Upload
petra-lovosevic-mclove
View
238
Download
3
Embed Size (px)
Citation preview
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 1/96
KARAKTERISTIKE TELEVIZIJE - skripta
Pripremio: prof.dr.sc.Zlatan el!
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 2/96
O TELEVIZIJI
Slika 1.1.1. Vi"e lica tele#i$i%e
Riječ televizija sastavljena je od dviju riječi - grčke riječi tele
(daleko) i latinske visio (viđenje, prikaz). Hibridno podrijetlo
riječi upućuje i na hibridnost medija, na vie li!a televizije.
"elevizija je veoma irok pojam. #ada se istra$uje, treba prvo
de%nirati o kojem njezinom području raspravljamo. "eleviziji
pripada iznimno mjesto u doprinosu razumijevanja i odvijanja
drutvenog $ivota koji je posljedi!a različitih oblika
komuni!iranja &stra$ivanje 'unk!ija televizije, od kojih je svakako
jedna od bitnih i ona in'ormativna, neosporno je dio suvremenih
teorija medija.
"elevizija je medij masovne komunika!ije, pa je de%niramo s
obzirom na političku, drutvenu, kulturnu ili ekonomsku
aktivnost ili 'unk!iju, s obzirom na potrebe publika ili javnosti ili
pak s obzirom na njihovu tehnoloku prirodu.(*grabljić-Rotar,
++/). 0asovna komunika!ija, prema 0!1uailu (/234)
podrazumijeva institu!ije i tehnologije uz pomoć kojih
spe!ijalizirane grupe stručnjaka koriste tehnoloka sredstva za
pru$anje simboličkih sadr$aja irokoj, heterogenoj i iroko
rasprostranjenoj publi!i.. 5a kao i kod drugih klasičnih medija
(radio, %lm, novine), element za de%niranje televizije je njezina
institu!ionalna i tehnoloka priroda. 6e postoji jedna
znanstvena institu!ija na kojoj se uči sve o televiziji, njome se
bave različite znanstvene grane, na najraznorodnijim
'akultetima. "elevizija je tehnologija i njome se bave tehničke
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 3/96
znanosti. 7 isto vrijeme, tra$imo li pojam televizija po raznim
katalozima, naći ćemo je često u području kulture i umjetnosti.
"elevizija je sredstvo priopćavanja pa se njome bave teorija
in'orma!ija i teorije komunika!ije. "elevizija je masovni medij i
sredstvo koje utječe na drutvo pa se njome bavi so!iologija.
8čigledno je da televizija nala$e multidis!iplinarni pristup pa bi
se doista moglo govoriti i mogućem studiju televizije u kojem bi
se biralo između niza predmeta od tehničko-in'ormatičkih do
proizvodnje, produk!ije novinarskih i nenovinarskih $anrova te
so!iolokih, psiholokih, komunika!ijskih i in'orma!ijskihaspekata medija.
7natoč va$noj ulozi koju je televizija imala u kulturi, politi!i i
ekonomiji u drugoj polovi!i prolog stoljeća i prvim godinama
ovog stoljeća, koherentna dis!iplina zvana televizija ne postoji.
9tudij televizije, tj. studiranje dis!ipline koja se zove televizija,
akademska zajedni!a tretira sumnjičavo. Rezultat toga je da se
znanstveno bavljenje televizijom utapa u već uspostavljenim
znanstvenim dis!iplinama kao to su so!iologija, so!ijalna
psihologija, knji$evnost, političke znanosti, teorija komunika!ije,
itd.
7z dakako, iznimke, prosječni televizijski novinar povrniji je
od svojih kolega koji piu za novine, ali u mnogočemu
svestraniji. :a će i poznavanje tehnologije znati iskoristiti da bi
pojačao učinak poruke. ; upravo su poruke koje televizija
posreduje ono čime se bave politolozi, so!iolozi, psiholozi, itd.
"elevizijske poruke ne prestaju se proučavati, međutim rijetko
se ulazi u ono to je tomu prethodilo. :roizvodnja televizijskih
vijesti slo$en je posao kojim se bavi !ijela ekipa pro'esionala!a
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 4/96
ne samo novinarskih zanimanja. :rikupljanje in'orma!ija za
televiziju također je slo$en pro!es koji prethodi obradi
in'orma!ija.
7 svakom slučaju, da bismo dali odgovor na pitanje gdje je
mjesto televizije u drutvu, izvore moramo tra$iti na različitim
stranama. 8 hibridnom karakteru medija piu <ohn =orner i
9>lvia Harve> u knjizi "elevision "imes (/22?). @injeni!a da
studij televizije ne postoji kao samostalan reAektira hibridni
karakter medija. =orner i Harve> pokuavaju uspostaviti vezu
između različitih li!a televizije. 8ni piu
„Nema sumnje da je velik dio studija televizije proveden s
visokim stupnjem neznanja o radu koji leži izvan specifčnog
područja interesa koje se proučava. Dok se osvjetljava jedan dio
onog što pripada pojmu televizije, drugi su dijelovi potisnuti u
tamu... Na primjer, imamo studije televizijske produkcije koji ne
pokazuju zanimanje za ormu programa, kritičke analize
pojedinih programa koje pokazuju malo zanimanja za druge
vrste programa i često gotovo nikakvo zanimanje za
interpretaciju pulike kojoj su ti programi namijenjeni, i
istraživanja gledanosti koji ne pokazuju ni najmanje svijesti za
ekonomski ili institucionalni kontekst u kojem se to gledanje
doga!a." (=orner, Harve>, /22?.)
:atri!ia Holland u knjizi "he "elevision Handbook (Holland,
+/./+) donosi gra%čki prikaz u kojem su tri najva$nija
interdis!iplinarna područja u proučavanju televizije. 8na bi se
mogla podijeliti na produkciju, tj. proizvodnju, ili ire, uvjete
produk!ije, mre$u kulturnih, političkih, so!ijalnih, političkih,
tehnolokih i ekonomskih uvjeta koji čine produk!iju mogućomB
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 5/96
televizijski tekst sam po sebi i recepciju područje studija koje se
iri od individualnoga gledatelja do najireg dijela so!ijalne
strukture. Cra%čki prikaz smjeten je unutar kruga koji tumači
kako televizija proji!ira viestruke tekstove u drutveni kontekst
koji ih omogućava. 8tuda se povratna in'orma!ija vraća na
televiziju te tako postoji re!ipro!itet i interak!ija u svakoj točki.
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 6/96
9lika /./.+. :ro$imanje interdis!iplinarnih područja u
televizijskom pro!esu
#zvor$ %olland, &''($(&
8 televiziji se govori kao na!ionalnoj institu!iji ali i o
međunarodnoj industriji koja troi ali i donosi jako puno nova!a. "elevizija je u isto vrijeme najpopularnije sredstvo zabave, ali i
najva$nije sredstvo in'ormiranja. Danas, na početku dvadeset i
prvog stoljeća, televizija je sredite mre$e digitalnih tehnologija
koja donosi revolu!ionarne promjene i u medije masovne
komunika!ije. #ompjutorska tehnologija i digitaliza!ija,
konvergen!ija medija nose sa sobom i promjene koje se očituju i
u prijenosu in'orma!ija ne televiziji.
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 7/96
& dok tehnologija otvara nove mogućnosti za novinarsko
izra$avanja, stvarnost opterećuje otra borba za to većom
gledanoću i privlačenjem to većega oglaivačkog udjela. 7
borbu su uključeni vlasni!i, ali i strukture moći koje su u svakom
drutvu sna$an izvor vijesti pa mediji mogu pasti i pod utje!aj
njihove propagandne djelatnosti. 9trukturalni utje!aji tog
polo$aja, ne uvijek do kraja osvijeteni kod medijskih djelatnika,
nameću modele ponaanja koji se smatraju normalnima, a
odstupaju od očekivanog načina ispunjavanja so!ijalne 'unk!ije
medija.
Cledano kroz povijest, niz je primjera koji pokazuju na koji je
način deregula!ija elektronskog medijskog prostora u Europi
donijela promjene i javnoj televiziji, najprije u zemljama
*apadne Europe, te na koji je način utje!ala na promjene
tijekom devedesetih godina u tranzi!ijskim zemljama.
#omer!ijalna televizija kao konkuren!ija na tr$itu imala je velik
utje!aj na promjene u programskoj shemi javnih televizija, a
posebi!e na vizualnu komponentu i 'ormat emisije vijesti,
odnosno na !ijeli spektar in'ormativnih emisija.
9uvremeno doba je razdoblje u kojem se elektronski mediji, a
posebi!e oni koji 'unk!ioniraju kao javni servis, suočavaju s
mnogobrojnim izazovima. :ritis!i vie ne dolaze samo od strane
vlasti, već i od tr$ita, oglaivača, komer!ijalnih interesa.
&stovremeno, sve je veća konkuren!ija komer!ijalnih televizija,
sve je veći izbor programa. :ostavlja se pitanje *ato bi
građani plaćali pretplatu za javnu televiziju kada ostale
programe mogu dobiti besplatneF
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 8/96
6a hrvatskom tr$itu in'ormativnog televizijskog programa,
svjedo!i smo utakmi!e koja se svim sredstvima, a ne samo
sadr$ajem, vodi između javne i konkurentskih komer!ijalnih
televizija. "ri televizijske kuće G javna %rvatska radiotelevizija i
komer!ijalne televizije Nova )* i +) proizvode i na na!ionalnoj
razini konsekutivno emitiraju svake večeri sredinju dnevnu
in'ormativnu emisiju, koje nastoje biti glavni izvor in'orma!ija
većini građana Hrvatske.
Drutveni vrijednosni i normativni sustav nameće određene
zadaće u in'ormativnom programu. "e zadaće mogu se
pribli$no opisati kao zahtjev za istinitim, !jelovitim, nepristranim
i pravodobnim in'ormiranjem javnosti o činjeni!ama,
događajima i pojavama u zemlji i inozemstvu koje su od javnog
interesa. "o znači da bi televizijski in'ormativni program morao
in'ormirati i poučavati javnost, zastupajući pozi!iju općeg dobra,
odnosno javnog interesa. &ako se, na prvi pogled čini da je to
zadaća samo in'ormativnog programa javne televizije, drutveni
normativni sustav nametnuo je ta pravila bez obzira na
vlasnički, javni ili privatni karakter televizijskih kuća. "a pravila
sadr$ana su i u zakonodavnim dokumentima. @lan!i *akona o
elekroničkim medijima (+) odnose se na javne i komer!ijalne
televizije i jasno ističu
- programski sadržaji treaju ojavljivati istinu, poštivati
ljudsko dostojanstvo i ljudska prava, pridonositi poštovanju
tu!ih uvjerenja-
pridonositi sloodnom olikovanju mišljenja, svestranom
ojektivnom inormiranju slušatelja i gledatelja, kao i njihovoj
izorazi i zaavi-
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 9/96
promicati hrvatske kulturne stečevine i poticati slušatelje i
gledatelje na sudjelovanje u kulturnom životu- promicati
me!unarodno razumijevanje i osje/aj javnosti za pravdu,
raniti demokratske sloode, služiti zaštiti okoliša, oriti se
za ravnopravnost žena i muškaraca, promicati razumijevanje
za pripadnike nacionanih manjina.
7 *akon o elektroničkim medijima također stoji da
programski sadr$aji moraju udovoljiti sljedećim kriterijima
- doga!aji se moraju vjerno prikazati, a različiti pristupi i
mišljenja moraju iti primjereno zastupljeni
vijesti moraju istinito i korektno predočiti činjenice i
doga!aje, moraju iti nepristrane i proesionalno korektne, te
moraju poticati sloodno olikovanje mišljenja
mišljenja i komentari moraju iti lako prepoznatljivi kao
mišljenje ili komentar, te mra iti razvidno čije se mišljenje ili
komentar ojavljuje
nakladnik je oavezen u radijskom i televizijskom programu
promicati nepristranost, poštuju/i razlike u mišljenjima o
političkim ili gospodarskim pitanjima ili u svezi s trenutnom
javnom politikom.
I (*akon o elektroničkim medijima,
+)
:rema hrvatskom zakonu (*akon o elektroničkim medijima,
+) da bi televizija dobila pravo emitiranja mora i na
regionalnoj i dr$avnoj razini dnevno objavljivati najmanje minuta i najmanje jednu in'ormativnu emisiju od najmanje +
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 10/96
minuta. &ako se in'oramativni program de%nira sadr$ajno,
programi koji se unutar onog to zovemo in'ormativni program,
emitiramo, mogu se kategorizirati i sadr$ajno. 6ajpoznatiji
$anrovi unutar in'ormativnog programa su televizijske vijesti i
magazinske in'ormativne emisije, tzv. aktualnosti (current
a0airs1 koje analitički obrađuju teme od javnog interesa. 7
programskim sadr$ajima in'ormativnog programa prisutni se su
i razgovorne emisije (talk shaJ) i dokumenar!i koji obrađuju
aktualne teme. 9toga se u mnogim televizijskim kućama u
svijetu za #normativni program koristi pojam Ne2s and 3urrent
40airs čime se ta vrsta programa razlikuje od zabavnog
programa ili onog to se naziva Ki!tion (drame, serije, %lmovi,
itd). Lanrovsko određenje podrazumijeva mnogo vie od
sadr$ajne komponente. #ada je riječ o $anrovskim
karakteristikama, onda je za in'ormativni program ključna uloga
televizijskih vijesti pri čemu mislimo prije svega na $anrtelevizijskih vijesti, na in'ormativnu emisiju koja sadr$i
in'orma!ije uobličene u različite novinarske oblike. 8va knjiga
nosi naziv )elevizijske vijesti. 6amjerno odabran zbog same
sintagme koja aso!ira na $anr, emisiju, a istovremeno nas
upućuje na pojam vijesti kako osnove svih pojedinačnih
novinarskih oblika. #od nas se često izjednačava pojam dnevno-in'ormativne emisije i emisije televizijskih vijesti. "reba imati na
umu da to nije isto već samo navodi da se dnevno in'ormativna
emisija emitira u dnevnom ritmu i da je in'ormativnog sadr$aja.
#ada govorimo o dnevno-in'ormativnoj emisiji kao $anru,
televizijske vijesti su prva aso!ija!ija, pri čemu se ne misli
samo na zbir in'orma!ija ili vijesti, nego prije svega na emisiju,
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 11/96
$anr koji ima svoje karakteristike, konven!ije o čemu će biti
riječi u narednim poglavljima, posebno M. i ?. Dakle, kao to u
engleskom jeziku riječ ne2s ima različitu primjenu, tako i kod i u
hrvatskom jeziku Nijesti" nisu isto to i mno$ina od imeni!e
vijest, i podrazumijevaju strogu 'ormu i zakonitosti odabira i
strukturiranja. #ada se u kontekstu televizijskog ili radijskog
programa spomenu *ijesti, jasno je kakav programski sadr$aj ili
$anr se pod tim krije, iako se ta emisija mo$e zvati i Dnevnik ,
5ronika dana, &6 sata ili *ijesti na drugom.
"elevizijske vijesti, tj. emisije koje tako nazivamo, imaju
ključno značenje u programskoj shemi televizijskih kuća, te za
in'ormativnu 'unk!iju medija. :ro'esionalni odabir vijesti u
emisiji i pro'esionalno strukturiranje emisije televizijskih vijesti
znači ujedno praktičnu primjenu nekih stručno-etičkih postulata
koji su sastavni dio onog to zovemo G novinarska pro'esija.
7 teoriji novinarstva smatra se da novinari ne biraju vijesti
proizvoljno, već na temelju pro'esionalnih kriterija selek!ije
vijesti tj. in'ormativnih vrijednosti ili in'ormativnih 'aktora
kojima su se bavile brojne teorije o kojima će u ovom radu biti
riječi. 6aime, iako se u redak!ijskoj praksi čini da se plan o
onome to će biti emitirano u vijestima neprestano mijenja,
prin!ipi izbora i prezenta!ije vijesti su postojani. Oto se vie
takvih svojstava u konkretnom događaju mo$e prepoznati, to je
i događaj in'ormativno vredniji. "akva se pro'esionalna selek!ija
prakti!ira u praktički svim segmentima medijskog sustava (npr.
i u novinskim agen!ijama), a na istim načelima opera!ionalizira
se i prikupljanje i obrada vijesti, čak i strukturiranje
in'ormativnih emisija. Nrlo često zamjećuje se da je neka
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 12/96
televizijska postaja uvrstila u emisiju jednu vijest, a druga nije i
nerijetko se ta činjeni!a pripisuje nepro'esionalnosti. "o mo$e i
ne mora biti točno. 6a različitost u odabiru utječu mnogi 'aktori.
&stina je da tome mo$e biti uzrok i brojnost nekolovanih
novinara u redak!ijama, ali i niski stupanj unutarnje
organiziranosti i povezanosti medijskog sustava. 0eđutim,
posebnost televizije u odnosu na druge medije uvodi i neka
spe!i%čno televizijska mjerila. :rimjena kriterija delikatan je i
kompli!iran postupak, ovisan o ljudima i to o novinarima koji a
priori te$e različitome. Na$nu ulogu ima ekskluzivnost priloga.&ako se u dananje vrijeme mediji koriste prete$no istim
izvorima in'orma!ija (agen!ije, priopćenja, press kon'eren!ije)
redak!ije se trude doći i do ekskluzivne in'orma!ije, a moćnije ili
spretnije redak!ije nastoje imati dopisnika na mjestu va$nih
zbivanja, a u slučaju televizije uredni!i te$e dobaviti slikovnu
in'orma!iju koju drugi nemaju. 7 uvjetima sve otrije medijskekonkuren!ije u novinstvu, dobra prodaja gotovo ultimativno
zahtijeva ekskluzivnu vijest za naslovni!u, ili, kada je riječ o
televiziji, bombastičnu najavu na početku emisije to mo$e
dovesti u pitanje pravila struke. 6a izbor vijesti mo$e utje!ati i
priroda medija (javna televizija ili komer!ijalna televizija) te
kon!ep!ija i !iljna skupina in'ormativne emisije.
&stra$ivanja pokazuju da pro'esionalni nedosta!i pri selek!iji
vijesti mogu u pogledu pluralizma ili objektivnosti imati
posljedi!e slične onima koje inače proizvodi kontrola vlasti ili
drugih moćnika (:eriin, 9tantić, +. /-/.).
:repoznavanje pro'esionalnih standarda u televizijskom
novinarstvu mo$e razjasniti unutarnje uzroke manjkavosti
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 13/96
in'ormativne 'unk!ije te pomoći prepoznavanju problema u
strukturi i sadr$aju emisije ili pojedinačnom prilogu.
"ek zadnjih godina, znanstveni!i su se počeli ozbiljnije baviti
televizijom i promjenama koje se s njom događaju i na nju
reAektiraju. &stra$ivanja televizijskog medija u Hrvatskoj
uglavnom su ostajala na razini povremenih monitoringa,
praćenja sadr$aja televizijskog programa, a rijetko se pristupalo
teorijskom promiljanju o in'ormativnoj ulozi televizije. "elevizija
i promjene koje se s njom događaju i na nju reAektiraju, od
iznimna su interesa i za istra$ivače i za one kojima su ta
istra$ivanja namijenjena.
7 ovoj se knjizi nastoji unijeti barem neto reda u zbrku
pojmova vezanih za televizijsko novinarstvo, novinarske vrste,
odrediti spe!i%čnosti emisije televizijskih vijesti kao $anra te
promjene tog $anra kroz povijest. , a isto tako i novinarskih
oblika koje sadr$i. *a razumijevanje pro!esa nastanka jedne
vijesti, jedne reporta$e, ili emisije televizijskih vijesti ili dnevno-
in'ormativne emisije televizijske in'ormativne emisije, bitno je
imati u vidu ne samo sadr$ajne nego i vizualne, produk!ijske i
tehnoloke karakteristike, te de%nirati osnovne pro'esionalne
kriterije u odabiru i obradi vijesti. 6eki od tih kriterija zajednički
su ostalim medijima, a neki su karakteristični upravo za
televiziju.
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 14/96
POVIJEST TELEVIZIJE - OD ZABAVE DO POLITIKE
Slika 1.1.3. Tele#i$i%a: te&ni'ki i$(m kao sredst#o pri%enosainformaci%e
#ada je <ohn Pogie 5aird predstavio svoj izum televisor, na
prezenta!iji u #raljevskom institutu /2+?. godine, bilo je jasno da
je na pomolu veliko tehnoloko otkriće. #oju će sve 'unk!iju imati
novi izum, nije bilo sasvim jasno. ; da će in'ormativna 'unk!ija
televizije postati toliko va$na, nitko nije ni pomiljao.
5airdova televizija temeljila se na jednom ranijem tehničkom
izumu iz /334. godine (0atković, /22M.,+4.) koji je pokazao da je
sliku moguće pretvoriti u električni signal i taj signal prenijeti na
drugo mjesto. Radilo se o mehaničkom disku, kasnije nazvanom
6ipkoJljev disk, prema izumitelju, njemačkom znanstveniku :aulu
6ipkoJu (/3?-/24). 6ipkoJ je iskoristio 'otosjetljivost selena i
patentirao upotrebu selena onog to je nazvao električki teleskop,
a čije je sr!e činila selenska ćelija. #ao kameru koristio je metalnu
ploča sa spiralno izbuenim rupi!ama kroz koje je prosijavalo
svjetlo. #ada se disk okreće, očitava se slika predmeta i razbija se
u manje dijelove. 9vjetlost se reAektira od osvijetljenog predmeta,
pretvara u električne impulse, te posredstvom drugog diska,prenosi te impulse koji se pretvaraju u sliku. 6ipkoJ je u svojim
eksperimentima koristio svojstva perzisten!ije ili tromosti vida.
Pjudsko oko niz točaka vidi kao !rte i ako se u određenom
intervalu prenese dovoljan broj !rta, ljudsko oko to vidi kao sliku
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 15/96
(0atković, /22M., +4.). 6ipkoJ nije uspio dobiti sliku upravo zbog
preslabe osjetljivosti selena na svjetlo, međutim mnogi
znanstveni!i nastavili su eksperimentirati i usavravati ovaj disk.
<o jedan izum bio je ključan za nastanak televizije. "o je
katodna !ijev koju je patentirao #arl Kerdinand 5raun /32.
godine., a dvoji!a znanstvenika ;lan ;. =ampbell 9Jinton i 5oris
Rosing počeli s eksperimentima na njenoj praktičnoj primjeni i
neovisno jedan od drugog, osmislili kako da se slika od prenese od
zaslona do prijemnika, te iskoristi za snimanje i za prijem slike.
#atodna !ijev temelj je elektronske televizije, izum na kojem setemeljila televizija sve do dananjih dana.
:očetkom +. stoljeća mnogi znanstveni!i eksperimentiraju i s
mehaničkim i elektronskim sustavom proizvesti televizijsku sliku.
&pak, unatoč revolu!ionarnosti otkrića katodne !ijevi, televizijska
slika je ipak prvi put dobivena menahičkim putem.
:rvi koji je i praktično uspio dobiti televizijsku sliku bio je
5ritana! <ohn Pogie 5aird (/333-/24?). koji je koristio mehanički
sustav temeljen na 6ipkoJljevom disku. Codine /2+. 5aird je
ugledao prvu televizijsku sliku na televisoru koji je sam
konstruirao. #oristeći za eksperimente lutku koju je nazvao
9tooke> 5ill, 5aird je nastavio eksperimentirati i usavravati
mehanički sustav prenoenja pokretnih slika. :očetkom /2+?.5aird je svoj izum pokazao članovima #raljevskog instituta. 9lika
je imala !rta i mjerila ,3!m Q M!m. Putka 9tooke> 5ill čuva se
u londonskom 0uzeju znanosti. ;mbi!iozni 5aird, osnovao je
/2+?.godine i prvu televizijsku kompaniju na svijetu G )elevision
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 16/96
imited. *ahvaljujući početnim 5airdovim uspjesima, tvrtka je
okupila nekoliko istomiljenika koji su bili spremni ulo$iti u projekt.
&ste godine 5aird je predstavio i noćovizor, uređaj koji je
koristeći in'ra!rvene zrake mogao snimati i po noći.
9lika /./.4. Kotogra%ja pokretne slike na 5airdovom
televisoru iz /2+?, (subjekt je 5airdov partner 8liver
Hut!hinson)
#zvor$ 7ikipedia.com
Neć tada je bilo jasno da taj sustav ima niz ograničenja i da se
ne mo$e znatno unaprijediti kvaliteta slike. *bog toga, 55=-ijevi
in$enjeri nisu pristajali da 5aird emitira sliku putem njihovih
odailjača. 6o kako je javno mnijenje bilo na 5airdovoj strani, na
kraju su, upravo zbog pritiska javnosti, pristali.7 prvom televizijskom programu koji je realizirao <ohn Pogie
5aird /2+2. godine i emitirao iz studija u Pondonu, nastupila je
pjevači!a Pulu 9tanle>. #ako nisu postojale tehničke mogućnosti
da se istodobno prenese zvuk i slika, najprije je prenesena slika
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 17/96
pjevači!e koja otvara usta, a onda je nakon toga prenesen zvuk.
6aime, gledatelji su najprije tonski čuli pjesmu koju je otpjevala
Pulu 9tanle>, a zatim su vidjeli sliku na kojoj pjeva 5airdova
tajni!a gospođi!a #ing. 6aime, 55= je 5airdu dopustio upotrebusamo jednog odailjača pa je mogao emitirati samo ton ili samo
sliku. "ako bi 5aird emitirao nekoliko minuta nijeme slike, a onda
bi emitirao zvuk bez slike (0atković, /22M +-?4.).
Godine 1934. u Velikoj Bi!"niji o#no$"n" je ko%i#ij" koj" je !e&"l" odlu'i!i o !ele$i(ij#ko% #!"nd"du i
!e)ni'koj k$"li!e!i !ele$i(ij#ke #like. Ko%i#ij" je 193*. +odine ,e,ou'il" %ini%"lni #!"nd"d od 4 /!". 0
Velikoj Bi!"niji !$!k" "/oni-EI $e2 ,o#jeduje elek!on#ku o,e%u i $e2 #u !"d" "($ili #u#!"$ od 4* /!".
D"n" je ,ilik" i B"idu i !$ki "/oniEI n"i(%jen/e ,o !jed"n d"n" e%i!i"ju ,o+"% !e d" 2e #e n"kon !i
%je#e/" ,ou'i!i nji)o$" i#ku#!$".
Codine /2?. 55= je iz studija ;leQandra :ala!e počeo
emitirati redovni televizijski program. "om prilikom emitiran je
petminutni %lmski $urnal vijesti 5ritish 0ovietona, a zatim su
nastupili pjevači!a ;ngela DiQon, akrobati i plesači. :rogram se
emitirao prvo 5airdovom opremom, a onda E0&-jevom. Razlika u
kvaliteti slike bila je očita. Codine /2. 55= je slu$beno objavio
da naputa 5airdov sustav i prihvatio 0ar!oni-E0&-jev sustav od
4M !rta. 55= je emitirao program od /2?. do /22. kada je zbog
rata obustavljeno. 6akon rata, /24?. godine 55= je nastavio
emitiranje. & to prijeratnim standardom od 4M !rta koji se u
Nelikoj 5ritaniji zadr$ao sve do uvođenja :;P sustava /2?. godine
(?+M !rta).
7 9jedinjenim američkim dr$avama eksperimente s
mehaničkim televizijskim sustavom izvodi =harles Kran!is <enkins.
8n je /2+M. predstavio svoj sustav prenoenja slike be$ičnim
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 18/96
putem. &stovremeno, i u 9;D-u se već naveliko radilo na razvoju
elektronske televizje. Codine /2+. ruski emigrant Nladimir
*Jor>kin patentirao je ikonoskop, a neovisno od toga :hilo ".
KarnsJorth uspio je u laboratoriju u 9an Kran!is!u prenijetielektroničku sliku. 0eđutim *Jor>kin je bio u prednosti jer je
/2+. elektronsku skenirajuću !ijev pod imenom ikonoskop
prijavio kao patent. 5ila je to prva elektronska !ijev za bilje$enje
televizijske slike, i po mnogo čemu sr!e prve prave elektronske
kamere (0atković, /22M.,M3.). 7 estinghouseu za koji je
*Jor>kin radio, nisu imali razumijevanja za njegov izum, pa je/2+2. preao u R=;. "amo je imao punu potporu predsjednika R=;
Davida 9arnoSa koji je nekoliko godina ranije proročanski najavio
doba televizije. *Jor>kin je u R=; nastavio na usavravanju
elektronske televizije i /2M. predstavio dovreni &konoskop, prvu
elektronsku televizijsku kameru. KarnsJorth je zapravo bio prvi
koji je /2+. godine uspjeno demonstrirao prijenos televizijskog
signala koristeći !ijev vlastite izrade, ali ga je u dobivanju patenta
spriječio David 9arnoS i tvrtka R=;. KarnsJorth je, nakon
dugotrajnog spora, /2. godine ipak uspio prijaviti patent iako su
9arnoSovi odvjetni!i uporno nastojali otkupiti patentna prava.
R=; je ulagala znatne svote nov!a u razvoj televizije, a
uvođenje televizije povjereno je podru$ni!i 65=. 65= ostaje u
povijesti zabilje$ena kao prva američka mre$a koja je počela s
emitiranjem televizijskog programa. Neć /2. imali su standard
od 44/ !rte, a bili su u prednosti i zbog činjeni!e su je za R=;
radio Nladimir *Jor>kin a imali su i pravo uporabe &konoskopa i
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 19/96
drugih njegovih izuma. (0atković, /22M.,?/). 65= je /2. počela
emitirati eksperimentalni televizijski program. Redovito emitiranje
započeli su /22. godine prijenosom otvaranja 9vjetske izlo$be u
6eJ Torku. 0eđutim, uskoro je K==, 'ederalna radio-komisijazadu$ena za izdavanje li!en!ija, objavio da 65= vraća na
eksperimentalni status sve dok se ne postigne dogovor oko
tehničkog standarda. "vrtja :hil!o u vrijeme razvila je već sustav
od ?M !rta. K== osnovao je 8dbor koji je trebao odlučiti o
standardu koji će se primjenjivati u 9;D -6"9= (6ational "elevision
9>stem =ommittee). "ako je u 9;D usvojen sustav od M+M !rta,koji se i dan danas zove 6"9= sustav. Redovito emitiranje
započele su /24/. dvije američke tv mre$e G 65= i =59.
7 prvim godinama televizije, rijetki vlasni!i televizijskih
prijamnika uglavnom su gledali prijenose kon!erata i sportskih
događaja. "elevizijski programi sastojali su se od programa
prethodno snimljenog na %lmskoj tra!i ili izravnih prijenosa. 5ilo jeto tako sve do pojave magnetoskopa, uređaja koji je omogućio
odgođeno emitiranje programa snimljenog televizijskim
kamerama
*animljivo je pogledati kako je izgledao raspored emitiranja
65"-a, pridru$ene postaje televizijske mre$e 65=. :onedjeljkom
dva sata boksa u večernjem terminu, utorkom neto vie satiprograma - baseball i %lmski snimljeni programi, srijedom prijenos
teniskog meča i %lm, u četvrtak ponovno prijenos teniskog turnira,
zabavni program (Nariete) i poučno predavanje o 'otogra%ji. 7
petak %lm i prijenos teniskog turnira. 7 subotu tenis je jedini
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 20/96
program na rasporedu i to samo od /4-/ h. 7 nedjelju nema
televizijskog programa.
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 21/96
Slika 1.1.5. Po#i%est i$ra#ni& pri%enosa
6ajranija povijest televizijskog emitiranja uglavnom je vezana
uz povijest izravnih prijenosa, a od tih materijala gotovo nita nije
sačuvano. 7 Nelikoj 5ritaniji televizijski mediji koriten je za
izravne prijenose sportskih susreta. Elektroničke kamere izlazile
su na teren snimiti najpopularnije britanske sportove, kao to su
na primjer, konjičke utrke.
Neć tada uočena je prednost tog medija za prijenos velikih
događaja, događaja koji su sigurno činili vijest. #runidba Ceorgea
N&. godine /2?. jedan je od prvih događaja u povijesti snimljenih
za televiziju koje su rijetki gledatelji mogli izravno pratiti.
Nelika 5ritanija i 9;D tridesetih godina prednjačile su u
televizijskim eksperimentima, a odatle su se postupno irila
znanja u druge europske zemlje. 7natoč tome, ni Nelika 5ritanija
ni 9;D nisu prve zemlje koje su počele s emitiranjem televizijskog
programa. 6jemačka radidi'uzna organiza!ija razvila je sustav od
/3 !rta i počela emitirati program već u o$ujku /2M. godine.
Dakle, 6ijem!i su počeli emitirati + mjese!i prije 55=-ija. &stina,
u standardu ni$em od +4 !rta koji je #omisija Porda 9elsdona
de%nirala kao donju grani!u. 0eđutim, u tadanjoj Hitlerovoj
na!ističkoj 6jemačkoj, bilo je i to jedan od načina da poka$u svoju
superiornost i preteknu 5ritan!e. 8limpijske igre u 5erlinu
prenosile su dvije njemačke tvrtke G "ele'unken i Kernseh, koristeći
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 22/96
američku opremu tvrtke R=; ali i KarnsJorthove kamere. 8ba
sistema prenosila su u standardu /3 !rta, a kamere su bile
postavljene na 4 različita sportska borilita, te povezane
kablovima s mobilnim jedini!ama koje su 'unk!ionirale kaoreporta$na kola, a ona su opet bila povezana sa studijem. 7kupno
je to bilo + sata $ivog prijenosa, gledalo je oko /M. ljudi u
posebnim prostorijama, tzv. gledaoni!ama u 5erlinu i :otsdamu.
5io je to prvi televizijski prijenos sportskog događaja. 5io je to do
tog vremena najambi!iozniji televizijski projekt. &ako je i ovaj
prijenos bio u slu$bi propagandne mainerije "rečeg Rei!ha, Hitlernije imao nijedan nastup na televiziji.
7 9jedinjenim dr$avama prvi veliki prijenos realiziran je tek
godine /22. kada je televizijska mre$a 65= realizirala prijenos
9vjetskog sajma (orld Kair) u 6eJ Torku. "om prigodom izravno
je prenoeno otvorenje i govor predsjednika Kranklina Delano
Roosevelta. "om prilikom koritene su dvije mobilne ekipe koje bise mogle smatrati pretečom onog to danas nazivamo
reporta$nim kolima. <edan kamion koristio je kao odailjač kojim
se signal prenosio do Empire 9tate 5uildinga, a drugi je bio
povezan s kamerama koje su snimale govorni!u. 7 !ijelom 6eJ
Torku bilo je ukupno / televizora (0atković, /22M., ?+.)
Razvoj televizijskog medija u Europi usporio je Drugi svjetskirat. 6aime, eksperimentiranja s televizijom i tako su se događala
isključivo u tehnoloki naprednim zemljama Nelikoj 5ritaniji,
Kran!uskoj, 6jemačkoj. 7 Nelikoj 5ritaniji koja je godinama bila
prva na tom području prekid je trajao čak godina, od /22. do
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 23/96
/24?. 6jemačka je najdulje izdr$ala emitirajući televizijski
program. *a vrijeme rata, televizori su bili razmjeteni i u vojnim
bolni!ama u kojima su se oporavljali njemački ranjeni!i, u
gradovima je bilo organiizirano grupno gledanje televizije u tzv.gledaoni!ama.
"rebalo je nekoliko godina nakon &&. svjetskog rata da se Nelika
5ritanija oporavi i ponovno pokrene televizijsku proizvodnju. 7
tome je znatno zaostajala za 9jedinjenim Dr$avama. 6o početkom
pedesetih uspijevaju napraviti televizijski pothvat. /. lipnja /2M.
55= realizira najveći prijenos u njegovoj dotadanoj povijesti -televizijski prijenos krunidbe kralji!e Elizabete &&. *a prijenos je
55= koristio +M kamera - 4 kamere postavljene u estminsterskoj
opatiji i +/ kamera na pro!esijskoj ruti. :rijenos je izravno gledalo
preko ++ milijuna ljudi, a osim u Nelikoj 5ritaniji, prijenos su mogli
izravno pratiti i u 6izozemskoj, *apadnoj 6jemačkoj i Kran!uskoj.
8rganizirano je masovno gledanje prijenosa, a snimku su preuzelei američke televizijske mre$e. Kinalna televizijska snimka bila je
prebačena na %lm koji je onda proslijeđen dalje. #ako je to bilo
vrijeme bez satelita, %lmska je snimka krunidbe kralji!e Elizabete
&&. mla$nja!ima prenesena u #anadu. =59 je snimljeni %lmski
materijal razvijao u avionu, a onda su zahvaljujući kablovskoj
povezanosti, iz 0ontreala snimku preuzele i druge tv mre$e 65= i
;5=. "ako je snimku krunidbe kralji!e Elizabete &&. gledalo je 3M
milijuna ;merikana!a.
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 24/96
6akon tog događaja televizija je u Nelikoj 5ritaniji de%nitivno
postala va$nija od radija, a mnogi su 5ritan!i samo zbog nje
odlučili kupiti televizor.
Slika 1.1.6. )a*netoskop
<o je jedno tehnoloko postignuće utje!alo na jednostavniju i
je'tiniju proizvodnju vijesti. Codine /2M?. prvi put je na
na!ionalnoj konven!iji predstavljen magnetoskop tvrtke ;mpeQ. /
5io je to stroj s rotirajućim bubnjem s 4 glave koji je koristio
trake od + inča, a vrtio se brzinom od /M inča u sekundi. 7z sliku,
imao je i zvučnu traku, a pla>ba!k slike i zvuka je bio simultan. "o
je značilo da lokalne televizijske u ;meri!i nisu vie morale
izravno emitirati program koje su im prenosile "N mre$e, nego su
ga mogle emitirati kada im je najvie odgovaralo. :rva emisija
koja je emitirana s magnetoskopa bile su televizijske vijesti =59-a.
7 studenom /2M?. s magnetoskopa je emitirana emisija vijesti
Doug 8d2ards and the Ne2s. 9lijedile su godine usavravanja
magnetoskopa (9mith, /223, +-++). Codine /2?/. pojavio se
magnetoskop koji se mogao vrtjeti naprijed i natrag, prema
potrebi i zaustaviti. Codine /2?. pojavio se ED&"E=, prvi
elektronički re!order na kojem se moglo i montirati. 9vi ti uređaji
bili su veliki i nezgrapni pa su in$enjeri idućih godina intenzivnoradili na smanjivanju kamera, magnetoskopa i vrp!i za snimanje.
1 O razvoju magnetoskopa vidi Smith, Anthony: Television, An International History, O!ord "niversity #ress,1$$%., str. &'(&&.
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 25/96
0ogućnost prijenosa slike satelitom dala je jo veće
mogućnosti televizijskom mediju. Codine /2?+. 6;9; je lansirala
prvi komunika!ijski satelit )elstar , prvi koji je od samog početka
koriten i za prijenos televizijskog signala. Neć +. srpnja /2?+.prenio signal preko ;tlantika. 8vaj povijesni trenutak trebalo je
obilje$iti obraćanje predsjednika #enned>ja. 0eđutim, veza je bila
uspostavljena prije nego je započela press kon'eren!ija pa su
umjesto #enned>ja gledatelji u Europi prvo ugledali prijenos
američke bejzbolske utakmi!e. :rvi komer!ijalni komunika!ijski
satelit bio je #ntelsat , zvan i 8arl9 :ird, lansiran /2?M. godine.:omoću njega, Europa i 9jeverna ;merika upostavile su redovitu
komunika!ijsku vezu te su putem njega prenoene tele'onske,
televizijske, tele'aks in'orma!ije.
7lazak digitalne tehnologije u televizijsku proizvodnju i
emitiranje, značio je jo jednu prekretni!u. ;nalogna tehnologija
koja je u +. stoljeću omogućila razvoj televizije i televizijskihuređaja, kada je riječ o emitiranju televizijskog programa, temelji
se na 5airdovom pronalasku koji je omogućio da se zvuk i slika
pretvaraju u radiovalove koji se u eter alju odailjačem, a kasnije
i putem satelitskih tanjura i kabela. :relazak s analogne na
digitalnu tehnologiju u svim 'azama televizijskog pro!esa od
proizvodnje do emitiranje, prekretni!a je u razvoju medija, a jo
nije izvjesno gdje će nas odvesti.
Digitalna tehnologija pretvara zvuk i sliku u brojčani oblik, slika
je kvalitetnija s manje smetnji. 8no to će zasigurno najvie
utje!ati na promjene onog to gledamo je mogućnost
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 26/96
interaktivnosti i multipli!iranja kanala koji će se moći gledati, a
koji sa sobom donose i borbu za gledatelje. Digitalna televizija
omogućuje kvalitetniji prijam slike, bez ikakvih izobličenja,
reAeksija, a komprimiranjem signala omogućuje se da se na jednoj 'rekven!iji mo$e emitirati vie kanala. Digitaliza!ija je
omogućila da televizijski program gledamo sada i bilo gdje ,
a mogućnost interaktivnosti i 'ragmenta!ije programa utječe i na
to kako se rade vijesti i na koji način se njima privlače gledatelji.
6ove tehnoloke mogućnosti zasigurno mijenjaju i gledateljev
odnos prema televizijskom programu. *a gledanje programadanas vie uopće nije nu$an televizor. Cledatelji televizijske vijesti
gledaju na plazmama, kompjutoru, mobitelu, i:odu, bilo gdje i bilo
kada. Nrijeme u kojem se obitelj okupljala pred televizorom da bi
se pogledao Dnevnik, polako postaje prolosti.
Slika 1.1.). Po*led ( po#i%est tele#i$i%ski& #i%esti
Informativne emisije - počeci na američkim TV mrežama
*a vrijeme Drugog svjetskog rata televizijski medij razvijao se
najbr$e u 9jedinjenim Dr$avama. 7 to vrijeme vlasnika televizora
bilo je vrlo malo pa je i to razlog to se o televiziji nije razmiljalo
kao o sredstvu za prijenos in'orma!ija. "o je razdoblje domina!ije
radija, a u kinima su se emitirali %lmski $urnali. De%nitivnorođenje televizije kao najmoćnijeg medija dogodilo se u ;meri!i
nakon Drugoga svjetskog rata. Codine /24M. u 9;D-u tri
televizijske mre$e prenosile su tradi!ionalnu baseball utakmi!u
između mornari!e i vojske.
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 27/96
Codine /24?. u ;meri!i bilo je televizijskih prijamnika 4
"N mre$e (;5=, 65=, =59 i Du 0ont) nudile su ukupno / sati
programa, i to uglavnom u prime timeu, u najgledanijem terminu.
8d sportskih prijenosa najpopularniji su bili prijenosi boksačkihmečeva.
7 9jedinjenim Dr$avama, razdoblje između /24?. do /243.
obilje$io je potroački boom. &z čarapa se vadi uteđevina
prikupljena za vrijeme rata. 6akon godina krize i odri!anja
;merikan!i kupuju kuće, automobile, televizore. Dok je /24?. u
;meri!i bilo tisuća televizijskih prijamnika, samo /243. prodanoih je gotovo milijun. "rideset televizijskih postaja emitira program
u /M saveznih dr$ava. *a razliku od Nelike 5ritanije u kojoj se
televizija od početka razvija kao javni servis, u 9;D-u četrdesetih
godina rađa se komer!ijalna televizija, a 4 televizijske mre$e
(=59, 65=, ;5=, Du 0ont+) bore se za gledatelje. #omisija
zadu$ena za izdavanje li!en!ija (K==) već je /24?. izdala čak +4li!en!ije novim televizijskim postajama. 7 agen!ijama za
oglaavanje otvaraju se 8djeli za televizijske reklame koje prodaju
televizijsko vrijeme. :rogram postaje sve bogatiji, a mnoge
emisije radijskog programa sele se na televiziju. :rva in'ormativna
emisija televizijskih vijesti pojavila se na =59-u /24?. godine 7
početku se emitiraju četvrtkom, petkom i subotom. Nijesti 3:;
)elevision Ne2s trajale su /M minuta, a mogle su se vidjeti jedino
u 6eJ Torku. "adanje subotnje vijesti poistovjećuju se s
Douglasom EdJardsom, prvim poznatim radijskim novinarem koji
& *u +ont je televizijska mrea nazvana prema osniva-u *u +ontu koji je eksperimentirao s televizijom jo &'(ihgodina. /odine 1$06. *u +ont ima tri postaje 2ashington, #ittsurgh i 4e ork7
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 28/96
je s radija preao na televiziju. "ada je pronađena 'ormula
američkih vijesti po kojoj je za televizijski medij va$na
personalnost voditelja, tzv. anchora, sidraa emisije. 8sobnost
voditelja time postaje bitna odredni!a televizijskih vijesti u;meri!i pa Douglas EdJards ubrzo počinje voditi i vijesti
četvrtkom. 6aime, različita uloga koja je dana voditelju u ;meri!i i
u Europi, jedno je od va$nih obilje$ja koje je utje!alo i na
različitosti u razvoju $anra televizijskih vijesti. Druga osobitost
vezana je uz komer!ijalnu stranu. 7 Nelikoj 5ritaniji in'ormativni
televizijski program razvijao pod okriljem 55=-ja koji je jo /2+?.de%niran kao javna korpora!ija, u 9jedinjenim Dr$avama zakoni
tr$ita utje!ali su na razvoj televizije i ona se otpočetka razvija
kao komer!ijalna pa je to jo jedna posebna odredni!a televizije u
;meri!i. ;meričke vijesti na početku svog razvoja imale su i svoje
sponzore. "ako na primjer, ubrzo nakon =59-a, s vijestima starta
65=-ov program 3amel Ne2s 3aravan, koji je vodio <ohn =ameron
9Ja>ze, a sponzor emisije je poznati proizvođač !igareta =amel.
"ih se godina televizija razvija munjevito na svim područjima. 7
televizijskom mediju okuavaju se poznati novinari iz tiska i radija.
"ako je, na primjer, kolumnist njujorkog lista Dail9 Ne2s Ed
9ullivan domaćin talk shoJa i postat će jedna od legendi američke
televizije. 9 radija se na televiziju sele gotovo sve uspjene
emisije i $anrovi, a otkrivaju se i novi, spe!i%čno televizijski
$anrovi. /242. emitirana je prva kriminalistička serija, a zatim i
prva Jestern serija (%apalong 3assid9 ). 5ilo je to zlatno doba
televizijske drame iako je njihova proizvodnja za dananje
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 29/96
pojmove nezamisliva. 9vaka epizoda prikazivala se uživo iz
jednostavnog razloga to u to vrijeme nije bilo magnetoskopa,
uređaja za snimanje elektroničke slike i odgođeno emitiranje. &
kultna serija # love uc9 koja se emitirala punih + godina, snimalase studijski s tri kamere i prenosila izravno.
&zravno prenoenje televizijskog programa spe!i%čnostt je
televizijskog medija, pa se trenutačnost, istodobnost i
pravodobnost navode kao bitne značajke televizije. (0!1ueen,
+/+3) 7pravo je ta odredni!a medija iznjedrila brojne
televizijske $anrove, izdvajajući kao izrazito va$an televizijski $anrtelevizijske vijesti, te ostale u$ivo prenoene in'ormativne
emisije te prijenose događaja koji sadr$e bitno in'ormativnu
'unk!iju.
Danas i one emisije koje se snimaju unaprijed nastoje ostvariti
dojam prijenosa u$ivo kako bi se proizveo dojam da se to to
gledamo događa ba sada. #ao primjer mo$emo navesti kvizove<ilijunaša ili =edan protiv sto ili in'ormativnu emisiju atinicu. "o
su na primjer, emisije koje se snimaju unaprijed, ali se su
realizirane tako da u svojoj izvedbi, kod gledatelja namjerno
ostavljaju dojam da se prenose izravno.
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 30/96
Ekspanzija informativnih programa
0oć televizije kao medija kojim se mo$e prenijeti poruka
velikom broju prostorno rasutih pojedina!a, prvi su u 9jedinjenim
Dr$avama počeli shvaćati političari. "ako su na primjer /243. i
Demokratska i Republikanska stranka odr$ale konven!iju u
:hiladelphiji. 6aime, :hiladelphia je već tada imala televizijsku
postaju koja je koaksijalnim kabelom bila povezana sa svim većim
gradovima u istočnom dijelu 9;D-a.
Codine /2M/. televizijska slika prvi je put stigla do obala
:a!i%ka - iz 9an Kran!is!a je prenosila govor predsjednika
"rumana na mirovnoj kon'eren!iji s <apanom.
:edesete godine u ;meri!i prate nastojanja antikomunističke
desni!e da utječe na programsku i kadrovsku politiku televizijskih
mre$a. 0akartistički re$im otkrivao je komuniste u svim
s'erama javnog $ivota i zabranjivao im rad. 3rveni su pronala$eni
i u Holl>Joodu i na 5roadJa>u, izvlačili se dosjei, javno optu$ivali.
6a red je dola i televizija. Codine /2M. izlazi publika!ija =rveni
kanali &zvjetaj o komunističkom utje!aju na radio i televiziju
(Dohert>, +.), koja se uglavnom sastojala od popisa sto
pedeset gluma!a i ostalih televizijskih djelatnika s navodnim
vezama s ljevi!om. "ako je počela dekada političkih !rnih lista na
američkim televizijskim mre$ama. 6epo$eljni glum!i moraju
napustiti "N serije, a drugi ih naputaju zbog protesta prema
postojanju takvih lista. & u takvu ozračju jedno veliko novinarsko
ime EdJard R. 0urroJ (/23-/2?M) vodi borbu protiv takve
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 31/96
politike i takva re$ima. @ini se da je zahvaljujući njegovu
anga$manu i nizu kritičkih emisija pod nazivom ;ee it no2, 9enat
ukinuo #omisiju za protuameričku djelatnost koju je osnovao
<oseph 0!=arth>, a koja je stajala iza tih listi. 8 toj borbi zaslobodu izraza u američkim medijimCodine +M. snimljen je i %lm
pod nazivom Paku noć i sretno koji je re$irao Ceorge =loone>.
7logu EdJarda R. 0urroJa u %lmu glumi David 9traitharn, a
Ceorge =loone> pojavljuje se u ulozi produ!enta emisije.
"elevizijski novinar čiji se utje!aj u ;meri!i mo$e usporediti s
EdJardom 0urroJom je alter =ronkite (/2/?-+2). alter=ronkite počinje televizijsku karijeru /2M/. godine. 6jegova se
slava u američkim razmjerima mo$e usporediti sa slavom
američkih zvijezda. 8d /2M/. do /2?+. alter =ronkite je voditelj
=59-ova nedjeljnog sa$etka, a godine /2?+. preuzeo je vođenje
=59-ove sredinje in'ormativne emisije 3:; 8vening Ne2s koju je
uređivao i vodio + godina. & danas se smatra da je alter=ronkite bio najutje!ajniji novinar u povijesti američke televizije.
5io je protivnik američkog anga$iranja u Nijetnamskom ratu pa je i
njegovo stajalite pridonijelo da je javno mnijenje sve vie
zahtijevalo prekid rada i povlačenje ;merikana!a iz Nijetnama.
6aime, dok su pravila novinarske pro'esije tra$ila objektivnost u
izvjetavanju, osobe poput =ronkita imale su pravo na iznoenje
svojih stajalita. 9 njim je de%nitivno počela era koju je označila
liberalna orijenta!ija u sredinjim na!ionalnim vijestima. Dijelom
je =ronkiteovu golemom utje!aju na američku javnost pogodovalo
i ozračje koje je donio <ohn K. #enned>. 6aime, u to vrijeme
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 32/96
;merikan!i pokazuju izrazito zanimanje za televizijski program, a
prije svega za in'ormativni program. #enned> je znao koristiti
medij pa su ga u javnosti nazivali i prvim televizijskim
predsjednikom.
:rema tumačenju svih stručnjaka, televizijski prijenos
predsjedničke debate 6iQona i #enned>ja donio je #enned>ju
odlučujuću prednost u broju glasova na izborima. *animljivo je da
su sluatelji radijskog prijenosa debate dali prednost 6iQonu, a
televizijski gledatelji #enned>ju. #enned> je u pravom smislu znao
iskoristiti televizijski medij i bio je toga izrazito svjestan. 7njegovu mandatu američka televizija je prvi put počela redovito
prenositi predsjednikove press kon'eren!ije. 9nimke tih tiskovnih
kon'eren!ija i dan danas svjedoče koliko je #enned> bio vjet u
prezentiranju vlastita lika.
9ve do #enned>jeve ere nije se moglo zamisliti da emisija
vijesti traje vie od /M minuta. "N postaje odbijale su određenojtemi posvetiti vie od jedne minute iz straha da bi svako
prekoračenje bilo dosadno.
:očetkom ezdesetih, ba za vrijeme #enned>jeva
predsjednikovanja, sredinja emisija vijesti na američkim "N
mre$ama produljena je s /M na minuta. 7 to vrijeme i
menad$ment počinje shvaćati da su vijesti zr!alo "N mre$e te dasu upravo vijesti te koje mogu privući gledatelja da odabere kanal
jedne od "N mre$a. & ne samo to, potreba da se pojedinim
vijestima da vie prostora te objasni i analizira, utje!ala je na
pojavu in'ormativnih magazina tzv. programa aktualnosti >current
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 33/96
a0airs program1. <edan od najpoznatijih magazina u 9;D-u ?'
minutes nastao je na tragovima već spomenute američke emisije
;ee it no2. &stra$ivački magazin ?' <inutes prikazuje se na =59-u
neprekidno od /2?3. godine.
Slika 1.1.%. Tele#i$i%ske #i%esti ( Veliko% +ritani%i
Od lmskih žurnala do televizijskih vijesti
9ve do pojave magnetoskopa, unatoč koritenju elektroničkih
kamera za izravne prijenose bilo je uobičajeno da se događaji
snimaju %lmskim kamerama i kasnije reprodu!iraju. =ijela
pro!edura razvijanja %lma trajala je mnogo du$e, svaki je %lm
morao na razvijanje u laboratorij, a onda se tek montirao i
pripremio za emitiranje. 0noge zemlje imale su tradi!iju
proizvodnje %lmskih $urnala koji su se emitirale u kino
dvoranama, pa su se tako i u Hrvatskoj, u kinima a kasnije i na
televiziji prikazivale @ilmske novosti. 7 televizijski razvijenijim
zemljama, nakon && svjetskog rata proizvodnju %lmskih $urnala
preuzimale su televizijske kuće.. Da bi upotpuno kvalitetu svog
programa koju su uglavnom činili izravni prijenosi iz ;leQandra
:ala!e studija, 55= je osnovao odjel koji je proizvodio priloge na
%lmu. Lurnali su sadr$avali in'orma!ije o aktualnim događajima, a
trajanje priloga bilo je dulje nego u kino $urnalu. Kilmskomkamerom snimali su pratili su političke događaje, ali i nesreće,
po$are, poplave. 7 monta$i se dodavao popratni tekst, nara!ija
spikera, 7kupno trajanje jednog 55=-ijevog bilo je /M minuta. 55=
je $urnale redovito proizvodio i emitirao od /243-/2M4. godine.
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 34/96
6akon /2M. kada je, nakon televizijskog prijenosa krunidbe
kralji!e Elizabete, televizija de%nitivno priznata kao najjači medij,
pokazala se potreba za dnevnom in'ormativnom emisijom. 8djel
vijesti (Ne2s Division) koji je do tada proizvodio samo radijskevijesti, pod svoje okrilje uzima 8djel $urnala (Ne2sreel1 i tako
nastaje velika redak!ija koja će /2M4. proizvesti i prvu dnevnu
in'ormativnu emisiju koja je nazvana Ne2s and Ne2sreel koja se
izravno emitirala, tj. spiker je izravno čitao vijesti to mu je
pru$alo mogućnost da objavi najnoviju in'orma!iju.
"elevizijske vijesti 55=-ija tog vremena bile su podvrgnutestrogim pravilima koja su vrijedila i za radijske vijesti. 9adr$aj
vijesti bio je uglavnom posvećen međunarodnim i domaćim
zbivanjima. 8sim izvjetavanja o događajima u 7jedinjenom
#raljevstvu i zemljama =ommonJealtha, bilo je i dosta vijesti iz
9jedinjenih Dr$ava, prevladavale su unutarnjopolitičke i
gospodarstvene teme, novosti u knji$evnosti, umjetnosti,znanosti, a posebno su se redovito pratile aktivnosti kraljevske
obitelji. 9matralo se da duhovitim i laganim pričama nije mjesto u
vijestima, a strogo je bila zabranjena upotreba slikovitih pridjeva
(9!hlesinger, /23). Dakle, ako vijesti promatramo u podjeli na
tzv. hard ne2s i sot ne2s, mo$e se reći da su prevladavale
tvrde (hard ne2s), udarne vijesti s ozbiljnijim sadr$ajem.
&nzistiralo se na stopostotnoj točnosti in'orma!ija. 0eđutim,
inzistiranje da svaka vijest mora imati i slu$benu potvrdu ili
potvrdu neke agen!ije, katkad je dovodila do apsurda. @ak i u
situa!ijama kada su 55=-jevi reporteri bili svjedo!i događaja, a
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 35/96
događaj je bio snimljen kamerom, vijest se nije smjela objaviti
prije nego to je potvrde agen!ije (0!1ueen, +//).
9lika je u to vrijeme uglavnom slu$ila za pokrivanje teksta koji
je čitao spiker ili čitač vijesti (ne2sreader1.Nijesti pod nazivom
Ne2s and Ne2sreel emitirale su se iz londonskog studija
;leQandra :ala!e, a čitao bi ih Ri!hard 5aker. &male su
prepoznatljivu pi!u na kojoj se vidio 6elsonov stup, a najavljivao
bi ih Ri!hard 5aker poznatom rečeni!om 8vo je ilustrirani
sa$etak vijesti, popraćen najnovijim snimkama događaja iz zemlje
i svijeta. (%ere is an illustrated summar9 o the ne2s. #t 2ill e
ollo2ed 9 the latest flm o events and happenings at home and
aroad."1.
7 55=-jevoj emisiji vijesti u početku se, u kadru, nije mogao
vidjeti najavljivač vijesti. Pi!a čitača vijesti nisu se pokazivala jer
je 55= smatrao da to ugro$ava dojam nepristranosti. 9ve vijesti
bile su u potpunosti ilustrirane slikom, a ako pokretnih slika nijebilo, stavljala se zemljopisna karta ili 'otogra%ja..
:rve 55=-jeve ilustrirane vijesti koje su pokazale voditelja
emitirane su 4. rujna /2MM., samo /3 dana prije početka
emitiranja vijesti &"6-a. :rvi voditelji bili su Ri!hard 5aker i
#enneth #endall. 6o, bilo je to daleko od američkog stila stavljanja
voditelja u prvi plan jer voditelji 55=-jevih vijesti nisu bilipredstavljeni, a vidjeli su se samo na početku, za vrijeme čitanja
najava glavnih vijesti.
Televizijske vijesti !-ja - odstupanje od strogih pravila
3 889 elevision 4es ; 4esreel, 5. srpnja 1$50., .apts.uk<spe=i!i=).htm
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 36/96
55= je počeo mijenjati stil svojih vijesti pod utje!ajem
konkuren!ije, komer!ijalne televizije. &"N je prva komer!ijalna
televizija u Europi. :od svojim okriljem &"N je osnovao i servis
televizijskih vijesti &"6 (&ndependent "elevision 6eJs) koji je $elioizgraditi prepoznatljivi stil. :reuzevi iskustva američkih vijesti,
prije svega ;5=-a i =59-a, &"6 je promovirao osobnost voditelja i
prihvaćala se tvrdnja da vijesti mogu privući gledatelje ako se
istaknu i neki spe!i%čno televizijski elementi vijesti. 7 &"6-ovim
vijestima česta su javljanja reportera s mjesta događaja, njeguje
se agresivni stil intervjua, sastavni dio emisije su i tzv. topleljudske priče. "ada se u Nelikoj 5ritaniji prvi put uvodi termin
ne2scaster - izvođač vijesti, to je najsličnije terminu anchor koji
se koristi u 9;D-u. Robin Da>, poznati ne2scaster &"6-ovih vijesti,
smatrao je da je voditelj treba postati poznat gledateljima, jer uz
pro'esionalni pristup i anga$iranost, voditelj povećava zanimanje
gledatelja za vijesti. 7pravo se Robin Da> proslavio intervjuima u
kojima nije tedio ni e'ove dr$ava. :renerazio je !ijelu javnost
kada je u vrijeme zategnutih odnosa između Nelike 5ritanije i
Egipta /2M. godine, upitao egipatskoga predsjednika 6asera
hoće li priznati pravo &zraela na postojanje. 6aser mu je spočitnuo
da donosi napreča! zaključke, a Da> je otro odgovorio 6e, ja
postavljam pitanje.. 5ilo je to, u to vrijeme, doista neuobičajeno.
Danas je u Nelikoj 5ritaniji takav stil intervjua uobičajen. :oznati
televizijski voditelj 55=-ja <erem> :aQman /22. u emisiji
Ne2snight, /+ je puta ministru unutarnjih poslova 0i!haelu
HoJardu postavio isto pitanje.4 "aj intervju smatra se jednim od0 http:<<nes.=.=o.uk<1<hi<programmes<nesnight<nesnight&5<01%&56$.stm
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 37/96
naj$ećih televizijskih intervjua i moguće ga je vidjeti na 55=-
jevim internetskim strani!ama. 0nogi su tada predviđali da će taj
intervju poljuljati političku karijeru 0i!haela HoJarda, međutim to
se nije dogodilo. &z takvog načina intervjuiranja iznjedrio se i jednaod podvrsta talk shoJa, tzv. intervju jedan na jedan za to je
primjer u Nelikoj 5ritaniji politički talk shoJ %ard )alk , a u
Hrvatskoj 6edjeljom u +.
7 povijesti "elevizije *agreb također bilo je novinarskih li!a s
ekrana koje je publika pamtila po njihovoj osobnosti. &van Hetri!h
bio je, kako se spiker, voditelj prvog Dnevnika koji je emitiran+2.U& /2M?. godine, drugog dana eksperimentalnog programa
"elevizije *agreb. u kojem su Dnevnik počeli voditi novinari tj.
uredni!i počelo je s emitiranjem /2., a prvi voditelji bili su
8brad #osova!, Ceza 9tantić i Nladimir Kučija. 9pikeri poput
Cordane 5onetti koji su se pojavljivali u in'ormativnim emisijama
=učer danas sutraA
i kasnije u Dnevniku?
stekli su velikupopularnost među gledateljima. <edan od novinara koji je obilje$io
pionirsko vrijeme "elevizije *agreb bio je *vonko Peti!a poznat po
prvim satelitskim javljanjima, prijenosima astronautskih misija,
:rakog proljeća i okupa!ije @ehoslovačke, vanjskopolitičkim
analizama i komentarima o bliskoistočnom sukobu. *vonko Peti!a
bio je jedna od najpopularnijih političkih novinara druge polovi!e
?-ih i sedamdesetih godina. Neliki iskorak čini i pokretanjem
5 Jučer danas sutra prva je dnevno in!ormativna emsija koju je redovito proizvodila elevizija >agre? rvi puta jeemitirana u listopadu 1$63. kao tjedni pregled zivanja, od listopada 1$60. pretvorena je u dnevnu in!ormativnuemisiju koja se emitirala u ranom ve-ernjem i kasnom ve-ernjem terminu.6 Od uspostavljanja zajedni-kog programa @(a 1$5$., redovito emitiranje Dnevnika preuzela je elevizija8eograd. Od sije-nja 1$6). po-inje proizvoditi svoj Dnevnik utorkom, a od 1$6%. godine svakodnevno. Od 1$)3.godine po-eo se prakti=irati voditeljski tip sredinje emisije.
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 38/96
dokumentarno-magazinskih emisija (!urrent aSairs) od kojih je
najzapamćenija emisija ;top (/2?2-/2?). 9til *vonka Peti!e bio
je prepoznatljiv, a komentari imali veliki utje!aj na gledatelje.
6jegove odjave u emisijama obavezno su zavravale pozdravomHvala na pa$nji. Noditeljski tip emisja Dnevnik u kojem su
Dnevnik počeli voditi novinari tj. uredni!i počelo je s emitiranjem
/2., a prvi voditelji bili su 8brad #osova!, Ceza 9tantić i
Nladimir Kučija. :o osobnom pristupu vođenju Dnevnika gledatelji
pamte 0iroslava Pilića (/24-/23), kojeg se pamti i po tome to
je prvi u studio Dnevnika donio mrkvu i povrće s tr$ni!e i na tajnačin ilustrirao rast !ijena. #rajem osamdsetih pro%lirao se i stil
tzv. "rećeg Dnevnika koji se emitirao u kasnijim večernjim
satima poslije ++ h. <edna od uredni!a koja je dala pečat "rećem
Dnevniku bila je 0irjana Rakić koja je kao vanjskopolitička
novinarka toj emisiji dala međunarodni iht koji se prepoznavao
po dinamičnoj i zanimljivoj obradi vijesti i tema iz svijeta.
Slika 1.1.$. )o, tele#i$i%ske slike
Drutvena 'unk!ija televizije i njezin utje!aj na javnost i javno
mnijenje prije svega se mogu promatrati kroz utje!aj koje je imalo
televizijsko prenoenje nekih događaja na televiziji, prije svega u
televizijskim vijestima. #roz prizmu moći televizijske slikemoguće je proučavati kampanju za ljudska prava početkom
ezdesetih godina u 9;D te donoenje *akona o građanskim
pravima /2?4., kojim su ;'roamerikan!i /2?M. dobili pravo glasa.
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 39/96
&ako je za te liberalne zakone, zasluge mogu pripisati i
predsjedniku <ohnsonu, nije mogao rijeiti jednu drugu krizu koju
je naslijedio od svojih prethodnika G rat u Nijetnamu. ; na njegovu
odluku da se vie ne kandidira za drugi predsjednički mandatutje!ale su porazne ankete prije izbora na koje je utje!ala, između
ostalog, i moć televizijske slike.
Codine /2?M. na televiziji su prikazane i snimke iz Nijetnama
koje američke marin!e nisu predstavile u najboljem svjetlu. #ada
je /2?M. =59 u vijestima slikom posvjedočio kako američki marin!i
pale sela i ubijaju !ivile, predsjednik P>ndon <ohnson ljutito jenazvao predsjednika =59-a i !ijelu televizijsku mre$u proglasio
izdajničkom.
7 godini u kojoj je ubijen !rnački vođa 0artin Puther #ing,
ubijen demokratski kandidat za predstojeće izbore Robert
#enned>, odr$ala se /2?3. u =hi!agu #onven!ija Demokratske
stranke. #onven!iju su pratili antiratni prosvjedi koji suistovremeno bili i podrka anti-ratnoj opozi!iji u samoj stran!i.
@ikaka poli!ija intervenirala je silom i vie slučajeva prekoračila
ovlatenja. 9ve su to bilje$ile televizijske kamere, američke tv
mre$e prenosile u$ivo, a prosvjedni!i, svjesni kamera oko sebe,
skandirali "he hole orld is Jat!hingV (=ijeli svijet nas
gledaV) (Citlin, +.). "odd Citlin, i sam sudionik studentskihprosvjeda, u istoimenoj knjizi govori o političkim previranjima ?-
ih i ulozi medija koji su u početku ignorirali studentske prosvjede,
) http:<<.museum.tv<ar=hives<etv<B<htmlB<vietnamonte<vietnamonte.htm
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 40/96
a onda u njima otkrili medijsku robu, a od nekih sudionika
prosvjeda učinili televizijske zvijezde otuđivi ih od baze.
7 Europi takiođer ima primjera za koje se mo$e reći da je
televizija odigrala va$nu ulogu u razvoju demokra!ije. :rako
proljeće iz /2?3. jedan je od primjera kada su se dr$avni radio i
televizija nali u ulozi glasa naroda i demokratske javnosti. <edan
od razloga sovjetske vojne interven!ije /2?3. u tadanjoj
komunističkoj @ehoslovačkoj bilo je i to to je, za tadanje
pojmove, liberalni re$im ukinuo !enzuru na televiziji. 5ivi direktor
@eke televizije &vo 0athe3 konstatira da su, u pokuaju dijelanaroda da re'ormira rigidni, birokratski, komunistički sistem,
mediji, uključujući i televiziju, sudjelovali u otvaranju javne
rasprave o najva$nijim pitanjima prethodnog komunističkog
re$ima. "elevizija je igrala kru!ijalnu ulogu jačanja narodnog duha
i otpora, sve do sovjetske invazije, kolovoza /2?3. godine.
(Neljanovski, +M./2?.). :oslije guenja :rakog proljeća medijisu bili izrazito kontrolirani od vlasti. 6i izrazita !enzura nije zatrla
otpor koji je !ijelo vrijeme ipak tinjao. &skra se zapalila ponovno,
dvadeset i jednu godinu poslije, u vrijeme 5arunaste revolu!ije
/232. godine. "ada je televizija izravno prenosila masovne
prosvjede u glavnim gradovima @ehoslovačke. 8vaj primjer
djelovanja medija koji prepoznaje sebe kao glas najire javnosti,
koji otkazuje poslunost nedemokratskoj vlasti, primjer je koji
zaslu$uje posebno proučavanje, ka$e u svojoj opse$noj knjizi o
javnoj televiziji Rade Neljanovski (+M./2.), te dodaje da je
% Cvo +athe io je direktor Deke televizije 1$$3.(1$$%.7? u tom razdolju zailjeena su znatna ulaganja utehnologiju i zaavne programe te relativno male promjene u in!ormativnom programu.
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 41/96
slučaj čehoslovačke radio-televizije utoliko zanimljiviji zato to se
kosi s pro'esionalnim pravilom da mediji ne trebaju zastupati neku
od strana u političkim borbama i to je poslije takvih djelovanja
medije obično teko vratiti u kolosijek objektivnosti inepristranosti.
:rimjer @eke televizije za nas je vrlo zanimljiv jer je u toj
zemlji moć televizijske slike vie puta utje!ala na razvoj političkih
događaja u toj zemlji. 6akon /2?3. i /232. vrlo sličan s!enarij
ponovio se u prosvjedima krajem +. i početkom +/. godine.
:otkraj devedesetih Nijeće za radio i televiziju postavlja novoga
direktora televizije <iWXja Hodača. 6eki njegov dolazak na čelo
@eke televizije i dan danas tumače pokuajima restrukturiranja
javne televizije, a drugi stavljanjem televizije pod izravnu apu
politike. & dan danas događaji koji su slijedili predmet su polemika
i gotovo !rno-bijelih interpreta!ija. 9mjene i imenovanja novih
čelnika, pogotovo nove uredni!e &n'ormativnog programa,izazvalo je nezadovoljstvo zaposlenih koje je kulminiralo i dovelo
početkom +/. do sveopćeg trajka zaposlenih na televiziji koji
su predvodili novinari i zaposleni!i &n'ormativnog programa. :iući
o tom događaju, <an @ulik u knjizi 0ediji u Europi (+4.) ka$e
da su zaposleni!i @eke televizije izmanipulirali javnost :obunjeni
zaposleni!i počeli su emitirati izvjetaje s velikim emo!ionalnimnabojem, zauzeli su televizijske ekrane za svoje vlastite interese.
:ovezani s oporbenom strankom iskoristili su nezadovoljstvo
građana trenutačnom Nladom i izveli 3. građana na
prosvjede na uli!ama :raga protiv navodnih pokuaja da se slomi
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 42/96
neovisnost @eke televizije. (@ulik, +4.M). 7skoro su ekrani
ipak stavljeni pod kontrolu, a na njima su se emitirali telopi s
priopćenjima. ; na uli!ama, na ekranima su se emitirale vijesti
koje su proizvodili novinari zabarikadirani u zgradi televizije.Crađani su u velikoj većini poduprli prosvjednike, a snimke koje su
se prenijele irom svijeta pridonijele su naklonosti inozemne
javnosti. Nećina tekstova o ovom događaju danas ipak govori kao
o arhetipu politiziranog upravljanja javnom televizijom.2 Hodač je
na kraju dao ostavku, a :arlament je pod pritiskom javnosti
promijenio način imenovanja Nijeća koje imenuje glavnogdirektora. &ako to samo po sebi ne jamči neovisnost, uvedena je
prin!ip prema kojem se članovi Nijeća biraju iz udruga !ivilnog
drutva.
Slika 1.1.1'. Ja#na tele#i$i%a na (dar( komerci%ali$aci%e
:rvi direktor 55=-ja 9ir <ohn Reith jo je /2+M. ustvrdio da jeuloga javnog servisa obrazovati, zabavljati i in'ormirati na
prin!ipima nepristranosti i ravnote$e. Reithov naputak uao je u
sve dokumente 55=-ja, ali naao je mjesto i u zakonima mnogih
javnih televizija u Europi, pa tako i u programskim načelima HR"-
a./ "a opća načela valjana su, ali se poimanje kako obrazovati,
zabaviti i in'ormirati mijenjalo, kao to su se mijenjao i izbortelevizijskih emisija u rasporedu emitiranja, te njihova izvedba na
ekranu. 6a promjene su zasigurno utje!ale i političke, ekonomske
i drutvene prilike, ali i razvoj tehnologije.$ elevizija u Europi, zakonodavstvo, javne politke i neovisnost, >agre, Cnstitut Otvoreno drutvo, &''5.1' Bidi Programska načela i obveze, >akon o F(u, &''3. godine
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 43/96
Nrlo otra konkuren!ija komer!ijalnih televizija dovela je javne
televizije u borbu za opstanak. :ritisak komer!ijalnih televizija, a u
posljednji godina i &nterneta, prisilio je javne televizije da krenu u
borbu za gledatelje. :red javnom televizijom je izazov daproizvedu gledane programe koji su kvalitetni i kvalitetne
programe koji su gledani. #onkuren!ija prisiljava javni servis da
svoje sadr$aje sve vie komer!ijalizira, s druge strane opasnost
predstavlja i zbog tehnolokih promjena, sve 'ragmentiranije
tr$ite i sve manja gledanost pojedinačnih kanala. "elevizijskom
programu sve vie konkuriraju i internet portali koji, svojim videosadr$ajima, televiziji i novinama preotimaju dio publike.
7 nedavnoj povijesti javne televizije, u doba deregula!ije i
pojave komer!ijalnih televizija u *apadnoj Europi, javne televizije
već su se suočavale s opasnoću gubitka gledatelja. 6iz je
primjera zemalja da je javna televizija unatoč velikoj konkuren!iji,
zadr$ala primat i prije svega kredibilitet.7 Nelikoj 5ritaniji, duopol javne i komer!ijalne televizije, postoji
od /2MM. godine. <avna televizija s najduljom tradi!ijom, 55=,
stalno se nalazi pred novim izazovima kako sačuvati nepristranost
i ravnote$u, dva ključna prin!ipa 55=-jeva izvjetavanja. "ijekom
vladavine konzervativa!a u Nelikoj 5ritaniji (/22-/22) bilo je
pokuaja da se 55=-iju nametne politička kontrola. <edan odrijetkih trenutaka kada se Nlada izravno umijeala u rad 55=-ja
bila je Kalklandska kriza (/23+). Nlada 0argharet "hat!her uvela
je vojnu !enzuru vijesti, a bilo je zabranjeno praviti intervjue s
obiteljima poginulih vojnika. 7natoč tome, 55=-jevi novinari nisu
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 44/96
htjeli rabiti izraze kao to su nai, naa vojska, neprijatelj, već su
upotrebljavali izraze kao to su britanske trupe, argentinske
snage. (0atković, /22M./34)
7 6jemačkoj dva javna kanala, ;RD i *DK//, godinama su dr$ali
prevlast po gledanosti svojih in'ormativnih emisija iako je glavni
konkurent R"P ulo$io znatan nova! upravo u &n'ormativni
program. "o ne znači da se emisije vijesti javnih televizija nisu
promijenile pojavom komer!ijalnih kanala vijesti komer!ijalnih
televizija. :rije svega, usmjerile su ih da vie razmiljaju i o načinu
kako na televizijski zanimljiv način obraditi temu. 0eđutim, kadase glavna in'ormativna emisija *DK-a %eute počela intenzivno
komer!ijalizirati i juriti za atraktivnim sadr$ajima, izgubili su
gledatelje, pa je prvi put R"P pretekao po gledanosti in'ormativne
programe *DK-a. *animljiv primjer televizijskih vijesti koje neki
kritičari proglaavaju zastarjelim je ;RD-ova sredinja
in'ormativna emisija. 6aime, u ;RD-ovoj emisiji )ageschau i daljepostoje spikeri koji čitaju vijesti i in'orma!ije i u prezentiranju
vijesti nema ničega osobnog. 6o ;RD-ov )ageschau po broju
gledatelja jo je uvijek najgledaniji u 6jemačkoj. 6aime, velik dio
gledatelja u 6jemačkoj vjeruje ba takvim vijestima.
#ada je riječ o televizijskom programu, ;RD i *DK imaju
zabranu međusobne konkuren!ije i obvezu kompatibilnosti. 7
11 @avna televizija u 4jema-koj, za razliku od drugih europskih zemalja, ustrojena je na reginalnom na-elu. Strah odmoguGeg ponovnog ujanja na=izma, uzrok su to savezni=i nakon CC svjetskog rata, nisu dozvolili da se =entraliziraradiodi!uzni sustav i da radijski i televizijski program ude pod nadzorom jednog sredita, pa je uvedende=entralizirani model prema kojem je radiodi!uzija stavljena u nadlenost saveznih zemalja. ako je A* osnovan1$5'. godine kao zajedni=a $ javnih radiotelevizijskih poduzeGa, a nakon ujedinjenja 4jema-ke pridodana su mu jodva. *rugi kanal javne televizije >*H7 osnovan 1$61. po ustroju je lii europskom modelu jer iz jednog grada+ainza7 emitira in!ormativni program za =ijelo podru-je 4jema-ke.
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 45/96
praksi to izgleda tako da svoje udarne televizijske vijesti *DK
emitira u /2 sati, a ;RD u + sati. "ime se uvećava obveza da se
javnost in'ormira. &ako ;RD-ov televizijski Dnevnik ()ageschau1
danas prati manje gledatelja nego nekad, uredni!i su shvatili da jedananja publika drugačija i prilagodili izdanje različitim medijima
i plat'ormama.
9lika /././/. "ages!hau na različitim plat'ormama
#zvor$Brezentacija 4+Da na 8:Covoj Ne2s 4sseml9 &''.
6akon to su se jednom u 'azi razvoja oduprli komer!ijalnim
televizijama, danas ;RD-ovom in'ormativnom programu nisu
konkuren!ija samo komer!ijalne televizije nego i brojne novinske
kuće koje u dananje vrijeme donose i video vijesti na internetu,
ali i brojni spe!ijalizirani internet portali. ;RD-ov )ageschau
trenutačno vodi borbu da i dalje ostane broj /. :od imenom
)ageschau vie se ne krije samo ;RD-ov Dnevnik nego i !jeloviti
in'ormativni program na &nternetu. :rogram Dnevnika na &nternet
portalu JJJ.tagess!hau.de je program koji pretpostavlja +4-satni
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 46/96
!iklus. 7rednitvo ;RD-a na taj se korak odlučilo kada je uvidjelo
da su gledatelji sredinjeg ;RD-ovog Dnevnika u prosjeku starije
dobi. &stra$ivanje predstavljeno na prezenta!iji na E57-ovoj
9kuptini pokazalo je da je ?Y gledatelja sredinje in'ormativneemisije ;RD-a starije od 42 godine, a vie od polovi!e njihove
publike koja in'orma!ije prima na &nternetu mlađe je od M.
7pravo zbog toga, napravljen je iskorak. 8sim svog
televizijskog izdanja, )ageschau ima i 'ormat prilagođen televiziji,
&nternetu i mobilnim tele'onima - u trajanju od / sekundi.
Cra%čki je dizajniran prema najmanjem ekranu mobitela kako bibio razumljiv i čitljiv. Nideo vijesti )ageschau u trajanju od /
sekundi obnavljaju se radnim danom od 2 ujutro do 2 navečer
svakog sata, a vikendom 4 puta dnevno. 8vakvim tra$enjem puta
do gledatelja, u ;RD-u pokazuju svjesnost da su javni servis te da
televizija nije jediini medij u kojem nude svoje sadr$aje, nego
svoje sadr$aje prilagođavaju različitim plat'ormama i različitimmedijima.
7 tranzi!ijskim drutvima pojava komer!ijalnih televizija
nanijela je velik udara! javnoj televiziji (#ell> i sur. +4). #ao to
se dogodilo i u mnogim zapadnoeuropskim zemljama s
deregula!ijom i pojavom komer!ijalnih televizija, u većini
tranzi!ijskih zemalja pala je gledanost javne televizije, a posebi!ein'ormativnih emisija. & dok su se u zemljama *apadne Europe,
javne televizije uglavnom oporavile i stablizirale pozi!iju, u
tranzi!ijskim zemljama pro!es preobrazne dr$avotvorne televizije
u javni servis presporo je tekao. *a to vrijeme, komer!ijalne
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 48/96
gledanost dva kanala javne televizije iznosila manje od Y.
(Neljanovski, +M./3)
@ak i u zemljama poput 9lovenije, u kojoj prijelaz iz
jednopartijskog sustava u viestranačje nije bio tako dramatičan,
a televizija je već bila relativno liberalna, komer!ijalna je televizija
preotela gledatelje javnoj televiziji. #omer!ijalna televizija :8: "N
počela je /22M. emitirati in'ormativnu emsiju &6 Cr u /2., u
istom terminu u kojem je na programu bio Dnevnik +)* ;E.
(Paban, +/). Dok su se vodile beskrajne rasprave o
trans'orma!ije televizije u javni servis, komer!ijalna je televizijaprivukla gledateljstvo, a javna televizija u promjene je zakoračila
relativno kasno i nespremno. 5itka između in'ormativnih
programa javne i komer!ijalne televizije vodila se promjenama
termina emitiranja, s!enogra%jom i gra%čkim rjeenjima,
voditeljima (Paban, +/4). #ada je :8: "N promijenio termin
emitiranja sredinje in'ormativne emisije na pola sata ranije, u /2sati, to je niti tri mjese!a kasnije, učinila i javna televizija. 7mjesto
da iskoristi činjeni!u da im :8: "N vie ne die za vratomt i da se
čvrsto pozi!ionira u tradi!ionanom terminu emitiranja u /2.,
programsko vodstvo odlučilo se za promjenu imid$a i promjenu
termina emitiranja. 7mjesto jednog voditelja, uvedena su dva, a
sivo-modru s!enogra%ju zamijenila je !rvena (+/4). :romjene
nisu polučile rezultat, barem R"N 9loveniji. Rezultat je bio gubitak
dotadanjih gledatelja, a nove nisu privukli. 6akon dvije godine,
ponovno je vraćen kon!ept Dnevnika s jednim voditeljem, a na
povratak na stari termin emitiranja u /2. nije bilo hrabrosti. "N
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 49/96
9lovenije stoga i dalje zaostaje za gledanoću sredinje
in'ormativne emisije &6 sata na komer!ijalnom :8: "N-u. <ure
:engov u tekstu FA godina Dnevnika" pie da je prva prava
konkuren!ija bila veliki izazov za urednitvo Dnevnika. 6ain'ormativnu emisiju :8: "N-a koju su karakterizirale lake vijesti i
!rna kronika, odgovorili su koketirajući upravo s takvim pristupom,
iako je vrlo brzo prevladalo miljenje da se gledanost mora
izboriti vjerodostojnoću i potivanjem svega to Dnevniku nala$e
status javnog medija.(:engov, +).
&stra$ivanja gledanosti javne televizije u 9loveniji R"N9P8 i :8: "N-a koji provodi agen!ija ;C0 pokazuju da je gledanost :8: "N-
ove emisije +4 7r u travnju +3. iznosila /, / Y (;0R / Z), a
R"N 9P8 3,3 Y. Codinu dana kasnije, gledanost in'ormativne
emisije :8: "N-a u travnju +2. je ista /,/Y, a gledanost
in'ormativne emisije javne televizije 3,/Y. 7 !iljnoj skupini /3-42
godina također velika razlika. 7 travnju +2. gledanost je bila ,+Y, a R"N 9P8 4,Y. #ada se promatra udio u ukunoj gledanosti
(share) u vremenskom razdoblju od /2 do + sati, krivulja pokazje
konstantnu prednost komer!ijalne televizije./
13 #oda=i A/8 4ielsen +edia esear=h
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 50/96
Cra%čki prikaz /.//./. Cledanost javne R"N9P8 i
komer!ijalne televizije :8: "N u 9loveniji u vremenskom
intervalu
od /2. G +.
Slika 1.1.1&. r#atska radiotele#i$i%a - transformaci%a ( %a#ni
ser#is
Hrvatska radio televizija trenutačno prolazi 'azu trans'orma!ije
iz dr$avne u javnu. 9 pojavom viestranačja, demokra!ije i
hrvatske samostalnosti, u Hrvatskoj su nastajali i nestajalitiskovine, namno$ile privatne radio postaje. <edino je Hrvatska
radio televizija devedesetih godina bila pod čvrstom kontrolom
vladajuće stranke. 7 početku, opravdanje je bio rat, a poslije, u
nedostatku konkuren!ije, uvidjelo se da je televizija medij koji se
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 51/96
ne smije ispustiti iz ruku. &ako se od prvog *akona o HR"-u, *akon
mijenjao sedam puta, u trans'orma!iju javne televizije krenulo se
nakon parlamentarnih izbora +. godine (=ar, +?.3-/4).
:romjene su se i tada događale sporo i napreskok!e. 7 veljači+/. donesen je dugo pripremani *akon o HR"-u./4 6jegovim
usvajanjem 8dailjači i veze odvojeni su od HR"-a, a *akon je
predviđao i odvajanje Radija i "elevizije, to se na kon!u, nije
dogodilo. :rema novom *akonu, izabrano je Nijeće HR"-a u kojem
je !ivilno drutvo imalo mogućnost utje!aja na sadr$aj H"N-a./M.
"ada se isti!alo da je model javne televizije u Hrvatskoj, primjer uEuropi/?, te da će ovo Nijeće na najbolji način tititi interese
javnosti. 5ilo je to prvo Nijeće u kojem nije bilo ni političara ni
predstavnika koje su izabrale političke stranke. 7 njemu su sjedili
predstavni!i ++ udruge, uz tri člana koje postavljaju predsjedni!i
Republike, Nlade i 9abora. 0eđutim, već samo konstiuiranje ovog
vijeća pratili su skandali, a javnost je imala sliku potpune
nepripremljenosti za demokratski iskorak. :rvi predsjednik Nijeća
bio je ;nte @ović koji je tri mjese!a nakon imenovanja dao
ostavku. #ako je +/. o tom tijelu pisao Njesnik, Nijeće je
izgledalo kao skupina komedijaa koji se rukovode isključivo
partikularnim interesima udruga koje zastupaju. / @inilo se da je
i u ovom Nijeću politika bila itekako zastupljena, samo to je bilo
manje transparentno tko zastupa koju političku op!iju . 8 tom
*akonu se i dan danas govori kao o dokumentu za koji mlada
10 >akon o Frvatskoj radioteleviziji, 44 1)<'115 Csto, str.%)(1'0.16 +ediji u &''1: OeGanja i natje-aji, ostavke i optue, smjene i zamjene, Bjesnik, &$. prosin=a &''1.1) +ediji u &''1: OeGanja i natje-aji, ostavke i optue, smjene i zamjene, Bjesnik, &$. prosin=a &''1.
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 52/96
demokra!ija nije bila spremna. 6ee%kasnost ovog Nijeća bio je
argument za ponovno uvođenje političkog utje!aja./3 5iralo se
novo Nijeće, ovaj put nazvano :rogramsko vijeće HR"-a, a svih //
članova bira i razrjeava Hrvatski sabor.
Codine +. donesen je i *akon o elektroničkim medijima/2 i
izvrena privatiza!ija trećeg kanala Hrvatske televizije. "adanje
Nijeće za radio i televiziju nakon natječaja donijelo je odluku da se
kon!esija za treći kanal dobije njemački R"P.+ R"P je dobio
kon!esiju na temelju svog programa, a ispunjava li ono na temelju
čega je R"P dobio kon!esiju, vie nitko nikad nije provjerio. 6aime,Nijeće za radio i televiziju ubrzo je prestalo postojati jer je novim
*akonom o elektroničkim medijima, osnovano novo Nijeće za
elektroničke medije čija uloga javnosti jo uvijek nije do kraja
jasna.+/ Nijeće bi, između ostalog, trebalo vriti monitoring
televizijskog programa međutim, iz njihovih izvjeća je vidljivo da
samoini!ijativno reagiraju vrlo rijetko na moguća krenjaprogramskih odredbi *akona o elektroničkim medija.
Slika 1.1.13. ne#nik TV-a - i$me/( %a#nosti0 politike i
komerci%alni& interesa
7 Hrvatskoj građani većinu in'orma!ija dobivaju posredstvom
televizijskih ekrana. Codinama je upravo Dnevnik H"N-a bioemisija u kojoj je sve to se objavi imalo posebnu te$inu.
1% >akon o F(u, 44 &5<'3,, &''3.1$ >akon o elektroni-kim medijima, 15.srpnja &''3.&' Treći program konzorciu !T"#a, 4ovi list, 1). rujan &''3.&1 http:<<.e(mediji.hr
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 53/96
Dnevnik H"N-a je sredinja in'ormativna emisija javne
televizije. :od nazivom Dnevnik sve televizije u medijskom
sustavu <R"-a emitirale su sredinju in'ormativnu emisiju u isto
vrijeme. Dnevnik je bio sinonim za emisiju televizijskih vijesti ukojoj su se, uz vijesti, prikazivale i teme i komentari. "ijekom dana
emitirala su se čak tri Dnevnika - jedan u poslijepodnevnim
satima, drugi u /2. i takozvani treći Dnevnik u kasnijim
večernjim satima. 8d +M. i komer!ijalna televizija 6ova "N,
svoju sredinju emisiju &6 sata preimenovala je u Dnevnik.
Donedavno nijedna in'ormativna emisija, nijedna konkurentskatelevizija nisu ugrozili gledanost Dnevnika H"N-a. &ako ovu emisiju
u zadnje vrijeme pogotovo u !iljnoj skupini od /3-42 godina, sve
vie ugro$ava Dnevnik komer!ijalne televizije, u ukupnoj
popula!iji Dnevnik H"N-a najgledanija je emisija u Hrvatskoj. 5ila
je to i u doba jednopartijskog sistema, i za vrijeme vladavine HD*-
a, a i danas je. Dogodi se da neka emisija na tjednoj listigledanosti izbije na prvo mjesto, međutim dugoročno Dnevnik
ipak stabilno dr$i tu pozi!iju.++ Dnevnik je najgledaniji, iako se
gotovo sve promjene, i drutvene, i političke, ali i unutarnjo-
organiza!ijske reAektiraju prije svega u Dnevniku. *a vrijeme
Domovinskog rata, Dnevnik H"N-a bio je glasilo ratne propagande,
iako je u isto vrijeme čak i na Hrvatskoj televiziji bilo emisija koje
su gledateljima pru$ale drugu, objektivniju sliku stvarnosti (;likom
na sliku te in'ormativna emisija na engleskom jeziku )he :ig
:lue). 6akon rata, kada se očekivalo da će stega donekle
&& #oda=i A/8 4ielsen +edia esear=h
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 54/96
oslabjeti, dogodilo se suprotno. Dnevnik ostaje u slu$bi vladajuće
politike i prije svega volje predsjednika dr$ave.
6akon promjene vlasti +., pobjednička koali!ija najavljuje i
velike promjene. #ao i drugi do tada, i novi čelni!i HR"-a smatrali
su da nije dovoljno promijeniti sadr$aj i način obrade, nego da
odmah treba promijeniti li!a na ekranu i s!enogra%ju. 6ova
urednička postava &n'ormativnog programa HR"-a najavljuje
promjene i time to se u sadr$aj vijesti nastoji uvrstiti vie tema
od javnog interesa, a manje protokola, te da će u Dnevniku biti
vie reporta$a i istra$ivačkog novinarstva. 6o, i dobra reporta$a tenačin rada koji je pretpostavka istra$ivačkog novinarstva
podrazumijeva drukčiju organiza!iju rada te drukčiji način
prikupljanja in'orma!ija, to se u dobro organiziranim redak!ijama
zbiva u tzv. desku. 6aime, desk kao mjesto prikupljanja
in'orma!ija radi na prvoj selek!iji tema. "o naravno znači da i
osobe koje rade u desku moraju imati svijest o pro'esionalnimkriterijima selek!ije vijesti. 7 organiza!iji se ni nakon +. godine
nita nije promijenilo, ali se od +. vie puta mijenjali voditelji i
s!enogra%ja. "ako je na pr. s!enogra%ja Dnevnika promijenjena
+. godine, kada je novo urednitvo htjelo obilje$iti novi smjer
Hrvatske televizije i početak trans'orma!ije u javnu televiziju.
9ljedeća promjena uslijedila je tek u rujnu +?., kada se
modernijom s!enogra%jom Dnevnika htjelo popratiti tehnoloke
promjene u proizvodnji televizijskih vijesti.+ 9 promjenom
&3 4a 5'. oljetni=u Frvatske televizije, 15.svinja &''6. po-ela je digitalna proizvodnja Dnevnika FB(a, to je podrazumijevalo digitalnu oradu priloga i emitiranje sa sredinjeg servera Cn!ormativnog programa. S promjenoms=enogra!ije ipak se pri-ekalo do rujna &''6.
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 55/96
uredničke strukture i novo urednitvo inzistiralo je na promjeni
s!enogra%je, pa je s!enogra%ja ponovno promijenjenja u svibnju
+2. godine.
:rečeste uredničke promjene na vrhu &n'ormativnog programa
uvijek su se očitovale u Dnevnicima. 8d ideje da Dnevnik treba
trajati onoliko koliko ima materijala do zahtjeva da treba trajati
, +M ili ++ minute. 6a kraju je 0arketing bio taj koji je odredio
koliko će Dnevnik trajati. 6aime, kada se trajanje Dnevnika svede
na ++-+ minute, s doda!ima :rognoza i 9port, taj blok traje pola
sata. #ako prema *akonu o elektroničkim medijima, nijedoputeno reklamiranje unutar in'ormativne emisije, reklame se
emitiraju između Dnevnika i dodataka :rognoza i 9port. 9ve skupa
mora biti gotovo do + sati kako bi se u novi sat ulo s novim
blokom reklama i ispunilo ono to im *akon o HR"-u doputa, a to
je 2 minuta reklama u jednom satu. "ako su zapravo oglaivači
odredili da Dnevnik traje onoliko koliko mu prostora ostavereklame. :osljednjih godina, pogotovo otkako marketinko vrijeme
koje koristi H"N strogo motri i konkuren!ija, ustalilo se da Dnevnik
traje ++-+ minute. 7 tom slučaju, s obzirom na količinu
materijala koja se mora objaviti, uvijek nedostaje prostora za
reporta$u. 7 emisiji Dnevnik rijetko nailazimo na priče koje uz
odgovore na 4 (tko, to gdje, kada), odgovaraju i na ono peto
pitanje - Jh>F ili zatoF. 6aime, i za to se mo$e naći
obrazlo$enje. :ostoji ono to se zove navika gledatelja, koji su
naviknuli da ba u Dnevniku vide sve bitno to se tog dana
dogodilo, pa je tako nastala i uzreči!a ono to nije u Dnevniku, to
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 56/96
se nije ni dogodilo. &ako se u Dnevniku H"N-a objavljuju i tematski
prilozi, vie ili manje analitički obrađeni, Dnevnik H"N-a i dalje je
neto poput kronike dana. "o je u svakom slučaju različita
kon!ep!ija od 'ormata in'ormativne emisije u kojems se glavnatema osvjetljava iz različitih očita u dva ili tri priloga. <edan od
primjera takvog 'ormata je =hannel 4 6eJs u Nelikoj 5ritaniji koja
počinje u /2 sati i traje MM minuta, međutim i mnogo kraće 55=-
eve sredinje vijesti koje počinju u /3 h znaju glavnoj temi
posvetiti vie prostora nego je to uobičajeno u Dnevniku %)*a. .
9lika /././4. *oran Opraj! za voditeljskim stolom DnevnikaH"N-a
#zvor$%+)
7 većini tranzi!ijskih zemalja, pojava komer!ijalnih televizija
donosi i komer!ijaliza!iju vijesti. *a razliku od zapadnoeuropskih
zemalja, u tranzi!ijskim zemljama sredinje in'ormativne emisije
javnih televizija izgubile su trku pred naletom vijesti na
komer!ijalnim "N postajama. :ojava komer!ijalnih, tabloidiziranih
vijesti na komer!ijalnim postajama u mnogim tranzi!ijskim
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 57/96
zemljama potaknula i javnu televiziju da krene oponaati
komer!ijalne televizije. 6e samo u ambala$i, tj. gra%čkom
dizajnu vijesti, s!enogra%ji, tipu voditelja, već i sadr$ajno. 7 te$nji
da vijesti postanu popularne, one su se u mnogočemu pretvorile upopulističke. 5ilo da je riječ o javnoj ili komer!ijalnoj televiziji,
uloga znanosti i obrazovanja u području novinarske struke i
novinarske etike jest da kod gledatelja ali i kod novinara i
urednika osvijesti pitanja pro'esionalnih standarda i grani!a ispod
kojih se vie ne mo$e govoriti o novinarstvu. "a potreba postaje
jo veća u trenu!ima kada je televizijske vijesti moguće gledatiprema vlastitu odabiru i na svom mobitelu ili kompjutoru, a
na!ionalne televizije zahvaljujući digitaliza!iji emitiranja,
najavljuju pokretanje digitalnih kanala na kojima će se emitirati
samo vijesti. "elevizijske vijesti sve vie postaju roba kojom se
trguje. *akoni su tu samo da reguliraju nu$nost i vrijeme trajanja
tih vijesti. 9truka je tu da odredi kriterije i pro'esionalne
standarde.
OVI T5EDOVI
IITAL1E VIJESTI: )EIJI0 TE12L2IJA R34TV2
"ehnologiji se ne mo$emo oduprijeti, ustvrdio je vodećisvjetski medijski konzultant 0i!hael Rosenblum u svome
uvodnom izlaganju na kon'eren!iji Digital 6eJs ;Sairs +3 ili
D6; +3+4 otvarajući raspravu o ulozi tehnolokih promjena u
&0 Ion!eren=ija, 3(0.oujak &''%.L*igital 4es A!!airs &''%MN*4A &''%7, 8ruelles, 8elgija.
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 58/96
razvoju medija. Neć sama krati!a D6; kao naziv susreta
raznovrsnih medijskih pro'esionala!a i predstavnika medijskih
industrija (na koji ćemo se re'erirati u ovom članku), nimalo
preten!iozno, utjelovljuje doseg re!entnih tenden!ija u proizvodnjii distribu!iji in'ormativnih medijskih sadr$aja. 7 tim promjenama
ne sudjeluju svi, naglasio je Rosenblum, već samo oni koji $ele
pre$ivjeti. 6admetanja medijskih kuća za uspjeh na tr$itu vie se
ne zaustavljaju samo na klasičnim pitanjima medijskih sloboda i
njihove ekonomske i drutveno-političke uvjetovanosti, te
reproduk!ije ideologija, već se proiruju i na pitanja učinkovitostikoritenja tehnolokih inova!ija, kao na primjer tko će i s kakvom
tehnologijom objaviti to vie sadr$aja za to manje vremena i
nov!a. :itanjem novih tehnologija u medijima i svakodnevi!i
raspravljalo se odveć olako, to i ne čudi, s obzirom na to koliko se
malo moglo predvidjeti. :romjenama koje donose tehnologije
lake je upravljati kada je u pitanju automobil koji se mo$e
zakočiti ili ubrzati jednostavnim potezom, ističe so!iolog =la>
9hirk> (+3., +22). 6o, u pitanju digitalnih tehnologija,
upravljamo kajakom struja nas nosi svojom brzinom i snagom, u
svome smjeru, a mi jedino to mo$emo učiniti jest prihvatiti ju i
postaviti se i dr$ati tako da nam se kajak ne prevrne (9hirk>,
+3., +22).
Digitalna tehnologija omogućila je viestruke mogućnosti
prenoenja in'orma!ija, to medijske kuće koriste da istu
in'orma!iju plasiraju u različitim obli!ima putem različitih medija,
sa to manje ljudi. 0ultimedijska dostupnost videa, nekad
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 59/96
rezerviranog samo za televiziju, destabilizira gotovo stoljeće staru
podjelu na razdvojene medije tiska, zvuka i slike, i otvara raspravu
o tome prenose li se, omogućavanjem te dostupnosti videa, i
zakonitosti televizijskog medija u druge medije, a isto tako mijenjali se gramatika samog televizijskog izra$avanja. Otovie,
Rosenblum, i sam bivi televizijski urednik, ide korak dalje i tvrdi
da televizijske vijesti jo nisu otkrivene u punom smislu njihovih
mogućnosti. 5ivi urednik američkog =59-a te je riječi izgovorio
novinarima 55=-a, europskog stjegonoe javnog servisa koji ga je
anga$irao da mijenja njihove radne navike i pro!ese u proizvodnjiin'ormativnog programa.
&ako se čini da pitanje medijskih tekstova i sadr$aja u
re!entnim akademskim raspravama gubi na aktualnosti, upravo
nas promjene koje u medijima donose nove tehnoloke
mogućnosti, vraćaju na neka od osnovnih pitanja novinarstva tko
proizvodi, za koga i na koji način. 7 ovome članku $elimoproniknuti u tehnoloko-institu!ionalne zasade novih trendova i
naznačiti kakve je promjene u novoj digitalnoj eri moguće
prepoznati u s'eri in'ormativnih medijskih sadr$aja. :očevi s
prepoznavanjem onoga to mnogi nazivaju petom revolu!ijom,
pa preko pojava u medijskoj praksi poput koritenja sadr$aja koji
stvaraju korisni!i (user generated !ontents), konvergen!ije i
novog novinarstva, sugerirat ćemo da promjenu tehnologije
treba prihvatiti kao stalan vektor. 7 njegovu razumijevanju
tehnoloki determinizam nam ne poma$e zbog redu!iranosti na
tehnologije i ignoriranja posebnog drutvenog i kulturnog
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 60/96
konteksta u kojem se one koriste. 9 druge strane, rasprave koje
nove tehnologije proučavaju isključivo u svjetlu takozvanih
otvorenih i zatvorenih drutava i razvoja demokra!ije.
<ednom alati koji su primarno trebali samo omogućiti kanal
komunika!ije sa zamiljenim publikama, tehnologije se danas vie
nego ikad ističu kao ključne determinante ne samo logike
proizvodnje nego i gramatike artikula!ije ne vie elektroničkih
televizijskih ili radijskih, već digitalnih vijesti, to je samo
produbljivalo ono to se per!ipira kao jaz između novih i klasičnih
medija+M. 5ilo bi kratkovidno redu!irati raspravu na !rno-bijelupodjelu između sadr$ajne i tehnoloke orijentiranosti medijskih
kompanija. 9amo kritičkom analizom novih proizvodnih i
korisničkih pro!esa, mo$e se ponuditi pre!iznije viđenje novih
trendova, koje nastoji osigurati odr$iv vidik prema budućnosti.
Debate u kojima prepoznajemo trendove koje ovdje $elimo
istaknuti nisu posve nove (8[9ullivan i sur., +., ++M-++?), ali ihnadmauju konzekven!e s kojima se suočavamo u s'eri prakse.
"akozvani neo%li i kulturalni pesimisti (=urran i 9eaton, /22.)
već gotovo dva desetljeća ističu osobite prednosti i mane.
6eo%li slave rast broja kanala i time osiguran veći izbor izvora
in'orma!ija, s jedne, i veću interaktivnost i individualiza!iju
medijske potroačke kulture, s druge strane (8[9ullivan i sur.,
+., ++?). #ulturalni pesimisti pak brinu zbog pretjerane
komer!ijaliza!ije, koja demokratsku ulogu medija podčinjava
nekoli!ini medijskih giganata i pri tom iz svojih sadr$aja nu$no
&5 Clustrativna je rasprava koju upravo u prilog nemoguGnosti jasnog reza izmePu novih i klasi-nih medijaojedinjuju 8olter i /rusin &'''.7. "sporedi s +anovi=h &''1.7.
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 61/96
izostavlja manjine s malom kupovnom moći, te u kreiranju
programa javni interes pretpostavlja komer!ijalnome (8[9ullivan i
sur., +., ++?.). 9tvarna dinamika novih tenden!ija kojima
svjedočimo, kako u redak!ijama vijesti, tako i u akademskihraspravama, nadilazi barijere spomenutih podjela i pronalazi se na
jo nedovoljno prepoznatom teritoriju inormacijskog realizma koji
pretpostavlja dugotrajan pro!es u kojem se ne odvija zamjena
jedne tehnologije drugom u kojem jedan determinizam ne
zamjenjuje drugi, novi mediji ne isključuju stare, već u tom
pro!esu digitaliza!ije medija jedni na druge neupitno utječu(<enkins, +?., /-+4). #ao to je 9ara :ool predskazala, nalazimo
se u razdoblju medijskih promjena, jo uvijek nejasnih putokaza i
nepredvidljivih ishoda (/23., M-M4).
Nećina dosadanjih teorijskih rasprava+? bavila se novim
medijima kao kulturolokom 'ormom, no gotovo ni jedna se nije
uhvatila u kota! s promjenama koje se zbivaju na poljuin'ormativne djelatnosti, čime je koritenje novih medija u
izvjetavanju kao poluga promjena samog izvjetavanja ostalo
neprepoznato.
5.5. i*italna 6r7e#ol(ci%a
Digitalna tehnologija i internet izazvali su ogromne promjene ukomunika!ijama i drutvu u izuzetno kratkom vremenskom
periodu, ali i rasplamsale glasne rasprave. :olitičkim, kulturnim,
&6 "sporedi s jednim od najopsenijih zornika tekstova o novim medijima L4e +edia eaderM 2ardrip(Hruin i+on!ort, &''3.7.
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 62/96
ekonomskim i medijskim diskursima posljednjih godina dominira
izraz \in'orma!ijsko drutvo] (in'ormation so!iet>), koji kao
sredinju polugu $ivota i razvoja drutva ističe umre$enost,
razmjenu i rast kreativnih industrija, poput medija, te se iz togarazvijaju inači!e \drutvo znanja], \digitalno drutvo], \e-
drutvo], odnosno \kreativno drutvo], ponikle iz 5ellova (/2.)
\post-industrijskog drutva], odnosno \post-'ordističkog] drutva,
koje se temelji ne vie na robi, nego na uslugama (Carnham,
+M., +3). &n'orma!ija, kao temeljna valuta uspjeha nove
tehnologije i napretka demokra!ije, pojavljuje se u sr$i spojevaurednika u medijskoj kući, dislo!iranog novinara [na terenu[,
aktivnog korisnika u stalnom pokretu i digitalnog sučelja za
prikupljanje, obradu, disemina!iju i arhiviranje in'ormativnih
sadr$aja. "ako, prihvaćanjem stvarnosti kao dominantno
in'orma!ijski uređene, $elimo otvoriti prostor za razumijevanje
brzih promjena.
Dananji generalni direktor 0i!roso'ta ;nthon> 5allmer u
svojim javnim nastupima propagira tezu da je razvoj tehnologije
proao kroz četiri revolu!ionarne 'aze, te kako sada traje peta
tehnoloka revolu!ija (:etrić, +3.). 7 dananje vrijeme, tvrdi
5allmer, čovjek vie ne mora razumjeti tehnologiju, nego
tehnologija čovjeka. 7koliko se mo$e i kritički prilaziti 5allmerovim
tezama, jer u konačni!i, on je ipak prodavač so'tJarea, zanimljivo
je da se neovisno od 5allmerove teorije tehnoloke revolu!ije,
pojavila i vrlo slična teorija koju iznosi so!iolog =la> 9hirk>. 7 knjizi
Here !omes ever>bod> "he :oJer o' 8rganizing Jithout
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 63/96
8rganizations, 9hirk> (+3.) govori o tome to se događa kada
se ljudima da oruđe da učine stvari zajedno bez postojanja
dosadanje drutvene organiza!ijske strukture. &nternet se pri tom
pojavljuje samo kao jedan od komunika!ijskih medija.6ajprikladniji modusi komuni!iranja nekada su proizlazili iz samih
drutvenih odnosa, dok je danas, kako tvrdi 9hirk>, obrnuto
odnose 'ormiraju komunika!ijski kanali, koje uvelike određuje
upravo [nova tehnologija[ (u :etrić, +3.).
#ako u svojim javnim istupima često ističe 9hirk>, sudioni!i
smo pete komunika!ijske revolu!ije (u :etrić, +3.). :rvakomunika!ijska revolu!ija nastala je pojavom i irenjem tiskanih
medija. Druga revolu!ija dogodila se pojavom tele'ona i telegra'a.
"reća komunika!ijska revolu!ija posljedi!a je izuma koji su
omogućili snimanje slika, zvuka, pokretnih slika (%lm). @etvrta
komunika!ijska revolu!ija proizala je iz nastanka televizije kojom
je omogućeno da se zvuk i slika prenose izravno (9hirk>, +3.).#omuni!irajući putem tele'ona, korisni!i su u dvosmjernoj
komunika!iji (one-to-one), dok su, kada je riječ o novinama, a
kasnije radiju i televiziji, korisni!i u jednosmjernoj komunika!iji
(one-to-man>) (9hirk>, +3., 3). Dvosmjerna komunika!ija
putem tele'ona ili telegra'a po svojoj prirodi ( pointtopoint ) nije
vodila u stvaranje grupe ili drutva sa zajedničkimkarakteristikama. *a razliku od tele'ona, tisak, radio i televizija
stvorili su svoje grupe čitatelja, sluatelja ili gledatelja, ali kroz
jednosmjernu komunika!iju (9hirk>, +3.,2-2M). "ek sada, u
petoj komunika!ijskoj revolu!iji, &nternet je svoje korisnike
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 64/96
pretvorio u drutvo, grupu, zajedni!u, ostvarujući to istovremeno
kroz dvosmjernu komunika!iju, posti$ući vie nego i u jednoj
revolu!iji prije (:etrić, +3.). Hrvatski srednjokol!i koji su
organizirali prosvjed protiv loe provedbe dr$avne mature utravnju +3., nisu %zički bili prisutni dogovaranju ak!ije, nego su
prosvjed organizirali putem e-maila, !hata i Ka!ebooka.
*nanstvena istra$ivanja tih kulturolokih pro!esa suočavaju se
s daleko kompleksnijim odnosima kada je u pitanju polje kojemu
digitalne tehnologije slu$e kao osnovni radni alat u obavljanju
visoko-odgovorne drutvene 'unk!ije in'ormiranja javnosti. 6ekaistra$ivanja (HemmingJa>, +M.) provedena u televizijskim
redak!ijama pokazuju da, iako do promjena u radnim odnosima i
$anrovskim usmjerenjima in'ormativnih emisija neupitno dolazi,
njih ne mo$e uvjetovati isključivo priključenje nove tehnologije,
nego način njezine primjene. #ako je uočila HemingJa> (+M.),
na stvarne promjene u radu ne samo utječu nego i njimaupravljaju upravo djelatni!i sami korištenjem tehnologije.
:rimjer koji ilustrira promjene je novonastala 'unk!ija video
novinara. 7 digitalnoj proizvodnji vijesti, mnogi se poslovi temelje
na objedinjavanju različitih 'unk!ija (multiskilling), to je dovelo
do toga da su mnoge televizijske kuće uvele video novinare+ čiji
je posao objedinio novinarske i zadaće !jelokupnih E6C ekipa imonta$era. 6akon to je proveo istra$ivanje u kojem su upravo
gledatelji pokazali da im se vie sviđaju priče koje su snimili i
&) " ameri-kim redak=ijama uvrijeio se izraz Mone(man andM jedan djelatnik za do sad razdvojene !unk=ije7, anastojeGi dati teite novinarskom dijelu posla, sve -eGe se za videonovinara koristi naziv Ma=kpa=k journalistMderiviran iz gotovo doslovne ilustra=ije rada novinara sa svom potrenom opremom na lePima.
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 65/96
montirali videonovinari jer su, za razliku od tipičnih televizijskih
izvjetaja, bile kreativnije i imale osobniji pristup, 55= je video
novinare, počeo uvoditi u svoje regionalne !entre (HemmingJa>,
+M., //-/+). 55= je +/.g. ponudio viegodinji ugovorRosenblumu da pripremi oko ? tisuća djelatnika za nadolazeće
promjene. 7 pilot projekt personal digital produ!tion gdje jedan
televizijski :D:-djelatnik (ne vie novinarV) zamjenjuje !ijelu
ekipu djelatnika do sad razdvojenih 'unk!ija, uključeni su bili i
dotadanji snimatelji, monta$eri, realizatori i asistenti
(HemmingJa>, +M., //-/+). Dok se ranije provodilo + sata nasnimanju, te sat i pol u monta$i, rad videonovinara
podrazumijevao je daleko vie vremena provedenog na jednoj
priči (HemmingJa>, +M., /-/4), te vie vremena u pripremi i
istra$ivanju. Rezultat je bio bolja novinarska kvaliteta priče i manji
trokovi proizvodnje. 0nogo vie članova redak!ije bilo je
raspoređeno na teren, a manje ih je ostajalo u samoj redak!iji i
studiju. 0eđutim, problemi su počeli kada su 55=-ijevi uredni!i
pokuali čitavu proizvodnju večernjih vijesti osloniti na video
novinare, zbog čega su vijesti obilovale reporta$ama i %čerima, a
nedostajale su sa$ete vijesti i izvjetaji o dnevnim događajima.
:ojavilo se pitanje to je ovdje vijestF, pa čak i strah od
neispunjavanja javne 'unk!ije (HemmingJa>, +M., +).
&ako je poniklo iz televizije, videonovinarstvo do$ivljava
pro!vat, ali na potpuno drugačiji način i u online novinarstvu. eb
portali i novinske kuće svoje novinare i 'otogra'e opremaju video
kamerama i zahtijevaju da osim teksta i 'otogra%ja, donose i video
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 66/96
snimke. 7 posljednje vrijeme, novinske kuće, u strahu od gubitka
publike pred atraktivnim novim medijima i televizijskim kućama,
od svojih kolumnista tra$e da pred kamerom izlo$e sa$etak svog
teksta.+3 :red uredni!ima vodećih tiskovnih kompanije koje samesebe počinju nazivati medijskim tvrtkama nameće se pitanje znači
li prihvaćanje videa kao izraza ujedno i preuzimanje televizijskih
'ormi ili je na djelu posve nova novinarska gramatikaF
@ini se da novi mediji omogućavaju razvoj novih 'ormi
izra$avanja. "elevizijska kuća čije ime kroz proteklih nekoliko
desetljeća neupitno poistovjećujemo s prijenosom vijesti iin'ormativnih sadr$aja, =66, danas u posve standardiziranoj
ponudi ima uz već poznate sadr$aje i Nideo on Demand, 0obile
9ervi!es, eb Nideo on Demand, Pive eb "N, &ntera!tive
"N. 9lika se pojavljuje bez naratorovog ili reporterovog glasa, a
prati je tekst koji ne $eli oponaati logiku kojom se u nara!iji vodi
klasična televizija. Nideo na &nternet izdanjima odmiču se od pričesvog izvora prema posredovanju priča različitih izvora. @lanke na
&nternet izdanjima tiskanih medija počinju pratiti video isječ!i koji
nerijetko i sami postaju nositelji vijesti. 8bjavljuju se u obliku
sirovih videomaterijala kakvi su televizijskim gledateljima
nedostupni u uobičajenim 'ormatima. :ojavljuju se također bez
uokvirujuće prezenta!ije voditelja u studiju ili novinara na terenu,
ostavljajući njihovo značenje otvorenijim nego ikad. @ak se i 6eJ
Tork "imes okrenuo videu, i to ne samo objavljivanju sirovih
materijala, nego se na njegovim &nternet strani!a mogu vidjeti i
&% Bidi npr. .jutarnji.hr
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 67/96
montirane priče, kao na primjer &n 0emoriam za ;rta
5u!hJalda %naliziran jo za vrijeme njegova $ivota. 8čigledno
mijenjaju se desetljećima ustaljene per!ep!ije novinarskih oblika
u različitim medijima to zahtijeva dalja istra$ivanja.
#ada je /3. rujna +3. sredinji Dnevnik Hrvatske televizije
(HR") započeo izvjetaj o anti-korup!ijskoj ak!iji &ndeks na
*agrebačkom sveučilitu video zapisom čiji je izvor bio tiskani
medij (<utarnji list) označilo je kraj klasične podjele medija i u
hrvatskom iskustvu. Otovie, da to nije bio izolirani slučaj,
potvrđuje činjeni!a da su uz <utarnji list i drugi vodeći tiskanimediji pokrenuli sustavnu multimedijaliza!iju svog rada. "ako su
se na njihovim &nternet izdanjima pojavili <utarnji "N, Nečernji
"N itd. 9vojim korisni!ima nude televizijske izvjetaje rađene
pravilima "N struke, pretvarajući (donedavno isključivo) čitatelje
ujedno u gledatelje. 6jih digitalna sučelja potiču, kako
napominje <enkins (+?., ), da sami povezuju inače razdvojenemedijske sadr$aje s različitih izvora, to je glavni smisao
konvergen!ije medija koja je nezaobilazna u objanjavanju takvih
slučajeva.
5.8. S(sret ra$li'iti& te&nolo*i%a - kon#er*enci%a
:romatrajući povijest razvoja medija, čini se da se gotovosvako uvođenje novih tehnologija na području komunika!ije,
nazivalo revolu!ijom. "ako jedni i početak digitalne revolu!ije
poistovjećuju s početkom in'orma!ijskog doba i izumom
mikropro!esora, a drugi smatraju da je ona započela jo 2-ih
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 68/96
irim koritenjem &nterneta. Razvoj in'orma!ijske i komunika!ijske
tehnologije neraskidivo je povezan s pro!esom digitaliza!ije
svakodnevnih komunika!ijskih pro!esa. Digitaliza!ija analognih
uređaja koji slu$e prenoenju poruke ili se koriste u masovnimmedijima, omogućilo je stvaranje jedinstvene digitalne mre$e, to
je ujedno preduvjet i za pro!es za koji se u posljednje vrijeme
koristi omiljeni termin konvergen!ija. *agovaramo oprezniji
pristup koritenju tog termina, za koji povijest medija pokazuje da
su tijekom godina njegova tumačenja bila različita.
<o sedamdesetih godina prologa stoljeća konvergen!ijom seoznačavalo partnerstvo između računala i telekomunika!ije, a
osamdesetih godina najvie je primjenjivana na razvoj digitalne
tehnologije, integra!ije teksta, brojeva, slika i zvuka, različitih
elemenata medija koji su u ranijim povijesnim razdobljima
promatrani pojedinačno (5riggs i 5urke +?., 3). 8d
devedesetih godina, pojam konvergen!ija u teoriji medija sve ječeće naziv za povezivanje tele'ona, televizije i &nterneta u
jedinstvenu komunika!ijsku plat'ormu (5aldJin i sur., /22?.) <ohn
Hartle> (++., 2) de%nira konvergen!iju kao povezivanje
tele'onije, kompjuterske tehnologije i tehnologije elektronskih
medija. *animljivo je da Hartle> ++. godine kao primjer
konvergen!ije navodi tek mogućnost da se reagira na televizijski
program putem Jeb portala koji bilje$i odgovore gledatelja ili
njihovo glasovanje, te mogućnost da se to učini putem istog
uređaja (Hartle>, ++., 2). 9tvarne mogućnosti ostale su, jo
tada, posve neprepoznate. 5ilo kakvo navođenje primjera
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 69/96
konvergen!ije medija iz godine u godinu čine se zastarjelo. Danas
ostaje točna samo osnovna atsonova de%ni!ija kovergen!ija je
spajanje, susretanje u !entru (atson, +., M). :rema tome,
pro$imanje, spajanje, konvergiranje kombinira različite medije,'unk!ionalno ih sjedinjujući u jedan. 6ačelno, atsonov navod
stoji. 0eđutim, ne mo$e biti dovoljan. #ada je riječ o suvremenim
medijskim industrijama, u pitanju je puno dublja promjena
(<enkins, +?., /).
9ve promjene koje je donijela ili će donijeti digitaliza!ija medija
nemoguće je predvidjeti. 9toga na jo većem značenju dobivajuteze 0arshalla 0!Puhana izrečene ezdesetih godina +. stoljeća.
&ako mu se mo$e prigovoriti da nije bio dovoljno jasan u tvrdnji
0edij je poruka, oko toga to je medij (televizorF, komer!ijalni
televizijski kanalF, televizijska serijaF (Citlin, +/., /)), u
0!Puhanovom kredu, bilo je dalekovidnosti, pa bismo mogli
zaključiti da tek sada njegov kon!ept globalnog sela zadobivapravi oblik. 6o kritičari 0!Puhana reći će pak da njegove teze ne
stoje jer su nove in'orma!ijske i komunika!ijske tehnologije
(&=") dokazale da je ključ u poru!i, a ne u mediju (:avlik i
0!&ntosh, +4). #ada se pisanoj in'orma!iji pridru$i video, onda
novi medij dobiva snagu kakvu nije imao nijedan masovni medij
ranije.
&ako se iz dananje perspektive mo$e debatirati s tezama
napisanim prije vie od četrdeset godina, <enkins ipak ne dvoji da
se 0!Puhana mo$e prihvatiti kao proroka digitalne revolu!ije.
9ukladno tome, prorokom konvergen!ijske revolu!ije <enkins
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 70/96
proglaava &thiela de 9olu :oola koji je prvi upozorio na pojam
konvergen!ije kao 'aktor promjena u medijskoj industriji (<enkins,
+?, /). :ro!es konvergen!ija modusa zamagljuje grani!e
među medijima, čak između pointtopoint komunika!ija, kao tosu pota, tele'on i telegra', i masovnih komunika!ija kao to su
tisak, radio i televizija. :osredstvom $i!a, kablova ili zračnih
valova, danas mo$emo primati raznorodne usluge koje su u
prolosti bile vezane, svaka za svoje %zičko sredstvo. *a razliku od
toga, usluga koju je u prolosti pru$ao jedan medij bilo da su u
pitanju elektronički mediji, tisak ili tele'on, mo$e danas bitidobivena na vie različitih načina. "ako se pointtopoint način
komunika!ije, koji je stoljećima postojao, polako raspada. (:ool,
/23., M-M4). :ool je shvaćao da ovi pro!esi čine konvergen!iju i
da su zapravo dvije strane iste medalje (<enkins, +?., /).
6jezin tijek usmjeravaju kako medijske korpora!ije tako i korisni!i
medija (<enkins, +?., /3).
Dok su donedavno televizijske kuće brinule samo o sebi srodnoj
konkuren!iji, danas se moraju nadmetati s i internetskim
portalima koje uz daleko manje %nan!ijskih mogućnosti mo$e do
korisnika prenijeti in'orma!iju. "o se u većini slučajeva provodi
tako da se televizijski, radijski i internetski proizvodni resursi
vijesti spajaju u jedinstvenu redak!iju (&ntegrated 6eJsroom)+2.
&$ #osljednje istraivanje &''% 4esroom 8arometar7 provedeno mePu )'' vodeGih urednika anovina podupire tutvrdnju. 4jih %6Q Lpretpostavlja da Ge integrirana urednitva za tiskano i online izdanje novina u uduGnosti
predstavljati pravilo u novinskom izdavatvuM FC4A, &''%.7.
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 71/96
5.9. Kon#er*entno no#inarst#o i inte*rirana redakci%a
:ojam konvergen!ije u redak!iji vijesti podrazumijeva prije
svega pro!es proizvodnje vijesti u kojem se isti sadr$aj pojavljujeobrađen u različitim medijima, odnosno u pisanom, televizijskom i
online obliku, i to ne samo u novinama, televizoru i na računalu,
nego i posebno obrađen na mobilnim uređajima, pa čak i na
svjetlećim reklamama na zgradama. :itanje radi li se to radi
pro%ta ili boljeg novinarstva pokazalo se nedostatnim, jer su za
uvođenje konvergen!ije razlozi viestruki publika dobiva
raznolikiju ponudu sadr$aja i terminaB uprava se zadovoljava
rezanjem trokova proizvodnje, a novinari otkrivaju nove oblike
izra$avanja to daje mogućnost za bolje novinarstvo (1uinn,
+4.). #onvergen!ija omogućuje smanjenje trokova proizvodnje
za medijske kuće, ali samo za one koje se mogu takvom radnom
pro!esu lako i brzo prilagoditi i na taj način organizirati svoj rad..
:odatak postaje vrijedna roba u trenutku kada ulazi u medijsku
kuću i postaje upotrebljiv in'ormativni sadr$aj za sve
komunika!ijske kanale kojima raspola$e - &nternet, mobilne
uređaje, radio i televiziju. 9 tim u vezi spominje se i
konvergen!ijsko novinarstvo, jo jedan termin čija de%ni!ija nije
do kraja jasna. &stra$ivanje provedeno u redak!ijama u
9jedinjenim dr$avama (Duhe i sur., +4.) pokazalo je da sudjelatni!i redak!ija na pitanje kako bi objasnili konvergen!iju,
preslikavali postojeće radne pro!ese, pa je manje od polovi!e
ispitanika shvaćalo konvergen!iju kao potpuno integriranu
redak!iju vijesti (Duhe i sur., +4.). 6eki poistovjećuju taj pojam
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 72/96
s viestrukim (multiple) novinarstvom to znači da jedan
novinar obrađuje istu in'orma!iju za različite medije, dok drugi
isključivo govore o integriranoj redak!iji u kojoj svi koriste isti
sadr$aj, ali ga obrađuju na potpuno drugačiji novinarski način.;viles i =arvajal (+3.) tvrde da je riječ o dvama zasebnim
modelima organiza!ije neJsrooma integrirani model i !ross-
medijski model, svaki sa svojim proizvodnim sustavom,
organiza!ijom i poslovnom strategijom (;viles i =arvajal, +3.).
7 integriranoj redak!iji Aamanske javne televizije (NR") u
5elgiji, digitalni sustav obrade vijesti omogućuje dostupnost svihmaterijala svim novinarima u kući. "ako na primjer, televizijske
snimke s mjesta događaja posebno će se obraditi za sve ostale
medije koji su na raspolaganju. 6e radi jedan novinar (osim
iznimno) prilog za radio, televiziju, mobitel, &nternet izdanje, nego
njegov originalni, neprerađeni (sirovi) materijal obrađuju de$urni
uredni!i za svaki spe!i%čni medij. "akav konvergen!ijski razvojproizvodnje in'ormativnih programa predviđa i tzv. !ross-
medijsku jedinstvenu arhivu. 5rigitte Nermeers!h, voditelji!a
projekta digitaliza!ije proizvodnje vijesti na NR"-u, na kon'eren!iji
D6; +3 u 5ruQellesu, podsjeća da nije riječ o tednji i
smanjenju ljudi kao to se često misli, nego o potpunoj
eksploata!iji sadr$aja koji se koriste na puno vie načina.. 6joj se
pridru$uje ;tte <^^skel^inen, direktor &n'ormativnog programa
%nske javne televizije (TPE), koji tvrdi da je potrebno mijenjati
pro!es rada, kao i kulturu proizvodnje vijesti, ne samo kako bi se
3' Bidi: .dereda=tie.e<=m<de.reda=tie .
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 73/96
is!rpile mogućnosti novih tehnologija, nego radi pre$ivljavanja u
budućnosti. #ako bi testirao tu tvrdnju, <^^skel^inen odlučio se na
prilično nekonven!ionalan potez isključio je pristup na!ionalnoj
tiskovnoj agen!iji kako bi novinare prisilio da razmiljajumultimedijski. Otovie, u sreditu njihova integrirana
neJsrooma je vlastita agen!ija vijesti, čije osnovne jedini!e nisu
radijski tonovi ili televizijski audiovizualni isječ!i, već
in'orma!ijski %le-ovi. Radiju i televiziji javnih medijskih kuća nije
vie dovoljno pohvaliti se uspostavljenom koordina!ijom među
razdvojenim redak!ijama vijesti, nego integra!ijom kojakoordina!iju podrazumijeva. &deja javne radiotelevizije mijenja se
u konačni!i i tako da izba!uje iz imena radio i televiziju i postaje
javni medijski servis proizvodnje sadr$aja.
7 kompetitivnom medijskom svijetu spomenute pro!ese moraju
pratiti i marketinke vjetine koje in'orma!ije pakiraju i lansiraju
na tr$ite kao utr$ivu robu. 0edijske plat'orme koje omogućujumaksimalni konvergen!ijski e'ekt, in'orma!iju čine potrebnijom
nego ikad, jo dostupnijom. 5randiranje u kontekstu pojačane
mobilnosti vodi se idejom 8bjavljujte za svoje čitatelje emitirajte
za svoje oglaivače. :rimatelj medijskih poruka koji se jo ranih
devedesetih nazivao čitateljem, gledateljem ili sluateljem, sada
se naziva krajnjim potroačem, a medijski sadr$aj proizvod,
postao je brand. &stra$ivanja medijskih publika predstavljena na
E57-ovoj kon'eren!iji o budućnosti vijesti u :arizu +3. Radio
6eJs Croup pokazala su da je gledanost, sluanost i čitanost od
ranih 2-ih do danas, stagnirala, a ne padala, kako se ranije
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 74/96
pretpostavljalo, dok je koritenje interneta jo uvijek mnogo
manje od koritenja klasičnih medija, no rapidno raste. 9tručnja!i
za brandiranje, kako bi spasili klasične medije/, inzistiraju na
multimedijskim rjeenjima. 6ovi mediji koriste se kao ruka spasa,a posljedično, nakon to se udome, počinju njihove
rekon!eptualiza!ije. Rede%niraju se i modeli prodaje oglasnog
prostora. 8glaivači ne pristupaju vie točno određenom mediju,
nego svoje !iljeve $ele ostvariti pitanjem koje multimedijsko
rjeenje imate za meneF 5randiranje kroz različite medije
odjednom jača povjerenje u oglaavani proizvod ili uslugu, na tooglaivači računaju, s obzirom na to da se potroači vraćaju
brandovima kojima vjeruju.
5.. ra/ansko no#inarst#o
0nogo je načina na koje medijska arena, iako u in'ormativnom
mo$da vie nego u drugim $anrovima, potroače tretira kaograđane (#rajina, +3). 8siguravanje većeg broja kanala
komunika!ije otvara pristup proizvodnji vijesti i samim njihovim
korisni!ima. 6ekad viđeni samo kao pasivni konzumenti, gledatelji
postaju aktivni sudioni!i kao građani-izvori in'orma!ija. 6o, to nosi
osobite opasnosti, jer opća dostupnost, ali i pomanjkanje sustava
autoriza!ije, uzrokuju da se &nternet mo$e koristiti i za političkuak!iju i za moguću manipula!iju. Ruku pod ruku sa sjedinjavanjem
tehnologija, sve su bli$i vrhovi trokuta koji čine trojstvo javnost-
31 Ilasi-nim medijima se smatraju oni koji su de!inirani i de!ini=ijom masovne komunika=ije koja podraumijevatehnoloku i institu=iionalnu prirodu medija namijenjenog masama, a ta se de!ini=ija odnosila na radio, televiziju,novine i !ilm
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 75/96
mediji-politika (9eib, +). Redak!ije vijesti proiruju svoje
kapa!itete dopirući do vie korisnika, političke strukture ire
in'orma!ije putem &nterneta, a javnost mo$e prikupljati
in'orma!ije neposrednije ne čekajući uobičajene objave klasičnihmedija (9eib, +.), a isto tako ih i odailjati. "o pokazuje i
sljedeći primjer.
8 nasilju nad budističkim svećeni!ima u 0ijanmaru, primjeri!e,
ne bi se bilo doznalo da do najvećih svjetskih medija nije stigla
snimka s mobitela. :rotesti mijanmarskih svećenika protiv re$ima
vojne hunte u rujnu i listopadu +. preko noći su dobili podrkusvjetske javnosti unatoč medijskoj blokadi u zemlji.+. 9nimke iz
0ijanmara imale su jaku in'ormativnu vrijednost iako je i na prvi
pogled bilo jasno da je riječ o amaterskim snimkama, loije
kvalitete od onog to je uobičajeno na pro'esionalnim
televizijama. 7pravo je to jedna od ključnih karakteristika
građanskog novinarstva, prakse preuzimanja sadr$aja iin'orma!ija koje alju građani, pri čemu kvaliteta ne mora pratiti
in'orma!ijsku vrijednost dobavljenog materijala. Dok neki
smatraju da je objavljivanje priloga korisnika vrhuna!
demokratiza!ije medija, drugi će reći da se time u potpunosti
dovodi u pitanje novinarska pro'esionalnost. 7 tom smislu,
moguće je da se u pitanje dovodi glavna karakteristika vijesti i
njihove uloge u drutvu, a to je vjerodostojnost koja se temelji na
provjerljivosti izvora (9!hudson, +.). 9ve Debate koje je
potaknulo koritenje sadr$aja koje su generirali korisni!i (7C= tj.
3& 4eke prijanje rasprave predviPale su takvu moguGnost. Bidi npr. 9urran i Seaton &''3., &)'7.
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 76/96
user generated content1 nisu se dakle zaustavile na pitanju
kvalitete, nego su raspravu proirile na pitanje vjerodostojnosti,
kao i institu!ionalne determiniranosti medija i njihove zadaće u
demokra!iji.
8tvaranjem vrata materijalima koje dostavlja publika,
odgovaraju na kritike da su redu!irani na in'orma!ije koje
serviraju veliki (medijski) igrači, kao to su agen!ije, akreditirani
dopisni!i (!'. "unstall,/2.) i okrenutost oglaivačima. "ime je
uključenost (do sad osigurana samo na terenu javljanja gledatelja
tele'onom u redak!iju ili u kontakt emisiju) nedvojbeno ojačala.6o, do ideala građanskog novinarstva jo je preostalo mnogo
posla. &ako in'ormativni mediji koritenjem 7C=-a (user generated
content1 naizgled postaju arene razmjene, kada je riječ o
mainstream medijima, jo uvijek se zadr$ava institu!ija
urednika kao gate keeper-a, koji, bez obzira na pojavljivanje
7C=-a, i dalje odlučuje to bi publiku određenog medija moglozanimati. Crađanski doprinosi pro!esu masovnog in'ormiranja ne
mogu ići toliko daleko da učine subverziju drevnoj logi!i
in'ormativnih medija u zanimanju za ono to dolazi iz sjeverne
hemis'ere i to impli!ira visok stupanj kulturne sličnosti. :otonji
je i dalje jedan od bitnih čimbenika u selek!iji vijesti, kako su u
izvjetavanju o elitnim na!ijama Caltung i Ruge (/2?M.) postavili
kao hipotezu, allis i 5aran (/22.) provjerili, a :eriin (+3.)
potvrdila, u istra$ivanjima protoka vijesti (neJs AoJ-a).
33 Ditatelja upuGujemo i na nedavnu preradu unstallova klasi-nog teksta, gdje sam autor priznaje kako je novostoljeGe registriralo itnu promjenu na medijskoj mapi svijeta, odnosno da vie ne stoji kako su Lmediji ameri-kiM,nego da L+edia 2ere Ameri=anM =!. unstall, &''%.7.
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 77/96
&pak, kao i svaka promjena u načinu rada, tako i 7C= razvija
posebne radne odnose, u ovome slučaju jednako medijskih
pro'esionala!a i nepro'esionala!a. =66-ov poseban odjel za 7C=,
koji objavljuje na posebnom &nternet portalu, ali 'unk!ionira i kaouspjean marketinki proizvod, iReport je, poput Tou"ube-a,
razvio svoju zajedni!u korisnika, u ovom slučaju iReportera. 8ni su
sami za sebe zadu$eni za brigu o standardima i retori!i rada u
takvoj virtualnoj zajedni!i, izbjegavanje govora mr$nje i sličnih
ne$eljenih radnji. &Reporteri nisu motivirani nov!em jer za
objavljene priloge nema novčane naknade. =66 anga$ira iprovjerene suradnike, tzv. lokalne dopisnike (!ommunit>
eQperts), koji prijavljuju sumnjive sadr$aje nadle$nim uredni!ima
- pro'esional!ima na =66-u. Nelike kuće koje rade s velikim
količinama materijala primljenim od korisnika, zapoljavaju čitave
odjele koji provjeravaju vjerodostojnost. 8ni dobro znaju da to je
vie takvih sadr$aja, veće su mogućnosti manipula!ije. 6eke kuće
organiziraju i tečajeve za građane o tome kako mogu sudjelovati u
kreiranju dnevnog zapisa događaja i pojava u svijetu koji ih
okru$uje, koristeći kućnu aparaturu za snimanje.
@im je iReport pokrenut krajem +?. kao poseban servis za
7C= (user generated content1, korisni!i su bili pozvani da jave to
su doznali, dobivajući tek mogućnost, a ne obećanje objave video
zapisa. iReport danas broji stotinu tisuća pretplatnika čijih se
sadr$aja objavi tek /Y.4 0eđu najpoznatijim vijestima koje su
30 #oda=i o ieportuizneseni na kon!eren=iji *igital 4es A!!airs &''%. u 8ruellesu
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 78/96
originalno dospjele najprije na iReport pa onda na klasične medije,
su i one o događajima u 0ijanmaru i pu!njavi u koli u Nirginiji.
9uosnivač C66-a (Cuerilla 6eJs 6etJork) 9tephen 0arshall
na kon'eren!iji \D6; +3] u 5ruQellesu rekao je da ;merikan!i
gaje osjetno nepovjerenje prema mainstream medijima i s
oduevljenjem prihvaćaju i grade građansko novinarstvo. 6ije
riječ o uzurpiranju medijskog prostora radi pet minuta slave, nego
sudjelovanju u pro!esu pro!esa masovnog komuni!iranja. C66
je prihvatio kao neprikosnovenu činjeni!u da se nova genera!ija
publike, odnosno potroača vijesti, ne odnosi na ljude kojinovo doba tek trebaju prepoznati i prihvatiti nego, na ljude koji
sada odrastaju i kojima je prvi susret s medijima ujedno susret s
digitalnim medijima.
Ni stvarate vijesti, poručuje jo irem spektru korisnika
&nternet portal =urrentM, čije najva$nije vijesti ne odabire
de$urni urednik nego de$urna statistika najvie korisničkihklikova na pojedinu vijest izjednačava se s njegovom va$noću.
:ristup ili dostupnost postaje deviza napretka sine Gua non.
Rasprava time ne zamire jer zagovaratelji novog pristupa, kako bi
naglasili značaj svojih tehnologijskih rjeenja, proglaavaju
publike klasičnih medija pasivnima, a svoje publike krajnje
aktivnima. 7 krajnjoj instan!i, koliko je vidljivo iz sadanjegtrenutka, novost prestaje biti pojava sadr$aja koji alju korisni!i, a
postaje integriranje korisnika u kreiranje %nalnog proizvoda.
&n'orma!ijska tehnologija kao takva nestaje, ona se ne razlikuje od35 Bidi .=urrent.=om .
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 79/96
tehnologije %zičke stvarnosti kao to su drugi kućni aparati i u
potpunosti je uklopljena u svakodnevni $ivot. :redviđanja koja
slijede takav stav, izra$ena na kon'eren!iji D6;+3, vide
nadolazeću trans'orma!iju &nterneta iz mre$e linkova u mre$uznačenja.
5.;. K(lt(ra #i%esti i no#e te&nolo*i%e
6ije samo promjena u drutveno-političkom okru$enju
konstantna i kontinuirano utje!ajna na prirodu produk!ije vijesti,
već i promjena u tehnologijama kojima se te vijesti proizvode i
dostavljaju njihovim korisni!ima. ;nnabelle 9rebren> (+4., 2)
podsjeća da je tehnologije odredila logiku odailjanja vijesti već za
Drugog zaljevskog rata /22/. kada je satelitska tehnologija
omogućila slanje toliko izvjetaja s terena da je rat postao
medijski događaj koji se u stvarnom vremenu zbiva ne u zaljevu
nego pred malim ekranima. 6e čudi stoga ni da je vječni medijskikritičar <ean 5audrillard u svom poznatom tekstu *aljevski rat
nije se dogodio (/22M.) prihvatio upravo nove tehnologije kao
odlučujući 'aktor u medijskom kreiranju stvarnosti. :riča se
ponovila s ratom u &raku, tovie, preuzela je jo veće razmjere,
ireći se na &nternet, omogućujući razvoj terenski (pro'esionalno i
amaterski-građanski) stvaranog diskursa koji 0iller i hite(+.) nazivaju turbo vijesti. "eoretičari su sigurni da ne
pretjeruju kada u tom kontekstu rat koji je u &raku uslijedio nakon
američke okupa!ije nazivaju ujedno i prvim internetskim ratom,
upravo zbog neslućenog opsega koritenja tog medija (!'. ;llan,
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 80/96
+4.). "ako je i početak reporterske upotrebe mini kamera,
laptopova, satelitskih video-tele'ona i drugih novih alata na
terenu, koji je označio, kako primjećuje 9rebern>, trans'orma!iju
novinarstva iz embedded (onog koje djeluje uz sami izvorin'orma!ija i njemu je podlo$no) u non-embedded, dakle u
novinarstvo koje je u tom smislu neovisnije (9rebern>, +4., /)..
7pravo je umre$ena, pokretnija i jednostavnija tehnologija dala
mogućnost neovisnijeg izvjećivanja s ratom zahvaćenih
područja (0a!Cregor, /224.).
:romjene u koritenju tehnologije, utje!ale su i na pro!esproizvodnje televizijskih vijesti. "radi!ionalno, glavnina
redak!ijskih resursa usredotočavala se na proizvodnju večernje,
sredinje in'ormativne emisije. :oredak vijesti u emisiji bio je
manje vie očekivan, a prva vijest bila je rezervirana za glavnu
vijest o događaju dana (:eriin, +M.). 7 konvergiranim vijestima
trenutak događanja trenutak je pojave nove in'orma!ije, a njihovese 'rekven!ije, kako su ih de%nirali Caltung i Ruge (/2?M.) gotovo
izjednačuju. 0ultimedijske plat'orme omogućuju kontinuirano
praćenje događaja, te se in'orma!ije pojavljuju gotovo u stvarnom
vremenu. "renutak pojave vijesti u dosadanjem poimanju se
ponitava, u digitalnom okru$enju bitova i multiplika!ije kanala,
on postaje osnovna mjerna jedini!a u praćenju tijeka vijesti.
"elevizijske vijesti nastoje početi ne s glavnom, nego isključivo s
najnovijom vijeću, s in'orma!ijom najvie napunjenom
novinom, najbli$om trenutku događanja (oel'el, +3., 4-).
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 81/96
#lasični neJs !>!le, odnosno dnevni vijek vijesti tako je posve
destabiliziran.
7zmimo za ilustra!iju %nsku javnu televiziju (TPE - Tleisradio
8i), eksperimentalan primjer pojave vijesti o nenadanome
događaju, poput po$ara. 7 laboratorijskim uvjetima, prva
in'orma!ija o tome događaju pojavljuje se u // sati i /M minuta, u
ovome slučaju zanemarivog odmaka od same pojave po$ara. :rvi
podatak sti$e publi!i putem mobilnih uređaja 909-om, odnosno
putem e-maila na korisnička Desktop sučelja. Neć desetak minuta
nakon toga uredni!i raspola$u s upotrebljivih /M riječi podataka ukratkoj novinarskoj 'ormi. "ek pedesetak minuta nakon toga priča
već ima svoj razvoj i dobiva nastavak s osvje$enim i irim
in'orma!ijama kojima se u toj 'azi već obavezno pridru$uju video
zapis i 'otogra%je s po$arita, gdje su već, uz novinarske ekipe, i
javne slu$be, i građani. 9vi oni sudjeluju u razvoju priče i svi oni
prate njezin medijski razvoj putem navedenih multipli!iranihkanala izvjećivanja. @etiri sata od prve in'orma!ije o po$aru,
priča je već dobila svoju zaokru$enu 'ormu s uključenim
viestrukim aspektima događaja, posljedi!a, uzroka, analize
njezinog značaja, pa čak i miljenja koja su u međuvremena
zabilje$ili de$urni i spe!ijalizirani uredni!i, te jednako publika.
0ultimedijsko rjeenje praćenja tog događaja obuhvaća trenutnu
dostupnost viestrukog audiovizualnog zapisa putem čitavih
galerija 'otogra%ja, videa, gra%čkih prikaza, itd.). "akav pro!es
nastajanja priče (stor> building), oblik predvidivog \razvoja
priče] o nepredvidivim događajima, medijima omogućuje
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 82/96
postizanje velike ujednačenosti pokrivanja \izvanrednih
događaja], a posebno u odnosu na \redovne], odnosno
najavljene događaje. 6a tome mjestu dalje istra$ivanje so!iologije
medija mo$e ići u smjeru čitanja utje!aja takve rekon%gura!ije\izvanrednih vijesti] na njihovu dosadanju ritualnu i osobitu
označiteljsku 'unk!iju u okupljanju gledatelja, grupe, na!ije oko
onoga to \iskače] iz predviđenog programa. 0eđutim, nas u
ovom radu vie zanima utje!aj tehnolokih promjena na nove i
stare oblike vijesti.
&zvanredne vijesti uvijek su izvanredne vijesti, bez obzira na tokada se dogode, ustvrdio je 5ill Plord, potpredsjednik televizijske
postaje <P; G"N u ashingtonu (oel'el, +3., 4-.). :olitička
ekonomija konstantne izvanrednosti u ovome nam slučaju ne
daje naslutiti čime se popunjava time upra$njeno mjesto stvarno
izvan-rednosti. 5reaking neJs tu postaje udarna, ne
izvanredna vijest, koja postaje standardna i determinirajuća'orma svake in'ormativne emisije, te u biranju i produk!iji vijesti
nala$e potivanje takve kozmetičke politike. Reporteri obučeni za
takvu uređivačku politiku sposobni su stići na mjesto događaja u
rekordno kratkim rokovima i uključiti se u program s minutom i pol
izvjeća ne govoreći zapravo nita konkretno nego samo igrajući
ulogu konvergen!ijskih medijskih djelatnika, ne vie reportera,
ka$e all> Dean, jedan od direktora u =ommittee o' =on!erned
<ournalsits (oel'el, +3.,4-).
0ijenja se i odnos prema publikama. 7običajeno
pretpostavljanje onoga to bi publike moglo zanimati i to je za
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 83/96
njih novo, postaje neupotrebljivo. 7 rastuće 'ragmentiranim
publikama zajedničko postaje upravo to da in'orma!ija vie nikad
nije nova pojavila se već i na internetu, i na mobitelu i na radiju.
#ada gledatelji uključe televizor kako bi se in'ormirali u sredinjojin'ormativnoj emisiji, vrlo je vjerojatno da su za prvu vijest, u
nekom obliku, već čuli, te uredni!i, vođeni tim saznanjem,
mijenjaju svoju uređivačku politiku i očekuju da ljudi za određenu
in'orma!iju već znaju. Dnevna relevantnost glavne vijesti postaje
osobit drutveni ritual kontinuiranog praćenja događanja, kako se
sve vie građana umre$uje i postaje in'ormirano koliko i samiuredni!i vijesti. :esimisti pitaju hoće li tada institu!ija početne,
udarne vijesti, koja je slu$ila objedinjavanju publika oko malih
ekrana, ostati u povijesti. :očetak novinarske priče, lead-a,
kakav je bio poznat donedavno, gubi na značaju, jer ni jedna vijest
vie nije posve nova. "ako se i u ovom slučaju mijenjaju postulati
klasičnog novinarstva, u ovom slučaju televizijskog. 6e samo da je
pred teorijom i praksom zadatak dati odgovor na pitanje to je u
dananjem masovnom komuni!iranju zapravo novinar , već i to je
vijest u digitalnom okru$enju.
5.<. Vri%eme tele#i$i%e nakon tele#i$ora
7li smo u vrijeme digitalnih vijesti. &majući na umu raznolikostpojavnosti te nove ere, smatramo da nećemo pretjerati ako
ustvrdimo da drutvena povijest medija okreće novu strani!u.
:odsjećamo, to ne mo$e biti utemeljeno samo na povrnom
prepoznavanju \konvergen!ije], \multimedijalnosti] i drugih (u
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 84/96
nein'ormiranoj teoriji prostituiranih) termina, već ponajprije, kako
smo $eljeli pokazati, uslijed dokidanja privilegije televizijskog
medija na ekskluzivnost koritenja i emitiranja videa. Oirenjem
njegove dostupnosti na internet (osobito online izdanja tiska), kaoi na mobilne telekomunika!ijske uređaje, ulazimo u vrijeme
televizije nakon televizora. <edan za mnoge_ model odailjanja
in'orma!ija konvergirao je u mnogi za mnoge_ pristup (Hartle>,
++., 2).
Digitalne tehnologije proizvodnje i razmjene in'orma!ija
prisutne su i kontinuirano se razvijaju, utječući na klasične odnosemedija, publike, oglaivača i politike, umre$ujući ih u svoj sustav.
Digitalne vijesti pojavljuju se kao odraz tehnolokih, drutvenih i
ekonomskih rede%niranja posla (ne samo zadaće) javnog
in'ormiranja, kao to su konvergen!ija i integra!ija. Dalja će
istra$ivanja morati pokuati istra$iti kakve to implika!ije ima za
pozi!iju javnog medijskog servisa u okru$ju komer!ijalnih medija,pri čemu treba imati na umu da, na polju medijskih tekstova, i
grani!a između in'ormativnih i zabavnih sadr$aja postaje sve
manje jasna (#eum, i sur., +4). 9kepti!i bi nas mogli podsjetiti
na 9!hudsonovu sugestiju utopije svijeta bez medijski
posredovanih vijesti, svijeta u kojemu interesne skupine i drugi
pojedin!i in'orma!ije dostavljaju izravno na osobna računala_,
svijet u kojemu je novinarstvo time ukinuto_ (9!hudson, /22M.,
/.) 7z umre$enost putem interneta, a kakvu 9!hudson kada je
pisao svoj tekst nije mogao ni zamisliti, novinarstvo bi bilo iznova
izumljeno_ (9!hudson, /22M.,)
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 85/96
7 analiziranju rekon%guriranja proizvodnje i značenja programa
vijesti, kao sadr$aja i tehnologije kojima mediji ispunjavaju jednu
od svojih najva$nijih uloga u drutvu, s re'eren!ama na nedavno
odr$anu kon'eren!iju Digital 6eJs ;Sairs u 5ruQellesu, kao iraspravama o razvoju medija i primjene digitalnih tehnologija,
digitalne vijesti_, prepoznajemo kao novu vrstu nastalu na
plat'ormama kreirenim na in'orma!ijskoj tehnologiji i potrebi
drutva za maksimiziranom razmjenom in'orma!ija.#oliko god je
ta razmjena in'orma!ija bitna za pojedinčevo snala$enje u okolini,
u u okolnostima spomenutog in'orma!ijskog realizma, oni tuokolinu sebi prilagođavaju i izgrađuju. 7 odnosu na dosadanju
logiku na kojoj je počivao in'ormativni medijski program, mijenja
se
logika proizvodnje vijesti, pri čemu se objedinjavaju do sad
razdvojene programsko-tehničke 'unk!ije, dok se
redak!ije vijesti tiska, radija, televizije i internetaintegriraju u integrirane redak!ije digitalnih vijesti.
poimanje vijesti kod urednika i novinara, kao i kod pulike.
:ublika u medijskom registriranju pojava i događaja
sudjeluje većim brojem kanala, nerijetko i kao reporter, ali
ne jo i kao ravnopravan partner (zadr$ava se autoritet
urednika koji odlučuje o zavrnom proizvodu). :romjenesu evidentne i u pro!esu selek!ije vijesti, rede%niraju se
in'ormativne vrijednosti i novinarske vrste i $anrovi
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 86/96
pozicija koju vijesti zauzimaju u društvu, počinje se
mijenjati s obzirom na mogućnosti tzv. građanskog
novinarstva, gdje izvor vijesti vie nije isključivo
institu!ionalan, to, usprkos neupitnoj prednosti zademokratski ideal uključenosti, u kontinuiranu opasnost
dovodi jednu od osnovnih karakteristika na kojima vijesti
temelje svoju nezamjenjivost u drutvu - vjerodostojnost.
6a kon'eren!iji D6; +3 u 5ruQellesu, 0i!hael Rosenblum je
predstavnike industrije i pro'esije podsjetio da \tehnologije nisu
ili-ili, kao da mo$emo ili s njima, ili bez njih, nego su ključ rada,bez kojega kao industrija umiremo]. Drugim riječima, nije
tehnologija ta koja čini promjenu, nego razumijevanje i
is!rpljivanje svih njezinih mogućnosti.. &zmeđu političkog i
tehnolokog determinizma, odnosno, kulturalnih pesimista i
neo%la, nameće se in'orma!ijski realizam, koji prepoznaje
neumitnost pro!esa in'orma!ijskog razvoja i u sredite raspravastavlja samu medijsku in'orma!iju čije kolanje razvoj medija
ubrazava i istovremeno rasprava u različitim smjerovima i putem
različitih medija.
8dba!ujući pozi!iju konven!ionalne podjele na kulturne
pesimiste i neo%le kao odveć reduk!ijsku, nastojali smo
kompleksne pro!ese koji se zbivaju u $aritu razvoja digitalnihvijesti lo!irati na kontinuumu između tzv. političkog (koji razvoje
medija gleda kroz lupu njihove uloge u demokra!iji i na polju
reproduk!ije ideologija) i tehnolokog determinizma (koji
poten!ijale medija podređuje mogućnostima tehnologija koje ih
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 87/96
podr$avaju). 6aime, čini se da nijedan od tih pristupa ne uspijeva
doista vidjeti kakve zapravo tehnologije danas imamo u rukama i
to će one doista značiti za proizvodnju, poimanje i pozi!ioniranje
vijesti u drutvu. &stra$ivanja su pokazala da novinari ni u komslučaju nisu robovi tehnolokog ili političkog determinizma, već
upravo suprotno, da su oni u sreditu tehnolokih promjena o
kojima mogu odlučivati (HemmingJa>, +M., //), mijenjajući ih i
prilagođavajući, ali ne i negirajući ih. :oborni!i online
novinarstva_ reći će da ni novine ni televizija ne koriste
interaktivnost medija na način kako bi već sada, na sadanjemstupnju tehnolokog razvoja, mogli. &stovremeno, brinuti ne
moraju ni klasični mediji, koji svoje, ne pre$ivljavanje, nego
rede%niranje, i uspjeh, moraju vidjeti u prepoznavanju novih_
medija, te s njima srastati, a na tr$itu se pozi!ionirati
is!rpljivanjem mogućnosti brandiranja_. :rema tome, na
generalnoj razini drutvene povijesti medija, vie nego ikad mediji
se smatraju $ivima, a ne statičnima, u igranju uloga kakve su im
bile de%nirane pri njihovim izumima.
DVB-T u 6$"!#koj
Blada epulike Frvatske pokrenula je projekt *igitalna Frvatska, u sklopu
kojeg Ge se ugasiti analogni televizijski sustav.
CSAdigital je projekt kojim se podru-je =ijele Cstre pokrilo digitalnim
signalom. Cstra je odarana kao prvo podru-je koje i na =ijelom teritoriju imalo
digitalni signal jer je to podru-je koje ima najvie smetnji u prijemu analognih
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 88/96
postojeGih kanala. 4aime, signal talijanskih televizijskih stani=a ometa prijem
hrvatskih televizijskih signala.
" Frvatskoj se u digitalnom oliku na na=ionalnoj razini trenutno emitiraju
FB 1, FB &, K elevizija i 4ova B. 4a-in provede projekta opisan je u Strategiji prelaska s analognog na
digitalno emitiranje televizijskih programa, koju je usvojila Blada F 31. srpnja
&''%. godine. 1
9iljevi ove Strategije:
1 1. od 1. sije-nja &'11. godine zapo-eti potpuno digitalno zemaljsko
emitiranje televizijskih programa na podru-ju =ijele epulike Frvatske,
& &. stvoriti uvjete za o-uvanje sloodne, univerzalne i javne usluge emitiranja
televizijskih programa javne televizije, kao i usluga drugih nakladnika
televizije na na=ionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini,
3 3. osigurati tehni-ko(tehnoloke pretpostavke za upravljanje pripadajuGim
dijelom radio!rekven=ijskog spektra kroz optimalnu uporau prijenosnih
kapa=iteta na na-in koji u najveGoj mjeri zadovoljava javni interes,
0 0. stvoriti uvjete za pristup neovisnih proizvoPa-a sadraja digitalnoj
zemaljskoj televizijskoj mrei te razvijati pluralizam sadraja na otvorenom
tritu usluga,
5 5. na temelju pogodnosti, koje prua digitalni sustav zemaljskog emitiranja
televizijskih programa, otvoriti to veGi prostor za raznovrsno izraavanje
kulturnog identiteta epulike Frvatske te za nove medije koji -ine sastavni
dio djelovanja i razvoja demokra=ije, kroz sveouhvatne usluge kojima se
svim graPanima daje moguGnost pristupa sloodnim, esplatnim
programskim sadrajima na na=ionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 89/96
#rvi korak u provedi projekta ila je priprema potrenih podzakonskih
propisa uz postojeGi >akon o elektroni-kim komunika=ijama, kako i se podronije
uredilo podru-ja namjene radio!rekven=ijskog spektra, uvjeti njegove dodjele iuporae te na-in i uvjeti prelaska s analognog na digitalno odailjanje radijskih i
televizijskih programa. o je preduvjet za raspisivanje javnog natje-aja za
izdavanje dozvole za rad operatora u sustavu odailjanja digitalnih televizijskih
signala.
>a potree provede ove Strategije Frvatska je podijeljena u devet regija, a
svaku od njih -ini jedna ili vie upanija.
#relazak na digitalnu televiziju za koji je odrePen rok 1. sije-nja &'11.
treao i se u svakoj regiji odvijati na zasean na-in. #reviPeno je da se kraGe
vrijeme oko est mjese=i7 emitira paralelno i analogni i digitalni televizijski
program na na=ionalnoj razini. 4akon toga analogna i televizija treala prestala s
emitiranjem, i nastavilo i se isklju-ivo u digitalnom !ormatu. "sporedno s time,
radit Ge se i tehnoloke pripreme kako i i regionalni te lokalni televizijski
programi po-eli emitirati digitalno.
#rojekt digitaliza=ije emitiranja B programa, tj. uvoPenja digitalnog signala
u proizvodnji, prijenosu i odailjanju, provodi se paralelno putem zemaljskih
odailja-a, kaelom i satelitom. Sam projekt uvoPenja digitalnog signala naziva se
*B8, a poseno je standardiziran svaki od tri prijenosna puta R digitalni zemaljski prijenos *B8(, digitalni prijenos R *B8(F, te digitalna satelitska televizija
*B8(S7 i digitalna kaelska televizija *B8(97.
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 90/96
+oderniji novi televizori veG imaju digitalni prijemnik i spremni su za
prijem takvog programa ez dodatnih urePaja. Irati=a za digitalno zemaljsko
emitiranje je *B8(, pa to oi-no i pie na televizoru koji ga moe primati.
@avni programi nekodirani, standardne razlu-ivosti7 emitiraju se u sustavu
+#E/&, zna-i za njih ne trea skuplji prijemnik koji razumije i +#E/0, kojim se
emitira F* signal signal visoke razlu-ivosti7.
Blada F uvela je i esplatni tele!on '%'' 11 &' 11 i oavijest na e
strani=i javne televizije ===.&rt.&r klikanjem na anner *B8(. +ePutim
in!orma=ije koje graPani mogu doiti putem tele!ona ili tekst koji se nalazi na
navedenoj strani=i vrlo su opGeniti i nedovoljno in!ormativni za oi-ne graPane
koji se treaju in!ormirati i prijeGi na digitalni prijem televizijskog signala.
ost(pnost di*italno* pri%emnika "iro% pop(laci%i
*a i svi televizijski gledatelji mogli prijeGi na digitalan prijem, graPani Ge i
dalje moGi koristiti dosadanje televizore i antene, ali Ge treati digitalni prijemnik
( urePaj koji Ge starom televizoru prevesti digitalni signal. #rema veG spomenutoj
Strategiji, svakom tko redovito plaGa B pristoju Blada epulike Frvatske
posenim Ge kuponom su!inan=irati naavku takvog urePaja. Iuponi se dijele
postupno, po podru-jima Frvatske na kojima se uvodi signal, tako da do &'11.
godine ude pokrivena =ijela Frvatska. 4a podru-ju Cstre kuponi su veG podijeljeniu prosin=u &''%. godine.
#o-etkom &''$. promijenjena je postojeGa zakonska odluka o davanju
potpore. #od orazloenjem praGenja i analize kretanja =ijena digitalnih prijemnika
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 91/96
na tritu te mjera tednje u *ravnom prora-unu za &''$. godinu, utvrPen je iznos
potpore za naavu digitalnih prijemnika u iznosu od od )5.'' kn, umjesto 135,''
kuna predviPenih Odlukom iz &''%. godine. Cstaknuto je da se potpora dodjeljuje
prigodom naave urePaja za prijem svih digitalnih televizijskih signala (zemaljskim, kaelskim ili satelitskim putem.
#otporu od )5,'' kn graPani doivaju putem kupona koji pretplatni=ima
dostavlja Frvatska pota. im kuponom kupa= ostvaruje umanjenje ra-una
prilikom kupnje digitalnog prijemnika. Svaki prodava- treao i prihvatiti kupon i
izvriti njegovu veri!ika=iju. rgova= vraGa kupon Frvatskoj radioteleviziji.
#rojekt digitaliza=ije u Frvatskoj provodi Blada epulike Frvatske, to jest
Sredinji dravni ured za e(Frvatsku, -iji se spot emitira u televizijskom programu.
Iampanju kojom se ljude priprema za digitaliza=iju televizijskog emitiranja
prati televizijski spot kojim se graPane poziva da La=e antene i siPu s krovovaM.
aj spot i poruka izazvali su dosta polemika u javnosti, te su kriti-ari prigovorili da
spot samo zunjuje javnost poru-ujuGi da antene neGe iti potrene. & >a prijemtakvog signala takoPer je potrena antena, vanjska ili sona. *B8( prijamni=i
nemaju integriranu antenu, a prijem takvog signala ne moe se usporediti s
prijemom /S+ signala na moitelu.
Iampanja za digitalnu televiziju pokazala se neu-inkovitom i prilikom
prodaje televizijskih prijemnika za digitalno emitiranje. 4aime, kupon od )5,'' kn
ne primaju sve trgovine, a mnogi prodava-i ( ili su se pravili da nisu upoznati ili
zaista nisu ili upoznati s time to napraviti s kuponom i gdje ga dalje proslijediti.
#rema izjavama nekih kupa=a, a koje navodi Be-ernji list, na pitanje zato se
ne moe iskoristiti kupon, trgov=i su u povjerenju rekli da je razlog taj to ne znaju
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 92/96
od koga Ge kasnije naplatiti onove. " jednoj od trgovina zadarski ehnoma7
potvrdili su novinaru Be-ernjeg lista da ne uzimaju kupone. LIupnja s kuponima
nije moguGa jer nije poznato od koga Gemo i kako naplatiti vrijednost kupona. O
tome se trgov=i navodno pojedina-no treaju dogovoriti s tvrtkom Odailja-i iveze, a zato do toga jo nije dolo, teko mi je reGi,M R rekao je trgova= novinaru
Be-ernjeg lista.
*igitalni prijemni=i mogu se ez prolema naru-iti preko Frvatske pote.
4aime, kupone pretplatni=i doivaju na kuGne adrese uz narudeni=u Frvatske
pote. " ponudi su dva modela digitalnih prijemnika koji uz vau-er stoje 1)5
odnosno &&5 kuna, a pota ih esplatno dostavlja na kuGnu adresu. 4a taj na-in
privilegirani su odrePeni proizvoPa-i i distriuteri opreme.
" Bladinom 9entru za provedu digitaliza=ije potvrdili su da postoji
prolem. #riznali su da je dolo do zastoja u prodaji jer trgov=i nisu na vrijeme
doili oavijest o naplati vau-era. 4aime, trgov=i i kupone treali slati Frvatskoj
radioteleviziji, a povrat Ge im isplaGivati Blada preko Odailja-a i veza.
1o#i di*italni kanali
Frvatska radiotelevizija veG dvije godine najavljuje pokretanje nova dva zemaljska
digitalna kanala. Ianali su treali iti pokrenuti jo &''%. godine. Frvatska
radiotelevizija smatra da se sa pokretanjem dodatnih kanala pomae da graPani to
re prijePu na digitalnu mreu. 4aime, ez ogate ponude kanala na digitalnoj
zemaljskoj mrei, graPani neGe iti motivirani da koriste digitalne prijemnike.
"porite u tome nalaze u >akonu o F(u. Dlanak 3. stavak &. >akona o Frvatskoj
radioteleviziji glasi:
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 93/96
L*jelatnosti iz stavka 1. ovoga -lanka F ostvaruje proizvodnjom i emitiranjem
triju radijskih programa u trima radijskim mreama na dravnoj razini i u radijskim
mreama na upanijskoj ili regionalnoj razini, te televizijskih programa u dvjema
televizijskim mreama na dravnoj razini, djelatnost glazene proizvodnje jeizveda i snimanje: sim!onijske, narodne i zaavne glaze, zorsko izvoPenje,
organiziranje priredi i kon=erata, posei=e na=ionalne glazene atine i
suvremenih djela hrvatskih skladatelja i umjetnika izvoPa-a. F moe proizvoditi
L
F je najavljivao trans!orma=iju programa Fplus u F 3 koji je treao
iti sportsko(zaavni program, te F 0 in!ormativni program7 koji je treao iti
&0(satni in!ormativni kanal. 4ovi program treao se emitirati u digitalnoj
zemaljskoj mrei.
+ePutim, konkuren=ija se usprotivila namjeri F(a da pokrene
spe=ijalizirane kanale. 4aime, jo &''%. godine K je uloio alu Agen=iji za
trino natje=anje i +inistarstvu kulture. 4amjera je ila, kako tvrde, sprije-iti
nezakonito emitiranje satelitskog i kaelskog programa F #lus, te digitalno
emitiranje jo dvaju programa F 3 i F 0. " tome im se pridruila i druga
komer=ijana televizija 4ova B. raili su da se sprije-i pokretanje digitalnih
kanala od strane F(a, navodeGi netransparentnost takvog postupka kao glavni
argument. Smatraju da se nova= iz pretplate ne i smio koristiti za pokretanje novih
kanala te da i F morao dokazati da te kanale neGe komer=ijalno iskoritavati.
" ovom slu-aju i F i K i 4ova B razli-ito su tuma-ili postojeGe zakone R
>akon o Frvatskoj radioteleviziji i >akon o elektron-kim medijima, to pokazuje
da su manjkavi kada je rije- o pravima i oavezama na=ionalnih televizija. K
tako tvrdi da F smije emitirati televizijske programe opGeg sadraja u najvie
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 94/96
dvije mree na dravnoj razini te da za dodatne kanale treaju doiti kon=esiju na
temelju javnog natje-aja za tematske televizijske programe u skladu sa >akonom o
elektroni-kim medijima. K je, u svom prioGenju hina.hr7 takoPer naveo, da se
uvoPenje novih programa kosi sa sporazumom izmePu Frvatske i E" te sa>akonom o dravnim potporama.
Argumenti F(a prije svega su u tome da su sve javne televizije u Europi
doile priliku pokrenuti spe=ijalizirane kanale. 4aime, -lanak 3. stavak &. >akona
o Frvatskojteleviziji, zakonski je akt za proizvodnju i emitiranje programa F(a.
4a temelju sli-nih zakona R osniva-kog akta, djelatnost, uklju-ujuGi spe=ijalizirane
programe, oavlja veGina radiotelevizijskih servisa, -lani=a E8"(a. #roizvodnja i
emitiranje spe=ijaliziranih programa iz -lanka 3. stavka &. >akona istodono je i
zadaGa F(a prema Strategiji prelaska s analognog na digitalno emitiranje
televizijskih programa u epuli=i Frvatskoj, koju je donijela Blada F u srpnju
&''%.
Iako do &'11. godine svi moraju prijeGi na digitalnu zemaljsku mreu,
na=ionalna televizija smatra da dodatna dva programa F3 i F07 pomau
motiva=iji ljudi da to re prijePu na digitalnu mreu. Tto ude olja ponuda
digitalnih signala, to Ge ljudi prije naaviti digitalni prijemnik. F je zapravo
postupio na na-in kako su prije njega postupile mnoge javne televizije u Europi tj.
s ponudom vie kanala privla-e pretplatnike da to ezolnije prijePu na digitalnu
televiziju. Argument F nalazi i u svojem >akonu u F(u, #olemika oko novih
kanala izazvala je veliko zanimanje mePu posjetiteljima internetskih !oruma.3
#odijelili su se na one koji smatraju da i F treao pokrenuti spe=ijalizirane
kanale i na one koji smatraju da je F privilegiran zog prikupljanja pretplate.
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 95/96
Ovakvom stanju pogoduje i prili-no nepre=izna zakonska regulativa koja
omoguGuje i jednoj i drugoj strani da se na nju pozivaju. *ok se jedni pozivaju na
poprili-no nepre=izan >akon o elektroni-kim medijima, F se poziva na >akon o
F(u u kojem izri-ito pie da oni mogu pokretati spe=ijalizirane kanale, kakvi isportski i in!ormativni ili, te da to i jest uloga javne televizije. A kada je rije- o
transparentnosti !inan=iranja, F je unio izmjene u Statut F(a, tvrdeGi da na taj
na-in poseno reguliraju na-in !inan=iranja pojedinih dijelova programa.
+oda Ge neto reda u tom polju unijeti odluka BijeGa za potu i
elektroni-ke komunika=ije FAIO+7 koje je na sjedni=i odranoj &0. travnja
&''$. donijelo odluku o izdavanju dozvole tvrtki Odailja-i i veze OCB7 za
upravljanje mreama digitalne televizije +"U A i +"U 87, a nakon provedenog
natje-aja. 4a natje-aj se prijavila i najja-a hrvatska telekomunika=ijska tvrtka F(
Frvatske telekomunika=ije d.d., koja veG dri tele!onsku i moilnu mreu. 4a
natje-aju je ipak o=ijenjena oljom ponuda OCB(a, pa je tako OCB doio dozvolu
nastavi upravljanje mreama digitalne televizije.
8/9/2019 Karakteristike televizije
http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 96/96
1 http:<<.hakom.hr<"ser*o=sCmages<dokumenti<StrategijaQ&'prelaskaQ&'sQ&'analognogQ&'naQ&'digitalnoQ&'emitiranjeQ&'televizijskihQ&'programaQ&'uQ&'F.pd!
& http:<<.ve=ernji.hr<home<tehno<3161%'$<inde.do3 http:<<.!orum.hr<ar=hive<inde.php<t(&$&13&.htmlih.