SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMET U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

ANALIZA RESURSNE OSNOVE SLAVONIJE I BARANJEKolegij: Ekonomika turizma Nositelj kolegija: prof.dr.sc Dora Smoli Jurdana Student: Marin Bali Izvanredni Opatija Matini br.: 90002/11

Opatija, prosinac 2011.

UVOD

Cilj seminarskog rada: istraiti aktualno stanje turizma u regiji Slavonije i Baranje te definirati kljune probleme i potencijale za razvoj turizma Prezentacija se sastoji od dva glavna dijela- u prvom dijelu se definira resursna osnova razvoja turizma, a u drugom dijelu se analiziraju resursne osnove Baranje i Slavonije Metodologija koja se koristila :Metoda analize relevantnih statistikih podataka, upotreba domae literature te dostupnih znanstvenih lanaka

1.

RESURSNA OSNOVA RAZVOJA TURIZMA

Sukladno opoj definiciji, pod zajedniki se nazivnik turistikih resursa mogu svrstati ona sredstva koja su na raspolaganju razvoju nekoga turistikoga podruja, odnosno destinacije. Turistiki resursi se dijele na : 1. Temeljene 2. Izravne 3. Neizravne

2. TEMELJNI, IZRAVNI I NEIZRAVNI TURISTIKI RESURSI Temeljne turistike resurse, odnosno turistiku atrakcijsku osnovu ine one realne atrakcije zbog kojih turisti posjeuju neku destinaciju. Izravni turistiki resursi svrstavaju sve potrebne smjetajne i druge objekte i sadraje potrebne za udoban boravak u destinaciji i njezinoj okolini. Neizravni turistiki resursi su proizali iz organiziranoga djelovanja lokalnoga stanovnitva u okviru zadovoljavanja svojih ivotnih i radnih potreba.

3. RESURSI I ATRAKCIJE U strunoj se i znanstvenoj literaturi esto koriste izrazi resursi i atrakcije . Sve (tustitike) atrakcije ujedno su i turistiki resursi, meutim svi resursi nisu nuno i atrakcije.

U odreenu turistiku destinaciju, mjesto, kraj turisti ne dolaze samo radi hotela ili restorana, iako i uveni hotel ili restoran mogu pripadati skupini atrakcija.

3. RESURSI I ATRAKCIJE (2) Turisti destinaciju posjeuju zbog njezinih atrakcija.

To znai da mogu biti realne ( one koje privlae turiste) i potencijalne ( koje bi mogle privui turista), te na prirodne i kulturno-povijesne. Sve atrakcije imaju 3 faktora turistike ponude: 1. Atraktivnost 2. Komunikativnost 3. Receptivnost

3. RESURSI I ATRAKCIJE (3)

Dakle, destinacija mora neim privui turiste (atrakcije), mora biti dostupna (komunikacije) i turistima mora ponuditi smjetaj (receptivni element). Odredita Slavonije i Baranje koja emo opisati u iduem poglavlju imaju odline resurse kojima privlae turiste.

4. TEMELJNA OBILJEJA SLAVONIJE I BARANJE Preteno nizinski i ravniarski kraj sjeverno-istone Hrvatske izmeu dviju velikih rijeka Dunava i Drave koje su glavni pokazatelji prirodnih resursa. Tlo pogodno za ivot gdje jo ima znakova povijesti gdje su se neko kretali stari Kleti , a potom i Rimljani. Skoro svaki grad ima i svoju povijesnu osobnost, stoga bogata riznica kulturno-povijesnih dobara.

4. TEMELJNA OBILJEJA SLAVONIJE I BARANJE (2) Kao najvei grad upanije smjeten je grad Osijek, na desnoj strani obale rijeke Drave. Kao i vei gradovi poput akova, Naica, Belog Manastira imaju svoje resurse viskogo stupnja privlanosti, koji su odraz geografske sredine, a koji se mogu turistiki valorizirati. Prema popisu stanovnitva iz 2011. godine Slavonija i Baranja broje 319.245 stanovnika

Slika 1: Prikaz Osjeko- baranjske upanije

Izvor: www.wikipedija.com

5. RESURSI I RAZVOJ POTENCIJALA Slavonija i Baranja zajedno slove kao jedna od potencijalnijih podruja za razvoj turistike destinacije. Turistiki trendovi sve vie pokazuju promjenu ponaanja turista koji nastoje doivjeti to je vie razliitih iskustava tijekom svoga puta. Tako se u posljednjem desteljeu pokazuju sve izraeniji znakovi za tzv. eko-turizam ruralni i seoski turizam.

6. RURALNI TURIZAM Pod pojmom ruralni turizam nalazimo razliite nazive kao to su: ekoturizam, seljaki turizam,agro-turizam, seoski turizam, turizam u seoskim domainstvima, eko-ruralni turizam . Seoski turizam za sada ima znaajan razvitak. Daje mogunosti samozapoljavanja, odnosno obiteljskog poduzetnitva. Proizvodnja eko-hrane, to je i temelj egzistencije poljoprivrednih gospodarstava. Viak proizvoda se plasira kroz prodajne kanale,to znai da kroz turizam prolaze svi proizvodi koji se uz dobru promociju dobro predstavljaju turistima.

7. PRIRODNI RESURSI Bogat svijet flore i faune moe rei da je takoer jedan od uzronika dobre posjeenosti. Park prirode Kopaki rit prirodni je resurs koji se nalazi u poplavnom podruju Baranje. Velik broj divljai i ostalih ivotinja privlai i velik broj lovaca pa se moe rei da na tom podruju vlada lovni turizam.Tabilica 1: Broj posjetitelja u Kopakom ritu 2008., 2009., 2010. GODINA: 2008. BROJ POSJETITELJA: 36.700

2009.2010.

36.00033.000 Izvor: Dravni zavod za statistiku

8. OSTALE VRSTE TURIZMA Kao i lovni tako se ovo podruje moe pohvaliti vjerskim odreditem, Aljmaem. Vjerski turizam u tom podruju dobro je prihvaen. Ljudi koji dolazi u svetite, odluuje ostati jo koji dan zbog uglavnom prirodnih resursa i pruanja kvalitene usluge.

Tom prilikom se izgrauju i proiruju smjetajni kapaciteti.

9. SMJETAJNI RESURSI

Postojei smjetajni kapaciteti uglavnom su vezani za gradove Osijek, Donji Miholjac, Bizovake Toplice iji su kapaciteti vezani za zdravstveni turizam te Beli Manastir. Na podruju je registrirano 60-tak pruatelja usluga smjetaja uz bogatu gastro ponudu.

10. BROJ TURISTA I NOENJA U SLAVONIJI I BARANJITablica 2: Broj turista i broj noenja tijekom 2008.,2009. i 2010. godine na podruju Osjeko-baranjske upanije TuristiDomai strani UKUPNO

NoenjaDomai Strani UKUPNO

2008. 2009. 2010.

69.765 58.870 52.465

19.621 19.512 19.284

89.765 78.382 71.749

151.414 139.741 118.283

37.512 47.681 40.978

188.926 187.422 159.261

Izvor: Dravni zavod za statistiku

Graf 1: Broj turista u 2008.,2009.,2010.

Graf 2.: Broj ostvarenih noenja u 2008., 2009., 2010Izvor: izradio autor prema podacima iz dzs-a

Izvor: izradio autor prema podacima iz dzs-a

11. SMJETAJNI KAPACITETTablica 3.: Smjetajni kapacitet Slavonije i Baranje u 2001. i 2006. Smjetaj 2001. 2006.

Hoteli 5* 4* 3* 2* 1*Privatni smjetaj Ostali smjetaj Ukupno

2.006 0 0 189 1.482 33523 33 2.062

2.330 0 390 768 1.083 89 354 1.374 4.058

Izvor: izradio autor prema podacima iz turistike zajednice Osjeko- baranjeske upanije

Graf 3: Smjetajni kapacitet u 2001.

Graf 4: Smjetajni kapacitet u 2006.

Smjetaj 2001.

Izvor: izradio autor prema podacima iz TZ

Izvor: izradio autor prema podacima iz TZ

Iz grafa 3. vidljivo je da najvie kapaciteta zauzimaju hoteli sa 97,28%, zatim je ostali smjetaj sa 1.60%, te privatni smjetaj sa 1,12% kapaciteta

Iz grafa 4. vidimo da hoteli zauzimaju kapacitet od 57,42%, ostali smjetaj 33,86%, te privatni smjetaj sa 8,72%

12. PREPORUKE ZA RAZVOJ TURIZMA U SLAVONIJI I BARANJI Razvijanje bolje prometne infrastrukture koja je poboljala dostupnost

Aktivirati turistike resurse Razvijanje ljudskih resursa u turizmu

Promovirati regiju kao odredite ruralnog turizma Omoguiti razvoj poduzetnitva u turizmu

ZAKLJUAK Turizam moe postati pokreta razvoja svih regija pa i onih ruralnih. Najbri oblik dodatnog zapoljavanja, obrtanja uloenih sredstava i ima velike potencijale za razvoj u svim krajevima ak i u kriznim vremenima. Vrlo vane turistike atrakcije.

Odrivost turizma- pravilno koritenje prirodnih resursa uz suvremene alate za stvaranje konkurentnog turizma, uz dodatno zapoljavanje za opi razvoj regija.

LITERATURA

1.Duli, A., Petri, L.: Upravljanje razvojem turizma, MATE, Zagreb, 2001. 2.Kuen, E.: Turistika atrakcijska osnova, Institut za turizam, Zagreb, 2002. 3.Kuen, E., Turizam u seljakom gospodarstvima, Turizam, 1995. 4.www.wikipedija.hr 5.www.dzs.hr 6.www.tzosbarzup.hr 7.Razliiti prospekti iz turistike zajednice

HVALA NA PANJI!