Upload
duonghanh
View
220
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
3
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
KANONSKE POSJETE I SLU@EWA WEGOVOG
VISOKOPREOSVE[TENSTVA MITROPOLITA
DABROBOSANSKOG GOSPODINA NIKOLAJA
Jul�� � ������ � � ������� ���
��� ����� ����� � � ���� ���������� �� �� ������ ������� � � � ���������! ��"����� ����� ����� #����� ��$ ���� � %�! �� �"�� � ������ �"��� "����� � �� ���&���������� � �
'� � ����% ��"� �� (�)���� � �� �������� �� ���"� �� ����� ��� ����� #������� *� � � � � ���� ��� �����)� +���� ���%�����"� �� ����� �� ���%� �� �������
,� -� ���� � ��.�)� ��� /�����#��% %���� ������ �������������� ��$ � ��� � %�! � ����% 0��� �� �� (�� ���� �"�� � ������ �"����
��� -� ���� � ��� ���1%����&��� �� 2�"��"������ � 3 ���1���� � ��$ � ��� � %�! � ���� ��� ��%�� ����� #���)�
�4� -� ���� � ��� 5��%��� ��%�� ������ ������ �������������� ��$ � ��� � %�! � ���� �"�� � ������ �"����
��� -� ���� � ��� 3&�� �� "�����"��� �� #���� 2������� �����% � ���)� ������%�(�!���� �� 2�"��� � ���%����� ��� � %�! � ��� ����$ � � ��� ������ !� ���� � �� ����*�) ��� � ������% ��� � ������
� � � ���� ��� ���� 6�� ��� * ��� ��$ � ��� � %�! ��
4�� -� ���� � ��� ��� ���&�� ��� ����� ��� ������ ��������� ������ (��� ��$ � ���� %�! � �"�� � ������ �"�����
4,� � 6�������� ���� ������� � ��%����� � ��� ��� �������� ����1�%�� � ����%���� � � �� ( 7 � � & � ���"������ ���� )�� � 5���
� &� � 2�$��� !� 8���� ���!� 1�
9:� � � %���� %���� ��� ���� � ������� ���1%��� ����%� � � ��"������� ���� )��� � 5��� &� � 2�$��� ( 7 !�8����� ��!� 1��
Avgust�� � ���� ��� ������� �� �� (�
����& ��$ � ��� � %�! ��4� -� ���� � ��� ������� �� ���
������ �������� ������ ���$ � ��� � %�! � � %��� �����1 * �"�� � ������ �"�����
�� � � %���� %���� ��� ���� � ������� ����% � � �&���� ��������� 1%�� ( 7 ���"� �� ����� !� -�"��1�������� *��
� -� ���� � ��� ������"����&�� �� ��������� � ��������$ � ��� � %�! � �%�������� ( ����� (�� �"�� ������� �"����
;� -� ���� � ��� ��� ���&�� ��� ���%��������� ��$ � ���� %�! � ���� (��!�� ���% 2�)�� �������� �� #�����
��� ������� %��� � ������! ��������! ��"��� �� ������ ������ � � �����% � ��� ��� ����&�� �� <���! �� ��$ � ���� %�! � � ��%����� ����&���� ������ � �
�'� � ���� ��.�)� ������%� (��!���� �� (!��� ��$ � ���� %�! ��
�;� -� ���� � ����"��$�)� <�����)�!� ����"��$�)�������� ������� ����1%�� ����� =����� �����%��� �%����$ � ��� � %�! �� %� �"�� �����*�)� !��$.� ������ �"�����
44� � ���� ��� ������� �� �� �� ��1 ��$ � ��� � %�! ��
4 � -� ���� � ���)� ������%�(�!���� ��� ������ �������������� ��$ � ��� � %�! � >���� � �"�� � ������ �"�����
4;� +���1%�� %����� "�*�! ������ -����%������! � �� <�����)�! ����% 8�� �� "��� ( ����� ��� � 1�!�����
Septembar�� � ���� (�!��������! =���%��
%� (�!����� �� ?�& ��$ ���� � %�! � � � � ���%�!�2�� ������ �&�%�� ����1������ !�� �� (�!����� � ��� ��%�� 2�"��"�������!�
@� � ���� ��� >��� �� ��% ���� � ��$ � ��� � %�! ��
�4� -� ���� � ��"��� ��"� ���% �%���� ������ ���� ���� ������ �" ���� 4:�!�� 1) ����� ��)� A��� �� " ��*�����%����&��� ��&���%����� �� ���� %�! � ��"����� ���� (�������� ��%���� � ���%����� ���&���� ������ � �
�,� -� ���� � ��� ���1%����&��� �� ��%�� 2�"��"�������!������� �������� ������ ������� * �� ��$ � ��� � %�! � �"�� � ������ �"����
�;� � ���� ��.�)� ������%� (��!���� �� 6�� � � ������ ��" ���� �4'�!�� 1) �� �� �����*�)� ������ ��$ � ���� %�! ��
4:� � ������ ����1%�� ���&����%��� � 3���� ���� ���� 3 �%���� �� ��"��"������� B0����� *� �*C�
4�� ������� �������� ������ ����� �� ��.�)� ������%� (�!����� ��� ��$ � ��� � %�! � ��"����� ���� ������� �"�� � ������ �"����� � �%���� ���� ��� 5����.��� ������� � ��%����� ��� �%� �� � � �� ��%�
� � � � � � � � �
4
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
�������� � �� ���� ����� �� ��������� ��� ����� �������������� �������� � ��� �� ��� ��� ��� ����� ��������� �����
��� ������ �� ����� ��� ��� ������� �������� �������� D A B A R � ��������� ��� � �� � ����� ������ ��� !����� "�������� ���� #"��� � ��� ������ ���� �������� �������� �� ������ � $����
������� � �� � ��� ������� ������
49� � ����%� &��� !���� � �������� � ��%����� � ��� ��� �� � � & � ���� ������� ��"������ ���� )�� � 5���� &� � 2�$��� ( 7 !� ��%� �3��
4�� � � %���� %���� ��� ���� � ������� ����% � � � ����� ��������! ������ �� ���"���� ��"� �� ��" �� ( 7�%���� �� 6����� �%�� ����� *��� � � %���� %���� ��� ���� � ������� ����% � � � ����� ��������! ��"������� ����� )�� � 5��� &� � 2�$��� ( 7 !� ��%� �� 3���
4@� � ���� ��� - ������ �������$ � ��� � %�! ��
4,� -� ���� � #��%����� ��$ ���� � %�! � ���� (�!���������! =���%�%� (�!����� �� ?�& �
Oktobar�� � ��%� ���1 � (��!��� � �
��%����� ���&���� � ��������� �%�� &�)� D�!������%��% �%� ����� �����! !��� �����
,� -� ���� � ��� >����� ��$ ���� � %�! � ���� ��� ������!��� 3 �� �� <��� �� ��������� ����� � ������ �����& #��� ���� � ���%��� �"�� � ���� ����*�)� �����
�4� � 5�"���� ���� )�� � 5���� &� � 2�$��� ������� � ���%����� ������� �������"��*�) ��$����! �����%����52 !.� 7 ��� #� �%���
��� -� ���� � ������� ������%�(�!���� ��� ������ �������������� ��$ � ��� � %�! � ����1 �"�� � ������ �"�����
�@� � ���� (�!��������! =���%��%� (�!����� �� ?�& ��$ ���� � %�! � � � � ���%�!�2�� ������ �&�%�� ������������� !�� �� �� (�!���������� =���%�% ��� ��� � ��+�%��1��!�
�,� -� ���� � ��� �%�=��� E% ������ *�� ���� ��� ��� ���
�&�� �� <���! �� -���� ������ ����$ ��� �� ��� � %��! � ����� �� ��&���%����� D��!��� ���%��% �%� ���� ���� !� �� ���� � � ��� )�!��� ���� ���� &�� ����%� A��� � ����������
� � � ����% ��"� �� (�)���� � ��%����� ��%�� ������ � ����%� ��"� �� �������
4�� ������� ���� �� ����� ������� ���� ������%� (�!���� ���� ��$ � ��� � %�! � ����� ��� >��� �� +������ * ����� ������� ����1%�� ��� �����%�� �"�� � ������ �"�����
4'� � � %���� %���� ��� ���� � ������� ����% � � � ����� ��������! ��"�������?������� ��"� �� ( 7 !������� F ���
4,� -� ���� � ��� ��%�������������� ������ �������� ������ ����� �� ���� &��� !��"���$ � ��� � %�! � �"�� ������� �"����
Novembar�� � ����% ��"� �� (�)��
�� � ��%����� ����� ������ � +�"��� �� ������ ;� ������� � 2��� ��"� �� ����� #���� ����� ��"� �� ������ ��� 5�� .����� �%�=����
,� � ���� ��� ���� (�& ��$ ���� � %�! ��
� � ���� 1% ���"������� ���" ��� �� ������� ����% � !�� ��� ���� ���� �� *�� ����" ��� ���"�������!�
�@� -� ���� � +"�����)� �������� <���! ��� ������ �������������� ��$ � ��� � %�! � 3 ��� * �� � ��%�&�� -������������ �"�� � ������ �"����� %� ����1%�� ��� ���� ���� ����
�,��;� � ��%� ���1 ����� ���� (��!��� &��%����� ����)���������) ���%�! 5�� ���������! ��"��� ����� ������������ 0�����
4�� -� ���� � ��"��� ��� 5�!��!���� 3 �� ��� ������ �������������� �%���� ���� �������� ��$ � ��� � %�! � �"��� � ������ �"����
4@� � � %���� %���� ��� ���� � ������� ����% � � � ����! ������ �� � ����! �����%��� �� ( 7 ��"������� ������ �� 3���� � � %���� %���� ��� ���� � ������� ����% � � � ����� ��������! ��"������� ���"� �� 5�"�� �� ( 7 !� ?������ <�1 ���
4;� -� ���� � ��� ���%��� ������.�� �%� 3�%���� ����������� ������&�� �*� 3 %����� �� ��"��"������� B2�"��C� �����% � ���%�! - ������ 2�"������ � ��� �"�� � ������� �"����
���������������� ���
�������
BO@I]NA POSLANICA
N I K O L A J
PO MILOSTI BO@IJOJ, SRPSKI PRAVOSLAVNI
MITROPOLIT EPARHIJE DABROBOSANSKE,
SVEMU SVE[TENSTVU, MONA[TVU, SVIMA
DUHOVNIM SINOVIMA I K]ERIMA NA[IM,
STUDENTIMA FAKULTETA, U^ENICIMA SREDWIH
I OSNOVNIH [KOLA ‡ OD BOGOMLADENCA
BLAGODAT, MILOST, MIR I BLAGOSLOV,
SA SVERADOSNIM I DREVNIM POZDRAVOM:
MIR BO@IJI ‡ HRISTOS SE RODI !
Danas se od ~oveka o~ekuje dabude znalac svoga vremena, da po-lo`i ispit sada{weg vremena.Da bude celim svojim bi}em pot-puno utkan u ovo vreme. Da wimejeste, bude i po~iva u svome bi}u.
Wegova duhovna pra`wewa ma-we su vredna od wegove zagleda-nosti u ve~nost i duhovne projek-te. Ceo `ivot qudski veoma jekratak u pore|ewu sa budu}im ve-kom. Sve na{e je ni{ta predVe~nim @ivotom. U ovom svetusvaka stvar se kupuje po ceni, isvaka stvar se razmewuje po istojvrednosti, dok se obe}aweVe~nog @ivota kupuje za neku ne-znatnost. Napisano je: “Dana na-{ih, godina je sedamdeset, a prive}oj snazi osamdeset godina”(Ps. 90, 10). Nemojmo padati uuninije, nemojmo misliti da smodugo boravili u podvigu, niti dasmo u~inili ne{to veliko, jer“stradawa na{ega vremena nisuni{ta prema slavi koja }e nam seotkriti” (Rm. 8,18).
Bo`i}, ro|ewe Gospoda IsusaHrista u Vitlejemu (Mt. 1, 18-25),jeste najve}i hri{}anski pra-znik posle Vaskrsa. Zbog wego-vog posebnog zna~aja, u crkvenimkwigama naziva se i “Mala Pas-ha”. Sveti Jovan Zlatoust smatraovaj Praznik “~asnijim i slavni-
jim od svih praznika i majkomsvih praznika”. Ovo iz razloga{to je Bo`i} izvor, polazi{tesvih drugih hri{}anskih prazni-ka. Da nije bilo Hristovog ro|e-
wa, ne bi bilo ni Wegovog Kr-{tewa, a ni Vaskrsewa. Ovaj pra-znik uvek se proslavqa 25. decem-bra po starom, odnosno 7. januarapo novom kalendaru.
Ovaj praznik je dan smene uprirodi, kraj jednog godi{wegciklusa i ~as kada stara godinaprepu{ta vreme novoj godini. Na
ikonama se ovaj radosni Praznikpredstavqa kao pe}ina u kojoj seBogorodica odmara uz Dete polo-`eno u jasle. U pe}ini, ili is-pred we, sedi Josif, oslobo|enod sumwe u Marijinu vernost, ipastiri zadivqeni Bo`anskimRo|ewem. Nekada ovu predstavuprate ispisane re~i iz Jevan|e-qa od Luke: “Slava na visini Bo-gu, i na zemqi mir, me|u qudimadobra voqa” (Lk. 2, 14). Takvomlepotom umetni~kog izobra`a-vawa ovog veli~anstvenog crkve-nog doga|aja u svojim najslo`eni-jim pojedinostima u srpskom sli-karstvu odi{u freske u manasti-rima Sopo}ani i Gradac iz 13. ve-ka.
U prvim vekovima hri{}an-stva Bo`i} je praznovan zajednosa praznikom Kr{tewa Hristo-vog, pod zajedni~kim nazivom Bo-gojavqewe. Prema Svetom JovanuZlatoustu, ovo iz razloga {to jeGospod Isus bio kr{ten upravona dan svoga Ro|ewa. Ostatkeovakvog udru`enog praznovawaopa`amo u slu`ewu Carskih ~a-sova i Velikog pove~erja, uo~iova dva praznika. Bo`i} se izdva-ja u zaseban praznik tek u vremevizantijskog cara Arkadija. Go-dine 379. carica Jelena, mati sve-tog cara Konstantina Velikog,podi`e hram Ro|ewa Hristovog uVitlejemu, a kasniji carevi, Teo-dosije (438) i Justinijan (535),svojim ukazima ozvani~avaju po-sebno sveop{te praznovawe danaHristovog ro|ewa, Bo`i}a.
Za svetkovawe Bo`i}a svakise hri{}anin mora dostojno pri-premiti, na prvom mestu, postom,molitvom i Svetim Pri~e{}em.Na Bo`i} se zavr{ava post, a onsam je uvek mrsni dan. Na Bo`i}se svi pozdravqaju pozdravom:“Hristos se rodi!” i “Vaistinuse rodi!”
5
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
“Carstvo Bo`ije je unutra uvama” (Lk. 17,21). Prema tome, dabismo imali vrlinu, potrebno jeda je po`elimo, da je negujemo usebi i da se u nama obrazuje i budedelatna. Ako je du{a u nama ne-sputana, ako je u svom prirodnom,oduhovqenom stawu, tada }e i vr-line u nama donositi izobilneplodove.
Vo|a jevrejskog naroda posleMojsija, Isus Navin je opomiwaosvoj narod: “Privijte srca va{aGospodu Bogu Izraiqevu” (Is.Nav. 24,23). I zaista, tek tako itek tada }e svako od nas biti pra-vedan pred Bogom, i du{a }e na{abiti pravedna i radosna. Privi-jaju}i srca svoja Gospodu, ne}emoskretati sa pravoga, hri{}an-skog puta, jer }emo boraviti uistinskom vrlinskom stawu. Tre-ba se ~uvati od r|avih pomisli, au na{em narodu ima mnogo onihkoji ni{ta ne ~ine na svom na-predovawu u dobru.
Danas ima i onih koji se odajualkoholu, drogama, pa i onih koji~ine te{ki greh samoubistva. Sa-moubistva su, na na{u veliku `a-lost, u~estala, a ta pojava govorida takvi qudi iz nekih razlogamalo cene svoj `ivot. Me|utim,`ivot je neponoviv i Bo`iji jedar! ^ovek uvek ima razloga predsobom da `ivi i stvara, kako zasebe, tako i za druge, za Crkvu,dr`avu, {kolu, za siromaha, zadecu bez roditeqa, i za svakogdrugog bli`weg. Naro~ito ~o-vek, ina~e sazdan kao kreativnobi}e, du`an je da stvara za budu}emlade nara{taje. Ina~e taj ~o-vek, kao stvaralac, do sada je namnogim nau~nim i civilizacij-skim poqima uznapredovao krup-nim koracima, i time ovaj svetobogatio, pa treba da se trudi dadela i na svom duhovnom usavr{a-vawu.
U svemu ovome glavnu borbutreba posvetiti du{i, a ne telu.Telu mo`emo posvetiti neophod-
no vreme, dok sve ostalo trebaposvetiti du{i, ~ine}i ono {toje woj na korist; drugim re~ima,ne smemo se povoditi za telesnimstrastima, nego treba da sebipot~inimo telo, po{to sam Go-spod poru~uje: “Ne brinite se du-{om svojom, {ta }ete jesti, ili{ta }ete piti, ni tijelom svojim,u {ta }ete se odjenuti” (Mt. 6,25), i: “Ne i{tite {ta }ete jestii {ta }ete piti, i ne uznemira-vajte se. Jer sve ovo tra`e nezna-bo{ci ovoga svijeta, a Otac va{zna {ta vama treba. Nego i{titeCarstvo Bo`ije, i sve ovo }e vamse dodati” (Lk. 12, 29-31).
Imamo tri dokaza da je GospodHristos ro|en i da je, uz to, iistorijska li~nost. Prvi je ~i-wenica {to je ovaj praznik ubrzopo~eo da biva univerzalno pro-slavqan i {to je uzrastao do to-like visine i zna~aja, da }u se jausuditi da tvrdim isto ono {to jei Gamalilo istakao u svojoj jevan-|elskoj propovedi: “Ako bude odqudi ova misao ili ovo djelo,propa{}e”, i napomenuo svojimsugra|anima: “Nemojte da se na-|ete kao bogoborci!” (Dap. 5,38-39).
Drugi dokaz jeste popis narodakoji spomiwe Jevan|eqe: “A u da-ne one izi|e zapovjest od }esaraAvgusta da se popi{e sva vaseqe-na. Ovo je bio prvi popis za vri-jeme Kirinijeve uprave Sirijom.I i|ahu svi da se popi{u, svako usvoj grad. A tada po|e i Josif izGalileje iz grada Nazareta u Ju-deju u grad Davidov koji se zoveVitlejem, jer on bija{e iz doma iplemena Davidova. Da se zapi{e sMarijom, zaru~enom za wega `e-nom, koja bje{e trudna. I kad on-de bijahu, ispuni{e se dani daona rodi. I rodi Sina svojegaPrvenca, i povi Ga, i polo`i Ga ujasle, jer im ne bija{e mjesta u go-stionici” (Lk. 2, 1-7).
Tre}i dokaz: majka Svetog Jo-vana Krstiteqa Jelisaveta za~e-
la je Jovana na {est meseci preMarijinog za~e}a Gospoda IsusaHrista. I ovo je istorijski veo-ma va`no, jer se time pribli`a-vamo danu Hristovog Ro|ewa ugradu Davidovu - Vitlejemu.
Na kraju, svi recimo, kao u vi-du zaveta:
“Radujemo se danu koji dolazi!Zahvaqujmo na `ivotu koji nam
se svima ra|a u miru.Smisaoni telesni napori
predstavqaju oru|e dobrodete-qi.
Briga o obuzdawu jezika svedo-~i o tome da ~ovek biva umudren uduhovnom delawu.
Me|utim, neobuzdavawe jezikapokazuje odsustvo unutarwe do-brodeteqi.
Blagost u pona{awu ra|a ~i-stotu srca.
Qubav prema Bogu osloba|a odrobovawa grehu.
I dok qudska slava postepenora|a gordost, dotle gledawe nasudove Bo`ije za~iwe u du{istrah Bo`iji”.
Radovawe svakoj ovoj jevan|el-skoj istini objediwuje sve nas iosna`uje duhovno, tako da svi, ob-radovani praznikom HristovogRo|ewa, iskreno i radosno mo`e-mo se pozdraviti radosnim bo-`i}nim pozdravom:
HRISTOS SE RODI !
I
ZAISTA SE RODI !
Svima vama `elim Bogom bla-goslovenu novu 2011. godinu Go-spodwe milosti.
O Bo`i}u 2010. godine, Saraje-vo /Sokolac
Va{ u Gospodu,
+ MITROPOLIT
DABROBOSANSKI
NIKOLAJ
6
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
PRI^E[]IVAWE SVETIM TAJNAMA HRISTOVIM
Ava Apolos govorio je: Mo-nasi treba, ako je to mogu-}e da se svakodnevno pri-
~e{}uju svetim tajnama Hristo-vim. Ko se udaqava od wih, udaqa-va se od Boga; a ko im ~esto pri-stupa, prima u sebe Hrista Spa-siteqa. Sam Hristos Spasiteqrekao je: Ko jede moje telo i pije
moju krv prebiva u meni i ja u we-
mu (Jn. 6,56). Korisno je monasimada se svakodnevno se}aju Hristo-vih stradawa, kojima smo mi isku-pqeni, i postojano budemo gotovii dostojni da primimo svete ne-beske tajne. Pri tome se udostoja-vamo opro{taja grehova ...
Za{to su za pri~e{}e uzeti
hleb i vino
Hleb i vino uzeti su zato, {toBog zna qudsku nemo}, koja se saneprijatno{}u odbija od mnogog{to se ~ini nesaglasnim sa obi-~ajem. Zato On kroz obi~no poprirodi vr{i ono {to je iznadprirode... Po{to qudi obi~no zahranu upotrebqavaju hleb, pijuvodu i vino, On je sa ovim ve{ta-stvima (materijom) sjedinio svo-je Bo`anstvo i u~inio ih svojimtelom i krvqu zato, da bi smo semi kroz obi~no i prirodno sjedi-nili sa onim {to je iznad priro-de (Jovan Damaskin).
Koliko puta godi{we
primiti sveto pri~e{}e
Mnogi se pri~e{}uju jednomgodi{we, drugi dvaput, a tre}ipo nekoliko puta... Kome dati zapravo?
Ni jednim, ni drugim, ni tre}i-ma, nego onima koji se pri~e{}u-ju s ~istom save{}u, s ~istim sr-cem, sa besprekornim `ivotom.Takvi neka uvek pristupaju, a ko-
ji nisu takvi, neka ne pristupajunikad. Zato {to oni navla~e nasebe sud, osudu, kaznu i mu~ewe ...
Ko se nedostojno pri~e{}ujesvetim tajnama Hristovim izjed-na~ava sebe sa ubicama Hristo-vim ... (Zlatoust).
Koristi od svetog pri~e{}a
Kad se mi nedostojni udostoji-mo da se sa strahom i trepetompre~istimo bo`anskim i pre~i-stim tajnama Hristovim, tadanajvi{e treba da poka`emo uzdr-`awa i trezvewa, ~uvamo um i pa-`wu, da bi ovaj bo`anski ogaw,to jest telo i krv Gospoda na{egIsusa Hrista, o~istio na{e gre-he i na{e prqav{tine. Jer ulaze-}i u nas ovi bo`anski darovi od-
mah progone iz srca zle duhove,opra{taju nam ranije grehe i umna{ biva tada slobodan od uzne-miravawa zlih duhova. Ako posleovoga, stoje}i na vratima srca,
budemo pa`qivo ~uvali svoj um,kada se ponovo budemo udostojilisvetih tajana, one }e sve vi{eprosve}ivati na{ um i ~initi gasli~nim zvezdi (Isihije).
^asna krv Hristova, ako se sanadom prima, mo`e da izle~i sva-ku bolest (Zlatoust).
Pri~e{}e pred smrt
privla~i an|ele
Pri~ao mi je jedan, koji se samudostojio da vidi i ~uje, da onekoji se spremaju za odlazak saovog sveta, ako se pri~este sve-tim tajnama pri ~istoj savesti,prilikom izdisaja okru`uju an-|eli i sprovode ih odavde zbogtajana koje su primili (Zlato-ust).
7
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
MOLITVA U PORODICI
- Da li, star~e, cela porodica
treba da u~estvuje na ve~erwoj
molitvi (molitvi pre spavawa)?
- Odrasli treba da se pona{ajudostojanstveno. Oni treba da ~i-taju molitve pre spavawa, a malojdeci treba da ka`u: “Ako `elite,ostanite malo.” Ako su deca ne-{to ve}a, porodica ve} mo`e daima svoj tipik: na primer, petna-est minuta veliki, a dva, ili petminuta deca, a onda koliko sama`ele. Ako ih roditeqi zadr`a-vaju na celom ~itawu molitavapre spavawa, mo`e im dosaditi.Ne treba ih prisiqavati, jer onajo{ ne razumeju mo} i vrednostmolitve. Roditeqi, pretpostavi-mo, mogu da jedu i pasuq i meso,ili kakvu god jaku hranu. Ali ka-da dete jo{ samo pije mleko, ho}eli mu roditeqi re}i da jede meso,jer je dobro za ja~awe? Mo`da ijeste dobro za ja~awe, ali jadnodete ne mo`e da ga svari. Zato muu po~etku daju samo malo soka odmesa, kako bi po`elelo i drugiput da ga jede.
- Star~e, ponekad su i stariji
uve~e toliko umorni, da ne mogu
ni molitve pre spavawa da izmo-
le?
- Ako su mnogo umorni, ili bo-lesni, neka izgovore samo polo-vinu molitava pre spavawa, ilimakar jedan “O~e na{”. Neka ni-kako ne propuste molitvu. To jekao u ratu. Ako se na|e{ uve~e nanekom uzvi{ewu okru`en nepri-jateqem, ispali{ poneki metakda upla{i{ neprijateqa da te nebi napao. Tako isto i oni neka is-pale poneki metak, da bi se “po-kvarewak” (Starac Pajsije ~esto
za |avola koristi poimeni~enideminutiv prideva koji zna~i“pokvaren” - pokvarewa~i}, odpokvaren, kvaran, u`egao) upla-{io i oti{ao.
Molitva ima veliku mo} u po-rodici. Poznajem dvojicu bra}ekoji su uspeli molitvom da po-stignu ne samo da im se ne razveduroditeqi, koji su imali velikiproblem u me|usobnom odnosu,ve} i da se ponovo zavole. Nama jena{ otac govorio: “Ne znam {ta}ete da radite, ali dva puta dnev-no }ete morati da dajete "ra-port" Bogu, kako bi znao gde senalazite.” Molili smo se predikonama svakoga jutra i svake ve-~eri, svi zajedno: otac, majka i de-ca i na kraju smo pravili metani-je pred Hristovom ikonom. Kadabismo imali neki problem u po-rodici, molili smo se da se re{i.Se}am se, jednom kada se razboleona{ najmla|i brat, otac nam jerekao: “Do|ite da zamolimo Bogaza wega, ili da ozdravi, ili da gauzme, samo da se ne mu~i.” Pomo-lili smo se svi zajedno i na{brat je ozdravio. Ali i za trpe-zom smo sedeli svi zajedno. Prvobismo se pomolili i tek onda po-~iwali da jedemo. Ako bi nekopo~eo da jede pre nego {to se bla-goslovi trpeza, govorili bismo:“On je zabludeo”. Nedostatak uz-dr`avawa smatrali smo bludni-~ewem. Kada svako dolazi ku}ikada ho}e i jede sam, bez nekog po-sebnog razloga, to predstavqaraspad porodice.
Starac Pajsije
Svetogorac
SVAKODNEVNA
POLUNO]NICA
������� �� � ������� ����������
� �������� �� �� ��� ����� ��������
�������� ��������� �������� �� �� ����������� �
����������� ����������� ��� ���� �� ��� ����� ����� ��������������������
� !� ��� ���� ��� ���� � ��� ������� ��������� �� ��� �� �� �� � �������
������ ���� �� �� �� ��� ����� ���� �� � �� � � ������ ��� �� � ������� � ���� ����� ���� � ��� � ���� �� � ������� �� �! � "���#�$�� ��%��� � ������� � "����� ������ "��� � ������� "�� �������� &�� ��� "�"������� �� ���� ���$��� �������& � ����� '�� ��� ������ ��(��
��� � ��) �� ������ � ��#� ����� *+�#� "���,�� -��� �� �� �� � ��������
� !� ��� ���� ������� ��"��*"�� � �� "����#��� �������.��
���� �� ����! /0����1� ��� �� ��"�������2�� ����%� � ,�� � ��� ���
� � ������ & �������� �� ��(����� -���� ���( ���( � �� ��,������ � � �� (�3��� �� �� �#��� �(�� � ����( � � ������ ����� �� ��� � ���#� �� �� ������((�3� ��� �� �� � "�� ��� 4 ����� ����� .� ���%�5� & � ��,� ��( ��� ������ �� ���� ��� ����$��� (�� )����0�(��� ���� � ��"�� ���� �� �� �
�� �� � ,��� �� ,�����(���� ����$ �� � � �� ��� � ����� � ���� ��$�� *�� � ��( ��� �(������ �� ��$#�( ������ ����� � "� �� ����� #������� ���� +��� �,������ � ����6������ �� ��#� �� �, ��,��$
( ���� � "������ ���� "���������� ��� ��� "���� �����%� ������
8
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
��� � ������ �,"��� ��� ,� ������$���
� !� ��� ���� �� ���� ����� � �� �������� ������� 0���� � �� �� �! � �� ,���
.�� �� "� � ��� ��� �� .����(�� ���� � &����%�� � ,����� �� ��"������ ������� �� ������� ���� �"���� �� �� �� � ���� 0� �� �#��� ���� �� ���� � ���#�� & � �� ��$� ���� ���� � "�������� '�� � � ������� 7 ������ *� +�#����8������� �� ���,������ �� ���
(���� ������� ��� ��� � �������� ������ ,�� ��"��� ������� � "�$��� ����� "�� ���(� �� ���������0��� ���� '�� �� � ��� ��(�$
��� +�#� ���� +�#� ���� "���,� ���� !� �������#� ����������� � ���
���������� �������� �� � �� ������� ������
�� ����������� $ �� ����� ���� �������� ������
�������������� ����� "��� +���� 9���$
��� ��� � ������� % � ��� �� "�$�� ����� ������ +���� � ���� ������ �������� � ��� �� �� *��%� ���� �� �� �"������ $ ���������,�� 6�"���� ��� ������ -��$
��� �� �� � ��) ����� ����,�� 2��� ����( ���� ��(� ��� ��� ����$,� �� �� 2� "������ �� � 2��� �,��$��� �"����� -�,� �� "���� �� ���$��� � ���� ��� �� ���������,� ���� ���� � ��� �� ��
��� ���� : ���� 2��� �� ����� 2�$��� �� ���������,� ��� 6�"��� ����� - 2�$
��� �� ������� 2��� �� � ������� 2�$�� �� � ������� ; ,����� ��� ����,������ � �� � ��� ���� �� �� � ��$��� ��� ���� ������ 2��� ���� -�2� �� �� <���
� &�'��� � �� ���� ����(�������� �������� �������� �����
���� �������� ��������$ ������� )���� %�'� ���
���� ������� $���� *����� +�"����� ������� ���� ,����
DUHOVNI @IVOT SUPRU@NIKA
- Kada mu` ne `ivi duhovnim
`ivotom, {ta u tom slu~aju,
star~e, treba da ~ini `ena?
- Da ga uputi na Hrista i da semoli da mu On malo omek{a srce.Hristos }e se polako uvu}i u we-govo srce i on }e po~eti sebi dapostavqa pitawa. ^im malo omek-{a wegovo srce, onda `ena mo`eda tra`i od wega da je automobi-lom odveze, na primer, u crkvu.Ali ne}e mu re}i “do|i i ti u cr-kvu”, nego }e mu re}i: “Mo`e{ li,molim te, da me odveze{ do cr-kve?” Ako je odveze do crkve, mo-`da }e on re}i: “Pa po{to sam ve}do{ao dovde, u}i }u i ja malo daupalim sve}u.” I tako }e, malo, pomalo, mo`da oti}i i daqe.
- Mo`e li, star~e, `enin du-
hovnik na neki na~in da pomogne
i mu`u?
- Ponekad, kako bi mu` dobiopomo}, duhovnik mora duhovno dadeluje na `enu. Sa `ene }e se do-bro preneti i na mu`a i ako imadobro srce, Bog }e mu pomo}i dase promeni.
@ena je po svojoj prirodi pobo-`na. Ali, kada mu`, iako je maloravnodu{an prema Crkvi, napra-vi preokret u duhovnom smislu, apotom ujedna~eno napreduje, ni`ena ga ne mo`e dosti}i. Mo`e~ak da po~ne i da mu zavidi, jerona ne napreduje. Zbog toga, u ta-kvim slu~ajevima ka`em mu`evi-ma da budu oprezni. Jer {ta se de-{ava? [to mu` vi{e napreduje nasvom duhovnom putu, to mu `enavi{e “udara kontru”, ako ona ne`ivi duhovnim `ivotom. A akomu` ka`e: “Kasno je, ustani daidemo u crkvu”, ona mu ka`e: “Aj-
de, idi sam! Imam danas mnogo po-sla...” Ili, ako joj mu` ka`e: “Do-bro, za{to ti se ugasilo kandi-lo?” pa po|e sam da ga upali, po-vre|uje wen egoizam, pa po~iwe davi~e: “[ta ti je, jesi li pop? Ho-}e{ li da postane{ monah?” Mo-`e ~ak da mu ka`e: “Za{to dastalno palimo kandilo? Boqe dauqe damo nekom siromahu.” Mo`edospeti i do protestanskih teo-rija. Naravno, posle joj je krivozbog svega {to je rekla, ali joj jekrivo i zbog napretka koji vidikod svoga mu`a. Hiqadu puta jeboqe, u takvim slu~ajevima, dakandilo ostane uga{eno, nego damu` sam pali kandilo.
Dakle, kako bih spasao porodi-ce od raspada, mu`evima ka`em:“Ka`i svojoj `eni, kada vidi{ daje dobro raspolo`ena: Ako odla-zim u crkvu, malo se pomolim i na-pravim poneku metaniju, ili pro-~itam poneku duhovnu kwigu, ne~inim to iz velike blago~estivo-sti, nego zato {to me to zadr`avai poma`e da me dru{tvo ne bi od-vuklo u kafanu itd.” Kada mu` ta-ko predstavi situaciju, onda se `e-na obraduje, pa mo`e da se promenii da ga duhovno prevazi|e. Ali akoto ne predstavi tako, atmosferapostaje sve zategnutija, pa mo`e dado|e i do razvoda. Ako mu` `eliduhovno da pomogne `eni, neka sepotrudi da je pove`e sa nekom po-rodicom koja duhovno `ivi. Ako jemajka te porodice pritom izuzet-no blago~estiva, to }e wegovoj `e-ni dati motiv da se na wu ugleda.
Starac Pajsije
Svetogorac
9
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
RE^ UTEHE STRADALNICIMA MONASIMA
Sine moj - govori Pismo -ako prihvata{ da slu`i{Gospodu Bogu, pripremi
du{u svoju za isku{ewe: upravisrce svoje, i budi nepokolebiv.Sve {to ti se desi prihvati sa za-dovoqstvom, i u te{kim preokre-tima svog poni`ewa budi dugotr-peqiv (Sir 2, 1, 2, 4).
Nevoqe su oduvek bile znakizabranosti Bo`ije. One su bileznak bogougodnosti za patrijar-he, proroke, apostole, mu~enike,prepodobne. Svi sveti qudi supro{li uskim putem isku{ewa inevoqa, podnosili ih, i tako pri-neli sebe na blagougodnu `rtvuBogu.
I danas se na svete du{e dopu-{taju, po voqi Bo`ijoj, razna is-ku{ewa, da bi se wihova qubavprema Bogu potpuno jasno otkri-la.
Ni{ta se ne de{ava ~oveku bezodobrewa i dopu{tewa Bo`ijeg.
Hri{}anin koji `eli da budesledbenik Gospoda na{eg IsusaHrista i da postane po blagodatisin Bo`iji, ro|en od Duha, presvega mora da postavi sebi kaopravilo, da prihvati kao svojuneizostavnu obavezu, dobrodu-{no trpqewe svih nevoqa: i te-lesnih stradawa, i uvreda od qu-di, i nasrtaja demona, i samogustanka sopstvenih strasti.
Hri{}aninu koji `eli da bla-gougodi Bogu vi{e od svega trebatrpqewe i nepokolebivo uzdaweu Boga. On mora neprestano da dr-`i to oru`je u du{evnoj desnicizato {to na{ lukavi neprijateq,|avo, upotrebqava sva sredstvada nas za vreme nevoqe baci uuninije i otme nam nadu u Gospo-da.
Bog nikada ne dopu{ta na svojeistinske sluge isku{ewa kojanadma{uju wihove snage. Veran jeBog - govori sveti apostol Pavle
- koji vas ne}e pustiti da se isku-{ate ve}ma nego {to mo`ete, ne-go }e u~initi sa isku{ewem kraj(izbavqewe), da mo`ete podnije-ti (1 Kor 10,13).
\avo, budu}i da je stvorewe isluga Bo`iji, ozloje|uje du{u,ali ne onoliko koliko on ho}e,nego onoliko koliko mu dozvoliBog.
Ako ~ovek zna koliko teretamo`e da nosi koja tovarna `ivo-tiwa, tim vi{e beskrajna Bo`ijapremudrost zna koliko je isku-{ewe prili~no svakoj du{i.
Lon~ar zna koliko vremena mo-ra da dr`i glinene sudove u va-tri: ako ih predugo dr`i, pu}i }e,ako ih premalo dr`i, bi}e neupo-trebqivi. Tim vi{e zna Bog kojesnage i stepena treba da budeogaw isku{ewa za razumne sasudeBo`ije - hri{}ane, da bi postalisposobni da naslede Carstvo ne-besko.
Mladi} nije sposoban da oba-vqa mnoge slu`be u svetu: nijesposoban da upravqa ku}om, daobra|uje zemqu i da se bavi osta-lim svakida{wim poslovima. Ta-ko ~esto i du{e koje su ve} pri~a-snice Bo`ije blagodati, ali kojesu neisku{ane nevoqama koje imnanose zli duhovi, neposvedo~eneu tim nevoqama, ostaju jo{ u mla-dena{tvu, jo{ su, takore}i, ne-sposobne za Carstvo nebesko.
Ako li ste bez karawa - govoriapostol - koje su svi iskusili, on-da ste kopilad a ne sinovi (Jev 12,8).
Isku{ewa i nevoqe {aqu se~oveku radi wegove koristi: du-{a odgojena kroz isku{ewa po-staje jaka, ~estita pred svojimGospodom. Ako ona pretrpi svedo kraja u nadi u Boga, ne mo`ebiti li{ena dobara koja je obe-}ao Sveti Duh i potpunog oslobo-|ewa od strasti.
Ako du{e predate raznim nevo-qama - javnim, koje im nanose qu-di, ili tajnim, nastalim zbogustanka u umu nepotrebnih misli- ili telesnim bolestima, sve topretrpe do kraja, one }e biti udo-stojene istih onih venaca kojihsu udostojeni i mu~enici, i isteone slobode koju imaju mu~enici.
Mu~enici su podnosili isku-{ewa od qudi. Rado su predavalisebe mu~ewima, pokazivali do sa-me smrti hrabro trpqewe. [to jeraznovrsniji i te`i bio wihovpodvig, sticali su tim ve}u sla-vu, dobijali tim ve}u sloboduprema Bogu.
Monasi podnose isku{ewa odzlih duhova. [to su ve}a isku{e-wa koja im donosi |avo, tim ve}uslavu oni dobijaju u budu}em vekuod Boga, tim ve}e utehe bivajuudostojeni od Svetog Duha ovde, usamim svojim stradawima, za vre-me zemaqskog stranstvovawa.
Uzak je i `alostan put koji vo-di u ve~ni `ivot; malo je onih ko-ji wime hode; no on je neuskrati-vo i neizbe`no nasledstvo svihkoji se spasavaju. Ne skre}imo sawega! Svako isku{ewe koje namdonosi |avo podnosimo ~vrsto inepokolebivo, motre}i okom ve-re na dobijawe nagrade pripre-mqene na nebu.
Kakve god bile nevoqe kojimasmo izlo`eni tokom zemaqskog`ivota, one nikako ne mogu bitiizjedna~ene sa dobrima koja sunam obe}ana u ve~nosti, ili sautehom koju jo{ ovde daruje SvetiDuh, ili sa izbavqewem od vlada-vine strasti, ili sa otpu{tawemmno{tva na{ih dugova - sa timneminovnim posledicama dobro-du{nog podno{ewa nevoqa.
Stradawa sada{wega vremena,tj. sada{wa privremena strada-wa, nisu ni{ta, govori apostol,prema slavi koja }e nam se otkri-
10
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
ti, tj. u pore|ewu sa slavom koja}e se otkriti u nama kad nas Sve-ti Duh obnovi (Pim 8, 18).
Hrabro pretrpimo sve radi Go-spoda, kako i treba da pretrpehrabri vojnici koji se ne boje nismrti za svog Cara.
Za{to se nismo izlo`ili ta-kvim i tolikim patwama dok smoslu`ili svetu i `ivotnim briga-ma? Za{to se sada, kada smo pri-stupili da slu`imo Bogu, izla-`emo raznim nesre}ama?
Znaj: zbog Hrista nas zasipajunevoqe, kao strele. Baca ih nanas na{ neprijateq, |avo, da binam se tako osvetio za ve~na do-bra kojima se nadamo i koja nasto-jimo da dobijemo, a ujedno da bioslabio na{u du{u tugom, unini-jem, lewo{}u i time nas li{iobla`enstva koje o~ekujemo.
Hristos se nevidqivo bori zanas. Taj na{ krepki i nepobediviZastupnik razbija svaki mu~kinapad i svaku zlu nameru na{egneprijateqa.
On sam, Gospod i Spasiteqna{, i{ao je za vreme celog svogzemaqskog `ivota uskim i `alo-snim putem - nikakvim drugim.Wega su neprestano gonili, On jepretrpeo mnoga sramo}ewa, isme-javawa i isku{ewa - napokon isramotnu smrt na krstu, izme|udvojice razbojnika.
Sledimo Hrista! Unizimo sekao On! Ugledajmo se na Wega ine protivimo se kad nas smatrajula`ovima i pomahnitalima, nepo`alimo na{u ~ast, ne okreni-mo lice od pquvawa i obraze odudarawa; ne tra`imo ni slavu, nilepotu, ni naslade koje pripadajuovome svetu; izvr{imo zemaqskostranstvovawe, kao stranci kojinemaju gde da sklone glavu; pri-hvatimo, prihvatimo sramo}ewa,poni`ewa i prezirawa od qudikao ne{to {to neodvojivo pripa-da putu koji smo izabrali; bori-mo se javno i tajno protiv gordihpomisli, napre`u}i sve snage
zbacimo te pomisli na{eg starog~oveka, koji pod raznim i na isti-nu samo prividno nali~nim izgo-vorima tra`i da o`ivi svoje ja.Tada }e se Sin Bo`iji, koji je re-kao: Useli}u se u wih, i bi}u uwima (2 Kor 6,16), javiti u na{emsrcu, i darova}e nam vlast i siluda sve`emo sna`nog, da oplenimosasude wegove, da zgazimo aspidui vasiliska, da ih satremo (Pre-podobni Makarije, Pouka 4, gl.15).
Odbacimo roptawe, odbacimojadawe na na{u sudbinu, odbaci-mo tugu i `alost u srcu, od kojihslabe du{e stradaju vi{e nego odsamih nevoqa. Odbacimo svakumisao o osveti i vra}awu zlom zazlo. Moja je osveta, ja }u vratiti,rekao je Gospod (Rim 12,19).
Ho}e{ li da podnosi{ nevoqesa lako}om i udobno? Smrt zaHrista neka bude ono {to `arko`eli{. Ta smrt neka neprestanobude pred tvojim o~ima. Umrt-vqavaj sebe svakoga dana uzdr`a-
vawem od svih gre{nih `eqa te-la i duha; umrtvqavaj sebe odri-cawem od svoje voqe i odbaciva-wem samoopravdavawa, tih plo-dova la`no nazvanog znawa i lu-kave savesti starog ~oveka; umrt-vqavaj sebe `ivim zami{qawemi stvarawem slike svoje neumit-ne smrti. Data nam je zapovest dasledimo Hrista, da uzmemo svojkrst. To zna~i: moramo uvek bitispremni da sa rado{}u i veseqemumremo za Hrista. Ako tako ure-dimo sebe, lako }emo podnositisvaku nevoqu, vidqivu i nevi-dqivu.
Koje isku{ewe, koje poni`ewene}e velikodu{no podneti onajkoji `eli da umre za Hrista?
Na{e nevoqe nam izgledaju te-{ke upravo zato {to ne}emo daumremo za Hrista, ne}emo u Wemujedinom da zakqu~imo sve na{e`eqe, sve na{e nade, sav na{ um,sve na{e dostojanstvo, celokup-no postojawe na{e.
Ako neko ~ezne da sledi Hri-sta i bude Wegov naslednik, ondaon mora revnosno da podra`avaWegova stradawa. Svi koji voleHrista, svi Wegovi sledbeniciotkrivaju i dokazuju svoj skrovi-ti zalog time {to svaku wima po-slanu nevoqu trpe dobrodu{no,ali i usrdno, i revnosno, i rado-sno, i blagodarno, pola`u}i naHrista sve nadawe.
Takvo trpqewe je dar Hristov.Taj dar primi}e onaj koji ga
smirenom i upornom molitvomizmoli od Hrista: dokazuju}iiskrenost `eqe, dobi}e besceniduhovni dar trpqewa prisiqava-wem i bolnim primoravawem ne-voqnog srca na trpqewe svih ne-voqa i isku{ewa (Sveti IsakSirijski, Slovo 37). Amin.
Sveti Igwatije
Brjan~aninov
11
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
@ITIJE PREPODOBNOG OCA NA[EG PETRA KORI[KOG,
isposnika i ot{elnika
Kada Srpska zemqa i narod koji `ivi u woj primisvetlost Hristovog Evan|eqa, i kada se apostolskimdelima i podvizima bogonosnog oca na{eg Save iostalih bogougodnika srpskih u~vrsti blago~e{}eme|u Srbima, tada zasija{e mnogi bogougodni svetil-nici po Srbiji i ~itavom Balkanu. Me|u takvim pod-vi`nicima osobito se proslavi ovaj prepodobni i bo-gonosni otac na{ Petar, koji se podvizava{e u Kori-{koj pustiwi kraj Prizrena. Wegov `ivot i podvigeopisa hilandarski monah Teodosije (pisac i `itijaSv. Save Srpskog), koji je na poziv kori{kog monahaGrigorija dolazio u Prizren i okolinu i od verodo-stojnih svedoka i monaha o~evidaca doznao za sveti`ivot i bogougodne podvige i ~udesa ovoga prepodob-nog. Mudri Teodosije je potom napisao i slu`bu pre-podobnom Petru Kori{kom.
Bogonosni otac na{ Petar be{e rodom iz hvostan-skog kraja u oblasti Dioklitiji, kako se onda zvala po-krajina oko dana{we Pe}i. Selo wegovo zva{e se Uwe-mir, a to je dana{wi Ujmir kraj Pe}i. Roditeqi mu be-hu pobo`ni i ~estiti hri{}ani, koji ga po ro|ewu kr-sti{e i dado{e da se u~i svetim kwigama. Jo{ u mlado-sti bla`eni Petar ispoqava{e blagodat Bo`ju kojabe{e i koja ima{e biti na wemu, jer od detiwstva be-{e krotak i smeran, bezlobne du{e i nezlobiva uma.Zbog ovoga on izbegava{e de~je igre i sve nekorisnedru`be i zabave, {to roditeqe wegove ne malo `alo-{}a{e. Umesto svega drugoga Petar se usrdno tru|a{eu postu, molitvi i poha|awu hrama Bo`jeg, i u u~ewubo`anstvene nauke re~i Bo`je. Iz Svetoga Pisma onshvati da radi qubavi Bo`je treba ostaviti sve na sve-tu, pa i same roditeqe, i zato mu du{a `u|a{e da seposveti slu`ewu Bogu u samo}i i ot{elni{tvu. Kadamu uskoro umre otac on be{e gotov da se udaqi iz domai sveta, ali ga majka prekliwa{e da wu i mla|u sestri-cu, koju ima{e, ne ostavqa samotne i sirote. Prepodob-ni se smilova na maj~ina prekliwawa i preuze na seupravqawe ku}om, ali svoje podvige posta i molitve neumawi nego ih naprotiv udvostru~i. On krotko ora{esvoju wivu na jednom slepom volu, koji po smrti prepo-dobnoga na ~udesan na~in prepoznade palicu svoga go-spodara. Uz telo svoje prepodobni no{a{e grubu vlase-nicu, i to niko ne zna|a{e osim majke koja be{e pri-metila wegovo naglo telesno slabqewe. Ali se majka
boja{e da mu i{ta primeti, iz straha da ih ne ostavi iode u pustiwu. No uskoro se i majka preseli ka Gospo-du, te prepodobni moga{e ispuniti svoju davna{wu bo-gougodnu `equ.
Ostav{i sam sa mladom sestrom svojom, bla`eniPetar je pita{e ho}e li da se uda, jer je ne moga{eostaviti tako mladu i nezbrinutu. No sestra tako|equbqa{e devstvenost i ~istotu, i ne `eqa{e da osta-vi brata nego ga moqa{e da i wu uzme sa sobom, obe-}avaju}i mu da }e se podvizima wegovim posta i moli-tve i ona podvizavati. Tada joj on smireno re~e: “Vo-qa Gospodwa neka bude!” Zatim iza|e sa sestrom izsvoga sela i u crkvi svetih Apostola Petra i Pavla,nedaleko od sela, primi mona{ki postrig od jednogstarca monaha koji je u toj crkvi `iveo. Tu prepodob-ni sagradi posebne kelije sebi i sestri, gde se oba-dvoje podvizavahu u postu i molitvi. Podvizavao seprepodobni vrlo tvrdo i istrajno, i u te{koj borbi sdemonskim isku{ewima pokazao se pobedonosnim, kao{to }e se daqe pokazati. Wima dvoma dola`ahu srod-nici i poznanici i dono{ahu im {to im be{e po-trebno za `ivot, no bla`eni Petar ne be{e time za-dovoqan i predlo`i sestri da se udaqe na drugo me-
sto, {to sestra odmah i prihvati. Oni se udaqi{e udrugo mesto, gde opet be{e blizu crkva svetog Apo-stola Petra, ali se ni tu wihova vrlina ne sakri od~estih i mnogih posetilaca.
^itaju}i @itija svetih i bogonosnih drevnihOtaca prepodobni `eqa{e da se oda ve}im usamqe-ni~kim, molitveno-tihovalnim podvizima, ali to nemoga{e da u~ini zbog sestre svoje. Zato se u srcu re-{i da Boga radi ostavi sestru i tajno se od we udaqi.No kada on to poku{a sestra ga primeti i brzo ga su-sti`e. Tako oni putovahu zajedno i do|o{e do gorevisoke iznad grada Prizrena, povrh sela koje se zva{eKori{a (danas Kaba{). Behu se oboje umorili i za-stado{e da se odmore. Od silnog umora sestra odmahzaspa i spava{e tvrdim snom. Tad se prepodobni po-moli Bogu i re{i da ostvari svoju nameru: da Boga ra-di i ve}ih podviga radi ostavi i sestru i udaqi se uneku skrivenu raspuklu stenu. U toploj molitvi sa su-zama Bogu on govora{e da ovo ~ini iz qubavi premaBogu, Kome i prepu{ta na brigu i za{titu svoju se-stru i wene podvige devi~anstva i ~istote. Za sebeiska{e da mu Bog podari da po~etak pokajawu posta-vi, Bogu poslu`i, i spasewe zadobije. Posle toplemolitve oseni sestru krsnim znamewem, i udaqi se odwe pla~u}i i sam zbog rastanka. Probudiv{i se, se-stra ga zva{e po imenu, i ne na{av{i ga gorko plaka-{e: “Goro Bo`ija sveta, govora{e ona, molim da smrtu tebi na|em. Makar mi ti budi milostiva, primi imene ovde, i daj da ne iza|em iz tebe do groba. Jer usvet vratiti se ili u wemu biti ne volim, niti samdostojna da `ivim ne vide}i gospodina brata mojega”.Pla~u}i tako i ridaju}i sestra otide me|u narod itamo tajno po`ive u devstvenosti i celomudriju, dokse ne prestavi Bogu u ugodnosti Wemu kako je brat be-{e nau~io. Za weno prestavqewe doznade i prepodob-ni i toplo iz srca blagodara{e Bogu, Kome se uvekmoqa{e za weno spasewe.
Potom se prepodobni Petar uspe na goru vrlo vi-soku i na|e u jednoj steni sebi pe}inu, gde se nastanii svoje podvige produ`i. Mrazem smrzavan i suncemopaqivan, prepodobni se hrawa{e samo divqim bi-qem i gorkim bukovim `irom, tako da u telu provo|a-{e `ivqewe bestelenih bi}a. Jer on be{e nepo{te-dan i nemilosrdan neprijateq telu svome, da bi ga od
12
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
strasti o~istio i u `rtvu ~istu i `ivu Bogu prineo.Okolne zveri ne uznemiravahu prepodobnoga nego sawim u miru `ivqahu, ali ga zato demoni napadahu ipreko jedne zmije u pe{teri neprestalno uznemirava-hu. No}u mu se demoni glasovima wegove sestre javqa-hu, kao mole}i ga da je od zverova izbavi i u svoju pe-}inu primi. No prepodobni zna|a{e za takva isli~na lukavstva besovska, i zato neprekidno poja{epsalme i pesme duhovne Bogu. Kada mu najzad dosadi~esto {i{tawe spomenute zmije u pe}ini, on se usrd-no Bogu moqa{e i ~etrdeset dana strogo po{}a{e,prizivaju}i i An|ela Gospodweg u pomo}, pa najzadiza|e iz pe}ine i imenom Hristovim stade tu qutuzmiju progoniti iz stene. Tada se pred wim pojavisjajni An|eo Gospodwi, a starac od sjaja wegovogupla{en posrnu, no An|eo ga prihvati i re~e: “Nepla{i se od mene, ja sam Mihailo, Arhistratig silaGospodwih, i gle, po{to si molio, sada sam ja od Wegaposlan i do|oh da prognam lukavu zmiju, koja ti pa-kost ~ini. Sada }e{ videti slavu Boga na{ega!”. IArhan|eo s ma~em odmah progna zmiju, a starcu re~e:“Mir tebi, du{o koja tra`i{ Gospoda! Vide li slavuBoga na{ega? Gle, molbu tvoju Bog preko mene ispuni,i pokvarena i lukava zmija vi{e nikada ne}e do}i.Pazi na sebe i ja~aj u Gospodu, jer }e{ mnoge napademorati da podnese{ od zlih duhova koji ti ovde zavi-de, ali ih se ti nemoj bojati i ne pla{i se wihova za-stra{ivawa, nego im se imenom Gospodwim suprotsta-vi i oni }e oti}i posramqeni”. I Arhistratig odmahpostade nevidqiv. Prepodobni sav u trepetu i veli-kom smirewu, biju}i se u prsa svoja, govora{e: “Kosam ja, u strastima pocrneli i u gresima ogrezli iusmrdeli, te si Ti, Gospode, poslao u pomo} meniTvog preslavnog i presvetlog vrhovnog An|ela!” Iu{av{i u pe}inu on sa suzama zablagodari Bogu i We-govom Arhan|elu za ovo ~udo.
Po ovom vi|ewu prepodobni se dade na jo{ ve}epodvige, i dosti`e takvu ~istotu uma da je sve |avol-ske zamke prozirao i molitvom i tihovawem ih poki-dao. \avo se osobito stara{e da prepodobnoga odagnaiz pe}ine i sa stene. Jednoga dana navali na wega uvidu velikog oblaka crnih gavranova koji ho}ahu damu o~i iskopaju, no prepodobni ih odagna molitvamai proizno{ewem ispovedawa vere (tj. ~itawem Sim-vola vere). I mnoge druge pakosti i privi|ewa pri-~iwava{e mu lukavi demon, ali svetiteq sva isku{e-wa i zlostavqawa trpqa{e, znaju}i da sve to vidiBog, Koji }e ga za trpqewe nagraditi. Nenasitom qu-
bavqu prema Bogu, on revnosno ula`a{e u sve ve}eborbe, tako da se i sami besi od wegovog stradal-ni~kog trpqewa sramqahu. Jer oni ga o stene rawava-hu i htedo{e mu na svaki na~in do}i glave, ali mu ni-{ta ne mogahu. Oni mu pre}ahu i gowahu ga, govore}ida je stena i pe}ina wihovo prebivali{te, i zastra-{ivahu ga u vidu raznih zverova i drugih demonskihma{tarija. Na sve wihove zamke prepodobni odgova-ra{e sve usrdnijom molitvom i moqewem Bogu, a de-monima govora{e: “Ako bi i jo{ ve}e mno{tvo puko-va va{ih na mene navalilo, ne}e se bojati srce moje.Ako me napadnete, pokaza}u smelost svoju protiv vasu ime Boga mojega”. A k Bogu vapija{e: “Gospode, po-mozi mi! Smiluj mi se, Gospode, nemo}an sam, i du{ase moja veoma zbunila”. I Gospod milostivi svagdausli{ava{e molitvu sluge Svoga. Demoni poku{avahuda ga navedu na pomisli gordosti i samopreuzno{ewa,no prepodobni se ogra|iva{e bo`anskim smirewem,jer svagda govora{e: “Ja sam prah i pepeo (1 Mojs. 18,27) pred Gospodom mojim, i ni{ta bez Wega ne moguu~initi. Zato je i post moj i trpqewe moje ovde u pu-stiwi, jer je On Bog moj, i Spasiteq moj, i Za{tit-nik moj, i u Wega se uzdam”.
Posle ove sjajne pobede nad svim isku{ewima de-monskim Gospod ukrepi prepodobnoga i ispuni ga rado-sti neiskazane javqawima bo`anske svetlosti u pe}iniwegovoj dawu i no}u. Ovo svetlosno vi|ewe potrajamnogodnevno, tako da se sveti jedino wime nasla|iva{ei na ionako hudu hranu svoju potpuno zaboravqa{e. Ras-paqen qubavqu prema Gospodu svom i Spasitequ, on sa-mo ponavqa{e re~i Davida psalmopevca: “@edna je du-{a moja Boga jakoga i `ivoga. Kada }u do}i i javiti sepred Bogom mojim?” (Ps. 41, 2). U ovakvim podvizimanadqudskim i vrlinama ravnoangelnim prepodobnipro`ive i ostale godine `ivota svoga na zemqi, uvekse duhovno vesele}i i Bogu za sve blagodare}i. A |avo-li se vi{e ne usudi{e ni da mu se pribli`e, jer ih bla-godat Bo`ja koja be{e u prepodobnome, uvek daleko od-gowa{e. No prepodobni se od toga nimalo ne pogordi,ve} sa strahom i trepetom gra|a{e svoje spasewe, uvekse se}aju}i re~i Apostolove: “Hristos do|e u svet daspase gre{nike, od kojih sam prvi ja” (1 Tim. 1, 15). Ondo kraja `ivota svoga sebe osu|iva{e i svagda pred Go-spodom smirava{e.
No Gospod ne htede da ovaj svetilnik ostane svetunepoznat, te uputi k wemu neke bogoqubive inoke. Do-{av{i k prepodobnome oni ga zamoli{e da ih primii isposni~kom `ivqewu nau~i, {to prepodobni,
predvi|aju|i svoj skori odlazak Bogu, rado prihvatii blagoslovi ih da `ive u pe}inama ispod wega. Predsmrt ih zamoli da mu u steni u pe}ini useku u kamenumesto za grob, gde }e ga po smrti wegovoj polo`iti.Zatim im na wihovu molbu ispri~a svoje `itije ipodvige, pa se onda po qudskoj prirodi ne{to malorazbole. Potom se pri~esti bo`anskim i `ivotvor-nim Tajnama Hristovim, izgovaraju}i ove re~i: “Sla-va Bogu za sve!” Najzad se jo{ jednom toplo pomoli,govore}i: “Gospode Isuse Hriste, Sine Bo`ji, primiu miru du{u moju i udostoji me da pro|em kroz vazduhi pokraj duhova lukavstva neuznemireno i bez prepre-ke, bez opasnosti i wihove pakosti, uz pomo} i odbra-nu Tvojih svetih An|ela, i vo|en i sprovo|en wimatamo gde }u se Tebi, Bogu mojemu, pokloniti i od Tebeprimiti nagradu po velikoj milosti Tvojoj i bez osu-de za mnoga moja zla dela”. Zatim dade bratiji posled-wi celiv i mirno predade du{u svoju u ruke Gospodasvoga, Koga je od detiwstva toliko zavoleo i usrdnoMu podvi`ni~ki slu`io do duboke starosti. Upokojise 5. juna 1270. (ili 1275.) godine za vladavine srpskogblagovernog kraqa Uro{a. One no}i kad se prepodob-ni upokojio videla se svetlost od mnogo sve}a u wego-voj pe}ini i ~ulo se angelsko pojawe. Od bratije jena|en ujutro gde po~iva u kamenom grobu umotan uvlasenicu, sjajnoga lica i pe}ine prepune blagouhano-ga mirisa. Gospod uskoro proslavi i sasu{ene podvi-zima mo{ti prepodobnoga, jer darom ~udotvorstva imiomirom izobilno ih obogati. Zato se k wima stado-{e sticati mnogobrojni vernici sa raznih strana, ipo veri svojoj utehu i isceqewa od wih dobijati.
Uskoro zatim pe{tera prepodobnoga bi pretvore-na u crkvu Bo`ju, i car Du{an (1331 -1355 g.) je preda-de na upravu starom igumanu Grigoriju, a potom onapostade metoh manastira Hilandara. Neki delovi mo-{tiju prepodobnog Petra bi{e odneti u Carigrad ina druga mesta, a krajem 16. veka monasi kori{kog ma-nastira skri{e od Turaka ostatke svetih mo{tiju we-govih u pe}insku crkvu manastira u Crnoj Reci kodstarog Kola{ina, izme|u Mitrovice, Pe}i i NovogPazara, gde one i do danas po~ivaju. - Molitvama pre-podobnog oca na{eg Petra Kori{kog neka Gospod inas pomiluje i spase, kao blag i ~ovekoqubiv. Amin.
-���� )������ .��
13
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
ZANIMAWE NE ^INI ^OVEKA
- [ta je razlog, star~e, {to
~ovek na silu radi neki posao?
Razlog tome je {to mo`da nemadobre pomisli kad je posao u pi-tawu. Ako vidi lepu stranu po-sla, onda, {ta god radio, bi}e zawega svetkovina.
- A ako se neko, star~e, `alo-
sti, jer radi neki te`ak, ili
prezren posao, na primer, zida,
ili pere sudove u nekoj kuhiwi
itd., kako treba prema tome da
se postavi?
- Ako pomisli da je Hristosprao noge Svojim u~enicima pre-sta}e da se `alosti. Kao da jeHristos time `eleo da nam ka`e:“Tako treba i vi da ~inite.” Bi-lo da neko pere sudove, ili kopajarkove, treba da se raduje. Neko~isti kanalizaciju, jer nema dru-gi posao i jadnik je stalno izlo-`en zarazi. Zar i on nije ~ovek?Nije li i on obli~je Bo`ije? Be-{e jedan otac porodice ~ije zani-mawe je bilo da ~isti kanaliza-ciju, a be{e dospeo do visokog ni-voa duhovnosti. Razboleo se odtuberkuloze i, iako je imao pri-like da ode, nije to u~inio, jer jemislio: Za{to da se neko drugimu~i rade}i taj posao? Voleo jetaj nipoda{tavani `ivot i zatoga je Bog obdario blagoda}u Svo-jom.
Zanimawe ne ~ini ~oveka.Upoznao sam jednog lu~kog radni-ka, nosa~a, koji je podigao ~ovekaiz mrtvih. Kada sam bio predsto-jateq skita manastira Iviron,poseti me jednoga dana jedan ~o-vek od nekih pedesetak godina.Do{ao je kasno posle podne i nijezvonio zvoncem kako ne bi smetao
ocima, pa je spavao napoqu. Kadasu ga oci videli, uveli su ga unu-tra i obavestili me o tome. “Do-bro”, rekoh mu, “za{to nisi zvo-nio da ti otvorimo i smestimote?” “Ma kako, o~e, da smetamocima?”, re~e. Vidim, lice mu je
nekako ozareno. Postade mi jasnoda `ivi duhovnim `ivotom. Re~emi kasnije da je veoma rano ostaosiro~e i zato je, kada se o`enio,izuzetno zavoleo svoga tasta.Uvek bi prvo svratio do svog ta-sta i ta{te, pa tek onda odlazioku}i. Mnogo se, me|utim, `alo-stio, jer je wegov tast mnogo pso-vao. Mnogo puta ga je molio da nepsuje, ali je onaj bivao sve gori.Jednom se wegov tast te{ko raz-boleo. Odvezli su ga u bolnicu iposle nekoliko dana je umro. Mojposetilac nije bio pored wegakada je izdahnuo, jer je morao daistovari jedan brod. Kada je oti-{ao u bolnicu i na{ao ga u mr-tva~nici, pomoli se sa mnogo bo-la: “Bo`e moj, molim Te”, re~e,“podigni ga iz mrtvih, samo da se
pokaje, pa ga posle uzmi!” Mrtvacodmah otvori o~i i po~ne da po-kre}e ruke. ^im je to videlo bol-ni~ko osobqe, svi odjednom pobe-go{e. Zet se sam pobrinuo za we-ga i odveo ga, potpuno zdravog, ku-}i. Po`iveo je jo{ pet godina upokajawu i onda je umro. “O~e”,re~e mi moj posetilac, “mnogoblagodarim Bogu {to mi je u~i-
nio tu milost. Ko sam ja, da miBog u~ini takvu milost?” Bio jemnogo prostodu{an i tako smi-ren, da mu ni na pamet nije paloda je tasta podigao iz mrtvih. To-pio se od blagodarnosti premaBogu {to mu je to u~inio.
Mnogi qudi se mu~e, jer neuspevaju da postignu slavu u is-praznom svetu, ili da se obogateispraznim stvarima. Ne misleuop{te da im to u drugom, onomistinskom `ivotu, nije ni po-trebno, a ne mo`e se ni preneti.Tamo se prenose samo na{a dela,a ona }e nam odavde pribaviti od-govaraju}i “paso{” za na{e veli-ko putovawe u ve~nost.
Starac Pajsije
Svetogorac
14
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
DIMITRIJE (Pavlovi})
patrijarh srpski, 1920 - 1930.
Patrijarh Dimitrije ro-|en je u Po`arevcu 1846.od roditeqa Stojana i
Milosave Pavlovi}. Osnovnu{kolu je u~io u Po`arevcu, Ve-likom Selu i Beogradu.
Posle zavr{enih pet razredagimnazije upisao se u Beogradskubogosloviju i zavr{io je 1868.
Posle zavr{ene bogoslovijebio je u~iteq u selu Ratkovi}u iBrzanu, [umadija, a 1870. rukopo-lo`en je u ~in |akona i prezvite-ra i postavqen za kapelana u La-povu. Ostav{i udov, 1873, upisaose u Veliku [kolu u Beogradu,filolo{ki odsek, i kada je zavr-{io studije postavqen je, 1878. zasuplenta, a 1882. za profesoraBeogradske bogoslovije. Kao ta-kav, izabran je za vreme mitropo-lita Srbije Teodosija (Mraovi-}a), 8. novembra 1884. za episkopani{kog.
Po povratku mitropolita Mi-haila u zemqu, episkop Dimitri-je je otstupio sa svoga polo`ajazajedno sa celom jerarhijom mi-tropolita Teodosija i nastaniose u Francuskoj. U Monpeqeuepiskop Dimitrije je tri godineslu{ao kwi`evnost i filozofi-ju, a dve godine je studirao na po-qoprivrednoj akademiji.
Posle smrti mitropolita Mi-haila, 1898, postao je prvo dr`av-ni savetnik, a krajem godine epi-skop {aba~ki. Nakon smrti mi-tropolita Kraqevine SrbijeInokentija, izborni sabor je 19.avgusta 1905. za novog mitropoli-ta izabrao episkopa Dimitrija.
U toku Prvog svetskog rata,mitropolit Dimitrije se i pro-tiv voqe srpske vlade, koja je `e-lela da on ostane sa narodom uSrbiji, povukao preko Albanijena Krf. Po{to su ostali epar-hijski arhijereji odvedeni u za-to~eni{tvo, u Srbiji za vremerata nije bilo ni jednog arhijere-ja.
Kada je do{lo do vaspostavqa-wa redovnog stawa u Srpskoj pa-trijar{iji, mitropolit Dimi-trije je izabran za patrijarhasrpskog i ustoli~en 31. oktobra1930. godine u Beogradskoj sabor-noj crkvi.
Za vreme patrijarha Dimitrijaobnovqena je stara Brani~evskaeparhija (1921) i kreirane tri no-ve eparhije: ^e{ko-moravska(1921), Ameri~ko-kanadska (1921)
i Biha}ka (1925) i izabrano je 16novih arhijereja.
Po `eqi patrijarha Dimitri-ja podignuta je u manastiru Rako-vici zgrada za budu}u {tamparijuSrpske pravoslavne crkve okokoje se najvi{e potrudio arhi-mandrit Platon, potowi sve{te-nomu~enik bawalu~ki. No, kakosu ~iwene smetwe nije nikada do-{lo do otvarawa ove {tampari-je, jer je u konaku bila sme{tenaMona{ka {kola.
Punih deset godina (1920-1930)pripreman je jedinstven Ustav zacelu Srpsku pravoslavnu crkvu,koji je progla{en posle smrtipatrijarha Dimitrija.
Patrijarh Dimitrije je radioi na kwi`evnom poqu. Wegovoizdawe Hilandarskog tipika sve-toga Save i danas se u nauci sma-tra najboqim. Kanonizovao je de-spota Stefana Lazaravi}a, aliSveti arhijerejski sabor nijepriznao ovu kanonizaciju po{toje to u~inio bez znawa sabora, inapisao mu slu`bu.
Svojim zave{tawima omogu}ioje podizawe hrama svetoga Dimi-trija u selu Ratkovi}u i hramaPokrova presvete Bogorodice uBeogradu, a tako|e i pokretawe~asopisa “Bogoslovqe”, organaBogoslovskog fakulteta u Beo-gradu. U Beogradu je osnovaofond za iznemogle sve{tenike iwihovu siro~ad.
Umro je 6. aprila 1930. u Beo-gradu, i po svojoj `eqi je sahra-wen u manastiru Rakovici.
Sava, episkop
{umadijski
15
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
GDE SE NALAZE RAJ I PAKAO?
Ne bismo morali i}i ~ak“gore” u vasionu da bismosagledali relativnost
na{ih pojmova prostora “gore” i“dole”. Mo`emo ih uo~iti ve}ovde “dole” na zemqi. Kada npr.ka`emo da se ptica, ili avion di-gao sa zemqe i uzleteo gore, to jeza antipode, qude “ispod” nas, tj.sa druge strane zemqe, upravo su-protno, “dole”, ba{ kao {to wi-hovo “gore” za nas ozna~ava “do-le”, i obratno. Ovi prostorniodnosi va`e za svaku ta~ku na ze-mqi i za sve qude na woj.
Shvativ{i to, mo}i }emo razu-meti da Bog, kao duhovno Bi}e nepotrebuje neko mesto, kao {toneophodno biva sa telesnim bi-}ima i predmetima.
Sa druge, pak, strane, kako namje otkriveno u Svetom Pismu, umogu}nosti smo da donekle shva-timo i tu istinu da nijedno mestonije van Wega, da je On svuda i usvemu prisutan.
U Svetom Pismu se re~ “gore”,razume se, upotrebqava i u wenomprostornom, ali i u duhovnom,moralnom zna~ewu. Kada GospodIsus ka`e Nikodimu da mu se va-qa roditi “odozgo”, jer ko se nerodi odozgo ne mo`e videti Car-stva Bo`ijega (Jov. 3, 3), Niko-dim te re~i shvata u smislu fi-zi~kog ra|awa, dok ih Gospodupotrebqava u duhovnom, preno-snom smislu, tj. u smislu novogro|ewa u Tajni Kr{teqa.
U istom duhovnom smislu trebarazumeti kazivawe Svetog Pismao Gospodu Isusu da sedi Bogu sadesne strane, kako je u davnini
proro~ki predskazao car David uPsaltiru.
Iz starine, po shvatawu na{eg,kao i ostalih evropskih naroda inaroda Bliskog istoka, desnastrana je va`nija od leve. No,prema izra`avawu Biblije, de-sna je strana simvol Bo`anskog,pravednosti i dobrog, a leva - de-
monskog, gre{nosti i zloga. Go-spod je pravednima sa desne stra-ne, |avo je ~oveku sa leve; naStra{nom sudu Gospod }e stavi-ti pravednike Sebi sa desne, agre{nike sa leve strane.
U tome smislu, dakle, da je Raj uosobitoj blizini Bo`ijoj, tj. mo-ralno odvojen od svega ne~istog igre{nog, misli se kada se ka`e daje on “gore”, na Nebu gde nikakvozlo nema pritupa.
Za nas, Hri{}ane, kao {to smoizneli, pravednici su svojom sve-to{}u i ~istotom u zajednici saBogom i svima Svetima, u radostii bla`enstvu Raja shva}enog ne u
prostornom, nego u duhovnom, mo-ralnom smislu. Gre{nici, pak,suprotno tome, svojim gresima,mr`wom, duhovno i moralno oda-qeni od Boga qubavi, nalaze se umuci ve~noj, u paklu, tako|e,shva}enom ne u prostornom smi-slu.
Novo Nebo i Nova zemqa, kao i
vaskrsla tela ima}e nove dimen-zije, druga~ije nego na{e sada-{we, koje }e se meriti novom,zlatnom merom, “~ove~ijom, kojaje i an|elova” (Otkr. 21, 15, 17).
Gde }e se nalaziti Novi Jeru-salim, a gde jezero ogweno, u Sve-tom Pismu se ne ka`e. Nesumwi-vo, da }e im se nepogre{ivo upu-titi i vaskrsli pravednici i vas-krsli gre{nici, nemaju}i potre-be u koordinatama ni na{eg “go-re”, ni na{eg “dole”.
Patrijarh Pavle,
Odgovori na pitawa
vere i `ivota
16
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
MOLITVA
U stawu neposrednog odnosa sa Bogom i
Wegova se sila ose}a kao neposredna.
Naro~ito kad onaj koji veruje tra`i pomo} od
Wega svestan da mu ta pomo} mo`e samo od Wega
do}i. Ako postoje stepeni ne~ijeg prisustva pred
nama, najnagla{eniji stepen prisustva ima neko
kad stoji ispred nas kao drugo lice i kada s wim
razgovaramo. To pak prisustvo dobija i ja~i ste-
pen kad ga ose}amo da je otvoren na{em pozivu.
Zato Boga, kojem se obra}amo u molitvi sa nadom
da nas On slu{a i `eli da nam pomogne, ose}amo
pred sobom u najvi{em stepenu prisustva.
Sveti Jovan Zlatousti tu ~iwenicu obja{wa-
va ovako: “A kad ka`em molitva, ne govorim o
prostoj i punoj ravnodu{nosti, nego koja se ~ini
priqe`no, sa skru{enom du{om i usredsre|enim
mislima. Ova se uznosi na nebo i donosi isceqe-
we. Jer qudska misao, dok u`iva u mnogoj slobodi,
razliva se i raspar~ava. No kada je neka ni`a
okolnost sputava i silno priti{}e, {aqe ~iste
i postojane molitve na visinu. I da bi znao da se
posebno vr{ene u nevoqi slu{aju, saslu{aj {ta
ka`e prorok: ”U nevoqi svojoj zavapih Gospodu i
usli{a me (Ps. 119, 1)". Zagrejmo dakle savest,
skru{imo du{u se}awem na grehe, da je omek{a-
mo, a ne da je odvedemo u o~ajawe, pripremimo je
za poslu{nost, u~inimo je trezvenom i da tra`e-
}i dostigne sama nebesa. Jer ni{ta toliko ne od-
goni nebrigu i raslabqenost, kao bol i nevoqa
koje pribiraju um sa svih strana i vra}aju ga Bo-
gu". Tada direktno apelujemo na krajwi izvor
svih sila, koji se opituje kao `ivi i ne mo`e da
ostane indiferentan. A taj izvor svih sila tra-
`i da mu se obrati{ svom silom. Potpuni odnos
izme|u li~nosti i li~nosti odnos je sile u pozi-
tivnom smislu re~i, odnos ose}awa koji je supro-
tan ravnodu{nosti i malaksalosti.
Bog nam se javqa u svim na{im nevoqama, ako
`elimo da sagledamo na{e grehe koji im u osnovi
stoje. Veoma se ~esto ove tegobe pojavquju zato
{to smo zaboravili da vidimo u svemu onom {to
imamo darove Bo`je i da ih shodno koristimo kao
darove prema drugima. Jer Bog `eli da nas u~ini
da budemo darodavci Wegovih darova, da bismo uz-
rastali u qubavi prema drugima ~ine}i dobro.
Simeon Metafrast ka`e da onda kada te ostave
oni koji su te hvalili i ogovaraju te i progone,
razmisli da ti se “to mo`da dogodilo po praved-
nom sudu i zapovesti ~ovekoqubivog Boga, jer si
se pokazao nezahvalnim prema Wemu. Jer {to si
dao tvom Dobro~initequ, to si i uzeo. I kakvom
si merom merio onakvom }e ti se meriti i prave-
dan je Bo`ji sud koji je na tebe do{ao, du{u ne-
blagodarnu i nezahvalnu, koji si zaboravio na do-
bro~instva Bo`ja. Jer si zaboravio na velike i
bogate darove tvoga Darodavca, koje ti je poda-
rio”. Kad naime sve dobro ide u `ivotu, kao i on-
da kada ide lo{e, mislimo na na{u odgovornost
pred Bogom za na{u bra}u. U oba ova slu~aja to
~ini budnom misao u na{oj svesti na Boga, dr`i
nas u odnosu s Wim i podsti~e nas da mislimo na
Wega. I ta misao produbquje na{e znawe o Wemu.
U prvom slu~aju Bog nam daje darove, pozivaju}i
nas da se s Wim sjedinimo kao i sa bli`wima u
qubavi. U drugom slu~aju, kara nas {to to nismo
ispunili i upu}uje nas da se kajemo i da u~inimo
u budu}nosti ono {to nismo u~inili u pro{lo-
sti. U oba nam slu~aja govori Bog, pozivaju}i nas
da mu odgovorimo kroz svoja dela.
On nam se obra}a i budi na{u odgovornost iz-
uzetno veoma potresno u licima siroma{nih. On
je to sam rekao (Mt. 25, 31-46). Bog nagla{ava i
stavqa pred Sebe neprocewivu vrednost ~oveka;
toliko je ona velika da On sam Sebe poistove}uje
s wim. Treba da razmislimo u tim slu~ajevima,
kao {to Bog tra`i od nas, da pomognemo drugima,
tako tra`i od drugih da nas pomognu u slu~aju ka-
da budemo imali potrebu. “Du{o moja, pomozi
obespravqenome, da bi se mogla izbaviti iz ruke
onog koji te progoni. I ne docni da ga pomogne{
da bi i tebi Bog pomogao i izbavio te iz ruku
onih koji te mu~e”.
U svakom siromahu, ugwetenom i bolesnom su-
sre}e nas Hristos tra`e}i da Ga pomognemo. U
ispru`enoj je ruci siromaha ispru`ena Hristova
ruka, u wegovom mole}ivom glasu, ~ujemo mole}i-
vi Hristov glas; wegovo stradawe, zbog oskudice
i uni`ewa u kojem ga dr`imo, stradawe je Hri-
stovo na krstu, koje mu produ`avamo. U svemu se
Bog spu{ta do nas i objavquje nam se. Samo to si-
la`ewe ~ini o~iglednijom Wegovu tajnu koja je
iznad svakog razuma; ~ini o~iglednom Wegovu qu-
bav koja nadvi{uje sve qubavi u svetu. Sve su
okolnosti i lica preko kojih nam govori Bog `i-
vi i neprestana Wegova pozivawa i Wegovi obli-
ci; prosti Bog silazi k nama u mnogorazli~itim
oblicima i stawima, u stvari, u svim vidovima i
situacijama na{eg `ivota. Mada Ga poznajemo u
svemu ovom, ipak Wegova tajna ostaje nadrazum-
nom. Mnogo se bolnije name}e Bo`ja apofati~ka
tajna u stradawu pravednog. Jova je mu~ila ne sa-
mo bolest, nego i nepoznavawe wenog uzroka. U
Jovqevom primeru Bog pokazuje da qubav prema
Wemu i prema bli`wem treba da pro|e kroz va-
trenu probu stadawa.
Protoj-stavrofor
dr Dimitrije
Staniloje
17
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
O JERESI U POSLEDWIM VREMENIMA
I HRABROM ISPOVEDAWU VERE
^edo moje, znaj da }e u po-sledwe dane nastati vre-mena te{ka, kako govori
Apostol. I, gle, zbog oskudice upobo`nosti, i u crkvama }e se po-javiti jeresi i raskoli, i kao {tosu predskazali Sveti Oci, tada naarhijerejskim prestolima i u ma-nastirima ne}e biti qudi opit-nih i iskusnih u duhovnom `ivo-tu. Zbog toga }e se jeresi {iritiposvuda i prevari}e mnoge. Ne-prijateq roda qudskoga djelova}elukavo da bi, ako je mogu}e, u jeresuvukao i izabrane. On ne}e odmahgrubo odbacivati dogmate o Sve-toj Trojici, bo`anstvenosti Isu-sa Hrista, o Bogorodici, ve} }epo~eti neprimetno da iskrivqujeu~ewe Crkve, koje su nam predaliSveti Oci od Duha Svetoga. Dovi-jawa neprijateqa i wegova lukav-stva primeti}e veoma mali brojwih, oni koji su najiskusniji u du-hovnom `ivotu.
Jeretici }e zavladati Crkvom,svuda }e postavqati svoje sluge, apobo`nost }e biti zanemarena.Ali Gospod ne}e ostaviti slugeSvoje bez za{tite. On je rekao:“Po plodovima }ete ih poznati”,tako i ti po plodovima, to jest podelovawu jeretika, nastoj da ihrazlikuje{ od pravih (istini-tih) pastira. Ti duhovni lopovikoji razgrabquju duhovno stado“ne ulaze na vrata u tor ov~ijinego prelaze na drugom mjestu”,kao {to je rekao Gospod, to jest,u}i }e na nezakonit na~in, uni-{tavaju}i nasiqem Bo`je ustave.Zato ih Gospod naziva razbojni-cima (Jn. 10,1).
Zaista, wihova prva du`nost jeprogawawe istinskih pastira,wihovo zatvarawe, jer bez toga sene mo`e ni stado razgrabiti. Za-
to, sine moj, kad u Crkvi vidi{porugawe bo`anstvenog ~ina,ota~koga Predawa i Bogom usta-novqenog poretka, znaj da su se je-retici ve} pojavili, mada }e mo-`da do odre|enog vremena skri-vati svoje zloverje, ili }e nepri-metno iskrivqivati bo`anstve-nu vjeru, da bi boqe uspeli, obma-wuju}i i varaju}i neiskusne.
Progawa}e ne samo pastire,nego i sluge Bo`je, jer |avo kojirukovodi jeresju ne trpi blago~a-{}e (pobo`nost). Prepozna}e{ove vukove u ov~ijoj ko`i po wi-hovoj gordeqivoj naravi, vlasto-qubqu, slastoqubqu. Bi}e kle-vetnici, izdajnici koji svuda si-ju mr`wu i zlobu, zato je i rekaoGospod da }emo ih po plodovimapoznati. Istinske sluge Bo`je su- smirene, bratoqubive i Crkviposlu{ne.
Velike pritiske od jeretikatrpe}e monasi, a mona{ki `ivottada }e biti izrugivan. Osu}e seobiteqi, smawi}e se broj mona-ha, a oni koji ostanu trpe}e nasi-qe. Ovi mrziteqi mona{kog `i-vota, koji imaju samo izgled po-bo`nosti, nastoja}e da privukuinoke na svoju stranu, obe}avaju-}i im za{titu i svetovna dobra, aprete}i izgnawem onima koji sene pokore. Od ovih pretwi malo-du{ne }e zahvatiti veliko o~aja-we. Ako do`ivi{ to vrijeme, si-ne moj, raduj se, jer }e tada vjerni-ci, koji ne budu imali nikakvihdrugih vrlina, vence dobijati sa-mo zbog ostajawa u pravoj vjeri,po re~i Gospodwoj: “Svakog, koMe prizna pred qudima, prizna-}u i Ja pred Ocem Svojim Nebe-skim” (Mt. 10,3).
Boj se Gospoda, sine moj!, da neizgubi{ pripremqeni ti venac,
da ne bude{ odba~en od Hrista utamu najkrajwu i muku ve~nu.Hrabro stoj u vjeri i, a kao je po-trebno, s rado{}u trpi progone idruge nevoqe, jer }e sa tobom bi-ti Gospod... i sveti Mu~enici iIspovednici sa rado{}u }e gle-dati tvoj podvig.
Ali, te{ko u te dane monasimakoji su se vezali za imawa i bo-gatstvo, i koji zbog qubavi premakomforu budu bili radi da sepot~ine jereticima. Oni }e uspa-vqivati svoju savest, govore}i:“Sa~uva}emo i spasti obiteq(manastir) i Gospod }e nam opro-stiti.” Nesre}ni i zaslepqeni,uop{te i ne pomi{qaju na to da}e preko jeresi i jeretika u mana-stir u}i i demoni, i tada oni vi-{e ne}e biti sveta obiteq (mana-stir) ve} - gole zidine, od kojih}e zanavek odstupiti blagodat.
Ali Bog je ve}i od vraga i ni-kada ne}e ostaviti sluge Svoje iistinskih hri{}ana }e biti dokraja vremena, ali }e oni biratiusamqeni i pusta mjesta. Ne bojse nevoqa, ve} se boj pogubne je-resi, jer ona otklawa blagodat iodvaja od Hrista. Zato je Hristosi zapovedio da jeretika smatramoza neznabo{ca i carinika.
I tako, krepi se, sine moj, ublagodati Hrista Isusa, sa rado-{}u hitaj u podvig ispovedawa ipodno{ewa stradawa, kao dobarvojnik Isusa Hrista ( 2. Tim. 11,1-3), Koji re~e: “Budi vjeran dosmrti i da}u ti vijenac `ivota”(Otkr. 2,10). Wemu sa Ocem i Sve-tim Duhom ~ast i slava i sila uvekove vekova. Amin.
Sveti Anatolije
Optinski (Mla|i)
18
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
PRIPREMA ZA ISPOVEST
Kad po~ne{ da se pripre-ma{ za ispovest pre svegaispitaj svoju savest, zavi-
ri u svoje srce. Pogledaj u kojojmeri je ono isprqano gresima. UzBo`iju pomo}, priseti se svihgrehova koje si u~inio posle po-sledwe ispovesti, a onaj ko sesprema da primi mona{ki po-strig prise}a se svojih grehovaod sedmogodi{weg uzrasta.
Proveri sebe: da nema u tebinedostatka vere, nade i qubavi;da nema samouverenosti, okore-losti, razdra`qivosti, stomako-uga|awa, malodu{nosti, ropta-wa, uninija i drugih grehova.
Ukoliko ovaj momenat pokaja-wa ostvari{ s du`nom pa`wom utebi }e se neizbe`no pojaviti iskru{enost srca, a ako nema skru-{enosti to govori o okamewenojbezose}ajnosti, o mrtva~koj hlad-no}i, zna~i, du{a je u opasnosti.
U tom slu~aju treba ~itati ise}ati se @itija Svetih i wiho-vih pouka. Oni su sebe smatraliprvim gre{nicima i s iskrenimube|ewem vapili Gospodu: “Nik-to `e sogre{i na zemli ot vjeka,jako `e sogrje{il az, okajanij ibludnij.” (“Niko na zemqi odpamtiveka nije zgre{io kao ja,bedni i bludni.”) Ukoliko se bu-de{ ravnao po wima i na wih seugledao, sigurno }e se pojavitiskru{enost i ti }e{ zaplakatinad sobom.
Iskreno pokajawe je po~etnistepen svetosti, a hladnokrvnosti ravnodu{nost predstavqajuudaqavawe od svetosti, umirawevan Boga. Kada blagodat doti~esrce i obasjava ga sa svom svetlo-
{}u pokazuje se haos u du{i i ta-da iskreno saznajemo svoje greho-ve, ~ireve i rane du{evne. Qudikoji ne te`e ka blagodati pogru-`eni su u grehovni mrak i ne videni{ta u svom srcu, a ako ne{to ivide, ne u`asavaju se, zato {to sene porede sa Svetima, ve} sa sebisli~nima.
Proveri sebe i po zapovestimaBo`jim: da ne naru{ava{ mo`daneku od wih, a tako|e i po nekimmolitvama (na primer, 3. ve~er-wa i 4. pred Pri~e{}e).
DVA TIPA ONIH
KOJI SE ISPOVEDAJU
Stoji jedan ispovednik na is-povesti i pred wegovim misao-nim pogledom proti~e ceo wegov`ivot. Se}a se i kaje: danas seuspavao, ustao je pola sata kasni-je i nije stigao da pro~ita jutar-
we molitve, ~ak je i krsti} zabo-ravio da celiva... Kajem se, Go-spode, smiluj se i oprosti! Ju~ena putu, u brzini umalo da prevr-nem kolica s bebom i jako udarihstaricu - kajem se, Gospode! U to-ku dana sam te i te qude uvredio inaqutio re~ima i delima, hoti-mice i nehotice, u znawu i nezna-wu kajem se, Gospode! Milicu samnepravedno kaznio, a Jovana jebila nevaqala i zaslu`ila je ka-znu, a ja je ~ak nisam ni opomenuo- kajem se. Gospode, smiluj se ioprosti itd. I {to se vi{e udu-bquje u svoj `ivot wegovo srcepostaje sve skru{enije. ^ini muse da je gori od razbojnika, da jegori od bludnice. “Razbojnik,”misli on, “krvqu je platio svojgreh, a ja `ivim u blagostawu, adela mi nisu ni{ta boqa od we-govih. ^as jednog zaka~im re~imagore nego bode`om, ~as drugogubodem kao ma~em. Razbojnik jepogubqivao samo qudska tela, adu{e im je spasavao: umirali sukao mu~enici, a ja... jadni qudi!Koliko ih vre|am! ^as trpe odmene, ~as od ovog-onog, isto takonerazumnog kao {to sam ja... ^o-vek i ne `eli da ~ini lo{e, a onosamo po sebi tako ispada kad za-boravi molitvu i bude rasejan.Evo, na primer, ju~era{wi slu-~aj... Kupio sam `eni cve}e, hteosam da joj ~estitam imendan, da jeobradujem. Odjednom mi u susretdolazi Tawa s nepoznatim mladi-}em. Po~eh da se pravim va`anpred wom kao de~arac, udelih jojmnogo komplimenata i utrpah bu-ket... Jadna, kako se zbunila... Do-bro, pred sobom mogu da se oprav-
19
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
dam time {to je mnogo dobra u~i-nila na{oj porodici i dostojnaje jo{ ve}e pa`we, a `eni sam ku-pio drugi buket. Ali, nije stvar utome! Za{to nisam bio takti~an,oprezan, budan?.. Do{la je, jadni-ca, sva u suzama. Ka`e, mlado`e-wa joj je napravio scenu. Pitao je:Ko je to? I {ta je to? Nisam zna-la {ta da odgovorim...
I uvek sam takav, ~im napra-vim i korak bez molitve odmah jeto sablazan za qude, bilo {ta daka`em ispada nesporazum... Te-{ko meni! O, Gospode! Samo se uTebe nadam! Pomozi mi da uvek~uvam molitvu u umu. U~ini dabude nerasejana, da |avo ne praviod mene svoju igra~ku i da ne pra-vi svoje spletke qudima prekomene, prokletog.
Gospod nije osudio bludnicu,ali su je svi drugi osudili i hte-li da je kamenuju. Kakvu bruku jedo`ivela! Kakvu sramotu, kakvoponi`ewe! A ja?... Oh! Najne-sre}nije stvorewe! Smatraju mepobo`nim ~ovekom, navode mekao primer za ugled, a mene goreod `ivotiwe nerazumne pobe|ujepohota. Gde je moje uzdr`awe?Gde je po{tovawe zakona, dana uz-dr`awa? Sve je poga`eno grehomsladostra{}a. Jadna suprugo!Svojom po`udom vu~em te u ad...Moli se za mene, ro|ena, slabsam... O, Gospode, spasi nas - kakogod zna{!
Te{ki, prigu{eni uzdasi ot-kidaju se iz wegovih grudi... Svesame gre{ke, sve sami grehovi...
Po{tedi, Sazdatequ milosrd-ni, pomozi da se popravim, jer bezTebe nemam snage ni da pomislimne{to dobro.
Stoji on tako i ose}a iskrenuskru{enost u srcu. Ne prime}ujekako ga pritiskaju, guraju, kakoga gaze... Potpuno se udubio u se-be, u svoj telesni omota~, kako seka`e, uvukao se pod ko`u radiunutra{weg rada na svojoj du{i,na svom srcu, da bi ih {to je mogu-}e potpunije o~istio. Iz dubinesrca vapije: “Spasitequ! Ne do-lazim Ti zato {to mogu da Tiprinesem ~vrstu, nepokolebqivuveru, srce puno nade i pokorno-sti. Ne!
Dolazim zato {to nemam ni-{ta, {to sam postao ubog i {tobih `eleo da se ponovo obu~em uode}u svetlu, u ode}u ~istote. Tr-pim hladno}u i `e|, i samo Timo`e{ da me nasiti{ hlebom `i-vota i da me napoji{ izvorom `i-ve vode. Gospode, ne ostavqaj me.Snago moja! Pohitaj mi u pomo}!"
Stoji on kao sve}a pred Bogom,kaje se, ose}a skru{enost, usrdnose moli `ale}i {to je slu`ba br-zo pro{la. @eleo bi da produ`ibogoslu`ewe. Ne `eli da se ra-stane od hrama. Ovde je tako lepo,lako i radosno! Ovde ose}a bli-zinu Boga, Majke Bo`ije i Sve-tih, koji ga `ivim o~ima gledajus ikona ne`nim i ohrabruju}impogledom.
Ovakvo pokajawe uvek bivaplodotvorno. Ono donosi mno-go-mnogo dobrih plodova i ispra-vqawe `ivota. ^ovek sve sigur-nije ide lestvicom vrline i ova-kvi vernici dosti`u ~istotu isvetost `ivota kao PrepodobniJona i Vasa Pskovo-Pe~erski iwima sli~ni.
A drugi ispovednik stoji na is-povesti i mu~i se du{om i telom.On ne zna {ta je unutra{wi rad
na sebi. A za{to ne zna? Pa zato{to ne `eli da zna! Za{to, ka`e,da se optere}uje suvi{nom bri-gom? ^ovek veselije `ivi kad nemisli o grehovima (po wegovomshvatawu). I sva wegova briga naispovesti se sastoji od toga da od-gurne od sebe sve i da sam komot-no stoji, da se nasla|uje praznim,grehovnim pomislima, ma{tawi-ma ili je u mislima optere}enstvarima iz zemaqskog `ivota,samo ne molitvom.
Bogoslu`ewe mu te{ko pada.Do{ao je u hram da bi se ispove-dio i pri~estio Svetim Hristo-vim Tajnama ispuwavaju}i spoqadu`nost pravoslavnog Hri{}a-nina, a ne zbog unutra{we `eqesrca. Nije navikao i te{ko mu jeda stoji u crkvi, evo ga gde rop}e:“Za{to sve{tenik ote`e i ne po-~iwe ispovest? A {to si ti prvastala? Do{la si posledwa! Ma-li, {to ti ovde stoji{? Ti ne-ma{ grehova!”
[ta }e ovaj jadni ~ovek dobitiod ispovesti? Ako ne oseti skru-{enost srca zbog svojih grehovaispuni}e samo obred, ali }e kao iranije biti daleko od pokajawa iiz hrama }e oti}i s istim onimte{kim haoti~nim ose}awem skojim je do{ao u hram: osta}eneobnovqen i neisceqen.
Iskreno ka`em, D., `ao mi jeovakvih qudi kao {to je ~oveku`ao potpuno slepih qudi. Me|u-tim, telesno slepilo je prolazno,kao {to je prolazan na{ `ivotna zemqi i zato nije toliko stra-{no i opasno kao duhovno slepi-lo koje zauvek upropa{tava du-{u.
Shiiguman Sava
Pskovsko-pe~erski
20
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
Monah Serafim
^UDNI SU PUTEVI GOSPODWI
(nastavak iz pro{log broja)
Sveti apostol Pavle govorihri{}anima: Mi ne ratujemo
protiv krvi i tijela, nego pro-
tiv poglavarstava, i vlasti, i
gospodara tame ovoga svijeta,
protiv duhova zlobe u podnebesju
(Ef. 6,12). Ta bitka je stra{na!Ona je ‡ na `ivot i smrt. Posqe-dice te bitke moraju biti ili na-{e vje~no spasewe, ili na{avje~na propast.
Budu}i zara`eni qutom mr-`wom prema qudskom rodu, duho-vi zlobe vode tu bitku s najve}omozloje|eno{}u i sa adskom umje-{no{}u. Sveti apostol Petarka`e: Suparnik va{ |avo kao lav
ri~u}i hodi i tra`i koga da
pro`dere (1 Petr. 5,8). Me|utim,one koji uistinu qube Boga paliangeli ni na koji na~in ne moguda odlu~e od Wega (v. Rim. 8,38),iako ula`u sve napore kako bi sa-vr{ili odlu~ewe, u kojem je sadr-`ana na{a propast. Da bi se su-protstavio duhovima zlobe i dabi ih blagoda}u Bo`ijom pobije-dio, ~ovjek ta~no treba da zna kosu oni, treba ta~no da poznaje na-~in borbe sa wima, kao {to trebada zna i uslove pobjede i poraza.
Duhovi zlobe su pali angeli.Bog ih je stvorio zajedno sa osta-lim angelima; stvorio ih je kaoneporo~ne, dobre i svete, obda-riv{i ih mnogim prirodnim iblagodatnim darovima. Me|utim,duhovi su se pomra~ili gordo{}ui sami sebi pripisali obiqe spo-sobnosti, izuzetne osobine, pa
~ak i same blagodatne darove. Is-kqu~ili su se iz reda stvorewa,smatraju}i se samobitnim bi}i-ma i zaboravqaju}i na svoju stvo-renost. Na toj nesre}noj osnovipogazili su svoju sve{tenu oba-vezu prema Bogu ‡ Stvoritequ.Takvom preuzno{ewu i samoob-mawivawu privukao ih je jedan odglavnih angela kojeg sveti pro-rok Jezekiq naziva heruvimom ikojeg svi svetiteqi uop{te pri-kqu~uju vi{im angelima.
Taj heruvim je toliko ogrezao upreuzno{ewe i gordost da je sebesmatrao jednakim Bogu, otvorenose pobuniv{i protiv Wega (Is.14,13-14), i postav{i Wegovimprotivnikom i mahnitim nepri-jateqem. Duhovi, koji su odrekliposlu{nost Bogu, zba~eni su saneba. Oni puze po zemqi i ispu-wavaju prostor izme|u neba i ze-mqe. Zbog toga se nazivaju vazdu-{nima ili onima koji `ive u va-zduhu; si{li su i u ad, u unutra-{wost zemqe. O svemu tome svje-do~i Sveto pismo (Is. 14,12-15;Ef. 6,12).
Broj palih duhova je veoma ve-liki. Pozivaju}i se na svjedo~e-we Apokalipse (12,4), neki tvrdeda se ~itava tre}ina angela izlo-`ila padu. Pali su i mnogi od vi-{ih angela, {to se vidi iz gorenavedenih rije~i apostola Pa-vla. On upravo wih i naziva po-glavarstvima i vlastima.
Glava i knez carstva tame, sa-stavqenog od palih duhova, jestepali heruvim. On je po~etak, iz-vor i puno}a zla. Prevazilaze}i
svojim sposobnostima sve ostalepale angele, on ih prevazilazi isvojom zlobom. Prirodno je {toduhovi, koje je on privukao i kojisu mu se svojevoqno pot~inili,od wega stalno moraju da pozajm-quju zlo, pa prema tome i da gaslu`e.
Prepu{taju}i na voqu palimangelima wihovu `equ da `ive uzlu, Bog, prema svom svemogu}stvui prema svojoj premudrosti, kojabeskona~no prevazilazi razum naj-razumnijih stvorewa, ne prestajeda bude wihov vrhovni i suverenivladar. Oni se nalaze u voqiBo`joj kao u neraskidivim okovi-ma i mogu da izvr{avaju samo ono{to im Bog dopusti da izvr{e.
Kao zamjenu za pale angele, Bogje stvorio novu razumnu tvar ‡qude. Nastanio ih je u raju, kojise nalazio na ni`em nebu i nekadbio pod upravom palog heruvima.Raj se na{ao pod upravom novetvari ‡ ~ovjeka. Sasvim je razu-mqivo {to je nova tvar postalapredmet zavisti i mr`we palogangela i palih angela. Odba~eniduhovi, rukovo|eni svojim kne-zom, odva`ili su se da prevarenovostvorene qude, da ih u~inezajedni~arima svog pada i svojimistomi{qenicima, da ih zarazeotrovom svog neprijateqstvaprema Bogu i u tome su i uspjeli.
Iako prevaren i obmanut, ~o-vjek je svojevoqno odbacio poslu-{nost Bogu, svojevoqno se sagla-sio sa demonskom hulom na Boga,svojevoqno je stupio u op{tewesa demonima i pot~inio im se. Ot-
21
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
pao je od Boga i od zbora svetihduhova, kojima nije pripadao samodu{om, nego i svojim duhovnim ti-jelom i po du{i se pribli`io pa-lim duhovima, a po tijelu beslo-vesnim `ivotiwama. Zlodjelo ko-je su pali duhovi izvr{ili nadqudima kona~no je odredilo sud-binu palih angela: milost Bo`jaje kona~no odstupila od wih i onisu se utvrdili u svom padu.
Duhu (= palom duhu, duhu zlobe,palim angelima) je su|eno da puziu iskqu~ivo tjelesnim i vje{ta-stvenim pomislima i osje}awima!Duh nije u stawu da se uzdigne sazemqe! Duh ne mo`e da se uzvisika ne~emu duhovnom! Takvo zna~e-we prema tuma~ewima Svetihotaca ima presuda koju je Bog iz-govorio nad palim angelom nakon{to je pali angeo novostvorenog~ovjeka pogubio vje~nom smr}u:Na trbuhu da se vu~e{ i prah da
jede{ do svojega vijeka (Post.3,14), ‡ izrekao je Bog demonu.
Iako se poslije svog pada ~o-vjek pridru`io palim angelima,wegov pad je, po na~inu na koji sedogodio, imao sasvim druga~ijikarakter nego pad angela. Angelisu pali svjesno i namjerno, samisu u sebi stvorili zlo. Izvr{iv-{i jedan prestup, oni su se razja-reno ustremili i na drugi. Iz tihrazloga oni su se u potpunostili{ili dobra i preispunilizlom, imaju}i zlo kao svoju jedinuosobinu. ^ovjek je pao nesvjesno,nenamjerno, budu}i prevaren iobmanut; iz tog razloga wegovoprirodno dobro nije uni{teno,nego se pomije{alo sa zlom palihangela.
Me|utim, to prirodno dobro,budu}i pomije{ano sa zlom i za-
trovano zlom, postalo je nepo-trebno, nedovoqno i nedostojnoBoga, Koji je cjelovito i naj~i-stije dobro. ^ovek naj~e{}e ~inizlo misle}i da ~ini dobro, ne vi-de}i, uslijed pomra~enosti svograzuma i savijesti, zlo koje nosimasku dobra. Pali duhovi ~inezlo radi zla, nalaze}i nasladu islavu u tvorewu zla.
Prema Svojoj neizrecivoj do-broti, Bog je palom ~ovjeku poda-rio Iskupiteqa i iskupqewe.Me|utim, i iskupqenom ~ovjekuje ostavqena sloboda, na osnovukoje }e ili iskoristiti darovanoiskupqewe i vratiti se u raj, ili}e iskupqewe odbaciti i ostatipridru`en skupu palih angela.Vrijeme koje je dodijeqeno ~ovje-ku da izrazi svoju voqu jeste cje-lokupan zemaqski `ivot. ^ovje-ku je iskupqewem vra}eno op-{tewe sa Bogom; me|utim, da bislobodno izrazio svoju voqu, we-mu je prepu{teno da `ivi u tomop{tewu ili da ga raskine; wemunije oduzeta mogu}nost op{tewasa palim duhovima, op{tewa ukoje je on svojevoqno stupio. Pritakvom, kolebqivom polo`aju,koji ~ovjeka prati kroz cijeli ze-maqski `ivot, blagodat Bo`ija,ukoliko on to ho}e, ne prestaje dapoma`e do samog trenutka wego-vog prelaska u vje~nost.
Me|utim, ni pali angeli neprestaju da ula`u sve napore dabi ga zadr`ali u op{tewu sa so-bom, u grehovnom i svom ropstvu,u vje~noj smrti i propasti. Odba-~eni duh je ~esto poku{avao daisku{a ~ak i svete mu~enike iprepodobne oce, i to nakon {tobi izvr{ili velike podvige,pred samo wihovo okon~awe, u vi-
du, da tako ka`emo, nebeskih vje-naca. Potpuno je ispravna misaokoju nalazimo kod mnogih Svetihotaca, a prema kojoj se monah (sva-ki hri{}anin) sve do samog grobanalazi u opasnosti da bude izlo-`en nekom isku{ewu, ne znaju}iodakle }e ono i u kom obliku is-krsnuti.
Sveta crkva nas u~i da svakihri{}anin prilikom Svetog kr-{tewa od Boga dobija Svetog an-gela ‡ ~uvara, koji ga nevidqivo~uva, pou~ava ga svakom dobromdjelu tokom vascijelog wegovog`ivota i opomiwe ga na zapovije-sti Bo`ije. Isto tako i knez ta-me, `ele}i da ~itav rod qudskipovu~e u svoju propast, dodjequje~ovjeku jednog od svojih lukavihduhova koji, svuda slijede}i ~o-vjeka, nastoji da ga uvu~e u svakivid grijeha. Zbog toga su hri{}a-ni du`ni da neprestano bdiju nadsobom, da budu oprezni i u strahuod svog neprijateqa i ubice i daistovremeno stalno obitavaju uhrabrosti i bodrosti koje poti~uod uvjerewa da se u wihovoj bli-zini neprestano nalazi wihovsilni pomo}nik ‡ Sveti angeo...
Ukoliko vrijeme koje nam je da-to za pokajawe i zadobijawe bla-`ene vje~nosti bude potro{enona privremena zanimawa i stica-wa, ono se ne}e dati drugi put iwegov gubitak je nenadoknadiv;wegov gubitak oplakiva}e sevje~nim i besplodnim suzama uadu. Ukoliko za vrijeme zemaq-skog tu|inovawa ~ovjek ne preki-ne op{tewe sa (palim) duhovima,
22
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
nastavak na 51. strani
TVRDA DU[A
^itavo poqe se obi~no pri-~e{}ivalo na Cvetnicekod Svete Ruke. Sve mlado
i sna`no, neveste i mlado`ewe,devojke i momci, i sve {to je vo-lelo da se nagizdi i u novo odene,toga je dana na tome mestu imalosvoj sabor i dolazilo u veru, to-liko te{ko odr`avanu za Turakau zulumu, kad su crkve bile retke,a jo{ re|i popovi. No Cvetnicesu bile naro~ito de~ji sabor.Kao {to se po utvr|enom obi~ajuu Prizrenu devojke pri~e{}iva-le samo toga dana, tako je i kodSvete Ruke dovo|en sav podmla-dak, sva mu{ka i `enska deca dase pri~este i poka`u u novimode}ama i vide svoju rodbinu isvojtu. Toga dana se pokazivaloimovno stawe i ponositost doma-}ina i o~eva, zlatne ruke ne`nihi sujetnih majki, koje su, osve{ta-no i pravo, `elele da wihova de-ca imaju najlep{u saju ili uvijan-ku, najkitwastije vrn~anice naopan~i}u i najure{eniji sarajev-ski no`i} za pojasom...
Me|utim, stariji i bri`nijipri~e{}ivali se na Veliki ~e-tvrtak kod Crkvina, na jednomstarinskom dubqu i grobqu iz-nad Ibra. Ostalo tako od davni-na. U tom gaju je jedna duga netesa-na plo~a, koja, ka`u i uveravaju,pokriva grob Radi~a Br|anina,koji se tu rasporio ma~em po pri-~e{}u svoje vojske, saznav{i da jeKosovska bitka svr{ena i car-stvo izgubqeno. Vaqda da bi gapokajali, vreme je razvalilo cr-kvu koju je taj vojvoda na brzinupodigao da bi Br|ane pri~estio,a stari i ozbiqni qudi uveli
obi~aj da se tu pri~e{}uju: neka-ko im se sve ~inilo da iz dana udan zadocwavaju na to kleto Ko-sovo, koje okr}kuje da ponovo do-|e... Eto, u to dubqe iz Svete Ruketoga dana donosio gotovu pri~estu velikom olovnom putiru staripop Drobwak, omalen i suh kaoisposnik, zanosno fanati~nih izlih zelenih o~iju, a pravednikkao svetiteq.
Namrgo|eno bi spustio pokri-ven putir na razvaqeni oltar,pla~u}i i jek}u}i kao da nije prisebi. I pri~itavaju}i ne{to uzto. Seqaci su u strahu samo mogli~uti carevo ime i wegovih vojvo-da i pokoji jasniji vapaj za spase-we “roda tvojego, Gospodi, krsto-nosnoga”, pa bi onda granovesno{~epao putir i po~eo pri~e{}i-vati, ~as se mole}i i blagosiqa-ju}i, ~as opet nekoga te{ko pro-kliwu}i...
- Bog i Sveta Ruka... Bog i Ona!To je wegovo mrmorewe, to ta-
janstveno prokliwawe nekogakoga je on te{ko nenavidio, pozi-vqu}i u prekidima Gospoda da na-lo`i svoju osvetni~ku ruku na“wegovo” delo i koleno doveka,me{alo bi se do kraja pri~e{}i-vawa sa umilnim pomiwawemonih kojima pru`a lo`i~icu sve-tiwe i ho}e da ih u isto doba bla-goslovi. Seqaci su znali koga onto prokliwe, pa su }utali da wi-hovo obja{wewe ne bi ~uo turski~au{, koji je na saboru odr`avaored.
Ovako se i ovde pri~e{}ivaloi selo stare Ristosije Ba}ove.Najkrupnije babe u kraju, rodomnegde iz Bi{eva, velike doma}i-ce i te{ke mu~enice. U wenu ku-}u, sna`no sku}enu i bogatu, uda-rio iznenadan stravi~an pomorod velike kraste.
Izgubila ona starca, ~etirisina, tri snahe i mnogo starijeunu~adi, sve za nekoliko dana. Iostala sa jednom oslepelom u bo-lesti snahom i petoro-{estorounu~adi, gotovo sve mu{kom. Pazapela opet na ~udo. I mimo svet.Da o~uva ku}u i decu, da odr`i iobradi imawe, da sa~uva stada isve kao {to je dotle bilo. Kukalabi pa se razbirala da bi se poju-rila na Pe{terac, na trg da pro-da i kupi kao kakav najvi~niji do-ma}in, na seoska krsta da spustivr~ pi}a, poga~u i tepsiju, pa dase brzo uputi gore u planinu i vi-di svoju stoku i svoje siro~i}e sanajmqenim pristavama.
Pro{le su nekolike godine.Okolina opet, a iznena|eno, videda je ova `ena ja~a od svakog bolai svih nevoqa. Wena snaga kao da
23
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
be{e pomahnitala, kao kod kakvequte projgore, a ne utu~ene ne-sre}om samohranice. Umesto dase skquka pod tegobom, ona se ne-kako sve vi{e ispravqala i pr-kosila svakom naporu. Pa nijeosetno ni ostarila, iako su godi-ne bile tu. Samo joj lice posuri-lo kao stena i dobilo o{trije po-teze podvi`nice i bri`nice. Ce-la se wena pojava nekako stvrdnu-la, spekla i oja~ala kao da se pri-prema da ostane na vekove, a ne sa-mo da podigne unu~ad. Qudima se~inilo da joj se stara~ko telo naneki tajanstveni na~in i po nekojneobja{wivoj zapovesti pretva-ra ne u sr~evinu, no u pravo nado.Ko zna, mislilo se, do~eka}e ovatvrda du{a i boqe dane, i obrado-va}e se svakako pre nego {to po-|e na istinu...
I ovoga dana, na Veliki ~etvr-tak, Ristosija Ba}ova beja{epodranila. Ne be{e stigla da oCvetnicama po{aqe decu k Sve-toj Ruci na pri~e{}e, pa je htelato da u~ini danas; Crkvine su jojblizo, tu odmah ispod sela, unu-~ad mogu si}i i vratiti se na-trag, a da ih ona posmatra sa po-mola ispred ku}e. Uostalom, decena pri~e{}u ne}e biti, te joj we-na siro~ad ne mogu biti prekor-na, niti }e sravwivati svoje ode-}e sa onom boqom i bogatijom. Paopet... Kao da joj po ku}i redujedevet snaha i kao da u woj sve pe-va, ona veselo i tepole}i jednomdo jednom, sve ih redom okupa istade obla~iti u ~iste rubine, unove ode}e, u spremqenu obu}u.Deca se po~e{e radosno zagleda-vati, a kad najmla|i unuk po~e dase mr{ti {to mu oko ~lanka uvi-ja vunene obuva~e, ona gotovo na
~aroban na~in na|e i za wega no-ve remene i namesti mu ih kroz`aovice:
- Evo... Kupila baka i tebi... Nequti se... Zna{, stara baba pa za-boravila... Nearno joj bilo i na-pokon!
Najzad ih izvede pred ku}u, po-vrsta kao krstono{e u povorku inajstarijem unuku pru`i torbu sapoga~om u ~istom kanavcu, u kojube{e metnula na svakoga po pe~e-nu ribicu i po jedno jaje da darujupopu. Pru`i mu i paru da spustistarcu na kwige kad se pri~esti.Pa mu onda izvede iz ku}e slepumajku i dodade da i wu povede.
- Po|ite i sre}no vam bilo! -re~e im. - Po pri~e{}u idite nana{e mjesto i zalo`ite se, vaqase... Pojedite malo po ku}i, da biÄi ja mogla si}i do Crkvina...
Beja{e ve} podne kad ona sti-`e da izi|e iz ku}e i po|e niz li-vade ka Crkvinama. Da i ona odu-`i svoj dug prema svojoj du{i.Nije mogla ranije dok sve ne po-svr{ava po ku}i i toru, dokle svene sredi. Po{la niz livade krup-nim ujedna~enim korakom. I pri-mirena u du{i kao svako sna`anko je do kraja ispunio svoju du-`nost. Okupana, pribrana, pre-svu~ena. Belu poveza~u na glavipovezala upredenom crnom {ami-jom, preko ~ela, iznad mr~na du-boko ise~ena jeleka navukla dugstarinski zubun. Grlo joj slobod-no, razrez ko{uqe na prsima ne-zakop~an: zaslu`ne majke po obi-~aju ne kriju svetiwu dojke, a to jepravo u kraju te{ko ste}i... Onaide na pri~e{}e i uverena je da jepravilno u~inila. Ili ona iliniko. Sa sve}om uz suhi bosiqakona se spu{ta{e ka Crkvinama,zapiwu}i da joj postup bude pou-zdaniji bilo i la`no, jer zna da jeodozdo sa sabora ve} gledaju i me-re. Ne bi htela da je `ale i da po-misle da je iznemogla. A stvarnoje ve} onemo}ala: kao strela pot-kosila je pre|a{wa slika kad jojje najstariji unuk vodio slepusnahu za povorkom tu`ne siro~a-di...
Kad sti`e na dubqe, ona spazikako popo ve} sedi u vrhu jednesovre sa ~ibukom u jednoj i ve}om~a{om kru{kova~e u drugoj ruci.Ona se sledi. Zna~i, odocnila je,pri~e{}e je svr{eno, a ~ekati dodrugoga Velikoga ~etvrtka - oh,te{ko woj, mo`e jo{ sti}i naonaj svet bez pokajawa i pri~e-{}a...
Woj se ta pomisao u~ini kaove} gotova mogu}nost, te se jo{
24
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
vi{e zbuni. Ali navikla na bor-bu, nau~ena da se trudi i savla|u-je, ona opet pri|e popu, poqubiga u ruku i smerno izusti:
- Da me pri~esti{, popo!- Ene, da te pri~estim! Vi|i ti
we!- Da me pri~esti{, molim ti
se!- Kako da te pri~estim posle
~ibuka i rakije?- Tako, odocnila sam, nijesam
mogla da stignem ranije, oprosti-}e mi Bog...
- No ne meni, ~uje{ li, nijesamja govedar, no vr{im zakon!
- Ali, popo, umrije}u!- Ne}e{, ~ovje~e, vaqda...- Ho}u, znadni, i to bez zako-
na...- Hodi, jadna, da ti dam ~a{u ra-
kije, a Vaskrs nije daleko, pa do-|i u Svetu Ruku. Ne mogu danas.
- E vaistinu, ne mogu ni ja vi{e~ekati! Vidim, a ti znadni!
Onda se lagano okrenu i u|e ucrkvinu, pripali sve}u i poqubisvaki mrki kamen gde je bio ol-tar, pa smerno nazatke izi|e ipo|e k jednom dubu ba{ iznad gro-ba Radi~a Br|anina. Ispraviv-{i se uz wega jo{ jednom, vrlosna`no, ona pogleda po saboru nasve ~etiri strane, pa se spusti nawegove `ile i usloni uz deblo.Zatim srame`qivo i pristojnopodvi pod sebe svoje {iroke za-prege, metnu obe ruke u krilo, po-gleda put svoga sela i duboko dah-nu, zaroriv{i kao da se gu{i. Kadjoj pritr~a{e, Ristosija Ba}ovabe{e promenila svetom!
Grigorije Bo`ovi}
KAKO TREBA PRIMATI
SVETU TAJNU PRI^E[]A
Da bismo dostigli ciq s
kojim pristupamo ovoj
bo`anskoj tajni, treba da
imamo izvesna naro~ita raspolo-
`ewa, da preduzimamo izvesna
naro~ita dela i naro~ite mere i
to neke pre, neke za vreme, a neke
posle pri~e{}a.
Pre pri~e{}a treba kroz tajnu
pokajawa i ispovesti o~istiti
sebe od svake prqav{tine greha i
ispuniti ono {to na ispovesti
naredi duhovni otac. Tome vaqa
dodati i ~vrstu i svesrdnu re{e-
nost da }emo ubudu}e svom du{om,
svom snagom i svom mi{qu slu-
`iti samo Gospodu Hristu i ~i-
niti samo ono {to je Wemu ugod-
no.
Kada za`eli{ da primi{ ovu
tajnu, po~ni jo{ uo~i toga dana,
ili jo{ ranije, misliti kako
Spasiteq silno `eli da Mu pri-
mawem ove tajne da{ mesto u svo-
me srcu.
Ta je Spasiteqeva `eqa toli-
ko velika da je nikakav um ne mo-
`e potpuno pojmiti. Da bi to
ipak koliko toliko shvatio, po-
trudi se da dubqe ure`e{ u um
ove dve misli: prvo, da Bog `eli
da bude u zajednici sa nama, kao
{to svedo~i sama sveta Premu-
drost kada govori: Milina mi je
sa sinovima qudskim (Pri~. 8,31)
i drugo da Bog silno mrzi greh
po{to mu on smeta da se sjedini
sa nama.
Izjutra, pre svetog pri~e{}a,
pre|i letimi~no sve pogre{ke
koje si u~inio od pro{log pri~e-
{}a do sada. Seti se kako si bez
straha i sa kakvom zaslepqeno-
{}u sve to ~inio i zastidi se {to
si svoju pohotu stavqao iznad vo-
qe Bo`je. Ipak, ne dopusti sebi
da se izgubi{ u tuzi i odbaci od
sebe svako o~ajawe. Eto, dugotr-
pqivi Gospod, primaju}i tvoje
pokajawe i gotovost da od sada
slu`i{ samo Wemu, opet ti dola-
zi i ulazi u tebe da bi Svojom ne-
izmernom dobrotom ispunio te-
`wu tvoje neblagodarnosti i ma-
loverja. Pristupi Mu sa smire-
nim ose}awem nedostojnosti, ali
i s punom nadom, qubavqu i pre-
dano{}u.
Kako i na koji na~in? Izgowe-
wem iz srca svake misli o ma ~e-
mu tvarnom i zatvarawem vrata
srca da u wega ne u|e ni{ta i ni-
ko osim Gospoda.
Po pri~e{}u svetim tajnama
u|i odmah u unutra{wost svoga
srca i pokloniv{i se tamo Go-
spodu s pobo`nom smireno{}u
reci Mu: “Ti vidi{, predobri
moj Gospode, kako na svoju pro-
past lako padam u greh i kakvu
snagu ima nada mnom strast koja
se sa mnom bori i koliko sam ne-
mo}an da se we oslobodim. Pomo-
zi mi i daj snage mojim nemo}nim
naporima. Ili uzmi Sam moje
oru`je, bori se mesto mene i uni-
{ti mog neprijateqa”.
Sveti Nikodim
Agiorit
25
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
ISTINSKA SRE]A JE U VR[EWU ZAPOVESTI BO@IJIH
...Bogati odlaze iz ovoga svetaisto kao i siroma{ni: bogata{iz Jevan|eqa je umro isto kao isiroma{ni Lazar, koji nije imaoni{ta, ni komad ode}e ni par~ehleba. Prema tome i bogati i si-roma{ni umiru, o ~emu prorokDavid peva: “Bogatstvo prolazi izato mu ne predaj srce svoje”. Akobogatstvo prolazi kao {to pro-ti~e reka, nemoj mu predavati sr-ce svoje, jer ne}e ostati. Bogat-stvo, dakle, ne donosi nikakvusre}u ~oveku.
Bogatstvo koje se
nepo{tewem sti~e
Znao sam dvojicu vrlo bogatihqudi iz moga zavi~aja, koji su ste-kli veliko bogatstvo uz velikitrud i borbu, ali slu`e}i se pri-tom nepo{tenim sredstvima:otimawem, lopovlukom, lihvare-wem i drugim lukav{tinama. Onisu sklapali ugovore i sporazumesa siroma{nima, da bi im potomotimali vinograde, poqa, domo-ve, ~ak i stoku ako ovi ne bi navreme vratili zajam koji bi imdavali. Stekli su bogatstvo i ve-oma se obogatili, ali i pored to-ga, nisu bili sre}ni. Kasnije suobojica umrli. Kada je prvi umro,ovi su ga prokleli, jer ne samo dase nepravi~no odnosio prema si-roma{nima, ve} nijednom siro-mahu nikada nije hteo dati ni ko-ricu hleba. Kada je umro, sve bo-gatstvo koje je posedovao umrlo jesa wim. Posle tri godine wegoviostaci su bili preme{teni u dru-gi grob: kada je grob otvoren we-govo telo je bilo potpuno neis-
trulelo zbog ba~enog proklet-stva. Wegovo telo se nije raspa-lo, ali je bilo potpuno crno, awegova usta otvorena! Jezik mu jeispao iz usta a ruke su mu bile upolo`aju kao da je ne{to hteo ne-kome da otme. Qudi koji su ovovideli su se prestravili i razbe-`ali.
Wegovi sinovi - koje nije vas-pitao i nau~io Bo`ijem putu, kaoni ispuwavawu zapovesti Bo`i-jih, ve} samo tome da te`e bogat-stvu, uzeli su wegovo bogatstvo irasuli ga na razvrat, kocku i za-bavu. Vrlo brzo su pali u siroma-{tvo.
Jedan od wegovih sinova je brzoizgubio sve svoje nasledstvo nakartama. Napustio je rodni kraj ioti{ao u Atinu da bi se tamokartao sa velikim kartaro{ima,
gde je za kratko vreme izgubio svei ostao bez igde i~ega. Na kraju jeizvr{io samoubistvo, pucaju}i usebe iz pi{toqa. Tako je izgubioi `ivot i du{u.
Drugi sin se odao razvratnom`ivotu i tro{ewu novca. Ubrzoje telesno oboleo od mnoge raspu-snosti. Oboleo je od turberkulo-
ze i sifilisa, i umro bez jedne je-dine drahme.
Tre}i sin, koji je bio moj{kolski drug, tako|e je zavr{iona `alostan na~in. Prosio je poulicama, tra`e}i od prolaznikada mu udele koju drahmu ili ciga-retu.
Nijedan od ove trojice bogata-{evih sinova nije mario za siro-ma{ne, trude}i se da, makar na tajna~in, qudi nekako oproste wi-hovom ocu. Nijedan od wih troji-
26
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
ce nije dao da se slu`i ni jedna je-dina Liturgija za pokoj du{e wi-hovog oca. Nisu u~inili ni{ta.Tako, ne samo da se wihov otacnije usre}io svojim bogatstvom,ve} je svojim bogatstvom unesre-}io i svoju decu.
Kada su iskopali bogata{evotelo i videli da se ono zbog mno-gih prokletstava nije raspalo,qudi su se slo`ili da treba po-zvati mitropolita da nad wego-vim telom pro~ita razre{ne mo-litve, da bi se ono moglo raspa-sti. Mitropolit je do{ao i kle-kao kod groba, pro~itao molitvenad bogata{evim telom i onda suga ponovo sahranili. Me|utim,kada je, posle dve ili tri godine,telo bilo iznova otkopano i da-qe je bilo u neraspadnutom sta-wu. Jedan od wegovih sinovaca,lekar po zanimawu, rekao je da je,navodno, sastav zemqi{ta u gro-bu takav da telo ne mo`e da seraspadne, i da bi ga, zato, trebalosahraniti na nekom drugom mestu.
Tada su neki qudi iz wegovogagrada odlu~ili da bogata{eveostatke bace u more, budu}i da ze-mqa nije htela da ga primi. Sta-vili su ga u ~amac, zavezali muogroman kamen za vrat da bi poto-nuo na dnu mora. Potom su ga ba-cili u vodu. Ali, ni more nijehtelo da ga primi: more ga je sle-deceg dana izbacilo na obalu, za-jedno sa kamenom vezanim okovrata. Stanovnici tog sela suuzeli kamewe i zatrpali wegovotelo, govore}i: “Anatema du{iwegovoj”... I stanovnici drugihsela su prolaze}i tim putem ba-cali kamewe na wega, bacaju}iprokletstvo na wegovu du{u. Je-dan bogata{ iz tog sela me je, ka-
da sam jednom prilikom bio tamo,odveo u svoju ku}u i ponudio migostoprimstvo. Slede}eg danasmo oti{li u mali crkvu posve-}enu Sv. Georgiju. Po{to smo ce-livali ikone, iza{li smo iz cr-kve i on mi je dao kamen. Upitaosam ga: “Za{to ste mi dali ovajkamen?” A on mi je odgovorio:
“Uzmite ga sada, a kasnije }u vamre}i za{to”. Posle izvesnog vre-mena, nai{li smo na gomilu ka-mewa i on mi je rekao: “Ovo jeanatema za N. N. (pomenutog boga-ta{a) i svako ko pro|e ovuda ba-ci kamen na wega i anatemi{ega”. Zadrhtao sam kada sam ovu~uo i uzviknuo: “[ta to pri~a{!I vi ste mi neki hri{}ani! ^o-vek je umro pre toliko godina idobio po delima svojim. Zar jo{morate uz to jo{ da ga i anatemi-{ete? Crkva i Hristos nas u~e davolimo neprijateqe svoje i da semolimo za one koji nas progone imu~e”. Odbacio sam kamen nastranu, {to je i on u~inio. Uve-rio sam ga da je to {to ~ine greh i
rekao mu: “U nedequ idi kod sve-{tenika, jer ja ne}u mo}i da bu-dem ovde, i reci mu da odslu`iparastos za ovoga ~oveka. Opro-stite mu. Svaki ~ovek }e bitiproslavqen ili poni`en u skla-du sa svojim delima. Ali, budu}ida to nije u~inio nijedan od we-govih sinova, mi imamo du`nostda mu odslu`imo parastos. Svu suga anatemisali, a sada svi trebada mu oproste. Bog tra`i od nasda pra{tamo i neprijateqimasvojim. Sam Hristos, ~ak i kadasu Ga razapeli, molio se za onekoji su Ga razapeli govore}i:”O~e, oprosti im, jer ne znaju{ta ~ine” (Lk 23:34). Ono {to ra-dite je veliki greh i morate sepokajati i oprostiti mu”.
Kako sam kasnije saznao, oni sumu odslu`ili parastos i presta-li da bacaju kamewe na wegovgrob i da ga anatemi{u.
Kakvu je, dakle, sre}u stekaosvojim bogatstvom sebi ovaj ~o-vek? Mislio je da }e usre}iti se-be i svoju decu svojim bogatstvom,ali je potpuno propao. Prema to-me, bogatstvo ne donosi nikakvusre}u. Ne bi trebalo te`iti sti-cawu bogatstva, niti `eleti ni-ti se mnogo brinuti o sticawubogatstva. Gospod nam govori:“Ne sabirajte sebi blaga na ze-mqi... nego sabirajte sebi blagana Nebu, gde ni moqac ni r|a nekvari, i gde lupe`i ne potkopa-vaju i ne kradu” (Mt 6:19-20). Go-spod nas u~i da sti~emo sebi bla-go na Nebu, gde ono ne prolazi ine nestaje, ve} plodonosi nebe-skom sre}om, ~a{}u, slavom iCarstvom Nebeskim....
Starac Filotej
Zervakos
27
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
POSLEDWI JUNAK
U Kova~ima, dole na samoj^e~evskoj rijeci, poredbezbrojnih vodenica poto-
~ara, i sad postoji jedna po~a|alako{ara na rogqevima, slamompokrivena i plotom za porast ~o-ve~iji u visinu ogra|ena, kakvesu arhitekture sve kola{inskejavne zgrade: hanovi, kr~me i mu-tavxinice. Duga~ki hrbat wen nanekoliko mesta ugnuo se unutrapoput kakve neravne planinskeverige, te ove zasedline jasnosvedo~e da su sr~evi stubovi, kaorebra raspore|eni du` celezgrade, i bukove pro{tine ve}po~ele da se podaju nemilosrdnuvremenu, koje se bezdu{no okomi-lo na ovu posrnulu kriva~u, kaoda je ona tamo neka Alhambra, ane bedna kola{inska slemewarasa jedinim vratima i bez ijednogaprozora.
Sad se u woj s mene na u{tap po-javquje Trajko ^e{ibaba da koje-mu kiraxiji namerniku izatkatorbu ili poprug, a naj~e{}e dasa Suqom Ciganinom, tako|e mr-zovoqnim poslenikom, uhvati naraskrsnici zasedu, kojom prili-kom isprosi od putnika po cigaruduvana ili gutqaj rakije. No akose na|e kogod zali{niji i boqegasrca da i sam zastane i pored wihdvojice prekrsti noge, i jo{ izobli`we kr~me poru~i okanicukru{kova~e, taj }e kao potmuliodjek ~uti dirqivu istoriju oveTrajkove mutavxinice.
... Do pre petnaest godina ovako{ara bila je kao neko sve{te-no zbori{te za ~itav red kola-{inskih sela. Ona je bila {kolai tu je u~iteqevao daskal Milija
Gluha}, naju~eniji ~ovek svojegavremena.
Ranije zajedno sa Andrijom Po-povi}em on beja{e od starih da-skala primio {kolu pri crkvi uDubokom Potoku, te tu spremahu
mladi}e za popove i kalu|ere zadva kola{inska manastira, pa ~e-sto i za druge okoline. Wihov jeposao i{ao vrlo sre}no, tako daje svaki kmet imao |aka da mu vo-di porezni~ku bele`nicu, a ~e-sto se na de~anski raspev uz rali-cu, na prelu ili kosidbi razlega-la crkvena pesma po kola{in-skim vrletima i dolinama s obestrane Ibra. ^ak nimalo nije bi-lo ~udnovato da se ~e{}e ~uje na-izust izgovorena pokoja cela ka-tisma judejske carske poezije...Narodima ovih dvaju u~iteqa Ko-la{in se naposletku toliko pro-sveti da su ve} i ~obani po pro-plancima i babe sa unu~adima go-vorili poslova~ki, tako da su po-
povi i |aci radi svojih intimnihstvari du`ni bili nami{qatinovu sistemu u~enoga jezika kojiprost svet ne bi mogao razumeti.
Tako je tekao zlatni vek u Du-bokom Potoku dok za nesre}u nedo|e mitropolit Melentije, ko-jemu ne be{e po voqi ova nevi|e-na seoska akademija, a jo{ kad vi-de pisane bukvare, ~aslovce ipsaltire, planu, rastera |ake isa oltarskoga praga prokle Mi-liju i Andriju.
- Jeretici! Ko je sos wi da nemamoj blagoslov i moja molitva...Vera }e da opogane... Da su anate-ma, anatema! Stoje to: sekoj sela-nin kwiga da znaje, a? Demek jasos moji popovi goveda da pasem,a?! U-u! Anatema!
Vladika qutito kao vetar pro-juri kroz Kola{in, nikoga neblagosiqaju}i, kao da prolazikroz pogansko mesto. Narod za-drhta. Andrija od bruke i sramakroz nekoliko dana umre, a |acise kud koji razbe`a{e kao nekadwihovi po poslu preci iz Morav-ske.
Samo se Milija Gluha} ne po-boja vladi~ine anateme. On mir-no zadenu za pojas svoj `uti od tu-~a divit, napuni torbu kwigama ipo|e da kao apostol ka`e naroduda vladika nije u pravu, da on to~ini zato {to je Grk i da tra`isebi drugo skloni{te gde bi mo-gao produ`iti rad. Narod mu ve-rova{e, ali ga popovi i kmetovine ostavi{e da osnuje {kolu ni ujednom ve}em selu. I manastirimu zatvori{e vrata. Wegov pro-ro~ki izgled, duboke ogweviteo~i i ispijeno lice ulivahu
28
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
strah kod prvih qudi, te mi{qa-hu daje opasan gatar i buntovnik,kojega se vaqa kloniti.
Tako ostavqen i posramqen go-tovo, do|e on u Kova~e, gde mu se`iva putna raskrsnica u~inizgodna za mesto wegova rada. Zatoi namisli da tu osnuje novu, svojuKutmi~evicu, svoj Ohrid. Milijapri|e Trajkovu ocu, koji u ovojko{ari ra|a{e svoj mutavxijskizanat. Uorta~i se sa wim da u is-toj zgradi osnuju malo trgovineza seosku potrebu, koja im ubrzopo|e dobro. A kad se Trajkov otacupoznade sa wim, kad vide da je~ovek po{ten i pametan - dubokod kwige, po~e ga u svem slu{ati,boqe i vi{e nego svojega zakoni-ka, koji mu ~esto sveti vodicu ire`e kola~. Milija to opazi, paga zgodnom prilikom po~e privo-levati za svoj zavetni plan.
- Kwiga nam je, moj dobri}udragi, ime i vjeru doslije sa~uva-la. Eto, ova kwiga {to je ja u tor-bi svojoj nosim... Ova {to se jo{pomalo ~uva u De~anima i Pa}ar-{iji, a koju na{i neprijateqi nevole. Vladika, zato {to je Grk,htio bi da sve bude slijepo, mojbrate, pa da wemu samo biva sla-sno i masno, a mi da kao stoka `i-vimo i izgubimo ime svoje... Ne,ri{}anine moj i Srbine: te{konarodu bez kwige i vi|ela! - govo-ra{e on ~esto staromu ^e{iba-bi, posve}uju}i ga u svoj plan.
I osvoji ~udnovati dubokopo-to~ki daskal.
Uglaviv{i s mutavxijom, onopet po|e po selima i prikupimalo odrasliju decu, pa ih dovedeu ovu ko{aru na mutavxijski za-nat i na kwigu. Dawu |aci pre|a-hu i tkahu, a no}u i kad ne be{e
navale, u~ahu. Milija be{e divnorasporedio: bukvarci pre|ahuku~inu za gubere i sricahu az-bu-ki-az-ba, ~aslov~ari pre|ahu po-tku za vre}e i torbe i u~ahu se pi-sawu, a psaltirci izu~avahu ka-tisme napamet, pre|ahu osnovu iore|e; kad bi majstor @ivan od-marao se, sedahu za razboj. Tek
oni koji u~ahu trebnik, praviloi crkveno pojawe de~ansko imahupravo da pod Milijinim rukovod-stvom prepisuju bukvare, re`upera, presli{avaju mla|e i po-sve}uju se u najvi{e tajne mutav-xijskog zanata.
Osim toga, Milija ih u~a{e dapovezuju kwige, {iju za popovekamilavke, grade za ku}e poskurei krstove, lo`ice i sovre s naro-~itim hri{}anskim obele`jemza slave i Bo`i}.
Sve ovo u~ini te privrednastrana ovoga ~udovatnoga op{te-
`i}a be{e na dobroj osnovi, {tojo{ ja~e po~e da privla~i pa`wuokolnih seqaka, tako da su u~i-teq i majstor du`ni bili podi}ijo{ jednu kolibu za stanovawe.
Za petnaest godina svojega radaovde Milija be{e toliko uspeoda je svet na wega gledao s dubo-kim po{tovawem. On ve} ima{etri popa, dva kalu|era i bezbrojsvojih |aka po manastirima i ukmetovskim redovima, osim neko-liko dobrih majstora, koji otido-{e u svoja sela, osnova{e radwe iiz po{tovawa prema {koli iu~itequ svojemu uvek no{ahu cr-no odelo i fesove na prekor obi-~aju. I sad se pri~a po Kova~imada se u to doba gotovo zatre{e gu-ske po okolnim selima od silnepotrebe pera u Milijinoj {koli!
I ba{ kad kova~ka akademijabe{e na vrhuncu svoje slave, ~uMilija da se otvorila nova {ko-la u Dubokom Potoku; do{ao novu~iteq u {vapskoj ode}i, doneonove kwige, srpske, u kojima pi-{e onako kako se u narodu zbori.Miliji se razvedri ~elo kad ~u da|aci za dva meseca nau~e ~itati ipisati i svaku kwigu, pisanu ilipe~atanu, prou~iti. On be{e to-liko uzbu|en da je ~esto po ~itavdan kao stena nemo sedeo na pragusvoje {kole. Drugi put bi se raz-dragao pa sav bla`en pri~a{esvojim |acima kako on zna da je uSrbiji izi{la nova kwiga, srp-ska, koja je od Svetoga Save, ali jebila sve dotle sakrivena tamo uHercegovini u nekom manastiru.
29
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
nastavak na 48. strani
SVETITEQ
Svetiteq svojim samodari-vawem Hristu, zajednicomsa Wim, a kroz Wega sa
svim qudima, na na~in slobodanod svake misli skrivenog intere-sa, obnavqa potpuno svoju ~ove-~ansku prirodu.
Ali kako se to pokazuje kon-kretno? U svetom ~oveku ni{tane postoji trivijalno, ni{ta gru-bo, ni{ta nisko, ni{ta afektiv-no, ni{ta neiskreno. U wemu seprojavquje na najvi{em stepenuuzvi{enost, ose}ajnost, otvore-nost, ~istota, strah, pa`wa pre-ma tajni bli`wih, toliko svoj-stvene qudskoj prirodi, jer ihdonosi (prima) zbog svog jedin-stva sa najvi{im Licem. On pri-me}uje du{evna stawa drugih i~uva se od svega {to bi im {teti-lo, iako se ne pla{i da im pomog-ne u prevazila`ewu wihove sla-bosti. On ~ita najmawe nagla{e-nu potrebu drugih i ispuwava jespreman, ali i wihove ne~istotebilo koliko marqivo skrivene,izvr{uju}i delo o~i{}ewa, ba{izuzetnom silom svoje ~istote.Iz wega stalno zra~i duh dariva-wa, `rtvovawa za sve, bez ikakvebrige za sebe, duh koji zagrevadruge i daje im izvesnost da nisusami. On je nevino jagwe spremnoza svesno samo`rtvovawe i nepo-kretni zid koji nudi nela`nu po-mo}.
Pa ipak, ne postoji niko smer-niji, prostiji, neizve{ta~eniji,nepretvorniji, koji nije pozori-{an, koji se “prirodno” pona{a,prihvataju}i sve {to mu je istin-ski ~ove~ansko, stvaraju}i at-mosferu ~iste porodi~nosti.
Svetiteq je prevazi{ao svakudvojnost u sebi, kako ka`e SvetiMaksim Ispovednik. Prevazi-{ao je borbu izme|u du{e i tela,razlike izme|u dobrih namera iodgovaraju}ih dela, izme|u var-qivih pojava i skrivenih misli,izme|u onog {to se `eli i onog
{to je stvarno. On se tako upro-stio, jer se potpuno predao Bogu.Zato se mo`e celovito predati uop{tewu sa drugima.
On daje uvek smelost, svode}iponekad privi|ewa koja stvarajustrah, gordost, strasti, sa {alompunom lepote. On se osmehuje, alise nikad ne podsmeva sarka-sti~no; ozbiqan je, ali ne stra-{an. Daje prvenstvo skru{enimqudima smatraju}i ih sve veli-kim stvorenim Bo`jim tajnama iodre|enim za ve~nu zajednicu saWim. Svetiteq izgleda skoro ne-
primetan zbog smirenosti, poja-vquju}i se kad je potrebno ute-{iti, ohrabriti, pomo}i. Za we-ga ne postoji nevoqa koja se nemo`e pobediti, jer on ~vrsto ve-ruje u pomo} Bo`ju, koju i{te umolitvi. On je naj~ove~anskije inajsmirenije bi}e, a tako|e ineobi~na pojava, zadivquju}a, da-ju}i drugima priliku da otkriju~oveku pravu prirodu u wemu iwima. On je najbliskiji, ali ujed-no ne `ele}i da najnametqiviji,koji privla~i najve}u pa`wu.Postaje ti najintimniji i najra-zumqiviji i ose}a{ se tako lepoi {iroko pored wega, ali ose}a{i ste{wenost, i ~ini te da vidi{svoje moralne nedostatke i gre-hove. Obavija te prostom veli-~anstveno{}u ~istote i topli-nom svoje dobrote i ~ini da se za-stidi{ svog niskog stepena dale-ko od istinite ~ove~nosti, od ne-~istote, izve{ta~enosti, povr-{nosti, dvoli~nosti, koje se sil-no oslikavaju u pore|ewu koje ~i-ni{, ne `ele}i, izme|u tebe iwega. Ne vr{i nikakvu prisiluna svetski na~in, ne daje ni jednuzapovest sa strogo{}u, ali ose-}a{ u wemu neokovanu ~vrstinu uwegovom ube|ewu, u wegovom `i-votu, u savetima koje daje, tako dawegovo mi{qewe o onom {totreba da ~ini{ iskazuje sa quba-zno{}u ili prikrivenim pogle-dom, i to ti postaje zapovest za~ije si ispuwewe spreman na sva-ki podvig i `rtvu.
Protoj.-stavrofor
dr Dimitrije
Staniloje
30
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
)�� ����� $���������
PRELEST LA@NE REVNOSTI
Suo~en sa velikim nemiri-ma koji vladaju oko Crkvei u Crkvi, srpski narod je
totalno zbuwen, smu}en, podje-qen, posva|an, razjediwen, takoda malo je zajednica i pojedinacau Crkvi i oko Crkve koje ne trpeposledice ovog stawa.
Mnogi razo~arani stawem u dr-`avi-dr`avama, tra`e}i utjehu uCrkvi, koja je va`ila za jedinusigurnu la|u, sabla`weni i jo{vi{e razo~arani de{avawimakomentari{u: “Stvarno je do{lozadwe vrijeme...”
Kada bismo se vratili unazaddvadesetak i malo vi{e godina,vidjeli bismo da je SRPSKA CR-KVA imala veliki progon spoqa,tako da se nije smjelo ba{ slo-bodno ni i}i u crkvu, ni krstiti,vjen~ati, pri~estiti ili uop{teizja{wavati javno da si vjernik.Oni koji su bili otkriveni kaovjernici trpili su sankcije, aprogon je bio vidqiv. U tom pro-gonu najvi{e su na udaru bilisve{tenici i wihove porodice,tako da su pojedinci pod velikimpritiskom napu{tali sa suzamasvoj pastirski poziv i sa tugom serastajali od svete mantije.
Mnogo je onih koji su se u bez-bo`nom sistemu, a zbog bezbo-`nih i li~nih ideja ogrije{ilio Crkvu, sve{tenike i vjeruju}inarod.
Danas sli~ni wima, nakon {tokroz dobar dio svog `ivota is-tro{i{e sve zemaqske gre{nesadr`aje, po~ini{e velike grije-he, a jedan dio wih na nepo{tenna~in steko{e bogastvo, kao po-kajnici primi{e vjeru pravo-
slavnu, krsti{e se, po~e{e spa-{evati SRPSKU CRKVU od, ka-ko ka`u, jeresi koja se uvla~i uCrkvu. Kakve jeresi?
Od jeresi: da se svakom ne mo`enazvati DOBAR DAN, ^ESTI-TATI PRAZNIK, ODR@ATISASTANAK U CIQU RJE[A-VAWA ZAJEDNI^KIH PRO-BLEMA, SAOSJE]AJU]I SASTRADAWIMA NARODA, MO-LE]I SE BOGU DA DARUJEMIR SVIM UZNEMIRENI-MA I UNESRE]ENIM I PO-MOGNE, SVIM QUDIMA.
To jedan dio du{ebri`nikaosu|uje, kao da se naru{ava ~i-stota pravoslavqa.
Ti, da ih nazovemo spasiociCrkve, osu|uju, prozivaju sve u
Crkvi od patrijarha, episkopa,sve{tenika. Ne samo to nego ione babe i dede koje su wihovio~evi do ju~e progonili zbog pra-voslavne vjere, sad ovi spasociu~e kako treba vjerovati i Boguse moliti. Sve to pod parolom dase mora dr`ati apostolska vjerapo predawima svetih otaca i ka-nonima Crkve. Navodno da NESMIJU DRUGIM POGLAVA-RIMA VJERSKIH INSTITU-CIJA NI PRAZNIK ^ESTI-TATI, a ako popiju ~aj ili kafuili pak odu na prazni~ni ru~aktad ih ka~e kanoni o kaznama sve-tog Vasilija Velikog. Ako se de-si da ode{ u wihov hram, treba dabude{ SVRGNUT ILI ODLU-^EN iz Pravoslavne Crkve.
Sami interpretiraju}i i tuma-~e}i kanone na svoj na~in ne uzi-maju}i u obzir nemire i prilikeu kojim su oni nastali (a pogoto-vo {to se ti kanoni uglavnom od-nose na one koji su ve} jednomzbog raznih okolnosti mijewalivjeru, ili wihova vjera bila po-quqana, pa su zbog siroma{tva ineima{tine bili u isku{ewu dapodlegnu pritisku) ti spasiociSrpske Pravoslavne Crkve kon-stantno prate aktivnosti pogla-vara Srpske Crkve: sa kim su sesusreli, razgovarali, kako bi nainternetu postavili sa ki{omosuda kako se velikodostojniciSrpske Crkve dru`e sa jeretici-ma.
Neprekidno se hrane osudama,licemjerjem, hu{kawem, zavo|e-wem, zloupotrebom {irokog go-stoprimstva SPC, da bi genet-ski, kao i wihovi predhodnici
31
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
/�����#�� ����� ������� '����
NASTAVILI RAT PROTIVSRPSKE CRKVE, alÄ ovog putaIZNUTRA.
Uvukli su se u Crkvu IZNU-TRA i tu rovare, razaraju Crkvu,jer oni TAKO SPA[AVAJUCRKVU.
Kako se \AVO raduje, kako li-kuje, kako sve ide u prilog wemu!Kako su slijepi ovi spasioci, jerposta{e Vuci u jagwe}im ko`a-ma. A |avo samo tap{e rukama iraduje se: “To je to. To ide meni uprilog. Koliko sam du{a ispredvrata spasewa ponovo vratio nastari gre{ni `ivot uz pomo}ovih spasioca”, poru~uje |avo.
A oni jadnici spasioci, umje-sto da se kaju za svoje grijehe, mi-sle}i da im je sve opro{teno, na-stavi{e da grije{e ratuju}i pro-tiv klira Crkve.
Gospod je, nakon duge pusto{i,omek{ao mnoga tvrda srca, sa mu-kom otvorio vrata Svoje Crkve, aovi ih zatvaraju, {ire}i glasineda je ovaj ili onaj vladika pa ~aki patrijarh ~estitao i prisu-stvovao proslavi nekog vjerskogpraznika druge vjere.
Pa dosta su se kajali pa se iumorili, sad malo ho}e da spa{a-vaju Crkvu.
A ne znaju da su oru|e u rukama|avola i da su mnogima kamen spo-ticawa, da sablazan dolazi krozwih, pa mnogi odstupi{e od Cr-kve. Isti ti spasioci se i daqevi|aju po kafanama, `urkama, ro-|endanima, malo se vi{e popijepa niko nikog ne poznaje - pa mo-raju, da se utje{e, ne mogu da gle-daju {ta se radi u Crkvi.
Nedavno su neki od wih oti-{li u Svetu Goru i dole su mora-
li da se tje{e fla{om, tako daim se uskratilo gostoprimstvo.
A za{to u svojim sagre{ewimane tuma~e kanone Svetog Vasili-ja Velikog, jer On ka`e da i kojipije, i sjedi u dru{tvu bezbo`nihi slavi paganske praznike, DASE ODLU^I?
Gdje je taj wihov preobra`aj,odricawe od gre{nih `eqa, na-vika i dijela?
Kako im pomo}i a ne odbaciti?To je bolest, opsjednutost, pre-lest LA@NE REVNOSTI. Tre-ba im pomo}i. Ali kako?
Oni su jednom prele{}eni, sa-da prele{}uju druge, ako im se nestane na put i ne vrate se na mje-sto koje im pripada - POKAJ-NI^KO, i mi u Crkvi bi}emo
krivi i ODGOVOR dati, za{tonismo za{titili vjernu pastvuod pomenutih.
Nikako VI[E kao ranije nedati im prostora. Wihovo mjestoje POKAJNI^KO. Jer imaju za{ta da se kaju i za svoje i za rodi-teqske grijehe do kraja `ivota.
Za ova Nova sagrje{ewa sablaznii CIJEPAWA @IVE CRKVE.
U svemu ovome najvi{e je dobio|avo jer je hiqadama du{a sabla-zniv{i se oti{lo od Crkve.
Pomolimo se Gospodu da spaseSrpski rod po rije~ima svetogSave, VOLIO BIH DA U PA-KLU GORIM SAMO SRBI DASE BOGU VRATE.
arhimandrit Jovan
Gardovi}
32
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
Himna qubavi
Prva poslanica sv. apostola Pavla Korin}anima, gl. 13
=� & � ��,� � ��������� � ���� � �������� � ����� ����� ��� �� �� ,��� ��� ����� ��� ����� ��� ,�����>� ; � � ���� ��� "����(��� � ,�� �� ���� � �� ,���� � � � ����
�� ����� �� � ���� "�����(���� � ����� ����� �(�� ���?� ; � � ��,��� �� ����� ����� � � � "����� ������ ���� �� � �#�#��
� ����� ����� �(�� �� � ������@� A���� ���� ��"�� ���������� ��� ���� � ,������ ���� � � ������
� ����� ��B� 0� ���(�� � "������� � ���#� ����� � ��,���#��� �� � ���� �
,���C� 0� ������ � �"������ � ������ � �����D� -�� ��� �� �������� ���� � ���� �� ��"��E� A���� � �� � "������� �� �� "����(��� ������ ��,�%� ��
,��� ���� ,��� �� "�������F� 9�� ��������� ,���� � ��������� "���� �����G=H� & ��� ���� ���(��� ��� �� "������ (�� �� ����������==� ��� ����) ������� �� ������ ������)� �� ������ ��( �)� �� ������
��,��( �)G � ��� �� "���� ����� ����%�� �� (�� �� ������ ��=>� 9�� �� ������ �� � ��������� � ,����� �� � ��� ���� ��%�� � ��%�G
�� ,�� ���������� � ��� �� "�,��� �� (�� ��) "�,���=?� & �� ����� ������ ���� ����� ��� �����G ��� �� ��) ������ ��
�����
33
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
KAKO ]E[ SAVLA\IVATI STRASTI
KOJE IZNENADA NAI\U
Ako nisi nau~io da se bo-ri{ protiv iznenadnihnapada strasti, na primer
- protiv srxbe zbog nanete tiuvrede, savetujem ti da postupi{ovako:
Postavi sebi pravilo da svakidan, jo{ dok sedi{ kod ku}e, raz-misli{ {ta ti se sve mo`e u tokudana prijatno i neprijatno dogo-diti i koje se sve strasti i raz-dra`ewa tim povodom mogu u te-bi pokrenuti, pa se unapred pri-premi kako da ih u klici ugu{i{i ne dozvoli{ da se pojave. Akotako bude{ ~inio, nikada te na-pad strasti ne}e iznenaditi, ne-go }e{ uvek biti spreman da mu seodupre{: ne}e te obuzeti gnev niophrvati pohota. ^ini takvu smo-tru osobito onda kada mora{ i}inekuda gde }e{ se sresti s osoba-ma koje te mogu privu}i ili raz-dra`iti. Ako se spremi{, lako}e{ izbe}i i jedno i drugo.
Talas strasti }e se, ~im se po-digne, razbiti o tebe kao o stenui ne}e te prevaliti kao mali ~un.O tome te, bar {to se gneva ti~e,uverava i sv. prorok David kadka`e: Prenuh se i ne zbunih se.Ali tim pripremawem nije sveu~iweno. Strast ipak mo`e izbi-ti, i to neo~ekivano. U tom slu-~aju postupaj ovako: ~im oseti{da se strast javqa pohitaj da je za-ustavi{ silnim naprezawem vo-qe. Si|i umom u srce i ne dopustida strast u|e u wega. Pazi da seono ne razdra`i i ne zanese. Aako strast uspe iznenada da pro-dre u srce, postaraj se u prvo vre-
me da se to bar spoqa ni re~ju, nipogledom, ni pokretom ne poka-`e.
Potom primoraj sebe da uzne-se{ um i srce Bogu, da se seti{bezgrani~ne Bo`je qubavi i We-gove pravde. Zatim se trudi daspre~i{ spoqa{we pojavqivawestrasti i da probudi{ vrlinu ko-ja joj je suprotna. To mo`da i ne-}e{ savr{eno obaviti kako na-merava{, ali ipak ne odstupaj.Neka ti borba izgleda i bezuspe-{na - malo kasnije kad strastoslabi stvar }e po}i naboqe imo}i }e{ sve dobro privestikraju. Glavno je ne dozvoqavatida se strast spoqa pojavi. To }e jezaustaviti. Zato, ~im se malopribere{, pohitaj srcu i posta-raj se da izbaci{ iz wega prqav-{tinu.
Najboqa i najsigurnija za{ti-ta od iznenadnog napada strastijeste odstrawewe uzroka koji dowe dovodi. A postoje samo dvauzroka: qubav i mr`wa. Ako jetvoje srce osvojila qubav premanekoj osobi ili nekoj stvari,prirodno je da kada vidi{ da ne-ko `alosti osobu koju voli{, iliti oduzima stvar koju voli{,onog ~asa uskipti{ i ustaje{protiv wega. Zato, ako `eli{ date prepadi ne iznenade, potrudise da savlada{ i da i{~upa{ izsrca tu nedozvoqenu qubav, i ko-liko si se ve}ma zaneo, utolikose vi{e staraj da postane{ rav-nodu{an prema woj, jer ukolikoje tvoja qubav ve}a, utoliko }e seburnije i iznenadnije strasti u
svim pomenutim slu~ajevima po-javqivati.
Isto tako, ako mrzi{ nekogaili ima{ odvratnost prema ne~e-mu, do}i }e{ tako|e u priliku daplane{, kada se s wim sretne{, aosobito ako ga ko jo{ i pohvali.Zato, ako ho}e{ da sa~uva{ du-{evni mir u takvim slu~ajevima,primoraj prvo sebe da ugu{i{ toru`no ose}awe.
U tom }e ti, bar {to se ti~equdi, pomo}i razmi{qawe da sui oni Bo`ja stvorewa, sazdanakao i ti po slici i prilici We-govoj, da su i oni iskupqeni dra-gocenom krvqu Gospoda IsusaHrista, da su i oni tvoja sabra}a,koju ne sme{ mrzeti ~ak ni mi-{qu, kao {to je napisano: Nemojmrziti na brata svojega u srcusvojem (3 Mojs. 19,17). Ako su za-slu`ili da ne bude{ prema wimadobro raspolo`en, a ti ipak jesi,posta}e{ sli~an Bogu Koji volisvako Svoje stvorewe i ne gnu{ase nikoga, kao {to veli premudriSolomon: Qubi{ sve {to postojii ni~eg se ne gnu{a{ od onoga{to si stvorio, niti mrzi{ ne-{to {to si ustrojio i Koji, negledaju}i na qudske grehe, zapo-vijeda Svome suncu, te obasjava izle i dobre, i daje da`d pravedni-ma i nepravednima (Mat. 5,45).
Sveti Nikodim
Agiorit
O DOGA\AJU SA MLADOM FRANCUSKIWOM
Doga|aj sa mladom Francu-skiwom je neverovatanali istinit. Francuski-
wa o kojoj je re~ i danas je `iva izdrava, poznata nam je, i sada jepravoslavna monahiwa.
Da bismo doga|aj verodostojnoopisali, obratili smo se dvemagospo|ama koje su se nalazile uStar~evoj keliji u to vreme, i za-molili ih da nam same ispri~aju{ta i kako se ta~no desilo.
Gospo|a Tasula E. nam je svojesvedo~ewe dostavila u pismenojformi. Ono glasi:
Jednog dana pozvala me je tele-fonom moja prijateqica JelenaD. da opet zajedno posetimo Star-ca. Oti{le smo. Kod Starca jebilo mnogo naroda kao i obi~no.Ona je u{la k Starcu i rekla mu:
- Napoqu, Star~e, ~eka jednaFrancuskiwica koju je dovela ne-ka meni nepoznata gospo|a. Onebi htele da Vam celivaju ruku.
Starac odgovori:- Uvedi ih.One u|o{e, a moja prijateqica
je ve} stajala onde. Starac upita:- Zna li koja od vas francuski
da bismo mogli da razgovaramo?Moja prijateqica odgovori:- Da, Star~e, napoqu je Tasula.Odmah me pozva{e. Ja u|oh, a
Starac mi re~e:- Pitaj je ~ime se bavi i da li je
udata. Ja upitah, a Francuskiwami odgovori:
- Nisam udata. Po zanimawusam profesor, filolog.
I po~e da pla~e.- Pitaj je - nastavi Starac - da
li veruje u Boga.Ona, zagrcnuv{i se od pla~a,
odgovori:- Ne, ja sam nihilistkiwa. Za
mene - sve je ni{ta.Sa tim re~ima na ustima, pla-
~u}i, ona se sagnula pred Star-cem, ka wegovim kolenima. Tadami Starac re~e:
- Idi ti sada!
Ja i gospo|a koja je Francuski-wu dovela iza|osmo, ali mojaprijateqica Jelena ostade i da-qe unutra. Ona pri~a kako je Sta-rac svojim rukama dohvatio glavumlade Francuskiwe, dr`ao je ta-ko nakratko, pa je upitao:
- Stanuje{ li sa majkom?Ona je ne{to odgovorila. Sta-
rac je nastavio:- Mo`da stanuje{ sa nekim dru-
gim? Ona je na to i daqe plakala.Starac joj re~e:
- Ti ima{ plemenitu du{u.Zatim je nastavio da govori,
ali moja prijateqica vi{e nijemogla da razabere re~i. Videla jesamo da joj Starac ne{to govori,i da ga ona potpuno razume. Tadase Starac okrenuo u pravcu mojeprijateqice i rekao:
- Iza|i i ti.Moja prijateqica se naivno
obrati Starcu pitawem:- Da li da opet uvedem gospo|u
koja zna francuski?Starac odgovori glasno:- Rekoh ti da iza|e{.Ostado{e nasamo Starac i
mlada Francuskiwa, i to dostadugo vremena. Kada je Francuski-wa iza{la, sva je blistala od ra-dosti i odu{evqewa. Okrenuv{ise ka meni, upitala je:
- Ko ti je rekao da Starac nezna francuski?
- Istina je - odgovorih ja u ne-doumici - on ne zna francuski!!!
Ona, me|utim, veoma uzbu|enaodgovori:
- To nije mogu}e. Ja }u uskoroponovo do}i!!!
Gospo|a Jelena D. nam je usme-no iznela svoje svedo~ewe oistom doga|aju. Mi ga ovde preno-simo na osnovu zvu~nog zapisa na-{eg razgovora sa wom.
- Gospo|o Jelena, ~ega se se}ateu vezi sa onom mladom Francu-skiwom?
- A, u vezi sa wom... Ali, zarvam nije Tasula ve} ne{to zapi-sala o tome slu~aju?
- Jeste, napisala je rukom, alinije to potpuno svedo~ewe. Kadapi{e{ rukom, ne mo`e{ kazatimnogo...
- Evo, onda da vam ja ispri~amono ~ega se se}am:
U{la sam i rekla Starcu:“Star~e, napoqu se nalazi jednaveoma mlada devojka; ka`u da jeFrancuskiwa. Dovela ju je jednagospo|a da Vam celiva ruku”. “Pazar je jo{ dr`i{ napoqu? Recijoj neka u|e”, odgovori Starac.“Star~e, kako }ete razgovara-ti?” “Samo ti woj reci da u|e.”
Iza|em i ka`em: “Gde je onaFrancuskiwica?” Ona pri|e upratwi jedne gospo|e u crnini.Bila je to vitka, mlada devojkaveoma krhke i ne`ne pojave. Nijejoj moglo biti vi{e od dvadesetpet godina, a mo`da je bila i mla-|a. Ja, kao prava pametwakovica,odmah rekoh: “Tasula, u|i i ti dabude{ prevodilac Starcu...”
- Da li je Tasula znala francu-ski?
- Tasula? Svakako!U|e, dakle, i Tasula. Starac se
obrati Tasuli: “Reci Francuski-wi da mi ka`e kako joj je ime...”Devojka re~e svoje ime, a Tasulaprevede.
“Za{to je do{la ovamo?”“Radi turizma.”“^ime se bavi?”“Profesorka je”, prevede opet
Tasula.Devojka je slu{ala svoju prevo-
diteqku.“Ima li roditeqe?”“Re~e da ima majku.”“Da li stanuje sa majkom?”Ona je oklevala sa odgovorom...
Ne se}am se da li je rekla da iline, nisam to dobro razumela jer jedevojka odgovorila na francu-skom. Tada }e Starac re}i Tasu-li: “Ajde, idi sada...”
Ja ga upitah: “Star~e, kako }e-te razgovarati sa devojkom? Evo,ovde je Tasula...”
34
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
Starac joj ponovo re~e: “Idisada”.
Meni nije rekao da iza|em, teja ostadoh...
Devojka je ~ekala, a Starac seobrati Tasuli pre nego {to jeoti{la: “Reci joj da mi celivaruku”. Devojka se sagnu i celivaStar~evu ruku. U stvari, mi smoje nekako privolele da mu celivaruku... Ali, Starac je hteo da onabude blizu wega da bi polo`ioobe svoje ruke na wenu glavu... De-vojka je bila ganuta, a Starac jepo~eo da joj govori: “Do{la siovamo sa svojom majkom...”
- Da li je Starac govorio nagr~kom?
- Naravno, na gr~kom.- Stvarno?- Stvarno.Francuskiwa je jo{ ranije uz
pomo} Tasule, kao prevodioca,bila izjavila da je ateistkiwa.Starac joj je, me|utim, govorio:“Eto, ti misli{ da si ateistki-wa, ali tvoja du{a je veoma ple-menita, veoma dobra. ^emu u~i{decu?”
Francuskiwa ne{to odgovori.- [ta je odgovorila?- Ne znam.- Je li govorila na francu-
skom?- Svakako, na francuskom...- A Starac je govorio na
gr~kom?- Pa naravno, na gr~kom. No,
ona je govorila na svom jeziku, nafrancuskom.
- A Tasula, znalac francuskog,ve} je bila iza{la, i vi ste bilisami tu, vas troje?
- Ja sam bila tu, ali nisam razu-mevala ni{ta od ovoga {to je go-vorila Francuskiwa. Starac jojje govorio: “Ne treba da govori{takve stvari deci...” (Tako sam izStar~evih re~i zakqu~ivala{ta mu je Francuskiwa odgovara-la...) “Siroto dete”, govorio jojje daqe Starac, “ne treba da `i-vi{ odvojeno od svoje majke. Jesili udata?” Ne znam {ta je ona od-govorila. Starac je nastavio:“Bog je tu, Bog }e pomo}i, Bog }e
te prosvetiti...” Ne se}am se dali joj je jo{ ne{to govorio. Po-tom se okrenuo ka meni i rekao:“Iza|i i ti...”
Devojka je ostala kle~e}i predwegovim nogama. Starac je dr`aoruke na wenoj glavi...
- Da li ju je dr`ao za glavu sadesne i sa leve strane kao {tomnogo puta ~ini?
- Jeste, ba{ tako kao {to i na-ma ~esto dr`i glavu, pa nekog la-ko i ne`no udari, a nekog samodr`i za glavu. U izvesnom tre-nutku spustio je svoje ruke i po-novo po~eo da na gr~kom govori,obra}aju}i se Francuskiwi.“Star~e, {ta ona tu razume?”, re-kla sam mu ja... “Ajde, ti iza|i”,re~e mi on.
Ja sam iza{la. Uskoro je iza-{la i Francuskiwa. Bila je veo-ma, veoma odu{evqena. “[ta je tobilo...!”, govorila je. “Nisam zna-la da postoji takav ~ovek. On mije rekao sve o mom `ivotu... Svemi je rekao...”
U tom trenutku ni Tasula ni janismo bile svesne onoga {to sedesilo. Ja sam u sebi govorila:“[ta je to "sve mi je rekao"? Sta-rac ti je govorio na gr~kom. Jasam ~ula gr~ki”.
- Zaista?- Kada je Francuskiwa oti{la,
oti{la je vi{e nego odu{evqenazbog ~itavog ovog doga|aja. Nijese ona odu{evila ~iwenicom dana svom jeziku razume Starca - ve-rovala je, uostalom, da on znafrancuski po{to je sve wegovere~i razumevala - nego ju je po-treslo to {to joj je on otkriostvari iz wenog `ivota. [ta jojje kasnije rekao Starac ja nisamni ~ula...
Uto me Starac pozva. Ja u|em.“Jesi li shvatila?”, upita me.“Star~e, {ta je to bilo? Kako toda ste vi govorili gr~ki, a ona jerazumevala da joj govorite nafrancuskom, a i dok je ona govo-rila na francuskom, vi ste je raz-umevali kao da govori nagr~kom?”... “Shvatila si? Ajde,idi sada... idi sada.”
Kasnije, naravno, ja sam o ovo-me pri~ala, ~esto pri~ala... Sme-jali su mi se, podsmevali se, alimnogi su me slu{ali sa rado{}u.Jednoga dana sam Starac je o ovomdoga|aju ispri~ao igumaniji ma-nastira Svetog Jovana Makrino-sa. Jo{ joj je dao broj mog telefo-na da me ona pozove da joj i ja is-pri~am sve {to sam ~ula i vide-la. Igumanija je sa izrazitim di-vqewem saslu{ala moja kaziva-wa.
[ta sam ja posle svega toga ose-}ala, mo`ete samo da zamislite!Kako sam i mogla da se ose}am!“Da”, govorila sam igumaniji.“Starac joj se obra}ao nagr~kom...; rekao joj je to i to...; go-vorio joj je na gr~kom, a devojka gaje razumevala... Odgovarala mu jena francuskom, ali ja ne znam{ta mu je odgovarala zato {to nerazumem francuski. Poznato mije samo ono {to sam ve} znala izprethodnog razgovora - jer pretoga ve} je bilo re~i o tome da jeprofesorka, da je do{la radi tu-rizma, da je ateistkiwa... Sve toje rekla gospo|a koja ju je dopra-tila, a ja sam to odmah prenelaStarcu... To sam, dakle, znala, aliStarac je i daqe razgovarao swom. Ja sam slu{ala wegova pita-wa i odgovore, a ovi su bili pot-puno druga~iji od onoga {to bihja o~ekivala da ~ujem na osnovusvega {to sam prethodno znala.Starac joj je, dakle, postavqaopitawa, raspitivao se o wenom`ivotu: da li `ivi sama, da li jeudata... Ne znam {ta mu je devojkaodgovarala. Ali, ona sama je zna-la o ~emu su razgovarali i {ta jojje Starac ta~no rekao, pa je bilavan sebe od ushi}ewa.”
“Shvatila si, dakle? E, ondaslobodno govori i drugima o tomdoga|aju”, rekao mi je Starac.Eto, toliko o mladoj Francuski-wi.
Starac Porfirije
Kavsokalivit
35
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
O MU^ENICIMA (ZA VERU)
A � �� )��(���� ,��� ������������� ���� � �����+�#��� ���� �� ��,��#�$
� � 4 �,�5 ���� ��� #������������ � ���� �� ������ �� �"��������� �� ����� ��(�� � ��(�� ,���4��� ?!=F5 "�(� ��� �� �(�� ,�)��� � �� "���� ���� �� � �� ��� $(� � ����#� 4��� �5� � ��� � ���� ,����� ��( ���#�� ���� ������������ 9��� � � �� � � ���� ���� 6�"��� +���� � �� ���� ����$� � ���� 6�"����� � ��(����4I C!?B5� �������(�� ��)� -�����"�� � ��� �� �� � ���� "����������� ���� 9����� � ��� ��������� �� "���� �"��"�� ������% � ��������� �������)�������� � ,�����%� ��� J������� �� ���� ���� � ������������ J������ ����� 8��� ���� �� ���$�� "�� � ��(�� �"� �"�� ��#��������� ��(�� ������ � ������� &��� ��� ��� �(��� � � "��� ���� ���� )��� ����� ,� ����G � �� � ��� � �,��� �� � � �� ��#������ ��������� )��� ����� ����G� � )���� "�������� �� ��������� ���) ������� ,������� ���#� �� ����� "������ ������� 9��� � � �� ���$(� ��� ��� � ��#� �� �,�$��� ���� ��� ����� ��������4.� =F!>=5� ����� � �� ��(� ��� ���4���5 ,� ����� � 4������� �5G�� �� � "� �,��� ������ +���� �$"����J����� �� � 4.� D!>=5 "��$������ �� ��� � 6� �"�������"��� %������� � ������ ;,��� �$��� 4��" F!=B5� � ����� �� 6�"�� ��$� �� ��! /*�� ��� "��,� .��"��� ������ "��,��� � 9� ����"��� *%�� ����� � ������1 4.�=H!?>5� ; � � � ��� �� (�� �� ���$�� "��� *%�� ��� ���������������� � �� ��) "�������� � ,����$����� ��� � � �� �� � ������ ������� �������� �� ��������
0����� �� � �����(��� � �$���� � ���� �� 4�����(���5 "����$���� �� ,����������� 4�����%�$��5 ��)���� "������� -�� 6�"�� ������� �� ���� ��������! /���������������� *%� ������� "������K����� ��� ��� �� "��"��� �� ��"����� ����� ��� ������) � ����$�� �� �� ������ �#���) � �"�������� ����% ����) � "������ ��� ������) � ������ ��� � ����%� ����)� ������ ��� 2��� �� �� ����������"������%� ��������! 6�"���� ����� ������ ������ � �)������;�� #��� � �"������ ��� �� �������� ���%� � "������� ;����� � ������� ��� �� �� ����������� ��� � ����%�� � ��������� ; ������������ K�� �� �� ����!8���� ��� �#��� �� ������ ���$��� �� ��� ���� ������ ������ ��$� ������1 4.� >B!?@@H5� /; ��� ������� � #���� ����14.� >B!@C5�&��� � � � �� ��� � ����� �� ��
���� 4)��(���5� ����� �� 8����,��� (�� �� "����� ,���� � ������ � ��� �� "�� ������% ��� �����%�� ������� � �� ����� �� � �������� �"��#�� � �� � � �� �� ����� "���,���� �� ����� � �$���,� � �� � �� "����� �� �� )��$(��� ���� � ������� ,��� �� ��)����G ������ ���� � �� �� ��)� 0��$"���� �� ��� � ����� ���� ����$���� �� ��,��#� � � ,����� ���"������ � ��� ��� � � ��� ��� � �,$������ � �� �� ����(�� �� "�$��#��� � ��������� ��(� �������, �� � ��,��#� �� & � �� � �� "�$������� �)� ,���� � � "���� �� �$�� �� ���#� ��� ��� �� "���� ,����$���� ����� � �"��(���% 4"����$#��� 5 ������� 6�"��� ;������� 4= ���� B!=5� ; �� �� ,�������� ���� "��� "������ ����%��� ����3�� � &�� ���� � &� 4��"B!C5� ��� �� ����� ������ ������$�� � (�� �� � ��������� �� "�$
������� ,� ��� -"���� � �(��4��" B!@=5� <������ � ,��� �� ��)�������� ��� ���� ���� ���#�� ���� �� 4I C!>?5�*� ��� � �,��� ,��� ���� � �$
�� ��#� �, ����� � ���� 4.� =H!>?5,��� ,�"����� 6�"����� "�������)� ������� � � ���� � "������ �) �� ������� � 4����� �5� ������$�� � (�� �� "����� ,�����������)���� "�������� ,����� �� ��� ���#�� �� 6�"���� * �� ��$ ��! /+��#�� �� ��� �� �������� "����� ��� � �#� "����� �� ��$ ��� � ����� ���� ��#��� ��� ����G������� � � ������� �� ��� �� ���� ���(� "���� � ������� ��� � �� �"������� � "���� � "�� ��1 4.�B!===>5� ; �"��! /& � � ��� "����$��� � �� �� "������1 49 =B!>H5� ;�� �! /& � �� "������ � ���� ���$��� ��#��� � ����� 4.� =H!>?5� ��� ��$�� � ���� ���� ����� #���� 49=C!??5� 9��� "������ �� � ,����%�� �"��� ����(�� � %����� �,�������� ��� ����� ,� ��������������� ��� "����"� �� ����� ��� �� � "�$�� 4.� =H!=D=E� >>5� 9��� ��� ��� ����� "���� ,��� ����� "�������� ������� � ����� � ��#��� � �� ,�������� +�#�� 4= 2�� C!==5�& � � � � ���� � ����� �� ��
� �� ��� ���,��� � ���� ��� #����49 =>!>B5 ��(� ��� 6�"���� � ������� ��%� ��(������� 4�� B!>?5� �� ���� ����� ����� �� "�� ��� � #���$��G � #��� �� ���� "������ ����� �"������ +�#��� ��� � � �������� � ������� ��� � "�� ������������� �� #���� ����� K����� ���$�������)� ���� ���� "��"��� ������� � ������� ������� 4.�>B!?@� @=5G � �� ���,��� � ��� �� ���� ��� �� +��� �� ��� � � ����$�� �"��� ��%� J������� *���� ��6�"�� ��� � �� ��! /�� � ���� ���� "��� ����� � "����� � ���$� ����� ������ � � �� ���� � "���$
36
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
���� � "��� *%�� ����� � ����$��1 4.� =H!??5� ; �"�� ������ ���������%���� � ��� ����� ��� �!/�� ���� �%� ��� ��� � ��(� �� ������ ��� ������� � � ���� ����� ��� � ��(� �� ��� ��� ��� ��$����� � ��� � �,�� �� ��� � �"��� ,� ���� ��� ��� ������G ����� #���� ��� �,������ ��� � � �,$���� #���� ��� ��� ����� ��� ����1 4.� =H!?D?F5� �� �� �� ���� ��$�� � � � �� ��� ,������� � ��(������ ����� ;�� � �� �� �� �" ��$�� ���� ,� ��(� ����L 4.� =C!>C5� ;�� �! /0� ����� � ��) ��� ������������ � ��(� � ���� �����G ��(� ������ ���� ��� ��#� � ��(� � ����"������� � "� ��1 4.� =H!>E5�*�� ��� �,����� � � ��(���
"������ ��� ����� � "�# ��� �$ � ���� ��� "��� � ����� ��(�� ���� "����#��� 4�"��(�5 � �,��(���(�� �� �� "������G � � � � � "�$��"� �� �� ,��� �� ��( ��� ����$(� � ���� "���� &��� �� ����� ,������ � 6�"��� �(�� ;�� ���$��� � ,�(�� � �"���� ����� J���$��� ������ * � ���� �� ��������� �(�� ����� ��������� "��������� ������ ��� � � ������ � �� �"$����� #����� �, ���� "���� *%� ��, ���� � �� � "���� ����������� � ��� "������� � ����%�� "�$����� ������� ��� �� �� "�� ���� ���� 4���5� �� �� "��������� �"��� 9����� � 9���� 4������$(%�5� & � �� �� ��� * ���� �� ��$�� ���� � 4I =@!??5� ��� � �"��$(�� ����� ��� �,����� ���� ,�$(�� �� ��� � �"��(��� J������������ � � ���� ��� � ����J�$�� ���� �(�� #������ ��� �� *���� 4���5 �� �,��#���� * �� ������ � �� ���� � ���)� ��� * ������� "������ ,� ���� �� �� ������� "������ ,� J������ �����$���G * ��� ��� �� � ��� � ���� "���� ����� �� (�� �#� ��$��! /& � � "������� (�� ��( ������� ��� (�� �� "������ �, ������� ��M��� � � �� �� ������ �����
,����� � �� ���������� 4"����� ��5"������� �����1 49�� ?B!DE5� *��� $��� �� �� ��� � ������ �� � "���$��%�� � "������ �� � �"����� � ��%��� ��������� � ���� (�� ����� ,�#���� 4.� =@!>C5� � � � �� ����,�$�� "���#��� 9�� ����� �� � ����$�� �� � "����� � � �(��� 4.�>C!@=5� & � � �� � �����(��� "�$,���� �"������� �����%�� ;����� � �� ,��� ���� �#���� �������� ��� ������ � ��������� & ��� "������ � ������ ����#���� ������ ���(�� �� 4> 2�� @!=HG =9 >!=B5� ��� "�)���� �� ��� 4<��>!>F5� ��� ���� � ��� �� �������%�� �� 9����%�! �� � ���� ������ 6�$"������ ��� � ������ � J��� �,���)� �� "�����(��� � � �����)�"������ �! /9�� ��(� ,����� ���� �� � �� ���� +�#���1 49=>!@>@?5� & �� ��� �"������� ��$��� �"������� 4= 2�� C!=>5� � "�$����� ��� ��� ���� ��� � ������$���� ���"������� 4��3���� �$�� �(���5 � �� ��� � "��������4 ���)����� ����(��5 �� � �� "�$�������& � � ����"��� �� �"�������
4����5 ,��� ������ � ���� ��� �"���#��� ,��� ����� ��� ���� ����)� �� "�������� �,�� �� ���� ��� ��"��� �� ���� ����� ������� ����� (�� ��(� �������� ,������� � ������� � "����"����������� � �,�� 9�� �� �(�� ��$��%���� "������� ����� �� �� ������ ��� �� � �� �"������� ��� ���� ��� �� �� 8���� � ������ ��� ����� � ��,�"����� ��� 6�"��������! /.����� � �� � "����� �� �(���� ��) �� ���� � ���� �� ��$��1 4I >>!@HG .� >C!@=5� & � �� "�$��������� � ���(��(����� ���� �$ ���� �� & � � � � ���� � �������� ��� �� ;� 4= 2�� =!=5� -�+�$#���� � � ������� "������������� ��� ������ � �� ���� ���$�� � "��� � ��( �� ����(��� �������� ���� � ��� ������ ��� �$ �� ��,������� "������ �"��
4��� ���5� ��� �������� ��� ��$���� ��� �������� ��� ������ ��$��(��� ��� �%����� � �� ���,�"������� � �"����� #����� ������ � ���� ,���#��� ���(�� ,�$�� � ������ �� �� �� �� "���������� ������ 9�( ����� ���� "�����$�� ����� �,�� ����� �� � ���� ��$ ������ ��� �� ���� "��� �( ���� ,�$�� 4.� E!=>G >>!=?5�*�� ��� �� ������� �����$
(���� �������� � � 6�"����� ����$�� 4N���" ?!=G @!@5� ��� �� �� �� �$"�%�� ���% � �"�������� 4�����5�� ���(�� �, #������ & � � � ���� �����(��� 4 ���)����5� � � � ��,#� ��� #������� ��� "�������� ,������ ���� ,� ���� ��( ,������$�� ��(����� "�(�� � ����� "��$�� ��� � 6�"����� �� ����� ����� �������� 4� ������(����5�0� � �� �� ��� �� �� ������ (�� ������� � :���� �� ��� �� 6�"��;� ��� ����� ���� �� ��" ����� "���� )� ��� � ������� " ������,��( �� ����%� 4.� >C!CD5� ����(������ "�� ��� �� � ���� "�� ���%�� 4����5 � #�� 4.� >C!CD5� �"�$�� �� �� "� ���� 49 =F!>E5� �� ���� +��� � *%�! /: �� � ����� �� "����$��� ��) ���1 4I >?!@C5� 2� ���� ��� ��� ���#� �� ����J���� ���� � �$ � ������ �� � ���� �� *� � � ������� � J����� ��" ���� ,������� � �� �� ��� ��� � � ������ �$(�� ��� ������� �� � ��� �������4�� ?5� ��� � � � � � ������ "��$���� "���� ��+���� � � ������ � �������� � ������� +��� 49 =D!?5 �*%� ��, ;�� ����� ���� �� &�$)������� 49��� @!=@5 ���� � �" �����(� � �,��� � "����#� � 4��"D!?BG 9��� ==!C5� J��� ���� � �� ����� ���� &���
$� �#���(0� &������
�������� ;,���� ,�%� ��� ��������+������� 1223�
37
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
BO@I]
Davno, jako davno bje{e ta vitlejemska no}, no}koja je donijela cijelom svijetu i ~ovje~anstvu radost,nadu u spas i svjetliju budu}nost. Rekoh, davno, a ipak,hiqade godina nakon tog velikog doga|aja, qudi ga serado sje}aju, po{tuju i proslavqaju, i do`ivqavajukao najradosniji hri{}anski praznik, najveseliji dan.Dan kada Jagwe Bo`ije do|e na ovaj svijet da obradujequde i uzme na sebe grijeh cijelog svijeta. Dan kada seGospod na{, Isus Hristos, rodio u {tali, me|u `ivo-tiwama, “jer ne bje{e mjesta u gostionici”. Svojimro|ewem obradovao je an|ele na nebu, pastire, donionadu svim qudima otvorenog srca...
I danas je tako, svako qudsko bi}e, otvorenog umai srca, prima Hristovo ro|ewe, svaki put iznova, kaonajve}u blagodat od Boga. Radujmo se, jer On je do{aoda nas spase, da nam otkrije jedan boqi svijet, ispra-van put koji prati Bo`iju rije~...
Jo{ kao mali dje~ak, nisam razumjevao mnoge stva-ri, ali, znam da sam ivijek, s velikom rado{}u i ne-strpqewem i{~ekivao Bo`i}. Ti obi~aji su, zaista,veliko bogatstvo na{eg naroda. Bo`i}na radost po-~iwe ve} od Badweg dana i nezaboravne Badwe ve~eri,koju svake godine proslavqamo sve~ano, u svetom hra-mu, sa svojim roditeqima i brojnim sugra|anima kojisu okupqeni tu, svi vo|eni istom rado{}u i istom na-dom... Nalagawem badwaka, prizor koji uvijek du{uispuwava toplinom i nekim divnim, ali neobja{wi-vim osje}ajem u grudima... Vatra koju pripreme na{isve{tenici samo upotpuwuje do`ivqaj. Zatim, po po-vratku ku}i, uno{ewe slame badwaka, obi~aj poznat una{em narodu kao “pijukawe”, jo{ jedan nezaboravando`ivqaj iz djetiwstva. Sve to proti~e u toploj at-mosferi, svi uku}ani su veseli, raspolo`eni, na sva-kom licu blista osmjeh sre}e, sve nas ujediwuje Bo-`i}na radost.
Na Bo`i}, prije zore, ustaje majka i mjesi ~esni-cu, u koju stavqa nov~i} i male predmete od drvetakoje tata pravi, dok mi sa nestprqewem o~ekujemo davidimo {ta }e biti u na{em komadu poga~e. Ustajemosvi, spremamo se i odlazimo u crkvu, na jutrewe, dasvi zajedno do~ekamo dolazak na{eg Gospoda IsusaHrista.
Tokom slu`be pro`ima nas neopisiva blagost, za-boravqaju se svi ovozemaqski problemi, i sve o~iuprte su u nebo, ne vide, ali osje}aju dolazak Hristov,Koji ulazi u na{a srca i potpuno ispuwava na{u du-{u Bo`ijom blagoda}u i mirom. Tada svi osje}amo daje Gospod tu, spreman da se nastani u nama, da nam po-mogne, samo Ga treba prihvatiti u sebe otvorenim sr-cem, punim vjere...
Radosni pozdrav: “Hristos se rodi!”, lebdi nausnama svakg ~ovjeka i prati nas tokom cijelog, a inarednih dana, gdje god da se na|emo, svuda ~ujemo tevelike rije~i, pra}ene izrazom lica i toplim osmje-hom. I to je jedan od razloga {to se Bo`i} smatranajradosnijim hri{}anskim praznikom, jer tada qudishvate da, uprkos na{im razlikama, problemima i ne-slagawima, ipak postoji ne{to {to mo`e da nas uje-dini u radosti, u nadi, a to je Gospod na{, Isus Hri-stos...
4���#� ,��#� 5�%6 7)�����'8
�����
+�"�� ��� ��������������� ����� ��������
) ���� �� �����'��� ���� ���9���� ��� �� � ������������ ���9��
-��� ��� ��������������� ����(7 �� +�"����*����� �� ����:8
;��� �� ���#����� ���� <���� ������� ������ ���������(7=����� �����'������ ����'������ ��� ������������� ��� �'�� ���� ������������� �����'��
&���� ��� ����+�"�� �����)����� �� "���� ������� ����
)��� �������� �� ������ ��� #����� ������� ����
!� ����� ����������� ����'�'����� ����������"� #���
�� ��� ��� ������������� �������� �� � #� ��������� �������� �������
>����'� ����� ������ �� �����7$ �� ������� �� ���� �����8
38
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
:������!Proto|akon Zlatko Bogdanovi}
.��� �� �������"� �� ��"����� ���� ��������������'� ��"�(7)����� �������� ����� ��� ���� ������+%-$? )@,;$@$:8
Sowa [ibalija,
Ilijana Ba{ovi} i
Danica Brkqa
OJ BO@I]U
%� +�"���� +�"���� ������� ���� ���*����� �� ����� ����� �������� ����� ��'� ��������� ������ ��'� *����� ������ ���� ���������� $��� ����� ������� ������ ���� ����:
)�#� 6�������%6 7)�����'8
�����
!� +�"�� �� ���������� +��� ������� ����������� �� ����� �� � ����� +�"���
+�"�� �� ��� ���"������ � ��� ��� ��"�+�"�� ��� ��"�������� �� �� ������� ��"��
+�"�� �� ������� ��� ���� ����'�������� �������� ��'� ��� �����
=�����' ���'� A�
�����
+�"�� ��� +�"�� ���)������� ������+��#��� ������ �� � ������� � ��'����, ������� �� ��'����
*������ ���#�� ��'��� ������+��#�'� ��'������+�"�� ��� +�"�� ���)������� ��������
������ @������ B�
�����
+�"��� +�"������� ����
4���� *������������
C���� ��� ������������� *���� �� ���������
+�"��� +�"�� *����� �������� ��� ���� ���
+�"�� ���� ����� ������ �� ���� ��������
+�"�� ����� ���� �� ����� *�������:
���� @����� �D������ $�������%6 7)�����'8
�����
+��#�� ���� '�� �����+�"�� ����� �� ����
;����� �� ��� � �������)�����'��� �� ���'����
+��#� ��� �� ���� ������ ���� '���� #��� ������
)�� ������ +��#� ���)����� +�"�� ���� ����
)�#� ������� B�
�����
+�"�� ��� +�"�� ������� �� ��� ���������+�"�� ��� +�"�� ������� �� ��� ���������
+�"��� ����� �� ������� ������ ��� � ��� ���� ���+�"��� ����� ������� �� ������� ����� ���������
+�"�� ��� +�"�� ���� � ����� ��������+�"�� ������ �� ����� �� � ������������� ������� �������������
+�"��� +�"�� ������ �������� *���� ��������+�"��� +�"�� ������ ���� �� ����� �������
���� @����� B�%6 7)�����'8
39
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
�����
0�� �� ���� ���� �����+�"�� ����� ���� �����)���� ����� ���� ������� ���#� +��� *�����
�����'� ����'� ������ '������ ����� ������+�"���� ��� ���� ��������� � ���� ������ ��������
���� ������ +��� ������� ��� ��� ���� �����0� �� +�"��� ���� ���� $& +%-$.$*&$)�%) )D &%0$:
4������� =����� 5�%6 7)�����'8
�����
+�"��� +�"�� ���� ������� ���'� �������:)�� ������� *������ ���#����� �����#�:
� ������� ���� ������� �� ��� �� ��������%��� ��������� � ��� ��� ������� �� �� +��� ��:
)��� ;����� �� �;������� ;������
%6 7)�����'8
�����
+�"��� +�"�� ����� �������� *���� ��������
/����� ��������� � ������� ����"��������� ������ ����� �� �����
+�"��� +�"�� ����� �������� *���� ��������
+�"���� �������� �� ���#������'��������� *���� � ��������������� �����
+�"��� +�"�� ����� �������� *���� �������:
@��� =������� B�%6 7)�����'8
DECA I DUHOVNI
@IVOT
- Star~e, jedna majka daje svom
detetu svetu vodicu i ono je
pquje. [ta da radi?
- Mora da se moli za svoje dete.Mo`da na~in na koji mu daje sve-tu vodicu izaziva kod deteta ta-kvu reakciju. Kako bi deca bilana putu Bo`ijem i roditeqi mo-raju duhovno ispravno da `ive.Neki roditeqi, koji `ive u veri,trude se da pomognu svojoj deci dapostanu dobra deca, ne zato {toih brine spasewe wihove du{e ine zato {to ih brine spasewesopstvene du{e, nego zato {tojednostavno `ele da imaju dobrudecu. Mnogo ih vi{e, zna~i, za-briwava {ta }e re}i svet o wiho-voj deci, nego to da }e mo`da oti-}i u pakao. Kako onda Bog da impomogne? Nije ciq da na silu te-raju decu da idu u crkvu, nego jeciq da deca zavole crkvu. Da ne~ine dobro preko voqe, ve} da toose}aju kao potrebu. Roditeqski`ivot pun svetosti daje obave-{tewa de~ijim du{ama, pa seprirodno povinuju. Tako rastu ublago~estivosti i dvostrukomzdravqu, bez du{evnih povreda.Ako roditeqi primoravaju deteiz straha Bo`ijeg, onda Bog po-ma`e, a i dete dobija pomo}. Ali,ako to ~ine iz egoizma, onda Bogne poma`e. ^esto se deca mu~ezbog roditeqske gordosti.
40
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
���'� =�����' B�� %�6� )�����'
&�� &���� 4������� 5�%�6� )�����'
- Star~e, neke majke nas pitaju koju molitvu da
izgovaraju deca od tri-~etiri godine?
- Recite im: “Ti si mu majka. Sama proceni koli-ko tvoje dete mo`e da podnese.” Neka od toga ne pra-ve nikakvo pravilo.
- Roditeqi ~esto dovode ovamo decu na bdewe.
Da li je to, star~e, zamorno za malu decu?
- Neka ih za vreme jutrewa ostave malo da se od-more, a za vreme bo`anstvene Liturgije neka ih do-vedu u hram.
Trebalo bi da majke svoju decu bez prisile od ma-lena u~e da se mole. Po selima u Kapadokiji sta-novnici su izra`eno `iveli po podvi`ni~kompredawu. Odlazili su sa decom u isposnice i tamosu pravili metanije i molili se sa suzama, pa su ta-ko i decu u~ili da se mole. Kada bi Turci no}u do-lazili da ih pqa~kaju, prolazili bi pored crkvicai odande ~uli pla~, pa bi se ~udili. “Dobro, {ta seovde zbiva?” govorili bi, “ovi se dawu smeju, a no}upla~u?” Nisu mogli da shvate u ~emu je stvar.
Zahvaquju}i molitvama sasvim male dece, mogu dase dogode velika ~uda. [to god i{tu od Boga, On imto dariva, jer su sasvim bezazlena i Bog ~uje wihovu~istu molitvu. Se}am se, kada su na{i roditeqi jed-nom oti{li na wivu, ostavili su me samog kod ku}esa jo{ dva mla|a brata. Iznenada se nebo zacrne ipo~e da pqu{ti ki{a kao iz kabla. “[ta }e biti sa-da sa na{im roditeqima?” rekosmo. “Kako }e da sevrate ku}i?” Dvojica mla|ih po~e{e da pla~u. “Do-|ite”, rekoh im, “da molimo Hrista da zaustavi ki-{u.” Sva trojica smo klekli pred ikone i pomolilise. Posle nekoliko minuta ki{a je prestala.
Roditeqi sa rasu|ivawem treba da pomognu decida od najranijeg detiwstva pri|u Hristu i da od ma-lena `ive u duhovnim sladostima. Kada po|u u {ko-lu treba polako da ih nau~e da ~itaju poneku duhov-nu kwigu i da im pomognu da `ive duhovno. Onda }ebiti an|eli i kroz molitvu }e imati veliku sme-lost pred Bogom. Takva deca su u duhovnom smisluglave porodice. @itija svetiteqa mnogo poma`umaloj deci u duhovnom `ivotu. Ja sam jo{ kao maliuzimao neka `itija koja su u ono vreme postojala iodlazio u {umu: izu~avao sam ih i molio se. Lebdeosam od radosti. Od desete do {esnaeste godine, kadaje po~eo gr~ko-italijanski rat, bezbri`no sam `i-veo duhovnim `ivotom. De~ije radosti su ~iste:urezuju se ~oveku u du{u i mnogo mu zna~e kada od-raste. Ako deca `ive duhovnim `ivotom, pro`ive-}e veselo ovaj `ivot, a u onom }e se ve~no radovatipored Hrista.
Starac Pajsije Svetogorac
41
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
&�� +���� .�#��� B�%�6� )�����'
[TA ]E BITI SA DU[AMA ONIH KOJI NISU UPOZNALI
HRI[]ANSTVO I KOJI UMRU VAN KRILA CRKVE?
Prirodno Bo`ije otkrivewe
- prva stepenica bogopoznawa
1. U Svetom Pismu, i Novog iStarog Zaveta, izra`eno je jasnogledi{te da Bog ne `eli da pogi-ne nijedan od ovih malih, nego“ho}e da se svi spasu i da do|u upoznawe Istine” (Mt. 18, 14; 1.Tim. 2, 4). U tom ciqu, po u~ewuapostola Pavla, Gospod je, u pri-rodnom otkrivewu, dao svima qu-dima mogu}nost da za Wega sazna-ju i u Wega veruju: “[ta se mo`edoznati za Boga poznato je wima,jer im je sam Bog javio. Jer {to sena Wemu ne mo`e videti, Wegovave~na sila i Bo`anstvo, mo`e seod postawa sveta videti umom naWegovim delima, tako da nemajuizgovora” (Rim. 1, 19, 20). Priro-da, dakle, samim svojim postoja-wem upu}uje na Tvorca koji ju jesastavio.
@ive}i po tom uro|enom mo-ralnom zakonu, qudi su se mogliuspeti na izvestan stepen moral-ne ~istote i pravednosti, jer imje taj zakon zato i dat. Na takavnas zakqu~ak ne upu}uje samo na-{e rasu|ivawe, nego i Sveto Pi-smo.
Kada je Avraam ispra}ao tritajanstvena putnika koji su ga po-setili i otkrili mu da idu u So-dom i Gomor da ih zatru zbog ne-vaqalstva (1. Mojs. 18, 20), Avra-am moli Gospoda da ne pogubi i“pravednike” sa nepravednici-ma, te da tako “bude pravednikukao i nepravedniku”, nego daoprosti celome mestu zbog “pra-
vednika” koji }e se u wemu na}i.I Gospod potvr|uje da su ti qudimogli postati pravedni po pri-rodnom moralnom zakonu koji imje On dao, te obe}ava da se }e po-{tedeti celo mesto ako se u wemuna|e bar deset “pravednika” (st.24 -32).
Mojsijev Zakon - druga
stepenica bogopoznawa
2. Ono {to je qudima na vi{emstupwu uzrasta bilo potrebno zaduhovno uzrastawe, a do ~ega onisamo svojim mo}ima nisu moglida do|u, Bog im je Sam otkriopreko starozavetnih Proroka iPravednika: Avraama, Mojsija idr. U ovom, natprirodnom otkri-
vewu, Gospod je narodu jevrejskomdao mnogo vi{e nego u prirodnomotkrivewu. Starozavetni zakon,tj. Zakon Mojsijev, koji je dat qu-dima, po re~ima apostola Pavla,bio je upravo: “Pedagog (vaspi-ta~) za Hrista” (Gal. 3, 24).
3. Ali propisi StarozavetnogZakona ostali su ograni~eni sa-mo na jevrejski narod i na maloprozelita. Ogromna ve}ina naro-da u svetu nije o wemu ni ~ula.Smatram da su za wih i daqe osta-li u va`nosti zakoni vere i mo-rala prirodnog Bo`ijeg otkri-vewa, pomo}u kojih su, kao {torekosmo, mogli dostizati izve-stan stepen pravednosti, dodu{eni`i od savr{enijeg Zakona Moj-sijevog, ali mnogo vi{i od pogub-nog stawa Sodomqana i qudi uo-~i potopa.
Hristovo Evan|eqe - tre}a
stepenica bogopoznawa
“Kad se ispunilo vreme” (Gal.4, 4) i ~ove~anstvo sazrelo da mo-`e primiti puno}u istine otkri-vewa, Bog je otkrio Sina Svoga,Gospoda Isusa Hrista, dao savr-{eni Zakon Novog Zaveta, koji jeneuporedivo savr{eniji od Zako-na Mojsijevog, a pogotovo od Za-kona prirodnog Bo`ijeg otkri-vewa.
Svaki Judejac i neznabo`ac ko-ji su iskreno `eleli spasewe,upoznav{i nauku Hristovu, bilisu obavezni da je prime. Ako bioni i pored toga, po{to su upo-znali zakon Hristov, ipak ostaliu svojoj dotada{woj veri, pokazi-
42
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
vali bi da ne `ele iskreno nislu`ewe Bogu, ni svoje spasewe.Na wih bi se u potpunosti mogleprimeniti re~i Gospodwe: “Konije sa Mnom, protiv Mene je”(Mt. 12, 30); “Ko qubi oca, ilimater vi{e nego Mene, nije Menedostojan” (Mt. 10, 37). Svakako dase onaj koji sazna voqu Bo`iju,ali je ne ispuwava, ne mo`e spa-sti. “Da nisam do{ao i govorioim, ne bi greha imali; ovako ne-maju izgovora za greh svoj” (Jn. 15,22).
Iz ovih posledwih re~i Go-spodwih izlazi jasan zakqu~ak daoni do kojih On nije stigao Svo-jom naukom, te je zato nisu moglipoznavati, ne}e za to biti krivi.
4. Verujem da Bog, po Svom mi-losr|u, ne}e dopustiti da bez wi-hove krivice, a zbog nas, du{ewihove propadnu, nego }e im poSvojoj premudrosti i svemo-gu}stvu pru`iti na~in da se spa-su. On }e, tako|e, oceniti stvar-nu odgovornost onih izme|u wihkoji pru`ena sredstva za spasewene prime zbog svoje upornosti igre{nosti, kao i onih koji to ~i-ne zbog nas, na{e nemarnosti,mlakosti ili sablazni, i plati}esvima po zasluzi.
Za{to pojedine {izmatike ijeretike Crkva prima bez ponov-nog Kr{tewa?
U Svetim Tajnama razlikujemospoqa{wu, vidqivu stranu kojuvr{e sve{tenici kao pomo}niciBo`iji; i nevidqivu, blagodat-nu, koju daje Bog. U redovnim pri-likama, tj. u Crkvi, one su neo-dvojivo vezane jedna sa drugom.Kod {izmatika i jeretika ovadva dela Tajni se razdvajaju - spo-qa{wi se vr{i, unutra{wi izo-
staje. U slu~aju kada pojedinac,ili cela zajednica ho}e da pre|eu Pravoslavqe, ako se ~in Tajnevr{i kod wih kao i kod pravo-slavnih, Crkva mo`e da je ne vr-{i, a blagodat Bo`iju primajupri odricawu od krivog verova-wa.
Razmatraju}i na{iroko ap-straktno pitawe {ta }e biti sadu{ama onih koji, bez poznavawaCrkve Hristove, ostanu van we,potpuno bismo proma{ili akopri tome zapostavimo pitawe ka-ko da mi, koji se nalazimo u Cr-kvi, u~inimo sve {to do nas stojiza svoje spasewe i spasewe na{ihbli`wih, i onih blizu i onih da-leko: svetlo{}u svojih dela po-kaza}emo im put kojim treba i}ida bismo postigli ciq na{e ve-re, i podr`ati ih da ne klonu natom putu.
Ina~e }emo se na}i u polo`aju~oveka koji je postavio Gospodu
pitawe: “Je li malo onih koji }ese spasiti? ” Spasiteqev odgo-vor sadr`i nesravwivo vi{e ne-go {to se u pitawu tra`i: “Bori-te se da u|ete na uska vrata” (Lk.14, 23, 24). U wemu se posredno ka-zuje i da je taj broj mali (jer }emnogi tra`iti da u|u i ne}e mo-
}i), ali i mnogo va`nija stvar,upravo ono “jedino potrebno”.Gospodwe re~i u stvari kazuju:koliko je taj broj, mali ili veli-ki, to za tebe nije od va`nosti.Najva`nije je za tebe - i za svakog- da se na|e{ u tom broju.
Interesuju}i se za pitawe {ta}e biti sa onima napoqu, ne tre-ba da izostavimo starawe o spase-wu nas koji smo unutra. Dok jevreme, borimo se da u|emo na uskavrata! To je najglavnije.
Patrijarh Pavle,Odgovori na pitawa
vere i `ivota
43
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
OBO@EWE - CIQ ^OVEKOVOG @IVOTA
Pitawe nazna~ewa na{ega`ivota od najve}e je va-`nosti, jer se ti~e naj-
bitnijega pitawa za ~oveka: pita-wa smisla wegovoga bitovawa nazemqi. Tek kada zauzme pravilanstav o ovome pitawu, tek kadashvati svoje istinsko nazna~ewe,~ovek postaje kadar da se na pra-vilan na~in suo~i sa svakodnev-nim brigama svoga `ivota, kao{to su odnosi sa bli`wima, stu-dije, posao, brak, ra|awe i podi-zawe dece. Ako, pak, ne zauzmepravilan stav o ovom osnovnompitawu, ~ovek }e proma{iti i udrugim aspektima svoga `ivota.Kakav onda smisao mogu oni ima-ti, ako je `ivot ~ovekov u celinibesmislen?
Ve} nam prva glava Svetog Pi-sma, u kojoj se govori o tome da jeBog stvorio ~oveka po Svomobrazu i podobiju, otkriva ciqna{ega `ivota, potvr|uju}i namveliku qubav Trijednoga Bogaprema ~oveku. Bog ne `eli da ~o-vek bude naprosto stvorewe sa iz-vesnim darovima, svojstvima inadmo}no{}u nad ostatkom tva-ri, ve} `eli da ~ovek bude bog poBlagodati.
^ovek spoqa izgleda kao pukobiolo{ko bi}e, poput ostalih`ivih stvorewa. Naravno, ~ovekjeste `ivo stvorewe, ali, kao{to veli Sveti Grigorije Bogo-slov: “^ovek je jedino stvorewemimo svekolike ostale tvorevi-ne, koje mo`e postati bog” (NaBogojavqewe, MPG 36,324,13).
Ovo po obrazu Bo`ijem se od-nosi na darove koje je Bog dao je-dino ~oveku za razliku od svih
ostalih Wegovih stvorewa, takoda je ~ovek - ikona Bo`ija. Ti da-rovi su: slovesni um, savest, slo-bodna voqa, stvarala{tvo, qubavi ~e`wa za savr{enstvom i za Bo-gom, li~na samosvest i sve {to~oveka uzdi`e iznad svih ostalihstvorenih `ivih bi}a, {to ga ~i-ni licem i li~no{}u. Drugim re-~ima, sve ono {to ~oveka ~inili~no{}u jesu darovi po obrazuBo`ijem.
Obdaren obrazom (ikonom) Bo-`ijim (li~ewem na Boga), ~ovekje prizvan da za dobija podobije(upodobqewe Bogu), da sti~e obo-`ewe. Tvorac, Bog po Prirodi,priziva ~oveka da postane bog poBlagodati.
Bog je obdario ~oveka darovi-ma po obrazu Svome da bi ~ovekmogao da se uspiwe na beskrajnevisine, da bi uz pomo} tih darovamogao da se upodobi Bogu i Sazda-tequ, da bi sa Tvorcem mogao daima ne spoqa{wi, moralni od-nos, ve} li~nu zajednicu.
Mo`da je vrlo smelo, ~ak, i po-misliti, a kamoli re}i, da je ciqna{eg `ivota da postanemo bogo-vi po Blagodati. Me|utim, upra-vo to nam otkrivaju Sveto Pismoi Oci Crkve.
Na`alost, mnogi qudi izvanCrkve, ba{ kao i mnogi qudi uCrkvi, ne znaju za ovo. Oni verujuda je ciq na{eg `ivota, u najbo-qem slu~aju, puko moralno po-boq{avawe ~iji je ciq da posta-nemo boqi qudi. Me|utim, po Je-van|equ, Predawu Crkve i Sve-tim Ocima, to nije ciq na{ega`ivota. Nije jedini ciq da se ~o-vek poboq{ava, postaju}i moral-niji, pravedniji, ~estitiji, odgo-vorniji. Naravno, sve to on morada postane, ali to nije najbitni-je, sve to nije kona~ni ciq za kojije na{ Tvorac i Sazdateq stvo-rio ~oveka. A koji je, onda, taj ko-na~ni ciq? To je - obo`ewe, sje-diwewe ~oveka sa Bogom, ali nena spoqa{wi i sentimentalan,ve} na istinski na~in.
Pravoslavna antropologijatako visoko ceni ~oveka da - akoje uporedimo sa antropologijamasvih ostalih filosofskih, soci-olo{kih i psiholo{kih u~ewa -lako uo~avamo u kojoj su meri svete antropologije povr{ne i ko-liko one ne odgovaraju uzvi{enoj
44
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
)�� ��������� +�������
~ovekovoj te`wi za ne~im zaistavelikim i stvarnim u `ivotu.
A budu}i da je ~ovek prizvan dabituje po obrazu Bo`ijem, jer je istvoren da postane bog, on, ~im sene kre}e putem obo`ewa, po~iweda ose}a prazninu u sebi, ose}a dane{to nije u redu. On poku{avada tu prazninu ispuni raznim sa-dr`ajima, ali ipak ne pronalaziistinsku sre}u. ^ovek, gu{e}i se,stvara izmi{qeni, povr{ni, ma-li i ograni~eni svet, u kome samsebe porobquje i zato~uje. On or-ganizuje svoj `ivot tako da nika-da nema mira, da nikada ne bivasam sa sobom. I ono {to neki po-ku{avaju sa drogama, to on poku-{ava sa bukom, napeto{}u, tele-vizijom, radiom i informacija-ma o svemu i sva~emu: da zaboravi,da ne razmi{qa, da ne brine, da sene se}a da je na pogre{nom putu ida se udaqava od svoga ciqa.
Na kraju, siroti savremeni ~o-vek, ipak, ostaje nezadovoqan so-bom, i tako biva sve dok ne prona-|e ne{to drugo, ne{to ve}e, {topostoji u wegovom `ivotu, ne{to{to je istinski divno i stvara-la~ko.
Mo`e li se ~ovek sjediniti saBogom? Mo`e li ~ovek biti u za-jednici sa Bogom? Mo`e li ~ovekpostati bog po Blagodati?
Arhimandrit
Georgije Kapsanis,
Iguman Svetog
Manastira
Grigorijata na
Svetoj Gori
O NEDOSTOJNIM VLASTODR[CIMA
Pitawe: Sveti apostol Pavle
tvrdi da su vlasti koje vladaju
ovim svetom “od Boga ustano-
vqene.” Da li treba da prihva-
tamo bilo kojeg vlastodr{ca,
vladara ili episkopa koji su po
Bo`ijem dopu{tewu postavqe-
ni u svoja zdawa?
Bog u Svom zakonu ka`e:“Da}u vam pastire po srcuva{em.” Iz ovoga je o~i-
gledno da su vlastodr{ci, koji sudostojni vlasti koju nose, od Sa-moga Boga uvedeni u svoje zvawe.
Drugi, pak, vlastodr{ci koji sunedostojni svoga zvawa, uvode se uwih po Bo`ijem dopu{tewu, ilipo Wegovoj svetoj voqi zbog ne-dostojnosti naroda nad kojimvladaju. Evo nekoliko pou~nihprimera.
Kada je Foka Tiranin postaocar i kada je uz pomo} svog prvogministra otpo~eo sa krvoproli-}ima, `iveo je u Konstantinopo-qu jedan monah, ~ovek svetog `i-vota i velike sinovske hrabrostipred Bogom. Iz jednostavnostisvoje du{e, on se ovako molio Bo-
gu: “Gospode, Gospode, za{to sinam dao ovakvog cara?” Kako je umnoge dane ponavqao isto ovo pi-tawe, udostojio se Bo`ijega odgo-vora: “Zato {to nisam mogao dana|em drugog, goreg od ovog.”
Postojao je u Tiviadskoj obla-sti grad pun bezakowa. U wemu je`iveo neki veoma ne~astan i po-kvaren ~ovek, radnik na hipodro-mu, koji je iznenada do{ao do ne-kog la`nog pokajawa, pa se ~ak ipostrigao obukav{i se tako u an-gelsku mona{ku shimnu, ali sasvojim bezakowima nije presta-jao. Desilo se da je u to vremeumro neki episkop toga grada.Onda se nekom svetom ~oveku ja-vio Angeo Bo`iji i rekao: “Idiu grad i pripremi za hirotoniju uepiskopa nekada{weg radnika sahipodroma.” Ovaj je u~inio {tomu je bilo zapove|eno. Po ruko-polo`ewu, episkop - nesre}ni va-ralica, se toliko pogordio da jepo~eo da veruje kako je on nekavisoka li~nost. Tada mu se javioAngeo Bo`iji i rekao: “[to segordi{ nesre}ni~e? Zaista tika`em da nisi postao episkop za-to {to si dostojan sve{teni~kog~ina, nego zato {to ovom graduprili~i samo jedan takav epi-skop. Boqeg nije ni zaslu`io.”
Prema tome, ako nekada vidi{nekoga nedostojnoga vladara iliepiskopa, ne ~udi se i ne osu|ujBo`iji Promisao. Znaj i veruj dasmo predani takvim tiranimazbog na{eg sopstvenog bezakowai r|avih dela.
Sv. Anastasije
Sinait
45
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
)�� ,���� �� �����
KAKO SE RAZMI[QAWEM O SVETOJ TAJNI PRI^E[]A
RASPAQUJE U NAMA QUBAV PREMA BOGU
Da bi razmi{qawem o ne-besnoj tajni tela i krviHristove raspalio u sebi
ve}u qubav prema Bogu, razmi-{qaj o qubavi koju pokazuje Bogprema tebi u ovoj tajni.
Seti se da mi sa svoje stranenismo u~inili ni{ta za{to bi-smo zaslu`ili Bo`ju qubav. ABog nas je zavoleo toliko da je iSebe darovao nama najnedostoj-nijim stvorewima Svojim.
Seti se da ta qubav po svojoj~istoti ne li~i na qubav ~ovekaprema ~oveku, koja daje i o~ekujeda joj se ne~im uzvrati. Bog nemapotrebe za ne~im spoqa. Zato akonas je obasuo qubavqu, nije tou~inio radi Sebe nego jedino ra-di nas.
Razmi{qaju}i o tome reci:“Kako je sve to ~udesno! Previ-{wi Bog je ponudio Svoje srcemeni najneznatijem Svojem stvo-rewu. [ta `eli{ od mene, Careslave? [ta o~ekuje{ od mene ko-ji sam samo prah? Pri svetlostiTvoje neizmerne qubavi vidim daho}e{ da mi podari{ Sebe zahranu i pi}e i to ne radi ~egadrugog, nego da pretvori{ mene uSebe. Ne zato {to ima{ potrebuza mnom nego {to ja imam potrebuza Tobom; jer tim sjediwewem uqubavi Ti `ivi{ u meni i ja u Te-bi i ja postajem kao Ti Sam. Sje-diwewem moga zemaqskog srca sTvojim nebeskim, stvara se u me-ni jedno bo`ansko srce”.
Ispuni}e{ se rado{}u kadapostane{ svestan koliko te volii visoko uzdi`e Bog u `eqi da i
ti zavoli{ Wega i da se otrgne{od privezanosti za tvari i samogsebe i da prinese{ sebe Wemu,svome Bogu, kao `rtvu paqenicu,tako da kroz ~itav tvoj `ivottvojim umom, voqom i svim ose}a-wima vlada samo qubav prema
Wemu i usrdna `eqa da Wemuslu`i{. Zato gledaju}i na svetutajnu pri~e{}a otvori svoje srcei pomoli se: “O hlebe prenebe-sni, kada }e do}i ~as da se `rtvu-jem sav za Tebe, ne na kakvom dru-gom ogwu nego na ogwu Tvoje qu-bavi? Kada }u, savr{ena qubavii Hlebe `ivota, po~eti da `ivimjedino Tobom, radi Tebe i u Te-
bi? Kada }u se, `ivote moj pre-krasni, slatki i ve~ni, otrgnutiod svega drugog i po~eti da `elimjedino Tebe i da se hranim jedinoTobom? Gospode, moj Gospode,otrgni moje bedno srce od osta-lih veza i naklonosti, ukrasi gasvetim Tvojim vrlinama i ispuniga raspolo`ewem da sve radi sa-mo da poslu`i Tebi. Tada }uotvoriti srce svoje, pozva}u Te iumoliti da u|e{ u wega i ~ini{ uwemu sve ono {to ~ini{ i u du-{ama onih koji su potpuno preda-ni Tebi”.
U takvim mislima i ose}awimaprovedi ve~e i jutro, pripremaju-}i se za sv. pri~e{}e. A kada sepribli`i sveti ~as pri~e{}a sasmireno{}u i srda~nom toplo-tom `ivqe predstavi sebi ko siti a Ko je Onaj Koga ima{ da pri-mi{.
On je Sin Bo`ji pred Kojimdrhte nebesa i sve sile, Sveti nadSvetima, sjajniji od sunca, sama~istota, Koji je iz qubavi prematebi primio oblik sluge, bioprezren, porugan, i raspet, osta-ju}i i daqe Bog u ~ijoj je ruci `i-vot i smrt ~itavog sveta. A ko siti? Ni{ta i ni`i od ni~ega.
Zatim pristupi sv. pri~e{}usa svetim strahom i qubavqu, go-vore}i: “Nedostojan sam, Gospo-de, da Te primim jer se jo{ nisamo~istio od privezanosti za ono{to Ti ne voli{. Nedostojan samda Te primim, jer se jo{ nisampotpuno predao Tvojoj qubavi iTvojoj voqi. Ali me Ti, predobriBo`e moj, po Svojoj bezgrani~noj
46
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
qubavi udostoj primawa jer Ti sverom prilazim”.
Po{to primi{ sveto pri~e-{}e, zatvori se u dubinu srca, za-boravi na sve tvarno i pomoli se:“Previ{wi Caru neba i zemqe,udostojio si me nedostojnog Tvojequbavi. Pomozi mi da na `rtve-niku moga srca gori jedino ogawmoje qubavi prema Tebi i da onsagori svaku drugu qubav i svakudrugu `equ, osim `eqe da prine-sem sebe kao `rtvu paqenicu Te-bi. Nikada nisi ni{ta drugo `e-leo od mene i sada ne `eli{.
^uj sada, Gospode, i zavete mogasrca! Evo sjediwujem svoju voqu sTvojom voqom i kao {to si Ti daocelog Sebe meni i ja predajem ce-log sebe Tebi da budem u Tebi sav.Znam, Gospode, da to ne mo`e bi-ti ako se potpuno ne odre~em se-be, ako ostane u meni i najmawitrag samoqubqa, ako se u meni bu-de zadr`alo raspolo`ewe da ma u~emu ~inim svoju voqu, ili da ce-nim svoje misli, ili da zadr`imnavike uga|awa sebi. Zato ho}u i`elim da se od sada protivim se-bi u svemu, ako mi du{a bude za-`elela ne{to {to nije Tebiugodno, i da primoravam sebe nasve ono {to je po Tvojoj voqi, ma-kar sve u meni i izvan mene pro-tiv toga ustajalo. Svojim silamau tome ne mogu uspeti, no po{tosi Ti od sada sa mnom, nadam se da}e{ Ti obavqati u meni ono {toje potrebno. - @elim da moje srcebude jedno s Tvojim i nadam se da}e to pomo}u Tvoje blagodati ibiti. - @elim da ne vidim, ne ~u-jem, ne mislim i ne ose}am ni{tado ono ~emu me u~e Tvoje zapove-sti i nadam se da }u Tvojom pomo-}u to i posti}i. - @elim da se mo-
ja pa`wa ne udaquje od srca u ko-me si Ti, nego da neprestano pre-biva u wemu, da gleda u Tebe, da segreje toplotom koja od Tebe dola-zi i nadam se da }e, zahvaquju}idodiru s Tobom, tako i biti. - @e-lim da mi od sada jedino Ti bude{svetlost, mo} i radovawe i nadamse da }e tako i biti, zahvaquju}itvome spasonosnom uticaju na mo-ju du{u. Zato se i molim i nepre-kidno }u se moliti.
O Premilostivi Gospode nekato bude, neka to bude!”
Zatim se staraj da iz dana u dansve vi{e zagreva{ u sebi `equ zaprimawem ove tajne i trudi se da~ini{ samo voqu Bo`ju i da tiona bude putovo|a u svim duhov-nim i telesnim delima. Svakiput kad se pri~e{}uje{, pri~e-{}uj se beskrvnom `rtvom i pri-nosi samog sebe na `rtvu Bogu, to
jest, izjavquj savr{enu gotovostda iz qubavi prema Gospodu, Kojise `rtvovao za nas, pretrpi{ sva-ku nevoqu, svaku `alost i svakunepravednu optu`bu koje mogu utoku `ivota da nai|u na tebe.
Sv. Vasilije Veliki, govore}io du`nosti koja nam se sv. pri~e-{}em nala`e, spomiwe re~i apo-stola Pavla da oni koji se pri~e-{}uju telom i krvqu Gospodwom,smrt Gospodwu obznawuju (1 Kor.11,26). A Gospod je pretrpeo smrtza sve qude, razume se i za one ko-ji se pri~e{}uju. Radi ~ega? Daoni koji `ive ne `ive vi{e sebi,nego onome koji za wih umrije ivaskrse (2 Kor. 5,15). Prema tomeoni koji se pri~e{}uju s verom,qubavqu i gotovo{}u da }e ma ipo cenu `ivota biti verniBo`jim zapovestima, uzimaju nasebe obavezu da ne `ive vi{e se-bi, ni svetu, ni grehu, nego OnomeKoga su u sv. pri~e{}u primili -Gospodu Bogu Koji je za wih umroi vaskrsao.
Najzad, primiv{i u svetompri~e{}u Gospoda Koji se za tebe`rtvovao i silu te `rtve, uznesinebesnom Ocu i u weno ime bla-godarewe, slavoslovqe, a zatimmolitve za svoje duhovne, du{ev-ne i telesne potrebe, za sv. CrkvuBo`ju, za svoje doma}e, za svojedobrotvore i za du{e onih koji suu veri umrli.
Sjediwena sa `rtvom kojomnam je Sin Bo`ji izmolio od Ocasvaku milost, ova }e molitva bi-ti usli{ena i ne}e ostati bezploda.
Sveti Nikodim
Agiorit
47
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
)�� 4������ ,�����
- Ali je, |eco moja, tu kwiguprona{ao opet jedan ovakav |akiz ovake {kole kao {to ste vi! -uzviknuo je Milija ponosito. -Wemu se u snu javio Sveti Sava iprokazao mu |e je kwiga prikri-vena...
Milija ose}a{e posle ovihpri~awa da se ra|a ne{to novo,neka odmena wemu, pa ~esto nemoga{e da se razbere da li }e tobiti boqe nego ono {to je radioon. ^iwa{e mu se da je pametnopone{to odbiti od seqa~kihpri~awa, a jo{ boqe samomu uve-riti se.
Toga radi, kad ~u da }e posleTrojica biti ispit u toj novoj{koli, on se po~e spremati da jeposeti i vidi, pa se posle privo-li jednomu ili drugomu carstvu.Zato naredi svojim |acima da se{to mogu boqe spreme za velikisabor u Dubokom Potoku i da sva-ki obu~e najnoviju ode}u {to jeima.
Ba{ u trenutku kad se more na-roda sa ~itavom gorom krstova uvalima kreta{e oko crkve u Du-bokom Potoku za |acima, u~ite-qem i obu~enim u ode`de sve{te-nicima, sti`e pred crkvu, okru-`en petnaestoricom svojih |aka,Milija Gluha}. On skide sa svojeglave fes uvijen u crnu ~almu,prekrsti se i po|e za litijom.Visok, ko{tuwav i kosmat, u cr-nim ~ak{irama i guwu sa navrn-~anim opancima i drenovakom urukama i torbom na ramenima kaoapostol, on u~ini dubok utisakna svetinu. Ona zablenu, po~e da
se gurka i sa strahopo{tovawemda {ap}e wegovo ime. Iznenadno,brzo i gotovo besvesno po~e da uz-mi~e sa svojim |acima u red do sa-mih sve{tenika. ^im stade uzwih, on pogleda svoje u~enike, padubokim i jedrim glasom otpo~etroji~ki tropar i sasvim pokritanke glasi}e {kolske de~ice.Gomila se prenu i sva radosnapro{aputa gusto:
- Eh, stari vuk-u~iteq, stara{kola!
Milija opazi, pa ~im svr{itropar, mignu na |ake, ispade izreda, do|e kod novoga u~iteqa,smerno mu se pokloni, pa re~e:
- Danas da izmije{amo staru inovu {kolu, gospodine u~itequ...Obe su na{e... Dela, sokoli}i mo-ji okrenu se i svojim i novim |a-cima. Za mnom da slo`no zapjeva-mo Gospodu...
Procesija zastade. Milija savu nekom ~udnom plamenu, kao ka-
kav znameniti dirigent mahnuglavom, kliknu kao nikad dotle, aza wim wegovi |aci i de~ica takoda se zahori {umovita kotlinadubokopoto~ka.
... i`e premudri lovci javlej
... i tjemi vselenuju ulovlej...Narod beja{e ushi}en. Iako ne
razumeva{e troparske re~i, opetsvojom du{om ose}a{e da su tu,kod wih, lovci, koji }e ih zajed-ni~kim naporom uloviti...
To be{e dan Milije Gluha}a.Sutradan be{e ispit. Gotovo
sav ju~erawi svet be{e prisutan.Ispod oraha u velikoj livadi izacrkve behu name{tene skamlije itabla, a tako|e klupe za popove iprvake. Novi u~iteq dade vidnomesto Miliji, oko kojega poseda-{e po travi wegovi u~enici.
Ispit otpo~e. U~iteq ima|a-{e prvi razred i nekoliko Popo-vi}a u tre}em, koji su ranije biliu {koli mitrova~koj. Deca slo-bodno odgovarahu, ~itahu i ra~u-nahu. U~iteq pozva jednoga mali-{ana:
- Kako se zove tvoje selo?- Jasenovik, gospodine.- A ono najvi{e brdo vi{e we-
ga?- Brankovi}a brdo...- [ta ima ispod wega?- Selo Kova~e i u wemu starin-
ska {kola, koja je nama davala po-pove i...
Milija sav u suzama pritr~a,zgrabi mali{ana, metnu ga sebina krilo, poqubi ga u ~elo, pa mudade cvancik:
- A ko ti je, sokole, kazao za tustarinsku {kolu?
- U~iteq. ~iko... A i, onako...Pri~a se...
48
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
POSLEDWI
JUNAK
E������� �� 15� �����F
Ispit ve} be{e pri kraju. Po-sledwi odgovara{e neki ove}iPopovi} iz tre}ega razreda. Mi-lija ga pozva:
- A nu, de, sinak, ovamo da vidi-mo zna{ li ~itati i staru kwigukao {to umije{ novu!
Onda se ma{i u svoju torbu iizvadi po~a|ali ~aslovac mle-ta~ke {tampe, otvori ga i pru`i.Be{e stranica ve~erwe.
De~ko okupi kao brojanicu.Milija se opet zaplaka, uze kwi-gu natrag, pa gologlav ustade iprozbori:
- @ene i |ece imao nijesam i neznam za radost ku}evnu. Moja jeku}a bio ovaj narod, sre}i kojegasam se ~esto radovao. Danas je mo-ja radost najve}a, jer sam do~ekaoda vidim novu {kolu, nove o~i zanarod. Ja sam mu ih otvarao kakosam umio i mogao: oprostite, a nekunite. A sad je do{lo novo vi|e-lo, koje neka Bog blagoslovi.Oci i bra}o i ti gospodine u~i-tequ, Milija Gluha} nema vi{epotrebe da bude ni u~iteq, ni mu-tavxija. Wegova je {kola otpje-vala svoju pjesmu i ja se radujem.Neka vi je sre}no. A vi, moji |a-ci, evo {kole, a evo u~iteqa...“Otpu{taj niwe, Vladiko, rabatvojego s mirom.”
To re~e, duboko se pokloni na~etiri strane i kao avet i{~ezekroz dubokopoto~ko Drijewe...
Vi{e se nikad u Kola{inu nepojavi, kao da pod kamen propade‡ gluho se zavr{ava Trajkovapri~a uz posledwu ~a{u zelenekru{kova~e...
Grigorije Bo`ovi}
Tri Jerarha,
Prizren, 1910.
KO SU HRI[]ANI
... Jer, hri{}ani se od ostalihqudi ne razlikuju ni zemqom, nijezikom, ni odevawem. Jer, niti`ive u svojim (posebnim) grado-vima, niti upotrebqavaju nekiposeban dijalekat, niti vode ne-ki posebno ozna~en `ivot. Wiho-vo u~ewe nije prona|eno izmi-{qawem qudi sva{tara, niti suoni, kao neki drugi, pristalicequdske nauke.
Oni `ive u jelinskim i varvar-skim gradovima, kako je svakomepalo u deo, i u svome odevawu ihrani i ostalom `ivotu sledujumesnim obi~ajima, ali projavqu-ju zadivquju}e i zaista ~udesnostawe `ivota svoga.
@ive u otaxbinama svojim, alikao prolaznici. Kao gra|ani u~e-stvuju u svemu, ali sve podnosekao stranci. Svaka tu|ina wimaje otaxbina, i svaka otaxbina tu-|ina.
U brak stupaju kao i svi, i decura|aju, ali ro|enu decu ne bacaju.
Postavqaju zajedni~ku trpezu,ali ne i ne~istu.
Borave u telu, ali ne `ive potelu.
Na zemqi provode dane, ali imje `ivqewe na nebu.
Pokoravaju se postoje}im za-konima, ali svojim `ivotom pre-vazilaze zakone.
Vole sve qude, a svi ih gone.Siroma{ni su, a mnoge oboga-
}uju. Svega su li{eni, a u svemuizobiluju.
Poni`avaju ih, a oni se u poni-`ewima proslavqaju. Klevetajuih, a oni se pokazuju pravedni.
Od Judeja napadani su kao tu-|inci, i od Jelina progoweni,
ali razlog neprijateqstva mrzi-teqi (wihovi) ne mogu navesti...
I prosto re~eno: {to je du{atelu, to su hri{}ani u svetu.
Du{a je nastawena po svim udo-vima tela, i hri{}ani su po(svim) gradovima sveta.
Du{a obitava u telu, ali nijeod tela; hri{}ani borave u svetu,ali nisu od sveta.
Besmrtna du{a boravi u smrt-nom obitali{tu; i hri{}aniprivremeno borave u trule`no-me, o~ekuju}i na nebu netrule-`nost...
Wih je Bog postavio na tako ve-liko mesto, da im je nedozvoqivoodre}i se toga...
Jer, kao {to rekoh, nije wimaovo predato kao zemaqsko otkri-}e, niti oni za neku prolaznu iz-mi{qotinu zahtevaju da se takobri`qivo ~uva, niti im je pove-rena qudskih tajni ekonomija.
Nego je zaista sam Svedr`iteqi Svesazdateq i Nevidqivi Bog,sam On je Istinu i Re~, Svetu iNeshvatqivu, sa Nebesa qudimauselio i ~vrsto usadio u srca wi-hova; ne kao {to bi neko pretpo-stavio, poslav{i qudima nekogaslugu, ili an|ela, ili kneza, ilinekoga koji upravqa zemaqskimstvarima, ili nekoga kome je po-vereno upravqawe na nebu, negosamoga Umetnika i Sazdateqasvega.
Iz Poslanice
Diognetu
prev.episkop Atanasije Jevti},Dela apostolskih u~enika
49
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
BABA VANGA
U Bugarskoj su svojevremenobile poznate sposobnosti babeVange - slepe proro~ice koja jenedavno umrla. Beskrajna rekaqudi razli~itih godina i obra-zovawa tekla je prema woj da sa-zna svoju budu}nost, svoju sudbi-nu. I svi se bez razlike vra}ajuzapaweni predskazawima ~arob-nice. Kakvim je mo}ima ona vr-{ila svoja predskazawa? Gde sekrije izvor wene vidovitosti?
Poslu{ajmo najpre {ta ona sa-ma govori o svome daru. Na pita-we svoje ne}ake, filosofa Kra-simire Stojanove: “Ima{ li ose-}aj da je tvoj dar programiran odstrane vi{ih sila?” Vanga je od-govorila: “Da”.
- Kako ih opa`a{?- Naj~e{}e im ~ujem glas.- Jesi li ih videla?- Da. Prozirne figure, poput
qudskih odraza u vodi.- Na ~iju `equ, na wihovu ili
tvoju se ostvaruje kontakt?- Obi~no na wihovu `equ, iako
ja mogu da ih dozovem.Daqe navodimo zanimqivo sve-
do~anstvo Vangine ne}ake o uzro-cima sposobnosti wene prozor-qive tetke. “Bilo mi je 16 godinakada je jednom u na{oj ku}i u Pe-tri~u, Vanga po~ela da razgovarasa mnom... samo {to to nije biowen glas. Imala sam utisak da tone govori ona svojim ustima, ve}neki drugi ~ovek. Re~i koje sam~ula nisu imale nikakve veze saonim o ~emu smo pre toga razgova-rale. Kao da se neko nepoznatolice ume{alo u na{ razgovor.^ula sam: "eto, mi smo te videli"- a potom je usledio potpuni izve-{taj o tome {ta sam radila togadana pre tog trenutka. Prostosam se skamenila od u`asa. U ku-}i smo bile samo nas dve.
Posle kratke pauze, Vanga je uz-dahnula i rekla: "Oh, ostavile su
me sile" i ponovo se vratila na-{em prethodnom razgovoru. Pita-la sam je za{to je najednom po~elada opisuje moj dan, ali ona je odgo-vorila da ni{ta nije opisivala,ve} da je ponavqala ono {to je ~u-la. Zatim je uzdahnula: "Oh, to susile, male sile koje su uvek poredmene. Ali ima i velikih koje wi-ma komanduju. Kada one odlu~e daprogovore mojim ustima bude milo{e, te posle toga ceo dan ne mo-gu da do|em k sebi".”
A evo {ta pi{u ro|aci babeVange o kraju u kojem `ivi proro-~ica: “Vanga godinama nije napu-{tala to mesto. Ne mogu da shva-tim {ta je tamo dr`i. Ali ona po-znaje i voli taj kraj. Na meneli~no sve tu deluje mu~no”.Sli~no govore i drugi qudi, aliVanga je stalno ponavqala da sa-mo tu ~uje glasove koji je posve}u-ju u mnoge stvari. Po mi{qewuvra~arinog ne}aka, tu je bio hrampaganskog boga Horsa ~ija je sta-tua zakopana na tom mestu. S pra-voslavnog gledi{ta fenomenVange mo`e biti obja{wen naslede}i na~in. Vangi se jo{, dokje mogla da vidi, nekoliko puta ja-vqao demon u obliku kowanika ustupao s wom u kontakt. Devojka serado upustila u tu vezu, brzopletose okrenuv{i prema novoj pojavi.Posle toga, dospev{i u zagonetniuragan, ona je oslepela, i pojavilajoj se mo} vidovitosti. Slepa ~a-robnica je stalno bila okru`enademonima koji su skoncentrisanina mestu drevnog paganskog hramagde su im se prinosile `rtve.
Ta~nost na{e ocene fenomenaVange potvr|uje ~iwenica da seprema podacima nau~nika ostva-rivalo samo 70% wenih predska-zawa. To o~igledno govori o wi-hovom demonskom karakteru, jerproro~anstvo Bo`ije ne mo`e dase ne ispuni, a demoni mogu samoda naga|aju.
Sli~no fenomenu babe Vangepali duhovi mogu da izazovu iste
takve proro~ke sposobnosti ikod drugih qudi koji su dobro-voqno stupili u vezu s wima i do-bili od wih te za sebe i za drugepogubne natprirodne sposobno-sti.
Osim nabrojanih ekstrasensa,vra~eva i proroka postoji wimasli~an ~itav niz narodnih u~ite-qa i isceliteqa koji, koriste}iikone i sve}e, vra~aju vodu, izli-vaju vosak, ~itaju molitve, vara-ju}i i sebe i druge. Uobi~ajeno~eli~ewe pretvaraju u pravo ido-lopoklonstvo. Pre vodene proce-dure savremeni pagani se ne kla-waju Tvorcu, ve} Wegovoj tvore-vini - prirodi i mole se novope-~enom “bogu” B. K. Ivanovu. Slo-bodno se prodaju kwige "bele" i"crne" magije. La`ni iscelite-qi koriste demonsko kodiraweod razli~itih qudskih poroka,uprkos pokajawu koje je Bog usta-novio. Ve} su postale uobi~ajenetakve re~i kao {to su “magija”,“urok” i sli~ne. Upravo `eqa dase izbave od uroka i magije i pri-vla~i hiqade qudi, koji pri tomei ne slute da dobrovoqno predajusvoju voqu duhovima tame, baba-ma, vra~arama, bioenergeti~ari-ma - ekstrasensima, seansama go-stuju}ih isceliteqa u rangu od“baba” do “akademika”. Posledi-ce okultne zavisnosti veoma su`alosne - zbog vra~awa okulti-sta raspadaju se porodice, potpu-no zdravi qudi najednom obole,neprijatnosti samo sipaju kao izroga izobiqa. Zbog svog otpada-wa od Boga Tvorca duhovi tame suli{eni sposobnosti da stvaraju imogu unositi u svet samo ru{ewe,te zato i wihovi sledbenici do-nose samo zlo drugim qudima.
Sve{tenik RodionPetrogradskiQudi i demoni
(Kako pali duhovi
ku{aju savremenog
~oveka)
50
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
on }e i nakon smrti op{titi sawima, pripadaju}i im vi{e ilimawe, u skladu sa mjerom tog op-{tewa.
Na razli~ite na~ine |avo jemnoge skrenuo i skre}e sa Bo`i-jeg puta. Nekad tako neprimjetnoda mnogi nisu ni svjesni da propa-daju ve} su ubije|eni da se spasa-vaju. Pogledajmo kako je to u~i-nio sa monasima. Neke je zauzeosticawem rijetkih i skupocjenihstvari i, pri~vrstiv{i za testvari wihovu misao, otu|io ihod Boga. Druge je zauzeo izu~ava-wem raznih nauka i umetnosti,koje su upotrebqive samo na ze-mqi; privukav{i svu wihovu pa-`wu ka prolaznim znawima, li-{io ih je su{tinski neophodnogznawa o Bogu. Neke je zauzeo tako{to su za manastir sticali ra-znoliki imetak i podizali zda-wa, {to su se bavili sto~arstvomi obra|ivawem vrtova, povrtwa-ka, wiva, livada, primorav{i ihna taj na~in da zaborave Boga.Neke je zauzeo ukra{avawem ke-lije sli~icama, cvjeti}ima, pra-vqewem ka{i~ica i brojanica iudaqio ih od Boga. Neke je nau-~io da posebnu pa`wu obrate napost i ostale tjelesne podvige itime oborio podvi`nika tjele-snim i la`nim razumijevawem,preuzno{ewem i prezirawembli`wih, u ~emu se i sastoji po-ni{tavawe samog uslova za svetonapredovawe. Neke je nagovorioda spoqa{woj strani crkvenihbogoslu`ewa pripisuju prevelik
zna~aj, pomra~iv{i im duhovnustranu obreda.
Na ove i sli~ne na~ine |avo jeotrgnuo samu su{tinu hri{}an-stva i ostavio samo iskrivqenu,vje{tastvenu qu{turu, odvla~e-}i mnoge ka otpadni{tvu od cr-kve. Ovakav na~in borbe, za palogduha je toliko pogodan da ga on sa-da svuda koristi (Ako je ta pojavabila masovno rasprostrawena uvrijeme svetog Igwatija, mo`etemisliti koliko je tek danas, vi-jek i po kasnije, prisutna u crkvii me|u hri{}anima (prim. aut.)).Taj vid bitke toliko je pogodanza |avola i za qudsku propast da}e ga u posqedwim danima svijeta|avo upotrebiti radi potpunogudaqavawa cijelog svijeta od Bo-ga. \avo }e upotrebiti tu vrstubitke i upotrebi}e je s kona~nimuspjehom.
U posqedwim danima svijetaqude }e, pod uticajem vladaraovoga svijeta, obuzeti priveza-nost za zemqu i za sve vje{tastve-no i tjelesno; oni }e se predatizemaqskim brigama i vje{ta-stvenom razvitku; bavi}e se is-kqu~ivo ure|ewem zemqe, kao daje ona wihov vje~ni dom; postav-{i tjelesni i vje{tastveni, zabo-ravi}e na vje~nost kao da ona i nepostoji, zaboravi}e na Boga i od-stupi}e od Wega (Nije li to takove} du`e vrijeme? Oko ~ega pole-mi{u i razgovaraju svi ti poli-ti~ari, pacifisti, humanisti,tvorci Novog svjetskog poret-
ka, tvorci Wu Ejxa i ostali? Sa-mo o dru{tvenom ure|ewu bezHrista, o preraspodjeli dobara,o ekologiji, o nuklearnomoru`ju, o za{titi kulturnih spo-menika, sve je vezano za zemqu... O
vje~noj du{i i Bogu ni{ta, izu-zev izrugivawa i la`i koje slu`eda prevare ako je mogu}e i izabra-ne (prim. aut.)).
I kako bje{e u dane Nojeve,
onako }e biti i u dane Sina ^o-
vje~ijega (Drugog Hristovog do-laska): je|ahu, pijahu, `ewahu se,
udavahu se do onoga dana kad Noje
u|e u kov~eg, i do|e potop i pogu-
bi sve. Sli~no kao {to bje{e u
dane Lotove: je|ahu, pijahu, kupo-
vahu, prodavahu, sa|ahu, zidahu. A
u dan kad izi|e Lot iz Sodoma,
udari ogaw i sumpor sa neba i po-
gubi sve. Tako }e biti i u onaj
Dan kad se pojavi Sin ^ovje~ji
(Lk. 17,26-30) ‡ predskazao je Go-spod Isus Hristos o stawu u svi-jetu pred Svoj drugi dolazak, mo-`da ba{ `ele}i da i to predska-zawe poslu`i bar jednoj du{i dase u ova bolesna vremena pokaje iokrene Bogu. Neka bi nam Milo-stivi Bog, molitvama svetog Ig-watija Brjan~aninova prosvije-tlio um, da poznamo na{u bijedu igolotiwu duhovnu, da poznamostra{no, vjerovatno i posqedwevrijeme, u kojem `ivimo i da sesuzama, pokajawem, postom i mo-litvom obu~emo u bijele i ~istehaqine u kojima }emo izi}i naStra{ni Hristov sud, da se ne po-ka`e golotiwa na{eg zla i na-{eg grijeha.
Nadam se da vam ovo {to ~itatebiva na korist i urazumqewe.Prije nego zavr{imo sa ovim po-glavqem, bilo bi dobro da se upo-znamo sa jo{ dva slu~aja bliskihduhovnih susreta sa duhovima zla.Jedan takav zanimqiv koji se do-godio u Americi na{ao sam ukwizi Djeca Apokalipse; drugi,pak, koji se dogodio u Rusiji, na-
51
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
^UDNI SU PUTEVI
GOSPODWI
E������� �� 11� �����F
{ao sam u kwizi Qudi i demoni.Ovako }ete boqe razumjeti isku-stvo koje je na{ Nikola do`ivioi, ako Bog da, povjerovati, za svo-je dobro, u postojawe |avola, kojise tako bri`no stara da ostaneskriven sve dok nas ne sprovede ucarstvo vje~ne tame i muka, od ko-jeg neka nas Blagi Hristos izba-vi.
Ajvijeva pri~a
K. Ajvi je odrastao u razorenojporodici. Utjehu i izlaz iz `i-votne situacije poku{ao jeostvariti bjekstvom u okultizam.Evo wegove pri~e:
@ivio sam u svojim fantazija-ma i svijetovima koje sam samstvarao. Od “normalnog” djetetapostao sam panker sa pankerskomfrizurom i ~izmama. Nanosilisu mi bol, povre|ivali su me i tu-kli zbog moje individualnosti.Jednog dana me je jedan moj ortakpozvao na jednu posebnu `urku.Na tu `urku su do{li moji orta-ci iz {kole i dvije starije `en-ske. Meni je re~eno da }emo sjedi-ti i pri~ati, piti sodu, jesti~ips i zavitlavati se.
Ali, te dvije `enske su bilevje{tice, a `urka je, u stvari, bi-la vje{ti~ji skup. Tada sam ini-ciran u magijsku praksu Vike
(�����). Ako niste znali, Vika
je drevni `enski oblik druidskemagije. Zato su me nazvali vje-{ticom, a ne vje{cem. Brzo samnapredovao i postao iskusna vje-{tica. Moj um je potonuo u ~udandelirijum i ludilo. Vjerovao samda je ludilo vrhunsko `ivotnoiskustvo. Ako umrem, sve }e bitigotovo; ako poludim, pro}i }ukroz smrt bez umirawa ‡ to je bi-la moja filozofija.
Bavio sam se magijom dan i no}.Bavqewe vje{ti~jom magijom od-velo me je na razna mjesta, uglav-nom kroz astralna putovawa. Bi-lo je to prirodno {irewe svijetamoje fantazije. Bio sam svemo}ani sve u tom svijetu koji sam stvo-rio me je gledalo sa po{tovawem.Osje}awe mo}i je ono {to vas ma-mi da se bavite magijom. U stvar-nom svijetu ja sam bio niko i ni-{ta, u magiji sam bio neko i ne-{to. Osje}ao sam se nepobjedi-vim. Bio sam u zabludi (prele-sti).
Jedne no}i me je probudila jakanapetost be{ike. To je bio jedanod onih trenutaka kada le`ite nakrevetu, pogledate na sat, a zatimu vrata, poku{avaju}i da se odlu-~ite da li }ete ustati, ili }eteostati u krevetu i poku{ati daizdr`ite do jutra. Odlu~io samda ustanem i odem do kupatila. Utom trenutku sam shvatio da je ~i-tavo moje tijelo paralizovano odvrata nani`e.
U Vika magiji se ne koriste nidroge, ni alkohol. Svako za kogabi se otkrilo da koristi drogeili alkohol bi bio iskqu~en izvje{ti~jeg reda. Znao sam da ni-~eg nije bilo u mom organizmu{to je moglo izazvati takvu para-lizovanost. Jedino obja{wewedo koga sam mogao do}i jeste da meje napalo ne{to {to je duhovneprirode. Napustio sam svoje tije-lo na astralni na~in i podigao seiznad wega. Tada sam do`iviopotpuni {ok.
Oko moga tijela bilo je okopetnaest demona koji su me ~vr-sto dr`ali i smijali se histe-ri~no. Jedan od wih se okrenuo ipogledao me i rekao mi da sam ja
idiot kakvog on nije ve} dugosreo. Demon je rekao da su me u~i-li pravom putu, ali da sam oti-{ao na pogre{an put, da sam to-liko zabrazdio da idem pravo upakao i da mi nema spasa. Zatimmi je predlo`io da sklopimo do-govor. Dva demona su do{la domog astralnog tijela i okrenulame naglava~ke. Kada sam se preo-krenuo, na{ao sam se u paklu. Ne-ma na~ina da opi{em {ta sam ta-mo vidio. To nikada ne}u mo}i dazaboravim. Te prikaze...
Vratili su me potom u moju so-bu i dali mi ultimatum ‡ ili dase ubijem, pa da onda postanem po-put wih, tj. da se vi{e ne mu~im,nego da budem mu~iteq, ili daumrem i u svakom slu~aju odem upakao. Izabrao sam samoubistvo(jedini neoprostivi smrtni gri-jeh gdje se nije mogu}e kroz poka-jawe izmiriti sa Bogom (prim.aut.)). Malo prije nego {to su mevratili u moje tijelo, pro{aptaosam u sebi: “Isuse, ako Te ima, po-mozi!”
Odjednom me je obasjala bqe-{tava svjetlost i demoni su se ra-{irili na sve strane. Ustao sami po~eo da grdim Boga: “Za{to sidopustio da pro|em kroz sve testvari?” Grdio sam ga skoro ~i-tav sat, ~iste}i izmet i mokra}ukoje je moje tijelo ispustilo to-kom iskustva sa demonima.
Tada sam prvi put ~uo glas Bo-`iji. Taj glas mi je rekao samojednu jednostavnu re~enicu kojame je zaustavila na putu moje pro-pasti: “Sve {to sam `elio dau~ini{ bilo je da tra`i{.”
E������� � �������� �����F
52
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
PRI^E[]IVAWE SVETIM TAJNAMA
U Svetoj Tajni Pri~e{}ivawami pod vidom hleba i vina oku{a-mo istinsko Telo i Krv Hrista itako se s Wim sjediwujemo. ZaSvetu Tajnu Pri~e{}a ~ovektreba da se priprema molitvom,postom i pokajawem. Ova tajna sevr{i u hramu za vreme Liturgije.Bolesnici mogu da se pri~e{}ujukod ku}e. Sve{tenik donosi Sve-te Darove u Daronosici. Za vre-me pri~e{}ivawa Svetim Tajna-ma ~ovek treba da ima pobo`naose}awa: trepet i strah Bo`ji.Me|utim, ponekad bivamo hladnii rasejani i mnogi zbog toga pada-ju u uninije. Ne treba padati uuninije. ^ovek treba da se smirii da smatra da je zaslu`io ovakvostawe. Reci sebi: “[to sam zaslu-`io to sam i dobio! Zbog mojihgrehova Gospod mi ne daje radost;slava Gospodu za sve!” Izdr`i tosa trpqewem i ne o~ajavaj, ve} setrudi da se popravi{.
Neke qude pobo`ne i revnosneu duhovnom `ivotu Gospod ispi-tuje: ne daje im radost - i za totreba blagodariti Bogu. Gospodboqe od nas zna {ta nam je na ko-rist: jednima {aqe sladosti iutehe kako bi ih ukrepio i ohra-brio, a drugima to ne daje zato{to oni u svakom stawu treba daGa vole podjednako i proveravada li su takvi. Tre}e li{ava ute-he zbog grehova. U svakom slu~ajune treba padati u uninije.
Nemoj smatrati da te je Gospododbacio, ~ak, i ako ne ose}a{ `e-qu da Mu slu`i{, ali se uvektrudi da Mu ugodi{ s podjedna-kom silom. Ne bavi se sobom vi-{e nego delima Bo`jim, prepusti
Mu se, i u tome }e{ na}i radost ibla`enstvo.
Kada se ~ovek nemarno odnosiprema delu svog spasewa, kada usebi ostavqa ugodno mesta{ce zasebe od pri~e{}ivawa Svetim
Tajnama dobija vi{e slabosti ne-go ozdravqewa. Ako posle pri~e-{}a bude{ bdio nad sobom, nadsvojim sklonostima i ako ih bu-de{ upotrebio na uga|awe Bogu,sa~uva}e{ se u pobo`nosti i ra-dosnom ose}awu koje si dobiopri~estiv{i se.
Da bi slu`io Gospodu ~ovektreba da ima ~isto srce, savr{e-no i pokorno svim Wegovim deli-ma, zato se nemoj ~uditi kada Onispituje, pou~ava i u~i te da bu-de{ savr{eniji.
Neki se gade da se pri~este po-sle bolesnih i starih qudi, pla-{e se da }e se razboleti. Pazi, D.,~uvaj se ove gadqivosti, to je veo-ma veliki greh. Sve{tenici u pa-rohijama gde nema |akona i |ako-ni u drugim parohijama i mana-stirima upotrebqavaju preosta-le Svete Darove i `ive u dobromzdravqu do duboke starosti. Ga-dqivost pokazuje da ~ovek imaslabu veru. Treba da se moli Boguda Gospod u wemu umno`i i ukre-pi veru.
Te{ko je ~oveku da gleda kakose neke bolesne starice i du{ev-ni bolesnici iz sve snage trudeda zajedno s decom prvi pri|u ^a-{i @ivota. Guraju se bez sve{te-nog straha, pri~e{}uju se bezstraha Bo`ijeg...
Du{evni bolesnici ~estopredstavqaju sablazan za druge.Oni neke qude pla{e i ima slu-~ajeva kada se ~ovek spremao da sepri~esti, ali zbog wih nije pri-{ao ^a{i. Ovo se odnosi i nadruge bolesnike, naro~ito veomastare. Blagorazuman i blago~e-stiv starac i starica, ako ose}ajuda im je lo{e, sede mirno negde sastrane, mole se sa sve{tenimstrahom, a ^a{i prilaze posled-wi, kad u crkvi mo`e slobodno dase pro|e. Eto, to je pobo`nost. Isam sti~e veliku korist za du{ui telo, i druge ne smu}uje. Tako iti, ~edo moje, ~ini, tako se sti~esmirewe, strah Bo`ji i blago~e-stivost.
Shiiguman Sava
Pskovsko-pe~erski
53
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
U ZA[TITU BLAGODATNOG OGWA
Tri pitawa skepticima
Ne iznena|uje to {to se atei-sti, jeretici i raskolnici toli-ko napre`u da opovrgnu istini-tost ~uda Blagodatnog Ogwa. Za-pawuju}e je {to se nekada wimapridru`uju i pravoslavni, tvrde-}i da ni~eg stra{nog nema u od-ricawu istinitosti tog ~uda.Kao da je vernom ~oveku svejedno -da li Gospod {aqe znamewe, ilisu u toku vi{e od hiqadu godinajerusalimski patrijarsi i arhi-jereji, me|u kojima ima ne maloproslavqenih u liku Svetiteqa,cini~no obmawivali i obmawujupravoslavne po celom svetu, i touo~i najva`nijeg pravoslavnogbogoslu`ewa.
Svaki iole po{ten ~ovek }eprimetiti razliku izme|u jednogi drugog.
A obrazovani pravoslavni ~o-vek jo{ i zna da je ta razlika ne-dvosmisleno ozna~ena u odluka-ma Pomesnog Konstantinopoq-skog Sabora iz 1084. godine:“Onima koji umesto da sa ~istomverom, u prostoti srca i od svedu{e priznaju za nesumwive doga-|aje velika ~uda koja su izvr{iliSpasiteq na{ i Bog, Vladi~icana{a Bogorodica, Koja Ga je ne-trule`no rodila, i drugi Sveti-teqi, i poku{avaju da ih posred-stvom mudrovawa prika`u nemo-gu}im ili ih tuma~e na na~in, ka-ko se wima ~ini, i uporni su usvom mi{qewu - anatema.”
Li~no ne mogu da smatram ube-dqivim prigovore kriti~araBlagodatnog Ogwa zbog mno{tva
razloga. Naprimer, neshvatqivomi je, kako sve wihove hipoteze,koje su, da dodamo, protivre~nejedna drugoj, mogu da objasne tu~iwenicu da je u devetom veku mu-slimanski upravnik Jerusalimazapovedio da se postave metalni(bakarni) fitiqi u kandila i daje, bez obzira na to, na o~igled
svih, si{ao ogaw i da su se zapa-lili fitiqi. O tome svedo~e ka-ko gr~ki izvornici (NikitaKlirik) tako i arapski (Biru-ni). Neshvatqivo je kako objasni-ti “upaqa~em u xepu” primere,kada se paqewe sve}a doga|a vankuvuklije na o~i hodo~asnika,kada ogaw silazi sa ikona itd.
Ali, posebno se javqaju tri pi-tawa, na koje nisam uspeo da su-sretnem jasan odgovor ni u jednom“skepti~kom” ~lanku.
1. Odblesci
Ne retko (iako ne i svake godi-ne) hodo~asnici pred silazakBlagodatnog Ogwa vide u hramuplavi~aste odbleske svetlosti,poput blesaka kakvi bivaju prisevawu muwa. Oni su zabele`enii na videosnimku.
Skeptici uvereno ube|uju da
ti problesci nisu ni{ta drugodo blicawe fotoaparata. Odre-|ena sli~nost postoji, iako sublicawa fotoaparata mnogo sla-bija i nemaju takvu nijansu.
Ali javqa se jo{ jedna kompli-kacija: {ta }emo sa tim {to sudrevni svedoci ~uda opisivali tuistu pojavu?
Nikita Klirik, koji je posetioJerusalim 947. godine pi{e: “Ar-hiepiskop jo{ nije iza{ao izGroba, a ve} je ceo Bo`iji hrammogao da se istog trena vidi ispu-
54
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
wen neizrecivom i Bo`anskomsvetlo{}u, tako da se pobo`ninarod kretao ~as u desnu stranu,~as u levu... Pri takvoj neo~eki-vanoj pojavi svetlosti svi su biliispuweni zadivqeno{}u, pa ~ak inajbezbo`niji muslimani su bilipora`eni i posramqeni... sada seBo`ansko izlivawe svetlosti ra-{irilo po celom hramu.”
Iguman Danilo, koji je posetioSveta mesta 1106-1107. godine,svedo~i: “Tada je iznenada i zasi-jala Sveta Svetlost u SvetomGrobu i iz Groba je izbijalo sna-`no blistawe.”
Hodo~asnik Trifon Korobej-nikov, koji se na{ao u Jerusali-mu 1583. godine tvrdi da u hramu“ogaw ide... kao muwa sa neba.”
2. Dokumentarne potvrde
~iwenice da Blagodatni Ogaw
ne opaquje.
Ako pogledamo makar vi-deo-kadrove, koji su postavqenina internetu, vide}emo, na pri-mer, da u jednom slu~aju hodo~a-snik dr`i ruku iznad plamena odcelog snopa sve}a, u drugom slu-~aju, drugi hodo~asnik dr`i rukunad plamenom pet sekundi, a evo itre}eg kadra, gde jo{ jedan stari-ji hodo~asnik dr`i ruku u plame-nu pet sekundi.
Podseti}u za svaki slu~aj, da jeu obi~nom Ogwu, a posebno iznadwega veoma te{ko dr`ati rukumakar jednu sekundu. Svako kosumwa mo`e to da proveri odmah,dr`av{i svoju ruku ili iznad za-paqene {ibice, ili iznad zapa-qene sve}e, ili iznad kandila iuop{te, iznad svakog obi~nogplamena. I neka proveri: da li onmo`e da dr`i ruku pet sekundiili makar tri. Nemojte zaboravi-
ti da se obezbedite sa kremamaprotiv opekotina i zavojima.
Zna~ajno je da je gorepomenutimladi ateista, koji je pre godinudana {irio po internetu svoja“razobli~ewa” Blagodatnog Og-wa, izme|u ostalog navodio sni-mak gde on dr`i ruku iznadobi~nih sve}a. I iako se wemu ~i-nilo da to nema razlike u odnosuna na~in kako to ~ine hodo~asni-ci, nije te{ko primetiti da je utoku snimka od ~etiri sekunde on~etiri puta sklawao ruku iz pla-mena, {to se za hodo~asnike kojisu na video-snimku ne mo`e re}i.
Na taj na~in, ili sledi da pri-znamo da te qude, koji su zabele-`eni na video-snimku, Blagodat-ni Ogaw nije opaqivao, ili daGospod svake godine na veliku su-botu ~ini ne mawe zadivquju}e~udo pretvarawa obi~nih qudi umucije scevole pri dodiru sa Og-wem u hramu Groba Gospodweg.Drugim re~ima, ili je pred nama~udesni ogaw, ili su pred nama~udesni qudi, koji ne ose}aju bolod obi~nog ogwa.
3. Druga pravoslavna ~uda koja
se doga|aju svake godine
Ta upornost sa kojom skeptici,koji se dr`e razli~itih stavova,obru{avaju svoju kritiku na do-ga|aj koji se zbija u Veliku subo-tu, postaje jo{ mawe shvatqivako obratimo pa`wu na ~iweni-cu da silazak Blagodatnog Ogwauop{te nije jedinstveno ~udo ko-je se redovno doga|a u pravoslav-nom svetu i koje je dostupno zasvakoga ko `eli da se ubedi u we-govu istinitost (nego takvih ~u-da ima jo{).
Naprimer, poznato je ~udo sazmijama na gr~kom ostrvu Kefa-
lonija, u selu Markopulo. Tu senekada nalazio `enski manastirkoji su napali pirati. Monahiwesu se molile za svoje spasewe is-pred “Longobardske” ikone Maj-ke Bo`ije. I ~udo se dogodilo:kada su pirati razvalili vrata,umesto monahiwa videli su zmijei u strahu pobegli. Sada svake go-dine, strogo na praznik UspenijaMajke Bo`ije (Veliku Gospoji-nu), u hram, koji se nalazi na me-stu manastira, u vreme Liturgijedogmi`u zmije sa celog ostrva. Utoku cele slu`be one se nalazeme|u qudima. Zmije diraju, uzi-maju u ruke, stavqaju na vrat, alione nikoga ne povre|uju. Nakonslu`be one odlaze iz hrama i nevra}aju se do slede}e godine. Sveje to zabele`eno na video-snimkui svako u to mo`e i sam da se uve-ri, oti{av{i na Kefaloniju15/28. avgusta.
Poznata su i druga ~uda koja seredovno doga|aju, koja daruje Go-spod na sna`ewe pravoslavnihhri{}ana, ali u ovom slu~aju do-voqno je pomenuti kefalonijsko.Ako pravoslavni i nepravoslav-ni skeptici odri~u ~udo silaskaBlagodatnog Ogwa, {ta }e onionda re}i o ovom ~udu? Kakvimupaqa~ima namamquju ove zmije?Ako se u slu~aju Blagodatnog Og-wa sve spekulacije vrte oko ~i-wenice, da se ~udo doga|a u kuvu-kliji, gde pristup ima samo pa-trijarh, ovde se ~udo doga|a nao-~igled svih mirjana.
O~igledno je, protiv Blago-datnog Ogwa nevernici, jereticii raskolnici ustaju najvi{e zato{to wegovo postojawe silnije odsvega opaquje wihove du{e.
Juri Maksimov
55
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
O KRAJU SVIJETA
Mnogopo{tovani ba}u{ka o.Aleksandar! (O. Aleksandar - je-dan od ruskih sve{tenika u Pari-zu. U to vrijeme je u Parizu bilonekoliko sve{tenika sa tim ime-nom)
Blagosloven Bog na{, “Kojim`ivimo, i kre}emo se, i jesmo”(Djela Ap. 17:28).
Pitate me za bavqewe pita-wem o blizini i rokovima krajasvijeta. Ne}u na to odgovaratidirektno. Nego }u samo napisati- kako na to reaguje moje srce isvijest religiozna?.. Gospode,blagoslovi!
1. Ja takvim pitawima ne}u dase bavim, jer smatram da sam ne-mo}an da ih definitivno razri-je{im ni u jednom ni u drugomsmislu. A {to se ti~e pitawa oroku, ja se ~ak religiozno bojimda mu pristupim: neka me pomilu-je Gospod od takve drskosti!
2. Za mene je o~igledno - do bol-ne opipqivosti - da je moj naj-glavniji zadatak spasewe, kon-kretno - neophodnost neprekidneborbe sa grijesima, molitve, is-puwavawa najbli`eg duga i ~ita-vog niza drugih, za mene i bli`weva`nih djela. Zbog toga bi bavqe-we takvim stvarima (o rokovimanaro~ito) za mene bilo isto kaokada bi bolesnik, bataliv{ibrigu o tome kako da se izlije~i,po~eo da izu~ava: kad }e umrije-ti? I {ta }e poslije toga biti sawim?
Mo`da oni mogu da usklade i“izu~avawe” i lije~ewe? - Neznam... Ali sumwam... Bilo kakobilo, ja za sebe pi{em: meni - nijedo toga! Boli me ~ak i kada samopomislim da se bacim na takvapitawa. O, Bo`e! Budi milostivprema meni, okajanom, mnogogre-
{nom, pustom (“^ertog Tvoj vi-`du, Spase moj, ukra{eni, a ode-`di ne imeju - vojti v wego” ‡“Lo`u Tvoju vidim, Spase moj,ukra{enu, a odje}e nemam - dau|em u wu”).
A qudi se danas, kao Eva, pe-tqaju u ono za {ta nisu sposobnii {ta im nije potrebno: jedni naspiritizam, drugi (a to su psiho-lo{ki “desni~ari”, “monarhi-sti”? Nije li tako kod Vas u P.) u“ultra-pravoslavqe” o kraju svi-jeta... I neizostavno sa prebroja-vawem. Bolest je ista, samo sudvije forme; oba pravca skre}usa pravog puta. “Nije veliko vi-djeti Angele, - govora{e sv. An-tonije Veliki, - veliko je svojegrijehe vidjeti”.
3. [to se ti~e su{tinskog od-govora na pitawe o kraju svijeta,kod mene, ubogog, formiralo seovakvo mwewe:
a) Mo`e biti da mi pre`ivqa-vamo pretposqedwu etapu svjet-ske istorije (Filadelfijske,Otkr. 3. gl. ‡ Uporedi obra}aweap. Jovana Bogoslova Filadel-fijskoj crkvi, koje vl. Veniaminrazmatra kao svjedo~anstvo o sta-wu svijeta u jednom od periodakoji prethodi dolasku antihri-sta); b) a mo`e biti da i nije ta-ko; jer mogu se obratiti jo{ Ja-panci, Kinezi, Indusi (700 mili-ona); v) ne znam; g) bilo kako bi-lo, misao o kraju koji se pribli-`ava uznemirava i pobu|uje da seo{trije napre`e slabo stremqe-we ka spasewu.
4. [to se ti~e “1000-godi-{weg” carstva, to je ~ista fanta-zija, koja dolazi od religioznogosiroma{ewa, a kao posqedicatoga - dovodi do priqepqivawa~ulnom poimawu stvari: pravo-
slavnoj religioznoj svijesti sa-vr{eno je o~igledno da je Car-stvo Bo`ije unutra{wi blago-datni `ivot, kako je govorioprep. Serafim, i kako je otkri-veno u rije~i Bo`ijoj.
A to Carstvo Bo`ije je od sa-mog dolaska Gospoda Isusa Hri-sta “do{lo u sili”, to jest, u pu-no}i.
[ta je ono? Uporedite Mt.16:28 i Mk. 9:1. Kod prvog - “Sina^ovje~ijeg, dolaze}eg u CarstvuSvojem”; kod drugog - “CarstvoBo`ije, do{av{e u sili”. Zna~i,Carstvo Bo`ije otkrilo se uIsusu Hristu. Kako?.. I “poslijetoga” uze tri u~enika i t.d. - ipreobrazi se... Sli~no se desiloi sa prep. Serafimom pred Moto-vilovim.
Carsto Bo`ije - to je projavqe-we Bo`anstva, obo`ewe ~ovjeka i~ak proslavqewe “tvari” (ode-`de). Zna~i, onda, sve to nam je ve}dato! A ve}e od toga ne mo`e bitini{ta. [ta to jo{ ho}e qudi?
Nije vaqda da hilijasti~ke ~e-`we, koje, na kraju krajeva, imaju~isto zemaqski karakter, mogubiti “ve}e” od toga? Nikako!Ubogomu su one dosadne (Istin-ski hri{}anin `eli ~ak da“strada” za Hrista, i smatra to“darom” Bo`ijim - Flp. 1:29, Mk.10:39-40). A ono {to je radosno,dato je ~ak i nama: `ivot u Bogu...“Pravednost, i mir, i radost uSvetom Duhu” (Rim. 14:17).
A inteligencija, zara`ena ma-terijalizmom, - u konkretnomslu~aju - samo na polovinu mate-rijalisti~ki, sve, gradi li, gradi“Carstvo Bo`ije na zemqi”, kaoi prije revolucije... I indirekt-no podr`ava socijalisti~ke ide-je...
56
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
Oh! nemam voqe ni da pi{em otome... Dosadno! Dosadno! I o~aj-no staro!.. Bolest “paralize pro-gresa”.
A ako je Carstvo Bo`ije Bla-godatno Carstvo, ili, drugim ri-je~ima: preobra`ewe ~ovjeka isvijeta Duhom Svetim, onda jeono Wegovo djelo, a ne na{e. Miga ne mo`emo sazidati; pa to jeazbuka.
A ako je tako, onda je na nama dase pripremamo da ga primimo.Kako? - O~i{}ewem, pokajawem.I opet se vra}am na isto ono, na“svoje” djelo: bori se sa grijesi-ma, moli se (Lk. 21:34-36), budibodar i trezven, i ne bavi se jalo-vom aritmetikom.
5. Znam, “oni” mogu da mi pri-govore (djelimi~no ste i Vi pisa-li)... A ja nemam ni namjeru daraspravqam o tome; jer, ovo ja osebi pi{em. A ja mislim ovako:NISAM JA, mnogogre{ni, TAJkoji }e da se bavi time!
Nehotice mi padaju na pametdva slu~aja iz drevne pro{losti:sv. Antonije Veliki je jednomprilikom razmi{qao o “dubina-ma domostroja Bo`ijeg i sudovi-ma Bo`ijim, pomolio se i kazao:Gospode! Zbog ~ega neki od qudidosti`u starosti i stawa nemo-}i, a drugi umiru u djetiwem uz-rastu i malo `ive? Zbog ~ega sujedni siroma{ni, a drugi bogati?Zbog ~ega tirani i zlotvori u`i-vaju u blagostawu i obiluju usvim zemaqskim dobrima, a pra-vedne ugwetavaju napasti i nesre-}e?”
Dugo je on bio obuzet tim mi-slima, kada mu je odjednom do{aoglas:
“ANTONIJE! SEBE GLEDAJI NE PODVRGAVAJ SVOJEMISTRA@IVAWU SUDBINEBO@IJE; ZATO [TO TO DU-
[I [KODI” (Ote~nik Ep. Ig-watija Brjan~aninova).
Drugi slu~aj, iz `ivota sv. Pi-mena Velikog, vrlo poznat.
Do|e kod wega u~eni “bogo-slov” iz Aleksandrije, Evagrije.Ali sv. Pimen ne htjede da ga pri-mi. Ovaj se rasrdi i htjede da ode,ali je ipak prvo rekao poslu{ni-ku sv. Pimena:
- Reci Avvi da ja do|oh ne radi~ega drugog, do da besjedujem o bo-goslovqu.
Ovaj prenese to sv. Pimenu. Sv.Pimen opet odbi da ga primi.Razdra`eni Evagrije ve} bija{epo{ao natrag; ipak, odlaze}i, re-~e:
- Po|i, pitaj ga: za{to ne htje-de sa mnom da razgovara?
Sv. Pimen mu je preko poslu-{nika odgovorio:
- Reci mu: ti si od vi{ih, a ja -od ni`ih; ti mudruje{ o nebe-skom, a ja sam nau~io samo da se uzemaqskom snalazim; ti ho}e{ darazgovara{ o Bogu, a ja poznadohsamo svoje strasti. E, da si me pi-tao kako istjerati plotsku ilineku drugu strast, ja bih ti odgo-vorio!
Evagrije se smirio; poslije to-ga, oni su dugo besjedovali o stra-stima... (Drevni Paterik). Eto,tako ~iwa{e oci!
A mi jo{ nismo po~eli ni da sekajemo kako vaqa; jer, kad ~ovjekpo~ne da se kaje, wemu tada zaistate{ko biva da “bogoslovi”. Sv.Jovan Lestvi~nik upravo tako igovori: “Koji se kaje ne treba dabogoslovi”. A {ta onda re}i oonome koji jo{ nije po~eo ni da sekaje?.. Avaj: jao nama!
I jo{: “tanane istra`iva~ke”besjede o Bogu, kao i ~itawe pre-fiwenih razmi{qawa o Bogu -isu{uju suze i tjeraju od ~ovjekaumiqewe (Ote~nik).
Ali i ovo je previ{e... Sam pa-doh u grijeh koji osu|ujem: mnogo-glagolawe. Oprosti mi gre{nom,Gospode. Pomolite se za mene.
Nedostojni i Vama dobronamje-ran
Episkop Veniamin
1925. / 13 / 11 n.s.
P.S. A eto, tamo, u Rusiji, spa-savaju se “malo” druga~ije: kr-stom, stradawima. Dovde su do-{la dva pisma, jedno na moje ime:progoni... Starija sestra C. se-strinstva u P. crkvi u Sevasto-poqu je bila strpana u istra`nizatvor, zatim prognana u Volog-du, a potom u Krasnojarsk... IzSevastopoqa...
Eto, to je spasewe sebe i Rusi-je. A mi!? O, slovesnici! (inte-lektualci, mudraci... kwi`ni-ci...) Jao, jao nama!
...U Simferopoqu - hramoviprepuni. Slu`ili i jutarwu i li-turgiju no}u; jer, boq{evici na-redili da u 10 sati ujutro svi mo-raju biti na slu`bi u wihovimustanovama... “Jedva sam se progu-rala da u|em u crkvu” (pi{e jednabiv{a liberalna gospoja); “kadsu izlazili iz hrama, sjetili suse prvih hri{}ana, koji su se ta-ko|e molili no}u u katakomba-ma”... A mi?.. Ho}emo li to mi Ru-siju da spasemo?
Mitropolit
Veniamin
(Fed~enkov)
1925. 25. 2. (10. 3.)
Mol. sv. o. P. G. H. B. n. p. n. g.(To jest, Molitvama svetog ocaPorfirija Gazskog Gospode Hri-ste Bo`e na{, pomiluj nas gre-{ne! - Pismo je napisano na dantog Svetiteqa).
57
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
PATRIJARH PAVLE PRIVATNO
U Patrijar{ijskom dvoru,kod Saborne crkve, iza-brao je najmawu sobu, za
koju je unuka Sne`ana pretposta-vila da je nekada bila predvi|enaza batlera: {iroka samo dva me-tra, taman koliko da se krevetuglavi izme|u dva zida, iznadkreveta u obliku }irili~nogslova P postavqena je daska kojaje slu`ila kao polica na kojoj bise odlo`ile kwiga, nao~are, ~a-{a za vodu ili neka druga pri-ru~na stvar~ica. Tu je jo{ jedanstari orman, jedna stolica i sef.Smatrao je da mu vi{e ni{ta nijepotrebno. Ostali deo velikog pa-trijar{ijskog stana koristio jeza prijem gostiju.
U Patrijar{ijskom dvoru na-stavio je da `ivi kao da je u bilokojoj drugoj mona{koj keliji.Ustaje rano, u ~etiri sata ilijo{ ranije. Obavqa svoje dugo mo-litveno pravilo, ~ita jutarwumolitvu: “Ustav{i od sna pripa-damo Ti Blagi...” Zatim pospre-ma svoje odaje. A onda, obi~no oko{est sati, odlazi na jutarwu Li-turgiju u patrijar{ijsku kapelu
Sv. Simeona Miroto~ivog, natre}em spratu istog zdawa.
Ve} od pet sati moglo se videtimno{tvo qudi i `ena kako `ur-no idu prema Patrijar{iji da biprisustvovali Liturgiji kojuslu`i Wegova Svetost. Zbog takovelikog broja vernika, patrijarhje u me|uvremenu po~eo sve ~e{}ejutarwu Liturgiju da slu`i u ve-likoj sali Patrijar{ijskog dvo-ra, koja s nalazi u prizemqu i ko-ja mo`e da primi oko pet stotinadu{a. I na taj na~in srpski prvo-jerarh krenuo je u susret vernici-ma: u sali ima vi{e prostora ne-go u kapeli, a time se i pastva we-gova, me|u kojima ima dosta sta-rijih qudi, po{te|uje da se ste-penicama tri sprata pewu, do ka-pele na vrhu zgrade, {to pogoto-vo zimi nije lako, s obzirom da jeu to vreme jo{ mrak.
Liturgija koju Wegova Svetostslu`i traje du`e nego {to je uo-bi~ajeno, najvi{e zbog pomiwa-wa u molitvama mno{tva qudikojima je potrebna pomo}. Naslu`bu patrijarh dolazi s hrpomceduqica, sa imenima preminu-lih, bolesnih ili onih koji su unekoj drugoj nevoqi, a koje mu, uzmolbu za pomen na bogoslu`ewu,uru~uju wihovi najbli`i.
Posle Liturgije, patrijarh dr-`i kratku propoved prisutnimvernicima, a koja s uvek odnosina Jevan|eqe koje se toga dana ~i-ta. Ciq propovedi je - pou~ava-we, zato govori samo onoliko ko-liko je potrebno da bi objasnioono o ~emu govori. A re~i wegovesu sasvim precizne i svima razu-mqive.
Ako ne ide na put, sledi obi~anradni dan - ispuwen molitvom,radom i drugim pastirskim i du-{ekorisnim aktivnostima. Po-sle doru~ka, od devet sati, kod pa-trijarha na referisawe dolaze
wegov marqivi sekretar proto-|akon Momir Le~i} i drugi naj-bli`i saradnici, da bi potom, doru~ka, usledili radni sastanci,prijemi ili neki drugi poslovipredvi|eni i zakazani za taj dan.Odmara se vrlo kratko. I touglavnom aktivnim odmorom: ka-kvim fizi~kim radom od umnograda, i obrnuto, umnim radom odfizi~kog rada.
Nastoji da ne ispusti ni ve~er-we bogoslu`ewe u Sabornoj cr-kvi. Ako je bio negde izvan Beo-grada, `uri da stigne do po~etkave~erwe slu`be. Tako, recimo,~esto je bivalo da vra}aju}i se izPe}ke patrijar{ije, posle se-dam-osam sati provedenih u auto-mobilu, odlazi pravo u Sabornucrkvu na slu`bu.
Kolika je wegova molitvenarevnost, vidi se i po tome {to zavreme slu`be, ~esto odlazi zapevnicu i peva.
Posle ve~erwe slu`be, u svomkabinetu prima sve{tenike izeparhije i vernike koji tra`e du-hovne savete.
Uve~e, u pratwi oca MomiraLe~i}a, a nekad i sam, ~esto je od-lazio na razne akademije, koncer-te, prijeme... A po povratku, kao iu svakoj prilici kada ima slo-bodnog vremena, ~ita ili pi{e,pored ostalog, odgovaraju}i i namnoga pisma vernika, sve{teni-ka i drugih qudi iz sveta.
Trudio se da ne gubi vreme. Ka-da se vozi, u bilo kom prevoznomsredstvu, gotovo uvek ~ita: spre-ma se za obaveze koje ga ~ekaju ili~ita molitve. U slu`benom, pa-trijar{ijskom automobilu, kojikoristi, ispred wegovog (suvo-za~kog) sedi{ta uvek stoji pri-li~no izlizan Molitvenik.
Jovan Jawi}
58
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
ISKU[EWA NA SPASONOSNOM PUTU
Popnimo se, qubqena bra-}o i sestre, na Golgotu ipogledajmo stra{an pri-
zor. Vide}emo na toj Svetoj goripodignut krst i na wemu prikova-nog Spasiteqa. Vide}emo Hri-sta, Koji strada za grehe svegasveta. Vide}emo veliki `rtve-nik i na wemu svetu neporo~nu@rtvu.
Ali {ta je to? Ne uznose se nadtom gorom pokajni~ki vapaji iridawa. Ne. Pomra~eni qudi, ~i-ne}i naju`asniji od svih zlo~inana zemqi, rugaju se Spasitequsveta i govore Mu: “Ti koji hramrazvauje{, spasi sam sebe, si|i sakrsta!” Jo{ ja~e besne prvosve-{tenici i kwi`evnici: “Drugespase a sebe ne mo`e da spase.Ako je car Izraiqev, neka si|esad s krsta, pa }emo verovati uwega”. Eto kakvi se uistinu u`a-sni doga|aji zbivaju, qubqenabra}o i sestre, na Golgoti. Spa-siteq sveta prinosi Samog Sebena `rtvu za grehe svega sveta. Asvet, umesto da prekloni svojuglavu pred Spasiteqem, pred We-govim krsnim stradawima, ume-sto da se bije u svoja prsa i iznosiiz svojih usta re~i blagodarno-sti, a iz o~iju svojih da izlivamore suza, ruga Mu se: “Si|i s kr-sta, pa }emo verovati u tebe”.
Ako dubqe porazmislimo oovome, uvide}emo da je iza le|anaroda koji se tamo nalazio bioneko ~ije ime je |avo. To je onustima pobesnelih qudi na{ap-tavao Spasitequ da si|e s krsta ida prekine Svoje `rtvoprino{e-we, i tako zavr{i iskupqewesveta. Nije prvi put zli pristu-
pao Isusu Hristu. Pali an|eo jeku{ao Spasiteqa jo{ na samompo~etku Wegovog slu`ewa, kadase On posle Svog kr{tewa uda-qio u pustiwu i tamo u toku ~etr-deset dana i ~etrdeset no}i po-stio i naposletku ogladneo. Ovajku{a~ pristupio je tada k Spasi-tequ i ovo rekao: “Ako si SinBo`iji, reci da kamewe ovo po-stanu hlebovi”. Za{to je tako go-vorio? Zato da odvrati Hristaod poslawa radi kojeg je do{ao.Zli kao da ovo govori Spasitequ:evo Ti ho}e{ da se pojavi{ u sve-tu i da objavquje{ qudima isti-nu. I Ti misli{ da samo istinomobrtati{ Sebi srca qudi - bezhleba, bez materijalnog dobra?Ne, nemoj ra~unati na to, to nijemogu}e, jer qudi `ele da wihovtrbuh bude napuwen hranom, jeli-ma. Eto, ako To ovo ima{ u vidu,ako napravi{ hlebove od kamewai tim hlebom po~ne{ da objavqu-je{ Svoje Carstvo, onda }e narod,lakom na materijalna blaga, po-hlepan na hranu, po}i za Tobom, aako po|e{ samo sa pukom isti-nom, propovedaju}i nebeska bla-ga, narod ne}e po}i za Tobom.
Tako je pali an|eo isku{avaoSpasiteqa sveta. Ali Gospod jeodbio ovo isku{ewe jer je znaovoqu Oca Svoga nebeskog, znao jeradi ~ega je do{ao na zemqu, znaoje da ne `ivi ~ovek samo o hlebu,no o svakoj re~i koja izlazi izusta Bo`jih.
Ali posramqeni |avo nije osta-vio Gospoda, on se samo privreme-no udaqio od Wega, i tek {to seukazala prilika - neprijateqBo`ji i ~ove~iji ponovo je pristu-
pio k Wemu preko Wegovih naj-bli`ih u~enika. Setite se: kada jeGospod kazivao u~enicima Svojimda Sin ^ove~iji vaqa da ide u Je-rusalim i mnogo postrada i budepredan da se razapne i da }e tre}idan ustati - {ta mu je na to odgovo-rio apostol Petar? On je HristaSpasiteqa uzeo, odveo na stranu i,obrativ{i MU se, rekao: “Bo`esa~uvaj, Gospode! To ne}e biti odTebe!” ^ujete li, qubqena bra}o isestre, ove re~i isku{ewa, kojeizlaze iz usta bliskog Hristovogu~enika? Nije ih apostol Petarsam proiznosio. To je wegovimustima govorio tako|e lukavi. Za-to je Spasiteq sveta i odgovorio:“Idi od mene, satano! Sablazan simi, jer ne misli{ {to je Bo`ijenego {to je qudsko”.
\avo je hteo da Sam Gospod do-brovoqno odustane od Svog po-slawa - spasewa ~ove~anstva. ^akni u posledwim trenucima Wego-vih stradawa, kada ve} visi na dr-vetu i izliva Svoju pre~istu krv,Hrista Spasiteqa vrag ne osta-vqa na miru. Ustima naroda,ustima prvosve{tenika i kwi-`evnika on podi`e glas ka Hri-stu. Si|i sa krsta, govori Mu ne-prijateq, za{to da strada{? Ne-}e poverovati Tebi raspetome,jer ne}e smatrati da si Gospod,nego zlo~inac, jer te uvrsti{eme|u bezakonike.
Je li bilo lako Spasitequ sve-ta da odoli ovom isku{ewu? JerOn je i{ao na stradawe dobro-voqno, i{ao da prolije Svoju krvza grehe svega sveta, da iskupi ~o-ve~anstvo od prokletstva greha ismrti i da prizove qude na ve~no
59
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
spasewe ne stra{nim Svojim do-laskom kao Gospod Slave, negoSvojim krstom i Svojim poni`e-wem. I mada je On bio sav u rana-ma, a qudi smatrali da je odba~enod Boga (“da ga Bog bije i mu~i”),kao {to je predskazivao staroza-vetni prorok Isaija, - Gospod senije pokolebao.
Zamislite za trenutak, qubqe-na bra}o i sestre, {ta je moglo dase dogodi s nama da je Gospod si-{ao sa krsta. Tada bi bila naru-{ena voqa Boga Oca, tada ne bibilo izvr{eno na{e spasewe!Ali Gospod je odoleo isku{ewu ido kraja pretrpeo krsna strada-wa, zavapiv{i Bogu Ocu: “Svr{ise!” I tako, odbijeno je isku{e-we |avolsko i izvr{eno spasewe~oveka.
A {ta se de{ava u na{em `ivo-tu, qubqena bra}o i sestre?
Od trenutka kada po~nemo dase pewemo na krst spasewa - ne-prijateq pristupa nama istimre~ima koje je nekad govorioHristu: “Si|i s krsta”. Pre sve-ga on dejstvuje preko na{eg samo-sa`aqewa. Tek {to se prihvati-mo dobrod dela, a on je ve} tu ive} na{aptava svoje lukave sava-ete: “Za{to da se umilno molite,za{to da blagodarite, jer ste seceo dan trudili na poslu, umorniste, pomolite se br`e i legniteda spavate. Si|ite s krsta, za{toda mu~ite sami sebe?!” Tako ne-prijateq dejstvuje preko na{egsamosa`aqewa. Hteli smo da seuzdr`avamo u hrani i pi}u, dasvoj telesni organizam optere}u-jemo prema svojim snagama i da gaupravqamo na ~iwewe dobrih de-la - vrag opet po~iwe da nagova-ra: “Si|i s krsta, jer }e{ izgubi-
ti snagu i tada ne}e{ mo}i dau~ini{ ni{ta dobro”.
Kad ~ovek re{i da se ~uva u ~i-stoti i neporo~nosti, neprija-teq ponovo lukavo pristupa:“Zar mo`e{ da savlada{ priro-du? Ne, si|i s krsta i stupi nadruga~iji put - bra~ni, to ne pro-tivre~i prirodi!” Ali i onomeko `ivi u zakonitom braku, ~uva-ju}i wegovu svetost, neprijateqsavetuje: “Za{to da celomudreno`ivi{ u bra~noj vezi? ^ini kao{to ~ine ostali qudi. Naru{a-vaj bra~nu vernost, predaj se raz-vratu i bludu. Si|i s krsta!”
Zaista, qubqena bra}o i se-stre, sav na{ put je propra}en ne-brojenim isku{ewima lukavog,koji mrzi krst na kome raspiwe-mo svoje strasti i koji nastoji danas zbaci sa spasonosnog puta naput pogibeqi.
“Si|i s krsta”. Da, tako zli na-govara one koji idu spasonosnimputem, ali budimo blagorazumni.Neka niko od nas ne popusti prednagovorima lukavog! Nemojmo si-}i s krsta, nemojmo ostaviti pod-vige pobo`nosti! Naoru`ajmo seprotiv samosa`aqewa, protivsamosti, protiv ~ovekouga|awa.Utvrdimo u sebi re{enost daidemo za Hristom ma u kakvimprilikama da smo, sazdaju}i usvom srcu dom Duha Svetoga, dabismo, ~uvani blagoda}u Bo`jom,mogli da dostignemo ve~ni `ivotu Hristu Isusu Gospodu na{em,Kome sa Ocem i Svetim Duhomprili~i ~ast i slava u vekove ve-kova. Amin.
Mitropolit Jovan(Sni~ev)
Budi veran do smrti
Autobiografija
D���� ���� ���� � ( ��� �������� ����� &�)�����.�)���� � �� �� � �����$
%���� *��� ������ �� ����� ����� ��� ���"�� �������� �� "�� � C?>������ � ����� "��������� ��,�$%�� ��)���� � ������� ����� � ������ ��������� ���������( ������ � ������� �(�K� ��� ��� "� ��� �� ��� ���� ���� � �����-�������� � � "� ���%��� ��� �$(� ���� � ������� ����� �� ����$ � "��� "������ �� ,�����������+�$�� ������� �� ������! /������2�� *�� ��� � ,�� �� (�� � ��� �$ ��� �� "�������) � ��,���)1 4.��==� >B5� :��������� � ���� � "����$ ��) ����� ����� � #����� � �,���$�� ���� ������� � +��������� ������ ��#�� ���� �� �"�����"���� +�#�� � ��) ��)� -������� �$�� �� �,�������� ���� ����� �� ���$�� ���)�� ����� �� ���� � � ��$�� *���� �� �������� ���� � �$���� � ��#�� ������ *���� ,������� ,�)���� � ����� ���� � ��$#� ���) ����� �(�) �������
60
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
PRIKAZI KWIGA
Dobrunski svici
Ve~eras pi{em za vas
Ve~eras pi{em sama
i izgubqena
U ovom svijetu
Koji nema romantike
Za sve one koji mi
ne{to zna~e.
[etam po hodnicima
sje}awa
I misli {to daleko dopiru.
@elim da vratim pro{lost
Da volim kao nekad
Da volim za sve vas.
Kao nekad da mi srce pjeva
Veselo na sav glas
Ve~eras molim samo
malo ti{ine
Za sve one koji su izgubqeni
A koji `ive.
Samo ve~eras pi{em
za izgubqene!
Samo ve~eras pi{em za vas.
61
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
62
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
Bo`e duhova i svakog tela, koji si smrt po-bedio i |avola satro, i `ivot svetu Tvome da-rovao; sam, Gospode, upokoj du{u preminulogsluge Tvoga (���), u mesta svetla, u mesta cvet-na, u mestu odmora, odakle je odbegla svaka bo-lest, i `alost i uzdisawe. Svaki greh {to jeu~inio, bilo re~ima, ili delima, ili pomi-slima ‡ sve mu oprosti kao blag i ~ovekoqu-bivi Bog, jer nema ~oveka da `ivi a da ne gre-{i. Ti si jedini bez greha; pravda je Tvojapravda ve~na, i re~ je Tvoja istina. Pa Te mo-limo spomeni, Gospode, upokojenog slugu Tvoga(���), koji je u nadi na vaskrsewe i `ivotve~ni, u pobo`nosti i veri `ivot svoj zavr-{io, i oprosti mu svako sagre{ewe voqno inevoqno, koja je sagre{io re~ima i delima ipomislima. I useli ga u mesta svetla, u mestaspokojna, i mesta odmora, gde nema bolesti,briga i uzdisaja, nego se svetli svetlost licaTvoga, i gde se od veka vesele svi Sveti Tvoji.Daruj wemu i nama Carstvo Tvoje, i nasle|eneizre~enih i ve~nih dobara Tvojih, i nasladeTvoga beskrajnog i bla`enog `ivota. Jer si Ti`ivot, i vaskrsewe, i pokoj preminulog slugeTvoga (���), Hriste Bo`e na{, i Tebi slavuuznosimo, sa bespo~etnim Tvojim Ocem i pre-svetim i blagim i `ivotvornim Tvojim Duhom,sada i svagda i kroza sve vekove. Amin.
NEKROLOG
Protojerej-stavrofor
Vaso Starovlah
Minulo je {est meseci od kako se upokojio u Go-spodu sve{tenoslu`iteq protojerej-stavrofor Va-so Starovlah.
Vaso je ro|en u Rudom 1943. godine, tri dana po-sle o~eve smrti. Odrastao je uz ~estitu majku istrica Milivoja koji }e roditeqski brinuti o we-mu, vaspitavati ga u veri, nadi i qubavi, u hri{}an-skim vrlinama. Iz qubavi prema stricu, posleosnovne {kole upisao je bogosloviju u Prizrenu.Pored neizrecive zahvalnosti prema ~i~i, kako gaje zvao, Vaso je ~esto spomiwao i svog o~uha u naj-lep{em se}awu.
Po zavr{etku bogoslovije i vojnih obaveza, `e-ni se Radojkom i ubrzo biva rukopolo`en po blago-slovu dabrobosanskog mitropolita Nektarija, odepiskopa Save Vukovi}a u Beogradskom sabornomhramu. Zatim ga 1965. godine mitropolit Nektarijeupu}uje na kupre{ku parohiju.
Otac Vaso na Kupresu prima parohiju od jeromo-naha Lavrentija (sada{weg Episkopa {aba~kog) inastavqa pastirski rad. Vremenom postaje miqenikSrba i primer za mnogobrojne sve{tenike, monahe imonahiwe sa Kupresa.
Otac Vaso, od milo{te pop Vasko, razumevao jemnogobrojnu kupre{ku sirotiwu koja je wegovim sa-vetima vidala svoje ratne rane, punila ispra`weneambare i torove, podizala ku}e iz pepela i sapira-la sa sebe o`iqke siroma{tine. Zajedni~ki je sveobnavqano, du{a i telo, hramovi i ku}e, deca i sta-da. Tu su mu se rodila i dva sina Marko i Milivoje(sada sve{tenik u Kraqevu). Wegov krst od detiw-stva bi}e ukra{en pastirskim radom i oven~an ve-likom zahvalno{}u Srba sa kupre{ke visoravnikad je, uprkos komunisti~kom pritisku i zabraniodolevao podi`u}i sveti hram u Malovanu, u ~ast
sv. Cara Lazara. Na ovo neustra{ivo delo hrabriloga je mu~eni{tvo i sv. Cara i kupre{ki stradalni-ci od usta{a, a me|u wima i sve{tenici od porodi-ce Popovi}a, Marko, Vladimir i ]or|e.
Otac Vaso je ranio u parohiju da stigne i obavi {tatreba, a kasnio iz parohije usput obilaze}i bolesne pa-rohijane. Bio je neustra{iv, pred preprekama i opasno-stima koje su ga snalazile od nequdi pri prolazu krozhrvatska sela. Nisu ga spre~avali veliki snegovi ni po-rodi~ne obaveze da se odazove na svaki poziv vernika, aporodici svojoj posve}ivao je ostatak vremena.
Kupre{ki narod je to cenio i skromno nagra|i-vao, prema svojoj mo}i, ali najve}a nagrada je bilaobostrana - uspeh u pastirskom i duhovnom `ivotu.
Takav sve{tenik je pribavio sebi pam}ewe u na-rodu.
Godine 1973. pre{ao je na parohiju u Vi{egrad,gdje je dobio i tre}eg sina Nemawu (sad profesoraKragujeva~ke bogoslovije).
Godine 1987. postavqewe za paroha prijepoq-skog i arhijerejskog namesnika.
Godine 1998. prelazi u @i~ku eparhiju za mr~a-jeva~kog paroha gdje }e i okon~ati aktivnu sve{te-ni~ku slu`bu. Penzionisan je 2005. god. Ali, na`a-lost, nije dugo u`ivao penziju, a jo{ mawe u dobromzdravqu, {to nije ni ~udno posle napornog `ivot-nog puta i tereta.
Otac Vaso nije samo na Kupresu gradio i obna-vqao hramove i parohijske domove nego u svim mesti-ma wegovog slu`bovawa. Wegova saradwa sa parohija-nima nije prekidana prelaskom u drugu parohiju negoje nastavqana u prijateqstvu i po{tovawu. Izbeglinarod sa Kupresa nalazio je utehu i pomo} kod wega.
Imao je od svih veliko poverewe. Do kraja `i-vota na Boga je nadu polagao i molitvu prinosio dase susretne sa svojim ~estitim precima i svetimBo`ijim ugodnicima.
Upokojio se primiv{i svetu tajnu pri~e{}a 31.decembra 2009. god. u ~a~anskoj bolnici, a sahrawenje na dan sv. Igwatija Bogonosca u rodnom gradu Ru-dom, 2. januara 2010. god.
Bog da mu podari pokoj sa svima svetima rodana{ega!
���������,������� E ���F
SJE]AWE
Quba \eri} (ro|. Planin~i})
(22. 12. 2000. - 22. 12. 2010.)
Deset je godina od upokojewana{e drage majke.
G���(��� 0��"�����
������ ������� �H�����
������ �������������� ����� �������� �������� ���
������ ������� �� � �������
��� �������� ������ ��������
�� �� ���� ������ ������ �
�� ����� ������ �����������
��� ������� � ��� �� ���� ��
��� ������ ����� � ��������
��������� �! �������"� �# ����
��� ��� � �� $��� � %�����
���� �������� ����
���� �������� �� ����&� �
������ ��� ���� � ���� �� �
"������ ��� ���� ����� ����
�� ������� ���� �����
' ������� ������� ���� ����&� � ��� ��� ��������
������� �� ������� (�� �� ��� �
�� ��������� ��)� ��� ����
�� �� � ���� �������� � ����
�������� ��! ��!�� � ������
������������ � ���� ������
���� �������� ��� ���*�
(%� �� ��� � ���� �����
���!� ����� ��� ���� � ��������
� "������ ���� � ���* � ���� ��
������� ������� � ����� �� ��
+���� � ���� $����� ��� �
��� ��� ������ "������� �� �
��� ������� ������ � ����
���!�� � ������� �� ��� &���
�������
,����������)� � �������
�� ������� �� �� �� (��� � ����
�� �$� �! � ��� ����*�
(�����&� �� ������� � � ���
���� &��� ����� ����� � ����
!� � � ���� -� �� ����� ���� ��
����� ��� ����� � ��� �* �
����� �� ������ ��������
%������� ������� �� �����
��� �� ���� ����� ������ ��
�� ����� ���� !� �!��������
"�� ��� ����� �� ��� �� ��
��� �!�� ����� ���
(.��� ���$� �� ������ ����
� ���� �� �� ��� ������ ����
�� ��������� ������ ���� ���
���� � ��� ����� ��� � &������
���* � ���� �� ������� �����
���� ������)� �� �� �� � ���"�
���� �� � ���� ���� �������
���
,����������)� � �� ���
�� �� �� ��� ��� �)��� �� ����
���� ��� ����� ������ ������ ��
���� ��� ���� � ����� ��
��������� ���� )� ����)� ����
�!����� ��&�
(-� �� ������ �������� ����
��� &��� ���� �� ���� � ���
���� ������)� � ����� � �� ��
������� � �� �� ����)��� ���
�
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
Man
.B
awa
13
41
.M
an.D
obrun1
34
3.
������ ����������� ������� �� ����
���� ��
$���� �� ��"��� /���� ���
� ���� �� ���)� ����� � ���� ���� ����0 ������ ����
��!������ ����� �� ���� �����
���&�"� � �� � ��� ������� �
� ��� ��� �� ����� -� ������� �!���� ��$���� �� ������ ������ 1 ��)�� ��� &��� !����� ���� ���������� !����� ����� ����� � �)� �����&� ��� ���� �� ��� �� ����� �
����� �!���&�"�� ����� ��&�
� ������ ����* � ���� �� �� ������� ��������
%������� ������� �� ������ �� ������ �� ������ ����
��� ����� ��� �����
(.�� � ���� �!��� � �����
�� �� � ��� ���� � ������
������� 2������ � � ������
������& ���� � ��� �����
3 �� ������� � ��� � ������
������ .�� ��� ������� ������
��� ��� �� ������ ������� .����
�� ������ �� +��� � !������
������&�� '��&�� �� �� �!���
���� ����� � ������� �� ����
��� 4���� ���� ����������� � ���
�� � ����* � ��!��� �� �������
��������
���� � ��� �� ���� ��� ���
���� �� ����� ���� � ��� �����
���� � �� ���� �� 5##5� ���� �
������� �� ������� �� ���
�� �� !����� ������ � ���
�� ������� � ������ �� ����
�� � ��� � ��� 6�### ��� ���
���� ����� � ��&��"��
������� �����7�� ���� ��� �
.�2� ����)�� ������� ����
��� ������������� ������
����� ,����� �������� ��
����
2�� 8������"� ������"�� � ����� �������� � 9��������� .�2� �� � �������� �:� ��������� � ������ ������� � ��! �� 8������"� ������1���� 2����� ������� �� ������ � ;# ���� � �� ����)�"��
����� � �������� �������������� �� ������ ��������������� ���� �������� ��������� ��� ������ �������� �!�������"� ����� ������ ��� ���� �� $��� � %�������� ��������� ����
�� �������� �� ����� � ������ �������� ������ (�����*�! ������� ����� �� ��������$��� /���� �� ��)�
8�� ������ �������� �������� ������� �� ����������� ���� ��� � � ��� ������ � ������� � !������� ���� � ������� �$� � �� �� � �� ���� ��
���� �������� ����&� � �������� ��� ��� � ������� ������ �� ������� � ���$��
' ���� �� ������� �� �������� ����� ������� � ��� ��� �! �������� 1���� ��������� � ����� �� ��������������� �� �������� �� � ����� ��� ��������"�� ���� <�$�=����� � "������ ������� ���� ��� ����
,������ ������� �� ��������� �� 8������"� �����"������� �! ��� ���������� ���� ����� � ��� �� � �� � �-��� ���!�� ����� ������ ������� � � ����� ������� � ������ �������� (� ��� �� �! &�������� �������� � � ��� ����������� !����!�*�
,����������)� � ��������� ���� �� �� ���� ��� ������� ��� �������� ���� ���� ������ ���!�� ������ ������ ������� �� ���� �� �� � ���������� � ����� ���� ������� � �� �� ��"�� �� � �� ���� ���� ����� �������� � ������ ������ � ��� ���� �� � �
�
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
��������������� �� ������ �
����� ������� ��� ���� �� ��
��� � �� ������ �� � ������
"� ���� ������ ���� ��� 7�������
%������� ������� �� ��������� �� �� �! >� ��� ��������� ��� � ������� ��� � .�2 � ��� "��� ������� ��� 5?# ###������� � ��� ��� ���� �� ���)���� ,������ ������� �� ������ ���� �� �� ������� ����� �� ����� � ����� �� !������ ������ ��"����� ��) �� ������ �� ������ � �� � "� ����!��
8�� ������������ ��������������@� A��� /� ������) ������ �� ��������� ��������� � ��������� ����� �� ������ � ! �� !� ��� ���� !����� � ����"� � ���� ����
2�� 8������"� ������"��� ���� �� ����� � �������� ���� �!��$� � ������ ���������� �� �@��� B����� ��� /����� =��������������� ��� �� "���� ������ ������� ��� �� �������� ��$� �������� �� �������
3������ �� ?� ��������:6#� ���� �� � �� ����)�"������� �� �����"� ����� ���� ������ /���)� �! ��������"� ��������� �������� ����� 8��� C���"�)� � ������������ �������� ,��������)��
' ������� ��� �� �� ������ ��&� � ��� ���� �� �� ���&� � �! ���) @����� � ������ � ���� ������ � ,������������ �����
���� �� ���� � �� �� ���� ����� �� ���� ��������� ���� � �� ���� ������ �� ��������� D�������� �� �� ���� ����� �! .������ /��� %��� �)� "���� �� ����"� � /���� ��� ����)�
8��� ������� �� � /� ������)�� ���� �� �� � ������ ������� ���� � 5: ��� ��� ������ ����� ���� ��� � ���������� �� ��� ��� ! ���� � ��������� � ������
������ �������������� ������������ �������� ��� ������� ������� �� � ������� ��� �������� � ������ ������� � �� �� ������ ������� ������� �� � �������� �� !��� � "�� ��� ���#��$����� �!�������� ��������� �� ������#��� �� ������ ��� � ��� �� %���� � &�������� �������� ����
���� �������� �� ����'� � ������� ��� !��� � ������� �����
$���� !��� ��� �� ���� � �������� &��� (��� �� )������
�������*� � ���� ������� ��� ��� +��� ,������� ������� �������� �� ������� �� �� �� ������'������ ��� ���� ������� �������� � �������� � ����*� ���������� �� �� ��� �� � ���� ����������� -���� .��� ,����� � ������ � $���� "��� ��
)����������*� � ������� ������ �� �� ������� ������� ������ ��� �� ����� $� � ��#��������� � ������� ����%��� � /��� ����� �! � ������ 0��� %�'� � ,�������� ��������� ��� ������ ��� �������� 1�!� ������� � ������� ��%� �� � ��������� � +����
23 � ��� ��� � �������� �������� ��������� 0��� %�'�� � ���
��� ������ ������ � � $����-�� 4��� /��� �� � � � �� �� �� ������� � �5 � �������� �� ������ ��������
&������� ������� �� ��������� ���� ����� ����� 2������ ���#��� ��� ���� �� � � ���� �� � ������ �����$������'� ����� ������ � ����# ���� ��� �� � �� � ������� � ������ �� ��� � � ���������� � �� ����� �� ������ ������ �� ����� �� ���� �������'���� ��#����5�
2&� ������� � ����� � ���!����� ����*� �! �������� �������� �� ���� ������� ����� �� �� ��%� ������ �� � ��� ���� �������� � "�� ���� � ���� ����� �������� �� ����� &�� � ��#���� ���������� ���� � � ���* � ���� ���� �� � ���� ������� � ���'���� �� $� �� ��#���� ����� �� ��� ����� � ���� ������5 � ������� ��������� ��������
,�� ����� ������� �������� � � "�� ��� ����%� �� 6�7������ �� � �� ��'� 6�8��� 68�9� �68::� ���� �� .�� ����� �� ��%� �������� � ���� �� ��� � ������;��� � ������*��
�
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
��������� ������ �� �����
�� ������ ���� � ��������
������ �������������� �
���� �������� �������� ���
������ ������� �� � � �����
&��� 5#� �������� � 8�����
�������� %������� � ��!��
%�������� �������� ���
(+�����)� ��)�*�
,������ ������� �� ��������
�� �� ������ +�����) !�����
����� ����� ��)� +��� �� ��
��� � �������� ������)� �� ��
���� ��!�� �!�!�� � ���������
8��� � �� �� ������ � � ����
�����&��� ����� ����� � �����
8�@��� ����� ���� B ���
����� ������� �� � ��������
�� ��!��� � ��������� ��)� �
���� ��� ���� �� ������ ��
����� +�����)� �����)� �� )�
� � ������ ���� � ������� �
��!����
����� �� ���� � 8��� ����
���� ����) !� ����� �� �����
����� ��������� %� ��������
������� � ������ ��������
���� E��EF ����������� !�
���� ��� C����� !� !������
����� ������������ � ����
�� ��&�$� ��� ���� 1���� �
�������� ���!�)��� (-����
���* � (A� �� � ������"�*� ��
��$��� ���� @��� (��$�"�*�
���� �� ������ � ����!�����
������ �� ��� (+�����)� ���
)�*�
(3�� �� �� �������� �����
���� � ������ ���� ���� ����
)� ��� ���� ��$� ��)� � ��� ��
���� � ���� � ��������� ����
���� �� ���� ���� ����� �
������� ���� ������� �
���� E�8+E � %�������� ���
������ ���* � ������� �� ����)�
/�� ��!����� ������� �� �)�
!��������� � ������ +����
��) � ��������� ������ ���
��� � @�����@���� ���� �"����� !���� � � �� ��� �� ����
�:� �������
C ����� ��� ��� ������� ��� �)� !���� �����&��� ����� � �� �� � ����� � 8����� %������� +�����) �! ����� ��
�:5:� �� �:GH� ���� �� ���� �������&��� �������� ���� ����
��$� ��� ������ �� ������
5#� �������
/��� ��� ��!��� ��� �)�
��� � �� ��� ������ ���� � �����)���� �� I�� .����)�� �
����� � ����� ,�������� /����� ���)�� !��������� � �8+�
���"� ��)� ������ +����
��) � 8����� ����� �� �:#5� ���
�� � � ������ �� �G ���� �� .���
�� ���� ����� ��� �� �� ���
��� � ,������� +�����)� � ����
���� �� �� ��� &�� �������
=�)� �� ��$� � ��� ��� ��
��� ��� �� �����&��� 8��
���� �!���� ��)� ���� ��� ��
� ����� E����� � ���������E�
�!��$� � ��� ��������� �� ���
���� !�����
+�����)� �� ����� ������
������ � ��� /���� ��������� ��
�� ��������� �� ���� ����� � 8��
��� � !� ���"� ������� � ����
��&��� %������� =��� ���� �
�� "� ����� ��� ����� ������
%������ �� ����� � �� ��
����� ��� �::5� ���� � ���
��� � &�� ������ � 8������
!���� � �� ����������� �������
��%�������� �������� �����
3�� ��)� ������&� ��� � ��
������� ��� � ��&��� ��)�
� ���� ������� �� ������
5#� ������� ����� �� �� �����
���� .�2 ������ � �� 5� ���
����� 5##6� ���� �� � ��� �
������ � 5##;� ���� ��
�
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
� ���������������������
���������� ������� �� ��
������ �������������� �
���� �������� �������� ���
������� �� � �������� ;� �����
��� � ������� � �! ��
����� ������ ��� -���� ���
������� �� ������ ����� ��
�������� �������� � �����
����� ������� �� ���� �
.�������� � �������� �! ���
�����"� �� ������ ��� � ���
$��� � %�������� �������
�� ����
' ���� ��� ������ �� ���
����� ������� ����� -���� �
"� � ��� � ����
���� �������� �� ����&� �
������ ��� ��� ����� ���� ��
��� � ����� ����� -�����
8��� �������� ����)� � �� ���
�� �������&�"�� ���� ������
��&���
����� -���� �� � �� � �����
=��� ���� ������ � ������
��� � �� ������� ������� ��� ��
����� �������� ������� ���� �
������ ������� ������
' ���� �� ������� � ���
��� �� ������� ����� ����
���� �������� ������� !��
����� �� .��� ��� �� �� ������
��� � ��� �����"� �� �����
����� � �������� � �� � �� ��
�"� �� ��� "� � ������� �
����� ��� � ���&��� � "�� ��
�������
���� �� ���������� �� .���
� �� � ����� ���� �� ��� ������
�����"� �� �� ����� � �������
� ������� �� � ���� ������� ��
�� �� �� � � ����� ����� % ���
����� ����!� � ���� �� ���� ����
��"� � ����!� �� ���� �� )� ��
�� "� �� ������� � ��� �� �� ��� ������ 3��� �����"� �����!� � ���� � � ���� ������� �
��� �&��� ���� �������������� � ���� �� ������� ��������
�!�!��� ��� �� )� �� �����
� �����)� ������ �� � �����"�"� ���� �����"� ����!� ���
���� ����)��� ����� �� �� .���
�����
/�� ����� ������� ������� ��� -����� "� � ��� � ����
�� �� �� �! B ��� ��� � �����
�� ���� � ������ �����
���� �5GG� ���� �� � �����
���� B�� ��� 1, A��� ���)
� �� �;GG� ���� � ���� �� ��
���� ������� �� ���� � ����
�����
�� � ����� ��� ��� ������
��� ��������� ���� =��� ���)
�� �� �� �?;G� ���� � � ������
���� �� !� "� �!�$� � ���� �
������� �� ���������
/�� ����� ������� ����� -��
���� ���� ����� ������ �����
��"� ��� ��� ��$� � ������
��� ���!� �� � � �� ����� ����
�� -����� ��� 8&���&��
�
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
��������� ������ �� �������
���� ���� ���� �
����� ���� � �������
������ �������������� ������������ �������� ��� ������� ������� �� � ����'�� �9� �������� ���#�� $���� �!�������� ��������� � �� ����� $���� "��� � �3������*���� ��� $��� �� ������� �� ����� .�� � �������������� � 0����������� /��� ��
����� ����� � �� �������� !�����
)������ �������� �����#������� /���� ������ ��� � ��� %��� �&�������� �������� ����
���� �������� ������������*� � ������� �� �������� ��� ���� ����� � ��� ��
������� �������� �/��� ��4������ �������� ������� � 0������������ � ����'� ������� ������ �� �� ���� �� �� ����� � ����� � �� !�<��� �� ;������� $���� =;$= � $�����
&������� ������� �� � ����� �� ������� ������ � �������� �������� � � �� �� /������ �� ���� � �������������
-����� ������� �� ������� ���� ����� ���� � � ���� �� �������� �� ���� � � ���� �� ���� � ���� �/�� ������� � $�������'� � ����� �� �� ��� ��������� ������� � ������������ � ��� �/� �������/ � �� ������� !�<�����
)� ��� �� ��������� ������� ��������� �� � ����� ��� �� �� �������� ������'����� ��*��� ������ ������ ����������� ��� ����� ��� � $����� ���'� � ���� �����#���� � � ��� ��� � �� ��#�������� "� �� ���� ��� ������ ���� � � ��� � ��� ���� �� !����� �� ������
������%� � �� ����� � ��#���� ���� -���� ��� ���� �� ���� /������� ��������� � ������� �� ��������� ��������
)������ ������� ������� �� �� �� � ���� �� ��� ���*��� ����� �/��! ������� � $���� ���'� ������ ��� 0��������
)���������*� � �� ������ ���� �� *� �� ��� ���� �� ���� � ����� �������� !���� ����!� �� ������ 1��� � ��� )������������� �� ���� ��� � ����� � ��������� �� �� �� ���� ��%� ����� ����� ��� �> ����� ������
&� ���� $���� "��� � � 3�������*��� �� #� ��� �� ���� � ����� �� �� ��� 6> �� � ���� �� ����� #���� �/��� �� �!��� 0����� ��
� !��� � 3������*��� �� ��������� � �� �>>7� ���� �� ��'���� ����'� � ������� ��#��� ����!�<��� �� ;$ � $�����
&� ���� �� ����� � ����%����� � ����� $����� � ;����� ��
������ �������������� ����� �������� �������� ��������� ������� �� � ������ �J� ������� � ������� � ��! �� <�$��� ������ ����� �� �������� �������� � ��� ������� ���������� ��� ������� �%�&���)���� ���� � 1���� ����� �������� �� ������ �����)�"� 8�� ������ �����
,������ �������� ������������ �� �6 ������ ��� � ��� $���� � %�������� �������� ����
8���� �� ���� �! �� �� ������ ��� ����&� � �� �������� ���� � ������ ��� �����
%������� ������� �� � ����� �� ������� ���� ���� ���������� �� � ����� ���� ���������� �� �� ���� �� �������� �������
�� ��� �� �� �� ������ ��!������ !� ���� �� ��� ��� �� � � �������� ������"��� ��!�� !� ������ � ����� �� ������ ���������
=�� ���� � ����� ��� �� ����� � ��� ����� ������ �� ��������� ���� E��E � �������"� ��� 8������ ����� �!�� %��� I����)�
�
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
������ �� � � �����
�������� �� �� ���
���� �����
�������� �
����������
��� ����
�� �� ���
���� �������� �� !����� ������� ���� � ����������� ����� � ��������"� � ������ !�� ��� �����
%�������� �������� ����� !� ������ ��)� ��� ���)� �!�!��� ��� �� ����� ������ ������� �� ���� �������� >� ��� �������� ���� C���� � ������ ������ ������ ������ ��� 8��� /������� �������������� I����)� � 3���� � 1���� � ���� ��������
%������� ������� �� !� �������� �������� � ��� �� ���� ��� ������ ���� �������� �� ��������� ������ ���� ����� ��� � ������ ��� ������� � ���� 1���� � �������,� �� ������ ���)� � /��� .����&�� ���� ��� 3��� � 1����� � ���� ������� ����� /�������)�� ������� %� ��������� !� &����� ��� � �!��������� � ������� �� ����� .�2/��� =������ �� %��� .�������)� � ��� ���� =���������
-���&� ��� ������ ����������� ��� ������� � %�&���)���� �������� �� 5###� ���� � ������� �������� ���� �����!� ������ ���������� ���������
2�� �� ����@����� � ��������� ���� � .�������� ��������� � ���� �� ��� �� ������ ����)� �� ������ ��������� ��� ��� ���� � ���� �� �����)� � ������ ����� ��� 8���� /������� ���� � ���������� ��� ,����� ��
���� ���� ������� � ����� ������ � � ���� %� ����
� .�������� � ������� ��������� �� � ����&�� 5�� �������� �� � ����� ���� ������
� � ���� %� ���� � ������
������ ���� ��������� � �
B� $������ �
����� � �������� ��������
������ �� ������ ��������������� ���� �������� ��������� ��� ������ �������� �!
�������"� ����� ������ ���
� ��� $��� � %�������� ���
������ ����
%������� ������� �� �����
���� ������� ���� � ������
������� ������ �� ��������
������� ���� ���� � �����
���� B� $������ ����� ���
�� � ������
,����������)� � �� � ��
��� �� ������� ������ �! ��
��� �� �� � ������� ������
��������� �� � ������ � � ���
�� %� ���� ��� ����� ���
.����� �������
,������ ������� ���!�� �� �
! ���� ���� � ����� ����
����� ���� �! �� � ���� ��
��� � .���������
+��� �� �������� ����� �
������� � ������� � ����� � �
��� ����� ������&� �������
���� � ����� ��� ����� �������
����� ���� �� �� ���!���
�� ! ����� !� ���� ����� �
����� ��
' ���� ���� ����� � ����
��� �� �� =������� !� �����"�
���� �� � ���� ��� .�2
������&��� ����� � ���� ��
������� ���� �� �� ���� ����� .�2�
=��� �� �!��$� � ���� �������� � ���� ���� � ��������� �� ���� ��)� �� � ���� ��)�� �� ��� � ������ � ����
���� ��� �� ������� ��!�� ���)� �� ���� ������ �� �� �� ����� ��� ������� -���� � ���
������
3 ��� �� ���� � ���� ��
���� � "� �� �!���� ��!
������� ������ ���� �!�����
�� ���&�"�� ���� "� � �!�
���"� ��������� � H� ��� J� ���
���� � ��� � �!���&� �� �5� ��
�6� ������� ��� ��� ���"� "��
� �� ��� � ������ ����� ���
���� � ���� ������� � �H�
� �J� �������
�
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
���� ���� �� ����������
��� ���� �� �� ���
1!������� ��)� (/���* %��������� �������� ���� ����
������� � ����� �� ��������
������� /��� ��� ������ ���
,�������� �������� �� � �� ����&��� 5:� ������� �� �
����� ������ ������� � ���� �$������ %������
' �� ����� ������ ��������
� /��� ���� ������ ������� ����� �� �������� � ������� �����
������ ������ ���������
������ ���� �������� �����
���� ��� �������� �! ��������
"� � ���� ������ ��� � ����
��� ��� � � %�������� ���
������ ����
K��������)� /��� �� � ����
�� �������� ������� �� � ���
)�� ������� �������� �� �� ���
�� ��� �� ����� /��� �::5�
���� � � �����%�������� ���
������ ��� @���� � ���
���� �� ������ ���� �� !� ����
�� ������ ������ �� �� ���
�� �� � ����� �� ������� ����
&���)� ��� ��)� ��� ����
���� � ��� ����
B ��� ��� A��� ������)�
����� �� ����� ������ �����
���� � ��� �� � 1!�������� ���
)� /���� ���� �� �! �� �����
/��� � /��� ��� ������ ��
������ 5##?� ���� �� ��������
�� �� �� � ����� "�� �� �::J� ���
�� �� ����� � 65 ���� ������
�� �� �� �� �� �������� �� �H
������� !� �� �� � � ����� �
������� ����� ���������
������ �! /��� � �����
K����� /��� �� � �����
��� ���� �� �� �� ������ �
��&�� �� �� ������ ���������
� ������� ����� ����� �� ����� �� &���� �� ��� ��� ��)�
� .��� � ���� �� ���� A��� �
����� �� �� ��������� ���� �� �
�� ������� ������� �� ���� �� ���� ������ ����)�� �������� �� ����� � ������ �����
/������� ��� �� ���� ������� ��� ��� ���� �! ,��������� �������� � ���� ��
������� ������ ������ ����
������� ����� �� ���� ��� �
���� �� � ����� � ���� ���� !��
��&��� � �� �� ��
3��� ������� �� ��������
1!������� ��)� /��� �� ����
�� ������� � ������ ��� ��
! � �� �� � �"���� �� ���� �
���� ��� �7�� ��� !� /� �� �
��������� � 9���� � ����&� �
����� � �����"� ���� �
�"��� !� ���� �� ��� ����
������� � �����
' !��� �� @�!� �� ���� �
����� ��������� ��������� �
����� �� ������� � "����� ����������@���� � � � ��� �� ����� �� ������ � �� ���@��� ,��������� ' ��� �"�!� ��)� ���� ��)� ���� �� �:?H�� � � ������ �� �� ���� � �� �� �� � ����
�� ���� A��� � ������)� �� )� �
���� ������ ���� ��&��� ���
���� ��� ���� ����
3 �� ���� �� �� /��� �����
� �� ���� � 9� � !� �!�����
���� �! ����� �� @� � ���
�����"� �"��� ���� �
�"���� � ����������
�
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
��������� ���� ������
��� ���� �� �� ���
$������*� ���� ��� �����! ��� ����� � 1������*� ���� ���� ������ �� ������ 3����� ���� ���� �������� � ���� ���� � ?���� ����� ��� �� � �������� ��� ����� � ��'��� ���� ������ �� ��� �� �� ��� 1�!��� �>>:� ����� � � ����� � ������� ���'� �����/��� �� �/ � �� ��������,��� ��#�����
,�� �� ����/��� �� ������$����� "��� �� � � ���� ���! #����'� ����� 3���� ���� �� ����� #������ ���#��� � ������� �� ���� ���� �� �� ������ � ���� �������� �� 6869 �� 6887� -��� �� 1��/ � ��� �������� � ���� � �������� �! �� � /��� � � �� �#������ ������ �� �� 688�� ���� � � ������ 3���� ���#���'� ���� �� ����� � #���� ���� �� �� ����� �������� ���� �� � � ������ ���'� � ����� ����� ���� ���'��� /�� ������� � 1������*���� ��� �� ������� �� �� � � �� ���'��� ������� �� ��� ��� � ���� ���� �� ������ � 1������* ���� ���� ������ ��3���� ���� �� #���'�� ���!������ ���� ������ � ;����� �$���� � � ���'����� @�/�� ?���� ����� .���/ � $������� ����'�� �� ���� A���� "����� ��� �! ���� � ������� $����� + � -���4��������� 4������ ?� ��� � � ����� ����� �������� ������
�� �� �� ;�%��� $�� 0��� �?�����'� �>>:� ���� � � ��������� � 1������* ��� ���������� ���'� � � ����� ��� ���������� /�� ��� ���� � 1�������*� ��! ����� � .�� �� 688�� -��� �� ������ �� �� �������� �!�������� ����� �� �������� �������������B� ;� ������ � � ��������'� � ��!��'��� ��� ���� 1���� A�����*�� /�� ����� ���� � 1������*� ���� �� ��������� � ��'�� ���� ���� �� ��� ����� �� B���� �� ��%��� ��� ���� ���� �� /� ���/�� ��� ���� � 1������* 1�� ������ ������ &��� ��� ��%��C�'�� � )�'��� �� ��� ���� /��� ����� ������ � � �� ����������� �� � ���'� >9� ������� �>>:� ���
�� � ���� ����'� �� ��������� � �� �� ����� ������ )�������������� ���� &������� 1�������� ��� -����� ������� �������#� $���� A������� � �����������'�� �� ������� �� � ��%� ��������� ����'� �� ������ &�������� ������� �� /���� ������� ��� � ��� %��� � ����������������� ���� � ���� �� �������&������� �� �#���� �� � �����*� � �� ���� ���������� �� � ������� !��� � ����� ��#����� ������� �� �� 688�� -��� � � ������ 3���� ��� ��������'� � ��������� 1������� ��� ���#��
������ �� ����� #���'� ���������� � �� �� 3���� �� .�� �� �688�� ���� � ��� ���� �! #���'��
)��� ��� �������� ����'��� ������ � ����� !��� �� ��� ���� ����� ���� �� �������� �������� �� �/� ��� �� �� �� ���� !��� ����� /���� ���*�� � ���������� � ����� �>>�� -��� � ����/�� �� ����# �� �� ��� �� ������� � �� ����� ���� �� �� �1�!��� �>>8� -��� � �����������*��� ��� ���� !���� D�� ���� ��%��� ���� ����� � �����# � ������ �� �������� �� ����������� � � 1�!����� � ����'�� >�� �� � �>>8� ���� � ����� ��� ����*��� !��� $���� "��� �
� 3������� &������� ��������� ��� -����� ������� �� /���������� ��� � ��� %��� � ���������� �������� ��� � ��� �� ������� ���� �� ��!��� ����� �������������� ��� 1�� ��#��� �3������� �� ������� ������� ����� ��� ��� ���� �� ����� �� � ���!������ ���� �� ����� �����������#��� �� ��� �������*� � ��������� E� ���� ���� �������*� ��!��� ��� ��� �� ���� ;��� (���* ���� �� ���� �� $������ � ����#��� � ��� � ����'� ��
��������# ���� ������� �� ���������� ���!��� �������� �������� �� ��/�� ���������*� �� ����� ����� ��� ��%��� ���� ������ ���� � 1� ������ 1������*���/� �� ���� � ��� $��������� 1������� ���� ��� ��������# ���� �� ������� ���� !����4!�������� ������ �� ��/� ����� � $����� $������ �/�� ������� � ?��� ����� ���� � ��%�1������*� � ���� � C�'�� 1�������*� �� ����'� �� ���� � $� ���� ������* � ���� � ;������ ?����/���* �� -� ���
3� �/�� �� ������� ���� �1������* � 1�!��� �>>:� ���� ������� ��� � ���� � �� ���� � ��/�� � �������� � �� 1�!��� ������� ������ !���� � �� � �>>�� ����� � � ���������� &�������� ��������� ������ � � ���� ���/��&��� ���� � � ��'��� ��� 1����� A�����* ���������� �� ��� ��� !��� � ����'� �� ��� � ���� ���� !���� ���� � �>>8� ���� �������� �� !�� � � �>6>� ���� � ����������� ��������� ���������!�������� ����� �� ��������������������B� 1� ��� +� ���� � ��! ��'��� ��� ����1���� A�����* ��������� �� ���� ��� ��� � ���� ��� !���� ����� ���#� �� ���� '����� ���� ����%��� ������ ����� � ��������*� �� !��� � 3�������
���� �� ������ � ����� �� *� ����� ����� ������� � �� *����� ���� !�� ���� ������ ��������� � �� *� ������ ��� '��� ����� ��'� � ���� �*� ���� ����!� � ��� ������ ���� 4��
����� ������ �
��� ��� � ������
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
���� ���� ������ � ���
���������� �����
� ����� ��
������ � �����
������ �������������� ������������ �������� ��� ������� ������� �� � � ����'��� 6�� ������ � ������� � �� �� �������� � � !��� $����! ����������� � ����� � ;���� ���#�� $����� �!�������� ��������� �� ������#��� ���� ������ ��� � ��� �� %���� � &�������� �������� ����
���� �������� ����'� � �� ������� ��� !���� � ���� � ������������
&������� ������� �� /��������� � ����� ������ � ��� !����+��� �� ������ #���'��� ;����� ��!��� ��� �%� ��� ��!����
)������ ������� �� � �� �/ ��������� ������ � � �/�� ��� ������ � ���!�� �! ������� � ������ 0��� %�'� ,������� � ���/���#����
)����������*� � �� ��������� �� ������ ����� ���� �� ��� ����� ��� �� 0��� %�'� � � �� ������ �� ��������� ,���� ��� $� �
��#����� � ������ ������ ���� ���� ��������� ��� ���'� !���*� � ������� � ���� �� ���������� ��� ���/� ,����������� �� ���� � � 0��� %�'� ,������� ������� � ������ ��/�� �/��� ��*��
&������� ������� �� � �����'�� 66� ����� � �� ���� $���������� � ��� �����'�$���� �����/� ��� � ������ ����/� ��� �������� ���� ���#��$���� �!�������� �������� � !���� $����! ������� ����� � ������ � ?����� �� �����#��� /���������� ��� � ��� �� %��� � &��������� �������� ����
)������ ������� �� ��� ������� /������� �������*� �� ��� �� � ����� ��� !��� � ��!��� �������� �
���������� �����
������ � �����
������ �������������� ������������ �������� ��� ������� ������� �� � ������� �6������ �������� � �� �� ������ ���������/� ��� �������� � ������� ��!��� � ���� ���#�� $���� �!��������� ��������� �� �����#��� �������� ��� � ��� �� %��� � &��������� �������� ���� ���� ��������� ����'� �� ������� �����
)������ ������� /������� �� ������ ���� !��� � ��!��� ���'� ��
��� � ���� � ���� � ������������ ���� ����� ������ -�����
&������� ������� ������� ��� ������� �� �� ����� ��������/�� �� ������� ���� � ������ ������ ����� ���� �� � � � ������ ������ ���� !�� �������� ������ ������� �������'��
-����� &������� �� ������� �� $���� ������� � ���� ��������� ����� ������ � ���� ���������� �! $�� ��� � ��� ���� ��� ����! �������� ���� ���� ��� � � ��� � ���� �� �
�� � ��� � ���
��������� �������
��� � �� �� ���� �
,�� �����#��� -������� ����� � ���� $������� � ��� �� � �*� �� �F� � �9� ���� ��� � ������ �����
���� ���/��� ��!� �������������� � � 0��� � 1� �����*�������� �� �B����� � ��� !���� ����� �� ������'��� � ��� ����/�� ��� ��� �� ������ � ����� ������� � �� ��� ���� ������� !��� ���� �� ���� ���#� � � ���'��
3�� 0��� �� ���� �� �� ������ ��������� ���� ����'� ����� ��� �� �� � � � ������ !����� � ������ �� ���� ������ ������ ��
. � ���� ��� � � � ���� � ��� ����� ���������� � �� ����� � ���� ����
,�� �� � ���� �� ���� ����� ��� ���� ���� �� ����� �� ����� �� ����� � ����� � ����
3�� 0��� ����*� �� �� ���>>6� ���� �� �� ���� � ���#���� ����� !���� ���� ��� F> �����
�
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
������� ��
���� ��
��
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
���� � ���
���� �����
���� ��� ����������
� ������
���� ��� �� ���� ������ ����� ������ � !��� ������������������� ������� � � ������ ?����'� � 1��� )�������� ���� � ?���� � @���� ��� ��,�
���! ��������� ��� "�������D�������* ���� �� �� �� ���� ������ ������� � ������ �:� ��������� �� ����� � !���
���� ������� ���/���� ��������� � !��� �� ����'� �� � � ��� �� ������� ������ ����/� ������� ����� �� �� �/��� ��
3 �� ���� �� � ��'����! �������� �� ������ �� � ������ �� ����� ���/��� ��� ���� ������!� ��� ���� � ��� ����*� ����� ������ ����� ����� ������ ���/����� ����� � �� ��� �������� �� ���/��� ��� 67��� �� �� � �������� � 6F� �����
3 � ��� �� �� ���������� � ������ � ��� ��� ���� �� ������� ����%���
+��� ������������ �������������� �� ����%� � ��� � 6�G>����� �� ���� �� ��������! !���*� ���! !����� � ���� ������
��,� ���� �� ������ �� � �� ��� � ���� �� ������� ���� � �� ����� � /���� ������� � !��� � ?������ ������ � ���� ������� �� ����'� � ������� ���� � ��,�
���� ��� �� � 1���� ������������ ���� ����*� �� ��� �� �� ���'� � G>��! ���� � ��� �� � ����������� ���#����� ������������ ����/�� ������ A��� ������
�� ��� �� �������� �� !��� ����� �� ���� �� �� ���� �� ������ �! ��� 6>> ����! ��*��
���������� �����
������ � ���������
������� ������
�� ���� ������
������ �������������� ������������ �������� ��� ������� ������� �� � ����� F>� ����� ������� ����� ��� � ����� &��������� �������� ��� � $���������� � ������ � ������ ������� ������ ��� ��������� $������� �! 4���/��! 1#��� =$41= ���, ������ � D���� . ������
)������ ������� �� ������� �� �������� . ���� � ������ ������ ���� � ��, ������� ����� ����� ������� � ���� ��� ������� ��� ������� ��� � ��� �����
)����������*� � ������� ����������� . ����� ��!����� �������� ��/ �� ��� ��� � �������� ��� � ��,�
&������� ������� � �� ����!��� ��� ���� � ��%� � � ��,)���� � ���� $41 � ���*� ��,���� � ����������� ���� �� ������
�� ��� '����� ���� �� �� ���!����� ����� � $41�
-����� . ���� ��!����� ��������� �������� � ������� ������ ���� � ���� ����� �� ������������� �� *� �����������*� �� � ��� �� ����� ���� � ��� �� �/��� ��� �� � ������ ���%���� �� ���#����� ���� ���,�
)������ ������� ������ �� ����� *� ������ � �� ��� �� ����������� $41 � ��, ���� ����� ���� � �� ������ �� . ������� ������ �� �#���� � � ����!� � � ������� � � ���� �� #������
3��� ������ �� ��������������� ��������� . ����� ����� �� ����� /������ � ��� �������� ������� � D�� �/���
���������� �����
� ������ ������
� �����
������ �������������� ������������ �������� ��� ������� ������� �� � � ����'��� �� ��������� � ������ ������� � ��� �� .�� �� � ���#�� $���� �!��������� �������� � !��� $��������� .���� � ���� )����'� �)����*�� �� �����#��� /���������� ��� � ��� �� %��� � &��������� �������� ����
���� �������� �� ����'� � ������� ��� !��� � ������� �����
3�� ���� � �� ����� !��� ��������� 1��� �� &��* �� )����'��
&������� ������� �� � �������� ������ ���� .���� ������� ������ �������' 2 ��� ������ ���5� ��� �� �� -���� �� �� � ����
)������ ������� �� ������� ��*� ����� ��� .���� ����� �������# � ����� � ����� ,�������������� � ���� ������� �� *� �� �������� ��� ���� � ������� ���'���� �� �� ����� �� ����� ����!��
)����������*� � ������� ������ �� ��� �������� ������� �$�� �� ���! ����� �� �� ���� � ����� ������ � ������� � �� ���� � ����� #��� �� ������ ���������� ���� �����
&������� ������� �� � �����'�� 6� �������� ���#�� $���� �!��������� �������� � !��� $��������� .���� � ������/�� �� ������#��� �� ������ ��� � ��� �� %���� � &�������� �������� ����
���������� �����
������ ����� ��
������ �������������� ������������ �������� ��� ������� ������� �� � ������� 9� ��������� ������ ����� ��� � ����� &��������� �������� ��� � $������� ���� � ������ ����� /�� �������� ����� ��, �� ;�������$��� ������ � ������� ;����� ���*��
&������� ������� ��� �� �������� � ;���� ���*� �� �������� ���������� � � &���������������� ��� ����*� � ���� ����� ����
)������ ������� ���� � �� ������� � ��� �/�������� ���� �!����� � ���� ������� $���������� � ��� =$�+=� �� ����!�� � ��'���� ������ ������ ����� �� ���� ���� ��� ������#��� -������� � $�������
)����������*� � ������� ����'��� �� �� �� �� �����/�� ���, ������ /��*� ���������� ������� ������! ���/����� � ���%��� ���� � ������ ��������
���#� �� ����� �������� �������� �� ��� �� �� ������� ����*��� ������� ����� � $�+� ����� � ����� ����������� � $�������� ���� ��� ��������� � � �/�� ����� �� ���� ��� � ���� ����� ��,� �� �� ���������� � ��� ��
� ���'���� ��%� ������ �� � ���#�� ��/���� �����! ���� �������
-����*� � ��������� &��������� �������� ���� ������� �������� �� ���� � �� �� ������ � $���� �� !��� � $���� �������� �� ��� � ���/����� � $��������
-����� ������� ������ �� � ������ ��� �� � ���� ���������� � ��� ���� ������ ��������� ��� ��� �� ���/�� &��������� �������� ���� � ��/��� ��$�������
-����� ;���� ���* ������ ��#�'��� ��� ��� ��'� ������� ��� � ����� � � � ������ �� ���� �� ��� ������ �� ����������������� ����� ����# � � ��,�� �� ���� ����#� � ������ ��������� � ���� � ������ �������� � ��, ���� ��������� ����*�� ������ ���� ��%� ��
$��� /�� ������� �������, ���� �� ���� ��� ������#��� -������� � ���'� ���B���*��� � $������ ���� �� ������� ���� �� � �/� �� � ��!����/ �! ����� ��� �!��� ��
���� ������� ���/���� &��������� �������� ��� � ��� ������ � ������ � ����� ����� �!������ � $������� ���� ��������� ������� ��� ����� ������� ���� ��� ������ � ��,�
-����� ;���� ���* �� �������� �� ������ � ��, ����� ����� � ��*��� ����� � ���� ������������ � ���� ��� ����� � �� ��!����� ��� �� �� ����� ������'���#� ������� �� ������ �����,��
3 �� ���� � ������ � ��������� � ����� � ���� �� �������$�+ � $������� ����/�*� �� �� ������ � ������ � ���� �� ��������� ������
-����� ;���� ���* �� ����� �� �� �� ����� ����*� ����� �������� � ��/�� �� *� ���*�+��� � ��*��� ������� ��� ������ ��
.�������� �� �� ���� �� ������ ���� � ���� ������� ���
�� �� ������ ������� � +���������� ;���� ���* �� ������ ���� ���� � ��*� ���� ���� � � ������ ���� � ��%� ������� ������/��� ��%����
���� ������� ���/���� ����������� ���#� �� ���%��� �� �������� ����� � ����
;���� ���* �� � ��� �� �� �� ����� �� �� ������! ����� � � � ��,����� ��#� �� ������ � ��'���� � ����� ���'��
$����� � � �� ������� � � � ��/�� � ����� ������ � ������������ � ����� � ������� ����� � ����
���� ������� �� ����������� ���������� ������ ;���� ����* �� ������� $��� � !�� ;�%���� ������� ������� � � $������� ���� �� �� ������� � ��� �������� A����'� ��� �� �� ����������� ���� !��� � ������� � �������� �� ��� ���� �� �������� � �������! ������� ���� ��
���������� �����
������ � �������
���� ��
������ �������������� ������������ �������� ��� ������� ������� �� � � ����'��� 8� ��������� � ������� � �� �� ������� ��������/� ��� �� ������� ��� !��� ������������ ������������� � � ������ ?���'� � 1���)�������� ���� � ?��� � @����� ��� ��,� ���#�� $���� �!��������� ��������� �� �����#������� ������ ��� � ��� �� %��� �&�������� �������� ����
���� �������� �� ����'� � ������� ��� !����
)������ ������� �� � ������� ����'� �� ����� ���� �� � ��� � �������� ���� ����� � ��� � ����� � ��� !��� ������������������ ������� �� ���� �� ������ �� �� � /� �� � ���� �� ����� ��� �� ��'���� ��� ������ ������� � ��� ��� ����������� � ���� ���� �� �� ��*��� � ����� ������� � �� ������ �������� ���� � �� ��� ��� �������� ��� � ?������ ������ ��
��
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
2)��� � � �������� �� �� � ������� ����'� � !�� � ���� �������� ����� ����� ��� ��� ����� ��� ��� ������ +��� �������� ��� 3 � �� ����� ��� �������� � ������%� �� �� � ���� ��� �� ���� � ���� ���#��� ������ ���������5 � ���� �� �����������*�� � ��������
$����� ��������� � ��� �������� �� !���� ���� �/ � ������� ���� � �� ��� ���� !������� �� ���� � ������� � !�� �?������ ������ � ���� ��� ��� ��'� � ��� � ���� �� ����'� �������� ��� � ��,�
���� ������� ��������� !������� ��#� � B��� ��� �������� �� � ������� ��� �� ����������� ��� � ������ ������� �!����� � ?������ ������ �� ��� ������������ ������ �������� � ���������� ���� �� �����'�� ��� �� �� ����� ��� ��������
3��� !�� �� ����%� 6�G>� ����� � � ����� � �� �� �� ������� ����� ?������� �� �/����� � �� ��� �! ���� ��� ��, �������� �� �� �� �� ���� ���� ��,�
���� ��� �� � 1���� ������������ ���� ����*� �� ��� �� �� ���'� � G>��! ���� �� ��� �� �� ����#����� ������� ����� ����/��A��� �����
,�� �� ����� ����� � ���� ������ �� ����� � �������'� ���� �� ����� �� �� ������ ��/������ ����� � ������� �� ����
�� ��� �� �������� �� !��� ����� �� ���� �� �� ���� �� ������ �! 6>> ����! ��*��
&������� ������� �� � �����'�� �� �������� � ������� � ��� �� ����� � ��/� � � ���������� � ������� �� ��� �� �� �������� ���� ���� � ;���� ����#�� $���� �!�������� ���������
���� �������� �� ����'� ������� �����
���������� �����
�� ���� ������
������� ��� �
������� �� ������
������ �������������� ������������ �������� ��� ������� ������� �� � ����'�� �8 ��������� � ������ D��� � ��� � ���������� )�������� �������� ����'�����*�� !��� ��������� �� ����� -�������� �� �����#��� ������� ���� � �� ����� &���������������� ����
23�������� ����'� ��� ������������� ��������� �� ����-����� .���� ,����� -���� ������������� �� ��� ���� �������� � ������ � ������ ���'���� ������ ������ *� �� �����*� ��#������ ��� ���� � �� � ������ � ����'� ������ )����� -����� �� 1����*� ���� ������ ���� � ������� ���'����� ���� �� ��������� ����� ��� ���� ���� ����������� � ������ �� �� -���� ������� ������ ������5 ���� ��������� ������� � ������� ��� ����*����
����*� !�� � ������� ���#�/�� ��� ��� � B������� "���*� ����� �� � ������������ ��� �����/ �� ����� ����/��� �� ����� ������� ������ �� ������ ���������� ������ !�� ���� *� �!����� � �������� �� �� � ����
2D���� ��� ���� � �� �� ���� ��� ��*�� ������ ����������� !�� � ������� ��5� ���� ��;����� "���* � ��� ������� ����������� "���*� � ����� ��� �B������� �� � ���� ����� ����� ����� ����/� �����
�� ���� !�� "���*� �� �������*� � ���� ��/� ���� �����%� ��� � ����� ���� ���� ������ ������' ��� � ���� ����� ���� ��������� ��� � � �� ������ ��� ��� � 1���� ��������� ���'����� ���<�� ���� ����
�� ���� ����� ����� "���*� ���!������ ������� ����������������� �� � ����*� !�� � �������� ��� ��� � ������� ���#� ���/����� 0���� � "���*�� ����� � ��� ����� $��� � � )����� 1�/� ��
���������� �����
������ �� ����
����� �� � �����
������ � ������� ���
������ �������������� ������������ �������� ��� ������� ������� �� � ������ F6� ��������� !��� $����� )������� 3�������� ������ ���� 1������� ���� ������������ � @�/� ���#�� $�����!�������� �������� � �����$����� 1�!� /��� �� ���'�#� ��/���� ��� ������� ���� � � �������������
$����� �!��������� �������� ������#����� �� ������ ���� &��������� �������� ���� � ������������ ������ �B���� � �/� � ������������� �� �����'� � �������*� ����
&������� ������� �� � ����� �� ������� �B������ � �/� � ���� ����������� �#���� ������ �/���� ��� ������� �>6>=�>66���� ��
��
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
)������ ������� �� ���� ��������� � ����� ��������� �� ��� � ���� ��� ����'����� ������#��� � ����
2&� ��� ��# � �� �������� � ���� ��� �� ���� �� "��� ��#����������� ���� #���� ��� !��*� �5� ������� �� ������ ��������
)����������*� � �� ��������� ��� ����� �� ��� ����� � ���� � � ��� � ��#����� � ������'����� ��� ���� �� �� ��������*� �� ��� ������ ����� ������#�� ������ �� ��� ��� ���
2���!�� � �� �� � ��� �� �������� � � ����� ��#����� ��� ����� �� ���� ��� � ��� � �������� � ������� ���� /� ��� ����� ���� � �/���'�����5 � ����� �� �� �������� �������� �������*� �� �� ��� � �������� �� �� #����� � ,���� � ������ ����� ���
)������ ������� �� �/� � �������������� ��/�� �� ���� ���� � � /� � ��� ��� �� ������� ������� ������� � ���� ����!����2���� *� ��� � ���� ����������������� �/� ��� ����'� � ���� �/���� �� � ���� ����! ��� ����� �����!���5�
���� ����������
����� �����
��������
������ �������������� ������������ �������� ��� ������� ������� �� � ������� 9� ��������� � $������ ���������� �������� �� ����� ���� �� ��� ������������ ��� ����� � � "���� � ������ ������ �����! !��*� � �� ������ 2,���/��*� ������� �$������5�
)������ ������� �� ��� ������� ������ �/�� � ��� ���� ���!������� ��� � ��� �� ��������� � � "������� �� �� ������������� �/��� ����� ���� � ��������� �!���� ���� ���� ��� )� ��� ��'�*� �� � � $������ ��� ������ ��� � � 2,���/��*� � ���'��������5�
)����������*� � �� ��������� �� ���� � ���� �� ���� �� � ��/��� �� ������� ��� � ���� ���'� � �� ����� ���� � � ���! ��������� � ������! ������� � ������� ��������
2�� ��� !��*� ��� �� ��� ��*������� ���� �� ����� ��������� ���� $�����'� �� #'����� ������ ���#�� ��� ���� ����# � ���� �/� �� ����� ����������'����� ��%� '������ ���� �� �������!��� � � � ���� ���#� � ���������� ������������ ���� ��'���� �� �� ������ ����� � ������ ���5 � ���� �� ������ ���������
&������� ������� �� ����� ����� ���� ����� � ���� ���� �� � �������� � �������������� ���� ���� ��� $������� ����� ��# � ������������ � ���#����� ����������� ���! ������������� � ��������� ��� ���� �� ����� �����
2"� �� ���� � �/� �� � ��� ������ ��'� #����� ��� � �������! � ��� � �� ������5 � ���� ��������� �������� ���������������� � ������ �/�� ���� ����� '���� �� ���! ������ H���� ���� ������� �� ��� ��� ����� ���������!��� ���� � ������� �� ��������������� ��� ��� ������� ����� ����������� � '������
���������� �����
������ � ���������
������ �������������� ������������ �������� ��� ������� ������� �� � ����'�� 7� ��������� � !��� $���� "��� � � ��������� �� @���� ��� ��,� ���#��$���� �!�������� ��������� �� ������#��� /���� ������ ��� � ���� �� %��� � &�������� ��������� ����
�� �������� �� ������ �/� � ������������ $����� ���� 1�������� ���� � @�/��
���� �������� �� ������� �������� �������� ���� �� ��� ��� � ���!������ �����
� ������ ���� �� ������� ������������* � ������� ����� ����� ��� �� �� ��� /��*� ���'������ ���� !���� &������� �������� �� ������ ������'���� �������� ����� � �� ��� !��� � ���� �� ������� � ������� ����� ��
,�� �� ���� ���� � � ��� ����� �� ��'� ��'�� � ��� � ���� ��'� � ��!����� ����
-���� !��� � �������� � ��/��� �� �9� B����� 68FG� ���� � � ������ (������ ���� �� ��* �������� ��� �� ���� �� � � � ���� ����%� �� 1�� ���� � �� ����� �� ����� ����%� � ���� ��� ���%� ��� ��� !��� "���'� �� ��� �������*� � �� 6� �� � 68FG�� � ��� !��
��
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
�������� �� �6� �� � 68F:� ���� ��������� �������� ��� ����IE�����*J�
� 1���� ��������� ��� �� �������� ��� ��� ��� � !��� � ��������� � � ������ ��� ��� �� ������ ������� 3����� �� ���� ���� ������� � ���� � ����� ������� � �� 6899� ���� � �� ����'� ������� ��!����� ���� ��� � ������� �������� "��� �� ������� �����/ � ������
$� �� ��'���� !��� �/��� ��6897� ���� �� � ������� �� �� �������� 687G� ���� ��
� ��'����� ��� � ��, !��$���� "��� � � �������� � � ���� � ��*� ��� ����*� ��
���������� �����
����� �������� �
� ������� ������
������� �������
����� � ���� �
������ �������������� ������������ �������� ��� ������� ������� �� � � ����'��� 6F��������� � ������ ����� ��� ��������� &�������� �������� ���� � $������� ���� ������ ���"��� �� ����� � ��� ����� ��������#����� �� �! ���/� � ���#��� ������! �� � )���� ;�������� $��� =;$=� ���� �� �������� ��B "��� ������ $����?���� �
� ������ ��� �� ���� � /�� ������� ����� 3�� ��� ��� ����� � ����'� �! � ��� ���! ���� � � ������! ����� ;$ ����%�&��� � $��� �* � ������ �� $������ ������� ;$ ������ �� ������ 1���*�
D�� ��� ������ ��� ��� ��� �������������*� �� �������� ��� � �������� "��� � ������� ����� ���'�#�� �������� $���� �$������ � ����� �� 688�� ��6887� ���� ��
)������ ������� �� ��#�� ���� � �������� ��������� �� � $������� � � $������ �����#��� �� ������ �/� ���� ���'�#� �
������ � ������ ��!���� ��������� ��� ��� �� �� � ���� ��%� �� �� ��� ��� ������! ���� ���, �������! � ������� ����� �� ��%� ���� ��� � ��,�
1������ � �� �� ��� � �������� �������� ���� �� ���� �����'� � ��� ��!�� � ���� �������� ��� ��� � � ������� � ����%����� ������ �� ���� ����'�#��� ������� ������� � ���� �����'��
� ������� � ���� �
���� � ���������
���� ��� ��� �
$������ � ���� ��� �! ����� � &�������� �������� ���$��� ������� � ��� �� � �� ����'��� 6F� �������� � ��������� &�������� �������� ��� �$������ ������� �� ��������@� �� �� ������ ��, &��%� ����#���*�� ������ � �� � ������� ������� � �� ��� !����� � ���!�����! ������ � ��� �� ������ ���� �� F�>�>>> ?&�
$������ �� ����������� &� ��������� �� '����� ��� � ��������� � ��,�
E� ������� !��� $����� )�� ��� ,����� ���� � )������ ��
��� � .���/ � ���� $���������������%� � �� 7>�>>> ?&� �� �� ���� $��� �� !��� ;�%��� �������� ������� � � $������ 6>>�>>>?&� � �� ������� !��� $����� 4�!� ���� -����� � ������ 9>�>>>?&�
E� �� ��� !��� $����! �������� ���� � ����� � ����*���� ����� � .����� � @���� ��� ��,���������%� � �� 9>�>>> ?&� �� �������� ��!������ ���� ��� !���$����� )������� 3������� � )��'� ���� ���� � .���/ � .��<��7>�>>> ?& � �� ������� ��!������� ���� ��� !��� $���� "��� �� ������� � ?���� 9>�>>> ?&�
������ �������������� ������������ �������� ��� ��������� ���� �� ���������� ���������� �� � ���� ��!����� �� ������� ��� � ���*�� ��������� �� �������� ���� $�+ ���� ������ ���#� �� ���� � ������ � ���������� ��� ���! ���� � $��������
1� ������ �� ��!����� � �������� � $��� �� !��� � $������������� A����'� � ����������� �� ��� ��� � �� ����' ���! � ����� ���! ���*� ���� �� &���������������� ��� � ��'���� ������� �������
2����* ��� �� � ���* ��� �� ���� � ����� ��� � ��%� ���� 3�����* ��� ���*� �� ���� ��/���� � ����� � ��������� ���� � �5� ���� �� A����'� �
$����� &� �������� �� '������ ��� � �������� � ��, � /�� ?������� �� �������� � � ���'� ��� � ��, 1����� ?���/ ���� ���� ��� �� � ��� �� �� ���/ � �����'� �� ���� �� &� ��������� ����� @� �� �� ������ ��, ����#�� � �� ��� � ������� ������!���������
2��������� ������� � �� ���������! �������� �� �!�������'��� ���� �� ��*��� � #��� �� ������ � �� ���/��� �� �� �/��� �� ��� � ������ ����� � � � ���� �/� �� ���� ���5 � ������� ��?���/ � ����� �� �� ���� ��� � ����� ���/ � ������� ���������
��
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
.������� ����� � � � ?���/�/�� ��� � ��,�
���� ������� ���/���� ����� ���� � �� �� �� ��� �������� �! !����� � �������� �� �� ��F>�>>> ?&� ��� �� ����������!F�>�>>> ?&� �� ����� ���� � �� ������ 77>�>>> ?&� �� �� �� �� ���*�� ��� � ������� ���� � �������! ����� � � � ��, ������� � ������� �������� ���� �� �������%�� � �� ���� ����
3 �� ������ �� *� ���� � ������ �����'� � ���*�! ���� ��
��#���* �� ���� �� �� ��� �� �� ��� ��� ��� �� �� ������� ���� ��������� ?������� �� �������� � ����'� � �� � ��,� � �� �� �������� ��� �� ���� � � B���������
���� ������� ���/���� ����� ���� ��� ����� � �� � �� �������� ����� � ��� ������ ��� ����� � ��,�
2?�� ���� ������ �������%� ��� ���� �� �� ����� � ?& � ������������ ��*� �� ��'� � ��� G7�������� �� ��� !������� ������6 �� ��� ����� ���� � 66 ����� �����/��� ����5 � ���� ����#���*� ����������*� �� �� ������������ ���������� � ����������� �! �������� �� �� ���������! �������� �� ���� ���� ����� ������ ��
���������� �����
������ � ��� ����
������ �������������� ������������ �������� ��� ������� ������� �� � ����� 6:� ��������� � �� �� $����� ������ ����/� ��� ���� 1������� ����� �������� �� !��� � )������*�������� � .���/ � .��<�� ���#��$���� �!�������� ��������� �� ������#��� ����� ������ ��� � ���� �� %��� � &�������� ��������� ����
)������ ������� �� ��� ��������� ������ ������� ����/ ��������� ������� #���� � ���� ������'� � ������ ��� !����
D��������*� ��!��� ��� +���� � ���� � )������*� �� �
������ �����������*� � ��������� � ������� ������ � #���� �� ���� � ������� ��������� ����1������� ����� ����� �� 6�� ����6896� ���� � �!����� ������ � $������� � �������� � ����� 2���������5� � 67� ���� �� ������ � �������/�� ����� 2?����� � 5�
)������ ������� �� ������� �� ���������� ���� 1������� ��������� �������� ������ ��������� � -����� ,�����
������� �����! ��/��� � 2?������ � �5� �������� ���� 1�������� ��� �� ������ � ?��� � ��� ���� 0��� ��� ��� -���*�
���� ��� �� ������� ����� ����� �������� ��� ����� �� � 0���� �� �� ���� �� ��/� � �#�� � �*�� �/��� ����� � ��� ����� ������� �� � -���* ���� �� �� ��� 77������� �! ������ ��� ��/� ����� 20���� �5 � )��������
$���� �!�������� ���� $���������� � ��� �� 688�� ���� ���������� ���� 1������� ����� ������� ������ ���/� ������
&������� ������� �� � ���*���� ������*�� ���� ������� ��$�� �� ����� $������ �������� ���� � � ������ ���������� ��� � ��� ���'� � ��� ����������
� � � �������� ��� � ��� ���������
)������ ������� �� ������� ��$�� �� ����� $������� � � ������ ��������� ���� � � ��� ������� � ���� �� ���� � �������� �� ����������
)����������*� � �� ����� ����# � � ����� ��� � ���� ����� -��� .���/ � $������ � ;������ � $���� �� ���� � � ��������� ����� �� � .���/ �� $���������� �� ��� � ������� � ��� �������
����� �� $���� ������ ���/�� �� ���� 1������� ��� � �� ������ -��� .���/ � $������� ��������� ������� �� � ������ ������� ������� ���� � ��� ���������� ������ �� � $����� � ����� � ��%� ��� /������� ������
&������� ������� �� � /������� ���/�� 6G� �������� ����������� ���/� �� ��������� ������� �� � ����� -��� .���/ � $������� � ����� �� �� ������ ��$����� � ���� 1��� ����' ���/�� ����'� ���� .���/ � $��������
E��� � ������ -��� ������'�� � �� � �������� 0������ $�������!� � ������� �� � 4����� ����� ��� �� �/����� ��!�� ��������� ���� � ��*� �� ��/� � �� �� ��
���������� �����
������ � ������
������ �������������� ������������ �������� ��� ������� ������� �� � ����'�� 68� ��������� ���#�� $���� �!���������������� � !��� ;�%��� �������������� � � E� � �� ������ ��������� 6�7 ���� � �� ����*��� ����!����
)������ �������� �����#������� ���� ������ ��� � ���� %��� &�������� �������� ����
)����������*� � ������� /�������� �� ��!��� ��� E� �/�� ���!��� ���� � �/��� ������� � ������ �! �� �� ���'��� � !��� � ����� �������� ������� � �� ����
��
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
�'� ����� ���� � � ���! #���'����� �����
���� �������� ����*� � �������� ����'����� �� ��� �� � � ���� ����� �� ���������� � �/�� �� ���� � E� � � ,����� $�������*�
������ ���
� ���� � ����� ��
���� �� �
$��� � !�� ;�%��� �������������� � � $������ ��������� � ������ �6� �������� ����� ��� � ����� &��� -����� ��
$���� �!�������� �������� ����#�� �� ������ �������������� ����� �������� �������� ��� ������� �������� �� �����#������� ������ ��� � ��� �� %��� �&�������� �������� ����
���� �������� �� ������� �������� �������� ������� #��� � ������� ������� ����/�
)����������*� � ������� /�������� �� ���� �� ��� � ��������� ��������� �� �� ���� !�� �����*� �%��� ������� �������� �� 2� �� �� �� ������� ��� ���� � ������ �� $���� �������5�
-����� ������� �� � ���� ���� ����� ������� � ��� ���� �������� � ���� �������� � �� ����� � ������� �� ��������
&������� ������� �� ���� ���� � ���� ��� ���� ��� � �� ���$��� �� !���� ���� �� �/��� ���� �� ���� �� � ���� *� ������ ��� ������ ������ � �� ���� �� ����� � ������ ��������
1� ���� �� ����� � �� � ��� �����'� ��� � ��%� � B������ � �
���� �� ����� � � ��������� !����� ��� � ������ ��� ��� ������ ���� ��
-���� $��� �� !��� � $������� �/��� �� 6�GF� ���� � � ������� �� 66 ���� � � �� 6� ���� 6�:9� ����� ��
���������� �����
������ ������
�� � �!� ���� ���
������ �������������� ������������ ��������� �� ������� ������� �� � ����� �9� ��������� � ������ ����� ��� � ��������&�������� �������� ��� � $������� ���� � ���� � ������ ������ ��� �� ��������� $41 ���, ������ ������ ��� ������ ������� &� ��
)������ ������� ��#���� �� ���������� � ������ � &� � � ���!����� �� � ������� � ���� � ����� ��� ������� �� � ����������� ������� �� �� � �������&����$��� ������� � ����
-����� ������� �� �������� ���� ������� �� �� ��� ����������� ��� �� .������� ����� � � ���,�
)����������*� � ������� ���� �� �� ���� �� ����� �� ������������ ��� ��� ����� �����������!������� � ������ ����� &��������� �������� ����
&������� ������� ���� � �������� � $���� ������� �� ���� ���� �� ������� � ������ ��� ���� ������� � ��� !�� ���/� �� 69��������
)������ ������� ���� �� �� �������� � ��� � � ��/ � � ��� ��� � $41� ���� #��� � ��� �������� �� ����� �����
2$��� ��� ��� ���/� �/������ �� ��� ������'��� � ��������! �>��� ���� �5 � ������� ��������� ��������
E�!������� � ���*� $41 �� ����� ��,� ������ ������� ������ �� ���� � ���� �������� ������ �� ��� ���� � ��� �!����! � ���� ��� � ���� ��#������ �� ������� ��%���� �� �� ����#����� ��%���� � �� ����������� �� � ���!��� �� ���� � � ��� ��
2"����� ��%���� � �� �������� ��� �� � � �� ��� � ���� ����� � � � �� ������5 � ��������� �����������*� � ��������
-����� &� �� ������� �� �� ������� �� ������ &����� $���������� � ����
3 �� ���� �� �� ������� � ���� � $41 ����� ����� � � ����� ������� ��
������*� �� � ��� ��� � ����#�� � ����� $��� ������� � ���� =$�+= � ��������� ��������� ��,� ������ &� �� ������� ���� �� ��!�� ��� � B����� �� ��������� ������� ��� ����� ������� � &�%����������� ����*� ��, ��� �� 4������� $41 � ��, ����������� ���� �� ��� �� $�+ � ��,�
���� ������� ���/���� $41 *� �������� �� ���� ����� ��, ���� �� ���/��� ���� �� �� � ��������� � H��
$����� � � �� ������� ������ �/�� �/������� �� �� ���� ������� � ��� � ������ �! � ������ �! ����� ��� � ����*�� ������
��
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
���������� �����
������ � ����
������ �������������� ������������ �������� ��� ������� ������� �� � /������� 69� �������� � ������� � �� �� ������ ������� ������� �� � �������� �� !��� � )���� ���#��$���� �!�������� ��������� �� ������#��� /���� ������ ��� � ���� �� %��� � &�������� ��������� ����
����� �� ���� �� �� � �����!���� ��� �������� �� ����'� ������� �����
&������� ������� /������� ����!��� ��� �� �� � ����� !����� � ���� � ����������� ����;����� H�*� �� )�����
� ���� �� �������� ������� �������� ������ �� � �� ���� �� �������� �� �� � ����� ��� � ���� ����'��� � ����� !��� �� �� �� �������� ���� �� �� ����� ����!���� �� ����� �����! ���*� � ��� ����! #���'� )�����
���� ����
�� ��� �� ������
� �� ���
���� ��� �� ���� ��� ������� ������� � ���'� � K��*����� ������� �� ,��� ��� ���������� ������� � � "�� ����
���� ���/��� ��!� ���� �/��� ��� ����� ��� -�� �C������*�� � ���'� �� ���� ��� ����� �! ���� ���� � ���� �� ����*� �
3 �� ���� �� �� �� ����*��� ����� �! ���� ��� ������ ���
�� �� ��� ��� ���� �� �� ����������� �� ����� �� ��� ��� ������ ����#�� ���� �� ��!��� � � ������'��
23���! ��� ����� �� �� ����*�� � ���� � � ���� ��� �� ����� � $���� ���*� &����� ���* � �����!� $��� � � �� ��������� �������*� � � ���� ��'����! �������� �� �� � � ����� �� ����������� � ��� ��� ���� �� ����! ����� �������� ���%��5� ���� �� C�������*�
3 �� ���� �� �� �� ������ �������� ���#������ � "�� ��� � �������! 6> ���� � ��� ���'� �������� �� ���� ��� ���� �>>6� ����� �� ���� �� ����� � �������� �������� ���� ����
���������� �����
������ "������� ��
����� ���� ���
������ �������������� ������������ �������� ��� ������� ������� �� � � ����'��� �7� �������� � ������ ����� ��� � ��������� &�������� �������� ��� �$������ ���� ������ ������ � ��� ��������� ;������� @� ����� � ��, ������ � ;��� � C����
)������ ������� �� ����� ���� �� �� ���������� &���������������� ���� ���� � � ���� $�������� ���� ����������� � ������������� B��������� �� ����� ������� ������ ���� �� /����� � �������� �� !������� � �������� ���,�
)����������*� � ������� ���������� � ���� �� �� � ����
��'���� ����� � B� ����� ������ ���� �� ���� � ���� � �������� ���� � ����� �������
1� �� �� � ���� ��� ������� ��������� ���� ���� �� ���� ���� ��� ���� � ��� �� ��� ���� � �� �� �� � � B� ���� ��� � �������� �� ������ ��������
&������� ������� �� ���� �� �� ��'���� �� � ����%���� ���� ����� ��� ������� ���� ���� ���/��� �� ��������� ���� �� �� ����� ����� ���� �� ������
)������ �� ������� �� $���������� � ��� =$�+= ��� ������� � ���� �� ��� '��� � ����� ���� �� ��� �� ���� ����� ����� � ������� ����� � ��� ���,�
3�� ���� �� � ������ ������� ������ ������� �� ������ �������/�� ����� �� ���� �/� �� ���� ��� �� ���*������ � ��� ����� � �� �� ��� ������ �� � ���� �� ��!��� ����� � ������� � � ����
� ���� ���'�� � #������ ��� ����� ������ ����� ������� � ���%� ��� � ����� � � � ���� �������*�� ��� ��� ����� ��� �����/����� � ��� �� � ������������� ����� ���'� � ��� ��� �������� � ���� �� �������� ���������
4������� C�� ������� ����� ���� $�+ ���#� � �������'���� ��� � ����������� � ��,� ����� ���� � �� �� ������ ������������ ��� ����� ��������
$��� � �� �� ������ �������������� ������ ����� � ���������� B������� D��� � � �� �� �� ����
��
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
���� ������ ��� ���� � �������! ����� � � � ��, �� � �������� ���#����� � ������� �� ������ C���
3 ������ �� *� ��%� ��� � ������ � � ���� � ���*� � ��������'��� ��'�� ��� � ��#����� ���,�
@� ���� �������� � ��, ������� �� � ��# ��� �� ��� � ��/�������� ��� � ����� �/��� #�������������� #�'��� ��� �� � � � ���� ������� ������� ��
4������� C�� �� ������� �� ��������� � ���� ��� ����� ��# ����� � �/����� ������! ���������
� ��� ���� ���
����� �� �
� ���� ��� ����
� "���
�� $����������� !��� � @�/� ����� �� ���� � ����� � �������� ���� �� ����� ���������� � � � �������� �� ���������� ������� ��%� ��� �� �� ������
3�� 9> ������� ��� � �� ������ ����'� ���� � ������ ����� ���� ������� ������� � ���������� ��� *� ������ ���� � ��������� ������ ���� ����� �������/�� ���� �����*� � ������ � � ������
���� ���/��� ������ ���-�%��� ���� ����� !��� ������� ��� "����� ��!���� � � ���������� � �!������� !��� ��������� � ��� �� ��
+��� � ���� �� ��� ��������>>�>>> ?&� � )���� ;�������$��� �� ������� ����� � �����*� �! :>>�>>> ?&� ������ �� ����� � �� ������ � ������� ����� �� "�����
3 �� �������� �� �� F� �������>>8� ���� � ������� � ��� � ������ �/ � ��#� � �� 7> �� �>> ���������� ��� � ����� ���� 6�>�>>>?&�
3��� ���� � � ����� ������ ����!��� ����#� �� ����������� ������� � ?�����*�� �� ���� �� ��%�� � � ��� -�/� � �� ��� �� �� ����� � �%� � ���� � ���� � ��������� �� B��� �� �����*� ���� �������� � ����� �� ����� 3�����
?�� !��� ������� /��� � �������� �� ���� � � 1����� ,��*�� � � �� ��������
"���'� ���� ����*�� �������� �� !��� � ��, ������� � ��69� ������ �>>G� ���� ��
-��� � ������ � B�/� ����$����������� !��� �� �� ��� ���������� � ����� ;����* �� ���������
,�� ���� ������� �� �� ����� ����� ���� � �����*� � ���� ,���� $�����'� � ������� ��
1�#� � !��� �� 9G�8: ��������� � F>��� ����� ���� � �
�� ��� ����'� :77 ����� ������� �!� ���� � �� ���� �����F6�9: ������ � � ��� �� �������� �������� F9 �����
���������� �����
������ ������ ���
� "���� ����
������ �������������� ������������ �������� ��� ������� ������� �� � ����� �G� �������� � ������ ����� ��� � �����&�������� �������� ��� � $������� ���� � ������ �� ��������� ��� ����� ��� ������� ������� ��� � ��, � �������� ���/�� 1������ ��������� ;������� &�� � ������ ������ ������������ 4��� ��� � ��, @������ -������
&������� ������� ��� �� ������� �� �������� &�������� ��������� ��� � ���� � $��� ����� ������� � ��� � ���/�������
������*� �� �� �� ��������&�������� �������� ��� � ����� ������ ��'����� ��� � ��,������� ��� ��> >>> ������� �!��� ���� ������� ������� �� ������ �� ����� ��� � ��, �� �� ��'� ��� � ���� �� /��� �� �������� ������� &��
� ������� �� ���� � ��� ������*�� ��� �� ��� ������ �� ���������/ � �������� ����������� ��� $��� ������� � ���=$�+= ��� � �� �� ���� � � ������ ��� �� �� ������ ���� ��%� ���� ��, � ������� �� ������ ���������
�
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
)����������*� � ������� �������� � ����� ���� � ����� ��� ��� �� ?�����/��� ���� �.�������� ������� ����� � ��� ��������� ������� ����� � ��� ���,� �� ���� � �� �� $�+ ������ ������ �� ���� ��%���� � �� �����
&�� ��� ������ � ���� �� ������ ����� ��� � $�+� ������� ���� ����� ������ ����� $�+ � ���!������! ����� � � � ��,�
$����� � � �� ������� ��� ��������� �� *� �� ����� ����������� ������ ������ �� ���� �����#�� �� ����� ����� ��� �������� �!���� ��� ���� �� )� ��� ��'�* ���� � �%� � ���� ������� �� ����
3������������ ������ � �����#� ��� ��� ��!���'���� ��������� ������� �� �����������&�� �� �� ���� � ������� ����� ��� ��'�*� � ��/ � �� �������
����� � ���� ���/����$� ������ �� -������� ���
���� ���� ���������� � ��,� ��������� ������� �� �������� ����#��� ���� � ������! ������ � � � ����� ���'�� ���� � �������� �! ��� ��� � 4��� ����
���������� �����
� �����
������ � "���
������ �������������� ������������ �������� ��� ������� ������� �� � ������� 9� �� ������ � �� �� )������� �������� ������� �� ���#�� $���� �!��
������� �������� � !��� $�����)������� 3������� � $����� ����� 1������� ���� � @�/�� �� ������#��� ������ ��� � %��� � &��������� �������� ����
�� ������ �������� �� �� ������������ �� �� ������ ���� � ����� �/������ �B���� � �/� �� � ������������
&������� ������� �� � ������������� ����� ���� �� �� �/�������#���� �� �� �/��*� ���� �����'� � ������ ���� � �������
������'��� �� ��� �/����� �� �/ �� ��� ���� � !���$����� )������� 3������� � $������ ���� 1������� ���� ����� ������������� ������� ������� ��B���� � �/� � � ������������
� ������� ������ � ��� ���� ��� � ����� � ��������������� ���������
���� ��� ����
�������� � �����
���� �� �� � ��� � ���� ����� ��� ��� )������� ����� � ��6:� &�%� ��� � ����� � ���������� 21��� �)������5� ���� �� ���� ������*� B� � ������ ����� ���#��� ����� ��� ����'�� ��� ����� � ����� � ���� ��
?�� /��� � *���� � 1� �� ����� � 1� �� � )���������� ����� � �������� �� ����� 1��� ���� � �� ���� �� ��'� � �������/ � ������/�� ��� �� )������� �� )�������� ���� �� ���! �� ������ � � ���� � � �����*��� F������ ��� �� @� ����� 1� ����?� �� $����� &����� ���� ?� ����0�� � � ;������� $���� ���� ������� �� ���/ ��������� � ������� -����� ������� � )��������� �� ��� ����� ,�<� �� ����������*� ������� �� ��� ������ �/�� ������
������� ��� �� � ��� ���� � ������� �� ��� � �� ��� ������������� ��B�/�� � B�����B��3��������� ��������� �/�� ������������ ���� �� ����*� � � ���
����� �������� ���� *� �� ���'�#������ ��� � ���� �� � �� �� 7> ����� � �� ���� �� ��/� � �������� ����� �� ���#�� ��� �������#�� ��� � ����%� � � .�� 4 ���*�� ���� �� ��������*�
. ��� ���� � ���� ������ �������� ��� �� ����� � ��B�/������ � �� ���� �� �� ��� ����� �� � �� ����������� �����������B�/��� ��'� � )�����* �������� ����� ��� �������
�)���� ��� ��* � ��� ��� � )�������� ����� ����/ � ���� ���B�/��� "� �� ����� � � ���� ����������� �� ������'����� � ������������� � ��� ����� 2�/�5 � )��������� �������� �� )�����*����
-�B��� �� �������� *���� ��� ����� 1��� ������� �� ���&���� � �� &����� �� 1� ����?��� ������� �� 0�� �� L� 0� ��� ?� �� ���� ��* �9 ���� � ����� �����/���� �� .�� � $�� ����* ��$���� I���J � .�� � �������� ��&����� ����
3�����'� ����������� �����#��� L� 0� � �� ������� �� �� ����� ����/� ������ ��������'����
�)���� �� �� ���� ��� ��� ���������� �� ��� ��� � ����������� ��� �� ����! ����'� ��������� ��� �� ���� � ������ �/�0� ��
?����� � ������� ���! �/��� ��� ��������� ������B��� �������� ����'�#��� �� 6> �����!����������! '�����'� B������B���� ���� �� ������! �� � ����� ��� ���� ����� B�����B����� ���� ������ B�����B���;���� ?����*� �� ����� $����
?��� �� ������� ,�<� �� ����������* �/�� � � �������������������� B� ��� -����� �������� � )������� ��������� �� ����� G> ���! ���� �� �! ������ ����� *� ���� ����� � � ����#�� ������ 2)��������� �����5� ���� � �>66� ���� ��
�� ����
�
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������