1enio.

jungw

irth@

morh.hr

2

Dr. sc. ENIO JUNGWIRTH dipl. inž. geol.

MINISTARSTVO OBRANE RH

INSTITUT ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ OBRAMBENIH SUSTAVA

Načelnik Odjela za znanstvenu suradnju i koordinacijuZamjenik ravnatelja IROS-a

Zagreb, 17. siječnja 2011.

enio.

jungw

irth@

morh.hr

3

Österreichisch-Ungarische Monarchie(k. u. k. Doppelmonarchie ili Donaumonarchie,1867-1918)

enio.

jungw

irth@

morh.hr

4

Franjo Josip I. (Schönbrunn, 18. VIII. 1830. - Schönbrunn, 21. X. 1916.) austrijski car i ugarski kralj

enio.

jungw

irth@

morh.hr

5

Cisleithanija: 1. Češka, 2. Bukovina, 3. Koruška, 4. Kranjska, 5. Dalmacija, 6. Galicija i Lodomerija, 7. Istra, 8. Austrija ispod r. Enns, 9. Slovačka, 10. Salzburg, 11. Austrijska Šlezija, 12. Štajerska, 13. Tirol, 14. Austrija iznad r. Enns, 15. Vorarlberg,

Transleithanija: 16. Ugarska s Vojvodinom, 17. Hrvatska i Slavonija.

BiH: 18. Bosna i Hercegovina

enio.

jungw

irth@

morh.hr

6

PRVA GEOLOŠKA KARTA TIROLA (1808)

GIMBERNAT, Carlos de y Grassot (1768- 1834) šanj. prirodoslovac i geolog – šire poznat jedino u znanstvenim krugovima Francuske, Njemačke i Austrije. Sljedbenik A. G. Wernera (1749-1817). Proputovao je cijele Alpe od Francuske do Austrije i Madžarske. U Austriji je načinio prvu geognostičku kartu južnog Tirola (Planos geognosticos de los Alpes, la Suiza y el Tirol, 1808) p Werneroivim principima i posjetio više mjesta (1803-08). Tijekom toga putovanja, posebice se posvetio analiziranju geoloških struktura Pergina, te objavio kratki izvještaj o u kome je tvrdio da postoje empirijski dokazi potvrde Wernerova neptunizma.

enio.

jungw

irth@

morh.hr

7

PRVE GEOLOŠKE DRŽAVNE USTANOVE

• Alpinska morfologija, izuzetni izdanci i složena geološka građa učinili su Austriju modelom geoloških promatranja, pri čemu su prednjačili njemački geolozi

• Počeci ideja i potreba za otvaranjem i ustrojavanjem posebnih državnih službi (ureda) i izrade tehničke dokumentacije (npr. geoloških karata) u Europi imaju korijene u XVIII. stoljeću, posebice u područjima sa snažno razvijenim rudarstvom i metalurgijom (npr. Saska, Šlezija), a poticani su od strane visokih državnih službenika, političara i vlastodržaca. Kako monografije ili topografske karte nisu zadovoljavale potrebe državne uprave tijekom industrijalizacije, urbanizacije i istraživanju tih područja, to se željelo rudarstvo i geologiju uklopiti u nadzirane i intelektualno jake državne ustanove.

• Iz toga razloga već 1849. nastaju je k. u. k. Geologische Reichsanstalt - GRA (Državni geološki zavod) u Beču ili Preußische Vereinigte Königliche Geologische Landesanstalt und Bergakademie u Berlinu 1873. godine.

• Podrijetlo GRA u neposrednoj je svezi s Rudarskim muzejom (Montanistische Museum) u Beču, koji je utemeljen 1835., kao ustanova u kojoj se spemaju zbirke minerala, stijena, uzorci ruda i služe akademskoj zajednici (rudarskoj akademiji) za učenje i praktične vježbe. Prvi je voditelj muzeja od 1840. bio Wilhelm Karl Ritter von Haidinger (1795-1871), a koji je već 1845. bio zaslužan za razvoj i izradu prve geološke karte Austrijskog carstva. Na taj način je podigao ugled geologije, tako da je koncem 1949. car Franjo Josip I ukazom pokrenuo kaiserlich-königlicheGeologische Reichsanstalt (GRA), odnosno otvorio u palači Rasumofsky Geološki zavod, a Haidinger postao njegov prvi direktor.

enio.

jungw

irth@

morh.hr

8

Wilhelm Karl Ritter von Haidinger (1795-1871)

HAIDINGER, Karl Wilhelm von Ritter (1795-1871) austr. mineralog, optičar i geolog -organizator znanstvene aktivnosti u Austriji. Sa sedamnaest godina studira u Gracu, a potom i na rudarskoj akademiji u Freiburgu. Nakon toga odlazi (1822) u Francusku, Englesku i Škotsku. Na engleski jezik prevodi (uz svoj dodatak) Mohsov Grundriss der Mineralogie pod naslovom Treatise on Mineralogy (3 vol., 1825). Po povratku iz Skandinavije postaje (1840) rudarski savjetnik, u Beču se brine oko mineralne zbirke i predaje mineralogiju. Tu prikuplja minerale i obogaćuje zbirku, koja je postala jedna od najboljih u Europi. Seriju svojih predavanja iz mineralogije (1843) oblikovao je u poznati priručnik Handbuch der bestmmenden Mineralogie (1845). Pod njegovim vodstvom izrađen je geološki pregled Austro-Ugarske Monarhije u mjerilu 1:144.000 Osnivanjem Geološkog Državnog Zavoda (1849) Haidinger postaje njegovim prvim direktorom. Opisao je (1830-53) nekoliko novih minerala (johannit, millerit, zippeit, voglit itd.), odnosno otkrio je i opisao 54 nova minerala. Organizator je društva Freude der Naturwissenschaften. Pisao je o Radoboju (3), palim meteoritima na hrvatskom tlu (4), te bio autor preglednih karata (3), npr.: Geognostische Übersichtskarte der Östereichischen Monarchie 1:864.000 (9 listova, 1845.), Mittleungen über Konstantin v. Ettingshausen Synopsis der fossilen Flora von Radoboj(1850.), Notiz über den Strontianit von Radopboj (1850.), Der Meteoriteisenfall von Hraschina bei Agram am. 26. Mai 1751. (1859.), Die geologischen Übersichtskarte von Dalmatien, Croatien, und Slavonien auf der Ausstellung von Gegenständen der Landwirtschaft und Industrie zu Agram, am 18 August 1864. (1864.).

enio.

jungw

irth@

morh.hr

9

USPOSTAVA GEOLOŠKOG ZAVODA• Za manje od dva desetljeća od utemeljenja i uspostave Geološkog zavoda u Beču cijela je Austro-

ugarska monarhija istražena u toj mjeri da je izrađena i tiskana pregledna geološka karta u mjerilu 1:576.000 (1869). Istraživanja su se temeljila na stratigrafskim podacima potpomognutim paleontološkim istraživanjima, proučavanju minerala u stijenama, istraživanju ležišta, topografskim (geodetskim) podacima i sl.

• Stvorena je tzv. „bečka geološka škola“, čiji su predstavnici imali veliku ulogu u stvaranju geološke slike Slovačke i geologiji Karpata. U tome su se istakli: Dénes Rudolf Jossef /Dionys/ STUR (1827-1893), Franz FOETTERLE (1823-1876), Ferdinand ANDRIAN-WERBURG (1835-1914), Carl Maria PAUL (1838-1900), Karl Heinrich Hektor Guido STACHE (1833-1921), Franz HAUER (1822-1899), Marko Vincenc LIPOLD (1816-1883) i Heinrich WOLF (1825-1882).

enio.

jungw

irth@

morh.hr

10

PREGLEDNA GEOLOŠKA KARTA AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE

enio.

jungw

irth@

morh.hr

11

GEOLOZI BEČKOG GEOLOŠKOG ZAVODA

• Sjede: Ferdinand Freiherr von Andrian-Werburg, Karl von Hauer, Guido Stache, Franz von Hauer, Franz Foetterle, Dionys Stur, Adolf Patera.Stoje: Karl Griesbach, Melchian Neumayr, Edmund Mojsisovics von Mojsvar, Hans Höfer von Heimhalt, Rudolph Pfeiffer, Viktor Mazer, Heinrich Wolf, Joseph Hofmann, Franz Edler von Vivenot, Urban Schloenbach, Carl Maria Paul, Felix Franz Xaver Kreutz, Alois Pallausch.

enio.

jungw

irth@

morh.hr

12

RAZVOJ GEOLOŠKOG KARTIRANJA U MONARHIJI

• Relativna politička tolerancija austrijske administracije dozvolila je 1852. utemeljenje prvog poljskog neovisnog mineraloškog laboratorija na Sveučilištu Jagellonian u Krakówu, kojeg je vodio Ludwik Zajszner (1805-1871).

• U Pragu je 1864. zasnovan Comité für die naturwissenschaftliche Landesdurchforschung von Böhmen (češ. Komitét pro přírodovědný výzkum Čech). Ova znanstvena institucija bila je usko povezana s bivšim Domovinskim muzejom (Vaterländischen Museum von Böhmen) i imala znatan znanstveni doprinos u povijesti Češke, posebice poradi članaka pisanih na češkom jeziku, što je doprinijelo njegovoj popularizaciji i javnoj uporabi.

• Aktivnosti u Montanističkom muzeju (k.k. montanistischen Museum) dozvolile su 1845. Haidingeru aktivnosti oko objavljivanja pregledne geološke karte austrijske monarhije (Geognostischen Uebersichtskarte der österreichischen Monarchie, 9 listova). Temelji za ovaj rad bile su pojedinačne karte, koje su izrađene na Rudarskoj akademiji u Schemnitzu (Banská Štiavnica) i zbirka karata iz Rudarskog muzeja.

• Geološko kartiranje u madžarskom kraljevstvu odvijalo se usporedo s aktivnostima u austrijskom dijelu, odnosno madžarski geolozi su kartirali zemlju pod nadležnosti kraljevskom Madžarskog nacionalnog muzeja (königlichen Ungarischen Nationalmuseum), kojeg je tada vodio Maximilian (Miksa) Hantken von Prudnik (1821-1893). Istodobno su kartirali i djelatnici bečkog geološkog zavoda (1958-61).

• Vodeći madžarski geolozi konstituirali su 1868. vlastitu Madžarsku geološku sekciju, a već 1869. nastao je kraljevski Madžarski geološki zavod (k. ungarischen geologischen Anstalt), kojeg je vodio Miksa Hantken.

enio.

jungw

irth@

morh.hr

13

KARTA MONARHIJE GLAVNOGA ŠTABA

enio.

jungw

irth@

morh.hr

14enio.

jungw

irth@

morh.hr

15

GEOLOŠKO KARTIRANJE U HRVATSKOJ I BIH

• Jedna od etapa u razvitku kartografije obilježena je izradom topografskih karata dobivenih premjerom zemljišta. Millet de Mureau na snimljene točke stavlja i kotu (nadmorska visina nekog mjesta). Du Carla (1738.-1816.) crta prvu kartu (1777.), gdje je reljef prikazan izohipsama (crte koje na geografskoj karti spajaju mjesta istih visina). J. G. Lehmann (1799.) uvodi crtice (šrafe) u prikazivanju reljefa koje svojom orijentacijom pokazuju smjer nagiba, a dužinom oblik terena (duge šrafe prikazuju blaže nagnut, kraće strmiji teren). On je crtice (šrafe) teoretski obradio i pojasnio njihovu uporabu podvrgavajući matematičkim zakonima odnos između njihove debljine i međusobnih razmaka. U Hrvatskoj i Slavoniji zakon o metarskim mjerama usvojen je 17. travnja 1874. godine, s time da se obvezatno rabi kao i u cijeloj Austro-Ugarskoj od 1. siječnja 1875. godine. Istaknimo još godinu 1891. Kada je na 5. međunarodnom kongresu geografa u Berlinu austrijski geograf Albrecht Penck (1845.-1945.) predložio izradu jedinstvene karte svijeta u mjerilu 1:1.000.000.

• Glavni rezultati terenskog geološkog kartiranja Austro-ugarske monarhije (Donaumonarchie) prikazani su na topografskim kartama mjerila 1:75.000 (Franzisco-Josephinischen Landesaufnahme ili tzv. “Jozefinski premjer”, 1769-1887). Neke su karte osjenčane, odnosno prikazane šrafurom.

• Posebnu zaslugu u istraživanju geološke građe Primorja i Kvarnera, Dalmacije i otoka Hrvatske imaju bečki geolozi. Početkom 20. st. izradili i u Beču tiskali 21 geološku kartu mjerila 1:75.000 s tumačima. Nosile su naziv: Geologische Spezialkarte Österreichisch-Ungarischen Monarchie, a tiskane su u bečkom geološkom zavodu (K.u.k. Geologische Reichsanstalt). Autori karata bili su objavili i sljedeći broj karata: R. Schubert (1876-1915) - 6; F. Kerner von Marilaun (1866-1944) - 4, L. Waagen (1877-1959) - 8, H. Vetters (1880-1941) - 3. Te su geološke karte izrađene na visokoj znanstvenoj razini, a služile su kao solidna podloga pri daljim geološkim istraživanjima, a i u različite gospodarske svrhe, kao što je izrada projekata za cestogradnju, probijanje tunela, izgradnju željezničkih pruga, trasiranje vodovoda, pronalaženje i iskorištavanje mineralnih sirovina itd.

enio.

jungw

irth@

morh.hr

16

Fritz Kerner von Merilaun(1866-1944)

Franz Xaver Unger (1800-1870)

Franz Foetterle(1823-1876)

Marko Vincenc Lipold(1816-1883)

Guido Stache(1833-1921)

Dionys Stur(1827-1893)

Franz Ritter von Hauer (1822-1899)

Carl Maria Paul(1838-1900)

enio.

jungw

irth@

morh.hr

17

• Posebice valja istaknuti i izrade geoloških karata koje su većinom služile vojsci. J. Roskiewics1864. publicira rad pod nazivom Studien über Bosnien und die Hercegovina i za to vrijeme vrlo dobrom kartom (Karte von Bosnien, Hercegovina und Rascien), koja je prvenstveno posvećena topografskim i vojničkim prilikama, ali sadrži i nekoliko geološko-petrografskih podataka, posebice o srednjoj Bosni, područjima Rame, okoline Višegrada i Metkovića.

• A. Conrad (1870) prema nalogu turske vlade poduzima istraživanja u orudnjenim područjima srednje Bosne (1866-67), a konačno izvješće daje pod nazivom Bosnien mit Bezug auf seine Nineralschätze. Za to vrijeme daje prilično točna zapažanja odnosno, primjedbe. Njegova rudarsko-geološka priopćenja, posebice o zlatonosnim područjima G. Vakufa, o kreševskim baritnim žicama, o srebrnim, olovnim, živinim i željeznim rudama, te nalazištima smeđeg ugljena znakovita su po tome što su to prvi detaljni opisi o rudnim nalazištima u Bosni. Slijedi O. Blau (1877) s knjigom Reisen in Bosnien und der Hercegovina. Topographische und pflanzengeographische Auzeichungen von Dr. Otto Blau. Mit einer Karte und Zusätzen von H. Kiepert, te H. Sterneck koji svoj spis naslovio Geographische Verhältnisse, Kommunikationen und das Reisen in Bosnien, der Hercegovina und Nord-Montenegro (1877).

• Franz Ritter von Hauer (1822-1899) je izdao Geologische Übersichtskarte der österr.-ungar. Monarchie (1880) izrađenu u mjerilu 1:576.000, dok su Grundlinien der Geologie von Bosnien-Hercegovina napisali Edmund Mojsisovics pl. Mojsvar (1839-1907), Emil Tietze (1845-1964) i Alexander Bittner (1850-1902), uz pomoć Gjure Pilara (1846-1893).

enio.

jungw

irth@

morh.hr

18

• Osvajanjem Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske Vojnogeografski institut (1878), poradi izrade osnovne topografske karte, započinje radove na geodetskoj osnovi i premjeru za potrebe katastra u razmjeru 1:12.500. Na temelju dobivenih rezultata pristupilo se izradi topografskih karata Bosne i Hercegovine u mjerilu 1:25.000 i 1:75.000. Izdavanje karata je rezultiralo izradom 66 listova, završeno je 1889. godine, a konačni rezultat je opća karta mjerila 1:200.000.

• Zemaljski muzej BiH osnovan je 1888. godine i najstarija je moderna kulturna i znanstvena ustanova u Bosni i Hercegovini zapadnog tipa i jedini namjenski objekt takvoga tipa u široj regiji. Prva ideja o osnivanju muzeja javila se još 1850. godine. Od ideje do realizacije protekle su skoro 4 pune decenije, a u međuvremenu na prostoru BiH su se smijenile dvije carevine - Osmanlijsku je zamijenila Austro-ugarska carevina.

• Budući da je prostor u kome je Muzej bio prvobitno smješten uskoro postao suviše skučen i nepogodan, 1908. godine pristupilo se izgradnji novih zgrada. Odlučeno je za gradnju muzejskog zdanja paviljonskog tipa u koje će se smjestiti kao zasebne cjeline sve postojeće zbirke. Gradnja je završena 1913. godine.

enio.

jungw

irth@

morh.hr

19

Edmund von Mojsisovics (1839-1907)

Gjuro Pilar (1846-1893)

Emil Tietze (1845-1964)

Constantin von Ettingshausen(1826-1897)

Melchior Neumayr(1845-1890)

Gejza von Bukowski (1858-1937)

Rudolf Hörnes(1850-1912)

Friedrich Katzer(1861-1925)

enio.

jungw

irth@

morh.hr

20

ISTRA• Karl Heinrich Hektor Guido STACHE (1833-1921) - Die Liburnische Stufe und deren

Grenz-Horizonte. Eine Studie über die Schichtenfolgen der Cretacisch-Eocänen oder Protocänen Landbildungsperiode im Beriche der Küstenlander von Österreich-Ungarn (1889)

enio.

jungw

irth@

morh.hr

21

DALMACIJA• Geologische Specialkarte der Österreichisch-Ungarischen Monarchie 1:75.000, Blatt

Kistanje und Drniš, ca. 1896 (aufgenommen von F,.v. Kerner, Landschaft Promina)

enio.

jungw

irth@

morh.hr

22

TRBOVLJE PANORAMA (DNEVNI KOP)

• Neobičan nesporazum desio se za posjeta cara Franje Josipa površinskom kopu u ugljonosnom reviru Trbovlje (Zasavje, Slovenija) 11. srpnja 1883. godine. Trbovljansko ugljenokopno društvo je nastojalo svijetu pokazati značaj svojih dnevnih kopova i moć masovnog miniranja, stoga su cara odveli na dnevni kop I, gdje su mu na VI. etaži napravili poseban paviljon. Potom su zapalili fitilj eksploziva smještenog u ugljenu (90,7 kg dinamita), ispod njega (368,7 kg dinamita) i u naslagama koje su prekrivale ugljen, tzv. jalova krovina (869,6 kg dinamita). Po snažnoj grmljavini i slijeganju dima, začuđeni je car upitao pratećeg stražara: "Gdje je sada ugljen?" Navodno je kratak odgovor bio: "Veličanstvo, sve što je crno, to je ugljen!"

enio.

jungw

irth@

morh.hr

23

RUDARSKI ČINOVI (RUSKI MODEL)KLASA RUDARSKI ČIN VOJNI ČIN

(1798)

IV. Ober-berg-hauptman IV. klase general bojnik

V. Ober-berg-hauptman V. klase brigadir

VI. Berg-hauptman pukovnik

VII. Ober-bergmaister potpukovnik

VIII. Berg-hittenfervalter bojnik

IX. Markšeider satnik

X. Hittenfervalter štabski satnik

XII. Berg-hešvoren i bergmaister poručnik

XIII. Ober-berg-probirer i šihtmaister XIII. klase

podporučnik

XIV. Berg-probirer i šihtmaister XIV. klase praporučnik (?)

enio.

jungw

irth@

morh.hr

24

TEŠKO JE BITI GEOLOG

• „Potpuno izučen i opremljen geolog vazda mora imati na umu kako uznemirava domicilno pučanstvo. Ako je bio skromno obučen (siromašno) i pri povratku sa terena bio prekriven prašinom i prljavštinom, moglo mu se desiti da su ga uhitili ili prijavili kao skitnicu. No, ako je bio bogato i razmetljivo obučen ostavljao je dojam bogata čovjeka, tako da se izložio opasnosti od pljačke, bio zarobljen ili čak ubijen. Također su bile iskazane u mnogim područjima (posebice istočnim graničnim područjima) Austro-ugarskog carstva netrpeljivost i političke averzije prema osobama iz središta monarhije!“

• Slijedom rečenog najpogodnija odjeća geologa bilja u skladu s opisom: „Hlače su morale biti široke i udobne, sašivene od svijetlih tkanina. Donje rublje se smatra suvišnim luksuzom. Nosi se vrlo popularna pamučna košulja. Jakne moraju imati veliki broj džepova, ali ujedno i udobne, kako bi se mogli pospremiti prikupljeni uzorci minerala, stijena ili fosila. Kravata se smatra bitnim dodatkom odjeći. Geolog koji radi na terenu mora posjedovati dvije vrste šešira: sivi ili crni sa širokim obodom i cilindar, koji se nosi u slučaju da je geolog primoran ući u krčmu!“

• Svaki geolog austrijske geološke službe tijekom terenskog rada (istraživanja) morao je nositi standardnu opremu: karte i listove za crtanje na stativu, dva barometra, džepni kompas, zajednički teleskop s ugrađenim kompasom, higrometar (određivanje vlage), termometar i „kameru obskuru“ (predak foto-aparata). Ovoj opremi moraju se dodati različite vrste čekića i ručna bušilica.

• Valja također znati da biti geologom znači izložiti se velikom fizičkom radu i naporu, a kako je to nekada bilo može poslužiti primjer geologa Marcus Vinzenz Lipold, koji je godine 1853. u jednom danu morao iskartirati područje oko Großglockners (3.797m). Započeo je u selu Ferleiten (1.151m), stigao do Erzherzog-Johann-Hütte (3.454m), konačno se vratio u selo of Heiligenblut (1.188m) - visinska razlika 2.700 m i udaljenost od 28 kilometra!

enio.

jungw

irth@

morh.hr

25

TEŠKO JE BITI GEOLOG

- geolozi na terenu (početatk XIX. st.)- uniforma madžarskog geologa- C. M. Paul, F. von Hauer i G. Stache, potpuno opremljeni za terenski rad (oko 1860.)en

io.jun

gwirth

@morh

.hr

26

GEOART

• Pelmo masiv (oko 1864.) - lijevo• Ungerovo “Ledeno doba” (1851) - desno

enio.

jungw

irth@

morh.hr