je tjednik Bjelovarski list esto donosio reportae iz susjednih naselja, u kojima su se ratna djelovanja znatno razmahala. Tako je u razgovoru s Tugomirom Bubliem, jednim od zapovjednika obrane Grubinog Polja, postalo neospor-no da pobunjeni Srbi imaju svu moguu pomo armije, to je nedvojbeno dokazano, a da je veina srpskog stanovnitva u opini Grubino Polje otila drugim rijeima, u etnike.55

51 D. NAJMAN, M. DUJI, I. POSILOVI , n. dj., 102.52 D. MARIJAN, Smrt oklopne brigade, 21.53 DAB, Krizni tab opine Bjelovar (1991-1992.), 403., sve. 1., Zapovjednitvo Zbora narod-

ne garde Zagreb Kriznom tabu Bjelovar, Klasa: 803-05/91-03/52., Ur. broj: 5120-03-91-1., od 23. IX. 1991.

54 S. IVANI, n. dj. 53.-55.55 Odlunost, ali i elja za mirom, BL, br. 38, 19. IX. 1991., 2.

2121


Ujutro 29. rujna 1991. poslije 17 dana blokade, nakon to je zapovjednik JNA ponovno odbio mogunost mirne predaje, postrojbe ZNG-a i policije su je napale. Tijekom dana je na grad iz vojarne ispaljeno vie desetaka raznih projektila. Prema porukama koje su deifrirane pukovnik Kovaevi je tra-io od Komande 5. vojne oblasti u Zagrebu bombardiranje grada i poloa-ja hrvatskih branitelja zrakoplovstvom.56 U jednom intervalu borbe za vojar-nu dolo je do pomutnje kada je Komanda 5. vojne oblasti iz Zagreba uspje-la izvriti pritisak na hrvatske vlasti u Zagrebu i promatraku misiju Europske zajednice da narede prestanak borbi u Bjelovaru. Ipak, izravno nareenje za prestanak borbi iz Glavnog stoera nije izvreno, dok je promatraka misi-ja Europske zajednice koja je poslana iz Zagreba radi posredovanja u suko-bu, zaustavljena na prilazu Bjelovaru. Meutim, prema izjavi predsjednika Kriznog taba Bjelovar Jure imia, istog dana tijekom trajanja borbi nazvao ga je general Petar Stipeti iz Glavnog stoera Hrvatske vojske i dao je potpo-ru Kriznom tabu Bjelovar da ustraju u svojim naporima.57 Radio Bjelovar je svaki sat prenosio poruku Kriznog taba Bjelovar u kojemu se pozivaju oficiri i vojnici JNA da je ovo posljednji poziv vama, koji napadate nas i na grad, da mirno i dostojanstveno bez oruja napustite kasarnu i da se predate branitelji-ma grada.58 Nakon gotovo cijelog dana borbi, oko 19.00 sati pripadnici JNA su se predali. Zarobljeno je 365 vojnika i 60 oficira, dok je neutvreni broj pogi-nuo zajedno sa zapovjednikom vojarne.59

U redovima hrvatskih branitelja dolo je do tekih gubitaka, kada je dignu-to u zrak vojno skladite na Barutani u umi Bedenik, gdje je poginulo 11 branitelja koji su vojno skladite drali u blokadi. Eksplozija je gotovo zbrisa-la umu u krugu od 200 metara, a detonacija se ula na udaljenosti od 20 km. Udarni val odnio je krovove kua u Hrgovljanima i u nekoliko drugih okol-nih sela. Postrojbe ZNG-a imale su ukupno 17 ranjenih, dok je u bjelovar-

56 Ratni zloin, Bjelovar tui oficire JNA, Veernji list, 14. IX. 2005., 7. 57 J. IMI, A. PERULIJA, S. TIMAC, S. BUDINSKI, S. IVANI, J. TOMI, n. dj., 119.;

http://www.veritas.org.yu/aktuelnosti/Bjelovar.htm, pristup ostvaren 28. XII. 2006. Prema saznanjima admirala Davora Domazet Loe, koji je tada ustrojavao hrvatsku obavjetajnu zajed-nicu, rije je o pokuaju diskreditiranja hrvatskoga politikog vodstva pred Europskom zajed-nicom, koje je upravo tada vodilo pregovore o prekidu vatre i mirnom rjeenju jugoslavenske krize. Time se eljelo pokazati da politiki vrh Hrvatske nema nadzora nad vlastitim orua-nim snagama. Poslije pada vojarne voen je sudski postupak protiv elimir kareca i Stjepana Budimskog pred Okrunim sudom u Bjelovaru zbog neizvravanja naredbe Glavnog stoera Hrvatske vojske. http://www.vecernji.list.hr/newsroom/news/croatia/669523/index.do, pristup ostvaren 27. XII. 2006.; J. IMI, A. PERULIJA, S. TIMAC, S. BUDINSKI, S. IVANI, J. TOMI, n. dj., 131.-138.

58 D. NAJMAN, M. DUJI, I. POSILOVI, n. dj., 108. 59 O tijeku borbenih djelovanja u vojarni i izvan nje vidjeti: Mato URAK, Mi smo htjeli,

Bjelovar 2006., koje se poziva na svjedoanstva vojnika JNA u vojarni. Vidjeti i: Razarajte, rui-te, pucajte, BL, br. 42, 17. X. 1991., 2. Prema nekim podacima u evidenciji udruge Veritas uku-pno poginulih na strani JNA u vojarni Boidar Adija i skladitu Barutana bilo je 14 osoba. Vidjeti: http://www.veritas.org.yu/aktuelnosti/Bjelovar.htm, pristup ostvaren 28. XII. 2006.

2222


sku bolnicu ukupno primljeno 100 ranjenika, od kojih su 30 bili vojnici JNA.60 Poginulo je i pet civila od granatiranja okolice i grada. Sam grad doivio je znatna razaranja i oteenja objekata. Tako je u Bjelovaru i susjednom selu Hrgovljanima bilo uniteno ili oteeno: 437 stambenih zgrada, 513 stanova, te 169 gospodarskih zgrada. Od javnih institucija, poduzea i sl., bilo je ote-eno oko 25 zgrada. Najvie je stradala Policijska uprava Bjelovar, Hrvatske pote i telekomunikacija te silos Prerade.61 Osvajanjem svih vojnih objekata JNA u gradu uvelike je stabilizirana sigurnosna situacija. U slamanju vojnog otpora iz vojarne najbolje je posluila baterija topova T-12 s poloaja u selu Hrgovljanima, jer je u neposrednoj borbi izravnim pogocima onesposobljen vei broj oklopnih borbenih vozila.62

Vojni plijen bio je impozantan: u vojarni Boidar Adija preuzeto je 75 tenkova T-55, tri laka tenka PT 76, devet haubica 122 mm, etiri viecjevna bacaa raketa Plamen, 77 borbenih vozila pjeatva M-80, a iz vojnog skla-dita na Logoru cjelokupno naoruanje TO opina bjelovarske regije koje je bilo oduzeto, naoruanje i oprema 1. partizanske brigade 28. partizanske divi-zije (izmeu ostalog oko 1.300 automatskih puaka, pukomitraljeza i mitralje-za), te oko 100 kamiona raznih namjena i dr.63 Veina zarobljenih oficira, mla-ih oficira i vojnika JNA u vojarni je ubrzo razmijenjena za zarobljene pripad-nike Hrvatske vojske. Razmjena je izvrena 14. studenog 1991. na mostu izme-u Slavonskog i Bosanskog amca (granica Hrvatske i Bosne i Hercegovine), po naelu svi za sve, pod posredovanjem Meunarodne organizacije Crveni kri. 64

Zakljuak

Pogoranje politike situacije u Hrvatskoj nakon viestranakih izbora ras-pirivanjem srpske pobune i spreavanjem snagama JNA da postrojbe MUP-a Hrvatske uvedu ustavni poredak Republike Hrvatske na pobunjenim podru-jima odrazili su se i na podruje bjelovarske opine. Situacija u gradu je zbog mnogih vojnih objekata i povremenog provociranja snaga JNA postajala sve napetija. Postajalo je sve jasnije da JNA podrava srpske pobunjenike svo-jom strategijom tampon zona, a kasnije i otvoreno s njima napada postroj-be hrvatske vojske. Zbog toga su opinske vlasti ve poetkom kolovoza poe-le ustrojavati svoje obrambene snage. Tako je poelo ustrojavanje budue 105. brigade, Diverzantskog voda, protudiverzantske ete i odreda Narodne zati-

60 Mladen MEDAR, Posljedice napada na Bjelovar 29.rujna 1991. godine, Bjelovarski zbornik, Bjelovar, 3.-4., 1994., 157. Vidjeti i: Goran JAKOVLJEVI, Mladen MEDAR, Iz izvjetaja Komisije za zatitu spomenika kulture opine Bjelovar, Muzejski vjesnik, Kutina, god. XV, br. 15., 1992., 11.-12.

61 Isto.62 D. NAJMAN, M. DUJI, I. POSILOVI , n. dj., 107.63 ISTI, 108.64 Svi za sve, BL, br. 46, 14. XI. 1991., 1.

2323


te. Poetkom kolovoza ustrojen je Krizni tab opine Bjelovar koji je preuzeo koordinaciju svih obrambenih napora na podruju opine. Nakon niza pre-govora i odbijanja mirne predaje, postrojbe ZNG-a i policije sukobile su se sa snagama JNA u Bjelovaru u estokom okraju. Osvajanjem glavne vojar-ne JNA Boidar Adija i dizanjem u zrak vojnog skladita Barutana, pri kojemu pogiba najvie hrvatskih vojnika, postrojbe JNA su potpuno poraene. Unato tome to se u jednom trenutku pojavila politika potreba za zaustav-ljanjem napada na vojarnu, osvajanje vojarni u Bjelovaru je odlukom Kriznog taba Bjelovar ipak nastavljeno. Napad je bio u tijeku i pred uspjehom jer su svi objekti JNA, osim vojnoga garnizona, pali u hrvatske ruke, a postojala je preutna potpora i u Glavnom stoeru Hrvatske vojske da se napad nastavi. Uz poboljanje sigurnosne situacije na podruju grada, hrvatske postrojbe su zaplijenile znatno naoruanje, posebno oklopnitvo, to je posluilo i dru-gim hrvatskim postrojbama u raznim dijelovima zemlje. Eliminacijom snaga JNA u gradu Bjelovaru postrojbe ZNG-a ukljuile su se u obranu zapadne Slavonije.

Dodatak

Popis poginulih hrvatskih vojnika i civila u gradu Bjelovaru 29. rujna 1991. godine.65

Redni broj Prezime i ime poginulog Datum i mjesto pogibije

1.2.3.4.5.6.7.8.9.

10.11.12.13.14.15.16.17.

CVRTILA, IvanKUKAL, Eduard

LEGEVI, StevoMAKAR, VladimirPAUNOVI, SiniaPERVAN, DraenPETRI, NikolaIMI, Mario

TROGRLI, IvanTUKERI, MarkoVUKOVI, Milan

AJA, Tihomir DANJEK, Amalija, civil PAVLEKA, Rua, civil

KLIANI, Katica, civilKOZI, Petar, civil

ARI, Tomislav, civil

29. rujna 1991. kraj Barutane29. rujna 1991. kraj Barutane29. rujna 1991 kraj Barutane29. rujna 1991 kraj Barutane29. rujna 1991 kraj Barutane29. rujna 1991 kraj Barutane29. rujna 1991 kraj Barutane29. rujna 1991. kraj Barutane29. rujna 1991. kraj Barutane29. rujna 1991. kraj Barutane29. rujna 1991. kraj Barutane29. rujna 1991. kraj Vojarne

29. rujna 1991.29. rujna 1991.29. rujna 1991.29. rujna 1991.29. rujna 1991.

65 rtve rata, BL, br. 41, 10. X. 1991., 9.

2424


SUMMARY

THE CAPTURE OF THE YUGOSLAV ARMY BARRACKS BOIDAR ADIJA IN BJELOVAR IN 1991

The author of this article utilizes documents of the Emergency Headquarters Bjelovar, relevant literature, and sources drawn from the Bjelovar press to describe the conditions and developments that led to the capture of the Yugoslav Peoples Army (Jugoslavenska narodna armija, JNA) Barracks Boidar Adija, as well as other military installations, in Bjelovar in the second half of 1991. These events indicated the outbreak of the Croatian War of Independence on the territory of the former district of Bjelovar. The article will pay special attention to the development of political and security issues in the Bjelovar area during 1991, and show how the local civil (Executive Council of the district of Bjelovar, and later, the Emergency Headquarters Bjelovar) and military authorities reacted to the growing crisis between the newly elected political leaders in Croatia and the pro-Serbian leadership of the Yugoslav Peoples Army (JNA).

Key words: Republic of Croatia, Croatian War of Independence, Yugoslav Peoples Army (JNA), Bjelovar

Documents

Karaula Željko – Osvajanje Vojarne JNA “Božidar Adžija” u Bjelovaru 1991. Godine