Kako djeluju jedno na drugo tvari i voda? O čemu smo učili u … · 2017-05-15 · Kako možeš napraviti led? Što se događa s vodom? Napiši! Koja su se svojstva tekuće vode

Obavi pokuse koje vidiš na crtežima.

Žlicom promiješaj tvari. Nacrtaj u drugu čašu što si uočio.

Pokuse ponovi tako da tvari zagrijavaš. Što uočavaš?

Koje se svojstvo vode promijenilo?


Žlicom promiješaj tvari. Što uočavaš? Nacrtaj i napiši!

Koja se tekuća tvar ne otapa u vodi?

a

b

a

14

Kako djeluju jedno na drugo tvari i voda?

1. KRUTE TVARI U VODI

2. TEKUĆE TVARI U VODI

voda

šećer čaj pijesak

voda voda

voda voda voda

sok jestivo uljeocat ililimun

Ulje i druga masnoća u vodi se ne otapaju. Uljana se mrlja iz rublja ne može isprati, možese očistiti samo drugim otapalom.

Šećer se u vodi otopio, a iz čaja se iscijedila tvar koja se zove kofein. Međutim, pijesak seu vodi nije otopio, samo se staložio. Voda je bila otapalo. Krutu tvar koja se izmiješa svodom nazivamo otopljenom tvari. Nastala tvar je otopina.

31583 Termism horvát 2007 6/15/07 13:57 Page 14

3

O čemu smo učili u drugom razredu?

JA


Riječi koje nedostaju napiši na crte. Slike će ti pomoći.

Tvari agregatnoga stanja

Izmjerljiva svojstva Sredstva za mjerenje



Za tvari kojeg agregatnog stanja su karakteristične ove tvrdnje? Odgovarajući brojnapiši u kvadrat pokraj crteža.

1. ima određeni oblik, 2. poprima oblik posude, 3. obujam mu se lako mijenja,4. može se zgnječiti, 5. ne može se zgnječiti, 6. sasvim ispunjava raspoloživi prostor,7. ne ispunjava sasvim raspoloživi prostor.

b

a

4

U drugom smo razredu učili

1. NEŽIVA PRIRODA

BRAŠNO

mlije

ko


13

Napiši na crte riječi koje nedostaju.

Na temelju pokusa i iskustava odgovori na pitanja. Pomoći će ti crtež.

Kada se led otopi? Kakvog je agregatnog stanja voda?

Zašto voda ishlapi? Kada se voda zamrzne?

Kakvog je agregatnog stanja vodena para? Zašto se vodena para zgušnjava?

Dopuni rečenice. Pomoći će ti crtež.

Pod utjecajem topline Sunca voda .

Nevidljiva vodena para je

agregatnoga stanja. Vodena se para podiže i

pa se u obliku kapljica izlučuje. Mnoštvo

vodenih kapljica čini . U velikoj

visini vodene se kapljice

u kristale leda. Vodene kapljice i kristali leda padaju

na zemlju u obliku .

a

b

a

Kruženje vode

1. OKOLO – NAOKOLO

zagrijavanjeishlapljivanje

vodaagregatno stanje:

temperatura:

zagrijavanjetopljenje

zgušnjavanjehlađenje


temperatura:

ishlapljivanjehlađenjesmrzavanjeled

agregatno stanje:

temperatura:

2. PUT VODE U PRIRODI

Voda ponovno dospije u more, jezero, rijeku, tlo ikruženje počinje ispočetka.

Zbog promjene temperature voda se na određenoj vrijednosti temperature mijenja izjednog agregatnog stanja u drugo.

paraagregatno stanje:


Vodu istog obujma zagrijavaj na kuhalu (rešou), iznad plamena svijeće i iznad špiritnelampe (ili na suncu).

Uoči što se događa.

Napiši svoja iskustva.

Pogledaj crtež. Koja su se svojstva vode promijenila?

Pogledaj učiteljičin pokus. U čemu se razlikuje ova pojava od ishlapljivanja?

Stavi poklopac na vodu koja se pari. Što uočavaš?

Gjde ćeš uočiti sličnu pojavu?

d

c

b

a

12

3. VODA PLINOVITOG AGREGATNOG STANJA

Pozor! Varenje može uzrokovati nesreću!

para – plinovita

voda – tekuća

Voda hlapi na svakoj temperaturi. Ishlapljivanje je brže ako je temperatura vode i okoliceviša.

Ishlapljivanje je promjena agregatnoga stanja kadatekućina postane plinovita.

Voda na 100 oC kipi i pretvori se u paru. Ta je temperatu-ra vrelište vode.

Zgušnjavanje je promjena agregatnoga stanja kada para postane tekuća.Tri moguća agregatna stanja vode: kruto, tekuće, plinovito.


Slike svrstaj u skupine. Radi s brojevima.

Biljka Životinja Čovjek

Svrstaj životinje.

Sisavci: Ptice: Kukci:

Svrstaj biljke.

Drvenaste biljke: Zeljaste biljke: Hranjive biljke:

Koji su uvjeti zdravog razvoja? Pomoći će ti slike.

Sastavi svoj zajutrak, doručak i užinu od ovihnamirnica.

1. kifla, 2. jabuka, 3. mekani sir, 4. krumpir, 5. hrenov-ka, 6. mlijeko, 7. raženi kruh, 7. mladi luk, 9. kefir,10. salama, 11. žemlja, 12. jogurt, 13. maslac, 14. jet-rena pašteta, 15. slanina, 16. med, 17. pekmez, 18. čaj, 19. riba u ulju, 20. banana.

Zajutrak:

Doručak:

Užina:

Kaži zašto treba čuvati zdravlje zubi.

Kada si zadnji put bio kod zubara?

Dnevno koliko puta pereš zube?

c

b

a

c

b

a

5

1.

12.

8.

13.

9.

14.

10.15.

16.

11.

17.

18.

2. 3. 4.

5.

6. 7.

2. ŽIVA PRIRODA

3. ŽIVOTNE FUNKCIJE NAŠEGA TIJELA

mlij

eko


6

Imenuj predmete koje vidiš na slici. Kojiuzajamno pripadaju jedno drugomu? Zašto?

Koji predmeti mogu izazvati promjenu je-dan na drugomu?

Poveži tvari, predmete koji mogu biti unekoj međusobnoj vezi.

Kada dođe do promjene na predmetimakoje vidiš na crtežu?

Što je polazno stanje?

Kakvu promjenu uočavaš?

Načini sustav od predmeta gornjeg crteža. 1. ;

2. ; 3. ;

U bilježnicu nacrtaj takve predmete koji mogu izazvati promjene jedan na drugomu.f

e

d

c

b

a

Međusobno djelovanje – promjena

1.4.

5. 6. 7.

8.

9.

10.11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

2.

3.1. MEÐUSOBNO POVEZANI PREDMETI

Oni predmeti (tvari) koji mogu izazvati neku promjenu jedan na drugomu, pripadaju jed-noj skupini, možemo ih smatrati jednim sustavom.


Nalij vode u posude različitog oblika.

Čemu sliči oblik vode?

Lijevaj vodu iz jedne čaše u drugu. Otvori slavinu.

Što uočavaš?

Pokušaj zgnječiti vodu.

Što uočavaš?

Što se dešava s kockicama leda? Nacrtaj!

Koja su se svojstva leda promijenila?e

d

c

b

a

11

2. VODA TEKUĆEG AGREGATNOG STANJA

Topljenje je promjena agregatnoga stanja kada kruta tvar postane tekućom.

Led se otopi na 0 oC i pretvori se u vodu, ta je temperatura talište leda.

Tekuća voda poprima oblik posude. Može se lijevatitako da čini tekući stup. Tekuća voda ne može se zgnje-čiti.


Kako možeš napraviti led?Što se događa s vodom? Napiši!

Koja su se svojstva tekuće vode promijenila? Napiši ispod crteža.

U manju posudu nalij mlijeka, soka i stavi u zamrzivač. Što uočavaš?

Gdje se u prirodi nalazi led? Napiši na crte.e

d

c

b

a

10

Agregatna stanja vode

1. VODA KRUTOG AGREGATNOG STANJA

Led je voda krutog agregatnog stanja. Lakši je od vode, zato pliva na vodi. Obujam ledaveći je od vode, zbog toga ako se voda smrzne, rasprsne staklo.

Smrzavanje je promjena agregatnoga stanja kada tekućina postane kruta.

Čista se voda smrzne na 0 oC, ta je temperatura ledište vode.


7

KAKO DJELUJU JEDNO NA DRUGO LIST PAPIRA I KREDA U BOJI?

Crtaj kredom u boji na list papira kuću, ili jabuku, ili loptu.

Kakvu promjenu uočavaš? – na papiru:

– na kredi:

KAKO DJELUJU JEDNO NA DRUGO VODA I MODRA GALICA?

Obavite u skupinama pokus koji vidite na slici. Zabilježite iskustvo.

Polazno stanje: boja vode: ; modra galica – kristalna.

Djelovanje modre galice na vodu:

Djelovanje vode na modru galicu:

Dopuni rečenicu. Voda i kristalna djelovale su jedna da drugu.

ZAGRIJAVANJE I HLAÐENJE METALNE PLOČE

Obavite pokus koji vidite na crtežima. Zabilježite iskustvo.

Polazno stanje: duljina svijeće: ; metalna ploča: sobne temperature;

temperatura vode:

Kako se mijenjala svijeća?

Djelovanje plamena svijeće na metalnu ploču:

Djelovanje zagrijane metalne ploče na vodu:

Djelovanje vode na metalnu ploču:

c

b

a

modra galicavoda

2. IZAZIVANJE PROMJENA

O predmetima (tvarima) koji međusobno djeluju jedan na drugoga kažemo da su u među-sobnom djelovanju. Promjena je uvijek rezultat međusobnoga djelovanja.


8

Što se događa na crtežima? Razgovarajte o tome.

Sudionici:

Što se događa sa sudionicima?

Sudionici:


Što pokreće autiće? Na-piši na crte ispod crteža.

U isto vrijeme pokreniteautić sa zamašnjakom i autićkoji pokreće baterija.

Zašto se autići pokreću?

Koji autić stigne dalje?

c

b

a

Energija

1. ŠTO JE ENERGIJA?

1. 2. 3.

6.5.4.

1. 2.

Čovjek, životinja, stroj obavljaju rad. Tijekom rada nešto se istroši. Čovjek i životinja seumore. Iz stroja se potroši gorivo.

Ljudi, strojevi i životinje mogu promijeniti stanje predmeta (tvari) koji su s njima u međusob-nom djelovanju. Tu sposobnost međusobnoga djelovanja nazivamo energijom.


9

Obavite pokuse.Što se dogodilo s metalnom pločom u 1. slučaju?

Što se dogodilo s metalnom pločom u 2. slučaju?

Što se dogodilo s vodom u 2. slučaju?

Zašto je došlo do promjene?

Obavite pokus koji vidite na crtežu. Što uočavate?

Nepomična kugla:

Pokretna kugla:

Na temelju pokusa reci svoje mišljenje.

Što je osiguralo energiju

metalnoj ploči;

vodi;

nepomičnoj kugli;

žarulji?

Izvedite pokus.

Što je osiguralo energiju?

Što je potrošilo energiju? c

b

a

d

c

b

a

2. IMA MNOGO VRSTA ENERGIJE

3. IZVOR ENERGIJE, POTROŠAČ ENERGIJE

Energija može biti nazočna u mnogo oblika. Predmeti (tvari) u međusobnom djelovanjumogu predati energiju jedan drugomu.

Između dva predmeta (tvari) koji su u međusobnom djelovanju, onoga koji prouzrokujepromjenu, predaje energiju nazivamo izvorom energije. Onoga koji prima energiju nazi-vamo potrošačem energije.


8

Što se događa na crtežima? Razgovarajte o tome.

Sudionici:


Sudionici:


Što pokreće autiće? Na-piši na crte ispod crteža.

U isto vrijeme pokreniteautić sa zamašnjakom i autićkoji pokreće baterija.

Zašto se autići pokreću?

Koji autić stigne dalje?

c

b

a

Energija

1. ŠTO JE ENERGIJA?

1. 2. 3.

6.5.4.

1. 2.

Čovjek, životinja, stroj obavljaju rad. Tijekom rada nešto se istroši. Čovjek i životinja seumore. Iz stroja se potroši gorivo.

Ljudi, strojevi i životinje mogu promijeniti stanje predmeta (tvari) koji su s njima u međusob-nom djelovanju. Tu sposobnost međusobnoga djelovanja nazivamo energijom.


9

Obavite pokuse.Što se dogodilo s metalnom pločom u 1. slučaju?

Što se dogodilo s metalnom pločom u 2. slučaju?

Što se dogodilo s vodom u 2. slučaju?

Zašto je došlo do promjene?

Obavite pokus koji vidite na crtežu. Što uočavate?

Nepomična kugla:

Pokretna kugla:

Na temelju pokusa reci svoje mišljenje.

Što je osiguralo energiju

metalnoj ploči;

vodi;

nepomičnoj kugli;

žarulji?

Izvedite pokus.

Što je osiguralo energiju?

Što je potrošilo energiju? c

b

a

d

c

b

a

2. IMA MNOGO VRSTA ENERGIJE

3. IZVOR ENERGIJE, POTROŠAČ ENERGIJE

Energija može biti nazočna u mnogo oblika. Predmeti (tvari) u međusobnom djelovanjumogu predati energiju jedan drugomu.

Između dva predmeta (tvari) koji su u međusobnom djelovanju, onoga koji prouzrokujepromjenu, predaje energiju nazivamo izvorom energije. Onoga koji prima energiju nazi-vamo potrošačem energije.


Kako možeš napraviti led?Što se događa s vodom? Napiši!

Koja su se svojstva tekuće vode promijenila? Napiši ispod crteža.

U manju posudu nalij mlijeka, soka i stavi u zamrzivač. Što uočavaš?

Gdje se u prirodi nalazi led? Napiši na crte.e

d

c

b

a

10

Agregatna stanja vode

1. VODA KRUTOG AGREGATNOG STANJA

Led je voda krutog agregatnog stanja. Lakši je od vode, zato pliva na vodi. Obujam ledaveći je od vode, zbog toga ako se voda smrzne, rasprsne staklo.

Smrzavanje je promjena agregatnoga stanja kada tekućina postane kruta.

Čista se voda smrzne na 0 oC, ta je temperatura ledište vode.


7

KAKO DJELUJU JEDNO NA DRUGO LIST PAPIRA I KREDA U BOJI?

Crtaj kredom u boji na list papira kuću, ili jabuku, ili loptu.

Kakvu promjenu uočavaš? – na papiru:

– na kredi:

KAKO DJELUJU JEDNO NA DRUGO VODA I MODRA GALICA?

Obavite u skupinama pokus koji vidite na slici. Zabilježite iskustvo.

Polazno stanje: boja vode: ; modra galica – kristalna.

Djelovanje modre galice na vodu:

Djelovanje vode na modru galicu:

Dopuni rečenicu. Voda i kristalna djelovale su jedna da drugu.

ZAGRIJAVANJE I HLAÐENJE METALNE PLOČE

Obavite pokus koji vidite na crtežima. Zabilježite iskustvo.

Polazno stanje: duljina svijeće: ; metalna ploča: sobne temperature;

temperatura vode:

Kako se mijenjala svijeća?

Djelovanje plamena svijeće na metalnu ploču:

Djelovanje zagrijane metalne ploče na vodu:

Djelovanje vode na metalnu ploču:

c

b

a

modra galicavoda

2. IZAZIVANJE PROMJENA

O predmetima (tvarima) koji međusobno djeluju jedan na drugoga kažemo da su u među-sobnom djelovanju. Promjena je uvijek rezultat međusobnoga djelovanja.


6

Imenuj predmete koje vidiš na slici. Kojiuzajamno pripadaju jedno drugomu? Zašto?

Koji predmeti mogu izazvati promjenu je-dan na drugomu?

Poveži tvari, predmete koji mogu biti unekoj međusobnoj vezi.

Kada dođe do promjene na predmetimakoje vidiš na crtežu?

Što je polazno stanje?

Kakvu promjenu uočavaš?

Načini sustav od predmeta gornjeg crteža. 1. ;

2. ; 3. ;

U bilježnicu nacrtaj takve predmete koji mogu izazvati promjene jedan na drugomu.f

e

d

c

b

a

Međusobno djelovanje – promjena

1.4.

5. 6. 7.

8.

9.

10.11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

2.

3.1. MEÐUSOBNO POVEZANI PREDMETI

Oni predmeti (tvari) koji mogu izazvati neku promjenu jedan na drugomu, pripadaju jed-noj skupini, možemo ih smatrati jednim sustavom.


Nalij vode u posude različitog oblika.

Čemu sliči oblik vode?

Lijevaj vodu iz jedne čaše u drugu. Otvori slavinu.

Što uočavaš?

Pokušaj zgnječiti vodu.

Što uočavaš?

Što se dešava s kockicama leda? Nacrtaj!

Koja su se svojstva leda promijenila?e

d

c

b

a

11

2. VODA TEKUĆEG AGREGATNOG STANJA

Topljenje je promjena agregatnoga stanja kada kruta tvar postane tekućom.

Led se otopi na 0 oC i pretvori se u vodu, ta je temperatura talište leda.

Tekuća voda poprima oblik posude. Može se lijevatitako da čini tekući stup. Tekuća voda ne može se zgnje-čiti.


Vodu istog obujma zagrijavaj na kuhalu (rešou), iznad plamena svijeće i iznad špiritnelampe (ili na suncu).

Uoči što se događa.

Napiši svoja iskustva.

Pogledaj crtež. Koja su se svojstva vode promijenila?

Pogledaj učiteljičin pokus. U čemu se razlikuje ova pojava od ishlapljivanja?

Stavi poklopac na vodu koja se pari. Što uočavaš?

Gjde ćeš uočiti sličnu pojavu?

d

c

b

a

12

3. VODA PLINOVITOG AGREGATNOG STANJA

Pozor! Varenje može uzrokovati nesreću!

para – plinovita

voda – tekuća

Voda hlapi na svakoj temperaturi. Ishlapljivanje je brže ako je temperatura vode i okoliceviša.

Ishlapljivanje je promjena agregatnoga stanja kadatekućina postane plinovita.

Voda na 100 oC kipi i pretvori se u paru. Ta je temperatu-ra vrelište vode.

Zgušnjavanje je promjena agregatnoga stanja kada para postane tekuća.Tri moguća agregatna stanja vode: kruto, tekuće, plinovito.


Slike svrstaj u skupine. Radi s brojevima.

Biljka Životinja Čovjek

Svrstaj životinje.

Sisavci: Ptice: Kukci:

Svrstaj biljke.

Drvenaste biljke: Zeljaste biljke: Hranjive biljke:

Koji su uvjeti zdravog razvoja? Pomoći će ti slike.

Sastavi svoj zajutrak, doručak i užinu od ovihnamirnica.

1. kifla, 2. jabuka, 3. mekani sir, 4. krumpir, 5. hrenov-ka, 6. mlijeko, 7. raženi kruh, 7. mladi luk, 9. kefir,10. salama, 11. žemlja, 12. jogurt, 13. maslac, 14. jet-rena pašteta, 15. slanina, 16. med, 17. pekmez, 18. čaj, 19. riba u ulju, 20. banana.

Zajutrak:

Doručak:

Užina:

Kaži zašto treba čuvati zdravlje zubi.

Kada si zadnji put bio kod zubara?

Dnevno koliko puta pereš zube?

c

b

a

c

b

a

5

1.

12.

8.

13.

9.

14.

10.15.

16.

11.

17.

18.

2. 3. 4.

5.

6. 7.

2. ŽIVA PRIRODA

3. ŽIVOTNE FUNKCIJE NAŠEGA TIJELA

mlij

eko


Riječi koje nedostaju napiši na crte. Slike će ti pomoći.


Izmjerljiva svojstva Sredstva za mjerenje



Za tvari kojeg agregatnog stanja su karakteristične ove tvrdnje? Odgovarajući brojnapiši u kvadrat pokraj crteža.

1. ima određeni oblik, 2. poprima oblik posude, 3. obujam mu se lako mijenja,4. može se zgnječiti, 5. ne može se zgnječiti, 6. sasvim ispunjava raspoloživi prostor,7. ne ispunjava sasvim raspoloživi prostor.

b

a

4

U drugom smo razredu učili

1. NEŽIVA PRIRODA

BRAŠNO

mlije

ko


13

Napiši na crte riječi koje nedostaju.

Na temelju pokusa i iskustava odgovori na pitanja. Pomoći će ti crtež.

Kada se led otopi? Kakvog je agregatnog stanja voda?

Zašto voda ishlapi? Kada se voda zamrzne?

Kakvog je agregatnog stanja vodena para? Zašto se vodena para zgušnjava?

Dopuni rečenice. Pomoći će ti crtež.

Pod utjecajem topline Sunca voda .

Nevidljiva vodena para je

agregatnoga stanja. Vodena se para podiže i

pa se u obliku kapljica izlučuje. Mnoštvo

vodenih kapljica čini . U velikoj

visini vodene se kapljice

u kristale leda. Vodene kapljice i kristali leda padaju

na zemlju u obliku .

a

b

a

Kruženje vode

1. OKOLO – NAOKOLO

zagrijavanjeishlapljivanje


temperatura:

zagrijavanjetopljenje

zgušnjavanjehlađenje


temperatura:

ishlapljivanjehlađenjesmrzavanjeled

agregatno stanje:

temperatura:

2. PUT VODE U PRIRODI

Voda ponovno dospije u more, jezero, rijeku, tlo ikruženje počinje ispočetka.

Zbog promjene temperature voda se na određenoj vrijednosti temperature mijenja izjednog agregatnog stanja u drugo.

paraagregatno stanje:



Žlicom promiješaj tvari. Nacrtaj u drugu čašu što si uočio.

Pokuse ponovi tako da tvari zagrijavaš. Što uočavaš?

Koje se svojstvo vode promijenilo?


Žlicom promiješaj tvari. Što uočavaš? Nacrtaj i napiši!

Koja se tekuća tvar ne otapa u vodi?

a

b

a

14

Kako djeluju jedno na drugo tvari i voda?

1. KRUTE TVARI U VODI

2. TEKUĆE TVARI U VODI

voda

šećer čaj pijesak

voda voda

voda voda voda

sok jestivo uljeocat ililimun

Ulje i druga masnoća u vodi se ne otapaju. Uljana se mrlja iz rublja ne može isprati, možese očistiti samo drugim otapalom.

Šećer se u vodi otopio, a iz čaja se iscijedila tvar koja se zove kofein. Međutim, pijesak seu vodi nije otopio, samo se staložio. Voda je bila otapalo. Krutu tvar koja se izmiješa svodom nazivamo otopljenom tvari. Nastala tvar je otopina.


3

O čemu smo učili u drugom razredu?

JA



Odobren 30. 11. 2005. pod brojem: 15357–3/2005

Nemzeti Tankönyvkiadó Zrt.www.ntk.huVevőszolgálat: [email protected]: 06 80 200 788

A kiadásért felel: Jókai István vezérigazgatóRaktári szám: 31583Műszaki igazgató: Babicsné Vasvári EtelkaUtánnyomásra előkészítette: Kovac AleksandraMűszaki szerkesztő: Orlai MártonGrafikai szerkesztő: Görög IstvánnéTerjedelem: 12,36 (A/5) ívTömeg: 370 gramm1. kiadás, 2009Nyomdai kivitel: Pytheas Kft.

Ilustacije:

Što sadrži mineralna voda? Pročitaj na etiketi dio koji se odnosi na sastav.

Kakva se plinovita tvar nalazi u mineralnoj vodi?

Što se događa kada otvoriš bocu mineralne vode?

Promatraj učiteljičin pokus. Napiši što si uočio.

Kako napraviti soda-vodu?Pusti vode iz sifona za sodu.

Što uočavaš?

Dopuni rečenicu.

Soda-voda se pravi tako da u

tiještenjem (prešanjem) utisnu ugljični dioksid.

Ugljični dioksid se u vodi .

Zašto se ribe ne zaguše u vodi? Pronađi obrazloženje.Odakle ribe dobivaju za život potrebni kisik?

Zašto je u akvariju potreban zrakovod?

d

c

b

a

15

3. PLINOVITE TVARI U VODI

Pozor! Solna je kiselina jetka (kaustična) tvar. Dospije li na kožu, uzrokuje opeklinu.

vapnenacvoda

ugljični dioksid

solna kiselina

Neka se osvježavajuća pića pjenuše jer u vodi otope i plin ugljičnog dioksida.


mađarskog izdanja:

Tankönyvkiadó Zrt., 2005

2010

Ilustracije:

Budimpešta

Pomoću crteža reci kako se zagrije zrak?

Napravi redoslijed zagrijavanja zraka. Koristi se brojevima crteža.

Strujanje svježijeg zraka: Zagrijavanje površine:

Strujanje toplijeg zraka: Zagrijavanje zraka:

Koristi se svojim prijašnjim zapažanjima.

Kojeg si dana izmjerio najtopliju: , najsvježiju temperaturu?

U kojem je dobu dana temperatura bila najniža? ;

najviša?

Što si učio o Suncu? Prisjeti se 22. stranice!

Što uočavamo stanemo li na suncem obasjano mjesto?

Dopuni rečenice.

Toplinske zrake zemljinu površinu, a ona .

Pod utjecajem insolacije dođe do kruženja .pokreće vodu i zrak.

f

e

d

c

b

a

32

Glavni elementi vremena

1. INSOLACIJA

1.3.

4.2.

Sunce je dirigent vremena.

Osim svjetla iz Sunca na Zemlju stiže i toplinska energija. Toplina na površinu stiže uobliku nevidljivih toplinskih zraka. Toplinske zrake ispušta površina Sunca. Te zrake stižuna Zemljinu površinu nakon dugog puta (150 milijuna km).

U prirodi se pod utjecajem sunčanih zraka prvo zagrije površina zemlje. Površina predajetoplinu sloju zraka koji se nalazi iznad nje. Topli se zrak uzdiže, a na njegovo mjestostruji svježiji zrak. Zrak je u kružnom kretanju, pa se tako zagrije donji sloj zraka.


Kako nazivamo pojavu kada

– od leda nastane voda? – od vode nastane para?

– se voda pretvori u led? – se vodena para dodiruje s hladnim predme-

tom?

Dopuni rečenice.

Voda se pod utjecajem sunčanih zraka pretvori u

i rasprši se u zraku.

Taj tijek nazivamo .

Kako se mijenja temperatura oranžade?

Zašto su se kockice leda rastopile?

Odakle su kockice leda dobile potrebnu toplinu?

Koristi se ovim riječima:

zagrije se, hlapi, kipi, para, plinovito, ohladi se, zgusnese, cijedi se, tekuće

Zašto je taj pokus opasan?b

a

c

b

a

a

a

17

Ponavljanje

1. ODGOVORI UKRATKO!

2. KAMO NESTANE VODA IZ LOKVICE POKRAJ PUTA?

4. ISPRIČAJ POKUS PRIKAZAN NA CRTEŽU.

3. KAKVA SE PROMJENA DOGAÐA? OBAVI POKUS!

Voda je najčešća tekućina na Zemlji. Jedna je od najvažnijih otapala. U čistom je stanjubezbojna, bez mirisa, bez okusa. U prirodi nikada nije potpuno čista. Uvijek sadrži otopljenetvari podrijetlom iz tla, odnosno zraka ili tvari koje su drugim putem dospjele u nju.Zamrznuta voda je led koji pliva na vodi. Vodu u plinovitom stanju nazivamo parom. Vodau prirodi kruži.


18

Kako utječe magnet na predmete prikazane na crtežu?

Rezultate pokusa zabilježi u tablicu.

Što si uočio? Napiši!

Čime pričvrstite aplikacijske slike na ploču od željeznog lima?

Zašto? Kako se rasporedi željezni prah pod utjecajem magneta?

Obavi pokus koji vidiš na crtežu.Dovrši crtež.

Okreni magnetnu šipku.

Što uočavaš?

d

c

b

a

Svojstva magneta

1. ŠTO PRIVLAČI MAGNET?

Imene privlači gaprivlači ga

+

Tvarpredmeta

čelikpribadača

Magnet

Između magneta i željeza ili predmeta koji sadrže željezo nastaje magnetnomeđusobno djelovanje. Magnet izaziva magnetnu silu. Osebujnu okolicu magneta nazi-vamo magnetnim poljem. Privlačna sila javlja se i onda ako se predmet ne dodirujeneposredno s magnetom.


Obavljaj zapažanja i mjerenja. Tijekom tjedan dana promatraj vremenske promjene i za-bilježi što si uočio. Koristi se ovim znakovima.

Godišnje doba:

Iz podataka izmjerene temperature izračunaj srednju dnevnu i tjednu temperaturu.

Srednju dnevnu temperaturu možeš izračunati tako da zbrojiš dnevno mjerene tri vrijednostii rezultat podijeliš s tri. Srednju tjednu temperaturu možeš izračunati tako da sabereš zbrojišsrednje dnevne temperature i podijeliš s brojem dana (sedam).

Koji si vremenski događaj uočio u tjednu zapažanja. Podcrtaj!

magla, duga, grmljavina, poledica, sijevanje, vijavica, oluja

Što znači ova izreka? Promjenljiv kao vrijeme.d

c

b

a

31

Vremenska zapažanja

1. IZVJEŠTAJ METEOROLOŠKE SLUŽBE

Insolacija

sunce sja, nebo je vedro

mala naoblaka

potpuna naoblaka

Vjetar

bezvjetrica

slab vjetar

jak vjetar

oluja

Padaline

kiša

tuča

snijeg

rosa

inje

slana

Dan mjesec

Inso-lacija Vjetar Pada-

line ujutro u podne navečer

Temperatura Srednja

dnevna tjedna

temperatura

ponedjeljak

utorak

srijeda

četvrtak

petak

subota

nedjelja

Temperatura

Temperaturu mjeri uvi-jek u isto vrijeme (ujut-ro, u podne, navečer).Zabilježi!5 oC; 12 oC; itd.


Documents

Kako djeluju jedno na drugo tvari i voda? O čemu smo učili u … · 2017-05-15 · Kako možeš napraviti led? Što se događa s vodom? Napiši! Koja su se svojstva tekuće vode