62

Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

  • Upload
    others

  • View
    7

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i
Page 2: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i Turskoj:

Kvalitativna studija

Mirjana Adamović

Anja Gvozdanović

Marko Kovačić

Banja Luka / Zagreb, 2017

Page 3: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i
Page 4: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Objavljeno od strane: Compex d.o.o. Braće Pišteljića 1, 78 000 Banja Luka, Bosna i Hercegovina Institut za socijalna istraživanja u Zagrebu (ISRZ) Amruševa 11, Zagreb, Hrvatska Autori: Mirjana Adamović, Institut za socijalna istraživanja u Zagrebu (ISRZ), Hrvatska Anja Gvozdanović, Institut za socijalna istraživanja u Zagrebu (ISRZ), Hrvatska Marko Kovačić, Institut za socijalna istraživanja u Zagrebu (ISRZ), Hrvatska Nacionalni istraživači: Jasmin Jašarević, Omladinski resursni centar (ORC), Bosna i Hercegovina Tamara Čirgić, Forum MNE, Crna Gora Nora Ahmeti, LENS, Kosovo Ilija Jovanović, Edukacioni Centar Kruševac (ECK), Srbija Irida Agolli, Asocijacija Beyond Barriers (BBA), Albanija Toše Zafirov, Progresivni Institut za Socijalnu Demokratiju, Makedonija Varduhi Balyan, Toplum Gönüllüleri Vakfı (TOG), Turska Recenzenti: dr.sc. Danijel Baturina, Univerzitet Zagreb, Pravni fakultet dr.sc. Simona Kuti, Institut za Migracije i Etničke studije, Zagreb Prevodilac dijela istraživanja na BHS: Stefan Cvijanović Izgled i dizajn korica: Nebojša Đumić Sažetak istraživanja za BiH odštampan od strane: ORC Tuzla

Tiraž: 100 kopija

Ova publikacija je štampana uz podršku Evropske Unije, te

u sebi ne sadrži, niti predstavlja mišljenja ni stajališta

Evropske Unije, njenih institucija i tijela. Odgovornost za

informacije i poglede iznešene u tekstu snosi u potpunosti

sam autor teksta.

Projekat je finansiran od strane

Evropske Unije

Page 5: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

5 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

Sadržaj:

Predgovor....................................................................................... 6

Uvod................................................................................................ 7

Metodologija................................................................................... 8

Bosna i Hercegovina..................................................................... 11

Rezultati empirijskog istraživanja................................................ 19

Koncept pomirenja............................................................... 19

Nacionalni nivo..................................................................... 27

Regionalni nivo..................................................................... 33

Perspektive pomirenja................................................................... 36

Nacionalne perspektive........................................................ 36

Regionalne perspektive........................................................ 41

Uloga civilnog sektora.......................................................... 44

Međusektoralna saradnja..................................................... 48

Socijalno preduzetništvo...................................................... 51

Zaključak i preporuke..................................................................... 52

Dodaci.............................................................................................. 55

Page 6: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

6

Predgovor

tudija koja se nalazi pred vama sadrži dio rezultata kvalitativnog istraživanja, koje je rađeno u: Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Kosovu, Makedoniji, Albaniji i Turskoj. Istraživanje je uključilo stavove i mišljenja

građana, predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora na temu izgradnje mira i procesa pomirenja, kao i ulogu civilnog sektora u tim procesima u državama obuhvaćenim istraživanjem. Nakon uvodnog dijela, koji je sačinjen od sinteze sekundarnih podataka na temu političke i društvene situacije u svakoj državi, došli smo empirijskim istraživanjem do podataka, koji su podijeljeni u pet dijelova, prema pitanjima koja su postavljana svakom od učesnika fokus grupa. Istraživanje počinje konceptualizacijom pojma pomirenje, tj. prezentacijom različitih perspektiva i narativa učesnika. Analiza se završava sa rekapitulacijom, izvlačenjem najinteresantnijih ili najrelevantnijih pronalazaka, kao i posebnom preporukom za proces pomirenja za svaku državu. U okviru kampanje koju Omladinski resursni centar Tuzla provodi na području BiH, u periodu od februara do maja ove godine, posebno smo za vas preveli na naš jezik dio istraživanja koji sadrži rezultate za Bosnu i Hercegovinu. Kompletno istraživanje na engleskom keziku možete pronaći na: http://jointfuture.org/wp-content/uploads/2017/12/Process-of-Reconciliation-Qualitative-study.pdf ORC Tuzla februar / veljača 2018. godine

S

Page 7: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

7 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

Uvod

okviru projekta ''Divided Past – Joint Future'' tokom prošle godine sprovedena su kvalitativna istraživanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Kosovu, Makedoniji, Albaniji i Turskoj. Teme istraživanja, između

ostalog, su stavovi i mišljenja građana, predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora na temu izgradnje mira i procesa pomirenja, te uloga civilnog sektora u ovim procesima u pomenutim zemljama. U skladu sa okvirnim ciljevima projekta, svrha empirijskog istraživanja je da utvrdi mišljenja i položaj predstavnika sva četiri sektora na temu izgradnje mira i procesa pomirenja u ovih sedam zemalja, gdje je namjera bila da se dobiju odgovori na specifična istraživačka pitanja kao sto su:

1. Kakva je priroda odnosa između učesnika istraživanja i procesa pomirenja, te napredak procesa u datoj zemlji i regiji; i

2. Kako učesnici procjenjuju i spoznaju ulogu civilnog društva u procesu pomirenja i izgradnju mira u datoj državi i regiji.

S obzirom da je jedan od glavnih ciljeva projekta osnivanje Regionalne društvene Laboratorije za Mir i Pomirenje, istraživanje se djelimično fokusiralo na prihvatanje ideje o uspostavi međusektoralne saradnje. Ovaj izvještaj sadrži okvirna saznanja istraživanja i strukturisan je na sljedeći način: prvi dio izvještaja pruža teorijski okvir koji sadrži relevantne teorijske pristupe izgradnji mira, naročito koncept pomirenja; drugi dio opisuje metodologiju istraživanja; treći sadrži glavne zaključke istraživanja po državama; i posljednji, cetvrti dio sadrži zaključke i preporuke vezane za poboljšanje samog procesa pomirenja i jačanje uloge civilnog društva na zapadnom Balkanu i Turskoj.

U

Page 8: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

8

Metodologija

straživanje je sprovedeno u sedam zemalja (Bosna i Hercegovina, Crna

Gora, Srbija, Kosovo, Makedonija, Albanija i Turska) u periodu od aprila do

novembra 2016, a sastoji se od dva dijela. Tokom prvog djela istraživanja

prikupljeni su sekundarni podaci,

javne uprave, koji su odgovorni za

pomirenje, ako ih ima, zadatak je bio da istraže nalaze relevantnih istraživanja o

predmetu. Analizom sekundarnih podataka obezbijeđen je pregled najvažnijih

elemenata političkog konteksta, koji nudi pretpostavke za društvene procese koji

imaju za cilj izgradnju mira i pomirenja, kao i elemente društvenog konteksta koji

empirijski pokazuju u kojoj mjeri i u kojem društvenom segmentu je pomirenje

prisutno.

Drugi dio istraživanja imao je za cilj ispitivanje mišljenja i stavova predstavnika četiri

sektora o izgradnji mira i procesu pomirenja u svakoj od zemalja Zapadnog Balkana i

Turske. Osim toga, ovaj istraživački dio zasniva se na nalazima fokus grupa koje se

sprovode sa predstavnicima četiri sektora (privatnog, javnog, civilnog sektora i

građana) u sedam zemalja. Uz ovaj izvještaj priloženi su i standardizovani obrasci,

čije su sadržine korištene u oba dijela istraživanja. Značajnu ulogu u istraživanju su

imali nacionalni istraživači1 i/ili stručnjaci iz oblasti mirovnih pitanja, koji su sakupljali

sekundarne podatke i organizovali i moderirali fokusne grupe. Prikupljene podatke i

transkripte analizirala je i tumačila grupa istraživača Instituta za društvena

istraživanja u Zagrebu2.

Empirijsko istraživ

. U svakoj zemlji organizovano je sedam fokus grupa: dvije

fokus grupe predstavnika civilnog društva, privatnog sektora i građana i jedna

fokus grupa predstavnika javnog sektora. S obzirom na prirodu istraživanja,

podij

konfliktom. Zbog toga je organizovano ukupno sedam fokus grupa sa

predstavnicima pojedinačnih sektora u glavnom gradu i u postkonfliktnoj

oblasti:

u razumjevanje proc

1 Irida Agolli za Albaniju, Jasmin Jašarević za BiH, Nora Ahmeti za Kosovo, Ilja Jovanović za

Srbiju, Tamara Čirgić za Crnu Goru, Toše Zafirov za Makedoniju i Varduhi Balyan za Tursku

2 Mirjana Adamović, Anja Gvozdanović i Marko Kovačić

I

Page 9: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

9 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

) zahtijeva

jače angažovanje u izgradnji mira.

Tako su fokus grupe u Bosni i Hercegovini organizovane u Sarajevu i Brčkom, u Srbiji u Beogradu i Novom Pazaru, na Kosovu u Prištini i Kosovskoj Mitrovici, u Crnoj Gori u Podgorici i Rožajama, Albaniji u Tirani i Himari / Gjirokastri u Makedoniji u

Skoplju i Kumanovu i u Turskoj u Ankari i Istanbulu / Izmiru.3 U istraživanju je

učestvovalo ukupno 316 ispitanika. 4

Profili učesnika po fokus grupama određen je ciljevima i prirodom istraživanja. Tako

je u fokusnoj grupi javnog sektora namjeren uzorak, jer je namjera bila sakupljanje

pojedinaca koji su "birokrati na nivou ulice" (Lipski, 1980), odnosno podgrupe

zaposlenih u državnim institucijama koje vrše ili jačaju aktivnosti utvrđene zakonima

ili javnim politikama vezanim za pomirenje, izgradnju mira, manjinska prav

, a fokus grupa civilnog sektora okupila je predstavnike organizacija

civilnog društva usmjerene na temu pomirenja, interkulturalnog / međuetničkog

dijaloga, ljudskih prava i tako dalje. Uzorak fokus grupe građana je bio jedini

primjerak pogodan za uzorkovanje, pri čemu je trebalo ispuniti uslove da su

predstavnici građana na postkonfliktnom području bili pripadnici nacionalne ili vjerske

manjine.

Razgovori na fokus grupama su snimani , pri

čemu je učesnicima u fokus grupi garantovana anonimnost u prezentaciji i čuvanju

podataka. Nacionalni istraživači su organizovali transkripciju sadržaja fokus grupa, i

trebalo bi napomenuti da su transkripti trebali biti prevedeni na engleski, ako se ne

raspravlja na srpskom / bosanskom / crnogorskom jeziku. Citati ispitanika u izveštaju

o istraživanju prenijeti su u zavisnosti od jezika na kome je sadržaj fokus grupa

prepisan.

Za obradu i analizu podataka korišten je računarski program za kvalitativnu analizu

NVivo 11. Tematska analiza podataka je sprovedena za identifikaciju, analizu i

izvj

različitih aspekata teme istraživanja (Trako Poljak, 2016 prema Braun i Clarke,

2006). Tema zbog toga uzima važne stvari u vezi sa podacima u odnosu na cilj

istraživanja i / ili uzorkovane odgovore ili značenje. (Trako Poljak, 2016, prema

Braun i Clarke, 2006). Teme i / ili tematski obrasci se dobijaju kodiranjem i / ili

kategorizacijom podataka u kvalitativnoj analizi. U svrhu analize vrijednosti narativa

učesnika na teme, koristi se i pojam diskursa, koji nužno sadrži element vrijednosti

3 Kompleksne političke prilike u Turskoj uzrokovale su pokušaj vojnog udara u kasno proljeće

2016. godine, što je uzrokovalo probleme u izvođenju istraživanja i organizaciju fokus grupa, tako da je plan istraživanja za Tursku donekle modifikovan. Tako su fokus grupe u Ankari urađene sa građanima i predstavnicima javnog sektora, dok su dvije fokus grupe u Istanbulu organizovane sa predstavnicima civilnog društva i jedna sa predstavnicima privatnog sektora i građanima. Napravljen je i jedan dodatni intervju u Izmiru sa predstavnikom privatnog sektora, koji je odbio da ispuni socio-demografski upitnik, zbog bojazni za vlastitu sigurnost.

4 Struktura ispitanika se nalazi u dodatku ovom istraživanju.

Page 10: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

10

priče o temi. U izvještavanju o rezultatima istraživanja navode se direktne izjave ili

priče iz sprovedenih fokus grupa.

Struktura analize podataka svake zemlje sadrži neke zajedničke elemente. Nakon

uvodnog dijela zasnovanog na sintezi sekundarnih podataka o političkom i

društvenom kontekstu svake zemlje, nalazi empirijskih istraživanja su podijeljeni na

pet dij . Istraživanje

počinje sa konceptualizacijom pojma pomirenja, tj. predstavljanjem različitih

perspektiva i narativa učesnika. Nakon toga analizira se razumij

.

dio je ulozi civilnog društva u procesu pomirenja i izgradnje održivog mira,

a četvrti dio odnosi se na saradnju između sektora. Fokusne grupe služile su

istraživanju potencijala za regionalnu saradnju između različitih zemalja, sa ciljem

izgradnje zajedničkog interdisciplinarnog međusektoralnog prostora, koji bi ubrzao

procese pomirenja.

Analiza se završava rekapitulacijom, iznošenjem najinteresantnijih ili najrelevantnijih

nalaza, kao i specifičnim preporukama za svaku zemlju radi promovisanja procesa

pomirenja.

Page 11: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

11 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

Bosna i Hercegovina

lavni nacionalni protagonisti političke a zatim i ratne situacije u Bosni i

Hercegovini su tri stranke: Stranka demokratske akcije, Srpska demokratska

stranka i H

glavnih vlasti u BiH (Skupština BiH,

Vlada i Predsjedništvo) o mnogim materijalnim pitanjima, uspostavila je srpsku

autonomnu oblast, kasnije proglasila Republiku Srpsku na mj

. Sa sličnim obrazloženjem krajem 1991. formirana je

Hrvatska zajednica bosanske Posavine u Bosanskom Brodu i Hrvatska zajednica

Herceg-Bosne. Hrvatska zajednica središnje Bosne osnovana je početkom 1992.

godine.

Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine održan je početkom 1992. godine,

ali su ga predstavnici srpske demokratske stranke odbili. Međutim, na referendumu

za nezavisnost Bosne i Hercegovine ispostavilo se da postoji 67% birača koji

ispunjavaju uslove. Ovaj referendum je bio razlog za ozbiljne pripreme srpske

demokratske stranke za početak rata.

razvoja

Narodne A

/ vojnim jedinicama (Armija BiH, Vojska Republike

Srpske d , u kontekstu ove teme da se

konstitutivni narodi u BiH nadovezuju na različite događaje

. Zbog uplitanja srpskih i hrvatskih vlasti u događaje u

Bosni i Hercegovini i manje-više jasno izrečenih / izvršenih pretenzija na teritorijalni

integritet Bosne i Hercegovine, tokom rata došlo je do raznih pregovora, ali i sukoba i

incidenata. Jedan takav sukob bio je između Bošnjaka i Hrvata na području

Hercegovine i srednje Bosne 1992. godine, pri čemu je počeo potpuni rat u Bosni.

Nakon brojnih planova međunarodne zajednice, koja je pokušavala da pronađe

model daljeg suživota tri naroda, 1995. godine zaključen je Dejtonski sporazum5, koji

je označio kraj rata i utvrdio državni i pravni okvir Bosne i Hercegovine.

Ovaj sporazum predviđa da Bosna i Hercegovina ima dva entiteta, Federaciju Bosne

i Hercegovine i Republiku Srpsku, dok je grad Brčko dobio status neutralnog distrikta,

koji se nalazi pod patronatom centralnih vlasti, prema odluci međunarodne arbitraže

1999. godine. Entiteti nisu države, međutim, sporazum koji ih predviđa daje im ovlasti

5 Dejtonski Ugovor implementiran je u oba aspekta: vojnom i civilnom; vojni dio ugovora

obezbijeđen je od strane Međunarodnih snaga za podršku (IFOR, a od 1997. godine snage za stabilizaciju, ili SFOR), dok je civilna implementacija bila pod odgovornošću nekoliko organizacija (OSCE, UN, UNHCR). Prvi parlamentarni i predsjednički izbori nakon rata održani su 1996. i 1998. godine. U prvo predsjedništvo poslije rata izabrani su: Alija Izetbegović, Momčilo Krajišnik i Krešimir Zubak, kao nacionalni lideri podijeljene Bosne i Hercegovine. Međunarodne snage NATO-a su 2004. godine zamijenile snage EU (Evropske snage – EUFOR)

G

Page 12: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

12

da imaju državnu funkciju i organizaciju i mogu vršiti međunarodne odnose i

zaključivati međunarodne sporazume. Takođe "Ustav BiH temelji se na

decentralizovanom modelu države s velikim ovlaštenjima entiteta i kompleksnog

modela odlučivanja".6

Važna stvar koju treba primijetiti u kontekstu teme pomirenja je obim velikih i

brutalnih zločina kojima je civilno stanovništvo bilo izloženo tokom rata u Bosni.

Prema trenutnim procjenama Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, oko 105.000

ljudi7 su žrtve rata. U krvavom oružanom sukobu u savremenoj Evropi otvoreni su

koncentracioni logori; počinjene su masovne egzekucije, a u jednom dijelu Bosne i

Hercegovine (Srebrenica) počinjen je čin genocida. Rat je bio izrazitog polnog

karaktera, jer su žene indirektno bile uključene u znatno veliki broj silovanja, prije

svega Bošnjakinje, a zatim i Srpkinje i Hrvatice , sa

velikim posljedicama na život žena i njihovih porodica, tačan broj osoba koje su

pretrpjele silovanja je teško odrediti, pa zato izvori ukazuju na različite brojeve.

Prema istraživačkom i dokumentacionom centru u Bosni i Hercegovini registrovano je

preko 440 lokacija zatvora i koncentracionih logora, 320 masovnih grobnica i 900

incidenata masovnih ubistava u kojima su i civili.

Početkom 2008. godine, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)

osudio je 45 Srba, 12 Hrvata i 4 Bošnjaka za ratne zločine počinjene tokom rata u

Bosni i Hercegovini. Do 2015. godine Sud Bosne i Hercegovine,

za ratne zločine, osudio je 140 optuženih. Među okrivljenima i osuđenim licima

postoje brojna lica iz političkog i vojnog rukovodstva, koja su direktno ili indirektno

donosila odluke i / ili djelovala na teritoriji BiH, i koja nisu ovdje navedena

pojedinačno.

Percepcija uloge Suda u javnosti u BiH je vrlo kontroverzna8, iako je baza podataka

Međunarodnog suda sadržavala sedam miliona dokumenata koji ukazuju na istoriju

sukoba. Mnoga hapšenja su predstavljena kao "dobrovoljna predaja", tako da su

optuženi mogli spasiti dostojanstvo i primiti novčanu nadoknadu od strane svojih

vlada, koja im je ponuđena da bi se prestali skrivati" (Berger, 2016)9 Međutim, brojni

primjeri pokazuju da su osobe koje su osuđene pred sudom u Hagu zbog zločina

6 http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8918

7 Navedeni izvori sadrže informacije o ovim podacima:

http://www.media.ba/sites/default/files/rat_i_brojevi_-_ final.pdf

https://www.icmp.int/where-we-work/europe/western-balkans/bosnia-and-herzegovina/ , http://www.helsinki.org.rs/doc/testimonies33.pdf

8 Džulijan Berger (2016) tvrdi da je rad Tribunala bio temeljan, sveobuhvatan, pošten i pažljiv.

Mnogi advokati koji su učestvovali u procesu su obogaćeni ovom činjenicom. Slika Tribunala u javnosti nije praćena povjerenjem, već sumnjom u poštenje samog suda, s obzirom da su uhapšeni narodni heroji sva tri konstitutivna naroda. Žrtve rata i porodice poginulih su uznemirene činjenicom da optuženi uživaju u određenim povlasticama u Ševeningenu.

9 Berger, J. (2016). Krvnikov trag, Sarajevo: Bybook

Page 13: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

13 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

počinjenih u ratu, nakon što su odslužili kaznu, , bili tretirani

kao nacionalni heroji.

Bosna i Hercegovina je podnijela optužnicu protiv Savezne Republike Jugoslavije

(Srbija i Crna Gora)10

pred Međunarodnim sudom pravde, i Sud je izdao presudu u

2007. godini, prema kojoj je rat u Bosni i Hercegovini imao međunarodni karakter. U

presudi je između ostalog navedeno da Srbija nije odgovorna za genocid u

Srebrenici, ali je odgovorna za nespriječavanje genocida i kažnjavanje osoba

optuženih za genocid. 11

Implikacije na događaje u BiH imale su i optužnice Hrvatske i Srbije u

Međunarodnom sudu pravde. Hrvatska je 1999. godine podnijela tužbu

Međunarodnom sudu za rat u bivšoj Jugoslaviji protiv Srbije zbog genocida u

Hrvatskoj.12 Srbija je 2010. godine odgovorila kontra-tuzbom u vezi sa vojnom

operacijom "Oluja"13

, hrvatske vojske. Međunarodni sud pravde odbacio je obje

optužbe, i utvrdio da nije počinjen genocid nad Hrvatima niti Srbima. Presuda je u

BiH bila očekivana sa veliko ; štaviše, odnoseči se

presuda biti prilika da se u Hrvatskoj izjasne o amnestiji za sve postupke protiv

Srba.14

Početkom 2017. godine Bosna i Hercegovina je podnijela zahtjev Međunarodnom

sudu pravde za razmatranje presude u BiH tužbi protiv Srbije15.

,

članu Predsjedniš -dejtonskoj

istoriji Bosne i Hercegovine, dok je predsjednik RS Milorad Dodik rekao da je

10 Sud je zaključio da Crna Gora nije odgovorna strana u sporu zbog činjenice da je tužena

država (Federalna Republika Jugoslavija) naslijeđena od strane Srbije, dok Crna Gora dijeli samo odgovornost.

11 Izvor: http:// www.slobodnaevropa.org/a/697117.html

12 Hrvatska je optužila Srbiju za smrt 12.500 ljudi, patnju zatvorenika u logorima, uništenje

vjerskih objekata i vraćanje kulturnog naslijeđa. Tužba je zahtijevala informacije vezane za

sudbinu 865 nestalih Hrvata.

13 Srbija tvrdi da je 1.719 Srba ubijeno, a 250.000 poslato u izgnanstvo u operaciji Oluja.

Protivtužba je zahtijevala kažnjavanje počinilaca genocida, povratak izgnanih izbjeglica i poštovanje ljudskih i građanskih prava.

14 Izvor: http://www.blic.rs/vesti/republika-srpska/saznajemo-hag-odbio-zahtev-bih-za-reviziju-

presudeprotiv-srbije/wssjnt9 Izvor: http://vijesti.hrt.hr/378138/sud-u-haagu-odbacio-zahtjev-za-reviziju-presude-protiv-srbije- za-genocidu-srebrenici

15 Nakon što sud utvrdi određene činjenice, pozvaće Srbiju da podnese svoja zapažanja o

zahtjevu. Sud je dao ad hoc termin od tri do šest mjeseci. Pročitajte više na: http://www.slobodnaevropa.org/a/bih-revizija/28326887.html

Page 14: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

14

inicijativa za reviziju "akt mržnje Bošnjaka u Sarajevu protiv Srba".16

predstavnika Bosne i Hercegovine na čelu preispitivanja, s obzirom na to da

prethodno a. Takva

odluka Suda dovela je do odbijanja zahtjeva za preispitivanje jer je usvajanje lidera

revizije bilo preduslov za eventualno suđenje. 17

Prema Ustavu iz 2009. godine, Bosna i Hercegovina je zemlja tri konstitutivna naroda

koja se sastoji od dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske i Brčko Distrikta.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice 1998. godine, obezbijeđen

međunarodnim vojnim snagama, ima mandat da donosi odluke koje

vlast. Parlamentarna

skupština vrši zakonodavnu vlast i ima dva nivoa

.

Što se tiče sastava

, koji su 2009. godine dobili parnicu protiv

BiH u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, jer kao Romi i Jevreji ne mogu

biti kandidati u izboru za ova dva tijela.18 -Finci" puno govori o

uspostavljanju funkcionalnog demokratskog društva. Presuda je još uvijek u toku i

njeno

kraja 2017. godine.19

Federacija BiH proglašena je 1994. godine, entitetom kojim predsjedava

predsjednik, a Vlada Federacije vrši izvršnu vlast. Parlament Federacije ima

dva doma (Predstavnički dom i Dom naroda). Sudsku vlast vrše Ustavni sud,

Vrhovni sud i Sud za ljudska prava i kantonalni i opštinski sudovi. Presude

Vrhovnog suda su konačne . "Kantoni su teritorijalne i političke

jedinice u Federaciji. Na osnovu Ustava Federacije Bosne i Hercegovine svaki

od okruga-kantona ima svoj ustav, koji pruža zakonodavne, izvršne i sudske

funkcije vlade i poslovanja i organizacije lokalne samouprave.'' 20

16

Izvor: http://www.nezavisne.com/novosti/bih/DW-Revizija-vrlo-neugodna-prica/414595

17 http://www.blic.rs/vesti/republika-srpska/saznajemo-hag-odbio-zahtev-bih-za-reviziju-

presude-protivsrbije/wssjnt9

18 Izvor: http://www.slobodnaevropa.org/a/sest-godina-od-presude-sejdic-finci/27442432.html

19 Izvor: http://www.nacional.hr/inzko-bih-u-2017-mora-provesti-presudu-sejdic-finci/

20 Pročitajte više na: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8918

Page 15: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

15 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

1992. godine i

uskladila ga sa Ustavom iz 1995. godine. Predsjednik entiteta je šef države, ali

je izabran od strane građana. Vlada vrši izvršne funkcije, i ona je izabrana od

strane Narodne skupštine kao jednodomni parlament koji vrši zakonodavnu

funkciju vlade. Kontrolu nad usvojenim zakonima, propisima i aktima Narodne

skupštine, radi utvrđivanja da li usvojeni zakoni, propisi ili akti ugrožavaju

vitalne nacionalne interese konstitutivnih naroda,

Srpske.21

Osim toga, postoji i Senat, koji je savjetodavno tijelo ustavnih

institucija. Vrhovni sud je najviši sud koji osigurava primjenu zakona.

Administrativno i teritorijalno, Republika je podeljena na opštine.

Federacija Bosne i Hercegovine usvojila je zakon o osnovama socijalne zaštite 1999.

godine, zaštitu civilnih žrtava rata i zaštitu porodica s djecom, dok je 1993. godine

usvojen zakon o civilnim žrtvama rata Republike Srpske. Reforma krivičnog

zakonodavstva počelo je u manjem obimu usvajanjem novog krivičnog

zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine (1998.), u Republici Srpskoj (2000.)

i Distriktu Brčko (2001.). Sveobuhvatan pristup ovoj reformi pokrenut je još 2002.

Godine, kada su započete aktivnosti na usvajanju propisa o krivičnom pravu na svim

nivoima i angažovanjem prije svega OHR-a (Ured visokog predstavnika), tako se

donose sve nove i usaglašene ZKP i KZ 2003. godine. Zakon o zaštiti ugroženih

svjedoka usvojen je 2003. godine.

Izmjene zakona su donijete tokom 2004. i 2005. godine. Ovaj zakon propisuje mjere

psihološke podrške svjedoku i zaštitu identiteta i privatnosti kroz mjere, kao što je

iskaz putem video veze, svjedočenje bez prisustva optuženog, čije svjedočenje može

biti praćeno iz drugih prostorija, izobličenja glasa i drugih mjera.

, preseljenje, promjene identiteta itd.

Zakon o nestalim osobama usvojen je 2004. Godine, s ciljem razjašnjavanja sudbine

nestalih osoba. Ovo je prvi zakon ove vrste na svijetu. Predviđeno je osnivanje

Instituta za nestale osobe (MPI) na nivou BiH, kako bi se zamijenio rad Komisija za

nestala li

, kao i

rješavanje sudbine nestalih. MPI je osnovan 2000. godine, a osnivač je bila

Međunarodna komisija

suosnivač Instituta, zajedno sa ICMP-om. Osnovan je Institut za istraživanje zločina

protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Institut je osnovan na Univerzitetu u

Sarajevu, i bavi se dokumentovanjem ratnih zločina.

Pokrenuta je serija zvaničnih, institucionalnih inicijativa u BiH za dokumentovanje

ratnih zločina i pričanje istine o zločinima iz prošlosti. Prva inicijativa za stvaranje

Nacionalne komisije za istinu i pomirenje (TRC) u Bosni i Hercegovini pokrenuta je

21Izvor: http://www.vijecenarodars.net/index.php/vijece-naroda/o-vijecu

Page 16: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

16

2000. godine, pa 2005. godine druga inicijativa za stvaranje komisije u BiH. Na

osnovu toga su osnovana 2003. godine Komisija za istrage događaja u Srebrenici i

okolini, od 10. do 19. jula 1995. godine, a 2006. godine Komisija za utvrđivanje

činjenica o stradanju Srba, Hrvata, Bošnjaka, Jevreja i drugih 1992. - 1995. godine u

Sarajevu. Na entitetskom nivou djeluje Centar za istraživanje rata i ratnih zločina i

traženje nestalih osoba u Republici Srpskoj, a Federalna komisija za nestala lica

osnovana je u Federaciji BiH.

Građansko društvo je uključeno u proces dokumentovanja ratnih zločina i iskazivanja

istine, a 2004. godine formiran je Centar za istraživanje i dokumentaciju (IDC) koji

"istražuje i prikuplja dokumente, činjenice i informacije o genocidu, ratnim zločinima i

svim oblicima kršenja ljudskih prava bez obzira na etničku, socijalnu, vjersku ili rasnu

grupu kojoj pripada žrtva ". Međutim, Republička organizacija porodica

zarobljenih i ubijenih vojnika i nestalih civila Republike Srpske kritikovala je rad

IDC-a i Tužilaštva BiH, zbog sporosti u postupanju s zahtjevima za ekshumacije i

sumnje u pristrasnosti pri prikupljanju dokaza. Ista organizacija zatražila je da vrati

proces traženja nestalih na entitetski nivo.22

Pored toga, ista organizacija bila je

kritična prema radu Instituta za nestala lica Bosne i Hercegovine, zbog

usredsređivanja na Srebrenicu i žrtve Srebrenice, gdje je tražila samo odgovornost

Srba,23

a ignorisala odgovornost Bošnjaka, posebno u vezi sa zločinima koji su se

dogodili u srednjem Podrinju24

i / ili u vezi sa patnjama Srba u Sarajevu.

Organizacije civilnog društva (Centar za humanitarno pravo iz Beograda, IDC iz

Sarajeva i Documenta iz Zagreba) učestvovali su u regionalnoj inicijativi za

uspostavljanje mehanizama za dokumentovanje ratnih zločina i kazivanja istine. Oni

su pokrenuli široku inicijativu nacionalnih i regionalnih konsultacija sa različitim

grupama iz civilnog društva (žrtve, umjetnici, ratni veterani, omladinska udruženja,

civilne organizacije za ljudska prava, udruženja žena, itd.) o mehanizmima

utvrđivanja i istinitosti o ratnim zločinima iz prošlosti.

Što se tiče regionalne povezanosti, Igmanska inicijativa je isto tako dio toga, a čiji su

nosioci bili Centar za regionalizam, Demokratski alternativni forum Sarajevo i

Građanski odbor za ljudska prava iz Zagreba. Inicijativa je osnovana kao krovno

udruženje koje okuplja više od 140 nevladinih organizacija, čiji je cilj jačanje

ekonomske i političke saradnje i podsticanje normalizacije odnosa između zemalja

koje su uključene u Dejtonski sporazum (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i

Crna Gora).

22

Izvor: http://www.poginuliinestalirs.org/index.php/2013-03-06-00-20-38/79-процес-

тражењанесталих-вратити-на-ентитетски-ниво

23 Izvor: http://www.srna.rs/novosti1/310484/institut-za-trazenje-nestalih-bih---produzena-

federalnakomisija.htm

24Izvor: http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/drustvo/2378781/stradanje-srba-u-podrinju-

pravda-za-slobodana.html

Page 17: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

17 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

Od istraživanja koja pokrivaju pitanje izgradnje mira, vrijedi istaknuti nekoliko njih.

Jedno od prvih istraživanja na temu izgradnje mira izvršeno je 2008. godine

pod nazivom Mir i aktivizam u Bosni i Hercegovini (Tema i sar., 2008) na

uzorku od 1.500 građana sa čitave teritorije BiH. Cilj istraživanja bio je

predstaviti informacije o

. Istraživanje je

sprovedeno na uzorku od 1.500 građana sa čitave teritorije BiH sa namjerom

da ispita stav prema mirovnim nevladinim organizacijama. Rezultati su

pokazali da su građani BiH generalno upoznati sa radom nevladinih

organizacija (81%), uglavnom putem medija i javnih sastanaka. Građani

smatraju da su najkorisnije organizacije nevladine organizacije koje se bave

ljudskim pravima, rekonstrukcijom i rehabilitacijom i obrazovanjem, a nešto niži

rezultati dobijeni su za organizacije uključene u obuku i zapošljavanje i vjerske

organizacije. Veliki broj građana (72%) nije upoznat sa radom organizacija

uključenih u izgradnju mira, povjerenje i poboljšanje odnosa između naroda u

BiH, a samo manje od 1% ispitanika imenovalo je jednu ili više ovih

organizacija. Rad nevladinih organizacija za mir, građani smatraju srednjim

uspjehom (55,4%), 25% njihovog rada smatraju neuspješnim, dok je najmanji

procenat ispitanika (18%) vjerovao da je njihov rad uspješan. Najviše su

vrednovane aktivnosti nevladinih organizacija koje rade na

, o

, prema odgovorima

le su institucije u organizaciji kulturnih i

sportskih događaja, zatim obrazovne institucije, lokalne nevladine

organizacije, poslovni sektor, mediji i međunarodne institucije. Ispod prosjeka

su vrijednovane

sudovi i vjerske zajednice.

Kvalitativno istraživanje "Nedovršeni mir - potreba za dugoročnom strategijom

u Bosni i Hercegovini (Nansen dijalog centar Sarajevo i Safervorld, 2010)

donijelo je nekoliko zaključaka. Studija zaključuje da problemi prošlosti ostaju i

prenose se i dalje. Zapravo, "u Bosni i Hercegovini nisu preduzeti zvanični

pokušaji iniciranja šire javne rasprave ili dijaloga o ratnim događajima,

" (2010: 29). Kao

rezultat toga, nije bilo značajnih napora da se podrži pomirenje. Istraživanje je

istaklo da ljudi ne poznaju patnje drugih etničkih grupa. Takođe, javne

institucije "nastavljaju rat, samo sa drugim sredstvima". Terensko istraživanje

potvrdilo je da su etničke podjele duboko institucionalizo

"zato što su fokusirani na primjere međuetničkih konfrontacija mnogo

više nego na koegzistenciju" (2010: 30).

Page 18: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

18

U 2011. godini sprovedeno je istraživanje "Ostavljanje prošlosti" stavova

mladih u Bosni i Hercegovini (Nansen dijalog centar Sarajevo i Safervorld,

2012

, i prevladaju međuetničke

barijere u dugoročnom periodu, ako im se obezbijedi dovoljna podrška i ako

vide rezultate konstruktivnog angažovanja u društvenom životu. Uticaj rata bio

je manji na mlade ljude, nego na stariju generaciju. Iako se mladi ne slažu sa

etničkim podjelama, konstruktivnu društvenu interakciju smatraju pozitivnom i

poželjnom, samo je malo njih izabralo ovaj pravac na sopstvenu inicijativu.

Socijalno povjerenje mladih je nisko; oni ne vjeruju vlastima, političarima,

javnoj upravi, medijima i policiji. Mladi ljudi ne pokušavaju da promij

. Ovo je dij

vnu akciju. Istraživanje zaključuje

da je malo vj

manipulacije i ideja koje podržavaju sukob, ali je i malo vjerovatno da apatija

mladih postane pokretačka snaga za pozitivne promjene bez značajne

podr

dovoljno jaki da se odupru nasilnim impulsima.

Istraživanje pod nazivom 'Omladinski i mirovni rad u BiH' (Sejfija i drugi,

2013) pokazalo je da mladi ljudi ne smatraju da je sadašnje stanje normalno, i

da među njima postoji i interes za mir i pomirenje (Sejfija i drugi, 2013

aktivizma među mladima je obrazovne prirode, tj. odnosi se

na sticanje znanja iz oblasti "pedagogije mira" i ljudskih prava. Pri tome, oni

"stiču alate za mirovni rad, ali ih više ne koriste" (Sejfija i drugi, 2013: 88). U

perifernim oblastima, bavljenje mirovnim aktivizmom može se smatrati

moralno sumnjivim i takođe predstavlja opasnost po bezbijednost svojih

protagonista. Rezultati pokazuju da je zagovaranje mira od strane nevladinog

sektora prepoznato među mladima. Oni smatraju da bi trebalo da budu više

uključeni u stvaranje mirovnih programa i projekata zajedno sa starijim

generacijama (64%) i da ih treba uključiti u procjenu ovih aktivnosti, te u

metode i oblike mirovnog,

34% ispitanika smatra da bi trebalo da mirno utiču na rad

političkih partija, pri čemu su pokazali svijest o značaju uticaja politike na

izgradnju mira. Kao negativno iskustvo, mirovni aktivisti obično se pozivaju na

diskontinuitet u postupanju sa mirovnim procesom j

" i nedostataku kontinuiranog dijaloga

između političara i učesnika u pojedinačnim događajima (Sejfija i drugi,

2013:91).

U istoj godini, 2013, objavljeno je istraživanje "Faktori u pomirenju: religija,

lokalni uslovi, ljudi i poverenje" (Vilkes i drugi, 2013), pri čemu se pokušalo

Page 19: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

19 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

identifikovati i objasniti uticaj različitih faktora na stavove pomirenja. Ispitanici

(75,4%) su potvrdili podršku pomirenju i povjerenju između vjerskih i etničkih

g

ijevanje, poštovanje

različitosti i pomirenja (84,4%), kao i priznavanje i kompenzaciju žrtava rata u

svojim lokalnim zajednicama (71,4%) (Vilkes i drugi, 2013:6

treba podržavati, i manje su spremni podržati istraživanje stručnjaka o

uzrocima rata i iskustvima vezanim za rat i uspostavlja

povezane sa genocidom, dok 64,7% smatra da je važno složiti činjenice

vezane za br

smatrati preprekom.

Rezultati empirijskog istraživanja

Koncept pomirenja

Koncept pomirenja analiziran je nizom narativa koji su, prema njihovoj definiciji,

manje ili više prefinjene gradacije načina na koji se ostvaruje pomirenje. Postoji

saglasnost ispitanika da se desilo zvanično pomirenje, ali niz drugih daljih narativa

ukaz punom spr

, a neki ga stavljaju u širi politički i

ekonomski kontekst.

. Iako

bi pomirenje trebalo prepoznati i prihvatiti na svim nivoima društva, to u stvarnosti

nije slučaj.

Možemo se pomiriti sami ili sa našom porodicom. Međutim, u sadašnjem

vremenu i u sadašnjim uslovima, kao što je postratna situacija uopšte, nakon

raspada bivše države, pomirenje je nešto što je vrlo veliko. Ova riječ izgleda

toliko daleko da se može smatrati idealom. Pomirenje treba da prođe kroz sve

segmente našeg društva kako bi došlo do ravnoteže.

(Privatni sektor, Sarajevo)

Mislim da je pojam pomirenja zapravo zavisan od konteksta u kojem se mire

određene strane. Pomirenje u dječijoj igri, i recimo, u političkoj stvari nije isto.

Političko pomirenje, u mom pogledu na svijet i percepciju, zapravo je donekle

varljiv izraz.

(Građani , Sarajevo)

Page 20: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

20

Slj riječ koja odgovara pomirenju pomilovanje ili oproštaj.

Pored oprosta, pomirenje je, prema nekim ispitanicima, isto kao i samopouzdanje.

Povjerenje se može postaviti na dva nivoa, nadnacionalno i transnacionalno, gdje

prvi nivo ukazuje na nehomogenosti pri pristupanju pomirenju unutar iste nacije.

U svakom slučaju, u BiH nije bilo pomirenja koliko sam želio. Ipak, mi se neke

stvari ne uklapaju kao ljudsko , ali situacija je takva, život se mora

nastaviti... Ovo se odnosi na rat u BiH, koji je bio takav, krvavi rat; ljudi su

ubijani, mučeni i silovani. Sada, pitam se, kako da pitam osobu koja je

doživjela sve, kako se ona osjeća , nisam ga doživio; Ja sam samo

iskusio uništavanje predmeta, pa sam halalio25

i nastavio da živim.

(Privatni sektor, Brčko distrikt BiH)

Pomirenje ne mora biti samo između etničkih i civilnih grupa. Povjerenje i/ili

pomirenje može biti i unutar iste nacionalne grupe.

(Građanin, Brčko distrikt BiH)

Pomirenje još uvek nije ukorijenjeno u svakodnevnom životu ljudi. Postoji vidljiva

nacionalna segregacija kroz neformalnu prostornu podjelu ljudi, posebno u manjim

zajednicama. Podj

predstavnici tri naroda u različitim

organima blokiraju proces donošenja odluka. Stranački interesi prevladavaju nad

interesima lokalnih zajednica. Jedan od ispitanika smatra da postoje tri istine o ratu u

BiH i, kao takve, treba ih prihvatiti, to bi moglo samo doprinijeti stabilnosti i razvoju

pomirenja.

Znamo da je grad podijeljen. Kafići su neformalno podijeljeni. Formalno,

nikome nije zabranjeno da ide u bilo koji kafić, nikome se ne bi ništa desilo da

uđe, ali se neformalno zna gdje Srbi sjede, Bošnjaci ili neko drugi. Pomirenje u

ljudskim umovima se nije desilo, ali u sistemu toga ima. Dakle, institucije su

takve - multietničke. Vlast se sastoji od ljudi svih tri naroda. Moguće je i

preglasavanje, zbog čega trenutno nismo usvojili budžet, nemamo Zakon o

mladima, mnogo stvari nije regulisano, iz razloga što uvijek postoje neki

predstavnici etničkih grupa koji misle da predmet ili nije neophodan za njih, ili

žele da ga koriste kako .

Više pažnje se posvj , stranačkim interesima, nego što

razmišljaju o prednostima za svoju nacionalnu zajednicu. Međutim, poenta

moje priče je da je pomirenje bilo na papiru, ali to nije slučaj u praksi... Ako se

u gradu organizuje događaj, na primjer, ako Srbi organizuju neki od svojih

vj

, predstavnici drugih vj

25

Turcizam. „Halaliti“ znači oprostiti

Page 21: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

21 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

, ali ob

prisustvovati ovakvom događaju... Nema mnogo slučajeva da ljudi iz jedne

nacionalne grupe podržavaju druge, kako bi se uvj

druge

dvije grupe - napisane pod navodnicima – kao neprijatelja. Kao nekoga

jeti dovoljno dugo da nađemo istinu. Dakle,

postoje tri istine i samo ako prihvatimo da postoje tri istine, onda možemo

razgovarati o pomirenju. Uopšte, u ovoj zemlji, ako bi neko nametao svoju

istinu nekome drugome, postojao je problem, a Brčko Distrikt je primjer izgleda

naše države.

(Civilno društvo, Brčko Distrikt)

Politička i vjerska elita vrlo malo radi na tome da uspostavi mir, a u njihovom

ponašanju se može prepoznati jedne od prepreka pomirenju. Građani, generalno,

imaju nizak životni standard, a samim tim se ne osj ijednim. Proces

pomirenja jerima kriminalnog i koruptivnog ponašanja.

Mislim da političari i službenici ne doprinose pomirenju u BiH. Što se tiče ljudi,

mislim da je njihova jedina preokupacija ekonomija. Svi mi živimo lošije nego

ranije, a to znači da moja gen

sigurno kada je u pitanju zločin, korupcija i sve ostalo... Teško je vidjeti na

televiziji i ja sam pokušavao da ne gledam ni dnevne vijesti, niti čitam te

informacije u vezi sa argumentima političara i ne znam, stvarno je teško za

novu generaciju djece da žive u takvoj zemlji.

(Javni sektor, Sarajevo)

Političke elite su međusobno pomirene, i vlada i mediji još uvek podstiču ljude da se

dijele prema tome ko je umro na kojoj strani i koje su nacionalnosti su žrtve. Važno je

da se elita konstantno "igra sa" monoetničkim interesima, koji dominiraju u interesu

svih muških / ženskih građana. O koegzistenciji i izgradnji pomirenja govori se veoma

malo, a pozitivni primjeri rijetko se prikazuju u javnosti.

Sve dok smo i dalje, naravno, podstaknuti od strane vlasti i medija, da brojimo

žrtve i zločine, sve dok smo mi "naši" heroji i "njihovi" kriminalci, mislim da je

konačno pomirenje i prevazilaženje prošlosti nemoguće. Proces pomirenja

treba da se započne na nivou politike. Ali, nažalost, današnja politička elita to

uopšte ne želi. Naravno, svi oni, mislim na elitu bilo koje pojedinačne etničke

grupe, odavno su se pomirili među sobom, ali i dalje insistiraju na "toplom

režimu", koje održava stanje napetosti među

određeni "status kvo". Nastavlja se svakodnevno zagrijavanje i serviranje priča

, razlikama među

Page 22: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

22

nama, ali niko ne govori o onim malim, svakodnevnim, pozitivnim pričama koje

se događaju svuda u BiH. Prije svega, postoji teza o "vitalnom nacionalnom

interesu" koja spjrečava sticanje povjerenja i izgradnju procesa pomirenja

među građanima.

(Civilno društvo, Sarajevo)

Ciklusi lokalnih i opštih izbora odvijaju se sa razmakom

- kada političari osj opasnost da održe

vlast. U ovim ciklusima proces pomirenja najviše boli, jer se izražavaju radikalni

stavovi koji obeshrabruju pomirenje.

Pa, naravno, političke elite u BiH vole, kako bi zadržale svoju poziciju i

nastavile da uživaju u njenim punim pogodnostima i kada primijete da njihova

popularnost pada, da pokreću takve prič

u nekim konfliktom, iza nje stoji .

(Civilno društvo, Sarajevo)

Koncept pomirenja znači neosporno prihvatanje odgovornosti za počinjene zločine.

Zločin počinjen u: Kazanima, Kravici, Srebrenici, Mostaru, Prozoru itd. trebao bi biti

prihvaćen od stranne počinioca, Bošnjaka, Srbina ili Hrvata. U isto vrijeme, pomirenje

bi trebalo biti započeto od lokalne zajednice prema vrhu

, pri čemu bi nosioci mirovnih

inicijativa trebali biti članovi civilnog društva.

Bošnjačka, srpska ili hrvatska strana trebaju prihvatiti zločine počinjene u

njihovo ime. U ovom slučaju, bilo bi, na primjer, da Bošnjaci prihvate zločine

na Kazanima ili u Kravici. Da Srbi prihvate zločin genocida u Srebrenici i Hrvati

da prihvate zločin

.

(Civilno društvo, Sarajevo)

Slijedi potpuno suprotan diskurs koji se bavi potrebom potiskivanja prošlih i

prethodnih

. Brojne

godišnjice i proslave, na , dovode do sukoba

"uspomena" i "simbolike" i zagrijavanja sj , te pooštravanje

nacionalnih tenzija.

Page 23: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

23 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

Po mom mišljenju, to je prevashodno samo prevazilaženje prošlosti, i svega

što se desilo u prošlosti. To konkretno kažem o nama u Sarajevu. Ovo je

proces u kome bi ljudi trebali konačno da pređu preko svih ratnih priča iz

devedesetih, priče koje se ovdje govore već dvadeset godina, i ništa se ne

događa. Ljudi bi trebalo da žive zajedno, ali svakodnevno, kako u medijima,

tako i na ulici, a ne da neprestano pominjemo iste priče o tome ko je kriv, koji

je započeo rat i slično.

(Civilno društvo, Sarajevo)

, a onda ga

neko drugi baci u kontejner... Previše je mržnje još uvijek među ljudima, iako

je ova mržnja, po mom mišljenju, više "okrenuta" političkim liderima i svim

vrstama organizacija.

(Civilno društvo, Sarajevo)

Slj ; ruralna područja prihvataju pomirenje sa više

. Na primjer, govori o obrazovanju u malim, monoetničkim sredinama u

kojima nastavnici mogu biti samo iste nacionalnosti kao i učenici kojima

, kao i da

smatraju da su tolerantniji.

Nekako bih podijelio riječ BiH, ali i riječ život i koegzistencija. U pogledu

Distrikta Brčko dijelili bi se na urbani dio i ruralni dio. Zapravo, mi smo,

konkretno mi u gradu, a posebno mi koji smo aktivni u civilnom sektoru ili u

bilo kojoj organizaciji, mnogo otvoreniji i imamo šire stavove, prihvatamo

razlike... Iako, možda, 20 ili 30 kilometara izvan

; u srpskom selu je srpski

učitelj, u muslimanskom selu je nastavnik koji je musliman. Imali smo slučaj u

(ispitanik je naveo mjesto), gdje učitelj ne može raditi (ispitanik je naveo

ime), zbog toga što je musliman, pa su roditelji učenika uložili prigovor.

(Civilno društvo, Brčko Distrikt)

Distrikt Brčko ima iste probleme kao i cijela BiH. Izvan gradova, kretanje ljudi je

manje sigurno, posebno u napuštenim dielovima zemlje. Zbog veće izolacije ljudi u

ruralnim područjima, mnogi stanovnici još nisu sreli pripadnike drugih etničkih grupa,

ali prema njima jedan ispitanik ima izraženije stereotipe i predrasude. U takvim

okruženjima, aktivnosti civilnog društva i lokalnih zajednica treba intenzivirati kako bi

se ljudi susretali češće.

Page 24: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

24

Mislim da je došlo do formalnog pomirenja. Distrikt Brčko se može posmatrati

kao segment odvojen od Bosne i Hercegovine, što se odražava u cijelini...

Kada kažemo - pomirenje – istina je da ljudi ne napadaju jedni druge, mogu

hodati i šetati normalno, ipak, ovo treba uzeti sa rezervom... Izvan grada to

nije toliko liberalno okruženje. Morate striktno uzeti u obzir kako se oblačite,

kakvu ste kapu stavili i, možda, koju muziku trebate slušati u autu ... Kada

govorimo o urbanom okruženju; Mislim da se ljudi navikli jedni na druge. Oni

imaju priliku da upoznaju ljude različite nacionalnosti i vjere svakog dana i

samo su naučili da se više ne plaše njih. U ruralnim područjima mnogi ljudi još

od rata nisu imali priliku da sjednu za isti stol sa ljudima koji su različite etničke

pripadnosti, i još uvek imaju predrasude. Dakle, proces pomirenja treba

nastaviti u smislu da se u ovim ruralnim područjima obavlja nešto više

aktivnosti.

(Civilno društvo, Brčko Distrikt)

Proces pomirenja, ako se gleda kroz restituciju imovine i povratak izbjeglih lica svojim

ama, skoro je završen. Mnogi dijelovi BiH još uvjek ne pružaju bilo kakav

prosperitet, ili izglede za zapošljavanje svojih građana. Generalno, mladi su suočeni

sa istim problemima, tj. nedostatkom posla. Ipak, ovaj diskurs zasniva se na činjenici

da je izgradnja mira spor proces, koji i dalje napreduje iz godine u godinu.

Naša zemlja je imala strašan rat, i taj rat nije rezultirao ničijom pobjedom.

Dejtonski mirovni sporazum donio je mir, zaustavio rat, što je u suštini

najvažnije. Mi smo u situaciji kada milioni ljudi žive van BiH. Proces povratka i

pomirenja je na neki način vezan za političku situaciju... Proces pomirenja vodi

svoj put i ima strašno dobar napredak, ali naša zemlja ima izbore svake dvije

godine, kako u opštoj tako i u lokalnoj zajednici. Na ovim izborima pitanje

povratka i pomirenja se uvj

đene.

Dvadeset godina nakon potpisivanja mira, svjedoci smo ovih dana protesta u

RS i protesta koji su se dogodili u FBiH pre dve godine. A šta se desilo posle

ovih specifičnih protesta... Vidi, čitam u novinama da su povratnici nekako

najrizičnija grupa stanovništva... Oni koji su htjeli da se vrate u svoje domove,

vratili su se. Ako se vratite u mjesto Sokolac, Ključ ili Cazin, vi ste bez posla i

to je drugi dio problema. Uglavnom, proces pomirenja radi. Radim u BiH

institucijama, imao sam priliku gledati ljude koji sjede u Parlamentu na

televizijskim vijestima i hvataju jedni druge za vratove i nisam mogao vjerovati

svojim očima da ih vidim sutradan da sjede zajedno u restoranu. A onda sam

shvatio da je proces pomirenja nešto što je stalan proces, i da svake godine

postaje bolji i izraženiji. Samo nas političari koriste kao birače i u nekom

momentu će pomenuti pitanje pomirenja, kako bi postigli svoje političke ciljeve.

Ja recimo radim u institucijama BiH i nikada do sada nisam doživio negativnu

konotaciju od kolega čija je religija drugačija od moje i drugog političkog

uvjerenja... Radio sam sa mladima koje sam sreo u Trebinju, na , u

Page 25: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

25 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

Rudom, u Banjoj Luci, Brčkom, Glamoču i vidio sam da svi mladi u BiH, bez

obzira na to, svi imaju iste probleme, posebno stipendije, obrazovanje,

nezaposlenost i sve ostalo. A ti mladi ljudi su upravo naša šansa da zemlja

napreduje. Vj . Nažalost, uvj

/ ili ljudi na vlasti koristiti na

se, i zavise

jedni od drugih.

(Javna institucija, Sarajevo)

Slj . Činjenica da

su se dogodili ratni zločini, i da ih ljudi još nisu prevazišli, ima uticaj da ekonomija nije

na prvom mj onih koji se bave privatnim biznisom.

Mi smo multietničko okruženje, gdje nažalost, i nakon dvadeset godina od tog

ludog rata, još uvjek biznis i ekonomija nije na prvom mjestu što je, po mom

mišljenju, osnovni faktor za ljude da budu zaposleni i da rade, bez briga o

pitanjima poput religije i tako dalje. Praktično, ako bi ovo pitanje pokrenuli

1980, ljudi bi odgovorili: "Ne znamo zašto to pitate, nemamo nikakvih

problema." Danas je ovo pitanje logično, pošto su ljudi doživjeli ono što su

doživjeli, ili ono što je još uvjek prisutno, i plašim se da postoje mnogo

uplitanja u poslovanju, koje ja lično osj . Pored činjenice da

ste kvalitetno i poslovno lice itd., ipak se, nažalost, više vodi računa o vašoj

nacionalnosti.

(Privatni sektor, Brčko Distrikt)

Izgleda da je diskurs koji uspostavlja pomirenje na individualnom nivou izuzetno

važan. Ako ne postoji individualno pomirenje, pomirenje koje se primjenjuje "od vrha"

sa globalnog ili nacionalnog nivoa se .

Diskurs "drži" logiku najdubljeg, ličnog pomirenja, koje neki članovi zajednice ne

mogu ostvariti. Suprotno je političkim tenzijama nacionalnog kolektiva. Ovaj diskurs

može dovesti do stavova koji odbacuju kolektivnu odgovornost za zločine.

U suštini najvažnije pomirenje je na individualnom nivou. Izuzetno je važno

dopustiti političarima da kažu da je pomirenje važno i pomirenje zemalja, ali

zapravo pomirenje se zasniva na individualnom nivou kao takvom... Ovo se

kaže u medijima i u ime neke zemlje, isto je rečeno i devedesetih godina, ali

pojedinci su oni koji su na kraju počinili zločine.

(Građani, Sarajevo)

Page 26: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

26

Istraživanje je otkrilo i diskurs prema kojem je pomirenje u potpunosti ostvareno.

Veoma jednostavan pristup pomirenju nalazi se u svakodnevnom životu i na

lokalnom nivou.

Za mene je pomirenje je ovdje i ostvareno je. Zato što sarađujemo jedni sa

drugima, živimo u istom gradu, idemo u istu školu, pijemo istu vodu, isto sunce

nas grije, iste ulice dijelimo, sviramo i sve ostalo... Dakle, ako pričamo o

pomirenju, mislim da je postignuto.

(Civilno društvo, Brčko Distrikt)

Postoji dobra doza pomirenja bar u Brčkom. Hajde, sjetimo se vremena poslije

rata, kako su se svi ponašali. Hodao sam po gradu u strahu,

.

(Građani , Brčko Distrikt)

Sa strane istraživačkog nivoa pokazali smo kako ispitanici konceptualizuju pomirenje,

kako je ono o i koje su prepreke tome. Ne radi se samo o konceptu / pojmu

koji

izgleda, posebno u kontekstu

zločina koji su se dogodili

(političkim, ekonomskim, kao i individualnim i kulturnim

pomirenja pretežno u lokalnim zajednicama.

Page 27: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

27 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

Nacionalni nivo

Nivo nacionalnog pomirenja u BiH je veoma nizak. Ovaj rezultat istraživanja

zasnovan je na seriji narativa u korist međusobnih odnosa između političara,

političara i vjerskih lidera, odvajanja politike od "ljudi" i nestrukturiranog ponašanja

države (poštivanje zakona).

U procesu izgradnje mira postavljeno je pitanje značaja vjerskih zajednica i uloge

vjerskih lidera koji neminovno imaju veliki uticaj na to da je povećan nacionalni

kolektivitet. Ispitanici smatraju da vjerski lideri trebaju voditi pomirenju, ali i procijeniti

da li je njihov diskurs tradicionalan i često snažno povezan sa ekstremnim stavovima

političara, te doprinosi širenju međuetničke netrpeljivosti.

A onda tu su vjerski lideri, koji bi trebalo da vode pomirenju, a ne da vode

takvu politiku, koju sam vidio na njihovim poslj

onda ljudi steći povjerenje jedni prema drugima, i na vjerskoj osnovi, i onoj

koja se tiče državne vlasti. O tome se mnogo toga , ali ako želimo

pomirenje, moramo učiniti da institucije posluju u skladu sa zakonom, u skladu

sa savremenim pravnim načelima, kako bi građani bili sigurni, posebno kada

je u pitanju pravosuđe i policija a zatim i drugi državni organi. U tom slučaju

vjerski lideri obavljaju svoj dio posla, a ne potenciraju ekstremizam u kontekstu

religije, jer desničarski lideri stoje ispred svih religijskih konfesija. Političari, koji

često djeluju zajedno sa vjerskim vođama, naročito prije izbora, podgrijavaju

strah među narodom, u cilju kako bi da efikasno zadržali sebe na vlasti.

(Javni sektor, Sarajevo)

ovratak u BiH bio relativno uspješan. Stanje je

donekle takvo da građani, zbog nezaposlenosti i ekonomskog standarda, i

dalje u velikoj mjeri zavise od političara i politike... Ključni akteri za poboljšanje

stanja i položaja društva su političari i predstavnici verskih zajednica.

(Civilno društvo, Brčko Distrikt)

Prihvatanjem pomirenja, političke elite djeluju instrumentalno. Njihove svađe i sukobi

su samo farsa i samo su naizgled doveli do sukoba - ispitanici su uvjereni da su

političke elite međusobno solidarne. Međutim, nacija je odvojena od politike, jer

politika ne ojačava privredu, čiji je razvoj neophodan za razvoj društva. Mediji veoma

rado podržavaju zaoštravanje tenzija, a oni, kao saradnici političkih elita, sagledavaju

se u negativnom kontekstu.

Ljudi, da, ali kad su u pitanju političari, negdje u medijima se kaže određeni

argument i eto ga, naizgled... sukob. A

, kako bi se ljudi držali dalje od

istiniti , a to bi trebalo da bude prioritet, kao

Page 28: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

28

što je i ekonomija. Da ne spominjemo druge stvari koje smo degradirali,

obrazovanje naprimjer, a i naša kultura je jako loša.

(Javni sektor, Sarajevo)

Zbog političke situacije, društvo ima loše izglede. "Stare" političke partije "ucjenjuju"

ljude, i ne postoje akteri koji bi bili u stanju da se efikasno suprotstave. Pasivnost

nacije je očigledna. Sa druge strane, postoji "šizofrenija" koja ne doprinosi

perspektivama pomirenja niti izgradnji zajedništva. Očigledno se ispitanici ne mogu

pomiriti da u jednoj državi / gradu jedan narod slavi pobjedu, a drugi slavi poraz.

Teška ekonomska situacija u poslednjih nekoliko godina je, nažalost, sve gora

i gora, pa o sebi. Nacija je u

potpunosti ucjenjena, nema više studenata, radnika, a nema više ni mladih

radnika koji bi podigli svoj glas. Sve je u čeljustima političara, koji su lideri

partije od rata do danas, i koji ne rade ništa. Neprirodno je da u istom danu u

jednom gradu jedni slave svoju pobjedu, a drugi istovremeno svoj poraz. U

takvoj zemlji nema izgleda za budućnost.

(Privatni sektor, Sarajevo)

Kako bi se prihvatilo pomirenje, neophodno je da država postupa prema zakonu.

Samo struktuirano ponašanje državnih institucija može garantovati međureligijsku i

međuetničku toleranciju.

Ako želimo pomirenje, prvo treba da obezbijedimo sigurnost, a takođe treba

da postoji i tolerancija, kako međuvjerska tako i međuetnička. Da bi se razvilo

pomenuto, državni organi moraju prvo djelovati pravilno i u skladu sa zakonom

i propisima na svim nivoima. Međunarodna zajednica ne bi trebala dati prioritet

niti jednoj grupi. Primjer koji spriječava brže pomirenje je favorizovanje jedne

grupe žrtava u odnosu na drugu grupu žrtava. Imam puno kolega u Sudu BiH i

znam da su Srbi uvjereni da su optužnice napisane tako da uvijek bude više

osuđenih Srba nego Bošnjaka, čak kada su u pitanju i neke lakše optuž

svi advokati i tužioci koji iskreno govore istinu. Stoga, čak ni

Haški tribunal ne primenjuje isti kriterijum za sve, oslobađa odgovorne za

masovne zločine, dok drugi ne osuđuje. Ili, jedan sud proglašava nekoga

krivim, a drugi ga u potpunosti oslobađa, što znači da je politika u pitanju. Ova

perspektiva pomirenja mora se promijeniti u odnosu na ovaj diskriminacijski

stav u mnogim pogledima, posebno u odnosu na najvažnije. Zločinac je

zločinac i treba mu suditi po istom mjerilu.

(Javni sektor, Sarajevo)

Page 29: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

29 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

preglasavanje odluka na lokalnom nivou. Ovaj način

glasanja utiče na nezadovoljstvo građana. Mnogi građani se osj .

Slj

, a posebno

manjinskog stanovništva.

Dolazim iz male opštine od nekih 25.000 stanovnika, i mislim da je posebno

važno ukazati na činjenicu, kakva je situacija povratnika u ovim područjima.

Ovdje, na primjer, u mom slučaju postoje Hrvati koji nisu bili raseljeni kao

Bošnjaci na području te opštine. Ne postoji tolerancija kada su u pitanju

Bošnjaci kao povratni . Na primer, prije nekoliko meseci

imali smo situaciju u kojoj su predstavnici političkih partija u opštini kroz neke

svoje kontakte i saradnju uspjeli da obezbijede jedan tip sporazuma i saradnje

sa turskom opštinom. Ovim sporazu

ni, u zakonodavnom

tij su odlučili da je zaobiđu. Mada, konkretno, kada se ti

odbornici pojedinačno pitaju iz kojih razloga su protiv toga, nisu nam dali

objektivan odgovore. Mislim da kroz ovaj proces pomirenja treba uložiti neke

dodatne napore kako bi ti ljudi, pored ekonomije, i pored drugih ključnih

faktora trebali uzeti u obzir i poboljšati status povratnika... Dakle

.

(Javni sektor, Sarajevo)

Razvoj privrede bi sigurno poboljšao proces i prihvatanje pomirenja. Država,

međutim, ne pomaže privrednicima da rade u sigurnim uslovima i ne zapošljava

ljude. Ako bi ekonomija u društvu bila jača i privrednici ujedinjeni,

.

, zapošljavanje ljudi. Kada imate veliki broj

nezaposlenih ljudi, onda se oni polako pumpaju nacionalističkom retorikom i

zadržavaju takav stav koji zapravo ne vodi ka pomirenju.

(Privatni sektor, Brčko distrikt)

Privrednici su prilično podijeljeni, ne rade zajedno, ne traže promjenu

poslovnog okruženja, i ne traže da budu stavljeni na prvo mjesto i da im se

daju određeni podsticaji za zapošljavanje ljudi. Ljudi koji rade, nemaju

vremena da razmišljaju o nekim trivijalnim stvarima i ko je ko u religioznom

smislu.

(Privatni sektor, Brčko distrikt)

Page 30: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

30

Glavni akteri pomirenja, prvenstveno država, trebalo bi da pristupe pomirenju kao

svom glavnom cilju. Takođe, civilno društvo treba da, kroz razvoj kulture dijaloga,

sprovede opšti niz društvenih ciljeva. Pri tome treba uzeti u obzir karakteristike

zajednica u kojima žive ljudi. Nekima ko i multietničko

okruženje - to je stav

ispitanika iz javnog sektora. Dakle, iako se multietničko bosansko društvo nakon rata

promijenilo, ljudi i danas shvataju etnički suživot na različite načine.

Vjerujem da se svi oni mogu smatrati glavnim akterima pomirenja, i da bi s

jedne strane trebalo sistematski pristupiti problemu na državnom nivou. Sa

druge strane, na lokalnom nivou treba postaviti neke nevladine organizacije

koje bi trebalo da nađu neki način pristupa ljudima i da razgovaraju o ovom

pitanju. ... i onda, pomozite im da posmatraju sve probleme i

, možda bi to trebalo dozvoliti ljudima.

Međutim, u nekim dijelovima ljudi vole da žive sa ljudima različitih religij

.

(Javni sektor, Sarajevo)

Dakle - mirimo se 20 godina... i danas smo još uvijek u ratu, koristimo samo

drugačije oružje. A svi smo umorni od toga.

(Građani, Sarajevo)

Sakrivanje zločina, kao i poricanje genocida, predstavlja značajnu prepreku

pomirenju. Čak i na ovom nivou, gdje su očigledno dokazani zločini, ne postoji

politički konsenzus između entiteta BiH o događajima koji su se desili

... Cijela zemlja je bila talac jednog čoveka.

(Građani, Sarajevo)

Mislim da je jedna od glavnih prepreka procesu pomirenja u BiH negiranje

genocida. U tom smislu posebno se pozivam na Srebrenicu ... Ipak, to je nešto

što se desilo kao užasan zločin, ali čini mi se da to ,

. Mislim

da je Srebrenica veliki, kako reče jedna koleginica, trn u oku svima nama,

našim političarima, ali i regionu.

(Civilno društvo, Sarajevo)

Page 31: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

31 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

Mediji predstavljaju prepreku nacionalnom pomirenju, jer ne prenose pozitivne vij

samo negativne događaje, a kriminalno ponašanje prevladava u njihovim

informacijama, dok su ekonomska pitanja u vijestima slabo predstavljena.

Ako gledate vijesti na radiju i televiziji Republike Srpske ili Federacije BiH,

gledajte isti događaj, oba u istom terminu: imaćete dvije potpuno različite

verzije. Da nisam bio na tom događaju, ne bih znao šta vjerovati ovdje u BiH.

(Javni sektor, Sarajevo)

Složeni strukturalni problemi odražavaju se i na nivou povjerenja među etničkim

skupinama. Slj

Distrikta Brčko. Oni se plaše ne samo starih , potencijalnih sukoba.

, ali

kada su , način njihovog razmišljanja je isti kao i 1992. Godine. Ništa

se nije promijenilo, isto razmišljaju od rođenja, kao što su mislili i njihovi

roditelji.

(Građani, Brčko Distrikt)

Ispitanik A: Da li smatraš sada, da bi te ljudi koje poznaješ, koji nisu tvoje nacionalnosti napali ponovo? Ispitanik B: Mislim, da. Ispitanik A: A da li se prestavljaju kao tvoji prijatelji? Ispitanik B: Da, bojim se ove situacije i ovog regiona.

(Građani, Brčko Distrikt)

Pokazali smo u konceptualizaciji pomirenja da mir nije nedvosmislen po svojoj

prirodi; to je višestruk i slojevit proces. Na nacionalnom nivou pomirenje nije

realizovano, jer nije jasno da li se neko zalaže za nacionalni interes ili za opšti

interes, tj. da li radi u pravcu pomirenja ili ne. Da li odsustvo ratnih sukoba predstavlja

dokaz miru? Prema slj , ovo je jedna od dimenzija u tumačenju

"siromašnog mira" u Bosni i Hercegovini.

Prva prepreka je da moramo biti svjesni da mir ne znači odsustvo rata. Postoji

17 nijansi između rata i mira i, kako kaže kolega, ne mora se pomiriti ni sa

kime, jer on ni sa kim nije u ratu. Ja se ne slažem sa

"Željo-Sarajevo" i otvoriti ovu temu koja je ovdje apsolutno

izazvana, a nismo ni pominjali naciju niti našu raznolikost. Dakle, prije svega -

Page 32: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

32

da priznamo da nismo u miru, ali da smo u nečemu što nije ni rat, nego nešto

između. Druga stvar je da se definitivno spusti na individualni nivo, ne vidim

kako se grupe i kolektivi mogu pomiriti osim ako im neko ne kaže da su

pomireni, bukvalno. , jer politika u BiH nas

uglavnom bombarduje informacijama preko medija i bukvalno nas fokusira u

pravcu nepovjerenja.

(Građani, Brčko Distrikt)

Mladi ljudi se smatraju izuzetno ranjivim, jer im nisu dostupni društveni resursi.

Negativni globalni trendovi (terorizam, islamofobija, itd.) i globalni politički uticaj u

Evropi i svijetu utiču na pesimizam mladih. U takvom kontekstu, radikalizacija njihovih

stavova nije čudna. U rješavanju ovog problema potrebna je cjelokupna socijalna

podrška (posebno medija .

, a

mnogi faktori doprinose

. To su oni

mladi koji nisu bili ni rođeni devedesete, čak ni devedeset pete... mislim da je

mržnja "naslijeđena". Prije svega, od njihovih roditelja, ali i iz medija,

svakodnevnim podgrijavanjem takve mržnje. Danas je sve u našoj zemlji

prisutno... ekonomska situacija veoma je teška, mladi ljudi nemaju novca;

inom građana ratne rane

još uvek nisu prevaziđene; pa onda globalni politički uticaji, terorizam,

islamofobija u Evropi... to sve u velikoj mjeri utiče na mlade u BiH u

negativnom kontekstu. Ovo sve doprinosi širenju radikalnih stavova i mržnje

među nama. Ovaj radikalizam i govor mržnje ne mogu se odmah rješavati, ali

mislim da mi iz nevladinog sektora možemo raditi na doprinosu suzbijanja

ekstremizma kroz društvene medije i na taj način prihvatiti proces pomirenja.

(Civilno društvo, Sarajevo)

Nadalje, obrazovni sistem prepoznaje faktor opstrukcije mira. Tri različita tipa

edukativnih programa podučavaju decu o razlikama, a ne sličnostima. Mladi ljudi nisu

mobilni, nego su izolovani i pasivni; oni ne znaju i ne se druže sa mladim ljudima

izvan svojih nacionalnih granica.

Sve dok u zemlji postoje dvije - mi

- , vašu djecu da postoji različitost. Mi

gubiti samopouzdanje.

(Građani, Brčko Distrikt)

Page 33: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

33 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

Ono što sam željela da kažem je da još uvijek nema mobilnosti u BiH,

posebno mladih. Svi smo dijelimično zatvoreni. Mogu da

nikada nisu pomakli dalje od 50 kilometara od svog grada. Zbog toga ne mogu

govoriti o pomirenju, jer ne znaju s kim treba da se pomire, a rođeni su nakon

rata.

(Civilno društvo, Sarajevo)

Napori EU doprinose prihvatanju pomirenja. Rat na Balkanu više nije u interesu

Evrope, jer su međunarodne institucije uložile puno truda i novca za okončanje rata.

Zemlje zapadnog Balkana treba integrisati u Evropsku uniju.

Što se tiče državnih institucija, oni su napravili korak napred u smjeru u koji ih

je međunarodna zajednica gurnula, napravila, tražila od njih ili šta god.

Jednostavno, proces pomirenja je neizbježan. Svijet ne želi više sukoba u

Evropi. BiH je činjenični dio Evrope; generalno, po mom mišljenju, zapadni

Balkan treba da se integriše u EU. Jednostavno, Zapad ne dozvoljava nikakve

sukobe. Zbog toga ulažu ogromne resurse - prvenstveno kroz nevladin sektor,

u procese pomirenja i u druge oblike poboljšanja života u ovom regionu.

(Civilno društvo, Brčko Distrikt)

Regionalni nivo

Ponašanje zemalja u regionu procijenjeno je kroz nekoliko dimenzija: političku,

ekonomsku pa čak i ekološku.

Slj prate događaje na regionalnom

nivou, i procjenjuju kako se određeni događaji odražavaju na stanje u BiH, posebno u

pogledu Hrvatske i Srbije, a djelovanje hrvatskih i srpskih političara kao najvažnijih

aktera pomirenja.

Ja, iz BiH, želio bih da kažem neke ključne stvari. Mi, kao država Bosna

nije dobio nikakav sudski epilog, niti kaznu, čak ni od odgovornih, to je dokaz

da smo vrlo niski i bez objekt

. Na primjer, u Hrvatskoj, katolička crkva treba

proglasiti za sveca Kardinala Stepinca koji je, kako je poznato, blagoslovio

fašistički režim u Hrvatskoj odgovoran za stotine hiljada poginulih u genocidu u

Drugom svjetskom ratu. Uobičajeno, to bi predstavljalo prepreku konvergenciji

Page 34: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

34

religija, odnosno na regionalnom nivou uopšte. Međutim to kod nas nije slučaj,

i to se u velikoj mjeri odražava na nas, gdje se to događalo i to je najteža stvar

za ljude.

(Javni sektor, Sarajevo)

Ovdje u BiH su najjače stranke upravo one nacionalističke stranke, to jest,

Stranka demokratske akcije, Srpska demokratska stranka i Hrvatska

demokratska zajednica, a isto je i u Hrvatskoj, slično na žalost i u Makedoniji,

što na primjer, nije slučaj u Sloveniji. Dakle, sve se ovo prenosi u šire

područje... Ljudi još uvjek nisu shvatili da moraju početi da žive od posla, da

moraju živjet , a nažalost, ja ne vidim

svijetlu budućnost.

(Privatni sektor, Brčko Distrikt)

BiH politika trebala bi biti zasnovana na nekim drugim temeljima, koji bi joj pomogli

da se ekonomski razvija. Stav EU prema BiH je politički "netačan", jer se proces

evropskih integracija usporava prije svega (smatra jedan od ispitanika) zbog

islamskog stanovništva i opasnosti od terorizma. Ispitanik smatra da BiH nije

opasnost za Evropu i da je povezivanje sa terorizmom pretjerano.

Slovenija nije trebala biti primljena u EU bez Bosne i Hercegovine i Hrvatske...

Međutim, oni su odbili BiH zbog muslimana itd. Da su Slovenija, Bosna i

Hercegovina i Hrvatska - da ne pominjem Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru - bile

primljene u EU prije Rumunije i Bugarske. Mi smo bili mnogo napredniji od njih

ranije. A sada je došao rat i Evropa nas

,

, mora sankcionisati takve ljude i

zapošljavati mlade ljude koji žive u ovoj zemlji, koji su ovdje rođeni i žele da

žive ovdje ... Ko j

vjerskim razlozima... oni rade protiv nas. Jednostavno pominju terorizam svaki

put, kakav terorizam?

(Privatni sektor, Brčko distrikt)

Globalni odnosi i jačanje desničarskih partija, te pojavljivanje neofašističkih

tendencija predstavlja posebnu prijetnju za BiH. Priča slj

povezivanje trenutnih okolnosti i početka Drugog svjetskog rata

svijetu.

Page 35: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

35 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

Nije to samo ovdje, u našem regionu. Ako se osvrnemo malo, savršena

podloga se stvara na svijetskoj sceni. Ljudi počinju da odlaze u tu mašineriju iz

1941... Ponovo se fašizam pojavljuje u velikoj mjeri na svijetu. Sve nacionalne

stranke pobjeđuju u Evropi. Čini mi se takođe, nešto sam čuo, da postoji sat

koji odbrojava do nuklearnog rata koji je sada je postavljen na tri minuta do 12,

a tokom krize na Kubi sa Rusima je bio na 7 minuta. Dakle, mislim da smo

veoma blizu toga, a mi smo samo savršeni teren da uradimo nešto drugo da

započnemo novi svjetski rat.

(Privatni sektor, Brčko Distrikt)

Oni dobronamjerni biznismeni smatraju da su ekonomsk

.

Takođe trgujemo sa Srbijom i Hrvatskom, a i šire. BiH ima neke strateške

odnose sa Turskom; imamo bescarinski izvoz, što je veoma važno za moj

sektor, jer mi radimo sjajne poslove sa Turskom. Dakle, u našoj zemlji, u

poslovnom svijetu, ovo pomirenje nije ništa važno. Poslovanje je važno i

važno je da svi u ovom poslu budu sretni, pravimo i izvozimo proizvode i

budemo plaćeni za to.

(Privatni sektor, Brčko Distrikt)

Interes građana Bosne za ekološka pitanja svakako je odnedavno. Slj

govori o odlaganju nuklearnog otpada u Novom Gradu (prethodno

(Hrvatska), protiv čega je potpisana peticija u

tom gradu. Problem treba riješiti na međuvladinskom nivou. Ovo je trenutak koji ne

doprinosi regionalnom pomirenju. Zbog toga je ekologij

pomirenja, što bi do skoro bilo efemerno pitanje u normalizaciji odnosa između

Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Nešto što me najviše uznemirava sa mojim susjedima, Hrvatima, je da su svi

oni fini za Evropu, a onda nam pošalju nuklearni otpad preko granice sa BiH.

Ovo je veliki problem u našem kantonu, koji sada ima 300.000 ljudi i oslanja

se na Banja Luku i cijelu Krajinu, to je jedina oaza. Toni Meggle, kada je

došao u BiH, vlasnik mlj a nema

nikakvih industrijskih dimnjaka, odmah je uložio novac. Ove godine uložio je

14 miliona u proces proizvodnje mlijeka. A sada imamo ovaj problem, svi su

dobri sa nama, a zatim ispuste dio nuklearnog otpada iz termoelektrane Krško

na samoj granici, u kojoj se Una uliva u Savu u Bosanskom Novom, što je

udaljeno dva kilometra vazdušne linije, na vodonepropusnom zemljištu i prijeti

da zagadi cijelu oblast... Toliko o njihovoj dobrom namjeri. Opet, žele da

naprave Pelješački most, da nas zatvore, i da ga u

Page 36: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

36

, ali šta nije u redu,

to jednostavno nije u redu.

(Javni sektor, Sarajevo)

Perspektive pomirenja

Nacionalne perspektive

Slj io ispituje nacionalne perspektive

poboljšati. Ispitanici vide promjenu u kompleksnom donošenju odluka u BiH, promjeni

Ustava i novim generacijama političara, kao nešto najvažnije za perspektive

pomirenja sa strukturalne tačke gledišta. Pored toga, obrazovanje se pokazalo

neophodno jer bi trebalo praktično uključiti sve slojeve stanovništva. Perspektive

pomirenja takođe zavise od ekonomije, tj. njenog jačanja i umrežavanja malih

privrednih subjekata.

Pojava novih generacija političara pomogla bi perspektivama pomirenja, iako

ispitanici ne mogu odgovoriti kako i u kom periodu to može da se desi. Ipak, građani

su oni od kojih bi trebalo očekivati promjenu u političkom smjeru. Ispitanici iz civilnog i

privatnog sektora predstavljaju inicijative za promjene.

Vrlo malo se promijenilo na izborima u posljednjih 10-15 godina. Još uvjek su

na vlasti oni koji su bili na vlasti 2000-tih godina. Mi smo ti koji treba da se

promjene, ako želimo promjene na bolje u procesu pomirenja, i u svemu.

(Civilni sektor, Sarajevo)

Mi, kao pojedinci i organizacije, moramo djelovati na ovome, jer stvarno mislim

da do sada, po iskustvima i svemu, nemamo mnogo očekivanja od neke

globalne zajednice. To znači da se, mi kao pojedinci, trebamo prilagoditi da

učinimo sve u oblasti pomirenja i drugih stvari da bi bile uspješne i da

napredujemo.

(Privatni sektor, Sarajevo)

Promj

svoj interes za nova

područja sukoba.

Page 37: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

37 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

Što se tiče BiH, definitivno je neophodna

donijeti jednu odluku, jedno mišljenje ili slično.

(Civilni sektor, Brčko Distrikt)

Poslije 20 godina nema viŠe međunarodne podrške, jer ta međunarodna

podrška ide prema Siriji, Avganistanu ili Kosovu.

(Građani, Sarajevo)

ma, mladi nisu spremni za

dijalog i radikalniji su od svojih roditelja. Postoje, naravno, različiti primjeri, ali su ti

primjeri, po mišljenju ispitanika, izuzetno rijetki.

Ova situacija se vještački proizvodi i sistematizuje, počevši, na primjer, od

osnovnih škola. Od osnovne škole sve politike i sve strukture rade na tome da

nauče djecu da je proces pomirenja važan, ali to ide u pogrešnom pravcu.

Dakle, sada imamo generaciju mladih ljudi koji se ne sjećaju rata niti se

sjećaju sukoba, ali su mnogo nepripremljeni na pomirenje i na međusobni

dijalog. Možda i više od nas, koji smo učestvovali u svemu tome. A ovo je

sada jedan problem koji stvarno treba riješiti, jer ako se nastavi ovako, imam

osj . Dobar primjer su posljednje dvije škole, ne

znam gdje sam bio, mislim u Jajcu, gdje su se djeca organizovala i htjela da

ukinu dvije škole pod istim krovom. Dakle, veoma je važno za pomirenje, ali

imam osj da se ova djeca ušutkaju i spriječe slične

aktivnosti.

(Privatni sektor, Sarajevo)

Obrazovanje, u smislu osnovnog obrazovanja: da ste u Nj

pedesetih godina prošlog vijeka i da razgovarate o tome šta su Nijemci učinili

drugačijim, a u našem slučaju šta su svi učinili drugima u BiH, tek ond

biti sposobni da razgovarate. Jer ljudi, budite oprezni: 52% građana Srbije

nema pojma da je Sarajevo bilo u opsadi. Da li mislite da Vladičin Han ili neko

mjesto zvano Surdulica zna za Sarajevo?

(Građani, Sarajevo)

Obrazovanje ne treba usmjeravati samo na dj odrasle. Ljudi

treba da se školuju kroz programe u lokalnim zajednicama. Ovo se ne odnosi na

velike gradove, jer se u njima ljudi po prirodi sastaju i komuniciraju, nego prvenstveno

u manjim gradovima, ruralnim sredinama gdje je, kako se smatra

tvrdnjama, situacija kritična.

Page 38: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

38

Što se tiče pomirenja, trebala bi postojati kritična masa ljudi koji su spremni da

razgovaraju, a to znači samo obrazovanje, obrazovanje i obrazovanje. Lokalne

zajednice, sve dok govorimo o pomirenju u Sarajevu, Tuzli i možda u Banja

Luci, to je sve. , edukovati ljude koji žive u

manjim zajednicama, vjerujte mi, situacija je kritična na svim frontovima.

(Privatni sektor, Sarajevo)

. Slj

prijedlog upozorava na važnost porodice koja uči djecu o osnovnim vrijednostima

prema drugim nacionalnostima.

Mislim da je porodica mnogo važnija. Zašto? Zato što već dvije godine

predajem, i imao sam studenta koji je uzrasta osnovne škole, i ima strašnu

mržnju, recimo, protiv drugih i različitih. Kada sam ga pitao zašto je to tako,

nije znao da odgovara, znao je samo da mu je njegov djed to rekao. Pa šta

ako mu je njegov djed rekao, to ne znači da je sve od njega pokupio, niti bi

trebao. Ali, vjerujem, da je određenim koracima uticao da ima takav pogled.

Dokle god dede, bake, deda, dadilje i ne znam kako više da ih nazovem, pa

čak i roditelji utiču, . A to je nasljedstvo. To se prenosi sa

generacije na generaciju.

(Građani, Sarajevo)

Iskustva ispitanika koji su angažovani u programima obrazovanja mladih su

pozitivna, tako da ovaj dio istraživanja dijelimo kao primjer dobre prakse.

Učesnik: Imali smo projekat koji se odnosi na razbijanje predrasuda

srednjoškolaca, gdje smo željeli razmjenjivati učenike iz cijele Bosne i

Hercegovine. Uključili smo djecu iz cijele RS, Federacije i Distrikta Brčko.

Dobili smo odobrenje od svih ministarstava. Ministarstvo RS nije nam dalo

dozvolu, ali preko organizacija u RS sa kojima imamo kontakte, tražili smo da

nam pošalju djecu preko otvorenog poziva koji smo objavili. Puno se djece

prijavilo za . Imali smo jednodnevni seminar u

Bjelašnici, gdje su bili pripadnici različitih religija. Došli su stvarno, ono što mi

kažemo iz ruralnih područja, gdje su govorili: mi smo Srbi, mi smo glavni i niko

nam nista m danu kada smo došli vidjeli smo tu

distancu, a oni bukvalno u prvih 24 sata napravili takvo nesto, da smo ih

doslovno morali razdvajati i tjerati u sobe u 4 ili 5 sati ujutro. Oni su za 24 sata

spoznali da te barijere uopšte ne postoje.

(Građani, Sarajevo)

Moderator: Znači, vi predlažete te neke projekte gdj ?

Učesnik: Da ih direktno povežete. Ušli smo u srednju školu u centru Sarajeva i

Page 39: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

39 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

kada smo pitali: Ko je bio u Banja Luci, niko nam nije prišao. Kada smo pitali:

Zašto? "Pa, oni su tamo, ovo je naše ..." Kada smo pitali djecu iz Banja Luke

... ili iz Drvara, "Da li ste bili u Sarajevu", "Pa, ne ..." "... Kao da je Sarajevo

Teheran.

(Građani, Sarajevo)

Važno je edukovati nastavnike u procesu obrazovanja za izgradnju mira. Takođe,

neophodno je da nastavnici različitih nacionalnosti rade u multinacionalnim

okruženjima.

Postoji i preusmjeravanje nastavnog osoblja, jer se

stvarno desiti, ako je 90% zaposlenih završilo studije prije rata ili na početku

rata... M . Jer stvarno mislim da djeca uče

mnogo različitih stvari. Ja ne govorim samo o etničkim podjelama zemlje ili

regiona.

(Građani, Brčko Distrikt)

Brčko distrikt bi trebao djelovati prema principu "mješanja", a ne

jednonacionalnog okruženja, gdje su (osobe) istog naroda ili vjere. Mislim da

bi trebali raditi na podizanju svijesti. Opet, ne znam kako je izmj

slične stvari. Što se tiče običnih građana tokom glasanja, i dalje glasamo isto -

ovi za SDA, oni za HDZ.

(Civilni sektor, Brčko Distrikt)

Dalje, perspektiva pomirenja odnosi se na naučno istraživanje i valorizaciju istorije.

Naučnici bi trebalo da kreiraju udžbenike i pronađu način tumačenja istorije koja bi

predstavljala sve "tri istine": Slj

. Uloga istorijskih ličnosti je kontroverzna, a

nacionalni kolektiviteti grade njihov identitet.

Mislim da bi se, prije svega, trebalo baviti naučnim pristupom istraživanja

istorije. Mi, u BiH, još uvjek imamo tri različite istorije. Mislim da bismo

konačno trebali prestati koristiti prednosti tri istine. Ove tri istine, tri različite

verzije ist jerenja i mržnje

u BiH. Danas Gavrila Principa smatramo i teroristom i nacionalnim herojem i

ko zna šta još. Ne samo Gavrilo, sve ostalo u našoj zemlji zasnovano je na tri

verzije.

(Civilno društvo, Sarajevo)

Pored obrazovanja, privreda je presudan faktor za perspektivu razvoja. Ljudi treba da

preuzmu inicijativu, povežu se i rade na principima solidarnosti. Ovo se naročito tiče

ekonomije.

Page 40: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

40

To znači da je neophodno krenuti prema ekonomskom sektoru. U Brčkom smo

u nepovoljnom položaju, barem u ekonomskom sektoru, jer nam daju neke

podsticaje, a traže od nas da ćutke prihvatamo određene stvari. Kada bi otišao

u druge opštine, kada bi otišao u Tešanj, i vidio kada biznismen ima riječ, vidiš

koje su njihove prednosti. I poznato je, ako biznismen ima problem, cij

, i oni se bore za svaki

posao, a onda ste svjesni onoga što nam nedostaje u Brčkom. Sa budžetom

od preko 200 miliona mi imamo preko 14.000 nezaposlenih. Umjesto davanja

prioriteta privredi, zapošljavanju ljudi, perspektivu za mlade, da ne odemo

odavde, mi samo radimo kontradiktorne stvari. I kome to odgovara, to

odgovara samo ovim nacionalističkim partijama koje nemaju viziju

zapošljavanja ili stvaranja novih vrijednosti, a onda moraju da rade kako bi

ostale na vlasti. Za ovu situaciju isključivo su krive vlasti i međunarodna

zajednica, jer ova situacija odgovara njima. Prije rata smo imali ekonomske

gigante, organizovali smo proi

, kao i da se otvaraju kompanije koje ti dva zaposlena, to je

apsurdno. Danas imamo 20-30 kompanija koje se bave istim industrijama u

Distriktu, i mi smo međusobno konkurentni, i svaka od ovih kompanija u

poljoprivredi mora da kupi taj traktor kako bi se obradila dva ili tri hektara

zemlje. To je apsurdno, kako bismo mogli da kupimo iz Evrope neku vrstu

gluposti i da nismo podijeljeni.

(Privatni sektor, Brčko distrikt)

Građansko društvo ima šansu da sarađuje sa mladima,

, a socijalni uslovi za normalan život su siromašni.

Mladi ne pokazuju interesovanje za angažovanje ili volontiranje. Ako je situacija, prije

svega, ekonomski pobol

.

Mislim da je samo teška ekonomska situacija, ako govorim sa aspekta

omladinske organizacije, korisna za nas. Zbog toga mladi ljudi dolaze ovdje u

organizacije mladih i traže neku alternativu u životu. Mladi ljudi koji imaju

novac rijetko su uključeni u nevladinu, multietničku, omladinsku organizaciju.

,

mlade ljude sa kojima mogu raditi, koje mogu poslati negdje na neki seminar.

Mi, u Brčkom, na primjer, nemamo Zakon o mladima ili Zakon o volonterizmu,

što znači da mladi nisu uključeni u sistem. Sistem ih nije prepoznao, a

prepoznao je sve druge kategorije. Razlog za to je da bi se uzeli resursi od

nacionalnih političkih stranaka.

(Civilni sektor, Brčko Distrikt)

Page 41: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

41 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

Regionalne perspektive

, prije svega

Hrvatske i Srbije, jer su zainteresovane za uticaj na hrvatsku i srpsku nacionalnost u

Bosni i Hercegovini.

Slj narativ

zajedničkoj državi od Bošnjaka. Ispitanici očito veruju da bi uticaj Hrvatske i Srbije na

konstitutivne narode Bosne i Hercegovine trebalo da bude manji nego što jeste,

.

Ključni faktori za dalje pomirenje u BiH su predstavnici političkih partija i

predstavnici vjerskih zajednica u BiH. inski narod u

državi, vole državu.

, tj da mrze svoj grad ili

svoju lokalnu zajednicu ili državu u kojoj žive, ali postoji doza, a ne mislim da

je to uvijek

.

, tj Hrvatskoj i Srbiji, u

odnosu na svoju državu Bosnu i Hercegovinu. Iako je normalno da Bošnjaci

imaju tu ljubav prema Turskoj, itd.

(Javni sektor, Sarajevo)

Slje i dio upozorava na položaj Hrvata u BiH, koji se smatra nepovoljnim,

prvenstveno zbog promjene zvanične hrvatske politike prema Hrvatima u BiH.

Ispitanik smatra da je neophodno govoriti o tome kako bi se osigurala stabilnost u

regionu.

Regionalna politika je od velike važnosti. Službena politika Hrvatske je

sarađivala sa bosanskim Hrvatima, kako bi prihvatili neku vrstu nejednake

uloge u BiH, kako bi očistili Hrvatsku od Srba.

. Zvanična hrvatska politika se promijenila. Sada, naravno,

nastaju sporovi, tako da se moraju priznati stvarne činjenice.

istup, .

da se dešava i svi ćemo biti

kada naša djeca odu u inostranstvo.

(Javni sektor, Sarajevo)

, BiH se gleda kroz status žrtve u regionalnom kontekstu između

političkih interesa Srbije i Hrvatske, što bi moglo promijeniti šanse da BiH pristupi

Evropskoj uniji. Što se tiče pomirenja, EU bi trebalo da ima aktivniju ulogu. Sve

zemlje bivše Jugoslavije trebale su da budu primljene u članstvo, jer bi to, u stvari,

Page 42: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

42

doprinijelo oporavku regiona. Dakle, mnogi problemi, zemalja koje nisu primljene u

članstvo, ne mogu sami da se rij .

, čini mi se da je politički, zapravo, da BiH prolazi najgore u

čitavom regionu, jer pregovaranje između Srbije i Hrvatske i svih drugih prolazi

kroz BiH. Svi dobro predvode svoje programe, ali kada treba nešto drugo da

se uradi, upali se i sve to ide na račun BiH. Mislim, Hrvatska i Srbija

napreduju, Hrvatska je ušla u EU, Slovenija davno, i zaista, Srbija je na putu.

(Privatni sektor, Sarajevo)

Ako čekamo da rij

. Moraju priznati sve nas, u

paketu u EU, i primijeniti standarde EU.

(Privatni sektor, Sarajevo)

Organizacije civilnog društva treba da doprinesu regionalnim perspektivama o miru.

Njihov rad je u tom pogledu značajan, ali istovremeno i opasan; mnogi pojedinci koji

zagovaraju regionalno pomirenje imaju probleme u svom okruženju. Neki ispitanici

smatraju da organizacije civilnog društva nisu dovoljno umrežene, a prikupljanje

potpisa za REKOM26

nije bilo, niti su ovu ideju prepoznale sve organizacije civilnog

društva.

Najtežim ciljevima se bave organizacijama koje se bave suočavanjem s

đu

ljudi. Mož , ali ona

dolazi u Sarajevo ili u Zagreb kao priznati humanitarni aktivista i aktivista za

ljudska prava, dok u Beogradu često okreću glavu od nje.

(Civilni sektor, Brčko distrikt)

Civilno društvo u BiH, ali i u regionu nije povezano. Kada su se prikupljali

potpisi za REKOM, imali smo si

", ili „ “. Dakle, uopšte

nemamo saradnju među civilnim društvima u regionu u smislu bilo čega, osim

u pojedinačnim slučajevima, na primjer ova Igmanska inicijativa. Lokalni

problemi su u fokusu svega, niko nije više zabrinut za pomirenje, a ne postoji

stvar kao što je komunikacija.

(Civilno društvo, Sarajevo)

26

Izvor: http://www.recom.link/hr/

Page 43: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

43 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

Više ljudi bi trebalo biti uključeno u rad civilnog društva, i na taj način mogu

intenzivnije uticati na ostvarivanje pomirenja. Slj

načinima uticaja na medije, koji mogu biti efikasni i koji bi animirali ljude da djeluju.

Cilj j ja među

konstitutivnim narodima.

. Onaj institucionalni, ali i

ovaj - gerilski marketing, neformalna saradnja. Takođe, mislim da svi mi iz

organizacija za izgradnju mira treba da ponudimo dugoročnu strukturu i

platformu za građanski angažman ... Pa, "ljudi nisu ovce". Možda se danas

tako ponašaju zbog uticaja i krize i medija i svega ostalog, ali ako bi više ljudi

stvari.

(Civilno društvo, Sarajevo)

Agenti pomirenja u regionu su obrazovanje i mobilnost. Nastavnici treba da budu

obrazovani, jer je domet organizacija civilnog društva mali. Mladi se percipiraju kao

akteri pomirenja, iako nisu homogena grupa i nisu jednako zainteresovani za

pomirenje. U obrazovanju mladih treba pokidati barijere prošlosti i prihvatiti saradnju

(međudržavnu i međuetničku) koja je do sada bili nezamisliva

Obrazovanje i mobilnost. To je isto za državu i region. Na primjer, dolazimo iz

nevladinog sektora. Ne možemo imati dovoljno mladih ljudi da kontaktiraju i

utiču na njih kroz neke radionice, koliko mnogi nastavnici u školama mogu - sa

hiljadama ljudi. Bilo , što znači,

da obrazujemo ljude koji rade sa mladima. Ovdje ide ona floskula: "Na

mladima ostaje budućnost". Zapravo – budućnost se oslanja na mlade. Utiče

na one koji rade sa mladima, jer ima samo nekoliko ljudi koji trenutno

promovišu ovu ideju.

(Građani, Sarajevo)

Srbija i BiH su potpisale sporazum u oblasti saradnje sa mladima u oblasti

sporta, ali ga koristi samo RS. Nijedna organizacija civilnog društva iz

Federacije i Brčko Distrikta nije imala na umu da pokuša da koristi ovaj

sporazum. Niko iz Srbije nije prešao na uspostavljanje neke vrste saradnje sa

Mostarom na osnovu ovog sporazuma.

(Građani, Sarajevo)

Regionalno pomirenje može ugroziti globalnu krizu, na primjer migranti, prirodne

katastrofe itd., Tako da interesi države u regionu mogu biti u konfliktu. Kako BiH nije

bila pogođena migrantskom humanitarnom krizom, ali migrantski talas je prošao kroz

Page 44: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

44

Srbiju i Hrvatsku, slj

.

a odnosa oko otvorenosti

granice, koji može ugroziti stav prema BiH. Faktor iznenađenja u uspostavljanju

pomirenja pojavio se u slučaju prirodnih nepogoda u zemljama regiona. Ispitanici

smatraju da regionalna solidarnost građana dokazuje da postoji i bez političkog

uticaja. Neki ispitanici tvrde da međudržavna solidarnost nije komplementarna

interesima politike.

Pa, (migrantska kriza) je negativno uticala na nas ... Mi s

(migranti)

, negativne događaje. Dakle, sve što se

dešava u okruženju, ako susjedne zemlje dozvoljavaju nešto da se desi zbog

nekog drugog, mislim da to nije u redu.

(Civilno društvo, Brčko Distrikt)

Haške presude stalno djeluju na pomirenje. Kad god se donosi nova presuda, nivo

pomirenja i povjerenja je u opadanju. Slj

treba komentarisati u medijima ili u političkom kontekstu. Odluke Suda treba prihvatiti

tako da mir ne može biti dugoročno ugrožen.

Što se tiče haških presuda, mislim da naše političke strukture ne mogu čekati

da takve situacije rade ono što žele. Dakle, kada pomirenje nastavi uzlazni

put, postoji Haško uverenje što se, po mom mišljenju, ne bi trebalo

komentarisati. Sud je to odlučio, zakonski je izrečen, ako se neko ne slaže,

neka se žale i slično. Međutim, svaka i najmanja odluka Haškog tribunala

predstavljena je na način da se pomirenje spusti skroz ispod nule. Po mom

mišljenju, mediji imaju veliki uticaj, oni su u nečijoj službi. Služi djeci koja još

uvek razvijaju svoj intelekt. Oni su ispunjeni svim ovim informacijama kako bi

izrasli u ljude koji nisu previše spremni govoriti o pomirenju i tako se nađemo u

začaranom krugu.

(Privatni sektor, Sarajevo)

Uloga civilnog sektora

Uloga civilnog sektora je prepoznata i važna. Tokom rata, civilni sektor je imao i

herojsku ulogu u otkrivanju određenih zločina. Ispitanici smatraju da je civilni sektor

promoter pozitivnih vrijednosti vezanih za pomirenje (uticaj na mobilnost mladih,

razbijanje barijera, suočavanje građana sa zločinima itd.).

Page 45: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

45 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

Napomene o radu organizacija civilnog društva odnose se na unutrašnji rad civilnog

društva (npr. Aktivnosti, odnos sa donatorima) i spoljni rad (fragmentacija,

nesaradnja, nepriznavanje inicijativa itd.). Međutim, ovdje započinjemo predstavljanje

pozitivnih narativa.

Razlozi za koje se smatra da su organizacije civilnog društva obavljale korisne

aktivnosti odnose se na mirovni aktivizam tokom i nakon rata. U svojim

aktivnostima koncentrisani su na mlade ljude. Mislim da se u cjelini, da se ne

hvalimo, mnoge stvari u procesu pomirenja u BiH ne bi desile bez og

.

Aktivisti mira u to vrijeme, kada nisam ni znao šta je civilni sektor, uglavnom su

uticali prvenstveno na mobilnost mladih u BiH, a potom na izgradnju pomirenja

i povj

entitetske granice, kada političari nisu previše brinuli za saradnju, Omladinska

mreža BiH je organizovala sastanke. Razbijanje barijera i izolacije među

mladima najviše je doprinijelo procesu pomirenje.

(Civilno društvo, Sarajevo)

Nikada se građani Srbije ne bi suočili sa zločinima u Srebrenici da nisu vidjeli

snimak koji je pušten na B92, gdje je prikazano streljanje pet ili šest

bošnjačkih civila u Trnovu. To je uradila organizacija civilnog društva koja je

kupila snimak da bi ga objavila. To nije bila Vlada Srbije; čak ni vlada BiH,

pogotovo zato što nije zainteresovana ni za šta. Druga

„nisam to znao“, jer je to vid

. To su razne organizacije na koje sada mislim. Organizacija CZKD

koja je prva u Srbiji 1995. godine, a možda i u bivšoj Jugoslaviji, napravila "Da

li se sj ?" To je bila izložba građana koji su pobjegli iz Bosne i

Hercegovine iz okruženog Sarajeva, sa osnovnim stvarima sa sobom,

cigaretom ili bombonom.

(Građani, Sarajevo)

Građansko društvo je fragmentirano, kažu kritičari, jer u ovom sektoru preovladavaju

različiti interesi koji često promovisu interes donatora. Po njegovom značaju, ovaj

sektor u BiH treba da bude dominantan, ali postoji puno malih organizacija koje ne

mogu dovoljno konkurisati interesima političkih partija, a istovremeno mogu biti i

protagonisti političkih interesa.

Page 46: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

46

Civilno društvo može biti prilično korisno ovdj

ovom nevladinom sektoru postoje različiti interesi, a zavisi od toga odakle

potiču donatori, koji je interes donatora, a onda je razgovor taj kontekstualno

orijentisan. Ne znam koliko je jak ovaj sektor u BiH, ali trebalo bi da bude

dominantan. Mislim da su suviše male i fragmentirane, slabe u rukama

različitih političkih partija, i koriste se za svoju propagandu.

(Privatni sektor, Sarajevo)

Regionalna saradnja organizacija civilnog društva realizuje se na projektnoj osnovi.

Kada se završe projekti, prestanu da održavaju povezanost, jer je to

.

Nažalost, donatori još uvijek u velikoj mjeri kreiraju politiku regionalne saradnje

civilnog društva o pomirenju. Kada za to postoje finansijska sredstva, i kada se

raspisuje poziv za projekte, započinje i regionalna saradnja. I prije toga, na

pojedinačnim primjerima saradnje između organizacija ili pojedinačnih primjera

razmjene i slično. Jednostavno, veoma je teško djelovati u regionu, ako smo

svi, više ili manje, ograničeni u resursima.

(Civilno društvo, Sarajevo)

Neki ispitanici, uglavnom iz civilnog društva, kritikuju način na koji se dobijaju

projektna sredstva. Oni smatraju da postoji interesovanje konsultanata koji garantuju

odobravanje projekata, posebno što se tiče fondova EU.

. A

ti isti konsultanti i savjetnici koji dobijaju novac za pisanje projekata stvarno

rade u institucijama EU i međunarodnoj zajednici, a zapravo oni uzimaju

novac "da prođe projekat" (da bude odobren). A onda sve ovo vodi

ekskluzivnosti, gdje je tačno poznato koje i koliko or

ije ili Vijeća Evrope

i njihovu primjenu. Iako ovdje prevazilazimo naše granice, kako bismo objasnili

ono što je potrebno kako bi se proces usaglašavanja BiH postigao na nekom

nivou, te organizacije kažu da konzorcijumi iz zemalja EU dobijaju sredstva za

"spašavanje pingvina u Bosni ". Iako je opšte poznato da zaista nemamo ove

pingvine. Pa - korupcija, ekskluzivnost, ali nažalost u isto vreme i slaba

podrška i saradnja sa državom.

(Civilno društvo, Sarajevo)

Page 47: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

47 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

Pojedini ispitanici sa poslovnim iskustvom tvrde da više nisu zainteresovani za odnos

klijenta i donatora. U procesu kontakta sa privredom, civilno društvo treba da bude

proaktivno.

Imali smo neku vrstu saradnje sa nevladinom organizacijom koja je služila kao

veza između naših privrednika i turskih privrednika, tako da smo imali neku

vrstu takvih

iječne pr

, kako

bi isplatila neku vrstu plata zaposlenim u ovim organizacijama.

(Privatni sektor, Brčko Distrikt)

Civilno društvo koje se bavi mirovnim aktivizmom trebalo bi da ojača svoje

kapacitete, posebno u obrazovnom smislu. Mirovni aktivizam zahtijeva mobilisanje

građana i političke akcije.

i raditi na izgradnji kapaciteta svih nevladinih

organizacija koje se bave mirovnim aktivizmom. Aktivizam, kako i sama riječ

kaže, govori nam da bi mnogi od nas trebali biti u tome. Ne pomalo, kao što

neki mediji znaju ponekad istaći, kako bi smanjili prisustvo građana na

protestima, nego mnogo više.

(Civilno društvo, Sarajevo)

Nevladine organizacije treba da se trude da rade na dugoročnim, a ne kratkoročnim

projektima, posebno ako se tiču pomirenja.

pomiriti neke ljude. Mi u suštini ne bi trebalo da imamo takav pristup, tako da

je ovo takođe jedna od važnih stvari, a pomirenje je dugotrajan proces, čak i

da nije bilo rata. Ali proces razumjevanja među ljudima je dug - podržavanje i

osnovno. Mislim da je bilo premalo organizacija civilnog društva u BiH koja

nisu ni posmatrali niti vidjeli dovoljno dobro.

(Građani, Sarajevo)

organizacijama.

Page 48: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

48

Mi u Distriktu Brčko imamo 600 organizacija, i ja po prvi put čujem ovu

informaciju. Ja ih ne bih mogao izbrojati u u BiH ni u 600 godina. Ja lično

govorim kao dugogodišnji poslovni čovjek koji nije imao ništa dobro od tih

NVO-a.

(Privatni sektor, Brčko Distrikt)

Međunarodne organizacije koje su osvojile međunarodne tendere ili pozive za

projekte iz EU značajno su postigle, te organizacije koje se bave mirom

Italije ili Njemačke

zna situaciju u Bosni. Imao sam priliku da

razgovaram sa nekima od njih, iako sam bio iznenađen kao Pigmi ili Bantu

Negro kada sam shvatio, da ih ne mogu uvjeriti ili dokazati da imamo, i ako

ništa drugo, onda sigurno više kompetencija i u pogledu iskustva i znanja o

problemima, metodologiji i mentalitetu, definitivno više od njih. A onda kasnije

- u tim izvještajima vidjeli smo da su u BiH uloženi određene milijarde eura, a

ipak, nije postignuto puno, jer, moj Bože, ljudi ne žele da se pomire. Naravno,

lj , razumno mogu to tvrditi, ne znaju, i

nisu svjesni da se proces pomirenja primjenjuje u BiH.

(Civilno društvo, Sarajevo)

Međusektoralna saradnja

Saradnja između političkog i ekonomskog sektora u BiH nije stabilna i predvidiva. U

nekim slučajevima, politika se pokazala kao prepreka razvoju. Pročitajte ispod

naracije o tome.

Sigurno je daje mir poželjan, jer to znači stabilnost za biznis i ekonomiju. Mi

nemamo probleme u komunikaciji sa Banjalukom, Mostarom, staviše još

, prošle godine je 100 miliona trebalo

da bude uloženo u Prnjavor i ja sam bio dio tog projekta, učinili sve i kupili

zemljište i izgradnja je počela. Iznenada je došlo do prekida zbog političke

nestabilnosti, Dodik je malo počeo da koristi tu nacionalističku retoriku i

, ni ja ne mogu da započnem poduhvat baš tako.

Trebao sam nešto naprav

Page 49: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

49 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

a se sve to odražava na

sve aspekte ekonomije.

(Privatni sektor, Sarajevo)

Tržište rada u BiH nije uređeno. Mnogi poslodavci ne prijavljuju radnike, a ilegalna

zaposlenost je svakodnevna pojava. Samo oni građani koji rade u javnom sektor

.

Recimo konkretno o poslu kojim se bavim, imamo tržište koje je neregulisano.

Imamo nedostatak zanimanja, koji je problem ove zemlje. Imamo osoblje koje

se obrazuje, a posle toga je potpuno nesposobno za tržište rada, a sve se tiče

politike i pomirenja.

(Privatni sektor, Sarajevo)

Potrebno je dodatno obrazovanje za članove organizacija civilnog društva da povuku

sredstva iz mehanizama finansiranja i lakše komuniciraju sa ekonomskim sektorom.

Pored toga, potrebni su transparentniji radovi civilnih organizacija, jer se donacije ne

troše u određene svrhe.

U Brčkom je vrlo loša situacija. Do sada su pokušaji saradnje sva tri sektora u

Brčkom bili slabi: javni sektor je davao novac za nešto što je organizovalo civilno

društvo, a

, kao što su, na primjer, prilika za praktičan rad.

Na primjer, projekat na kome sam radio fokusirao se na pomirenje mladih i

imao povezanost lokalnih vlasti koje su morali da daju neki doprinos, bilo u

vidu prostorija ili neke druge vrste podrške, nije morala biti finansijska podrška.

Privatni sektor je trebao dat

mjesec dana i otvoriti kompanije poput BH Telecoma različitih veličina, velikih i

malih preduzetnika, prodavnica mobilnih telefona i slično. Takođe, građansko

društvo stvorilo je i upravljalo cijelim procesom u toku dvije godine. Dakle,

takvi primjeri postoje.

(Građani, Sarajevo)

Radim na tri projekta u dvije različite organizacije, i ne znam kako se može

uklopiti u ovo pitanje, imamo primjer Info House-a koji volontira - kreditira

mlade u srednjim školama. U početku je to bilo u kantonu Sarajeva, a kasnije

se proširilo na čitavu Bosnu i Hercegovinu. Ovi mladi ljudi će raditi jednog

ili instituciji. Stoga steknu volontersko iskustvo i

upoznaju druge mlade sa područja BiH. Postoji još jedan projekat koji se

odnosi na osnovne škole, a njegovo ime je "volontiranje je kul", koji traje dva

Page 50: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

50

mjeseca. Postoje škole u čitavom regionu BiH koje obavljaju određene

aktivnosti po svom izboru u saradnji sa nekim koga biraju, i u kontaktu su sa

tim organizacijama, kompanijama, institucijama. Postoje vrlo pozitivni rezultati.

(Gradjani, Sarajevo)

Pomirenje je bitno kao osnovni preduslov za investitore da ulažu svoj novac u BiH.

Zašto bi čovjek uložio novac u nesiguran prostor, ako će mu neko

podsticaja za ulaganje njegovog novca. Što se tiče investicija u BiH,

gradonačelnici opština su u tom pogledu mnogo specifičniji, daju opštinsko

zemljište koje je zapostavljeno, a Goražde je možda najbolji primjer za to u

cijeloj Bosni i Hercegovini. Gdje investitor može dobiti 1000 kvadrata za jednu

konvertibilnu marku, plus dobije svu infrastrukturu, struju, vodu, gas, odnosno

sve što mu je potrebno za njegovu investiciju, uz jedinu obavezu angažovanja,

da mora biti oko 100 radnika u narednih 5 godina. Takođe, Konjic je drugi

primjer, , prošle godine bili smo u Konjicu i,

stajao sam da uđem u skladište i vidim 300 ljudi koji napuštaju fabriku, ne

možete vjerovati svojim očima da ljudi rade u tri smjene u Konjicu, odnosno u

BiH.

(Javni sektor, Sarajevo)

BiH ima puno potencijala za proizvodnju, a jedna od najatraktivnijih grana može biti

razvoj turizma u kojem bi se moglo sarađivati i sa organizacijama civilnog društva.

Plitvička jezera su 30 km od nas, a svake godine ima nekoliko miliona i dvjesta

hiljada turista, naš cilj bi bio da se 10% prenese sa druge granice. To je

klasičan primjer kako ljudi mogu raditi zajedno. Imate primjer ispod u

Međugorju, gdje postoji fantastičan odnos između poslovnih i nevladinih

organizacija.

(Javni sektor, Sarajevo)

, ako postoji organizovana saradnja između različitih

sektora (ekonomskih, građanskih i javnih) na regionalnom nivou, podržati takvu

inicijativu.

Između ostalog, pomenuli su oblasti saradnje, kao što su: sportska, kulturna i

turistička saradnja na regionalnom nivou. Civilno društvo bi trebalo da bude inicijator

saradnje sa vladom i privatnim sektorom, tj. t

razviti načine za privlačenje poslovnih ljudi.

Page 51: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

51 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

Takođe, bilo bi neophodno imati međuentitetsku saradnju, jer bi to pomoglo procesu

pomirenja. Jedan od ispitanika izjavio je da bi bilo potrebno vrlo dobro dizajnirano

partnerstvo za zadovoljavanje interesa svih partnera.

Socijalno preduzetništvo

Kao ideja, socijalno preduzetništvo uglavnom nije bilo poznato ispitanicima. Neki

ispitanici pod ovim izrazom uključuju zadruge, čiji se primjeri najbolje mogu vidjeti u

poljoprivredi. Oni ispitanici koji imaju više informacija vjeruju da je socijalno

preduzetništvo pozitivna ideja, ali da ne postoji zakonski okvir za njegov razvoj. Opšti

zaključak ovog fokusa je da ljudi nemaju informacije i trebaju biti obrazovani po ovom

pitanju.

z zajednice, zaposleni mogu biti određene grupe, osobe

sa invaliditetom, mladi ljudi i žene.

(Civilno društvo, Brčko Distrikt)

Page 52: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

52

Zaključak i preporuke

Tokom ovih dvadeset godina Bosna i Hercegovina pokušava održati mir na prvom

mjestu i uspostaviti civilnu, pravnu državu. Iz perspektive mnogih građana, izuzetno

složen način raspodjele vlasti između konstitutivnih naroda i entiteta doprinosi

slabom učinku sistema i rastu birokratskog aparata s jedne strane, kao i nedostatku

shvatanja načina na koji vlada zapravo funkcioniše s druge strane. U očima građana,

država je pokazala da je okrutna i inertna i skoro samoodrživ aparat, zatvoren od

društva, okarakterisan dugotrajnim opstankom političkih nacionalnih elita.

Nacionalni kolektiviteti su osjetljivi na probleme sopstvenog identiteta, što je vidljivo

na različitim nivoima: od simboličkog obilježavanja događaja iz ratne prošlosti do

svakodnevnog života. Pomirenje nije postignuto, osim ako se ne posmatra prizma

"kraj rata". To je proces koji ima svoje uspone i padove koji zavise od izbornih ciklusa

u kojima mediji u dogovoru sa političarima ukazuju na priče koje nisu u diskursu

pomirenja.

Izborni incidenti i stvaranje nacionalističkih tenzija imaju kontra efekte i destabilizuju

proces pomirenja. Na nivou sva

, kulturnih događaja itd.), posebno u manjim oblastima, na primjer, Brčko

Distrikt. Na simboličkom nivou pomirenje nije utvrđeno, niti se može ustanoviti ako se

posmatra iz ove perspektive. Ova situacija utiče na razdvajanje građana od politike i

sumnju na rad političke elite na pomirenje.

Distrikt Brčko se nije pokazao za razliku od situacije u BiH. Iako smo očekivali da,

kao i u nekim drugim izveštajima, postoji razlika u stavovima u vezi sa posebnim

položajem u BiH. Rezultati, međutim, potvrđuju da je područje Brčkog upleteno s

sličnim problemima kao i druga dva entiteta.

jenjeno (samo) uz napore države.

, ispitanici smatraju da je potrebno

insistirati na individualnom pomirenju u lokalnim zajednicama. P

, a ispitanici smatraju da pomirenje može biti postignuto sa

snažnijim naporima organizacija civilnog društva.

Procenjuje se da je nacionalni nivo pomirenja vrlo slab, prvenstveno na političkom i

ekonomskom nivou. Nacionalni nivo pomirenja precizno određuje veza političkih i

vjerskih lidera svih naroda. Vjerski lideri su posebno angažovani na izbornim

aktivnostima i zagovaraju uspostavljene, nacionalne političke opcije.

Hrvatska, Srbija i međunarodna zajednica, čija politika zavisi od mira u BiH,

priznati su akteri koji bi mogli doprinijeti višem nivou pomirenja. Međusobni

odnosi između Hrvatske i Srbije takođe imaju veliki i značajan uticaj na proces

pomirenja.

Page 53: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

53 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

iješiti mnoge i,

prije svega, egzistencijalne probleme građana. Kao negativan aspekt, priznaje

se sumnja EU u BiH, kao i opasnost od "islamizacije Evrope" i opasnosti od

terorizma, koje ispitanici smatraju nerealnim.

Politički posmatrano, nacionalni nivo pomirenja je vezan za strah od jačanja desnog

krila u evropskim zemljama. Jačanje desnog krila u međunarodnom kontekstu može

pospješiti jačanje desničarskih opcija u BiH, a time i razvoj lokalnog ekstremizma i

netolerancije među narodima na lokalnom nivou.

Mnogi ispitanici ne mogu uopšte da razgovaraju o ekonomskim aspektima pomirenja:

često nemaju dovoljno znanja ili informacija o ovim aspektima. Fokusne grupe u

kojima učestvuju preduzetnici pokazuju da se ne bave pomirenjem i / ili ako posluju

uspješno, to znači da je po njihovom mišljenju postignuto pomirenje. Ekonomski

uspješni kolektivi skoro nisu zainteresovani za političke probleme ako se ne miješaju

u njihov posao.

su ekološke teme kratkotrajne i možda su slučajno pronađene

ovdje, rezultati istraživanja sugerišu da to nije slučaj. Strah stanovništva da ih može

ugroziti politika upravljanja otpadom iz Hrvatske, koja bi mogla ugroziti njihov život,

kao i ekonomska ulaganja je velika. Novi Grad se pominje u ovom istraživanju, ali

slična situacija postoji i u drugim graničnim gradovima u kojima se građani bune

protiv zagađenja životne sredine zbog zastarjelih, zagađenih

. Naravno, ova tema ima i

reperkusije o povjerenju građana prema susjednim zemljama.

Kakvi su izgledi za pomirenje?

, i nije se

pokazalo

najviše očekuju od njega. Očekuju se nove generacije političara, što bi

vjerovatno donijelo novi način gledanja na pomirenje, ali i promjenu

birokratskog i kompleksnog načina donošenja odluka kao važan preduslov za

sprovođenje politika pomirenja. Međutim, kako bi se to dogodilo, neophodno je

da građani, na pojedinačnom nivou, postanu svjesni potreba za izgradnjom

mira i pristupima odozdo-gore u implementaciji promjena. Ključna poluga

pomirenja je edukacija svih slojeva stanovništva (djeca, mladi, pa čak i stariji

građani, ali i nast

(primjer Brčko Distrikta).

Page 54: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

54

Regionalne perspektive za mir više zavise od odnosa s susjednim zemljama.

BiH bi trebala riješiti status regionalne "igračke" u susjednim zemljama. Da bi

to postigli, građani žele da država uđe u EU, što bi doprinijelo stabilizaciji

odnosa. Međutim, migrantska kriza ili prirodne katastrofe mogu narušiti

izgradnju mira, iako su građani pokazali zavidan nivo regionalne solidarnosti

tokom nedavnih prirodnih katastrofa. Haške presude u susjednim zemljama

takođe su faktor koji doprinosi destabilizaciji, jer, prema ispitanicima, one

uopšte ne bi trebalo da budu kritički valorizovane

e u

održavanju mira u regionu kroz organizovanje obrazovanja i mobilnosti

građana. U tom smislu, bilo bi neophodno razbiti barijere kako bi se uspostavili

novi kolaborativni odnosi, gdje bi se trebalo fokusirati na socijalno lišene i

nerazvijene sredine.

Veliki zadatak postavlja se i pred civilno društvo, kako u zemlji, tako i u regionu. Iz

njega postoje velika očekivanja uprkos kritikama za fragmentaciju, neefikasnosti,

zavisnosti od donatora, pa čak i korupcije onih koji dodjeljuju finansijske resurse

civilnim organizacijama. Kao promoter mira, organizacije civilnog društva treba da

osmisle nove oblike saradnje, povežu regionalno i, prije svega, edukuju stanovništvo

na svim njegovim

, sta , socijalni

status, rat ili iskustvo izbeglica i slično. Zbog toga je neophodno da civilno društvo

ojača svoju istraživačku i aktivističku dimenziju. S obzirom na utvrđeni nedostatak

interesa medija za izgradnju mira i podložnost političkim interesima, civilno društvo

treba tražiti različite i inovativne načine prodiranja u javnost.

Saradnja civilnog društva s privrednim sektorom je niska; pominju se odnosi klijenta /

donatora. S tim u vezi, trebalo bi napraviti nove načine pristupa ekonomskom

sektoru, prije nego što bi se sigurno morali uložiti napori u "obrazovanju vaspitača".

Drugim riječima, civilno društvo treba uložiti u svoje potencijale koje bi mogle

motivisati ekonomski sektor za produktivniju saradnju.

Analiza međusektorske saradnje, prije svega ekonomije i politike, ukazuje na politiku

kao kočnicu ulaganja u pojedinačne projekte. S druge strane, neki privrednici hvale

državnu podršku putem podsticaja.

društvom. U razvoju industrije kao što su turizam i poljoprivreda, postoji potreba za

inovativnim rješenjima i međusektor

đana, a posebno

preduzetnika, evidentna.

Page 55: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

55 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

DODACI

Pitanja fokusnih grupa

PITANJA FOKUSNIH GRUPA – javni sektor

1. Kakvo je značenje pojma pomirenje iz vaše perspektive? a. Da li imate utisak da je pomirenje generalno prihvaćeno u vašem društvu? b. Kako biste ocijenili postignuti nivo pomirenja u regiji?

2. Koja institucija, pojedinci i događaji su bili najutjecajniji u postizanju ove razine? (komentar za moderatora - posebnu pažnju treba posvetiti nedavnim događajima kao što su izbjegličke krize kao pokretači procesa pomirenja) a. Na koji način? (komentar za moderatora - neka sudionici objasne kako je to pozitivan ili negativan utjecaj)

3. Šta se, prema vama, mora poduzeti kako bi se unaprijedio proces pomirenja na nacionalnom nivou? a. I regionalni nivo?

4. Kako je proces pomirenja povezan sa ekonomskim sektorom u vašem društvu? a. Da li se proces pomirenja odrazio na vaše poslovanje? Na koji način?

5. Što mislite o ulozi koju organizacije civilnog društva imaju u procesu pomirenja?

6. Da li ste kao dio vaših poslovnih aktivnosti surađivali s organizacijama civilnog društva? a. Ako ne, da li ste razmišljali o suradnji s organizacijama civilnog društva? b. Ako da, kako ste surađivali? c. Ako da, koji su bili faktori koji su utjecali na suradnju s organizacijama civilnog društva?

Page 56: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

56

PITANJA FOKUSNIH GRUPA – javni sektor

1. Kada bi bila organizirana suradnja između različitih sektora (javnih, privatnih i civilnih) na regionalnom nivou koja bi vašim proizvodima / uslugama pomogla da budu konkurentni, bi li vas zanimalo da budete dio te međusektorske suradnje? a. Molimo, opišite svoju zamisao o ovakvoj vrsti organizirane međusektorske suradnje.

2. Jeste li upoznati s idejom socijalnog poduzetništva? a. Šta vi mislite o socijalnom poduzetništvu?

3. Smatrate li da postoji nešto što bi se trebalo dodati temi procesa pomirenja i njezinog odnosa s poslovnim sektorom?

PITANJA FOKUSNIH GRUPA – civilni sektor

1. Kakvo je značenje pojma pomirenje iz vaše perspektive? a. Da li imate dojam da je pomirenje uglavnom prihvaćeno u vašem društvu? b. Kako biste ocijenili postignuti nivo pomirenja u regiji?

2. Koje su institucije, pojedinci i događaji su bili najutjecajniji u postizanju tog nivoa? (komentar za moderatora - posebnu pažnju treba posvetiti nedavnim događajima kao što su izbjegličke krize kao pokretači procesa pomirenja)

3. Na koji način? (komentar za moderatora - neka sudionici objasne kako je to pozitivan ili negativan utjecaj)

4. Kako biste opisali ulogu OCD-a u procesu pomirenja u vašem društvu? a. Koje su najveće prepreke za bolji/veći utjecaj civilnog sektora u procesu pomirenja?

5. Možete li opisati regionalnu suradnju između organizacija civilnog društva na pomirenju? a. Šta je utjecalo na takvu suradnju?

6. Koji bi bili sljedeći koraci za unapređenje procesa usklađivanja na nacionalnom nivou? a. I na regionalnom nivou?

7. Da li su OCD upoznate s idejom socijalnog poduzetništva? Prakticiraju li ga? Molim vas pojasnite.

8. Smatrate li da postoji nešto što bi trebalo biti dodano temi procesa pomirenja i njenog odnosa prema sektoru civilnog društva?

Page 57: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

57 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

PITANJA FOKUSNIH GRUPA – javna uprava

1. Kakvo je značenje pojma pomirenje iz vaše perspektive?

2. Da li imate utisak da je pomirenje generalno prihvaćeno u vašem društvu? a. Koji su to faktori koji utječu na postignuti nivo pomirenja? (komentar za moderatora - posebnu pažnju treba posvetiti nedavnim događajima kao što su izbjegličke krize kao pokretači procesa pomirenja) b. Navedite koje su najveće prepreke u procesu pomirenja? c. Osim državnih institucija, ko ili šta je nositelj procesa pomirenja? (komentar za facilitatora - obrazovni sistev, OCD, vjerske institucije, ekonomski sektor) d. Kako biste ocijenili postignuti nivo pomirenja u regiji?

3. Šta se, prema vama, mora poduzeti kako bi se unaprijedio proces pomirenja na nacionalnom nivou? a. I regionalni nivo?

4. Što mislite o ulozi koju organizacije civilnog društva imaju u procesu pomirenja u vašem društvu? a. I regionalnom nivu?

5. Da li ste surađivali s organizacijama civilnog društva kao dio vaših redovnih profesionalnih aktivnosti? a. Ako ne, da li ste razmišljali o suradnji s organizacijama civilnog društva? b. Ako da, kako ste surađivali? c. Ako da, koji su bili faktori koji su utjecali na suradnju s organizacijama civilnog društva?

6. Što mislite o suradnji različitih sektora (poslovni sektor, sektor civilnog društva, javnog sektora) u procesu pomirenja u vašem društvu? a. Da li ste upoznati sa bilo kojom vrstom takve suradnje u vašoj zemlji?

7. Da li politika podupire institucionalnu suradnju različitih sektora (poslovni sektor, civilni sektor, javni sektor) s ciljem rada na procesu pomirenja? a. Je li takva vrsta međusektorske suradnje praćena dokumentacijom (strategijama, preporukama, direktivama itd.)? Ako da, recite nam više o tome. b. Da li vidite kakve prepreke u takvoj međusektorskoj suradnji? Šta bi to bilo? Molim vas, pojasnite.

Page 58: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

58

PITANJA FOKUSNIH GRUPA – građanstvo

1. Kakvo je značenje pojma pomirenje iz vaše perspektive? a. Da li imate utisak da je pomirenje generalno prihvaćeno u vašem društvu? b. Šta najviše pogoršava prihvatanje samog pomirenja? c. Kako biste ocijenili postignuti nivo pomirenja u regiji?

2. Koja institucija, pojedinci i događaji su bili najutjecajniji u postizanju ove razine? (komentar za moderatora - posebnu pažnju treba posvetiti nedavnim događajima kao što su izbjegličke krize kao pokretači procesa pomirenja) a. Na koji način? (komentar za moderatora - neka sudionici objasne kako je to pozitivan ili negativan utjecaj)

3. Šta se, prema vama, mora poduzeti kako bi se unaprijedio proces pomirenja na nacionalnom nivou? a. I regionalnom nivou?

4. Kako se proces pomirenja odražava u ekonomskoj situaciji u vašem društvu? a. Može li ekonomski sektor pridonijeti procesu pomirenja i kako?

5. Što mislite o ulozi koju organizacije civilnog društva imaju u procesu pomirenja u vašem društvu? a. I regionalom novou?

6. Da li je bilo kakve suradnje između različitih društvenih sektora (ekonomskih, civilnih, javnih) koji su radili na procesu pomirenja u vašem društvu? a. Ako da, kako ga procjenjujete? b. Koji društveni sektor (civilni, javni, poslovni) ima najvažniju ulogu u procesu pomirenja?

7. Ako bi se na regionalnom nivou organizovala suradnja između različitih društvenih sektora (civilni, javni i privatni) koji bi radili u procesu pomirenja, biste li ga podržali? Što mislite o ovoj inicijativi?

8. Postoji li nešto što biste dodali temi procesa pomirenja u našoj zemlji?

Page 59: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

59 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

Struktura uzorka

Sektor Geografska područja

Spol Dob Nivo Obrazovanja

Stručni status

Veličina naselja

Nacionalnost Religija

Bosna i H

erc

egovin

a

(N=

49)

P(12) CD(16) J(8) G(13)

GG(32) PP(17)

M(28)

1(3) 2(20) 3(13) 4(9) 5(4)

Oš SŠ(3) VŠŠ(7) VSS(39) DR(0)

Z(36) N(7) S(4) U(2)

1(1) 2(2) 3(18) 4(2) 5(24)

B(17) H(6) S(11) C(1) BiH(6) DR(2)

I(19) KK(4) PK(9) AT(11)

Page 60: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

60

1. * Skraćenice za: sektor – P(privatni), CD (civilno društvo), J(javni),

G(građanstvo); Spol – M(muški), Ž(ženski); nivo obrazovanja – OŠ(osnovna

škola), SŠ(srednja škola), VŠS(visoka stručna škola), VSS(visoko stručno

obrazovanje), DR(završen doktorat); stručni status – Z(zaposlen),

N(nezaposlen), S(student), U(mirovina); veličina naselja – 1(<2000

stanovnika), 2(2000 do 10 000 stanovnika), 3(10 000 do 100 000 stanovnika),

4 (100 000 do 250 000 stanovnika), 5(više od 250 000 stanovnika);

nacionalnost – A(Albanci), AR (Armenci), B(Bošnjaci), C(Crnogorci),

K(Kosovari), S(Srbi), T(Turci), V(Vlasi), BiH (Bosanci i Hercegovci); DR(ostali);

religija – I(islam), PK(pravoslavlje), KK(katoličanstvo).

AT(ateizam/agnosticizam).

Page 61: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

61 Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

DIVIDED PAST – JOINT FUTURE PROJEKTNI KONZORCIJUM

Omladinski Komunikativni Centar (Youth Communication Center)

www.okcbl.org

e-mail: [email protected]

Edukacioni Centar – Kruševac (ECK) (Educational Center)

www.ec.org.rs

e-mail: [email protected]

Forum MNE

www.forum-mne.com

e-mail: [email protected]

Interkulturelles Zentrum (IZ)

www.iz.or.at

e-mail: [email protected]

Omladinski Kulturni Centar – Bitola (YCC-Bitola) (Youth Cultural Center)

www.mkcbt.org.mk

e-mail:[email protected]

Omladinski Resursni Centar (ORC) (Youth Resource Center)

www.omladina-bih.net

e-mail: [email protected]

Toplum Gönüllüleri Vakfı (TOG)

www.tog.org.tr

e-mail: [email protected]

The Zamah Foundation

www.zamah.hr

e-mail: [email protected]

EUROCLIO-European Association of History Educators

www.euroclio.eu

e-mail: [email protected]

Institute for Social Research Zagreb (IDIZ)

www.idi.hr

e-mail: [email protected]

LENS

Page 62: Proces pomirenja na zapadnom Balkanu i

Proces pomirenja na Zapadnom Balkanu i Turskoj Kvalitativna studija

62

www.ngolens.org

e-mail: [email protected]

MOVIT

www.movit.si

e-mail: [email protected]

Progress Institte for Social Democracy

www.progress.org.mk

e-mail: [email protected]

Beyond Barriers Association (BBA)

www.beyondbarriers.org

e-mail: [email protected]

Youth Peace Group Danube

www.ypgd.org

e-mail: [email protected]

Vojvodina Environmental Movement (VEM)

www.ekoloskicentar.org

e-mail: [email protected]

War Trauma Center

www.wartrauma.org

e-mail:[email protected]

South East European Network (SEEYN)

www.seeyn.org

e-mail: [email protected]