KAPACITETI ORGANSKE PROIZVODNJE SLAVONIJE I BARANJE

KAPACITETI ORGANSKE

PROIZVODNJE SLAVONIJE I

BARANJEProject Organica.net is funded by European Union.Projekt Organica.net financirala je Europska unija.

Ovaj projekt sufinancira:Republika HrvatskaUred za udruge

SADRŽAJ

0. Uvod 1. Zakonodavni okvir2. Stanje ekološke poljoprivrede u RH3. Strateški okvir za razvoj ekološke proizvodnje Slavonije i Baranje4. Registrirani proizvođači5. Ključni dionici6. Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011.-2016.7. Analiza ključnih proizvođača8. Ključni kanali distribucije9. Osnovni problemi, te moguća rješenja i preporuke za daljnji razvoje ogranske proizvodnje u Slavoniji

854

151823

273241

43

UVOD0

4

Projekt Organica.net je nastavak Slapovih aktivnosti na području organske poljoprivrede kao područja u kojemu je moguće ostvariti samozapošljavanje u ruralnim krajevima. Projekt se provodi u suradnji s udruženjem TERRA’S iz Subotice.

Cilj projekta je otvoriti nove prilike zapošljavanja i samozapošljavanja u sektoru organske proizvodnje hrane, kroz stvaranje programa podrške i mrežu prekogranične suradnje koja će učiniti organske poljoprivrednike u pograničnom području konkurentnijima na tržištu Europske unije.

Projekt je namijenjen organskim proizvođačima i prerađivačima s hrvatske i srpske strane, organizacijama i pojedincima koji se bave ruralnim turizmom, predstavnicima različitih segmenata potrošača - vlasnicima prodavaonica, distributerima hrane, vlasnicima malih restorana i ugostiteljskih objekata, kuharima, koji namjeravaju u svoju ponudu uvrstiti organske proizvode.

Rezultati istraživanja prikupljeni u ovoj publikaciji koristit će kao baza za daljnju izgradnju kapaciteta ekopoduzetnika te kao temelj za stvaranje tržišta za organske proizvode, kako na području Hrvatske, tako i prekograničnom području Srbije.

Cilj projekta je otvoriti nove prilike zapošlja-vanja i samozapo-šljavanja u sektoru organske proizvodnje hrane, kroz stvaranje programa podrške i mrežu prekogra-nične suradnje koja će učiniti organske poljoprivrednike u po-graničnom području konkurentnijima na tržištu Europske unije.

UČINITI ORGANSKE POLJOPRIVREDINKE KONKURENTNIJIMA

UVOD 0

ZAKONODAVNI OKVIR1

6

Kako bi proizvod bio ekološki, mora biti proizveden prema propisanim pravil-ima, posebno deklariran, označen, pakiran i skladišten. Osim toga, prelazak na ekološku proizvodnju nije lak i kratkotrajan proces jer za status ekološkog proizvođača u poljoprivredi moraju biti ispunjeni uvjeti, kao što je prijelazno razdoblje u ekološkoj proizvodnji, odnosno nekoliko godina potrebnih da se tlo, ako se na njemu proizvodilo na konvencionalan način, odmori i očisti od pesticida. U ekološkoj proizvodnji propisana je i uporaba gnojiva, kao i nadzor proizvodnje i analize tla, sirovina i proizvoda koji moraju ispunjavati temeljne zahtjeve za ekološke proizvode.

Osnovne odrednice ekološke proizvodnje u Hrvatskoj definirane su Za-konom o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i Pravilnikom o preradi u ekološkoj proizvodnji.

„Sustav ekološke poljoprivrede je relativno mlad, nov, strogo specifičan, tehnološki proces koji se odvija prema striktno propisanim ili prihvaćenim uzancama, potpuno ili dobrim dijelom odbacuje uporabu agrokemikalija (mineralna gnojiva, sintetske kemijske preparate u zaštiti bilja i životinja), s osnovnim ciljem proizvodnje „zdrave hrane“ i zaštite okoliša, tla, voda, zraka i krajobraza.“1

Ekološka (organska ili biološka) proizvodnja određuje se kao poseban sustav održivog gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu prima-rnih proizvoda. Uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka, životinja i krajo-braza, povećanje prinosa i otpornosti biljaka pomoću prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i životinja, sve suk-ladno međunarodnim normama i načelima. Ekološka proizvodnja isključuje prekomjerno korištenje neobnovljivih resursa iz prirode i sve mjere koje trajno štete prirodnim procesima i ravnoteži, kao što su uporaba raznih kemijskih supstanca te, za razliku od industrijske poljoprivrede, ne onečišćuje okoliš.

Ekološka proizvodnja u Republici Hrvatskoj zakonski je uređena sljedećim zakonima i pravilnicima:

Opći zakoni o ekološkoj poljoprivredi• Zakon o ekološkoj porizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (NN

139/10)

• Ispravak Zakona o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN 14/01)

• Izmjene i dopune Zakona o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN 79/07)

• Pravilnik o stručnoj kontroli u ekološkoj proizvodnji (NN 68/11)

• Pravilnik o uvjetima i načinu upisu u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji (NN 39/11)

ZAKONODAVNI OKVIR 1

1 Grupa autora; EC_CARDS Project: „Program za održivi razvoj obiteljskih gospodarstava u Baranji“, BIOPA, Osijek, veljača 2006. str. 76

Ekološka proizvodnja isključuje prekomjer-no korištenje neob-novljivih resursa iz prirode i sve mjere koje trajno štete prirodnim procesima i ravnoteži, kao što su uporaba raznih kemij-skih supstanca te, za razliku od industrijske poljoprivrede, ne onečišćuje okoliš.

OBNOVLJIVIM RESURSIMA DO RAVNOTEŽE

7

• Pravilnik o označavanju hrane i hrane za životinje u ekološkoj proizvodnji (NN 25/11)

• Pravilnik o preradi, pakiranju, prijevozu i skaldištenju ekoloških proizvoda (NN 129/09)

• Pravilnik o vođenju baze podataka za poljoprivredni reprodukcijski materijal iz ekološke proizvodnje (NN 89/08)

Ekološki uzgoj životinja• Pravilnik o ekološkoj porizvodnji životinjskih proizvoda (NN 13/02)

• Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ekološkoj porizvodnji životinjskih porizvoda (NN 10/07)

Ekološka biljna proizvodnja• Pravilnik o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih

proizvoda (NN 91/01)

• Pravilnik o izmjena i dopunama Pravilnika o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda (NN 10/07)

Zakon o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda

Odredbe ovoga Zakona odnose se na:

• prerađene poljoprivredne proizvode koji se koriste kao hrana;

• žive ili ne prerađene poljoprivredne proizvode;

• proizvode akvakulture;

• hranu za životinje;

• poljoprivredni reprodukcijski materijal;

• kvasce koji se koriste za hranu i hranu za životinje.

STANJE EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE U RH2

9

Uredbe Europske unije1. Uredba vijeća (EZ-a)broj: 834/2007. (ekološka proizvodnja i

označavanje ekoloških proizvoda i opoziv Uredbe (EEZ-a) br. 2092/91.)

2. Uredba Europske komisije (EZ-a) broj: 889/2008. od 05.09.’08.



5. Uredba Europske komisije (EZ) BROJ: 710/2009 od 5.8.2009.

UPISNIK PROIZVOĐAČA U EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI

IZVOR: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA, ODJEL EKOLOŠKE I INTEGRIRANE POLJOPRIVREDE

STANJE EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE U RH 2

2002

1200

1000

800

600

400

200

02003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

10

2002

Površine pod ekološkom proizvodnjom

25000

20000

15000

10000

5000

02003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

POVRŠINE POD EKOLOŠKOM POLJOPRIVREDOM

STRUKTURA POVRŠINA U 2010. - 23282 ha



oranice 17066 vinogradi 400

maslinici 322 livade i pašnjaci 2452

ljekovito bilje 388 šume 444 ugar 156

18000

16000

14000

12000

10000

8000

6000

4000

2000

0

11

PROIZVEDENO VOĆE UMJERENE KLIME U 2010. GODINI



pšenica 3116 kukuruz 3300

zob 443 ostale itarice 90

3500

3000

2500

2000

1500

1000

500

0

PROIZVEDENE ŽITARICE U 2010. GODINI

12

suncokret 76 soja 389 uljana repica 231

mahunarke 1 krumpir 60 ostalo korjenasto bilje 84

400

350

300

250

200

150

100

50

0

krastavci 14 mrkva 58

grah 16 jagode 6

crveni luk 56

kupus 17

60

50

40

30

20

10

0

PROIZVEDENE ULJARICE, KORJENASTO BILJE I MAHUNARKE U 2010. GODINI

PROIZVEDENE ULJARICE, KORJENASTO BILJE I MAHUNARKE U 2010. GODINI



13

GODINA/ VRSTA STOKE

2005./kom

2006./kom.

2007./kom.

2008./kom.

2009./kom.

2010./kom.

GOVEDA 315 345 2749 5813 6144 9796

KOPITARI 45 19 134 417 484 452

OVCE 4 520 3 952 6326 10501 9688 9349

KOZE 2 226 1 938 3517 2780 1492 1545

SVINJE 181 184 473 336 1299 130

PERAD 5 717 1 180 2885 3598 1612 1137

PČELE/KOŠNICE 671 822 2710 2780 2121 2381

KUNIĆI 0 11 81 50 50

ŠKOLJKE (t) 30t 20t 4,85t

KONVENCIONALNAha/GODINE

EKOLOŠKAha

UDIO EKOLOŠKE U UKUPNOM %

2007/ 1.109.558,00 7.577,29 0,68

2008/ 1.085,919,48 10.010,00 0,92

2009/ 1.100,000,00 14.193,17 1,29

2010/cca1.100,000,00 23 282,00 2.10

STOČARSKA PROIZVODNJA

UDIO EKOLOŠKIH POVRŠINA U ODNOSU NA UKUPNE OBRADIVE POVRŠINE



14

Brodsko-posavska 2364

Po eško-slavonska 1324 Zadarska 1003,68

Grad Zagreb 967 Vukovarsko-srijemska 867

Istarska 173

8000

7000

6000

5000

4000

3000

2000

1000

0

BILJNA PROIZVODNJA PO ŽUPANIJAMA ZA 2010. GODINU


Poticaji u ekološkoj poljoprivredi za 2011. godinu

Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 92/10)

Osnovno plaćanje po površini:

• livade i pašnjaci 702,00 kn

Osnovno plaćanje po površini:

• ostale vrste korištenja 2.055,00 kn

Ekološka:

• povrće i višegodišnje nasade - 2.894,00 kn

• oranice -2.394,00 kn

• livade i pašnjaci - 1.548,00 kn

Integrirana:

• povrće - 1.000,00 kn

• oranice i višegodišnji nasadi - 800,00 kn

Način i uvjeti potpora za ekološku i integriranu proizvodnju propisani su Pravilnikom (NN 28/11).

STRATEŠKI OKVIR ZA RAZVOJ EKOLOŠKE

PROIZVODNJE SLAVONIJE I BARANJE3

16

Strateški okvir za razvoj ekološke proizvodnje postavljen je u regionalnim operativnim programima analiziranih županija.

U viziji Brodsko–posavske županije ugrađeni su principi održivog razvoja, a postoji i poseban prioritet koji se direktno odnosi na pitanja zaštite okoliša i održivog razvoja. To je prioritet 8 pod nazivom „Zaštita okoliša“2 , a njemu pridružena mjera, između ostalih, je i poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje.

U Regionalnom operativnom programu Vukovarsko-srijemske županije3 s ciljem stvaranja pretpostavki za razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva uz zaštitu okoliša utvrđen je prioritet poštivanja postulata održivog raz-voja, bolja iskorištenost potencijala prirodnih resursa uz razvijanje svijesti o ekologiji i zaštiti okoliša. U Strategiji razvoja Vukovarsko-srijemske županije4 posebno je obrađeno poglavlje „Proizvodnja visokokvalitetne i sigurne hrane (higijenski ispravne), dok je na Okruglom stolu o prijedlogu strategije detaljno obrađen postupak „proizvodnje visoko kvalitetne i sigurne hrane“.5

Razvojne opcije Virovitičko-podravske županije u okviru Županijske razvojne strategije6 su stvorili ponudu svih vidova netradicionalnih poljoprivrednih proizvoda, posebice proizvoda iz ekološke proizvodnje. Stoga se srednjoročni razvoj Županije temelji na poljoprivredi i, između ostalog, ekološkoj proizvod-nji. Kao jedan od prioriteta navodi se stvaranje uvjeta za razvoj poljoprivrede gdje je jedna od mjera i promicanje ekološke poljoprivredne proizvodnje.

Požeško-slavonska županija ima za cilj razvoj ekološke poljoprivrede na području Županije i pripremu obiteljskih gospodarstava za prijelaz s konven-cionalnog na ekološki način proizvodnje hrane. U svom Regionalnom opera-tivnom programu 2005. – 2012.7 pod Prioritetom 4. Restruktuiranje poljo-privrede nalazi se Mjera 3. Poticanje razvoja svih oblika poljoprivrede.

U Regionalnom operativnom programu Osječko-baranjske županije8 u dijelu Ciljevi dugoročnog razvoja navode se, „razvoj ekološki prihvatljive visokotehnološke industrije“ zatim „razvoj na principima održivog razvoja i zaštite okoliša“ i „revitalizacija tradicionalne industrije prema ekološkim standardima“, što znači da će se u razvojnim programima podržati i stimuli-rati proizvođači ekoloških proizvoda.

STRATEŠKI OKVIR ZA RAZVOJ EKOLOŠKE PROIZVODNJE SLAVONIJE I BARANJE 3

2 Brodsko–posavska županija, Regionalni operativni program 2005. - 2012.3 Regionalni operativni program za Vukovarsko–srijemsku županiju 2004. - 2010., Vinkovci, srpanj 2004.4 Prof. dr. sc. Anka Mašek, Strategija razvoja Vukovarsko-srijemske županije, Vuko- var, 2005., str.465 Prof. dr. sc. Anka Mašek, Okrugli stol Strategija razvoja Vukovarsko-srijemske županije, Vukovar, 2004., Prof. dr. sc. Vlasta Piložota akademik „Proizvodnja visokokvalitetne i zdrave hrane“ str. 25.6 Virovitičko–podravska županija: Županijska razvojna strategija 2007. - 2013.7 Požeško–slavonska županija. Regionalni operativni program 2005. - 2012., ožujak 2006.8 Regionalni operativni program Osječko–baranjske županije 2006. – 2013.

U Regionalnom ope-rativnom programu Osječko-baranjske žu-panije u dijelu Ciljevi dugoročnog razvoja navode se, „razvoj ekološki prihvatljive visokotehnološke industrije“ zatim „razvoj na principima održivog razvoja i zaštite okoliša“ i „revi-talizacija tradicionalne industrije prema eko-loškim standardima“, što znači da će se u razvojnim pro-gramima podržati i stimulirati proizvođači ekoloških proizvoda.

STIMULACIJE ZA EKOLOŠKE PROIZVOĐAČE

17

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

Odjel ekološke i integrirane poljoprivrede

Stanje ekološke poljoprivrede u Osječko–baranjskoj županiji s 31. 10. 2010.

• Ukupan broj subjekata: 290

• Ukupna površina: 7.911 ha

• U ekološkom statusu: 1.872 ha

• U konverziji: 6.039 ha

• Broj grla goveda: 3781

• Proizvodnja mliječnih proizvoda: 1400 tona

Žitarice: 3.835 ha

• pšenica: 2.098 ha

• kukuruz: 1.017 ha

• ječam: 523 ha

• zob: 147 ha

• ostale: 48 ha

Trajni nasadi: 356 ha

• jabuke: 47 ha

• trešnje: 146 ha

• kruške: 14 ha

• breskve i kajsije: 11 ha

• šljive: 33 ha

Stočarska proizvodnja

• goveda: 3781 grlo

• ovce: 940 grla

• koze: 209 grla

• ostale vrste u manjem broju

Prerada

Mogućnosti razvoja:

• mliječna industrija

• prerada voća

• mlinsko-pekarska

• ljekovito bilje (kamilica)

REGISTRIRANI PROIZVOĐAČI4

19

REGISTRIRANI PROIZVOĐAČI 4IME PREZIME PRAVNI

SUBJEKT LOKACIJA TELEFON KULTURA

Željko Horvat OPG* Mandićevac 095 923 4978 vinogradarstvo, stolno grožđe

Leonard Kovač Europlantaže d.d. Brođanci 098 308 120 orah,

kamilica

Josip Tomičić Matricia d.o.o.** Široko Polje 091 571 6905 kamilica

Zlatko Grladinović OPG Cret, Čeminac 091 682 196 lijeska

Dalibor Delić OPG** Našice 091 731 4442 šljiva

Barica Sabo OPG** Vladislavci 091 517 3517 višnja, ratarstvo

Ivan Tonkovac OPG** Čepin 091 177 7905 ratarstvo, šljiva

Ninoslav Studen ANST d.o.o.** Šodolovci 098 184 2315 jabuka, kruška

Siniša Barišić PZ Eko Fructus* Đakovo 095 913 5153 kupina

Tomislav Leko ** Čepin 091 552 9048 višnja

Mijo Rončević Rončević i dr.j.t.d Petrijevci 091 5763 575 kupina

Anđelko Kasun OPG Razbojište 098 223 503 šljiva

Miroslav Klepo OPG** Đakovo 091 422 4002 lijeska

Ivo Brzica Krndija d.o.o.** Krndija 091 286 1432 ratarstvo

Mirko Roguljić Višnjici d.o.o. Majške Međe 099 214 4084 višnja

Darko Dorkić OPG** Marijanci 091 727 9899 kupina

Marica Jug OPG Niza 091 597 0062 jabuka, šljiva

Ana Koprivčić OPG Stipanovci 091 561 9501 kupina

Ivan Pelin OPG Petrijevci 092 231 4874 jabuka, breskva

Ksenija Županić OPG* Kneževi Vinogradi

091 890 6366 kajsija

Božica Jaman OPG Đakovo 091 760 6489 kupina

Dario Kuna PZ Cerine Topolje 091 300 0999 kupina

Vera Trampus OPG Belišće 098 666 704 lavanda, ljekovito bilje

Ivan Cvenić Valpovo 031 651 150 lavanda

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

20

IME PREZIME PRAVNI SUBJEKT LOKACIJA TELEFON KULTURA

Ljubica Pleli Kućanci 031 300 586 kupina

Marica Završki OPG Darda 091 160 3816 kupina

Vjenceslav Mužević Majške Međe 091 550 0676 voćnjaci

Goran Gusak OPG Bilje

091 225 5886 kruška, kupina, povrtlarstvo, ratarstvo, stočarstvo

Mato Pipunić OPG** Lug 098 438 388 jabuka, ratarstvo

Ivan Delibos OPG Grabovac 031 755 241 breskva, povrtlarstvo

Radica Petrović OPG Đakovo 098 733 349 kupina

Tomislav Sahula OPG Dalj Planina 091 250 3994 kajsija, šljiva

Snježana Čondić OPG Petrijevci 031 351 996 jabuka

Milka Babić OPG Gat 031 202 586 kupina

Goran Kumrić obrt Kumris Niza 031 680 212 jabuka

Ilija Perić Viškovci 098 204 185 ratarstvo, mliječne krave

Darko Kolar OPG Valpovo 091 450 0180 ratarstvo

Slađa Kruljac OPG Vladislavci 091 391 2621 ratarstvo

Nikola Grgić OPG* Koritna 098 544 033 ratarstvo

Domagoj Cestar OPG** Mrzović 099 216 5333 ratarstvo

Marko Bitunjac Đakovo 091 123 3202 ratarstvo, krava - tele

Marko Pitinac OPG** Viškovci 091 525 9781 ratarstvo, šljiva

Vladimir Aubrecht OPG** Kopačevo 095 8378 798 ratarstvo

Stanko Gradištanac OPG** Koritna 098 188 7278 ratarstvo

Zlatko Bokun P.O. BOKUN Vuka 099 684 9202 ratarstvo

Dani Varga ** Bilje 091 750 825 ratarstvo

Ante Ursić OPG Zlatna Greda 099 474 8094 ratarstvo, ovčarstvo

Davor Fekete OPG Viljevo 098 445 024 ratarstvo

Jozo Topić 0brt Joker* Đurđanci 099 383 4017 ratarstvo

Stjepan Hanulak OPG* Đakovo 091 959 5688 ratarstvo, višnja

Ivica Matić OPG** Đakovo 091 152 6412 ratarstvo

Ivan Jazbec Eko Jazo d.o.o Ivanovac 031 396 175 ratarstvo

Tihomir Kutijevac Valpovo 031 650 172 ratarstvo

Franjo Lehki OPG Gat 095 875 0677 ratarstvo, kozarstvo

Dražen Šagi Valpovo 098 338 877 ratarstvo

Slavko Sičaja OPG Gašinci 031 859 097 ratarstvo, ovčarstvo

21


Jozo Raić Satnica Milk d.o.o

Đakovačka Satnica

091 109 5014 ratarstvo

Ergela Đakovo Đakovo - Ivandvor


Miroslav Novaković OPG** Gašinci 099 220 7232 ratarstvo

Tihomir Horvat Krnjak d.o.o.* Krnjak 099 317 4563 ratarstvo

Romi Suk-Barić PP Orahovica* Orahovica 091 436 6543 ratarstvo, lijeska

Branko Kokić OPG** Marjančaci 098 636 041 ratarstvo

Risto Pajčin OPG** Šumarina 095 813 6975 ratarstvo

Mladen Loina * Donji Miholjac 098 830 471 orah

Branko Tolušić Điđo obrt** Đakovo 098 437 183 ratarstvo

Mario Milušić OPG** Piškorevci 098 914 6329 ratarstvo

Jugoslav Barković OPG** Čepin 092 285 3405 ratarstvo

Josip Gazić OPG** Vuka 099 804 7286 ratarstvo

Ljubica Sušac Erdut 091 183 4483 lavanda

Laslo Bozsik OPG** Majške Međe 091 540 2817 ratarstvo, ovčarstvo

Josip Tonkovac OPG* Čepin 091 777 905 ratarstvo

Zvonimir Golinac OPG* Doni Miholjac 092 269 7061 ratarstvo

Ivana Huber OPG* Ivanovac 031 396 071 ratarstvo

Samir Nađ Kronos d.o.o.** Batina 098 982 9973 vinogradarstvo

Božana Marić OPG** Bilje 098 612 568 ratarstvo

Marija Pašalić OPG Osijek 099 253 1300 ratarstvo

Tomislav Marinović Čepin 091 113 9850 ratarstvo

Dijana Rado OPG Bilje 098 861 976 orah

Srđan Gostović OPG Osijek 091 145 1005 lavanda

Danijel Laslo OPG Đakovačka Satnica


Goran Kovačević OPG Osijek 095 869 6722 orah

Đula Toth obrt za polj.proizv. Našice 099 606 0982 višnja

Vjeran Kosić OPG* Donji Miholjac 091 514 6983 šljiva

Jozo Topić obrt za polj.proizv.* Đurđanci 099 383 4087 ratarstvo

Ilija Perić Zookovica d.o.o Viškovci 098 204 185 ratarstvo

Siniša Čmelak OPG D.Miholjac 098 617 433 kruška

Napomena:

(*) Oznaka za prvu godinu prijelaznog razdoblja

(**) Oznaka za drugu godinu prijelaznog razdoblja

22


Marija Crljen OPG Soljani 032 205 427 Šljiva, Ratarstvo

Rajka Mudnić OPG Čakovci 098 456 711 Lijeska, Šljiva, Kajsija, Višnja, Ratarstvo

Vlado Bićanić ** Opatovac 098 983 6702 Vinograd

Ante Banović Cerić 098 475 656 Šljiva,

Mirko Švigir Vinka d.d.** Borinci 099 218 8315 Jabuka

Andrija Kovačić OPG Račinovci 098 789 029 Jabuka, Šljiva, Ratarstvo

Mato Orkić OPG Bošnjaci 091 254 0975 Šljiva

Mirko Švigir OPG Cerna 099 218 8315 Ratarstvo, krava - tele, kozarstvo

Adam Kovač OPG Cerna 091 844 003 Šljiva

Vladimir Mitrović OPG Berak 032 536 112 Ratarstvo

Antun Trbuk OPG Vođinci 098 163 6908 Mješovito, voćarstvo, povrće, ratarstvo

Andrijana Osmanović OPG** Mirkovci 098 968 7569 Mješovito

Stanislav Jurić OPG Vinkovci 091 503 3274 Jabuka

Ivica Gluhak OPG Jarmina 032 215 320 Kamilica,Menta

Vedran Lešić Agro Lov Obrt*

Županja 098 263 952 Ratarstvo

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

Napomena:

(*) Oznaka za prvu godinu prijelaznog razdoblja

(**) Oznaka za drugu godinu prijelaznog razdoblja

KLJUČNIDIONICI5

24

Pod ključnim dionicima podrazumijevamo institucije koje su direktno uključene u programe potpore i nadzora, te provedbe analiza i edukacija.

Programi finacijske potpore1. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

2. Hrvatska banka za obnovu i razvoj

3. Županije

Popis kontrolnih tijela1. AGRIBIOCERT, zadruga za obavljanje stručnog nadzora i ugovornu

kontrolu robe, Veli dvor 11, Omišalj

2. PRVA EKOLOŠKA STANICA, Kuraltova 8, Zagreb,

3. »BIOTECHNICON«, poduzetnički centar d.o.o., Hrvat-skih iseljenika 30, Split

4. »HRVATSKE ŠUME« d.o.o. Ljudevita Farkaša Vukotinovića, Zagreb

5. BIOINSPEKT d.o.o., Đakovština 2, Osijek

6. PRVA EKOLOŠKA STANICA, Kuraltova 8, Zagreb

7. TRGO-INVEST d.o.o., D. Rakovca bb, Bukovlje

8. “OMEGA-CERT “ d.o.o. – Rebar 131, Zagreb

Ovlašteni laboratoriji (HRN EN ISO/IEC 17025)

1. Croatiakontrola, Zagreb;

2. Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreb;

3. Šumarski institut, Jastrebarsko;

4. Agronomski fakultet Sveučilište u Zagrebu: Zavod za melioracije, Zavod za ishranu bilja,

5. Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Zagreb;

6. Zavod za tlo, Osijek;

7. Inspecto d.o.o., Đakovo;

8. Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Centar za kontrolu namirnica, Zagreb

Programi edukacije1. Poljoprivredni fakulteti,

KLJUČNIDIONICI 5

25

2. Poljoprivredni institut Osijek,

3. Prehrambeno-tehnološki fakulteti,

4. Hrvatska poljoprivredna komora

5. GTZ – Njemačko društvo za tehničku suradnju, Zagreb,

6. Udruga za kreativni razvoj SLAP, Osijek

Iz prikazanih dionika vidljivo je da se provode značajne aktivnosti na području provođenja i uvođenja ekološke poljoprivrede u Slavoniji, ali i Republici Hrvat-skoj.

Udruga za kreativni razvoj SLAP, Osijek9

Udruga za kreativni razvoj SLAP osnovana je 2000. godine sa svrhom poti-canja socijalnog poduzetništva, međusektorske suradnje i društveno odgo-vornog poslovanja.

U okviru tih djelatnosti SLAP je 2005. godine pokrenuo projekt „Eko po-duzetnik“ u partnerstvu sa BIOPA-om i Eko centrom Mavrović iz Sloboštine. U razdoblju od četiri godine, do kraja 2009. godine educirano je preko 120 ko-risnika s područja općina Lovas, Erdut, Brestovac te gradova, Belišće, Osijek, Našice i Orahovica za ekološku poljoprivredu i poduzetništvo.

Edukacija se odvijala po modulima opće i specijalizirane tehnologije ekološke proizvodnje, osnove poduzetništva, marketinga i poslovnog planiranja, eko-forumi, dvodnevni seminari, besplatne konzultacije, studijska putovanja po uspješnim i razvijenim ekološkim imanjima Slavonije i Baranje te zadrugama Like i Dalmacije.

U okviru projekta SLAP je osigurao i financijska sredstva od stranog dona-tora za mikrokreditiranje uspješnih ekoloških projekata u ukupnom iznosu od 250.000 €, a koje je 26 korisnika dobilo po povoljnijim uvjetima nego na bankarskom tržištu.

SLAP je ujedno jedan od glavnih čimbenika poticanja međusobnog umrežavanja ekoloških proizvođača te povezivanja sa različitim institucijama i poslovnim subjektima kako bi se doprinjelo razvoju tržišta za eko proizvode i osigurala konkurentnost na domaćem i stranom tržištu. U sklopu tih aktivnos-ti pokrenut je i web shop s ekološkim proizvodima različitih proizvođača s područja Slavonije i Baranje te se organiziralo studijsko putovanje u Bel-giju kako bi se usvojila flamanska iskustva s područja proizvodnje, prerade, brendiranja, distribucije i prodaje ekoloških proizvoda.

Jedan od rezultata SLAP-ovih aktivnosti je i Zadruga za biodinamički uzgoj i ekološku proizvodnju BIO IZVOR iz Darde koju su osnovala četiri ekološka proizvođača, korisnika cjelokupne SLAP-ove edukacije i mikrokreditiranja.

SLAP trenutno radi na međunarodnom povezivanju svojih korisnika sa stranim prerađivačima i distributerima kako bi osnažio domaće proizvođače i omogućio im lakši plasman proizvoda na već sigurna i provjerena tržišta EU.

Početkom 2011. godine Udruga SLAP u partnerstvu s Udruđenjem TERRA’s iz Subotice započela je s provođenjem projekta Organica.net koji ima za glavni cilj umrežavanje ekoloških proizvođača iz Srbije i Hrvatske. Partneri na projek-tu su i Centar za predškolski odgoj iz Osijeka, kao i Naša radost iz Subotice, koji se se uključili u projekt kako bi promovirali dobrobiti korištenja ekoloških proizvoda u predškolskoj dobi djece.

9 Udruga za kreativni razvoj SLAP |adresa: L. Jaegera 6/3, 31000 Osijek tel: 031/213-556 | e-mail: [email protected] | www.pomakonline.com

26

Primjer umrežavanja

Zadruga za biodinamički uzgoj i ekološku proizvodnju BIO IZVOR, Darda10

Zadrugu Bio izvor osnovale su u ožujku 2008.godine tri zadrugarke (tri ak-tivne članice u svojim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima) s ciljem razvoja ekološke poljoprivrede na lokalnom području, organiziranja tržišta i rasta ekološke proizvodnje: voća, povrća, meda i prerađevina od istog. U međuvremenu se priključio još jedan član, pčelar, koji uzgaja pčele također prema ekološkim standardima. Svi zadrugari su dugogodišnji uzgajivači, te posjeduju znatno iskustvo u proizvodnji voća, meda i prerađevina od voća i meda.

Zadruga je osnovana sa svrhom povećanja količine proizvoda, standard-iziranja kvalitete, brendirannje proizvoda, edukacije potrošača i budućih proizvođača, ostvarivanja konkurentnosti te organiziranog izlaska na domaće i strano tržište.

Zadrugari se trenutno još uvijek oslanjaju na njima već poznato i uhodano tržište na osječkoj zelenoj tržnici te mnogobrojnim sajmovima diljem Hrvatske na kojima je veliki broj kupaca prepoznao kvalitetu njihovih proizvoda.

10 Zadruga za biodinamički uzgoj i ekološku proizvodnju BIO IZVOR, Ilirska 53, 31326 Darda | tel: 031/308-200 | e-mail: [email protected]

AKCIJSKI PLAN RAZVOJA EKOLOŠKE

POLJOPRIVREDE U RH ZA RAZDOBLJE

2011.-2016. 6

28

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja prepoznalo je ekološku poljoprivredu kao bitan poduzetnički koncept koji je ujedno u suglasju sa zaštitom prirode i okoliša. Kako bi se donijele konkretne mjere, u veljači 2011. godine donesen je Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj.

Donošenju plana prethodile su radionice na kojima je vršena analiza trenut-nog stanja ekološke poljoprivrede, uz pripremu stručnih podloga za izradu Akcijskog plana za panonsku Hrvatsku održana je 11. svibnja 2010. U Iloku. Sudjelovali su dionici svih pet pripadajućih županija (Virovitičko–podravska, Požeško–slavonska, Brodsko–posavska, Osječko–baranjska i Vukovarsko–sri-jemska).

Osnovni cilj je do 2016. godine povećati udio površina pod ekološkom pol-joprivrednom u odnosu na ukupne poljoprivredne površine u iznosu od – 8 %. Akcijski plan obuhvaća ekološku biljnu i stočarsku proizvodnju, uključujući akvakulturu te preradu hrane.

Kako bi se ispostavio ozbiljan i dugoročan rast sektora ekološke poljoprivrede donesen je niz akcija, odnosno mjera koje će imati za cilj:

• educirati i informirati ekološke proizvođače za stjecanje potrebnih znanja i informacija nužnih za uspješno poslovanje na gospodarstvima;

• potaknuti sve sudionike u lancu ekološke proizvodnje u stvaranju partnerskog odnosa (privatno–javno partnerstvo, lokalna uprava - škole, vrtići);

• održati i potaknuti povjerenje i svijest potrošača o ekološkim proizvodima, točnim informacijama o načinima i ciljevima ekološke proizvodnje, značaju i kvaliteti ekološkog proizvoda te njihovom označavanju;

• potaknuti preradu ekološke hrane uključivanjem velikih gospodarskih subjekata u cilju dobivanja visokovrijednih proizvoda s dodanom vrijednošću te povećanja konkurentnosti

• ekoloških proizvoda;

• uspostaviti sinergiju s turističkim sektorom osobito u plasmanu ekoloških proizvoda;

• potaknuti stručnu i znanstvenu javnost da istraživačkim i znanstvenim radom verificiraju značaj i prednosti ekološke poljoprivrede.

Ekološka poljoprivreda također je dio politike ruralnog razvoja te će kroz egro-okolišne mjere još više dobiti na značenju u financijskoj perspektivi EU nakon 2013. godine kroz predviđeno „ozelenjivanje“ Zajedničke poljo-privredne politike EU.

AKCIJSKI PLAN RAZVOJA EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE U RH ZA RAZDOBLJE 2011.-2016. 6Ekološka poljoprivre-da također je dio po-litike ruralnog razvoja te će kroz egro-oko-lišne mjere još više dobiti na značenju u financijskoj perspek-tivi EU nakon 2013. godine kroz predvi-đeno „ozelenjivanje“ Zajedničke poljopri-vredne politike EU.

SVIJEŽ POČETAK ZA EKOLOŠKU POLJOPRIVREDU

29

1 1 12

2

3

4

5

6

8

PROJEKCIJA UDJELA EP U UPP HRVATSKE 2007.-2015. (%)

PROJEKCIJA RAZVOJA EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE U HRVATSKOJ OD 2007.-2016. GODINE

POV

RŠIN

E (h

a)

100000

90000

80000

70000

60000

50000

40000

30000

20000

10000

0

7,577 10,010 14,14318,386

23,902

31,073

40,395

52,514

68,268

88,748

6000

5000

4000

3000

2000

1000

0

Uz navedeno, Akcijski plan ima i nekoliko specifičnih streteških ciljeva:

• razvijanje stabilnog i dobro informiranog nacionalnog tržišta za certificirane ekološke poljoprivredne i prehrambene proizvode, uključujući turizam i ugostiteljstvo te olakšavanje pristupa hrvatskim ekološkim proizvodima na tržište EU i druga izvozna tržišta kroz poboljšanje sigurnosti i kvalitete certificiranih proizvoda i povećanje količine proizvoda;

• promoviranje održivog ruralnog razvoja putem diverzifikacije poljoprivrednih aktivnosti, povećanja produktivnosti, rasta ruralne zaposlenosti i prihoda te smanjenje ruralne depopulacije;

• očuvanje i poboljšanje prirodnih resursa koji se koriste u poljoprivredi s ciljem smanjenja onečišćenja nitratima, fosfatima i pesticidima te očuvanje biološke raznolikosti i ekosustava.

Akcije1. Osnivanje i rad nacionalnog međusektorskog Povjerenstva za

provedbu Akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede

30

MPRRR je 2002. godine je osnovalo Povjerentsvo, ali se kao loša praksa pokazala činjenica da je u dosadašnjoj praksi predsjednik Povjerenstva bila osoba iz MPRRR-a. Stoga je tijekom izrade Akcijskog plana dan prijedlog da se imenuje novo Povjerenstvo koje za presdjenika neće imati odgovornuosobu iz MPRRR-a, a članovi će biti osobe koje su se aktivnošću i stručnošću istakle tijekom izrade Akcijskog plana.

1. Osnivanje i rad regionalne Koordinacije za provedbu Akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivede

Regionalna Koordinacija osniva se kako bi se potaknula bolja institucionalna suradnja između središnjih tijela državne uprave i županijskih tijela. Osnovna zadaća bit će uklanjanje postojećeg nesrazmjera u regionalnom pristupu pot-porama ekološkoj poljoprivredi, a s ciljem izjednačavanja. Članovi Koordinacije bit će stručne osobe iz svih hrvatskih županija i Grada Zagreba, a predsjedat će joj predstavnici županija koji će se mijenjati svakih 6 mjeseci.

2. Usklađivanje hrvatskog pravnog okvira za ekološku poljoprivredu s pravnom stečevinom EU

U razdoblju 2011.-2012. Godine MPRRR će na temelju Zakona o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (NN 139/2010) izraditi šprovedbene porpise koji će biti u skladu s odgovarajućim propisima pravne stečevine EU.

3. Nadzor rada ovlaštenih i akreditiranih nadzornih i certifikacijskih tijela za ekološku poljoprivredu

MPRRR će u suradnji s Hrvatsko makreditacijskom agencijom objavljivati godišnje izviješće o nadgledanju rada ovlaštenih nadzornih i certifikacijskih tijela, a koje će uključiti satistiku vrsta i broja uočenih nepravilnosti.

4. Osiguranje novčanih potpora ekološkoj poljoprivredi do ulaska Hrvatske u EU

U 2011. Godini osnovno novčano plaćanje po površini iznosit će do 2.055,00 kn/ha za obradivo zemljište i 702,00 kn/ha za livade i pašnjake. Posebna do-datna plačanja iznosit će do 2.894,00 kn/ha za povrće i višegodišnje nasade, 2,394,00 kn/ha za oranice, 1.584,00 kn/ha za livade i pašnjake.

5. Stvaranje sustava banke gena autohtonih sorata poljoprivrednih biljaka i zaštićenih pasmina životinja

MPRRR će u 2012. godini pokrenuti nacionalni pokret stvaranja sustava banke gena autohtonih sorata poljoprivrednih biljaka i zaštićenih pasmina životinja.

6. Pokretanje nacionalnog programa certificiranog ekološkog skupljanja samoniklog bilja i šumskih plodova

U suradni s Hrvatskim šumama d.o.o., tijekom 2011. godine bit će izrađen na-cionalni program u svezi sa sakupljanjem ekološkog samoniklog bilja i šumskih plodova za potrebe hrvatske prehrambene, farmaceutske i kozmetičke industrije.

7. Program potpore korištenja obnovljivih izvora energije u ekološkoj poljoprivredi

U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, drugim relevantnim ministarstvima i županijama MPRRR će inicirati i pokrenuti na-cionalni program poticanja korištenja obnovljivih izvora energije u ekološkoj poljoprivredi.

8. Program stručno–znanstvenih istraživanja u ekološkoj poljoprivredi

U EU postoji zajednički centar za istraživanje (Joint Research Centre) u čiji rad se naše stručno–znanstvene ustanove mogu neformalno prijaviti. Osim toga MPRRR, u suradnji s MZOŠ žele dodatno potaknuti stručno–znanstvena istraživanja u ekološkoj poljoprivredi – npr. otpornost sorata i pasmina, or-ganska gnojiva i poboljšivače tla, zaštitna sredstva, veterinarske pripravke i sl. Prijeldog je da se na istraživanja u ekološkoj poljoprivredi izdvoji 10% od ukupnih sredstava namijenjenih poljoprivrednim istraživanjima.

31

9. Osiguranje zadovoljavajućeg broja savjetnika za ekološku poljoprivredu u okviru Hrvatske poljoprivredne komore (Javna poljoprivredna savjetodavna služba)

Sedam hrvatskih županija trenutno nema na raspolaganju stručnog savjet-nika za ekološku poljoprivredu. Stoga će MPRRR do kraja 2011. godine od postojećeg broja zaposlenika u HPK osigurati po jednog stručnog savjetnika za ekološku poljoprivredu.

10. Potpora djelovanju udruga za ekološku poljoprivredu

Prioritet pri dodjeli redovnih sredstava iz državnog i županijskog proračuna će biti dan projektima i programima udruga koje se bave obukom, praktičnim istraživanjima i savjetodavnim radom u ekološkoj poljoprivredi.

Tržište i promocija11. Informativno–promotivna kampanja o prednostima ekološke

poljoprivrede

Uz pomoć web stranica potrošačima će biti dostupne informacije o potpo-rama i mjerama, registriranim ekološkim porizvođačima; stručni savjeti; in-formacije o štetnosti uporabe kemijskih sredstava; popis prodajnih mjesta i turističko–ugostiteljskih objekata koji u ponudi imaju ekološku hranu; podaci o projektima udruga kojima su namijenjena sredstva iz proračuna.

12. Organizacija sajmova ekološke poljoprivrede

Po uzoru na EKO-FEST, a s ciljem edukacije potrošača, udruge ekoloških porizvođača će od 2011. Organizirati minimalno jednu godišnju edukativno–prodajnu izložbu na odabranom gradskom trgu u svim županijama.

13. Sudjelovanje ekoloških proizvođača na ostalim sajmovima i manifestacijama

Organizatori sajmova moraju osigurati odvojene izlagačke prostore ekološkim proizvođačima koji će biti jasno označeni hrvatskim znakom „ekoproizvoda“.

14. Izrada i primjena hrvatskih standarda za eko-trgovine, eko-restorane, eko-agroturizme i/ili eko-hotele

Tijekom 2011. godine bit će inicirano pokretanje projekta izrade i primjene hrvatskih standarda za eko-trgovine, eko-restorane, eko-agroturizme i/ili eko-hotele na temelju kojih će se isti nadzirati i certificirati s pravom uporabe jedinstvenog nacionalnog eko-turističkog znaka.

15. Poticanje institucijske kupovine ekoloških proizvoda za potrebe javnih kuhinja

U suradnji s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, MPRRR će potaknuti gradove i općine na institucijsku kupovinu ekoloških proizvoda putem javnih kuhinja u vrtićima i osnovnim školama.

ANALIZA KLJUČNIH PROIZVOĐAČA7

33

U prikazanoj analizi obrađeni su ključni eko-proizvođači s kratkim opisom djelovanja, vrstom proizvodnje, površinama, brojem uposlenih, proizvedenim količinama i ekonomskim indikatorima.

Studije slučaja ključnih proizvođača

Ekološko gospodarstvo „Orlov put“, Bilje

Ekološko gospodarstvo Orlov put, poduzetnika Gorana Guska dipl. ing. agronomije, registrirano je kao ekološki proizvođač 2001. godine. Gosp-odarstvo raspolaže s cca 35 ha ekoloških poljoprivrednih površina od čega se cca 4,5 ha odnosi na proizvodnju voća, a 1,5 ha na proizvodnju povrća. Na gospodarstvu se voće i povrće prerađuje u 30-tak gotovih proizvoda: sok rajčice, sok jabuke, sirup jabuke, kompot jabuke, sok cikle, ocat jabuke, đem kupine, kiseline (krastavci, cikla, paprika) i sl. Uz navedeno, ekogospodarstvo Orlov put ima 4 ha mladih nasada jabuka, te 20 ha lucerne koja se koristi u prehrani raznih vrsta domaćih životinja prisutnih na imanju (perad, vijetnam-ske svinje, ovce, koze, krave i konji).

Vizija ovog ekološkog gospodarstva je razvoj poslovanja u smjeru agroeko-turizma pa na gospodarstvo tijekom sezone dolaze brojne grupe, od školske i predškolske djece do raznih interesnih skupina.

Kuća u kojoj živi poduzetnik je od drvenih trupaca iz šuma gdje nema zagađenja, a s obzirom da u njoj nema niti jednog željeznog čavla, smatra se ekokućom. Prostor u kojemu dočekuje posjetitelje je također napravljen od trupaca, stolovi i stolice su isključivo od prirodnog materijala što daje posjetitelju posebni ugođaj. U 2008. godini dobio je priznanje za „najboljeg poljoprivrednog proizvođača godine“.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Kolar, Valpovo

Ekološko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Kolar djeluje više od 30 go-dina. Ekološku poljoprivrednu proizvodnju započelo je provoditi 1998. godine od kada je i registrirano u Upisniku ekoloških poljoprivrednih proizvođača. Na 150 ha ukupne površine zasađene su slijedeće kulture: 45 ha ekološke pšenice, 20 ha ječma, 15 ha kukuruza tvrdunca, 15 ha kukuruza, 30 ha soje, 10 ha zobi i 11 ha raži. Gospodarstvo raspolaže s 55 t silosnog kapaciteta i 400 t podnog skladišta. Vizija razvoja odnosi se na investicije u sustav na-

ANALIZA KLJUČNIH PROIZVOĐAČA 7

VLASNIK: Goran GusakADRESA: Biljska šuma 1 , Kopačevo, 31327 BiljeTELEFON: 091/22-55-886; 031/750-498

VLASNIK: Darko KolarADRESA: Lj. Gaja 95c, 31550 Valpovo

34

vodnjavanja 5 ha površine, nabavak sušare i povećanje skladišnih kapaciteta. Konačni cilj gospodarstva je započeti i sa stočarskom ekološkom proizvodn-jom, što bi omogućilo zatvaranje proizvodnog ciklusa.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Koprivčić, Stipanovci

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Koprivčić registrirano je kao ekološki proizvođač poljoprivrednih proizvoda od 2000. godine. Osnovna djelatnost je proizvodnja kupinovog vina. U tu svrhu gospodarstvo raspolaže s 0,80 ha nasada kupina s oko 2.200 sadnica. Na tržištu se može naći kupinovo vino koje proizvodi gospodarstvo pod nazivom Eubatus. Trenutno se proizvodnja odvija tako da se na 1.000 sadnica proizvede cca 2.000 kg voća. Proizvode i povrće, ali samo za vlastite potrebe. Namjera gospodarstva je uključiti vlastiti podrum na vinsku kartu županije te cjelokupnu ekološku proizvodnju staviti u funkciju agroturističke ponude.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Lehki, Gat

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Lehki osnovano je 1993. godine, te je odmah započelo s ekološkom proizvodnjom. Gospodarstvo je smješteno na području grada Belišća u naselju Gat. Osnovna djelatnost gospodarstva je stočarstvo, za koje vlasnik posjeduje 6 ha ekoloških površina. Na gospodarst-vu se uzgaja 30 komada mliječnih koza, sorte francuskih alpina, od čijeg se mlijeka godišnje proizvede 1.000 do 1.500 kg sira. Kako im je proizvodnja za tržište glavna djelatnost, na gospodarstvu se može kupiti kvalitetni polut-vrdi dimljeni sir s okusom paprike. Pored matičnog stada koje se koristi za proizvodnju sira, ostatak se koristi za proizvodnju i prodaju mesa. Osim toga, gospodarstvo proizvodi i ostale mliječne proizvode. Svi navedeni proizvodi plasiraju se na tržište koje čine tržnice i sajmovi na lokalnom području kao i na priobalju.

Obiteljsko poljoprivredo gospodarstvo Pelin d.o.o., Petrijevci

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Pelin d.o.o. (registrirano 2000. go-dine kao ekološki proizvođač) čiji je vlasnik Ivan Pelin obuhvaća jedan hektar voćnjaka u kojem su zasađene kulture: jabuke (0,5 ha) i breskve (0,5 ha). Nositelji su znaka „Ekološki proizvod Hrvatske“. Kanali prodaje obuhvaćaju od zelene tržnice, specijaliziranih proizvođača (Eko Sever, Zagreb) ekoloških sajmova do velikih trgovačkih lanaca. Godišnja količina proizvodnje iznosi: 20.000 kg jabuka, 10.000 kg bresaka i 7.000 litara jabučnog octa, a procjen-jeni godišnji prihod iznosi 245.300,00 kuna i to od: prodaje jabuka 60.000,00 kuna, prodaje bresaka 80.000,00 kuna i prodaje octa 105.000,00 kuna. U tijeku su izrade i odobrenja švicarskog certifikata ekološke proizvodnje, što je dodatna garancija u plasman proizvoda i na europsko tržište.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ursić, Kneževi Vinogradi

Gospodarstvo je registrirano 2005. godine, a osnovna djelatnost je uzgo-jno selekcijski rad u ovčarstvu i ratarska proizvodnja krmnog bilja. Postojeći stočni fond poduzetnika broji dvije pasmine od 155 komada janjenica pasmine njemački merino, od čega je 30 komada janjadi. Ratarska proizvodnja krmnog

VLASNIK: Ivan PelinADRESA: PetrijevciTELEFON: 098/ 939-4618

VLASNIK: Ante UršićADRESA: Kneževi VinogradiTELEFON: 099/ 474-8094

35

bilja odvija se na ukupnim površinama od 90 ha, dok se prroizvodnja ječma odvija na 14 ha i zobi na 9 ha. Ukupni godišnji prinosi su cca 3 tone ječma, 2,5 tona zobi i 6,5 tona krmnog bilja. Ratarske proizvode koristi uglavnom za vlastite potrebe, dok dio prodaje obližnjem poljoprivrednom gospodarstvu i to godišnje cca 75 tona krmnog bilja, čija je cijena po kilogramu 0,70 kuna. Planirana godišnja prodaja janjadi u 2010. godini iznosi cca 100 komada, dok je ostalo predviđeno za reprodukciju. Janje namjenjeno prodaji teži od 30-40 kg, a njegova tržišna cijena iznosi 20,00kn/ kg (PDV uključen). Na gospodarstvu radi dvoje članova obitelji. Osnovna vizija poduzetnika i nje-gove obitelji je konstantni razvoj poslovanja i prilagođavanje svim pozitivnom propisima koje za ovu vrstu proizvodnje zahtijeva skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju. U planu je izgradnja farme za proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda, a u svrhu razvoja turističke ponude vezane uz ekološku proizvod-nju poduzetnik planira izgraditi apartmane za prihvat turista.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Tobijas, Erdut

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Tobijas osnovano je 2000. godine. Vlasnik gospodarstva je Stanislav Tobijas koji se bavi ekološkim voćarstvom na površini od 1 ha. Gospodarstvo se bavi i kalemljenjem starih sorti krušaka kojih ima preko 40 vrsta. Namjera vlasnika je očuvati stare sorte koje su ipak otporne na većinu bolesti koje se pojavljuju u današnje vrijeme i u tu svrhu posjeduje 200 stabala krušaka. Osim toga, OPG Tobijas se bavi i vinogra-darstvom te ima zasađeno 100 trsova vinograda. Komercijalne sorte koje proizvođač plasira na tržište su kajsije (200 stabala), kruške (200 stabala), šljive, breskve vinogradarke, ogrozd, ribizla, josta, dunja, mušmula, višnja, trešnja (sve zajedno 200 stabala) i vinograd (100 trsova). Gospodarstvo bavi i proizvodnjom rakije (kruška, jabuka i šljiva). Osnovna namjera vlasnika gosp-odarstva je povećanje postojeće proizvodne površine za još 1 do 1,50 ha te očuvanje starih sorti krušaka.

Obiteljsko poljoprivredo gospodarstvo Trampus, Belišće

Nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Trampus je Vera Trampus. Djelatnost je vezana za ekološku proizvodnju i preradu lavande na površini od 2 ha te ostalo ljekovito bilje na 0,5 ha. Na gospodarstvu su dva stalno zaposlena djelatnika te tri djelatnika s povremenim angažmanima. Na 1 ha može se posaditi i do 10 tisuća sadnica. Od jednog razvijenog grma lavande dobije se 1 - 1,5 kg svježeg cvijeta, čija je iskoristivost u proizvodnji lavandinog ulja 1 - 2%. Znači za 1 litru ulja potrebno je oko 50 kg svježeg cvijeta. Lava n-dino ulje dobiveno ekološkim uzgojem i preradom skuplje je oko 30% tako da cijena iznosi oko 580 kuna u veleprodaji. Cijena hidrolata (mirisne vodice) je oko 7 kuna za 1 litru. Od 100 kg svježeg cvijeta, dobije se 20 kg suhog cvijeta. Prodaja se vrši kroz direktnu prodaju na obiteljskom gospodarstvu i isporukom prema kupcima, i isto tako prodaja i preko posrednika (trgovina i trgovački lanci). Godišnji prihod od prodaje proizvoda od lavande procjenjuje se na 150.00,00 kuna.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Marica Završki

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Marica Završki osnovano je 2003.

VLASNIK: Vera TrampusADRESA: Vladimira Nazora 49, 315511 Belišće TELEFON: 098/ 666-704WEB: www.lavandavera.com

VLASNIK: Marica ZavškiADRESA: Ilirska 53, 31326 DardaTELEFON: 098/ 132-2077

36

godine. Na površini od 1 ha zasadili su 2.700 sadnica kupina, te na oranici površine 500 m2 zasađeno je 1.400 sadnica ekoloških jagoda. Godišnja količina proizvodnje iznosi 3 tone svježih kupina, 1.200 litara vina od kupina i 500 litara soka od kupina, te jedna tona jagoda. Proizvodnju kupinovog vina započeli su 2005. godine koje je 2009. Godine primilo nagradu za kvalitetu na gastro sajmu u Splitu.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Žarko Lazić, Slatina (Vraneševci)

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Žarka Lazića bavi se proizvodnjom i do-radom žitarica za makrobiotičku prehranu te proizvodnjom ljekovitog bilja. Kulture koje se uzgajaju su: zob, raž i ječam. Godišnja količina proizvodnje zobi iznosi 30 tona, raži 30 tona i ječma 30 tona. Plasman proizvoda ostvaruju putem direktne prodaje na već uhodanom tržištu (postojećim kupcima). Procjenjeni godišnji pri-hodi od proizvodnje po pojedinim ratarskim kulturama iznosi: 60.000,00 kuna za zob, 75.0000,00 kuna - raž i 90.000,00 kuna - ječam. Na gospodarstvu su zapos-lena tri sezonska radnika u poljoprivredi i predradi žitarica.

OPG Lazić trenutno je največi proizvođač ekološke kamilice na području RH, proizvodeći je na 23 ha. Na žalost, potražnja za ljekovitim biljem sa ekološkim znakom u Hrvatskoj je još na niskoj razini svijesti, tako da gospodin Lazić ka-milicu prodaje po konvencionalnim cijenama koje su 30-50% niže od standar-da za proizvode s „eko” znakom. Također, pokrenuo je i proizvodnju kameline (Camellina sativa) na 4-5 ha od čijih se sjemenki hladnim prešanjem dobiva kvalitetno ulje sa puno nezasićenih masnih kiselina koje se može koristiti kao dodatak prehrani te ljekoviti pripravak za podizanje imuniteta te različite kožne bolesti.

Gospodarstvo je također pokrenulo zahtjev za dobivanje švicarskog IMO cer-tifikata kako bi moglo samostalno nastupiti na EU tržištu.

Ekološko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Rosipal, Brestovac

Ekološko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Rosipal bavi se isključivo ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom različitih žitarica (pšenica, kuku-ruz, ječam, zob, soja, raž), voća (jabuke, šljive, breskve, marelice), povrća (krumpir, luk, rajčica, paprika, patliđan, tikvice, mrkva) i djetelinsko travne smjese, te uzgojem životinja (ovce, svinje, krave, kokoši). Ekološko OPG nalazi se u naselju Deževci, na području Općine Brestovac u Požeško-slavonskoj županiji te raspolaže s ukupno 95 ha vlastitog zemljišta (63 ha oranice, 11 ha voćnjaci, 11 ha šume i 10 ha livade). Krajnji proizvodi koje OPG trenutno plasira na tržište su brašno, upakirane žitarice (pšenica, kukuruz, ječam, zob, soja, raž), svježe voće (jabuke, šljive, breskve, marelice) i svježe povrće (krum-pir, luk, rajčica, paprika, patliđan, tikvice, mrkva). U planu je plasman novih proizvoda – upakirani krumpir i luk. Proizvodi se plasiraju na slijedeći način: žitarice – veleprodajne trgovačke kuće (Advent Pula, Repro Eko Jastrebarsko, Biovega Zagreb, Bio&Bio Zagreb), voće i povrće – tržnica (Požeška tržnica), klaster (Prvi ekološki klaster Osijek). Od jeseni ove godine planira se i plas-man putem trgovačkih lanaca (Merkator, Getro). Na OPG-u radi ukupno 9 ljudi. Od toga su 3 člana obitelji, 2 stalna zaposlenika, 4 sezonca. Procjenjena godišnja količina proizvodnje iznosi: za povrće 150.000 kg, voće 40.000 kg i žitarice 50.000 kg. Procjenjeni godišnji prihod iznosi: od proizvodnje povrća 600.000,00 kuna, voća 150.000,00 kuna i žitarica 80.000,00 kuna.

VLASNIK: Damir RosipalADRESA: Deževci 44, 34322 BrestovacTELEFON: 034/ 243-190

VLASNIK: Žarko LazićADRESA: Brune Bušića 37, 33520 Slatina TELEFON: 033/ 551-927; 095/ 530-5015

37

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Jazbec

Obitelj Jazbec je u ekološkoj proizvodnji od samih početaka od prije 12-13 go-dina. Proizvodnju su pokrenuli na 48 ha pod ratarskim kulturama te prošrivali vremenom na stočarstvo, uzgoj mliječnih goveda, 20-25 konja Lipicanaca te povrtlarstvo.

Unazad dvije godine, obitelj Jazbec suzila je proizvodnju na proizvodnju žitarica i soje, te su izgradili pogon za skladištenje sa silosima kapaciteta 180 t i ambarima 120 t, linijama za doradu, preradu i pakiranje žitarica. U vlastitom pogonu prerađuju oko 30-tak proizvoda poput pahuljica od žitarica, integral-na brašna, te ekspandirane i dražirane žitarice.

Soju dorađuju te ju dalje plasiraju Anapurni iz Sv. Nedjelje i Anyo-u iz Pazina koji je prerađuju u tofu i ostale proizvode od soje za hrvatsko tržište.

Tržište za svoje proizvode su pronašli kroz Geu i Garden iz Zagreba te manje specijalizirane trgovine u Dubrovniku, Zadru, Splitu i Varaždinu. Također, na svojoj web stranice otvorili su web shop preko kojeg se direktno sa imanja mogu naručiti ekološki proizvodi.

Obiteljsko gospodarstvo Marica Jug, Niza

Marica Jug iz Nize jedna je od prvih koja je spoznala komparativne pred-nosti ekološke proizvodnje i pokrenula vlastitu proizvodnju voćaka na 6,5 ha. Najveći udio u proizvodnji na 4,7 ha su jabuke i to otporne sorte, prilagodljive ekološkoj proizvodnji, poput: Torine, Topaza, Gold Rusha, Slavonske srčike i dr., dok se proizvodnja šljiva prevladavaju čačanske sorte: Rana, Ljepotica, Rodna, Ljepotica te Valjevka i Wagenhaimer. Uz navedeno proizvode se i na oko nekoliko stotina stabala kruška Vilijamovka i marelice te kupine.

Proizvedeno voće 1. klase prodaje se uglavnom na zagrebačko tržište, dok se druga i treća klasa prerađuju u različite sokove, ocat i džemove na vlastitom imanju.

Osim linije za preradu voća i povrća kapaciteta 700l/h, u sklopu imanja se nalazi i cisterna za proizvodnju octa 20.000 l te hladnjača zapremine 1000 m3.

OPG Jug radi uslužno preradu voća i povrća i ostalim ekološkim proizvođačima npr. Rosipalu, Delibosu, Gejeru i ostalima.

Svoje finalne proizvode, a i voće u svježem stanju, Marica Jug plasira uglavnom putem Biovege iz Zagreba s kojima ima ugovorenu proizvodnju i preradu.

Zajedničke osobitosti ekoloških poljoprivrednih proizvođača

Prilikom analize ključnih eko proizvođača utvrđene su određene zajedničke karakteristike koje se odnose na:

• postojeće kupce: Tržnica, prijatelji, kućna prodaja, specijalizirane trgovine eko proizvoda, Mercator, Konzum, Diona, DM, Kerum itd.

• proizvode/usluge: voće, sokovi, ocat, ljekovito bilje, žitarice, povrće

• tržište: lokalno, regionalno, RH

VLASNIK: Ivan JazbecADRESA: Crkvena 16, 31216 IvanovacTELEFON: 031/ 301-259WEB: www.jazbec.hr

VLASNIK: Marica JugADRESA: Kolodvorska 27, 31224 Niza, KoškaTELEFON: 031/680-181WEB: www.opgjug.hr

38

SNAGE SLABOSTI

• Kvaliteta proizvoda,

• Velike površine plodnog tla pod ugarom spremne za ekološku poljoprivredu

• Struktura i iznos kapitala,

• Sadašnji i potencijalni kupci,

• Dosadašnji ugled,

• Vlastiti kapital,

• Proizvodnja,

• Produktivnost,

• Profitabilnost,

• Zaposlenici,

• Pomoć obitelji,

• Dodatne usluge,

• Upravljanje resursima,

• Proizvodnja,

• Savjetovanja.

• Distribucija,

• Zaposlenici,

• Marketing,

• Profitabilnost,

• Produktivnost,

• Kapital,

• Dodatne usluge,

• Upravljanje financijama

• Presporo razminiravenje velikih površina plodnog tla

• Neumreženost

• Nedovoljno služenje IC tehnologijama

• Slaba pokrivenost stručnom literaturom

• Nedovoljan broj stručnjaka u savjetodavnim službama

• Nedostatak dozvoljenih zaštitnih sredstava i gnojiva

PRILIKE PRIJETNJE

• Ulazak u EU,

• Povećanje svijesti ljudi o zdravoj prehrani,

• Internizacija.

• Projekti prekogranične suradnje

• IPA-RD

• Zagađenost tla, voda i zraka,

• Zarazne bolesti biljaka, životinja i ljudi,

• Jačanje institucija koje nameću GMO proizvodnje hrane,

• Pojava Codex Alimentarius koji štiti GMO proizvođače

SWOT ANALIZA PROIZVOĐAČA EKOLOŠKIH PROIZVODA

• ekonomske ciljeve: razvoj gospodarstva, profitabilno poslovanje,je radnih mjesta za obitelj i mještane, proizvodnja za vlastite potrebe i tržište, prerada proizvoda i pakiranje

• komparativnu prednost: proizvodnja za zdravu prehranu, povezanost s proizvođačima

• korist od bavljenja eko proizvodnjom: vlastito zadovoljstvo, zadovoljstvo kupaca, materijalna korist (dobit)

• dugoročno zacrtane ciljeve: kontinuirana proizvodnja, povećanje proizvodnje, potaknuti ostale na sličnu proizvodnju.

39

Kao najznačajnija snaga kod više proizvođača prepoznata je kvaliteta proizvoda, zatim struktura i iznos kapitala, te sadašnji i potencijalni kupci. Svi proizvođači vjeruju u svoj rad i kvalitetu svojih proizvoda. Koriste mogućnosti savjetovanja i podrške koju im pružaju postojeće relevanantne institucije i udruge. Vrlo im je značajna pomoć obitelji i sveukupno upravljanje proizvodnim resursima gospodarstva. Kao slabosti, proizvođači navode prije svega distribuciju, za-poslenike (pri tome podraumjevaju nedostatak radne snage zbog sezonskog karaktera proizvodnje, ali i nedovoljne osposobljenosti za određene specifične poslove). Marketing i pokazatelji uspješnosti proizvodnje su definirani kao sla-bosti. Najznačajnije snage i najveće slabosti potrebno je pretvoriti u strateške ciljeve dugoročnog razvoja ekološke proizvodnje čija je realizacija povezana sa donošenjem odluka i plana aktivnosti kako bi se prepoznati ciljevi realizirali.

Kod plasmana svježih proizvoda uočen je problem u predugom vremenu na-plate. Budući da se radi o malim obiteljskim gospodarstvima koja se pretežito bave poljoprivrednom proizvodnjom, to je veliki problem. Kako bi ga ublažili, potrebno je pronaći više različitih kupaca i ne koncentrirati plasman na manji broj kupaca. Polažeći od činjenice da postoji veliko potencijalno tržište ekoloških proizvoda, te da je potražnja veća od ponude, a problem plasmana je i tehničke prirode, ispitani su stavovi proizvođača o motivima i razlozima kupnje njihovih proizvoda.

Oni smatraju da su najčešći razlozi:

• sigurnost u proizvode,

• biološke i prehrambene potrebe što uključuje brigu za zdravlje i svijest kupaca o vrijednostima proizvoda, ali i

• znatiželja,

• isticanje svoje potrošačke različitosti, te

• društveni status.

Ekološke proizvođače i poslovanje njihovih gospodarstava ne ugrožavaju ek-sterni – vanjski činitelji kao što su na primjer prisutnost konkurencije istovrsnih proizvođača na domaćem tržištu svježeg voća i povrća.

Zaključci koji se temelje na radionici s temom o poduzetničkom upravljanju i planiranju tržišta povezani su sa:

A) Prepoznavanje strateških ciljeva u razvitku ekološke proizvodnje koji su re-doslijedom prioriteta utvrđeni kao:

1. Kontinuitet u unapređenju kvalitete ekoloških proizvoda;

2. Isticanje posebnog društvenog statusa i značenja ekoloških proizvođača;

3. Prepoznavanje značenja zapošljavanja u ekološkoj proizvodnji (članova obitelji i ostalih zaposlenika);

4. Ciljevi dugoročnog razvitka prepoznati su i kroz diverzifikaciju poslovanja na na način da se obavljaju dodatne usluge – dopunski prihodi gospodarstva;

5. Primjena marketinških aktivnosti tekođer je jedna od smjernica u dugoročnoj strategiji razvitka gospodarstva koja se primarno bave ekološkom proizvodnjom.

B) Prepoznati su rizici pri realizaciji strateških ciljeva u razvitku ekološke proiz-vodnje:

1. Distribucija ekoloških proizvoda

2. Nedostatak znanja, vještina i sposobnosti u primjeni marketinških aktivnosti

3. Nedostatak znanja o upravljanju proizvodnim resursima gospodarstva

4. Nedostatak znanja o upravljanju kapitalom – financijsko poslovanje

40

gospodarstva.

„Analizom postojeće ponude empririjski su prepoznate prednosti vlas-nika ekoloških gospodarstava i konkurentske prednosti ostalih istovrsnih proizvođača na tržištu.

Ove konkurentske razlike temelje se na:

1. Razlici u kontinuiranoj kvaliteti primarnih i/ili prerađenih proizvoda,

2. Razlikama u cijenama ekoloških proizvoda (posebno uvoznih ekoloških proizvoda)

3. Teškoće u prepoznavanju deklaracije ekoloških proizvoda što je posebno istaknuto kada na tržištu postoji širok asortiman raznovrsnih proizvoda.

Ove uočene razlike potrebno je pretvoriti u konkurentske prednosti ekoloških proizvođača sa područja Slavonije na način da se standardiziraju proizvodi i tehnološki procesi u preradi ekoloških proizvoda. Stvaranjem prepoznatljivog „brenda“ proizvoda licenciranih proizvođača moguće je osigurati pre-poznatljivost ove grupe proizvoda što će dugoročno utjecati na cijene reali-zacije koje variraju o ovisnosti od razlika ponude i potražnje.“21

15 Prepričano iz Deže, J.; Ranogajec Lj.; Lončarić, R.: Studija: Tržište ekološkog voća, povrća i ljekovitog bilja na području Slavonije i Baranje, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, str. 10.-16.

KLJUČNI KANALI DISTRIBUCIJE8

42

Kada je riječ o stanju ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj istraživanja su pokazala da su glavni limitirajući faktori: nedovoljno organizirano tržište, slabo raširena distribucijska mreža i nedovoljna informiranost potrošača.

Premda je nedovoljna razvijenost kanala distribucije, oni postoje i djeluju više ili manje uspješno, a odnose se na:

• gradske tržnice,

• prijatelje,

• dostava na kućna vrata i internet prodaja,

• specijalizirane trgovine eko proizvoda (primjerice; Bio & Bio, Haromonija u Osijeku,)

• Trgovačke lance (primjerice Mercator, DM, Diona, Getro itd.);

Tome treba još pridodati i:

• Hrvatsku smotru ekološke poljoprivrede (u organizaciji udruge Živa zemlja održava se u prosincu),

• Eko fest (u organizaciji Udruge ekoloških poljoprivrednih proizvođača Hrvatske održava se u rujnu),

• Varaždinski sajmeni dani (održava se u lipnju, a cjelodnevni program posvećen je zdravoj hrani),

• Međunarodni sajam proizvoda i usluga ruralnih područja Eko Etno Hrvatska (u organizaciji društva Hrvatski farmer d.d. održava se u listopadu).

• Lokalni sajmovi: Eko-etno Bilje, Vinkovačke jeseni, Sajam antikvtiteta u Osijeku, Ribarski dani u Kopačevu, Dani jabuka u Đakovu i sl.

Primjer uspješnog društva je poduzeće Biovega d.o.o. iz Zagreba surađuje sa 27 inozemnih poduzeća koja su pioniri organske proizvodnje u svijetu, te nude cca 2.000 vrsta proizvoda s ekološkim certifikatom.

KLJUČNI KANALI DISTRIBUCIJE 8Primjer uspješnog društva je poduzeće Biovega d.o.o. iz Zagreba surađuje sa 27 inozemnih poduzeća koja su pioniri organske proizvodnje u svijetu, te nude cca 2.000 vrsta proizvoda s ekološkim certifikatom.

BIOVEGA D.O.O.

OSNOVNI PROBLEMI, TE MOGUĆA RJEŠENJA

I PREPORUKE ZA DALJNJI RAZVOJE

OGRANSKE PROIZVODNJE U

SLAVONIJI I BARANJI9

44

Osnovni problemi u ekološkoj proizvodnji odnose se na:

1. nedovoljnu umreženost proizvođača ekoloških proizvoda, malu količina proizvodnje i ponude,

2. vremenski dugotrajan proces prelaska s konvencionalne na ekološku proizvodnju koji iziskuje znatna financijska sredstva,

3. nestručnost i neiskustvo proizvođača,

4. činjenicu da ekološka proizvodnja zahtijeva svojevrsnu izolaciju od područja konvencionalne proizvodnje

5. visoke standarde u pogledu prerade ekoloških poljoprivredenih proizvoda,

6. tržište ekoloških proizvoda koje je nedovoljno razvijeno,

7. nedostatak navike potrošača za kupnju ekoloških proizvoda,

8. višu cijenu ekoloških u odnosu na „obične“ proizvode,

9. nedovoljan marketing ekoloških proizvoda,

10. dugotrajan i skup proces dobivanja certifikata „eko-proizvod“ i

11. nezadovoljavanje narudžbi u pogledu količine, primjerice trgovačkih centara.

Kako bi se naša mlada i još nedovoljno razvijena ekološka proizvodnja razvila potrebno je:

• stvarati i razvijati navike potrošača, ali i osigurati kontinuiranu opskrbu prodavaonica eko proizvodima,

• odrediti najpovoljnija područja za takvu proizvodnju,

• stvarati brend,

• educirati proizvođače i potrošače,

• pojedini mali proizvođači trebali bi se, kako bi opstali na tržištu, udruživati u klastere.

Kako bi ekološki proizvodi lakše pronalazili put do kupaca, potreban im je:

• bolji marketing,

• bolje povezivanje s turizmom gdje je moguće plasirati, posebice u hotelima, brojne ekološke prehrambene i druge proizvode - od pića, hrane, slastica do ukrasnih predmeta ili kozmetike.

Prirodni geografski uvjeti za bavljenje ekološkom poljoprivredom u Republici Hrvatskoj su iznimno povoljni. S obzirom na dobar geografski položaj, blizinu razvijenih srednjoeuropskih i zapadnoeuropskih zemlja, tj. tržišta na kojem su ovakvi proizvodi iznimno traženi, plasman ekoloških proizvoda bio bi osiguran.

OSNOVNI PROBLEMI, TE MOGUĆA RJEŠENJA I PREPORUKE ZA DALJNJI RAZVOJE OGRANSKE PROIZVODNJE U SLAVONIJI I BARANJI 9S obzirom na dobar geografski položaj, blizinu razvijenih srednjoeuropskih i zapadnoeuropskih zemlja, tj. tržišta na kojem su ovakvi proizvodi iznimno traženi, plasman ekoloških proizvoda bio bi osiguran.

OSIGURAN PLASMAN

Documents

KAPACITETI ORGANSKE PROIZVODNJE SLAVONIJE I BARANJE