Kako male zemlje na zapadnom Balkanu mogu da nastave da ostvaruju ekonomski rast?

Sanjay KathuriaGlavni ekonomist

Region Evrope i srednje Azije, Svjetska bankajuli 2008. godine

Pregled prezentacije Imperativ rasta vođenog izvozom Međutim, i izvoz i rast zahtijevaju znanje i

vještine Zbog toga su direktne strane investicije

važne – kao i vještine Šta će privući direktne strane investicije? Poruke

Regionalna integracija Ponovno određivanje stepena prioriteta

određenih elemenata investicijske klime u zemlji

Izabrani indikatori za zapadni Balkan

  Albanija BiH Hrvatska BJRM Crna Gora

Srbija

Broj stanovnika (u milionima) 3.2 3.8 4.5 2.1 0.6 7.5

Stopa siromaštva (u %, 2005. godine)

25.4 17.8 4.0 22.0 10.4 9.4

BDP (u milijardama USD po tekućem kursu)

9.1 12.9 42.6 6.2 2.4 31.6

BDP per capita (u USD) 2.830 3.290 9.580 3.050 3.760 4.220

Rast u 2007. godini izgleda zdrav

0,0

2,0

4,0

6,0

8,0

10,0

12,0

Međutim, rast nije jednako dobar kao u drugim regionima (prosjek za period 2000-2006.)

0123456789

Zapadni Balkan Baltik Istocna Azija Juzna Azija

A postoje i bojazni vezane za održivost Rast produktivnosti je teže postići Erozija povoljnih trgovinskih

aranžmana Faktor Kine: zamka srednjeg nivoa

dohotka Deficiti tekućih računa

(spoljnotrgovinski deficiti): pitanje stabilnosti, izvoz je ključan

Međutim, nivoi izvoza su daleko ispod potencijala i potreba

Izvoz je takođe od ključne važnosti za rast

Male zemlje moraju da više trguju, ali imaju i veće koristi od trgovanja

U stvari, rast mora biti vođen izvozom Integracija u EU zahtijeva povećan stepen

izvoza Prema tome, izvoz je od ključne važnosti i

za makroekonomsku stabilnost i za rast Međutim, izvozni rezultati su u velikoj većini

slučajeva razočaravajući...

Razočaravajući izvozni rezultati Slabi izvozni rezultati Izvoz baziran na niskom nivou znanja

i vještina Međutim, nivo plata nije u skladu sa

takvim modelima izvoza Uz to, ne predstavlja važan dio lanaca

snabdijevanja koje vode proizvođači Prema tome, postoje bojazni vezane

za održivost izvoza

Slabi izvozni rezultati

•

BCR u odnosu na Balkan: Izvoz/BDP

0.0

5.0

10.0

15.0

20.0

25.0

30.0

35.0

40.0

45.0

50.0

1 2

serija 1

Izvoz izražen kao procenat BDP-a

Izvoz, GNFS (% BDP-a, 2006. godine)

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

%

Modeli izvoza: nizak stepen vještina, visoke plate

Intenziv no korištenje Zvanična plata

kapitala i v ještina

Albanija 10,9 161

BiH 33,2 420

BJRM 35,2 343

SCG 46,8 326

Bugarska 34,2 161

Hrvatska 39,3 841

Slovačka 71,0 296

Plate predstavljaju razlog za zabrinutost Možda ne izgledaju visoke u prosjeku u odnosu na

većinu zemalja EU8 i Evrope BiH ima više plate; Albanija ima niske; podaci za

ostale zemlje variraju u zavisnosti od izvora Čak i u Albaniji i Bugarskoj plate su visoke u odnosu

na plate u Kini, Indiji i Bangladešu (pa je zato izvoz ugrožen)

Smanjivanje poreskog dijela radi povećavanja stepena konkurentnosti izvoza može da pomogne (BJRM počinje)

Međutim, u srednjoročnom periodu, jedini način za izlazak iz te situacije je unapređivanje produktivnosti

Stepen učešća u mrežama proizvođača je nizak

Promjene u toku perioda od 1996. do 2005. godine (procenat proizvoda koji su izvezeni u obliku dijelova i komponenti):

Jugoistočna Evropa -- 6% do 11% EU8 -- 14% do 19% Slovačka -- 13% do 21%Sa izuzetkom Rumunije i Hrvatske (u mnogo

manjoj mjeri), jugoistočna Evropa nije dio dinamičkog lanca proizvodnje i snabdijevanja

Direktne strane investicije su važne za izvoz i rast

•

Ukupni nivo direktnih stranih investicija per capita je veoma nizak: Albanija 603, BiH 676, Srbija 1119, dok se ističe Hrvatska sa 4577 aura per capita. U zemljama EU8 nivo je barem 3-4 puta viši.

Direktne strane investicije su od ključne važnosti za tehnologiju i izvoz

Međutim, zahtijevaju domaća znanja i vještine i motivaciju za apsorbovanje tehnologije

Međutim, šta se može uraditi u vezi sa direktnim stranim investicijama?

Zemlje su male. Zašto ne investirati u Slovačku i Hrvatsku,

Rumuniju i Bugarsku? Ukupni nivo direktnih stranih investicija (2005.

godine) Zapadni Balkan (osim Hrvatske, 17 miliona

stanovnika) 11 milijardi USD Hrvatska (4,5 miliona stanovnika) 12,5 milijardi USD Slovačka (5,4 miliona stanovnika) 15,3 milijardi USD

Kontekst programa politika Male zemlje Nisu iskorištene prilike koje donosi otvorenost i rast

vođen izvozom Rezultati vezani za direktne strane investicije: ukupni

nivo i modeli U formiranju vještina postoje velika nepokrivena

područja Zemlje nisu dovoljno integrisane da bi funkcionisale

kao jedno jedinstveno tržište Prema tome, ukupna uspješnost izvoza nije

iznenađujuća Kako se izvući iz “zamke srednjeg nivoa dohotka”?

Dublja integracija u jugoistočnoj Evropi – roba i usluge

Smanjivanje stepena segmentiranosti tržišta Veliki korak naprijed: Sporazum CEFTA iz 2006.

godine Međutim, dugačak put je pred nama:

Smanjivanje prepreka na granicama; Pravila o porijeklu u skladu sa sporazumom CEFTA; Regionalna saradnja u sektoru usluga.

Stope EU MFN će dovesti do smanjivanja stepena skretanja trgovine

Koristi: više konkurencije u snabdijevanju robom i uslugama, viši stepen direktnih stranih investicija (jedinstveno tržište) i među-regionalni lanci snabdijevanja

Dublja integracija u jugoistočnoj Evropi – radna snaga

Zahtijevaće sporazum o kretanju kvalifikovane radne snage

Može se za početak izvršiti bilateralno Međusobno priznavanje profesionalnih

kvalifikacija i obrazovnih institucija Aranžmani za privremeni rad Programi za povratak emigranata mogu

pomoći pri formiranju vještina Saradnja u obrazovanju - socijalizacija

Formiranje ljudskog kapitala predstavlja centralni dio ekonomske strategije Rješenje za relativno visoke plate:

Unapređenje produktivnosti Smanjivanje poreskog opterećenja vezanog

za rad Ljudski kapital zahtijeva velike promjene u

pravom smjeru u regionu: odlaganje pri formiranju; slabi ishodi obrazovanja; omogućavanje prelaska na izvoz koji u većoj mjeri intenzivno koristi vještine i privlačenje direktnih stranih investicija; ograničenje vještina u rezultatima istraživanja BEEPS 2005. godine

Cijena poziva preko Skype sistema (u eurocentima)

fiksne linije mobilneMakedonija 17,6 29,6Bosna i Hercegovina 16,5 24,6Albanija 13,7 16,2Crna Gora 9,3 20,9Srbija 9,3 20,9Bugarska 5,5 21,5Slovenija 5,2 23,9Hrvatska 4,3 17,9EU-15 1,7 -

Telekomunikacije: Visoki troškovi demotivišu integraciju i smanjuju potencijalne koristi

Studija 18 zemlja regiona ECA (2007. godine): u okviru infrastrukture, najveći doprinos produktivnosti dolazi iz boljeg kvaliteta telekoma

Primjena telekoma je univerzalna Potencijalne koristi bolje konektivnosti i

smanjenih troškova su veoma visoke: uključujući dublju integraciju i lance snabdijevanja unutar regiona SEE; omogućavanje manjih firmama da prevaziđu ograničenja koja nameće veličina; te za opštu produktivnost

Energetika: može biti obavezujuće ograničenje za rast

Širom svijeta, nedostatak električne energije može predstavljati ograničenje za rast koje se teško prevazilazi: Indija, Bangladeš

Električna energija ne predstavlja veliki problem prema nalazima ankete BEEPS iz 2005. godine, osim u Albaniji (problem za 57% firmi).

BJR Makedonija sada prolazi kroz procese prilagođavanja

Rješavanje regionalnih nedostataka električne energije unaprijed, prije nego što se pojave: regionalno tržište predstavlja optimalno rješenje i pomoći će pri smanjivanju neujednačenosti u snabdijevanju, kao i potražnji

Sažetak: Politike za privlačenje direktnih stranih investicija, povećavanje obima izvoza i pozicioniranje za budući rast

Direktne strane investicije: veličina domaćeg tržišta, ljudski resursi, te elementi infrastrukture

Nekim oblastima se ne poklanja odgovarajuća pažnja u sklopu politika

Dublja integracija i smanjivanje prepreka u toj oblasti

Formiranje ljudskog kapital; obrazovanje, povratak emigranata, regionalno tržište za kvalifikovanu radnu snagu (i smanjivanje poreskog opterećenja)

Energetika: regionalno tržište Telekomi: konkurencija, regulatorni kapaciteti

Program za borbu protiv siromaštva Veza između rast i siromaštva:

demonstrirana širom svijeta. Smanjivanje siromaštva u regionu zahtijeva kontinualan ekonomski rast.

Imajući u vidu veoma velike procente siromašnih koji imaju zaposlenje u zemljama Balkana (npr. 61% siromašnih u Albaniji, 46% u BJRM), produktivnost radnih mjesta je od ključne važnosti

Program za formiranje ljudskog kapitala ovdje je dat okvirno: ključni uslov za zadržavanje postignutih nivoa izvoza i rasta

Promjene državnih / regionalnih politika Razmatranje prioriteta politika neophodno

je na nivou pojedinih zemalja, praćeno akcijama

Dublja integracija, za robe i usluge na regionalnom nivou

Iste poruke u drugim zemljama regiona, uključujući u vezi sa regionalnom integracijom

Regionalna integracija zahtijeva koordinirane aktivnosti zemalja i liderstvo u CEFTA-i, na primjer

Preporuke iz izvještaja i BiH Nivo izvoza u BiH je niži od prosjeka za

region, a trgovinski disbalansi su veoma visoki

Sporazumi SAA i CEFTA predstavljaju prilike za rast obima izvoza, ali su za potpuno iskorištavanje novih prilika i mogućnosti neophodne strukturne reforme i reforme poslovnog okruženja:

Reformski prioriteti za BiH, kako bi podstakla rast obima izvoza Jačanje konkurentnosti radne snage:

Smanjivanje doprinosa za socijalno osiguranje (FBiH posebno), zamrzavanje rasta plata u javnog sektoru, investiranje u ljudski kapital (unapređivanje efikasnosti potrošnje na obrazovanje)

Smanjivanje regulatornog opterećenja za poslovanje: Omogućavanje pokretanja i prekidanja poslovanja,

smanjivanje troškova poštivanja regulatornog okvira

Restruktuiranje javne potrošnje i povećavanje stepena njene efikasnosti: Povećavanje nivoa i efikasnosti javnih investicija,

povećavanje stepena efikasnosti potrošnje n obrazovanje, bolje usmjeravanje socijalne pomoći