Kako efikasnije koristiti energiju, živjeti kvalitetnije i plaćati manje

3

UVODPrilikom kupnje kue ili stana, kuanskih ureaja i opreme, imajte u vidu da svaka od tih investicija ima dvije cijene. Jedna je cijena kupnje, a druga je cijena koritenja i odravanja. Premda veina energetski efikasnih (EE) ureaja ima viu poetnu cijenu, njima ostvarujete utede kroz manje mjesene trokove za energente. Dok ete u kui koju gradite ili renovirate ivjeti i 50 godina, a ivotni vijek ureaja koji koristite moe biti 10, 15 ili ak 20 godina, utede koje u tom razdoblju moete ostvariti kupnjom energetski efikasnih materijala ili ureaja bit e puno vee od razlike u poetnoj cijeni izmeu efikasnog i manje efikasnog ureaja.

Postoji niz faktora koji utjeu na potronju energije u kuanstvu. Neki od njih su: vrsta graevine, godina izgradnje, materijal gradnje, prisustvo toplinske izolacije, lokacija, klima, prisustvo energetski efikasnih tehnologija, broj elektrinih ureaja kao i njihova uinkovitost te broj, navike i ponaanje ukuana. Veinu energije moete utedjeti samo promjenom ponaanja. Nain na koji troimo energiju ima direktan i indirektan utjecaj na okoli i klimatske promjene kroz emisije staklenikih plinova koji nastaju uslijed izgaranja fosilnih goriva u naim kotlovima, peima te u termoelektranama.

Efikasno koritenje energije podrazumijeva primjenu energetski efikasnih materijala, ureaja, sustava i tehnologija koji su dostupni na tritu, s ciljem smanjenja utroka energije uz postizanje istog efekta (toplinskog, rashladnog, rasvjete, procesa kuhanja, pranja...).

Preko 80% energije u kuanstvima troi se na grijanje i potronu toplu vodu.

Preko 85% graevina u Hrvatskoj ne zadovoljava sadanje propise o toplinskoj zatiti.

Efikasnim koritenjem energije u kuanstvu tedimo novac!

4

Ova bi vam broura, nizom savjeta trebala pomoi i usmjeriti vas prema podrujima i ureajima kojima bi mogli ostvariti utede energije te kako bi trebalo graditi ili renovirati svoje domove. Za primjenu nekih savjeta ne trebate dodatno investirati, za neke malo, a za neke se trebate odluiti na malo veu investiciju koja e se kroz razdoblje koritenja isplatiti. Pored konkretnih savjeta, tamo gdje je mogue prikazani su investicijski trokovi za pojedine mjere kao i mogue utede.

Oznake za procijenjene investicije:

Nije potrebno investirati - utede postiemopromjenom ponaanja

Investicija do 1.000 Kn

Investicije vee od 1.000 Kn

Prorauni za potrebe grijanja kue te za primjenu pojedinih sustava grijanja i potrone tople vode napravljeni su za jednu tipsku kuu od 143 m2 smjetenu na podruju Zagreba i Splita u kojoj ivi etverolana obitelj. Utede, investicije i razdoblje povrata investicije koje su navedene ovise o mnogim parametrima te se ne mogu primjenjivati openito jednoznano na svaki objekt, ali vam mogu okvirno pribliiti primjenu mjere u vaem kuanstvu.

Prilikom prorauna u obzir su uzete cijene energenata na dan 14. listopada 2008. godine. (Napomena: cijene su promijenjive, a na dan izdavanja broure promijenila se samo cijena lo ulja.)

Elektrina energija: 0,92 Kn/kWh (VT) i 0,46 Kn/kWh (NT) (dvotarifno brojilo) i 0,87 Kn/kWh (jednotarifno brojilo)Lo ulje: 5,63 Kn/lPrirodni plin: 2,08 Kn/m3Cijena vode: 11,2233 Kn/m3 (Zagreb)Ogrjevno drvo: 370 Kn/prm Veina savjeta koji zahtijevaju vee investicije dodatno su razraeni i opisani u Tipskim mjerama za poveanje energetske efikasnosti vaeg doma koje moete pronai na web stranici: www.ee.undp.hr/tipskemjere. Za pojanjenja i dodatne informacije moete se obratiti i na besplatni info telefon 0800 200 170.Uz procijenjenu investiciju, godinje utede energije te utede u ivotnom vijeku, u tablicama moete vidjeti koliko pojedina mjera moe pridonijeti smanjenju emisija staklenikih plinova u tonama CO2 .

Kako koristiti brouru?

Tuma kratica i jedinica SI sustava: VT - visoka tarifa, NT - niska tarifa, Kn/m3 - kuna po metru kubinom, Kn/kWh - kuna po kilowat t satu, Kn/prm - kuna po prostornom metru, Kn/l - kuna po litri

5

PASIVNA I NISKOENERGETSKA GRADNJA

LOKACIJA....ORIJENTACIJA....OBLIK.....SMJETAJ I VELIINA PROZORA.... ROLETE....RASPORED PROSTORIJA....VEGETACIJA U OKOLICI.... utjeu na

potronju energije

Glavna ideja pasivne gradnje je koritenje suneve energije za gri-janje kue u zimskom razdoblju i sprjeavanje upada sunevog zraenja u ljetnom razdoblju kako bi se smanjila potreba za hlaenjem i to sve uz dobro izolirane zidove.

6

1

6

2

345

Projektirajte kuu tako da je veina dnevnih prostorija smjetena na junoj strani kue kako bi maksimalno iskoristili sunevo zraenje za zagrijavanje prostora ali i za prirodnu rasvjetu. Na junoj strani kue prozori bi trebali biti najvei, dok na sjevernoj strani trebaju biti manji kako bi se sprijeili toplinski gubici. Na sjevernoj strani kue treba smjestiti kuhinju, hodnike, spavae sobe, kupaonice i ostave.

Zimski vrt nam omoguava dodatno iskoritavanje suneve energije.Sjenila na krovu zimskog vrta imaju takav nagib da proputaju nisko zimsko sunce te tako omoguavaju zagrijavanje prostora. Ta ista sjenila u ljetnom razdoblju sprjeavaju direktan upad sunevog zraenja i nepotrebno pregrijavanje.

ZIMA

LJETO

U razdoblju grijanja, tijekom noi, zimski vrt dodatno sprjeava gubitke topline kroz zidove iz prostorija za boravak, dok se u zidovima akumulirana toplina tijekom dana zrai u prostor. Vegetacija posaena na sjevernoj strani kue osigurava zaklon od hladnih sjevernih vjetrova.

Fasada treba biti svjetlijih boja s reflektirajuom povrinom kako bi smanjili potrebe za hlaenjem.

U ljetnom razdoblju lie na drveu ili sjenila blokiraju sunevo zraenje. Otvore na zimskom vrtu koristimo za ventilaciju kako bi sprijeili pregrijavanje.

Ljeti provjetravajte kuu tijekom noi kad je vanjska temperatura nia. Vanjska strujanja zraka pomau pri hlaenju kue i dotoku svjeeg zraka. Vie etae kue koje su povezane (galerije, potkrovlja) mogue je ventilirati iskoritavajui efekt uzgona, (topli zrak se die a hladni pada), tako da se na gornjim i donjim etaama otvori ostave otvorenim.

300

300

jug

7

7

8

Koristite rolete ili sjenila na prozorima kako bi sprijeili direktni upad sunevog zraenja. U ljetnom razdoblju vanjske rolete mogu smanjiti temperaturu u prostoru i do 8 oC. Potreba za hlaenjem u nekim prostorijama je smanjena, dok u nekim sluajevima hlaenje uope nije potrebno. U zimskom razdoblju rolete i zavjese treba koristiti nou kako bi sprijeili gubitke topline iz kue. Rolete mogu smanjiti gubitke topline i za 10%.

Kako odrediti veliinu nadstrenice?Kako bi sprijeili upad sunevog zraenja u ljetnom razdoblju, a s druge strane omoguili sunevom zraenju upad u zimskom razdoblju, nadstrenicu na junoj strani zgrade bi trebali projektirati u ovisnosti o geografskoj irini na kojoj se kua nalazi. Tako bi kutevi i trebali priblino biti:

Zagreb i Rijeka: = 27o i = 64o

Split: = 25o i = 62o

Dubrovnik: = 24o i = 61o

IzolacijaKako bismo osigurali da kua ima minimalne toplinske gubitke tj. da postigne niskoenergetski ili pasivni standard potrebno je adekvatno izolirati zidove, krov i podrum te ugraditi prozore i vrata sa to manjim koeficijentom prolaza topline.

9NISKOENERGETSKA KUAKua smjetena u Zagrebu, povrine 143 m2, koja je graena u skladu s vaeim propisima o toplinskoj zatiti zgrade s blok opekom 30 cm i s izolacijom zidova od 10 cm, krovita 20 cm i sa 8 cm prema podrumu (kao izolacijski materijal koritena je kamena vuna) ima godinju potrebu za toplinskom energijom 7.150 kWh (50 kWh/m2). Godinji trokovi za grijanje prostora u ovisnosti o energentu, iznosili bi oko 4.795 Kn za lo ulje, 2.085 Kn za plin ili 4.290 Kn za elektrinu energiju. Uz dodatno uloenih 124.515 Kn (25%) za izolaciju zidova sa 20 cm izolacijskog materijala (kamene vune), krova sa 35 cm i poda prema negrijanom podrumu sa 12 cm, vaa kua postaje niskoenergetska a godinje moe utedjeti 34% (2.427 kWh) potrebne energije za grijanje. Potronja energije za grijanje promatrane niskoenergetske kue tada bi iznosila 4.719 kWh (33 kWh/m2), odnosno godinji trokovi bi bili 3.166 Kn za lo ulje, 1.377 Kn za plin ili 945 Kn za elektrinu energiju (za dizalicu topline). U tablici se vide godinje utede u ovisnosti o energentu koji se koristit za zagrijavanje.

ljetno sunce

zimsko sunce

8

10

EE mjera: Gradnja niskoenergetskog objekta u Zagrebu

Energent: prirodni plinelektrina energija (za potrebe dizalice

topline)ogrjevno drvo loivo ulje

Godinje utede:341 m3

709 Kn0,65 tCO2

810 kWh486 Kn

0.42 tCO2

1.11 prm411 Kn

0 tCO2

290 l1.631 Kn

0,75 tCO2Razlika u investiciji: 44.515 Kn*Rok povrata investicije: # 27, 3 godinaivotni vijek EE mjere: 50 godina

Utede u ivotnom vijeku:35.484 Kn

32,41 tCO2 24.300 Kn

21 tCO2

20.545 Kn0 tCO2

81.564 Kn37.67

tCO2*Investicija obuhvaa graevinski materijal, graevinske radove, krovite, limariju i vanjsku stolariju. Za objekt izoliran u skladu s vaeim propisom o toplinskoj zatiti objekta investicija iznosi 547.725 Kn, dok za niskoenergetski objekt ona iznosi 672.240 Kn. Razlika u gradnji iznosi 124.515 Kn (cijene su izraene

sa PDV-om).

# investicija se ne vraa u ivotnom vijeku EE mjere

Detaljnije informacije o EE mjeri za Zagreb i Split potraite na www.ee.undp.hr/tipskemjere

Niskoenergetska kua - Zagreb Niskoenergetska kua - Split

Zid: 30 cm blok opekaIzolacija zida: 20 cmIzolacija krova: 35 cmIzolacija poda: 12 cm

Zid: 30 cm blok opekaIzolacija zida: 10 cmIzolacija krova: 20 cmIzolacija poda: 8 cm

PASIVNA KUA

Kua smjetena u Splitu, povrine 143 m2 koja je graena u skladu s vaeim propisima o toplinskoj zatiti zgrade s Ytong blokom debljine 30 cm i s izolacijom zidova od 6 cm, krovita 15 cm i sa 6 cm prema podrumu (kao izolacijski materijal koritena je kamena vuna) ima godinju potrebu za toplinskom energijom 6.435 kWh (45 kWh/m2). Godinji trokovi za grijanje prostora u ovisnosti o energentu iznosili bi oko 4.318 Kn za lo ulje, 1.878 Kn za plin ili 3.861 Kn za elektrinu energiju. Uz dodatno uloenih 137.789 Kn (26%) mogli bi izgraditi kuu iste kvadrature od Ytong blokova debljine 36,5 cm s izolacijom zidova 16 cm (stiropor ili kamena vuna), krova sa 20 cm i poda prema negrijanom podrumu sa 16 cm. Vaa kua postaje pasivna te godinje moe utedjeti 94 % (6.003 kWh godinje) potrebne energije za grijanje. Potronja promatrane pasivne kue tada bi iznosila 413 kWh (3 kWh/m2), odnosno godinji trokovi bi bili 125 Kn za plin ili 87 Kn za elektrinu energiju (koritenje dizalice topline). U tablici se vide godinje utede u ovisnosti o energentu koji koristite za zagrijavanje.

Tuma kratica i jedinica SI sustava: tCO2 - tona ugljinog dioksida

9

EE mjera: Gradnja pasivne kue u Splitu

Energent: prirodni plinelektrina energija (za potrebe

dizalice topline)ogrjevno

drvo

Godinje utede:842,53 m3

1.753 Kn 1,60 tCO2

2.001 kWh1.200 Kn

1,06 tCO2

2,74 prm1.015 Kn

0 tCO2

Razlika u investiciji: 137.789 KnRok povrata investicije: # # #ivotni vijek EE mjere: 50 godina

Utede u ivotnom vijeku:87.622 Kn

80,04 tCO2 60.000 Kn

53 tCO2

50.733 Kn0 tCO2

*Investicija obuhvaa graevinski materijal, graevinske radove, krovite, limariju i vanjsku stolariju do stupnja izgraenosti visoki roh bau. Za objekt izoliran u skladu sa Tehnikim propisom investicija iznosi 537.211 Kn, dok za niskoenergetski objekt ona iznosi 675.000 Kn. Razlika u gradnji iznosi 137.789 Kn (cijene su izraene sa PDV-om).

# investicija se ne vraa u ivotnom vijeku EE mjere

Detaljnije informacije o EE mjeri za Zagreb i Split potraite na www.ee.undp.hr/tipskemjere

Pasivna kua - Zagreb Pasivna kua - Split

Zid: 36,5 cm Ytong blokoviIzolacija zida: 20 cmIzolacija krova: 20 cmIzolacija poda: 16 cm

Zid: 36,5 cm Ytong blokoviIzolacija zida: 16 cmIzolacija krova: 20 cmIzolacija poda: 16 cm

PROZORI

Prilikom gradnje nove kue posebnu pozornost obratite pri kupnji prozora i ostalih staklenih stijena jer gubici topline kroz njih mogu prei i 50% od ukupnih toplinskih gubitaka. Kod gradnje niskoenergetske ili pasivne kue odabirite prozore sljedeih karakteristika:

Prozori i balkonska vrata niskoenergetske kue:- Ostakljenje dvoslojnim IZO staklom s Low-e premazom i ispunom prostora izmeu stakala inertnim plinom, debljina stakla: 4+16+4 mm, Ustakla < 1,10 W/m

2K- Okviri drveni ili od PVC-a, s prekinutim toplinskim mostom, minimalna vrijednost Uokvira = 2,00 W/m

2K - Zatita od sunca - vanjskim roletama u toplinski izoliranim kutijama za rolete (U kutije za rol. 0,80 W/m

2K)

11

Tuma kratica i jedinica SI sustava: U - koeficijent prolaza topline, W/m2K - wata po metru kvadratnom i Kelvinu

10

Energijom koja se danas potroi za zagrijavanje prosjene kue u Hrvatskoj moemo zagrijati 3-4 niskoenergetske kue ili 8-10 pasivnih kua. Ulaganje koje se inae koristi za grijanje prostora ovdje se koristi za vie izolacije, bolje prozore i ventilaciju. Godinja energija potrebna za grijanje pasivne kue je manja od 15 kWh/m2 (to bi prevedeno u litre lo ulja bilo manje od 1,5 litre lo ulja za grijanje po m2 godinje), a niskoenergetske kue kree se okvirno od 30 do 40 kWh/m2.

Potronja energije u zgradama ovisno o zakonodavnom okruenju i usporedbi s potronjom u niskoenergetskim i pasivnim zgradama / Izvor EIHP

Izgradnja pasivne kue je skuplja oko 25%, meutim treba imati u vidu da takva kua ima smanjenu potronju toplinske i rashladne energije, pa su kotlovi i rashladne jedinice manjeg kapaciteta, to podrazumijeva i nie investicijske trokove za kotlove, radijatore i rashladne jedinice.

Prozori i balkonska vrata pasivne obiteljske kue:- Ostakljenje troslojnim IZO staklom s Low-e premazom i ispunom prostora izmeu stakala inertnim plinom, debljina stakla: 4+12Ar+4+12Ar+4 mm, minimalna vrijednost Ust

11

TOPLINSKA IZOLACIJA SMANJUJE TROKOVE ZA GRIJANJE

Ukoliko elite smanjiti trokove za grijanje koji ine i do 3/4 trokova za energente u vaim reijskim trokovima, postavite ili poveajte debljinu toplinske izolacije te zamijenite prozore. To se naroito odnosi na obiteljske kue bez fasade te one koje su graane bez toplinske izolacije. Toplinska izolacija ne samo da smanjuje gubitke u zimskom razdoblju, ve omoguava da se u ljetnom razdoblju vaa kua ne pregrijava. Tako moemo skoro u potpunosti izbjei ugradnju klima ureaja ili e njihov kapacitet i potronja energije biti manja nego za neizoliranu kuu. Kao izolacijski materijali najee se koriste kamena i staklena vuna te polistiren (stiropor).

Ako adaptirate stariju kuu prvo je dobro izolirajte prema sljedeim savjetima pa tek onda ugradite sustav grijanja i hlaenja koji e biti manjeg kapaciteta nego to je to bilo potrebno prije izolacije kue. Postavljanjem toplinske izolacije s vanjske strane zida rijeit ete i probleme s kondenzacijom pare (od kuhanja, tuiranja, suenja odjee) koja se javlja zbog niske temperature zida te nastanak gljivica i plijesni. Zbog vee temperature zida toplinski e ugoaj u prostoru biti bolji. Toplinska izolacija takoer titi zgradu od tetnih vanjskih utjecaja i njihovih posljedica (vlaga, smrzavanje, pregrijavanje) ime joj produujemo vijek trajanja.

Gubici i dobici topline kroz zidove i prozore

Detaljnije informacije o EE mjerama za Zagreb i Split potraite na www.ee.undp.hr/tipskemjere

12

12

13

TOPLINSKA IZOLACIJA CIJELOG OBJEKTA

Ukoliko neizoliranu kuu u Zagrebu povrine 143 m2 iji su godinji trokovi za grijanje oko 17.500 Kn za lo ulje ili 7.600 Kn za plin izoliramo s 10 cm izolacije na zidovima, 20 cm u krovitu i 8 cm prema negrijanom podrumu godinje moemo utedjeti oko 70% potrebne energije za grijanje, a investicija od oko 60.000 Kn e nam se vratiti za 4,6 godina u sluaju lo ulja kao energenta ili za 10,7 godina u sluaju da koristimo plin. U Splitu bi za istu kuu postavili 6 cm izolacije na zidovima, 15 cm u krovite i 6 cm prema neizoliranom podrumu. Utede su prikazane u tablici:

EE mjera: Utede toplinski izoliranog objekta - Lokacija Split

Energent: prirodni plin elektrina energija ogrjevno drvo loivo ulje

Godinje utede:1527 m3

3.175 Kn2,9 tCO2

10877 kWh6.526 Kn

5,76 tCO2

4,97 prm1.838 Kn0 tCO2

1296 l7.299 Kn

3,37 tCO2

Investicija: 48.726 Kn*

Rok povrata investicije:

15,3 godine 7,5 godine 26,5 godina 6,7 godine

ivotni vijek EE mjere: 50 godina

Utede u ivotnom vijeku:

158.750 Kn145,03 tCO2

326.300 Kn288,24 tCO2

91.900 Kn 0 tCO2

364.950 Kn 168,54 tCO2

*Investicija obuhvaa graevinski materijal, graevinske radove, krovite, limariju i van-jsku stolariju. Za izolirani objekt investicija iznosi 537.211 Kn, dok za neizolirani objekt ona iznosi 488.485 Kn. Razlika u gradnji iznosi 48.726 Kn (cijene su izraene sa PDV-om).

IZOLACIJA VANJSKOG ZIDA

Izolacijom vanjskih zidova kue povrine 143 m2 s 10 cm izolacijskog materijala u Zagrebu i 6 cm u Splitu uz investicije od 44.000 Kn (Zg) i 39.000 Kn (St), godinje moete utedjeti 34% energije za grijanje u Zagrebu odnosno 21% energije u Splitu. Godinje trokove za grijanje u Zagrebu moete smanjiti za 5.950 Kn ukoliko koristite lo ulje ili 2.588 Kn ukoliko koristite plin, dok u Splitu godinje trokove za grijanje moete smanjiti za 2.530 Kn ukoliko koristite lo ulje ili 2.260 Kn ukoliko koristite elektrinu energiju za zagrijavanje prostora.

14 IZOLACIJA KROVAIako toplinski gubici kroz krov imaju svega 10-20% udjela u ukupnim toplinskim gubicima u kui, krov ima posebno vanu ulogu u kvaliteti i standardu stanovanja. Preporuljiva debljina toplinske izolacije na kosom

13

15

16

IZOLACIJA PODA PREMA NEGRIJANOM PODRUMU

Podrumski prostori su uglavnom pomoni prostori graevine i nisu grijani. Toplinski gubici kroz pod ine i do 10% ukupnih toplinskih gubitaka kue. Izolacijom podova kue povrine 143 m2 sa 8 cm izolacijskog materijala u Zagrebu i 6 cm u Splitu uz investicije od 9.200 Kn (Zg) i 7.200 Kn (St), godinje moete utedjeti 5% energije za grijanje u Zagrebu odnosno 4% energije u Splitu. Godinje trokove za grijanje u Zagrebu moete smanjiti za 753 Kn ukoliko koristite lo ulje ili 328 Kn ukoliko koristite plin, dok u Splitu godinje trokove za grijanje moete smanjiti za 497 Kn ukoliko koristite lo ulje ili 444 Kn ukoliko koristite elektrinu energiju za zagrijavanje prostora.

IZOLIRAJTE TOPLINSKE MOSTOVE

Toplinski mostovi su manja podruja u ovojnici zgrade kroz koje je toplinski tok povean radi promjene materijala, debljine ili geometrije graevnog dijela (npr. spojevi konstrukcija, prodori stropnih ploa i rubne obrade). Najbolji nain izbjegavanja toplinskih mostova je postavljanje toplinske izolacije s vanjske strane cijele ovojnice objekta bez prekida te dobro brtvljenje reki i spojeva.

IZOLACIJSKA BRTVENA TRAKA ZA PROZORE I VRATA

Osjeate li da kroz procijepe oko prozora ili vrata struji zrak? Prozori ili vrata koji slabo brtve glavni su uzrok gubitaka topline. Ukoliko niste u mogunosti kupiti nove prozore, lijepljenjem izolacijske brtvene trake oko prozora i vrata smanjit ete toplinske gubitke. Cijena ove trake je 4 Kn/m.

17

krovu je od 16 do 20 cm. Izolaciju treba postaviti u dva sloja - jedan sloj izmeu rogova, a drugi sloj ispod rogova kako bi se sprijeili toplinski mostovi. Naknadna toplinska izolacija krova je jednostavna i ekonomski vrlo isplativa jer je povratni razdoblje investicije od jedne do pet godina.Izolacijom potkrovlja kue povrine 143 m2 sa 20 cm izolacijskog materijala u Zagrebu i 15 cm u Splitu uz investicije od 11.400 Kn (Zg) i 9.500 Kn (St), godinje moete utedjeti 40% energije za grijanje.Godinje trokove za grijanje u Zagrebu moete smanjiti za 6.990 Kn ukoliko koristite lo ulje ili 3.041 Kn ukoliko koristite plin, dok u Splitu godinje trokove za grijanje moete smanjiti za 4.828 Kn ukoliko koristite lo ulje ili 4.317 Kn ukoliko koristite elektrinu energiju za zagrijavanje prostora.

EE mjera: Izolacijska trakaGodinje utede 200 Kn

Trokovi investicije 50 Kn

Rok povrata investicije manje od 1 godine

14

18Provjerite postoje li pukotine izmeu prozora i zida kroz koje prolazi zrak i gubi se toplina iz kue. Pukotine zatvorite odgovarajuim materijalima, kao na primjer PU pjena (tzv. pur pjena). Investicijom od 40 Kn godinje moete utedjeti i do 400 Kn na grijanju.

IZOLIRAJTE KUTIJE ZA ROLETE

Kutije za rolete su potencijalna mjesta za velike gubitke topline, stoga ih je potrebno izolirati.

19ZAMJENA PROZORA

Energetski efikasni prozori e pored smanjenja trokova za grijanje pridonijeti i poveanju ugodnosti u prostoru. Novi prozori imaju 2-3 puta manje toplinske gubitke od starih prozora. Karakteristike prozora koje bi trebali kupiti su:- Dvostruko ili trostruko ostakljenje sa zranim prostorom od najmanje 16 mm. Umjesto zraka kao izolatora, prostor izmeu stakala moe biti ispunjen inertnim plinom argonom ime se poveava efikasnost prozora- Low-e premaz na unutarnjoj strani unutarnjeg stakla koji sprjeava gubitak topline reflektirajui je natrag u prostor- Toplinski gubici se dogaaju kako kroz staklo, tako i kroz okvir prozora. Okvir moe biti PVC, ali s elinim ojaanjem, aluminijski, ali s prekinutim toplinskim mostovima, drveni ili kao kombinacija drvo-aluminij. Ukupni koeficijent prolaza topline bi prema novom propisu trebao biti U

15

KAKO ZAGRIJAVATI PROSTOR?

Loe odravanje ili zaputenost ureaja je uzrok broj 1 prestanku rada sustava grijanja ili hlaenja!

Sustavi grijanja su neizostavni dio instalacija u kuanstvima u Hrvatskoj. Kakav ete sustav odabrati naravno ovisi i o raspoloivim energentima. Kako biste postigli i odravali toplinsku ugodnost u cijeloj kui te kako bi mogli koristiti obnovljive izvore energije preporua se ugradnja sustava centralnog toplovodnog grijanja. Kako cijena energenata a naroito lo ulja raste, razmotrite primjenu obnovljivih izvora energije kao to su solarni kolektori i biomasa ili dizalice topline kako biste smanjili trokove za grijanje a ujedno i doprinijeli ouvanju okolia.

Trokovi za grijanje u najhladnijim zimskim mjesecima predstavljaju i do trokova za energente. To je razlog, ne samo da prilikom kupnje odabirete energetski efikasnije ureaje, ve da te ureaje i dobro odravate.

16

21

29

28

22

23

24

25

26

27

Jednom godinje prije poetka sezone grijanja pozovite servisera da provjeri plinske ili uljne instalacije i plamenik. Zaprljani plamenik uzrokuje nedovoljno izgaranje goriva, ali i manje efikasan rad cijelog sustava.

Jednom godinje prije poeka sezone grijanja pozovite ovlatenu osobu da provjeri izmjenjivae topline. Da bi se toplina proizvedena u kotlu iskoristila, potrebno je da su izmjenjivai topline isti od kamenca. Sloj kamenca i male debljine smanjuje prolaz topline te aparat radi manje efikasno. U takvom sluaju potroit e se vee koliine plina, a prostor e se sporije zagrijavati.

Jednom godinje struna osoba treba provjeriti prohodnost dimnjaka.

Osigurajte neometan dovod zraka oko kotla. Ne ostavljajte predmete, naroito one zapaljive u blizini kotla.

Izolirajte cijevi tople vode koje prolaze kroz negrijane prostore. Cijev koja vodi od kotla do spremnika sa toplom vodom svakako treba biti izolirana, kao i spremnik vode.

Ne zaklanjajte radijatore zavjesama i namjetajem jer to smanjuje njihov tolinski uin.

Redovito istite radijatore kako bi osigurali da neistoe ne sprjeavaju prijelaz topline.

Tijekom ljeta u instalacije centralnog grijanja moe ui zrak koji s poetkom sezone grijanja moe smanjiti kapacitet vaeg sustava. Tako recimo pola radijatora moe biti vrue, a pola hladno. Stoga je potrebno redovito odzraivati radijatore i cijelu instalaciju kako bi smo izbacili zrak.

Provjerite sa strunom osobom je li va kotao prevelik za potrebe grijanja vae kue. Ukoliko imate kotao veeg kapaciteta od potrebnog on e se ee paliti i gasiti to uzrokuje veu potronju goriva i vee trokove.

Centralno grijanje (uljno ili plinsko)

17

30

KONDENZACIJSKI KOTLOVI

Kotao treba imati to je mogue vei stupanj iskoristivosti. Energetski najefikasniji je kondenzacijski kotao. Ugradnjom kondenzacijskog kotla postiu se utede od 10-15% u usporedbi s drugim novim kotlom, a do 25% u odnosu na kotlove starije od 30 godina.Ako je va kotao stariji od 15 godina trebali biste razmotriti njegovu zamjenu novim kotlom ija efikasnost moe biti i do 15% vea.

Primjer: Za obiteljsku kuu u Zagrebu i Splitu, povrine 150 m2, toplinski izoliranu u skladu s propisima iz 1987. godine, potrebni toplinski uinci iznose 14,1 kW i 9,6 kW. Godinje potronje toplinske energije za grijanje iznose 23.850 kWh i 12.650 kWh (specifine potronje 159 kWh/m2 i 84 kWh/m2), a za pripremu potrone tople vode za etverolanu obitelj 4.754 kWh (dnevna potronja 80 litara tople vode temperature 45oC po osobi). Ukupna potronje toplinske energije za kue locirane u Zagrebu i Splitu iznose 28.604 kWh i 17.410 kWh

ZAMJENA KOTLA NA LO ULJE STAROG 20 GODINA KONDENZACIJSKIM KOTLOM NA PRIRODNI PLIN

Zamjena starog kotla na lo ulje kondenzacijskim kotlom na prirodni plin rezultira utedom na trokovima za energent od 73%, a investicija nam se vrati u manje od tri godine (vidi tablicu):

EE mjera: Kondenzacijski kotao na prirodni plin - Zagreb

Godinje utede 15.133 Kn6,99 tCO2Investicija oko 45.000 KnRok povrata investicije 2,9 godinaivotni vijek EE mjere 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 227.000 Kn

Detaljnije informacije o EE mjeri potraite na www.ee.undp.hr/tipskemjere

31ZAMJENA KOTLA NA LO ULJE STAROG 20 GODINA KONDENZACIJSKIM PLINSKIM KOTLOM NA UKAPLJENI NAfTNI PLIN (UNP)

Zamjena starog kotla na lo ulje kondenzacijskim kotlom na ukapljeni naftni plin rezultira utedama od 44% u Zagrebu i 26% u Splitu, pri emu se investicija vraa u roku od 4,4 (Zg) i 7,5 (St) godina (vidi tablicu):

18

32

EE mjera: Kondenzacijski kotao na UNPZAGREB SPLIT

Godinje utede 9.093 Kn4,20 tCO25.300 Kn

2,45 tCO2Investicija oko 40.000 Kn oko 40.000 Kn

Rok povrata investicije 4,4 godina 7,55 godina

ivotni vijek EE mjere 15 godina 15 godina

Utede u ivotnom vijeku 136.395 Kn 79.500 KnDetaljnije informacije o EE mjeri potraite na www.ee.undp.hr/tipskemjere

ZAMJENA KOTLA NA LO ULJE STAROG 20 GODINA NISKOTEMPERATURNIM ILI KONDENZACIJSKIM KOTLOM NA LO ULJE

Godinje utede koje postiemo zamjenom starog kotla na lo ulje novim kondenzacijskim kotlom na lo ulje iznose izmeu 16 - 19%, dok niskotemperaturni kotao ostvaruje utedu izmeu 10 - 14%.

EE mjera: Kondenzacijski kotao na lo uljeZAGREB SPLIT

Godinje utede 3.843 Kn 1,77 tCO22.192 Kn

1,01 tCO2Investicija 35.000 Kn 35.000 Kn

Rok povrata investicije 9,1 godina investicija se ne moe vratitiivotni vijek EE mjere 15 godina 15 godina

Utede u ivotnom vijeku 57.645 Kn 32.880 KnDetaljnije informacije o EE mjeri potraite na www.ee.undp.hr/tipskemjere

Grijanje na drva i biomasu Biomasa je obnovljivi izvor energije koji ukljuuje ogrjevno drvo, grane i drvni otpad iz uma, piljevinu, koru i drugi ostatak iz drvne industrije kao i slamu, kukuruzovinu, stabljike suncokreta, ostatke pri rezidbi vinove loze i maslina, kotice vianja i kore od jabuka iz poljoprivrede, ivotinjski izmet i ostatke iz stoarstva, komunalni i industrijski otpad.

Za primjenu u sustavima grijanja obiteljskih kua, stambenih i poslovnih zgrada u pravilu se koristi ogrjevno drvo ili razni proizvodi koji se dobivaju obradom drveta, drvnih ostataka i otpadaka kao to su piljevina, briketi i sl.

19

U ovdje razmatranom sluaju pod biomasom se smatra na tritu dostupna ve pripremljena biomasa u obliku tzv. peleta, tj. ve pripremljeno gorivo u obliku malih cilindara promjera 6 mm, duljine do 35 mm, koje ne sadri vie od 8% vlage i 0,5% pepela.Vie od 30% kuanstava u Hrvatskoj se grije na drva.

3334

35

36

37

38

39

Pe na drva mora biti kapaciteta koji odgovara veliini prostorije te mora biti struno instalirana.

Pozovite strunu osobu da provjeri spojeve pei s dimnjakom kako bi osigurali da nema proputanja dimnih plinova u prostor. Ukoliko se u prostoru osjeti bilo kakav dim, postoji zagaenje koje je tetno za zdravlje.

Ukoliko imate kamin obavezno zatvorite vrata kad nije u funkciji, kako biste sprijeili gubitak topline kroz dimnjak.

Spremite za drva mora biti suho jer e se u suprotnom drva ovlaiti i tee izgarati.

Nemojte pretrpavati loite drvima. Iskoristivost e biti bolja ukoliko loite punite manjim koliinama drva.

Kako bi ste osigurali bolje izgaranje i uinkovitost, cjepanice ne bi trebale biti promjera veeg od 10-15 cm.

Ako zamijenite staru pe na drva efikasnijom novom pei ili kotlom na drva moete utedjeti i do 50% ogrjevnih drva.

40Zamjena starog kotla na lo ulje kotlom na biomasu rezultira utedom na trokovima energenta. Iako efikasnost kotla na biomasu nije izrazito vea nego kod kotla na lo ulje, radi se o energentu ija cijena za 1 kWh topline sadrane u gorivu iznosi oko 0,216 Kn, dok je kod lo ulja ta cijena 0,475 Kn. Dakle, cijena biomase je 2,2 puta povoljnija od cijene lo ulja.

20

41

42

ZAMJENA KOTLA NA LO ULJE STAROG 20 GODINA NOVIM KOTLOM NA BIOMASU (PELETI)

Ukoliko zamijenite kotao na lo ulje s novim kotlom na biomasu, godinje ete utedjeti oko 12.000 Kn u Zagrebu odnosno 7.500 Kn u Splitu, a investicija od 30.000 Kn e vam se vratiti za 2,5 (Zg) i 4 godine (St).

EE mjera: Kotao na biomasu - peletiZAGREB SPLIT

Godinje utede 12.049 kn5,56 tCO27.484 kn

3,46 tCO2Investicija oko 30.000 kn oko 30.000 knRok povrata investicije 2,5 godine 4 godineivotni vijek EE mjere 15 godina 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 180.735 kn 112.260 kn


Ukoliko nemate mogunosti ugraditi sustav grijanja s biomasom i solarnim kolektorima ili plinsko centralno grijanje te vam je elektrina energija jedini dostupni energent, preporuka je da ugradite dizalicu topline. Dizalica topline troi priblino 2,5-4 puta manje elektrine energije nego elektrini radijatori ili pei, kao to je prikazano u tablici.

Grijanje elektrinom energijom

Potronja elektrine energije dizalice topline Ogrjevna energija koju predaje prostoru Povrina prostorije koju grije600 800 W 2000 2500 W 20 25 m2

800 1100 W 3000 3500 W 25 35 m2

1600 2100 W 4500 5500 W 40 55 m2

Potronja elektrine energije elektrine grijalice Ogrjevna energija koju predaje prostoru Povrina prostorije koju grije2500 W 2500 W 20 m2

Isti ureaj moete koristiti u ljetnom razdoblju za hlaenje, pri emu treba

paziti na odabiru kapaciteta ureaja s obzirom na rashladni ili ogrjevni

uina koji ureaj treba osigurati. Predimenzionirana oprema moe

smanjiti toplinski ugoaj i poveati buku u prostoru. Zbog uestalog

paljenja i gaenja smanjuje se ivotni vijek ureaja.

21

Dizalice topline nie kvalitete ne mogu zagrijati prostor kada je vanjska temperatura ispod nule, stoga treba odabrati dizalicu topline s inverterom koje mogu zagrijati vau kuu i pri vanjskim temperaturama od -15oC. U kontinentalnom dijelu Hrvatske zbog niskih vanjskih temperatura u zimskom razdoblju, efikasnost sustava bit e nia. Ureaji s inverterom pored toga troe i do 40% manje energije od klasinih ureaja.

43

45

44ZAMJENA SUSTAVA GRIJANJA I PRIPREME POTRONE TOPLE VODE ELEKTRINOM ENERGIJOM, SA SUSTAVOM S DIZALICOM TOPLINE ZRAK - ZRAK Dizalica topline zrak zrak uzima toplinu iz vanjskog zraka i uz pomo kompresora zagrijava zrak u prostoriji. Zamjenom elektrinog grijanja ovom izvedbom dizalice topline godinje moete utedjeti izmeu 45% i 52% elektrine energije. Utede i investicije su navedene u tablici:

EE mjera: Dizalica topline zrak - zrakZAGREB SPLIT

Godinje utede 10.306 Kn 9,10 tCO2 5.473 Kn

4,83 tCO2Investicija 114.000 Kn 101.000 KnRok povrata investicije 11,1 godina 18,5 godina ivotni vijek EE mjere 15 godina 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 154.590 Kn 82.095 Kn

ZAMJENA SUSTAVA GRIJANJA PRIPREME I POTRONE TOPLE VODE ELEKTRINOM ENERGIJOM, SA SUSTAVOM S DIZALICOM TOPLINE ZEMLJA - VODA I NISKOTEMPERATURNIM SUSTAVOM DISTRIBUCIJE TOPLINE Dizalica topline zemlja voda uzima toplinu iz zemlje pomou zemljanih kolektora (cijevi poloenih u zemlju kroz koje prolazi voda) i uz pomo kompresora zagrijava vodu sustava centralnog grijanja koja se koristi za podno grijanje i potronu toplu vodu. Zamjenom elektrinog grijanja ovom izvedbom dizalice topline godinje moete utedjeti oko 70% elektrine energije. Utede i investicije za dizalicu topline i podno grijanje navedene su u tablici:

EE mjera: Dizalica topline zemlja - vodaZAGREB SPLIT

Godinje utede 14.347 Kn12,67 tCO28.961 Kn

7,92 tCO2Investicija oko 200.000 Kn oko 180.000 KnRok povrata investicije 13,9 godina 20,1 godinaivotni vijek EE mjere 20 godina 20 godinaUtede u ivotnom vijeku 286.940 Kn 179.220 Kn



22

S obzirom na nain rada, voda koju zagrijava dizalica topline moe postii temperaturu 40-55 oC. Stoga se uglavnom izvodi u kombinaciji s podnim grijanjem.

46 ZAMJENA SUSTAVA GRIJANJA PRIPREME I POTRONE VODE ELEKTRINOM ENERGIJOM, SA SUSTAVOM S DIZALICOM TOPLINE PODZEMNA VODA - VODA I PODNIM GRIJANJEMDizalica topline podzemna voda voda uzima toplinu iz zemlje tj. podzemnih voda i uz pomo kompresora zagrijava vodu sustava centralnog grijanja koja se koristi za podno grijanje i potronu toplu vodu. Zamjenom elektrinog grijanja ovom izvedbom dizalice topline godinje moete utedjeti oko 55% elektrine energije. Utede i investicije za dizalicu topline i podno grijanje navedene su u tablici:

EE mjera: Dizalica topline podzemna voda - vodaZAGREB SPLIT

Godinje utede11.066 Kn

9,77 tCO2 6.852 Kn

6,05 tCO2 Investicija oko 160.000 Kn oko 150.000 KnRok povrata investicije 14,5 godina 21,9 godinaivotni vijek EE mjere 20 godina 20 godinaUtede u ivotnom vijeku 221.320 Kn 137.040 Kn


ZAMJENA SUSTAVA GRIJANJA I PRIPREME POTRONE VODE ELEKTRINOM ENERGIJOM, SA SUSTAVOM S DIZALICOM TOPLINE ZRAK - VODA I PODNIM GRIJANJEM

Dizalica topline zrak voda uzima toplinu iz vanjskog zraka i uz pomo kompresora zagrijava vodu sustava centralnog grijanja koja se koristi za podno grijanje i potronu toplu vodu. Zamjenom elektrinog grijanja ovom izvedbom dizalice topline godinje moete utedjeti 66% (Zg) i 77% (St) elektrine energije. Utede i investicije za dizalicu topline i podno grijanje navedene su u tablici:

47

EE mjera: Dizalica topline zrak - vodaZAGREB SPLIT


11,64 tCO29.253 Kn

8,17 tCO2Investicija oko 120.000 Kn oko 90.000 KnRok povrata investicije 9,1 godina 9,7 godinaivotni vijek EE mjere 15 - 20 godina 15 - 20 godinaUtede u ivotnom vijeku 263.640 Kn 185.060 Kn


23

REGULIRANJEM SUSTAVA GRIJANJA TEDIMO ENERGIJU!

Odravanje previsokih temperatura zraka u prostorijama te sputanje temperature otvaranjem prozora jedna je od najeih greaka kojima rasipamo energiju. Obini radijatorski ventili nam pomau da runo reguliramo temperaturu u prostoru dok nam termostatski radijatorski ventili pomau da automatski reguliramo temperaturu u prostorijama.

24

48

49

50

51

52

Preporuene temperature u prostoru:

Toplinska ugodnost je stvar navike i osobne percepcije ugodnosti.Preporuke za odravanje temperatura u pojedinim prostorima kako bi odrali toplinsku ugodnost, a da u isto vrijeme ne bi rasipali energiju su: Hodnik 14-170C Spavaa soba 170C Kuhinja 17-210C Radna soba 17-210C Dnevni boravak 20-230C Kupaonica 230C Preko dana kad nikoga nema kod kue 16 oC Za vrijeme zimskog godinjeg odmora 10 oC

Ako temperaturu koju odravate u prostoru smanjite za samo 1C, godinje moete utedjeti priblino 5% energije za grijanje.

Ako otvarate prozor na due vrijeme iskljuite sustav grijanja ili hlaenja.

Prilagodite garderobu godinjem dobu kako prostor ne bi dodatno grijali radi postizanja osjeaja ugode.

UGRADNJA TERMOSTATSKIH VENTILA

Radijatorski termostatski ventil regulira temperaturu u svakoj prostoriji u kojoj se nalazi. Ugradnjom termostatskih radijatorskih ventila mogua je uteda energije ak do 20% (to ovisi o vrsti termostata i brzini reakcije - najbre reagiraju termostatske glave punjene plinom). Uteda se ostvaruje na nain da termostatski radijatorski ventil sam regulira zadanu temperaturu u prostoriji koristei sve raspoloive izvore topline (sunce, ljude, kuanske aparate...). Utede od oko 15% koje je mogue postii ugradnjom termostatskih ventila na 14 radijatora u obiteljskoj kui od 143 m2 koja godinje troi priblino 2.800 litara lo ulja (15.765 Kn) ili 3.000 m3 (6.240 Kn) prirodnog plina, prikazane su u tablici:

25

53

EE mjera: Ugradnja termostatskih ventilaEnergent: Lo ulje Prirodni plin

Godinje utede 2.370 Kn 1,09 tCO2935 Kn

0,86 tCO2Investicija (za 14 radijatora) 5.000 kn 5.000 KnRok povrata investicije 2,11 godina 5,34 godina ivotni vijek EE mjere 15 godina 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 35.550 Kn 14.040 Kn


UGRADNJA SOBNOG TERMOSTATA

Ugradnjom sobnog termostata moete smanjiti trokove za grijanje od 7-15 %. Programirajte termostat tako da za vrijeme noi ili dok ste izvan kue, temperaturu postavite na niu vrijednost. Takoer, moete regulirati sustav grijanja tako da se gasi sat vremena prije nego izlazite iz kue te da se pali pola sata prije nego se vraate kui. Sobni termostat regulira temperaturu u prostoru na taj nain da ukljuuje kotao i pumpu centralnog grijanja kad temperatura u prostoru padne ispod odreene zadane vrijednosti. Za stambeni prostor od 150 m2 koji godinje troi oko 2.800 litara lo ulja (15.765 Kn) ili 3.000 m3 (6.240 Kn) prirodnog plina uz pretpostavku godinjih uteda toplinske energije od 7%, novane utede su prikazane u tablici:

EE mjera: Ugradnja sobnog termostataEnergent: Lo ulje Prirodni plin

Godinje utede 1.105 Kn0,51 tCO2435 Kn

0,40 tCO2Investicija 500 Kn 500 KnRok povrata investicije 0,45 godina 1,15 godinaivotni vijek EE mjere 15 godina 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 16.575 Kn 6.525 Kn


54REGULACIJA KOTLAAko va kotao nije stariji od 10 godina onda bi umjesto zamjene kotla bilo uputno nadograditi sustav regulacije kotla. Utede od oko 15% koje je mogue postii ugradnjom regulacije kotla u obiteljskoj kui od 150 m2 koja godinje troi priblino 2.800 litara lo ulja (15.765 Kn) ili 3.000 m3 (6.240 Kn) prirodnog plina, prikazane su u tablici:

26

55 INDIVIDUALNO MJERENJE POTRONJE ENERGIJE Instaliranjem elektronskih isparivakih razdjelnika toplinske energije moemo individualno mjeriti potronju toplinske energije po stanovima ime potroai plaaju onoliko koliko i potroe. Razdjelnici topline sami za sebe ne tede energiju, ali motiviraju potroae na racionalniju potronju. S ugradnjom razdjelnika toplinske energije ugrauju se i termostatski ventili ime moemo godinje utedjeti i do 15% energije za zagrijavanje prostora. Investicijski trokovi su izmeu 800 i 1.000 Kn po radijatoru, dok je ivotni vijek razdjelnika topline oko 10 godina.

EE mjera: Individualno mjerenje potronje energijeGodinje utede do 15% energije grijanja

Investicija 800-1.000 Kn po radijatoruivotni vijek EE mjere 10 godina



EE mjera: Regulacija kotlaEnergent: Lo ulje Prirodni plin

Godinje utede 2.370 Kn1,09tCO2936 Kn

0,86 tCO2Investicija 5.000 Kn 5.000 KnRok povrata investicije 2,11 godina 5,34 godinaivotni vijek EE mjere 15 godina 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 35.550 Kn 14.040 Kn

PRIPREMA POTRONE TOPLE VODE I PRIMJENA SOLARNIH KOLEKTORA

28

Potrona topla voda se u velikom dijelu Hrvatske gdje nije dostupan plin ili gradski toplinski sustav centralnog grijanja, zagrijava elektrinom energijom. Pri izboru elektrinog bojlera slijedite upute proizvoaa i izaberite onaj koji odgovara broju lanova u vaoj obitelji i prosjenoj dnevnoj potronji.

Redovito istite kamenac s grijaa u bojleru. Kamenac spreava prijelaz topline s grijaa na vodu pri emu se troi vie energije za zagrijavanje iste koliine vode. Moderni elektrini bojleri imaju ugraene suhe grijae kojima je uklonjen problem stvaranja kamenca.

Ukoliko imate dvotarifno brojilo vodu zagrijavajte po noi kad je cijena elektrine energije nia.

Elektrini bojler koristite namjeten na ekonomini rad, to podrazumijeva da je temperatura vode izmeu 55 i 60oC. Najee upotrebljavamo vodu temperature 40oC to postiemo mijeanjem tople i hladne vode.

Prilikom instalacije novog spremnika tople vode i/ili kotla bilo bi poeljno smjestiti ga to blie mjestu potronje tople vode kako bi se smanjili gubici kroz cijevi.

Ukoliko nije tvorniki izoliran obavezno izolirajte spremnik s toplom vodom, kao i cijevi do potronih mjesta.

56

57

58

59

60

61

62

63 ZAMJENA STAROG ELEKTRINOG BOJLERA Pri zamijeni starog elektrinog bojlera novim, identine zapremine i snage (2 kW) koji ima ugraen timer kojim se bojler ukljuuje u razdoblju niske tarife elektrine energije, godinje moete utedjeti i do 800 kn. Pretpostavka je da se radi o etverolanoj obitelji, a dnevna potronja potrone tople vode (PTV) je 60 litara po osobi.

Izaberite bojler koji ima dodatnu izolaciju radi smanjenja gubitaka topline, npr. poliuretansku toplinsku izolaciju debljine 100 mm.

29

64

65

EE mjera : Zamjena starog elektrinog bojlera

Godinje utede800 Kn

0,10 tCO2Investicija 1.825 KnRok povrata investicije 2,3 godinaivotni vijek EE mjere 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 12.000 Kn



ZAMJENA ELEKTRINOG BOJLERA ZA POTRONU TOPLU VODU (PTV) SOLARNIM SUSTAVOM UZ UPOTREBU ELEKTRINE ENERGIJE ZA DOGRIJAVANJE

Za obiteljsku kuu sa etiri lana koja je vodu zagrijavala starim elektrinim bojlerom preporua se ugradnja solarnog sustava sa dva kolektora (efektivne povrine 3,6 m2) i spremnikom od 200 litara. Uz investiciju u cijeli sustav od oko 30.000 Kn, godinje moemo utedjeti oko 3.200 Kn, to znai da bi nam se investicija na podruju Splita vratila u roku 10 godina.

EE mjera : Ugradnja solarnih kolektora za PTVZAGREB SPLIT


1,05 tCO2

2.915 Kn 1,59 tCO2

Utede na zakupljenoj snazi 300 Kn 300 KnInvesticija 30.000 Kn 30.000 KnRok povrata investicije 14,8 godina 10,3 godinaivotni vijek EE mjere 25 godina 25 godinaUtede u ivotnom vijeku 50.675 Kn 72.900 Kn

ZAMJENA ELEKTRINOG BOJLERA ZA PRIPREMU POTRONE TOPLE VODE SOLARNIM SUSTAVOM UZ UPOTREBU UKAPLJENOG NAfTNOG PLINA (UNP) ZA DOGRIJAVANJE

Za kuu s etiri lana obitelji koja vodu zagrijava starim elektrinim bojlerom preporua se ugradnja solarnog sustava sa dva kolektora (efektivne povrine 3,6 m2) i spremnikom od 200 litara te plinskim bojlerom na UNP za dogrijavanje. Ujedno plinski bojler koristimo i za sustav centralnog grijanja kao zamjenu za elektrino grijanje ime se postiu daljnje utede. Godinje utede u ovisnosti o lokaciji i modelu nabave spremnika UNP-a iznose od 8.685 10.720 Kn. Investicije za Zagreb i Split, kao i povrati investicija prikazani su u tablici.

Pretpostavka je da godinji toplinski gubici kue iznose 100 kWh/m2 te da je za zagrijavanje kue godinje potrebno 1.500 m3 plina tj. 3.120 Kn.

30

66

EE mjera : Zamjena elektrinog bojlera za pripremu potrone tople vode (PTV) solarnim sustavom uz upotrebu UNP-a za dogrijavanje

ZAGREB SPLIT

Iznajmljen spremnikKupljen

spremnikIznajmljen

spremnikKupljen

spremnik

Godinje utede 8.685 Kn 1,39 tCO2 10.365 Kn 1,39 tCO2

9.040 Kn 1,61 tCO2

10.720 Kn 1,61 tCO2

Investicija 40.000 Kn 57.000 Kn 40.000 Kn 57.000 KnRok povrata investicije 4,6 godina 5,5 godina 4,4 godina 5,3 godinaivotni vijek EE mjere 25 godina 25 godina 25 godina 25 godinaUtede u ivotnom vijeku 217.150 Kn 259.150 Kn 226.025 Kn 268.025 Kn


ZAMJENA ELEKTRINOG GRIJANJA PEIMA I ELEKTRINOG BOJLERA ZA PRIPREMU POTRONE TOPLE VODE (PTV) SA SOLARNIM SUSTAVOM UZ UPOTREBU UKAPLJENOG NAfTNOG PLINA (UNP) ZA DOGRIJAVANJE

Za kuu s etiri lana obitelji koja vodu zagrijava starim elektrinim bojlerom te se grije elektrinim peima preporua se ugradnja solarnog sustava sa 10 kolektora u Zagrebu i 7 kolektora u Splitu te dva spremnika od 200 litara s plinskim bojlerom na UNP za dogrijavanje. Solarni sustav je projektiran tako da pokrije 20-30% toplinskih potreba u sezoni grijanja. Plinski bojler koristimo i za sustav centralnog grijanja kao zamjenu za elektrino grijanje ime se postiu daljnje utede. Godinje utede u ovisnosti o lokaciji i modelu nabave spremnika UNP-a iznose od 9.865 12.380 Kn. Investicije za Zagreb i Split, kao i povrati investicija prikazani su u tablici.

EE mjera : Zamjena elektrinog grijanja i elektrinog bojlera za pripremu potrone tople vode (PTV) solarnim sustavom uz upotrebu UNP za dogrijavanje

ZAGREB SPLIT

Iznajmljen spremnikKupljen

spremnikIznajmljen

spremnikKupljen

spremnik


10.699 Kn 7,36 tCO2

12.379 Kn 7,36 tCO2

Investicija 108.340 Kn 125.340 Kn 98.740 Kn 115.740 KnRok povrata investicije 11 godina 10,8 godina 9,2 godina 9,4 godinaivotni vijek EE mjere 25 godina 25 godina 25 godina 25 godinaUtede u ivotnom vijeku 246.633 Kn 288.633 Kn 267.475 Kn 309.475 Kn

Pretpostavka je da godinji toplinski gubici kue iznose 100 kWh/m2 te da je za zagrijavanje kue godinje potrebno je 1.500 m3 plina tj. 3.120 kn.


31

67ZAMJENA GRIJANJA I PRIPREME POTRONE TOPLE VODE S LO ULJEM SA SOLARNIM SUSTAVOM UZ UPOTREBU PRIRODNOG PLINA ZA DOGRIJAVANJEZa kuu s etiri lana obitelji koja vodu zagrijava starim kotlom na lo ulje preporua se ugradnja solarnog sustava sa 10 kolektora u Zagrebu i 7 kolektora u Splitu i dva spremnika od 200 litara te plinskim bojlerom za dogrijavanje. Solarni sustav je projektiran tako da pokrije 20-30% toplinskih potreba u sezoni grijanja. Plinski bojler koristimo i za sustav centralnog grijanja ime se postiu daljnje utede. Godinje utede su oko 8.500 Kn, dok su investicije i razdoblje povrata investicije za Zagreb i Split prikazani u tablici:

EE mjera : Zamjena grijanja i pripreme potrone tople vode sa EL lo uljem sa solarnim sustavom uz upotrebu prirodnog plina za dogrijavanje

ZAGREB SPLIT


Investicija 81.340 Kn 71.740 KnRok povrata investicije 9,8 godina 8,1 godinaivotni vijek EE mjere 25 godina 25 godinaUtede u ivotnom vijeku 208.375 Kn 221.940 Kn

68

Pretpostavka je da godinji toplinski gubici kue iznose 100 kWh/m2 te da je za zagrijavanje kue godinje potrebno je 1.500 m3 plina tj. 3.120 kn.


NADOPUNA SUSTAVA ELEKTRINOG GRIJANJA I PRIPREME POTRONE TOPLE VODE SA SOLARNIM SUSTAVOM UZ UPORABU ELEKTRINE ENERGIJE ZA DOGRIJAVANJE

Za kuu s etiri lana obitelji koja vodu zagrijava starim elektrinim bojlerom te se grije elektrinim peima preporua se ugradnja solarnog sustava sa 10 kolektora u Zagrebu i 7 kolektora u Splitu i dva spremnika od 200 litara. Ukoliko nemate mogunosti koristiti plin, dogrijavanje vode u spremniku je mogue i s elektrinim grijaima. Solarni sustav je projektiran tako da pokrije 20-30% toplinskih potreba u sezoni grijanja. Godinje utede u ovisnosti o lokaciji iznose 4.680 Kn u Zagrebu i 6.780 Kn u Splitu. Investicije za Zagreb i Split, kao i povrati investicija prikazani su u tablici.

32

69


ZAMJENA ELEKTRINOG BOJLERA ZA GRIJANJE VODE SA KOMBI - KLIMA UREAJEM

Ugradite ureaj tzv. kombi-klimu koji je kombinirani klima-bojler tj. ureaj koji istovremeno hladi prostor i zagrijava potronu toplu vodu. U sezoni hlaenja, dok radi klima ureaj imat ete besplatno zagrijavanje vode, a u sluaju da klima ureaj ne radi, troit ete 3-4 puta manje elektrine energije nego u sluaju elektrinog bojlera.

Ako elektrini bojler za zagrijavanje potrone tople vode zamijenite klima bojlerom godinje ete utedjeti oko 1.900 Kn, a investicija od 8.354 Kn e vam se vratiti u roku 4,5 godina.

EE mjera: Zamjena elektrinog bojlera za grijanje vode sa kombi klima ureajem

ZAGREB SPLIT


1,12 tCO21.905 Kn

1,16 tCO2Investicija 8.354 Kn 8.354 KnRok povrata investicije 4,6 godina 4,4 godinaivotni vijek ee mjere 15 godina 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 27.535 Kn 28.580 Kn

Ukoliko ste planirali investirati u ureaj za hlaenje ija je prosjena cijena oko 4.000 Kn, onda bi mogli rei da je povrat dodatne investicije (od 4.354 Kn) u ovakav ureaj koji pored toga to zagrijava toplu vodu i hladi prostor oko 2,3 godine.


EE mjera : Ugradnja solarnih kolektora za grijanje i PTVZAGREB SPLIT


2,96 tCO2

6.780 Kn4,12 tCO2

Investicija 63.340 Kn 53.740 KnRok povrata investicije 13,5 godina 7,9 godinaivotni vijek ee mjere 25 godina 25 godinaUtede u ivotnom vijeku 134.500 Kn 194.500 Kn

ODSISNA VENTILACIJA

Kako bi se sprijeilo neugodno irenje mirisa i vlage iz kuhinje i toaleta potrebno je ugraditi odsisne nape u kuhinjama iznad tednjaka, te odsisne ventilatore u kupaonama.

34

Redovito istite ventilatore i filtere u napama. Zbog zaprljanosti zrak tee prolazi kroz filtre te se zbog toga potronja energije poveava.

Provjerite zaprljanost vanjskih otvora, jer uslijed zaepljenja dolazi do poveane potronje energije.

Kako bi osigurali da ventilatori rade samo onda kad je to potrebno ugradite kombinirane prekidae pri emu se paljenjem svjetla u kupaonici ili toaletu pali i ventilator, koji se automatski iskljuuje nekoliko minuta nakon gaenja svjetla. Odsisna napa na slian nain moe biti povezana sa svjetlom iznad tednjaka.

Prilikom gradnje kue osigurajte prirodnu ili mehaniku ventilaciju potkrovlja. Ventilacija je nuna za uklanjanje vlage iz prostora i topline u ljetnom razdoblju kad temperatura u potkrovlju moe dostii temperaturu i preko 50 oC.

70

71

72

73

74U kuanstvima u Hrvatskoj jo uvijek se ne izvode centralizirani sustavi ventilacije s kanalnim razvodom, meutim sa smanjenjem propusnosti ovojnice zgrade zbog smanjenja toplinskih gubitaka sustavi ventilacije s dovodom svjeeg zraka te odsisom otpadnog zraka u kuanstvima postat e uobiajeni. Sustav ventilacije je nuan u pasivnoj kui, pri emu je obavezna ugradnja rekuperatora ili regeneratora topline kojim se koristi toplina iz otpadnog zraka kako bi se ugrijao svjei zrak.

Ventilacija potkrovlja

MOE LI HLAENJE PROSTORA BITI ENERGETSKI EfIKASNO?

Svjedoci smo da su zadnjih godina promjene temperature sve ee, a zbog visokih temperatura nam je skoro nemogue obavljati svakodnevne poslove. S porastom standarda vie nismo zadovoljni prirodnom ili prisilnom ventilacijom pa se sve vie kuanstava odluuje na ugradnju klima ureaja tj. split jedinica za hlaenje zraka koje su najjednostavnije i inicijalno najjeftinije rjeenje za hlaenje naih domova, premda ne i najuinkovitije. Split klima ureaj se sastoji od jedne vanjske i jedne ili vie unutarnjih jedinica. Hlaenje se ostvaruje pomou kompresora koji omoguuje cirkulaciju radne tvari (freona) unutar ureaja koja preuzima toplinu iz prostora i prenosi je u okoli.

36

77

75

76

Najjeftiniji oblik hlaenja kue je prirodnim putem, tj. cirkulacijom zraka iz hladnijih prostora prema toplijima. Meutim, prirodna ventilacija nije uvijek primjenjiva, pa je stoga mogue ugraditi ventilator koji e prisilno cirkulirati zrak u prostoru u kojem boravimo. Sobni ventilator moe pridonijeti toplinskom ugoaju u ljetnom razdoblju na taj nain da e poveati brzinu strujanja zraka i time pospjeiti izmjenu topline izmeu ljudskog tijela i zraka u prostoriji. Pri tome se stvara osjeaj hlaenja, dok zrak u prostoriji ostaje iste temperature ili se neznatno zagrijava.

Prilikom izbora odgovarajueg klimatizacijskog ureaja posavjetujte se sa strunjakom i ne kupujte ureaj veeg kapaciteta nego to vam je potrebno. Na izbor kapaciteta klima ureaja utjee veliina prostora, povrina staklenih otvora, toplinska izoliranost prostorije, broj ljudi koji borave u prostoru te broj toplinskih izvora (npr. tednjak, hladnjak i ostali elektrini ureaji). Potrebna rashladna snaga ureaja moe se priblino odrediti na osnovu povrine stambenog prostora koji se hladi prema sljedeoj tablici.

Pri kupnji klima ureaja treba obratiti panju na faktor hlaenja ili grijanja (oznaen s COP ili EER) koji se uglavnom kree u granicama od 2,5 do 4. to je taj faktor vei, ureaj je energetski efikasniji. Faktor hlaenja ili grijanja nam govori koliko se puta vie rashladne ili toplinske energije dobije u odnosu na uloenu elektrinu energiju potrebnu za pogon kompresora.

Tip objektaSpecifino

optereenje W/m2

Pasivna kua 10

Niskoenergetska kua 40

Novogradnja (dobra toplinska izolacija) 50

Kua (normalna toplinska izolacija) 80

Starija kua (bez posebne toplinske izolacije) 120

37

78

79

80

Hlaenje prostora na preniske temperature u ljetnom razdoblju nije poeljno. Pri postavljenim niim temperaturama dolazi do poveanog isuivanja zraka (roenja na unutarnjoj jedinici) to je energetski i zdravstveno nepovoljno. Kako se veliki dio energije troi na izdvajanje vlage iz zraka kapacitet ureaja za hlaenje se znatno smanjuje. Stoga podesite temperaturu na regulatoru na 25-26oC. Za svaki C nie temperature prostora utroi se 3 - 5% vie energije.

Razlika izmeu vanjske i unutarnje temperature zbog zdravstvenih razloga ne bi trebala biti via od 7oC.

Vanjsku jedinicu po mogunosti montirajte na sjeverni dio kue ili tamo gdje je zaklonjena od direktnog sunevog zraenja te gdje je osigurana dobra cirkulacija zraka. to je vanjska jedinica na hladnijem mjestu uinkovitost ureaja e biti vea.

Prilikom rada klima ureaja pokuajte eliminirati bespotrebne toplinske izvore u prostoru (kao to je rasvjeta i ostali kuanski ureaji).

81Ne hladite prostorije u kojima ne boravite!

82Zatvorite prozore ako je hlaenje ukljueno. Ukoliko morate provjetriti prostoriju, za to vrijeme ugasite klima ureaj.

83Klima ureaj treba odravati ovlatena osoba. Prije sezone hlaenja ili grijanja potrebno je oistiti vanjsku i unutarnju jedinicu, kako bi sprijeili poveanu potronju energije uslijed zaprljanih povrina izmjenjivaa topline. Filtere na unutarnjoj jedinici moete istiti sami i to barem jednom mjeseno kako bi osigurali odgovarajuu kvalitetu zraka.

38

Ureaji s najviom efikasnou koji se danas mogu nai na tritu su klimatizacijski ureaji s inverterom, a postiu utede od 20 do 40% (ovisno o proizvoau) u odnosu na klasine ureaje. Inverterski ureaji rade punom snagom do postizanja eljene temperature u prostoru, a nakon toga se ne iskljuuju, ve smanjivanjem broja okretaja kompresora prilagoavaju svoj rashladni uinak zadanim uvjetima sa ciljem odravanja eljene temperature prostora u manjem temperaturnom rasponu. Time se izbjegavaju nagle promjene u temperaturi prostora ime se poveava udobnost, a nema ni estog ukljuivanja i iskljuivanja ureaja ime su se dodatno optereivale elektrine instalacije.

84

85 Kupujte klima ureaje energetskog razreda A!

86 Cijevi koje spajaju vanjsku i unutarnju jedinicu klimatizacijskog ureaja moraju biti izolirane kako bi sprijeili toplinske gubitke.

KAKO POVEATI ENERGETSKU EfIKASNOST RASVJETE?

Rasvjeta u kuanstvima troi priblino 10-15% elektrine energije!

40

87

88

89

90

91

92

93

94

Najjednostavniji nain utede na rasvjeti je maksimalno iskoritenje dnevnog svijetla koje ravnomjerno osvjetljava prostoriju gdje god je mogue. To se postie redovitim ienjem prozora, izbjegavanja postavljanja prevelikog broja biljaka ispred prozora, izbjegavanjem tamnih zavjesa, a u radnim prostorijama postavljanjem stolova tako da maksimalno koriste dnevno svijetlo.

Potrebno je pametno gospodariti rasvjetom, kao npr.:

Gasite rasvjetu u prostorijama poput toaleta, skladita, podruma ili hodnika u kojima veinu vremena nitko ne boravi. Gasite rasvjetu kad god je to mogue.

Koristite arulju manje snage gdje je to mogue.

Ukoliko radite, na primjer, za radnim stolom, koristite stolnu lampu koja e vam dati dovoljno svjetla potrebnog za rad, umjesto da centralnom jaom aruljom osvjetljavate cijelu prostoriju.

Redovito istite arulje, lustere i lampe jer zaprljanost smanjuje njihov uinak. Neistoe mogu apsorbirati i do 50% svjetlosti.

Bojite zidove u svjetlije boje jer tamne upijaju svjetlost.

Reducirajte dekorativnu rasvjetu gdje je to mogue jer ona ne doprinosi znaajno poveanju osvijetljenosti prostorije, a dodatno troi elektrinu energiju.

Vanjsku je rasvjetu potrebno usmjeriti na eljena podruja kako bi se smanjilo neeljeno rasipanje i svjetlosno zagaenje okoline.

Halogene arulje proizvode intenzivniju i fokusiranu svjetlost i pri tome troe i do 40% manje elektrine energije od obinih arulja sa arnom niti.

95

41

Zamijenite obine arulje sa arnom niti sa tednim (fluorokompaktnim) aruljama!

tedne arulje za istu razinu osvjetljenja troe pet do est puta manje elektrine energije te imaju i do deset puta dulji radni vijek u odnosu na obine arulje sa arnom niti. Prosjena trajnost obinih arulja sa arnom niti je do 1000 sati, a tednih i vie od 10 000 sati.

Usporedba uobiajenih snaga fluorokompaktnih arulja i obinih arulja sa arnom niti pri istoj razini svjetlosti prikazana je u sljedeoj tablici:

96

ARULJA SA ARNOM NITI

NE

Snaga Snaga TEDNA (FLUORO-KOMPAKTNA) ARULJA

DA

25 W 5 W40 W 7 W60 W 11 W75 W 15 W100 W 20 W120 W 23 W

Ako klasinu arulju od 100 W zamijenite sa odgovarajuom tednom aruljom od 20 W, pri pretpostavci da gori u nekom domu 5 sati dnevno, godinje ete utedjeti 122 Kn*! tedna arulja e vam se isplatiti za manje od godine dana, a u svom ivotnom vijeku ta arulja e vam utedjeti 670 Kn* ! Cijene tednih arulja kreu se od 20 Kn (manje kvalitete i ivotnog vijeka) pa do 50 Kn (visoke kvalitete i dugog ivotnog vijeka).* pri cijeni kWh od 0,87 Kn (plavi tarifni model HEP-a)

Jeste li znali da...Kod obinih arulja sa arnom niti u svjetlost se pretvara svega 5% uloene energije, dok se ostatak pretvara u toplinu. Vijek trajanja je otprilike 1000 radnih sati.

42

100 Ugradite fotonaponske kolektore koji proizvode elektrinu energiju uz pomo sunca. Kako je rasvjeta potroa male snage fotonaponski kolektori su idealan izvor elektrine energije i to naroito u podrujima koji nemaju osigurano napajanje iz elektrodistribucijske mree.

99 Ugradite vremenski regulator rasvjete koji e nakon ukljuivanja i istekaodreenog vremenskog razdobljea ugasiti rasvjetu. Idealan je takoer za stubita i ulaze u kuu. Njegova cijena se kree izmeu 200 i 400 Kn.

Kupujte arulje energetskog razreda A! One troe i do 40% manje elektrine energije u odnosu na one energetskog razreda D. 97

98 Usporedno sa razvojem rasvjetnih tijela, razvijaju se i inteligentni sustavi upravljanja. Ugradite senzore pokreta, naroito u prostorima kao to su hodnici, stubita i sl. Tako ete sprijeiti da svjetlo gori kad za to ne postoji potreba. Cijena senzora se kree od 100 500 Kn.

* Fluorokompaktne arulje spadaju u opasan otpad! Molimo odlaite ih odgovorno. Nazovite besplatni telefon 0800 444 100.

KAKO UTEDJETI PRI SVAKODNEVNOM KORITENJU KUANSKIH UREAJA?

44

101

102

Izaberite hladnjak koji odgovara potrebama vae obitelji. Imajte u vidu da hladnjak srednjeg kapaciteta troi 300 kWh godinje (to je oko 260 Kn godinje), bez obzira je li pun ili prazan, a mjesena potronja raste za 10-20 kWh (5-10 Kn mjeseno) za svakih 100 litara dodatnog kapaciteta.

Obitelj Preporueni kapaciteti

1 osoba 100 150 litara

2-4 od 220 280 litara

>5 do 300 litara

Kupnjom visoko uinkovitog hladnjaka koji je prevelik za vae potrebe nepotrebno rasipate energiju.

Postavite hladnjake i ledenice na to hladnijem mjestu u kui (nikako u blizini tednjaka, radijatora ili bojlera). Takoer izbjegavajte izloenosti ovih ureaja sunevom zraenju. Hladniji prostor znai veu utedu energije svaki stupanj manje moe smanjiti potronju elektrine energije i do 6%.

Hladnjaci i ledenice

Kako su hladnjaci nezaobilazni ureaj svakog suvremenog doma, a upaljeni su 24 sata tijekom 365 dana godinje oni troe priblino 15% elektrine energije u kuanstvima te zbog toga imaju znatan utjecaj na raun za elektrinu energiju. U Hrvatskoj hladnjak posjeduje 93,3 % kuanstava.

Hladnjaci i ledenice rade tako da prenose toplinu iz njihovih unutranjosti u okolinu (tj. prostoriju u kojoj je ureaj smjeten). Toplina se prenosi s izmjenjivaa topline sa stranje strane hladnjaka na zrak koji cirkulira oko njega. Da bi omoguili uinkovitije hlaenje i manju potronju energije primijenite neki od sljedeih savjeta:

45

103

104

Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozraivanje izmeu stranjeg dijela ureaja i zida (oko 10 cm) kako ne bi dolo do pregrijavanja kondenzatora i kompresora koje rezultira poveanjem potronje energije.

Ugradbeni hladnjaci u stranjem dijelu gdje se oslobaa toplina imaju manju cirkulaciju zraka pa e zbog toga i troiti vie elektrine energije za postizanje i odravanje odreene temperature u hladnjaku. Stoga izbjegavajte kupnju ugradbenih hladnjaka ako je to mogue.

105

106

107

108

Povremeno oistite (paljivo da ne otetite cijevi) od praine stranju stranu hladnjaka gdje se oslobaa toplina, jer zaprljane cijevi oteavaju prijelaz topline to nadalje poveava potronju energije.

Vrata hladnjaka ne drite otvorena due nego je to potrebno, te provjerite da li ste ih dobro zatvorili. Prije nego otvorite vrata hladnjaka razmislite to vam je potrebno.

Prilikom zatvaranja vrata hladnjaka budite sigurni da ste ih dobro zatvorili. Provjerite da li je brtva na vratima ista i da dobro prijanja. Kako biste to provjerili moete staviti komad papira koji ako ne padne pokazuje da su brtve na vratima hladnjaka u dobrom stanju.

Termostat regulirajte na srednju poziciju. Nia temperatura ne znai nuno i bolje uvanje hrane, a potronja energije moe porasti za 10-15%.

109

110

111

Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vrua ili topla jela. Prije nego toplu hranu namjeravate zalediti, ohladite je na sobnoj temperaturi, zatim u hladnjaku, pa tek onda spremite u ledenicu.

Zamrznutu hranu bi trebali odleivati prvo u hladnjaku, jer na taj nain zamrznuta hrana pri odleivanju hladi besplatno drugu hranu u hladnjaku, pa tek onda na sobnoj temperaturi.

Pravovremeno odleujte hladnjake i ledenice jer tako tedite energiju i produavate radni vijek ureaja. S obzirom da sloj leda sprjeava uinkovito hlaenje, ienje ledenice je potrebno kad debljina leda dosegne 3 do 5 mm.

46

115 Standardna temperatura uvanja zamrznute hrane je -18oC, a

ako podesite temperaturu za 1oC nie moete poveati potronju energije i do 5%.

112 Kupujte kuanske ureaje energetskog razreda A!Ureaji i rasvjetna tijela energetskog razreda A troe i do 40% manje energije od istih ureaja energetskog razreda D!!!

Razred energetske efikasnosti je potvrda kvalitete ureaja s obzirom na njegovu energetsku efikasnost, pri emu se ureaji prema potronji energije, dijele na sedam razreda energetske efikasnosti oznaenih slovima od A do G (grupu A ine energetski najefikasniji ureaji).

113

114

Za neke ureaje (ledenice i hladnjake) uvedene su i klase A+ i A++. Tako hladnjaci u klasi A+ troe 30%-42%, a u klasi A++ manje od 30% energije koju troi hladnjak energetske klase D. Novi hladnjaci pored uinkovitijih kompresora imaju i bolju izolaciju i brtvljenje vrata to dodatno doprinosi poveanoj energetskoj efikasnosti. Hladnjaci koje moete nai danas na tritu troe bar 36% manje energije nego oni proizvedeni prije 15 godina.

Buka koju proizvodi hladnjak dolazi od kompresora. Ako je va hladnjak novijeg datuma moete primijetiti da kompresor radi due vrijeme nego kod vaeg starog hladnjaka koji se esto zaustavljao i startao. Dananji, efikasniji kompresori troe manje energije dok rade u nazivnoj radnoj toki, to znai da je manje temperaturnih varijacija, zbog kojih je bila vea potronja energije kod starih modela. Utede koje moete ostvariti kod pojedinih kuanskih aparata ovise o uestalosti njihove uporabe, a kreu se od 100 do 200 kn godinje.

Imajte u vidu da kad stari kuanski ureaj zamjenjujete s novim s obzirom na napredak tehnologije, svakako kupujete uinkovitiji ureaj nego to je bio onaj proizveden prije 15-20 godina.

47

Pri kupnji novih hladnjaka traite one s prirodnim radnim tvarima kao npr. R600a (izobutan) koje prilikom isputanja ne oteuju ozonski sloj i imaju manji utjecaj na efekt staklenika.

Hladnjak, ledenicu i klima ureaj koji sadre tetne radne tvari (npr. freone) potrebno je nakon prestanka koritenja deponirati na odgovarajui otpad kako bi strune osobe zbrinule tetne radne tvari koji utjeu na razgradnju ozona.

Do -6 0C uvanje zamrznute hrane na kratko vrijeme

Do -120Cuvanje zamrznute hrane do mjesec dana

-180Cuvanje zamrznute hrane do jedne godine

-240CZamrzavanje svjee hrane

Perilice i suilice rublja

Suvremeni nain ivota nezamisliv je bez perilice za rublje koja spada u najee koritene kuanske ureaje, a sudjeluje u jednoj desetini potronje elektrine energije u kuanstvu. U Hrvatskoj perilicu rublja koristi 87,4 % kuanstava.

116

117

Uputno je znati za to je odreeni dio ledenice namijenjen te koje su zadane temperature:

48

124Perilice posuaPranjem posua u perilici troimo do 60% manje elektrine energije i do 85% manje vode nego kod runog pranja. Suvremene perilice posua potroe za jedno pranje 15-28 l vode i 1,1-1,8 kWh elektrine energije. Najnaprednije perilice troe samo 14 l vode to predstavlja 80% utede vode u odnosu na runo pranje sua. Dananje perilice posua su 70 puta tie nego one proizvedene prije 30 godina.

118U zadnjih 10 godina ureaji za pranje rublja su uznapredovali, pa je tako potronja vode smanjena sa 110 litara na 50-60 litara, dok je potronja elektrine energije s 2 kWh pala na 0.94 kWh po pranju. Stoga ukoliko imate stari model perilice razmislite o njegovoj zamjeni s novim energetski uinkovitijim ureajem.

119

120

121

Danas se na tritu mogu nai ureaji za pranje od 3-7 kg rublja. Odaberite perilicu rublja koja odgovara vaim potrebama za pranjem te je koristite sukladno uputama proizvoaa. Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja. U sluaju preoptereenog bubnja rublje se nee kvalitetno oprati.

Uvijek odaberite program pranja rublja s najniom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano. Dananja sredstva za pranje rublja uinkovito uklanjaju neistoe i pri niim temperaturama pranja.

Ukoliko moete izbjegavajte suenje rublja u suilicama, ve ga suite na zraku.

122 Najvanija uteda prilikom suenja rublja postie se s dobro centrifugiranim rubljem, stoga bi centrifuga perilice trebala imati najmanje 1000 okretaja u minuti. Namjetanjem centrifuge na 1600 okr/min moemo kod suenja utedjeti i do 30% elektrine energije.

123 Uinkovitost suilica rublja osigurava i redovito ienje filtra.

49

132

133

Uvijek koristite veliinom optimalno grijae kolo za odabranu posudu.

Iskljuite grijae tijelo par minuta prije nego to mislite da e jelo biti gotovo, jer e grijae tijelo zadrati visoku temperaturu, a hrana e se nastaviti kuhati.

125

126

127128

Perilicu koristite samo kad je potpuno napunjena posuem.

Redovito provjeravajte filtre i razinu soli u perilici koja omekava vodu i spreava nastanak kamenca na grijaim povrinama, te istite unutranjost perilice. Prije stavljanja posua u perilicu ukloniti krupne ostatke hrane.

Izbjegavajte program suenja posua u perilici koji dodatno troi energiju.

Dananja sredstva za pranje posua uinkovito uklanjaju neistoe i pri niim temperaturama pranja (50-55 oC), stoga izbjegavajte programe pranja s viim temperaturama. Na ovaj nain godinje moete utedjeti i do 70 Kn to nam omoguava 3 mjeseca besplatnog pranja posua u perilici. Potronja deterdenta je takoer pala sa 40 g na 20 g po ciklusu pranja.

129Utede ete ostvariti ako perilicu prikljuite na prikljuak s toplom vodom umjesto hladnom jer se najvei dio energije troi na zagrijavanje vode. To je naroito preporuljivo ukoliko zagrijavate vodu solarnim kolektorima ili plinskim kotlom.

130

131

Penice i tednjaciUvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha na taj se nain toplina dulje zadrava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji. Kuhajui s poklopcem moete utedjeti i do 20% energije za kuhanje.

Prilagodite posue koliini hrane koju kuhate. Priprema manje koliine hrane u velikoj posudi znai gubitak energije.

50

142143

Penicu moete iskljuiti i 10 minuta prije kraja peenja jer penica due zadrava toplinu te e vae jelo biti peeno a dodatno ete utedjet elektrinu energiju.

Zaprljane penice troe vie energije nego one koje se redovito iste.

134 Prilikom kuhanja koristite minimalnu snagu koja vam je potrebna. Kad je voda jednom prokljuala smanjite snagu grijae ploe na najniu moguu da zadrite kljuanje. S veom snagom neete postii da vaa hrana bude bre kuhana nego samo da voda bre ispari.

135 Provjerite je li dno posuda u kojima kuhate glatko i ravno. Hrana e se bre skuhati ako posuda bolje prianja na grijau plou tednjaka.

136 Staklokeramike grijae ploe vrlo precizno usmjeravaju toplinsku energiju na samo dno posude, pa su stoga uinkovitije od klasinih grijaih ploa.

137

138

139

Prilikom izbora tednjaka kupite onaj koji ima mogunost kuhanja i na plin, bez obzira imate li gradski plin ili trebate kupiti bocu plina. Plin je ekoloki prihvatljiviji energent od elektrine energije, a vrijeme kuhanja i lakoa reguliranja temperature je puno bra.

Prilikom kuhanja na plinskom tednjaku pripazite da plamen ne bude prejak i da ne krui oko posude. To ne samo da je opasno, ve i dodatno rasipa energiju.

Kod peenja su posebno uinkovite penice s ventilatorom koje mogu utedjeti od 10-15% energije.

140

141

Samo neka jela zahtijevaju predgrijavanje penice na eljenu temperaturu. Zapamtite da svakih 10 minuta predgrijavanja penice troi 0,06 kWh, to pri uestaloj upotrebi tijekom godine moe doprinijeti poveanju vaih godinjih rauna za struju.

Vrata penice drite otvorena to krae jer se pri svakom otvaranju izgubi 20% topline.

51

Mali kuanski ureajiMali kuanski ureaji mogu troiti dosta energije. Veina njih se koristi u kuhinji od ranog jutra, pa do kasne veeri. Kako bi utedjeli energiju koristite ove ureaje pametno i pobrinite se da ih redovito istite i odravate.

Izbjegavajte rad elektrinih ureaja u stand by nainu rada kad god je to mogue (npr. iskljuite TV ili DVD prilikom duih izbivanja iz kue). Stand by nain rada kod raznih kuanskih ureaja, a naroito TV i DVD-a troi i do 6% elektrine energije u kuanstvu. Primjeri gubitaka kod stand by naina rada nekih esto koritenih kuanskih ureaja

Ureaj Raspon iznosa gubitaka [W]Televizor 1 - 13 WVideorekorder 5 - 19 WRadiobudilica 1 - 3 WMikrovalna penica 2 - 6 WPunja baterija 2 - 4 WAutomatska telefonska sekretarica 2 - 4 WGlazbene linije 0 - 12 W

145Mikrovalna penica Mikrovalna penica je energetski uinkovitija od obine penice jer tedi energiju zbog kraeg vremena pripreme hrane. Utede mogu ii i do 50% i to za pripremu malih koliina hrane, a naroito prilikom podgrijavanja.

146Mikrovalna penica grije hranu od rubova prema sredini, stoga ukoliko kuhate raznovrsniju hranu, vee komade stavite s vanjske strane, a tanje i manje s unutarnje strane.

147Elektrini grija vodeKoristite elektrine grijae za vodu, jer je zagrijavanje vode bre i uinkovitije od zagrijavanja vode u posudi na elektrinom tednjaku.

148Prilikom kupnje novog grijaa vode kupite onaj koji ima automatsko gaenje kad voda dostigne eljenu temperaturu.

144

52

TV/VHS/DVD

154 TV u stand by nainu rada troi i do 24% energije u odnosu na potronju energije kad je upaljen.

155 Neki punjai za mobitele, osobna prijenosna raunala i digitalne kamere troe energiju i kad su ureaji napunjeni i kad su odvojeni od punjaa. Dokaz za to je injenica da su punjai ukljueni u utinicu topli.

149

150

Potrebno je vie vremena, a i energije da zagrijete vodu u grijau u kojem se nataloio kamenac nego u istom, stoga redovito istite grija od vodenog kamenca.

Zagrijavajte samo onu koliinu vode koja vam je potrebna (npr. za kavu, aj ili neto drugo).

Elektroniki ureajiU dananje vrijeme sve vie kuanstava ima osobna raunala koja koriste djeca za igru, mi za posao ili komunikaciju s prijateljima pa je zgodno primijeniti navedene savjeta kako bi utedjeli energiju prilikom koritenja osobnih raunala.

Uvijek gasite raunalo kad ga ne koristite. Ukoliko ipak morate ostaviti raunalo dok ne radite, ugasite monitor jer on troi vie od pola energije cijelog sustava.

151

152 Screen saver ne tedi energiju, ve samo ekran!Paljenje i gaenje raunala ne troi dodatnu energiju, niti optereuje raunalo. U principu gaenjem raunala i monitora kad ste zavrili s koritenjem produujete im ivotni vijek komponenti i tedite energiju. Ukoliko ostavite monitor upaljen cijelu no potroit ete energije koliko je dostatno za zagrijavanje est veera u mikrovalnoj penici.

153 Stara raunala ne bacajte s kunim otpadom ve ih predajte tvrtkama koja prerauju elektroniki otpad jer u sebi sadre teke metale i olovo. Nazovite besplatni info telefon: 0800 444 110

I VAA KUA MOE POSTATI PAMETNA I TEDITI ENERGIJU!

Inteligentna ili pametna kua je kua koja ima ugraeni centralni upravljaki sustav. Takav je sustav u mogunosti integrirati vie sustava (grijanje, potrona topla voda, hlaenje, rasvjeta, sigurnost). Jedna od bitnih funkcija centralnog upravljakog sustava je i optimiziranje potronje energije u kui. Naime, sustav moe regulirati temperature u svim prostorijama u kui prema zadanom reimu rada bilo da se radi o zimi ili ljetu, moe kontrolirati rasvjetu u pojedinim prostorijama, ukljuivanje ili iskljuivanje elektrinih potroaa, sustav ventilacije, vanjske aluzine te sigurnosni protupoarni sustav.Povrat investicije e ovisiti o izolaciji objekta, instaliranom sustavu grijanja, veliini staklenih ploha, orijentaciji kue, te klimatskim uvjetima. Inteligentni upravljaki sustav poveava sigurnost i komfor u vaem domu, a takoer i produlje ivotni vijek opreme uz smanjene trokove odravanja.

54

156

157

INSTALACIJA PROGRAMIBILNIH TERMOSTATSKIH VENTILA

Ugradite programibilne termostatske ventile koji reguliraju temperaturu prostorije na nain da upravljaju protokom ogrjevnog medija.

Utede od oko 44% koje je mogue postii ugradnjom programibilnih termostatskih ventila na 14 radijatora u obiteljskoj kui od 150 m2, koja godinje troi priblino 2.800 litara loivog ulja (15.765 Kn) ili 3.000 m3 prirodnog plina (6.240 Kn), prikazane su u tablici:

EE mjera : Instalacija programibilnih termostatskih ventila

Energent: lo ulje prirodni plin

Godinje utede 672 litara3.844 Kn

1,75 tCO2

1310 m3 plina2.725 Kn

1,37 tCO2Investicija (za 14 radijatora) 10.500 Kn 10.500 KnRok povrata investicije 1,52 godina 3,85 godina ivotni vijek EE mjere 10 godina 10 godinaUtede u ivotnom vijeku 69.250 Kn 14.980 Kn

JEDNOZONSKA REGULACIJA SUSTAVA GRIJANJA

Instalacijom jednozonske regulacije sustava grijanja mogue je postii utede od oko 28 %. Jednozonski sustav podrazumijeva sljedee pretpostavke upravljanja: regulacija prema referentnoj temperaturi cijele kue + obini radijatorski ventili s termostatskim izvrnim lanovima. U obiteljskoj kui od 150 m2 koja godinje troi priblino 2.800 litara loivog ulja (15.765 Kn) ili 3.000 m3 prirodnog plina (6.240 Kn), mogue je postii utede prikazane u tablicama.

EE mjera: Jednozonska regulacija sustava grijanja


Godinje utede780 litara4.390 Kn

2,03 tCO2

830 m3 plina1.730 Kn

1,58 tCO2Investicija (za 14 radijatora) 3.000 Kn 3.000 Kn

Rok povrata investicije 0,68 godina 1,73 godina

ivotni vijek EE mjere 15 godina 15 godina

Utede u ivotnom vijeku 65.850 Kn 25.950 Kn



55

158VIEZONSKA REGULACIJA SUSTAVA GRIJANJAUtede od oko 40 % je mogue postii instalacijom viezonske termike regulacije.

U viezonskom sustavu koriste se kontrolni ventili s termoelektrinim izvrnim elementima. Pored toga koriste se i elementi okupiranosti prostora kao kalkulacijski parametar za apliciranje rasporeda rada u zonskom kontroleru. U naem primjeru, kua je podijeljena na sedam zona.

EE mjera: Viezonska regulacija sustava grijanja


Godinje utede1100 litara

6.200 Kn 2,86 tCO2

1200 m3 plina2.500 Kn

2,28 tCO2Investicija (za 14 radijatora) 30.000 Kn 30.000 KnRok povrata investicije 4,84 godina 12 godina ivotni vijek EE mjere 15 godina 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 93.000 Kn 37.500 Kn

159INTELIGENTNA RASVJETA Instalacijom digitalne inteligentne rasvjete sa tednim aruljama u obiteljskoj kui od 150 m2 mogue je postii utedu od oko 65 % u odnosu na tradicionalnu rasvjetu. Oekivan godinji utroak energije predmetne kue za rasvjetu je priblino 1.726 kWh, tj. 1.502 Kn uz pretpostavku da je snaga rasvjete cca 1886W. Financijski mjera je prikazana u tablici:

EE mjera : Inteligentna rasvjeta

Energent: Elektrina energija

Godinje utede1121,9 kWh/god

976,3 Kn/god.0,59 tCO2

Investicija 18.000 Kn

Rok povrata investicije 18,44 godina

ivotni vijek EE mjere 25 godina

Utede u ivotnom vijeku 63.290 Kn

Primjetno je da inteligentna rasvjeta ima vrlo dugi rok povrata, no potrebno je uzeti u obzir rast cijena energije, te smanjenje cijene rasvjetnih tijela. Uz to, cijena same instalacije je nia od cijene klasine instalacije.



56

160

161

162

163

164

165

166

167

EKO SAVJETI

Odlaite papir u za to predviene kontejnere i odlagalita.

Odlaite staklenu ambalau u za to predviena mjesta ukoliko je ne moete vratiti u trgovinu.

Odlaite plastinu ambalau u posebne kontejnere ukoliko je ne moete vratiti u trgovinu.

Otpadne gume ne bacajte u okoli nego ih predajte ovlatenom sakupljau jer se njihovom reciklaom mogu dobiti novi proizvodi, a mogu se koristiti i kao energent u industriji.

Otpadna jestiva i maziva ulja moete predati ovlatenom sakupljau kako bi se iskoristile kao sirovina u proizvodnji biodizela.

Ponite koristiti biorazgradive ili platnene vreice.

Kupujte vea pakiranja! Za proizvodnju jedne boce od 1,5 litre potroi se manje energije nego za 3 boce od 0,5 litre. Takoer, proizvodi se i manje otpada.

Koristite manje papira! Ispis pisaem, fotokopiranje i faksiranje troe energiju. ee koristite elektroniku potu bre je, jeftinije i zdravije za okoli. Takoer, koristite reciklirani papir kad god je to mogue.

Reciklirajte! Energija koja se troi na proizvodnju i pakiranje, kao i metan koji nastaje na odlagalitima uslijed razgradnje otpada doprinose emisijama staklenikih plinova oko pola tone godinje po osobi. Recikliranje tedi energiju i uva nae prirodne resurse. Za proizvodnju koja umjesto novih koristi reciklirane materijale, koristi se manje energije, to znai manje fosilnih goriva, a kao posljedica toga emitira se i manje staklenikih plinova u atmosferu.

Sortirajte otpad :

KAKO GOSPODARITI VODOM?

58

168

169

170

171

172

Kod pranja posua ne putajte vodu da stalno tee. Radije napunite sudoper ili odgovarajuu posudu u kojoj ete posue oprati.

Ako perete posue runo troite i do 80% vie vode nego perilica posua.

Natopite prljavo posue prije pranja umjesto da tvrdokorne neistoe perete pod mlazom vode.

Skratite vrijeme tuiranja ispod 5 minuta.

Tuirajte se umjesto da se kupate u kadi potroit ete i do 50 % manje energije i manje vode.

173

174

175

176

177

Dok perete zube zatvorite vodu jer tako moete utedjeti i do 5 litara vode po osobi dnevno.

Pri pranju ruku ne dozvolite da voda cijelo vrijeme curi. Na ovaj se nain moe utedjeti i do 10 litara vode po osobi dnevno.

Stavite s vremena na vrijeme vodotopivu boju u svoj vodokotli. Ukoliko primijetite tragove boje u WC koljci, vodokotli ima gubitke. Utvrdite i uklonite uzrok curenja.

Odredite samo jednu au dnevno za svakog lana obitelji iz koje e piti vodu. To e reducirati broj koritenja perilice posua.

Zatvorite vodu kada amponirate kosu.

59

178

179

180

181

182

Zatvorite vodu dok se brijete.

Ljeti uvajte boce s vodom u hladnjaku umjesto da otvarate slavinu i putate da voda tee kako bi bila hladniija.

Automobil perite u auto praonici, a ne sami.

Ako ve i elite prati automobil u svom dvoritu, inite to na travi. Tako ete istovremeno zalijevati travnjak.

Ako imate individualni vodomjer redovito ga badarite te zapisujte i analizirajte mjesenu i tjednu potronju vode u vaem kuanstvu.

183

184

185

186

Kad provjeravate curenje ili kapanje kunih instalacija, a imate vrt i okunicu, ne zaboravite provjeriti i vanjske instalacije (slavine, pipe, crijeva i slino).

Utvrdite i zapamtite lokaciju glavnog ventila kojim zatvarate vodu u cijelom stanu ili kui. Tako ete utedjeti stotine litara vode i sprijeiti veu tetu na pokustvu ako doe do puknua cijevi.

Ako imate fontanu ugradite sustav recirkulacije vode.

Izolirajte dovodne cijevi tople vode. Tako tedite i energiju potrebnu za zagrijavanje, a pri istjecanju je potrebno manje vremena (time i manje vode) da iz pipe pone tei topla voda.

187Odmah nazovite komunalno poduzee ako na javnim povrinama primjetite istjecanje vode na hidrantima, puknutim cjevovodima ili slino.

60

188

189

190

191

Koristite rasprivae prilikom zalijevanja veih povrina trave.

Zalijevajte travnjak samo kada je to potrebno.

U va vrt sadite biljke koje ne trebaju puno vode za svoj rast

Ukoliko imate obiteljsku kuu prikupljajte kinicu koju ete koristiti za zalijevanje cvijea, pranje auta i sl...

192 U podrujima s tvrdom vodom (vei dio Hrvatske) kamenac uzrokuje poveane trokove za energijom, finanancijske gubitke (oteenje vodovodne instalacije uslijed kalcifikacije, trokove ienja od naslaga kamenca, poveana potronja ampona i deterdenta, trokove za sol za omekavanje vode u perilicama posua i rublja) te poveanu potronju vode.Naslaga kamenca od 1 mm na izmjenjivau topline ili bojleru moe smanjiti efikasnost ureaja za 10 %.Iz tog razloga vodu je potrebno omekavati. Na tritu je mogue nai ureaje za omekavanje koji rade na principu kemijskog tretiranja vode tzv. ionski omekivai vode i omekivae koji rade na principu izazivanja fizikalnih promjena u vodi tzv. elektromagnetni omekivai vode. Ureaji za omekavanje odabiru se prema protoku vode u kuanstvu i tretiraju svu vodu u kunoj vodovodnoj instalaciji.

193 Zamijenite brtve na svojim slavinama iz kojih kaplje. Jednostavno je i jeftino. Ukoliko slavina kaplje brzinom od jedne kapi u sekundi, dnevni gubici su 16,5 l/danu, a godinji iznose oko 6000 l vode. Cijena gumice za brtvljenje je samo 5 Kn.

EE mjera: Zamjena brtvi na jednom ventilu (kapanje 1 kap/s)

Godinje utede 67 KnInvesticija 5 KnRok povrata investicije 0,9 mjeseciivotni vijek EE mjere 3 godineUtede u ivotnom vijeku 200 Kn

61

194Instalirajte posebne ruice tua s unutarnjom aeracijom. Lako se instaliraju, a utede su znaajne. Ruica tua ima posebne unutarnje mlaznice koje daleko bolje rasporeuju vodu unutar mlaza i na taj nain tede vodu.

EE mjera: Ugradnja posebne ruice tua s aeracijom proticaj 7 l/min po jednom korisniku

Godinja uteda 530 KnInvesticija 400 KnRok povrata investicije 9 mjeseciivotni vijek EE mjere 5 godinaUtede u ivotnom vijeku 2.645 Kn

Godinja uteda vode s uporabom posebne ruice tua s aeracijom i uz skraenje prosjenog vremena tuiranja s 9 na 7 minuta iznosi cca 41.000 l.

EE mjera: Ugradnja perlatora na umivaoniku po jednom korisniku

Godinja uteda 99 KnInvesticija 7,3 KnRok povrata investicije 1 mjesecivotni vijek EE mjere 5 godinaUtede u ivotnom vijeku 495 Kn

Godinja uteda vode na jednom umivaoniku s perlatorom (aeratorom) po osobi iznosi cca 9.300 l.

Ugradite perlatore (aeratore) na sve vae slavine. Smanjenje potronje tople vode moete postii i ako ugradite perlatore na slavinama koji e omoguiti da troite manju koliinu vode. Ugrauje se navrtanjem na navoj slavine. Cijena perlatora je oko 7,3 Kn.

195

196Ugradite regulator tlaka za kune vodovodne instalacije. Regulacija tlaka vana je za preventivnu zatitu cjevovoda od pojave puknua ali ima uinak i na manju potronju vode (od 5 do 15%).EE mjera: Ugradnja regulatora tlakaGodinje utede 415 Kn

Investicija (regulator, manometar, ventili, ugradnja) 1.000 Kn


ivotni vijek EE mjere - prosjek 7 godina


62

197

198

Ugradnjom individualnih vodomjera razdiobom utroka vode prema stvarnoj povrini postiu se znaajne utede (i do 40%) jer svatko plaa svoj raun, te vodi brigu o stanju slavina, vodokotlia i mijenja svoje navike jer smanjena potronja vode, rezultira manjim raunima.

EE mjera: Ugradnja obraunskih vodomjeraGodinje utede 738 Kn

Investicija (maksimalno) 3.700 Kn




Instalirajte tedljive vodokotlie koji mogu zalijevati WC koljku sa 5 l umjesto 9 ili 10 litara. Ovo uinite svakako ako je Va vodokotli stariji od 1993. godine.

EE mjera: Zamjena vodokotliaGodinje utede 444 Kn

Investicija 300 Kn




199Zamijenite perilicu rublja stariju od 10 godina jer je ona uzrok 1/4 ukupne potronje vode u kuanstvu. Moderne perilice rublja troe 35-50% manje vode od perilica starih 10 godina i vie.

EE mjera: Zamjena perilice rubljaGodinje utede 348 Kn od ega 64 Kn na vodi

Investicija 3.500 Kn



Utede u ivotnom vijeku 3.820 Kn na vodi i 704 Kn na struji

Documents

Kako efikasnije koristiti energiju, živjeti kvalitetnije i plaćati manje