Bosna moze i ovako: Mlad, obrazovan covjek, stipendista u SAD-u, svoju je karijeru posvetio radu u Bosni

i Hercegovini i za Bosnu i Hercegovinu. Sa izvrsnim direktorom Bosansko-americke fondacije razgovaralismo 0 njegovom zivotnom putu, radu u SAD-u, u Misiji BiH u New Yorku, u USAID-ovom uredu u Sarajevu,ali i 0 velikoj konferenciji u junu koju BAF sa americkim partnerima organizira u Sarajevu, sto ce biti jedanod najvaznijih dogadaja godine u BiH

!Iii

Ii

Razgavarala: Adela ZilicFata: Dienat Drekovic

DANI: Gospodine Kamenica, Fulbrightovste stipendista. Mozete Ii reci kako je te­kao \as Zivotni put i Vclsakarijera, sto jedovelo do toga da dobijete tu iznimnovainu stipendiju?KAMENICA: Nakon zavrsene Treee gimnazi­je, upisao sam Elektrotehnicki fakultet u Sa­rajevu. Toje bio nekako lagican izbOJ;u ko­me su se spojili moji afiniteti i "porodicnatradicija': Kao apsolvent na ETF-u, 2007. is­koristio sam priliku i prvi put otisao na stu­dij u Sjedinjene Driave. Vee ranije samosjeeao potrebu da prosirim manje stecenona tehnickom fakultetu znanjima iz drugihoblasti i zbog toga sam izabrao certifika-'cijski kurs iz biznis projekt menadzmentana New York Univerzitetu. Boravak u SAD­

u bio mi je prvi dodir sa americkim obra­zovnim sistemom, tada sam Cuoza Fulbrig­ht i poceo razmisljati i pripremati se za pri­javljivanje na tu stipendiju. Po povratku izSAD-a poceo sam pisati diplomski rad ipocetkom 2008. sam i diplomirao na ETF-

36

u u Sarajevu. Po zavrsetku fakulteta sam sezaposlio u Energoinvestu, gdje sam radiokao inzenjer na projektima automatizaci­je trafostanica, ali sam paralelno upisao ipostdiplomski studij na ETF-u u Sarajevo.

Skoro dvije godine pripremao sam refe­rence, aUi definisao temu sa kojom eu apli­cirati za Fulbright. Tema sa kojom sam apli­cirao bila je energetska efikasnost i obnov­ljivi izvori energije. Trud se isplatio pasam 2009. dobio Fulbright stipendiju naNew York lnstitutu za Tehnologiju, katedraza menadzment energije.DANI: Kakve utiske nosite iz SjedinjenihAmerickih DrZava i kakva su Vclsaiskus­tva sa Amerikancima?

KAMENICA: Kao sto sam spomenuo, ziviosam u New Yorku. Na sirem podrucju gra­da zivi oko 18 miliona ljudi na povrsini od17.000km2 i govori se nekih 800jezika. U po­redenju, u BiB Zivi4 puta manje ljudi na po­vrsini 3 puta veeoj od New Yorka i govori sesarno 797 jezika manje, ali se ljudi ne mo­gu sporazumjeti bas najbolje.

Moja iskustva iz SAD-a su odlicna, lju­di su jako pristupacni, ne mogu reCi da su

svi mali puno 0 BiH, ali velika veCina njihzeljela je nauCiti nesto 0 nasoj zemlji. Biosam cak i u nekoliko osnovnih skola i

drZao prezentacije 0 BiH. Mislim da su lju­di jako otvoreni i bez predrasuda, sto imomogueava da zive zajedno u obilju raz­licitosti.

DANI: Radili ste u Misiji Bosne i Hercego­vine pri Vijefu sigurnosti. Otkud inZenjerelektrotehnike u diplomaciji?KAMENICA: Uvijek su me interesovala novaiskustva, prilika za ulazak u Misiju BiB se ot­vorila tokom mog boravka u New Yorku to­kom Fulbright skolovanja. U tom perioduBiB se pripremala da postane nestalna cla­nica Vijeea sigumosti UN-a, i pruzila mi seprilika da kao volonter budem dio naSeg ti­ma. Pratio sam Drugi komitet Generalneskupstine UN-a 0 problematici energetskeefikasnosti, klimatskih promjena, okolisa iodriivog razvoja i pomagao pri redovnimposlovima Misije. Dalje, pratio sam i akti­vnosti UNDP-a u oblastima obnovljivih iz­vora i energetske efikasnosti u istocnojEvropi i zemljama Zajednice neovisnihdriava kao i drugih UN agencija. Ovo je za

DANI 20. 5. 2011.

mene bilo neprocjenjivo iskustvo gdje samuspio spojiti svijet diplomacije kroz praeenjedesavanja Ullutar UN-a vezanih za tema­tiku kojom sam se bavio na studiju.DANI: Pretpostavljam da ste imali mo­gucnosti da ostanete u SjedinjenimDriavama, pa me zanima zasto ste oda­brali da se vratite u Bosnu?

KAMENICA: Sama ideja senatora Fulbrig­hta, koji je pokrenuo Fulbright stipendiju,je povecanje uzajamnog razumijevanjaizmedu naroda Sjedinjenih Driava i drugihzemalja kroz razmjenu ljudi, znanja i vje­stina. Ova stipendija podrazumijeva odla­zak u SAD na usavrSavanje u oblasti koju is­traiujete i vracanje u svoju zemlju kako bipokusali ta znanja prenijeti, u obimu u ko­jem mozete. Dakle, od pocetka sam znaoda cu se vratiti. Oblast na kojoj sam radioje nova i jako aktuelna u BiH.

USTEDE OD POLA MILIJARDE IINeke

analize pokazuju da bi primjenom

mjera energetske efikasnosti

ustedili bar na gradnji jedne srednjeelektrane iIi nekih 500 miliona KM"

DANI: Danas radite u okviru USAID-ovogprojekta Ekonomija energetske efika­snosti. MOZete Ii ukratko predstaviti tajprojekt i zasto je energetska efikasnostvaina za Bill?

KAMENICA: Da, ja sam zamjenik direktoraUSAlD-ovog projekta Ekonomija energet­ske efikasnosti. Kroz ovaj projekat USAlDpomaze promociju tehnologija energetskeefikasnosti u Bili putem implementacije pi­lot projekata u javnim i privatnim objekti­ma sirom Bili. Planiramo raditi viSeod de­

set pilot projekata, koji ce pokazati da zaenergetsku efikasnost ima puno prostora iu BiH na konkretnim primjerima. Kroz ovepilot projekte cemo pokazati da primjenamjera energetske efikasnosti stede novac ida se inicijalna investicija vraea. Takoder, naovaj nacin cemo povecati kapacitete part­nera iz javnog sektora, zatim malih i srednjihpreduzeca u BiH koja ce biti izvodaci svihradova, a povecat ce se i svijest gradana 0dobrobitima energetske efikasnosti. Ovo jeod izuzetne vawosti za Bili jer su mogucevelike ustede energije. Prema procjenamauz povecanje energetske efikasnosti odsamo 20 posto moguce su ustede od pri­blizno 840 rniliona KM godiSnje na drla­vnom nivou. Ovo je ogromna kolicinanovca koja se trenutno bez potrebe trosi imislim da ni ne treba napominjati da ju jebolje usmjeriti je u razvojne projekte.DANI: Kada smo vec kod energije, Bosnaje zemlja rudnika, au energetskom sek­toru mnogi vide moida i jedinu sansu zaekonomski procvat BiH putem prodajeelektricne energije. Recite mi kako Vivi­dite razvoj energet ••kog sektora u Bill, ko-

jim se pravcem treba razvijati, trebamoIi graditi hidroelektrane, termoelektra­ne, koristiti energiju vjetra, itd?KAMENICA: Bili je zemlja rudnika, ali i obnov­ljivih izvora, vode, biomase i vjetra. Ovo jejako kompleksno pitanje i u svakom sluCajupotrebne su kvalitetne profesionalne ana­lize ekonomske, finansijske i tehnicke ka­ko bi se donijela odluka sta, kada ikako gra­diti i za koju namjenu. Trenutno stanje uBili je dosta zabrinjavajuce, neke od pos­tojeCih elektrana su jako blizu kraja Zivotnogvijeka, tehnologije su zastarjele gledajuCi nanjihovu efikasnost i utjecaj na okolis, pos­trojenja obnovljive energije gotovo i nema­mo, a biomasa se prakticno ne koristi zaproizvodnju elektricne energije.

Svaka profesionalna analiza pravca ra­zvoja energetskog sektora treba uzeti uobzir ulaganje i efekte ulaganja u energet­sku efikasnost kako bi uopce potrebu zaenergijom smanjill. Neke analize poka­zuju da bi primjenom mjera energetske efi­kasnosti ustedili bar na gradnji jedne sre­dnje elektrane ill nekih 500 miliona KM.

Ovdje treba naglasiti da je Bili potpisnikUgovora 0 formiranju Energetske zajedni­ce (Treaty) kojom smo se obavezali nadostizanje evropskih standarda u oblastienergetike i prikljuCivanju regionalnom i EUtrZistu energije, iz ovog proizilaze i obave­ze reforme energetskog sektora, izgradnjeobnovljivih izvora, zastite okoline i primje­ne mjera energetske efikasnosti.DANI: Izvrsni ste direktor u Americko­

bosanskoj fondaciji. Otkud u Fondaciji,sta je to sto Vctsje privuklo?KAMENICA: Uvijek sam zelio doprinijeti ra­zvoju odnosa SAD-a i BiH pa je Americko­bosanska fondacija bila prirodni korak.Isto tako, ako pogledate koliko smo proje­kata napravili u promociji BiH u SAD-u, aonda i promociji SAD-a u nasoj zemlji, ja­sno je da je veliki posao vec odraden a jazelim da se Fondacija i dalje razvija. U na­sim programima uvijek smo ravnomjernoimali zastupljene predstavnike naroda Bili.Od kada sam se ja ukljuCio radill smomnoge znacajne dogadaje u Sarajevu, NewYorku i Washingtonu, kao na primjer kon­ferenciju Movingforward na New SchoolUniverzitetu u New Yorku, koncerte mladihumjetnika iz BiH u Carnegie Hallu u NewYorku kao i mladih americkih umjetnika uSarajevu. U 2010. godini sam postao Izvrsnidirektor fondacije i nas rad cemo nastavi­ti u ovom smjeru i dalje.DANI: U junu ove godine ABF i SAIS - Cen­tar za transatlantske odnose pri Univer­zitetu Johns Hopkins u Washingtonu,organiziraju veliku konferenciju u Sara­jevu, 0kojoj su Danivec pisali. Dokle sustigli radovi na konferenciji, ko Cesve dOCiu Sarajevo?KAMENICA: Moram napomenuti da je Uni­verzitet Johns Hopkins jedan od najboljih

svjetskih univerziteta, i relimo iskoristiti pri­liku i povezati svefakultete u Bosni i Her­cegovini sa njima. Ovim projektom sa SA-·IS-om relimo otvoriti novi permanentni ka­

nal podrske odlicnihdiplomatskih i bila-Iteralnih odnosa naSe zemlje sa SAD-om te,otvoriti vrata predstavnicima civilnog drus­tva kao i svim mladirn ljudima iz WaSingto­na i Bruxellesa sa ciljem podrske buduCimliderima nase zemlje. Pripreme za konfe­renciju Zapadni Balkan: Napredak, regre­sija ili stagnacija? su u punom zamahu. Micemo vrlo brzo pustiti u javnost web stra­nicu konferencije te medijima dati infor­macije 0 svim ucesnicima. Trenutno se fi­.naliziraju svi segmenti follow up aktivnos­ti koje pripremamo nakon konferendje, i tonarocito za programe podrske mladirna ipredstavnicima civilnih drustava, a u Was~hingtonu i Bruxellesu. tim se to finalizirasa nasim strateskim partnerima, objavitcemo sve detalje konferencije. Mogu reCidace konferenciju otvoriti ambasador SAD-a­Patrick Moon, uz Michaela Haltzela, DanaHamiltona, SaSuToperiea i predstavnika Sa­rajevskog univerziteta. Drlavni sekretarMVP-a Austrije Wolfang Waldner, ErhardBusek, bivSivice-kancelar Austrije i direktorIDM-a u Becu, Ulrike Lunacek, Clanicaevropskog parlamenta, Jonas Jonsson, di­rektor odjela za Zapadni balkan u MVP Ev­ropske Unije, Valentin Inzko, Natasa Kan­dic, samo su neki od ucesnika konferenci­je, uz impozantne predstavnike civilnih dru­stava iz Evrope.

JUNSKA KONFERENCIJAuZelimo

podrzati sve progresivne snage

politickog i drustvenog zivota

koje su uistinu spremne i zeljne

ubrzati procese integracije BiH

u evroatlantske institucije"

DANI: Koje su teme panela 0 kojima ce sediskutirati?

KAMENICA: Zelimo podrZati sve progresivnesnage politickog i drustvenog Zivotakoje suuistinu spremne i reljne ubrzatiprocese in­tegracije BiH u evroatlantske institucije. Iztog razloga smo pripremili i jako intere­santne panele i konkretne zakljucke, bit ceukupno osam panela na teme:Perspekti­ve za novu vladu u BiH i uloga medunaro­dne zajednice, Pomirenje i regionalna sa­radnja, Demokratiziranje "Ustavna deba­tal' - Ukljucivanje glasa civilnog drustva,ln­tegracija nacionalnih manjina u zemljamaZapadnog Balkana: Uspjesni i neuspjesnislucaji do danas, Korupcija: Rak za demo­kratiju i kako se usprotiviti, Mediji i njiho­va uloga u demokratizaciji i europeizacijiZapadnog Balkana, Ekonomski razvoj: re­gionalni pristup ill"Svakicovjek za sebe'; Putka NATO-u i pristupanju ED..

jJ