SVEUČILIŠTE U SPLITU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I

BRODOGRADNJE

ZAVRŠNI RAD

USPOREDBA OPERACIJSKIH SUSTAVA

WINDOWS XP I WINDOWS 7

Jurica Vuković

Split, rujan 2010.

S V E U Č I L I Š T E U S P L I T U

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I

BRODOGRADNJE

Preddiplomski studij: Raĉunarstvo

Smjer/Usmjerenje:

Oznaka programa: 120

Akademska godina: 2009./2010.

Ime i prezime: JURICA VUKOVIĆ

Broj indeksa: 68-2006

ZADATAK ZAVRŠNOG RADA

Naslov: USPOREDBA OPERACIJSKIH SUSTAVA WINDOWS XP I WINDOWS 7

Zadatak: Analizirati i usporediti Windows XP i Windows 7. Definirati parametre za

testiarnje operativnih sustava. Napraviti test na odabranoj PC konfiguraciji i na

odabranom virtualnom stroju. Opisati rezultate testiranja.

Prijava rada: 25.03.2010.

Rok za predaju rada: 20.09.2010.

Rad predan:

Predsjednik

Odbora za završni rad: Mentor:

Dr. sc. Nikola Roţić, red. prof. Dr. sc. Stipo Čelar, doc.

1

SADRŢAJ

1 SAŢETAK I KLJUČNE RIJEČI ........................................................................................ 2

2 UVOD ................................................................................................................................. 3

3 MICROSOFT ...................................................................................................................... 4

3.1 Nastanak Microsoft-a .................................................................................................. 4

3.2 MS-DOS ...................................................................................................................... 4 3.3 Datotečni sustavi i posluţiteljske verzije ..................................................................... 5

3.3.1 Datotečni sustavi .................................................................................................. 5 3.3.2 Posluţiteljske verzije ............................................................................................ 5

3.4 Windows ...................................................................................................................... 6 3.4.1 Glavne inačice Windows-a i osnovne aplikacije .................................................. 6 3.4.2 Virtualni PC .......................................................................................................... 7

3.4.3 Nadogradnja ......................................................................................................... 7

4 WINDOWS XP OPERATIVNI SUSTAV ......................................................................... 8

4.1 Windows XP - općenito ............................................................................................... 8

4.2 Korištenje, konfiguriranje i potrebne performanse za pokretanje Windows XP

operativnog sustava ................................................................................................................ 9

5 WINDOWS 7 OPERATIVNI SUSTAV .......................................................................... 12

5.1 Windows 7 ................................................................................................................. 12 5.1.1 Nastanak ............................................................................................................. 12

5.1.2 Korištenje, konfiguriranje i potrebne performanse za pokretanje Windows 7... 12 5.1.3 Nove značajke sustava ....................................................................................... 13

5.2 Predstavljanje Windows 7 OS-a u medijima ............................................................. 14

6 USPOREDBA OPERACIJSKIH SUSTAVA WINDOWS XP I WINDOWS 7 –

REZULTATI TESTIRANJA PREUZETI OD RAZLIČITIH IZOVRA ................................. 17

6.1 Usporedba funkcionalnih karakteristika sustava Windows XP i Windows 7 ........... 17

6.2 Usporedba u svakodnevnim situacijama ................................................................... 19

7 USPOREDBA WINDOWS XP I WINDOWS 7 – SAMOSTALNO TESTIRANJE I

REZULTATI ............................................................................................................................ 22

7.1 Opis i plan testiranja .................................................................................................. 22

7.2 Rezultati testiranja ..................................................................................................... 23 7.3 Opis dobivenih rezultata ............................................................................................ 27 7.4 Osobno iskustvo rada s Windows XP i Windows 7 OS-om ...................................... 27

8 ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 29

9 LITERATURA ................................................................................................................. 30

10 PRILOZI ........................................................................................................................... 31

10.1 Kazalo slika i tablica .................................................................................................. 31 10.1.1 Kazalo tablica ..................................................................................................... 31

10.2 Popis oznaka i kratica ................................................................................................ 32

1 SAŢETAK I KLJUĈNE RIJEĈI

Saţetak

U ovom završnom radu opisali smo i usporedili operativne sustave Windows XP i Windows

7. Osim nefunkcionalnih svojstava (npr. brzina i performanse) dotičnih operativnih sustava,

opisana su i funkcionalna svojstva. Radnja počinje od najšireg pojma, a to je Microsoft, te se

nastavlja na opis Windows-a, Windows XP i Windows 7 OS-a ističući najvaţnije

karakteristike. Što se tiče testiranja, ono se zasnivalo na usporedbi rada procesora i memorije,

uzimajući baš ta dva elementa dovoljno značajnima i realnima da bi nam pomogli u

donošenju zaključka. U testove su uključeni i virtualni sustavi. Rezultati ova dva operativna

sustava su dokazala jedno, a to je činjenica da je Windows 7 zreli i pravi nastavak Windows

XP-a, koji nudi puno više funkcionalnosti, i uvelike olakšava rad, unatoč činjenici da

Windows 7, kao takav, zahtijeva puno bolju konfiguraciju računala, nego što je slučaj kod

Windows XP operativnog sustava.

Ključne riječi

Windows, XP, operativni sustav, Windows 7, operativni sustav, usporedba, kvaliteta,

performanse

2 UVOD

U ovoj radnji pobliţe su opisane razlike izmeĎu dva Windows operativna sistema, „XP“ i „7“.

Razlog odabiranja baš ta dva operativna sustava je njihova velika rasprostranjenost i

prihvaćenost od strane korisnika računala. Naime Windows XP je stariji, ali

najrasprostranjeniji operativni sistem ikada, te je veliki broj korisnika još danas čvrsto

„vezan“ za njega. Windows 7 s druge strane je novi sistem koji je, zbog izuzetno loše

prihvaćenosti Windows Viste, proglašen direktnim nasljednikom Windows XP operativnog

sustava. S time su naravno velika očekivanja od Windows 7 OS-a da pokaţe da je, unatoč

„fijasku“ Viste, Microsoft i dalje u stanju poboljšavati svoje usluge i pratiti potrebe i ţelje

kako malih tako i velikih korisnika. Loši dojmovi koje je kod korisnika ostvarila Vista

odgovorni su za veliku skeptičnost prema Windows 7 OS-u te su tako mnogi još uvijek vjerni

„XP“–u iz čistog razloga što daju sebi vremena „osluškivati“ kvalitetu Windows 7 OS-a ne bi

li se tako uvjerili da je ona bolja, ali i dovoljno sigurna da bi njoj povjerili podatke i „vlast“

nad računalom. Sve to, me ponukalo da pobliţe proučim i ispitam taj problem. Ispitivati

sigurnost je jednostavno nemoguće, naime nju, svakodnevno i bez našeg znanja, testiraju

razni virusi, crvi i drugi nametnici čija se kvaliteta i koncentracija poboljšava i povećava iz

dana u dan. Stoga ću u ovom radu pobliţe ispitati ono na što su Microsoftovi programeri

trebali, ali i morali utjecati, a to su brzina obrade i funkcionalna rješenja. Za početak smo

krenuli od samog nastanka Microsofta (3), te njegove glavne značajke uključujući i Windows.

Zatim smo opisali karakteristike Windows XP i Windows 7 OS-a (4 i 5). U šestom poglavlju

smo opisali rezultate usporedbe od stranih autora, a u sedmome je opisano samostalno

testiranje i dobiveni rezultati. Testiranjem smo pokazali nefunkcionalne osobine dva

operativna sustava.

3 MICROSOFT

3.1 Nastanak Microsoft-a

Microsoft je Američka kompanija koju su 1975. godine osnovali Bill Gates i Paul Allen.

Sjedište kompanije je u mjestu Redmond, drţava Washington. Osnovna djelatnost kompanije

je razvoj osnovnog računalnog software-a poput operativnih sustava, razvojnih alata, uredskih

programa i baza podataka. Pravi poslovni procvat slijedi po izdavanju operativnog sustava

Windows 95, prvenstveno dizajniran za kućnu uporabu, koji u osnovi obiljeţava izgled svih

današnjih proizvoda.

Operativni sustavi koje je kompanija Microsoft razvila dijele se u dvije skupine:

1) MS-DOS (MicroSoft Disk Operating System)

2) Windows (zaštićeno ime za Microsoft Windows operativni sustav)

3.2 MS-DOS

MS-DOS primijenjen je na prvom PC računalu kojeg je razvila tvrtka IBM 1981. godine. U

osnovi, radi se o operativnom sustavu koji se isključivo bavio diskovima s tekstualnim

sučeljem, te se pokretanje aplikacija i zadavanje naredbi sustavu obavljalo s tipkovnicom.

MS-DOS je zapravo razvila firma „Seattle Computer Products“, i nazvala ga 86-DOS.

Microsoft je kupio SCP i licencirao taj proizvod i stavio na raspolaganje IBM-u kao MS-

DOS. IBM je paralelno s MS-DOS-om izdavao i svoj PC-DOS. DOS se je prestao koristiti.

Danas ga koriste jedino računalni nostalgičari za pokretanje starih programa kojih se ne ţele

riješiti. Radu u MS-DOS operativno sustavu znači rad kroz sučelje s komandnom linijom.

Znači preko tipkovnice upišu se ključne riječi (ime instrukcije) kojima se dodaju parametri

(usmjeravanje rada instrukcije) i po potrebi prekidači (način rada instrukcije). No rad s

komandnom linijom dosta je nezgrapan. Iako je podosta aplikacija razvijeno pod MS-DOS

operativnim sustavom, od kojih su neke koristile podršku rada s mišem, to još uvijek nije bilo

grafičko sučelje prema korisniku. Microsoft Windows je u svojim počecima izrazito ovisio o

MS-DOS-u te je predstavljao tek nešto više od grafičkog sučelja DOS-a, ali od Windows-NT i

Windows 95 to su samostalne verzija Windows-a s grafičkim sučeljem prema korisniku.

Jezgre pojedinih sustava u potpunosti se razlikuju.

Da li treba poznavati MS-DOS? U osnovi ne, ali što raditi kada se u Windows XP

operativnom sustavu klikne na ikonu „Command Prompt“? Naredbe sustavu zadaju se

upisivanjem putem tipkovnice, a pravila su slična pravilima MS-DOS operativnom sustavu.

Osobito ako doĎe do oštećenja operativnog sustava kada se odmah na početku ponudi

izbornik koji sadrţi stavku „Safe Mode with Command Prompt“. Dakle, za početak MS-DOS

operativni sustav u kojem su obraĎena sva načela vezana uz pojmove kao disk (engl.

volumen), datoteka (engl. file) i imenik-mapa (engl. directory-folder).

3.3 Datoteĉni sustavi i posluţiteljske verzije

3.3.1 Datotečni sustavi

Datotečni sustavi kod operativnih sustava potpuno su različiti, FAT i NTFS. Osnovna razlika

izmeĎu FAT (DOS jezgra) i NTFS (NT jezgra) datotečnog sustava je u tome što je NTFS

sustav „journaling“ tipa što znači da ima mogućnost samooporavka u slučaju nasilnog

isključivanja računala, zbog nestanka struje na primjer. Stoga ne čudi konačna orijentacija

svih proizvoda na NTFS datotečni sustav. DOS operativni sustav zna prepoznati samo zapise

na particija FAT tipa, Windows 9x sustavi prepoznaju zapise na FAT i FAT32 particijama

dok je NTFS datotečni sustav dizajniran da moţe prepoznati podatke na navedenim

datotečnim sustavima DOS-a.

3.3.2 Posluţiteljske verzije

Posluţiteljske verzije operativnog sustava u pravilu su 64 bit-ne, od verzije jezgre 5.1 nadalje.

Verzije za krajnjeg korisnika od „Windows XP“ operativnog sustava nadalje (nakon izdanja

„Windows Server 2003“ operativnog sustava čiju jezgru 64 bit-ni „Windows XP“ koristi)

raspoloţive su u 32 bit-noj i 64 bit-noj verziji. Jezgre sustava su različite i osnovna razlika je

u upravljačkim programima i u količini radne memorije koju mogu adresirati (232

=4GB /

264

=1“073“741“824GB). Višeprocesorski rad i velika količina radne i diskovne memorije

glavno su obiljeţje posluţitelja i osnovna zadaća jezgre sustava koja to mora objediniti.

Glavni čimbenik glede razvoja 64 bit-nih operativnih sustava je sadašnji dizajn

mikroprocesora koji su u pravilu 64 bit-ni i postali standard u poslovnom okruţenju. Za

očekivati je da će se sve više programske potpore razvijati za 64 bit-nu platformu i da će ona

postati standard.

3.4 Windows

3.4.1 Glavne inačice Windows-a i osnovne aplikacije

Izdavanjem inačice Windows XP objedinjeni su pravci razvoja operativnih sustava u jedan

jedinstveni pristup zasnovan na NT jezgri i NTFS datotečnom sustavu, te se u osnovi koriste

slijedeći proizvodi firme Microsoft:

1) Windows XP / Vista / 7 (kućne i profesionalne verzije za krajnjeg korisnika)

2) Windows Server (posluţiteljske verzije uz proširenja kao „SQL Server“, „Exchange

Server“ i drugo)

3) Windows CE / Mobile (posebne verzije za dlanovnike - Pocket PC)

Operativni sustav sam po sebi ima nekoliko osnovnih aplikacija opće namjene za obradu

teksta ili grafike i sličnih ali nedovoljno moćnih za ozbiljniju uporabu. Stoga se nudi cijela

paleta proizvoda različite namijene kao:

1) „Microsoft Office“ je programska potpora za uredski rad. Uključuje program za

obradu teksta „Word“, tablični kalkulator „Excel“, uredsku bazu podataka „Access“,

program za izradu prezentacija „Power Point“ te alat za izradu jednostavnih web

stranica „Front Page“.

2) „Microsoft Visual Studio“ je serija Microsoftovih alata za razvoj programske potpore.

Radi se o korisničkim sučeljima, namijenjenim ugodnijem radu programera, koja su

povezana s jezičnim procesorima koji podrţavaju rad sa raznim programskim

jezicima. Najčešći su „Microsoft Visual Basic“, „C++“ i „C#“. Visual Studio podrţava

i dizajnerski pristup izradi programskog koda - bez pisanja koda, već rasporeĎivanje

grafičkih ikona koje simboliziraju dijelove koda pri čemu se upisuju samo neke

osnovne značajke (engl. Properites) tih dijelova koda.

3) „Microsoft SQL Server“ vrlo moćna i suvremena relacijska baza podataka. Osim

samog pogona baze (engl. database engine), obuhvaća dodatne alate: konzolu za

upravljanje bazom „Enterprise Manager“, konzolu za upite Query Analyzer te

nadzorni alat „Profiler“. MSDE (engl. Microsoft Desktop Engine) besplatna je verzija

koja ne obuhvaća dodatne alate. Za MSDE su razvijeni neki besplatni programi nalik

dodatnim alatima „Microsoft SQL Servera“.

4) Posebne verzije za Windows CE operativni sustav, od posebno prilagoĎenog

„Microsoft Office“ do verzije SQL Servera zvane „Microsoft SQL Server CE“.

3.4.2 Virtualni PC

Proizvoda za pojedine operativne sustave ima poprilično i svakim danom ih je sve više. Nama

je vrlo je interesantan proizvod virtualni PC (engl. Virtual PC) kojeg ćemo kasnije više

spominjati, a koji omogućava da se u jednom operativnom sustavu instalira drugi. Na primjer

instalira se MS-DOS koji preko ove programske potpore koristi resurse novih računala i radi u

zasebno prozoru koji se moţe raširiti u puni prozor (engl. full-screen). Sadrţaj „umetnutog“

sustava upisuje se u zasebnu datoteku tako da ih moţe biti više. Tako se na jednom Windows

XP baziranom računalu mogu koristiti svi dosadašnji Microsoft operativni sustavi. Autoru su

vrlo simpatične njihove realizacije tipkovnice i miša. No još je nešto jako vaţno. Tijekom

godina razvijena je brojčano ogromna programska potpora drugih proizvoĎača, što je jedan od

osnovnih razloga velike raširenosti (preko 50% u svjetskim razmjerima) Windows

operativnog sustava. Tim više što Windows XP nudi prihvatljivu kompatibilnost glede rada

aplikacija dizajniranih za rad na ranijim inačicama ovog operativnog sustava. Ako neće raditi

izravno u Windows XP sustavu hoće kroz „Virtual PC“.

3.4.3 Nadogradnja

Microsoft je razvio cjelokupan sustav za automatsku nadogradnju (engl. Update), zakrpavanje

nedostataka za sve svoje proizvode. Ove zakrpe izdaju se pojedinačno (engl. hotfix) ili se

tijekom vremena, kada se nakupi popriličan broj, izda cjelokupna samo - instalirajuća

aplikacija - paket sa svim potrebnim zakrpama, SP (engl. Service Pack). Tako ovih paketa

Windows XP do 2008 godine ima tri, te Microsoft Office XP tri i tako za svaki proizvod.

Pojedinačne zakrpe izdaju se u pravilu jednom mjesečno, obično u drugom tjednu tekućeg

mjeseca. Bitno je za sistem-inţenjera da ove pakete ukomponira u instalacijski Windows CD

(engl. Slipstreaming). Elementi sigurnosti sve su od većeg značaja u svijetu Interneta. U tom

pravcu razvijaju se Microsoft operativni sustavi. U tom smislu SP2 za Windows XP sustav

donio je podosta poboljšanja, a SP3 finalnu doradu svih zakrpi. Dodatne mogućnosti glede

uvoĎenja novih tehnologija i povećanja funkcionalnosti uporabe donosi operativni sustavu

Microsoft Vista, za koji je takoĎer s vremenom izraĎen SP.

4 WINDOWS XP OPERATIVNI SUSTAV

4.1 Windows XP - općenito

U ovom poglavlju opisat ćemo osnovna svojstva Windows XP operativnog sustava tek toliko

da u kasnijem dijelu različiti pojmovi budu što jasniji i samom početniku. Statistički,

Windows XP je najrašireniji operativni sustav kod korisnika tijekom polovine prvog

desetljeća ovog milenija, odnosno najkorišteniji Windows OS uopće. Slova XP dio su

engleske riječi „iskustvo“ (engl. eXPerience), te mu je višegodišnja prisutnost u svijetu

operativnih sustava u tom smislu moguće opravdana. U 2007. godini koristi ga oko 90%

korisnika računala. To se prvenstveno odnosi na računala kod kuće i radna računala korisnika

u institucijama i firmama. S posluţiteljima je jedan sasvim drugačiji odnos. Isto je donedavno

vrijedilo i za Windows Internet EXPlorer. Tijekom 2007. godine značajno raste uporaba

Firefox Internet preglednika, ali upravo u XP okruţenju, što nije čudno zbog njegovih vrlo

dobro razvijenih osobitosti i dodataka koji ga čine sveobuhvatnim. No, kako Firefox nije

sastavni dio OS o njemu u narednim stranicama neće biti spomena, kao ni za IE (engl.

Internet EXPlorer) koji, iako ukomponiran u sam operativni sustav, nije od bitnog značaja za

korištenje sustava, osim prilikom korištenja usluga (servisa) Interneta, a tada su otvorene sve

mogućnosti glede „zaraze“ i zlouporabe računala korisnika, koristio se IE ili nešto drugo.

Osnovni alat korisnika računala za rukovanje datotekama i mapama je Windows EXPlorer ili

neki njemu sličan alat, kao što je shareware „Total Commander“ koji egzistira kao vrlo

učinkovit i mogućnostima bogat alat preko desetljeća, ali ima i zaista dobrih i besplatnih alata

za tu svrhu.Za svaku namjenu moţe naći dovoljno dobar besplatan alat za većinu korisnika.

Samo se treba potruditi i potraţiti na Internetu. Ako se korisnik računala s nečim

profesionalno bavi i od toga ţivi, onda nijedan alat koji ga čini učinkovitijim i kreativnijim

nije skup. Treba ga kupiti i registrirati jer se time ostvaruje pravo na podršku, jeftiniju kupnju

narednih novijih verzija i ostale pogodnosti.

4.2 Korištenje, konfiguriranje i potrebne performanse za pokretanje Windows

XP operativnog sustava

Korištenje „Windows XP“ operativnog sustava za većinu korisnika svodi se na postavljanje

pokazivača miša na neku ikonu ili izbor u izborniku te na klik po tipki miša kojih u osnovnoj

inačici ima tri:

1) Lijeva tipka (L)

2) Desna tipka (D)

3) Srednja tipka-kotačić (K)

Osim navedenih postoje raznolike ponude miševa koje korisniku olakšavaju rad ili su često

veće marketinške vrijednosti nego su od stvarne koristi. Ne smije se zaboraviti spomenuti

postupke uz WE (engl. Windows eXPlorer) glede manipulacije s datotekama i mapama

(kopiranje, brisanje, premještanje itd.). No potpuna učinkovitost postiţe se uz miša

istovremenom uporabom tipkovnice koristeći se kombinacijama tipki. Najznačajnija je lijeva

tipka <ALT> koja će po pritisku promijeniti prikaz crte s alatima na način kako pokazuje

naredna slika:

Slika 4-1 Izgled trake izbornika po pritisku tipke <ALT>

Kad se pritisne lijeva tipka <ALT> ispod pojedinih slova izbora u izborniku prikaţe se jedno

podcrtano slovo te kombinacija <ALT> + <podcrtano slovo> otvora upravo izbornik s tim

nazivom. Nije nuţno da bude podcrtano prvo slovo, što neće biti slučaj kada dva izbora u

izborniku počinju s istim slovom. Desna tipka <ALT Gr> nema istu ulogu kao i lijeva.

Omogućava dohvat alternativnih znakova na tipkovnici kako bi se korisnicima olakšao rad

(kao ~, €, @, °, i drugi), a koji su dostupni i korištenjem kombinacije <ALT> + <ASCII broj

znaka>.

Izbornik poslova sadrţi četiri dijela i s lijeva na desno to su: Start botun glavnog izbornika,

ikone brzog izbora (engl. quick launch), pravokutnici s upisanim imenom zadaće - aplikacije

(engl. task) koja je pokrenuta, te krajnje desno ikone programske potpore aktivirane prilikom

uključivanja računala (engl. tray). Naredna slika pokazuje navedena polja.

Slika 4-2 Izgled izbornika poslova u Windows XP OS-u

Uzastopni pritisci na kombinaciju <ALT> + <TAB> otvorit će prozor s ikonama trenutnih

zadaća. Prikazati će se samo ikone programske potpore koja je trenutno aktivna, odnosno

ikone kojima pripadaju „pravokutnici“ u izborniku poslova. Sa svakim novim pritiskom na

tipku <TAB> (tipku <ALT> treba drţati pritisnutu) mijenja se oznaka na ikoni zadaće

(programa) i u momentu kada se otpuste obje tipke aktivira se zadaća na kojoj je bila oznaka.

Vrijedi se pomučiti naučiti ove kratice, jer se još uvijek moţe raditi i u slučaju otkaza miša.

Slika 4-3 Izbor aktivnih programa

Ovo je više nego korisna opcija kada se radi sa više aplikacija, te se ne mora minimizirati

prozor ostalih aplikacija kao bi se došlo do ţeljene, niti se mora koristiti ikona radne površine

(engl. desktop) da bi se minimizirali svi prozori i otvorio ţeljeni. Windows XP je prilično

raširen operativni sustav. U skladu s politikom Microsoft-a o mjesečnim dogradnjama

(zakrpama) operativnog sustava, tako i za ovaj operativni sustav obično se objavljuje

dogradnja jednom mjesečno u drugoj sedmici mjeseca. Osim navedenog za ovaj operativni

sustav, u skladu s politikom odrţavanja operativnih sustava, Microsoft je za ovaj operativni

sustav do 2008.godine tri puta izdao SP (engl. Service Pack), kao mehanizam cjelovitog

unapreĎenja operativnog sustava. Tako je SP1 donio meĎu ostalim poboljšanjima USB 2.0

podršku, što u praksi znači jednostavnu uporabu stick-a, pisača ili nekog drugog USB ureĎaja,

te potom SP2 koji kao najznačajnije donosi implementirani vatrozid (engl. firewall), podršku

za beţičnu komunikaciju i automatski „update“, te SP3 koji je u velikoj mjeri finalizirao

proizvod glede stabilnosti i sigurnosti. No, ono što veseli svakog sistem-inţenjera ili

naprednijeg korisnika je mogućnost implementacije SP u instalacijski CD, postupak nazvan

SLIPSTREAMING. Na Internetu raspoloţivo je poprilično alata i uputa kako taj postupak

obaviti, „nLite„ programska potpora na primjer. SP je u osnovi dobro doraĎen skup dopuna i

implementacija novih mogućnosti operativnog sustava koji se moţe ukomponirati na osnovni

instalacijski medij te se značajno pojednostavljuje instalacija operativnog sustava na računalo

korisnika, bez mučnog i dugotrajnog postupka preuzimanja i dogradnje s Microsoft-ovog

posluţitelja.

Redovita dogradnja operativnog sustava računala preduvjet je bilo kakve učinkovite zaštite

mreţe u kojoj se računalo nalazi. Naţalost, kod samih korisnika svijest o tome i njihova

obrazovanost glede navedenog je vrlo ţalosna, što ima za rezultat vrlo veliku ranjivost

računala u lokalnoj mreţi i time samih lokalnih mreţa, a otvara se i mogućnost napada na tuĎe

resurse, što doprinosi dodatnoj bruci. Ako se pak uporabe napredne postavke instalacije

operativnog sustava korištenjem pripremljenih instalacijskih datoteka s predefiniranim

početnim postavkama (lokalizacija i slično) i nadogradnja s lokalnog posluţitelja, postupak

instalacije na računalo korisnika još je jednostavniji. No, to je već tema za sustave

obrazovanja za računalne stručnjake. Svaka pametna firma uloţit će u obrazovanje svoga IT

kadra. No, ovo nije tema ove priče, ali neka se zna.

Potrebne performanse za pokretanje Windows XP sustava :

1) PC sa procesorom od 300 MHz ili više; 233 MHz namjanja granica; Intel

Pentium/Celeron family, ili AMD K6/Athlon/Duron family, ili kompatibilni

preporučeni procesor

2) 128 MB RAM ili više; 64 MB namjanja granica

3) 1.5 GB čvrstog diska

4) Super VGA (800 x 600) ili video adapter veće rezolucije

5 WINDOWS 7 OPERATIVNI SUSTAV

5.1 Windows 7

Slika 5-1Windows 7 logo

5.1.1 Nastanak

Windows 7 (ranije poznata kao Blackcomb i Vienna) je radni naziv nove verzije operativnog

sustava Windows, nasljednik Viste. Windows 7 je izašao 22. listopada 2009. Windows 7 se

isporučuje i u 32-bitnoj i u 64-bitnoj verziji. Serverska varijanta pod nazivom Windows

Server 2008 R2 takoĎer je u razvoju. 2000. godine Microsoft je počeo planirati nasljednika

Windowsa XP i njegove serverske inačice Windows Servera 2003. Odlučili su izdati novu

verziju pod kodnim imenom Blackcomb. Za ovu verziju tada je zakazan izlazak u 2005.

godini. Jedna od najvećih značajki planiranih za Blackcomb bio je WinFS - napredni

datotečni sustav - nasljednik NTFSa. Blackcomb je odgoĎen, a prije Blackcomba odlučili su

izdati Longhorn. U Longhorn su trebali biti uključeni WinFS i Desktop Window Manager.

Razvoj Longhorna poništen je u rujnu 2004. te se počelo programirati otpočetka. Longhorn je

izdan krajem 2006. godine pod imenom Windows Vista. Windows Vista nije uključivala

mnoge značajke planirane za Longhorn jer ih je Microsoft smatrao nespremnima za javnost.

2006. Blackcomb je preimenovan u Vienna, a kasnije u Windows 7.

5.1.2 Korištenje, konfiguriranje i potrebne performanse za pokretanje Windows 7

Samo korištenje i konfiguriranje je skoro pa identično kao kod XP-a, pa bi bilo čisto gubljenje

vremena ponavljati već spomenuto. Naime ako ste savladali korištenje XP-a, tada vam za

razumijevanje Windows 7 OS-a neće trebati više od 30 minuta upoznavanja sa sistemom.

TakoĎer što se samog korištenja tiče treba reći da Windows 7 osjetno pojednostavnjuje

svakodnevne zadatke.

Potrebne performanse za pokretanje windows 7 :

1) 1 GHz ili brţi 32-bit(x86) ili 64-bit (x64) procesor

2) 1 GB RAM (32-bit) ili 2 GB RAM (64-bit)

3) 16GB slobodnog prostora na čvrstom (hard) disku (32-bit) ili 20 GB (64-bit)

4) DirectX 9 grafički ureĎaj sa WDDM 1.0 ili napredniji drajver

5.1.3 Nove značajke sustava

1) Jednostavniji i brţi pristup svojim podacima – uz pomoć „Pin“ i „Jump“ liste programi

i podaci koje najviše koristimo su nam na odmah „pri ruci“

2) Lako kreiranje i dijeljenje filmova – napravi film odličnog izgleda i „slideshow“, te ih

lako stavi na youtube

3) Lako modeliranje otvorenih prozora – promjena veličine i slaganje prozore

jednostavnim povlačenjem za rub prozora

4) Jednostavno spajanje na mreţu – uočavanja i spajanje na slobodnu beţičnu mreţu u

tek tri klika

5) Brzo nalaţenje onoga što traţimo- korištenjem aplikacije „Windows search“ za

nalaţenje specifičnog dokumenta , programa ili e - maila i samo nekoliko sekundi

6) Učini više, čekaj manje – noviteti koji ubrzavaju „sleep“ i „resume“ i čine da PC brţe

odgovara, ta tako omogućava veći brţi rad u korist korisnika

7) Dijeljenje file-ova i printera meĎu računalima - moguće dijeljenje file-ova, glazbe,

slika, te čak printera meĎu kompjuterima i kućnoj mreţi baziranim na Windows 7 OS-

u

8) „Touch“ ekrani – Windows 7 čini PC sa „touch“ ekranom lakšim za korištenje

9) Windows Media Centar – jedno mjesto za uţivanje u slikama, glazbi, gledanju i „live“

snimanju televizije, te besplatno gledanje internet televizije

10) Jednostavnije konfiguriranje ureĎaja – konfiguracija printera, kamera, glazbenih

ureĎaja i drugih je osjetno jednostavnija i brţa

Spomenimo još i poboljšanje performansi na više jezgrenim procesorima, poboljšane

performanse u dizanju sustava. Windows 7 takoĎer dodaje podršku za korištenje više

grafičkih kartica različitih proizvoĎača. Novi su i Windows Media Center, Gadget za

Windows Media Center, poboljšane multimedijske sposobnosti, XPS čitač, ugraĎen Windows

PowerShell, redizajnirani kalkulator sa novim modovima Programer i Statistika, te sposobnost

pretvaranja mjernih jedinica. Mnogo novih stavki dodano je i u upravljačku ploču kao što su

ClearType Text Tuner, "upravitelj lozinkama", "Biometrijski ureĎaji", "Display Color

Calibration Wizard", "Gadgets", "Recovery", "Troubleshooting", "Display" itd. Windows

Security Center iz ranijih verzija preimenovan je u Windows Action Center.

Slika 5-2 Windows dodir

5.2 Predstavljanje Windows 7 OS-a u medijima

[7] Internet portal www.tportal.hr je predstavio deset razloga za prelazak na Windows 7.

Opisao ga je kao operativni sustav koji će napokon biti dostojan nasljednik XP-a, za razliku

od njegovog prethodnika, Viste. Suočen s brojnim kritikama Viste, Microsoft je i sam priznao

pogrešku te se bacio na posao popravljanja situacije. Samo tri godine nakon Viste dovršen je

Windows 7, sedmi po redu operativni sustav Windows. U njemu su ispravljene pogreške

napravljene na Visti i čini se da će nam Microsoft ponuditi nešto što bismo mogli nazvati

finalnim proizvodom, a ne poluproizvodom kako smo često mi, ali i mnogi drugi nazivali

Vistu.

1) UAC više nije napastan kao u Visti

User Access Control toliko ţivcira korisnike Viste da većina ima tu opciju, koja bi trebala

štititi računalo od neovlaštenih radnji, posve isključenu. Sigurnosne osobine ne bi trebale

korisnike onemogućavati u radu, a UAC na Windows 7 daleko je bolje prilagoĎen korisniku;

drugim riječima, neće vas maltretirati svakih nekoliko sekundi.

2) Brzo podizanje sustava

Kratko vrijeme pokretanja operativnog sustava uvijek je dobro došlo i drago nam je vidjeti da

Microsoft sa svakom generacijom Windowsa ide u pravom smjeru. Ipak, Windows 7 neće

znatno ubrzati bootanje (koje je i u Visti već bilo prilično brzo); prema našem iskustvu,

vrijeme podizanja sustava u oba OS-a je gotovo jednako, s malom prednošću na strani

Windowsa7.

3) Automatsko smještanje prozora jednog do drugog

Widescreen monitori danas dominiraju trţištem. Radi se uglavnom o modelima 16:10, no

ubrzano nam dolaze i oni s omjerom slike 16:9. Na takvim ekranima mnogi korisnici će

postaviti dva prozora jedan do drugog, a Windows 7 taj postupak automatizira. Dovoljno je

samo odvući svaki prozor u svoju stranu i Windowsi će ih automatski sloţiti

4) Jednostavnije kućno umreţavanje

Vista je umreţavanje beskrajno zakomplicirala i učinila teškim kućnim korisnicima. Windows

7 to ispravlja što ga čini puno prikladnijim za kućno okruţje. Još uvijek smatramo da bi sve to

moglo biti jednostavnije, no korisnici će se ipak lako naviknuti na novi način umreţavanja

5) Poboljšane performanse

Vista je brzo nakon izlaska postala zloglasna zbog svojih hardverskih zahtjeva koji su na

kraju utjecali i na izvršavanje samih aplikacija. Prijenosnici su radili doista sporo, a nova vrsta

prijenosnih računala nazvana netbook uopće se ne moţe nositi s Vistom. Windows 7 neće

imati male hardverske zahtjeve poput XP-a, ali će oni biti bitno manji nego Vistini. Posebno

se to vidi u grafičkom podsustavu koji reagira brzo, a ipak izgleda atraktivno (prema

mnogima, čak i atraktivnije nego u Visti).

6) Windows XP način rada

Ogroman broj korisnika računala nikada nije usvojio Vistu zbog njezinih brojnih mana ili

nekompatibilnosti s aplikacijama pisanim za Windowse XP. Način rada XP trebao bi riješiti

nekompatibilnost s takvim aplikacijama.

7) Radi na netbook računalima

Jeftina i malena netbook računala su trenutno vrlo popularan segment industrije, a realno

gledajući, Vista na njima radi očajno. Sa Windows 7 korisnici će dobiti funkcionalan i

moderan operativni sustav.

8) IE8 se moţe ukloniti

Neki korisnici alternativnih preglednika imaju gorka sjećanja u vezi web preglednika IE, i

sada će ga moći u potpunosti ukloniti sa svojih računala. Alternativni preglednici uzimaju sve

veći dio trţišta bez obzira na to što je Microsoft značajno unaprijedio svoj IE.

9) Action Center

U prijašnjim Windowsima to je bilo poznato pod imenom Security Center, ali ovdje se ne radi

samo o promjeni imena, već i o dodavanju novih funkcija, točnije objedinjavanju sigurnosti,

troubleshootinga i odrţavanja računala na jednom mjestu.

10) Otpor je uzaludan

Vista je kao loš proizvod zahvaljujući dominaciji Windowsa zauzela popriličan udio na

trţištu. Pokaţe li se Windows 7 imalo bolji od Viste, vrlo brzo će preplaviti cijelo trţište.

Windows XP ipak je proizvod star osam godina, a podrška za njega sve je manja. Umjesto da

se mučite sa traţenjem upravljačkih programa za stari OS, ili se pak patite s Vistom, prijeĎite

na Windowse 7; nećete poţaliti.

6 USPOREDBA OPERACIJSKIH SUSTAVA WINDOWS XP I WINDOWS 7 –

REZULTATI TESTIRANJA PREUZETI OD RAZLIĈITIH IZOVRA

6.1 Usporedba funkcionalnih karakteristika sustava Windows XP i Windows 7

U slijedećoj tablici vidimo koja je nova funkcionalna svojstva uveo Windows 7, u odnosu na

Windows XP, koja je svostva nadogradio, a koja su ostala ista.

Windows XP Windows 7 Značajka

Lakše obavljanje niza zadataka. Alatna traka sustava

Windows

Razgovarajte i razmjenjujte sadrţaj

pomoću besplatnih programa za

fotografije, e-poštu i IM.

Windows Live

Essentials

Lakše i sigurnije pregledavajte web. Internet EXPlorer 8

Odmah pronaĎite datoteke i programe. Windows Search

Programe i datoteke koje najviše

koristite otvorite s jednim ili dva klika.

Skočni popisi

Spojite se na bilo koju beţičnu mreţu

sa samo tri klika.

Značajka Prikaţi

dostupne mreţe

Brţe se krećite kroz mnogo otvorenih

prozora.

Aero pogled

Jednostavno zajednički koristite

datoteke, fotografije i glazbu u kućnoj

mreţi.

Osnovna grupa

Ispisujte na jedan pisač s bilo kojeg Osnovna grupa

računala u kući.

Upravljajte bolje pisačima, kamerama i

drugim ureĎajima.

Device Stage

Bez muke organizirajte mnogo

datoteka, dokumenata i fotografija.

Biblioteke sustava

Windows

Funkcionira onako kako želite

Prilagodite svoju radnu površinu

pomoću tema i fotografija

Radna površina

Sigurnije se poveţite s mreţom tvrtke Pridruţivanje domeni

Potpuno kompatibilan sa 64-bitnim

računalima

64-bitna podrška

Pokrećite programe za produktivnost iz

sustava Windows XP

Windows XP način

rada

UgraĎena obrana od špijunskog i

drugog zlonamjernog softvera

Windows Defender

Bolja zaštita privatnosti i sigurnosti

vaših podataka

Bit Locker

Upravljanje i nadzor dječjeg korištenja

računala

Roditeljski nadzor

Dizajniran za brzi prelazak u stanje

mirovanja i povratak iz njega

Poboljšanja

performansi

Poboljšana štednja energije za dulje

trajanje baterije.

Upravljanje

napajanjem

Omogućuje nove funkcije

Gledanje i snimanje televizijskog

programa na računalu

Windows Media

Center

Stvaranje i zajedničko korištenje

filmova i dijaprojekcija u samo

nekoliko minuta

Windows Live

Movie Maker

Strujite glazbu, fotografije i videozapise

po kući

Reproduciranja

Pristupajte svojoj kućnoj biblioteci

multimedijskih sadrţaja kad niste kod

kuće

Strujanje medijskog

sadrţaja na daljinu

Najrealističnija grafika računalnih igara

i ţivi multimedijski sadrţaji

DirectX 11

Dodir umjesto pokazivanja i klikanja. Dodirna tehnologija

sustava Windows

Tablica 6-1 Funkcionalna svojstva XP i Microsoft 7 OS-a

->poboljšano u odnosu na Windows XP ili Vistu

6.2 Usporedba u svakodnevnim situacijama

Kupnja Windows operativnog sustava je bila poprilično jednostavna. Izbacivanjem nove

inačice većina ljudi se sloţila da je bolja od prethodne i kupili bi jedan primjerak za svoj PC.

Posao obavljen! Ali Windows Vista je promijenila to nepisano pravilo, slaba prihvaćenost od

strane korisnika natjerala je proizvoĎače računala da ureĎaje i dalje izdaju sa sustavom XP.

Dolaskom Windows 7 stvari su se dodatno zakomplicirale, jer korisnici nisu znali je li

Windows 7 samo nadograĎena Vista ili je Microsoft zaista naučio na pogreškama i izbacio

proizvod koji će obnoviti njegovu dobru reputaciju. Da bismo to saznali napravljen je test, na

način da je uzet PC te instalirani XP i Windows 7, te primijenili nekoliko testiranja s ciljem

otkrića koji je bolji u svakodnevnoj primjeni. Svjesni da brzina nije sve, pozornost je dana i

nekim drugim performansama.

Slika 6-1 Microsoft logo

U ovom testu koristio se i Windows Vista OS, kojeg ćemo i dalje spomenuti kako bi rezultati

bili zanimljiviji.

Da bismo došli do cilja, uzeli smo prosječan PC sa slijedećim karakteristikama :

1) Intel dual-core E5200 CPU, 2GB of RAM, ATI Radeon HD4550

2) Instalirali smo Windows XP i Windows 7 (32-bitne verzije) na mašine od 500 GB

čvrstog diska i pokrenuli nekoliko testova.

3) Vrijeme „bootanja“ nije iznenadilo : Windows 7 je brţi od XP. Spomenimo još kako

je Vista najsporija u ovom testu.

Slika 6-2 Microsoft Vista

Što se tiče kopiranja podataka Vista je dosta spora, kada su u pitanju manje datoteke, XP je

opet na drugom mjestu,a Windows 7 je opet na vrhu. Ali kada smo koristili datoteke veće od

1GB Vista je iznenaĎujuće bila brţa od XP-a, ali Windows 7 i dalje drţi primat. Kada

otvorimo malu PDF datoteku, XP pobjeĎuje Vistu, al veće PDF datoteke se otvaraju brţe pod

Vistom nego pod XP-om. MeĎutim, još jednom, oba su lošija od novopridošlice. Windows 7

pruţa odlične rezultate, time što je pobijedio ili je jako blizu performansama XP-a u svakoj

kategoriji. Ukoliko bismo, recimo, vršili testiranje na nešto slabijem stroju, moţda samo sa

1GB RAM-a, za očekivat ja da Windows XP ima nešto bolje rezultate od ovih. No za

poprilično osnovni moderni PC, Windows 7 donosi najbolje performanse.

Operativni sustav Rezultati

XP 3.5/5

Vista 3/5

Windows 7 4.5/5

Tablica 6-2 Rezultati testiranja

Posebna paţnja, prilikom testiranja, data je i podizanju tj. gašenju sustava što se smatralo

jednom od glavnih mana kod Winodws Viste. Iz tablice je vidljivo da Windows 7 i u tom

pogledu nadmašuje Vistu. Kod „podizanja“ sustava primat i dalje drţi XP, dok je pri gašenju

uvjerljivo najbolji Windows 7.

Windows

XP

Windows Vista Windows 7

Vrijeme podizanja sustava

(min:sec)

0:49 1:07 1:03

Vrijeme gašenja sustava (sec) 17 12.5 11.5

Tablica 6-3 Vrijeme paljenja/gašenja

7 USPOREDBA WINDOWS XP I WINDOWS 7 – SAMOSTALNO TESTIRANJE I

REZULTATI

7.1 Opis i plan testiranja

Slika 7-1 Windows 7 i windows XP logo [12]

Samostalno testiranje XP i Windows 7 operativnog sustava napraviti ćemo na način da ćemo

mjeriti koliki postotak CPU-a i memorije sustav uzima u stanju kada se on ''digne'' i stoji u

stanju mirovanja, a koliko kada pokrenemo odreĎeni program. Dobivene rezultate ćemo

usporediti, te opisati dobivene zaključke.

Testiranja ćemo uraditi na stroju slijedeće konfiguracije :

Model : Toshiba Satellite L650D-125

Procesor : AMD Turion Dual Core P520 2.3 3600

Memorija : 2GB DDR3 (1066MHz) + 2GB DDR3 (1066MHz) sekundarna memorija

Grafika : ATI Madison-LP 1GB(DDR3)

HDD : 500GB(5400rmp) SATA

Program :

Pro evolution soccer 2009

Counter Strike 1.6 - za virtualne sustave

Resurse pratimo s programom : Task mannager

Virtualni softver :

Oracle VirtualBox

Testiranje ćemo uraditi u slijedećim uvjetima :

1) Windows 7

2) Windows XP

3) Virtualni XP na Windows 7

4) Virtualni Windows 7 na Windows 7

5) Virtualni Windows XP na Windows XP

6) Virtualni Windows 7 na Windows XP

7.2 Rezultati testiranja

1) Windows 7

Slika 7-2 PES 2009 instaliran na Windows 7 OS-u

Na Windows 7 smo instalirali PES 09, te dobili slijedeće rezultate :

Normalni uvjeti Uvjeti pod igricom Razlika

CPU 3-24% 53-74% 50%

MEMORIJA 1,10GB 1,29GB 190 MB

Tablica 7-1 Windows 7 - test

Procesor diţe svoj rad za oko 50 % više, dok se koristi 190 MB memorije više.

2) Windows XP

Slika 7-3 PES 2009 instaliran na Windows XP OS-u

Na Windows XP smo instalirali PES 09, te dobili slijedeće rezultate :

Normalni uvjeti Uvjeti pod igricom Razlika

CPU 1-13% 55-69% 55%

MEMORIJA 350 MB 790 MB 440 GB

Tablica 7-2 Windows XP - test

Procesor radi 55% više za vrijeme igrice, što je pribliţno isto kao na Winodws 7, dok XP

uzima 250 MB memorije više nego Windows 7, no za današnje vrijeme je to zbilja

zanemarivo. Dakle moţemo reći da su XP i 7 u ovom testu poprilično izjednačeni.

3) Virtualni XP na Windows 7

Slika 7-4 CS je instaliran na virtualnom XP-u, koji je instaliran na Windows 7

Na Windows 7 smo instalirali virtualni Windows XP, na kojeg smo instalirali Counter Strike.

Evo rezultata:

Normalni uvjeti Uvjetni pod igricom Razlika

CPU 1 – 7 % 40 – 50 % 40 %

MEMORIJA 88 MB 480 MB 392 MB

Tablica 7-3 Virtualni Windows XP na Windows 7 - test

Virtualni XP od procesora uzima 40 % više snage, i 392 MB memorije. Kod virtualnog

Windows XP uočavamo da koristi osjetno manje memorije nego obični XP. Razloge tome

moţemo traţiti u činjenici da su virtualni strojevi tu s ciljem da se na njima rade manje

zahtjevni procesi, stoga mi i za naš test koristimo osjetno „lakšu“ igricu.

.

4) Virtualni Windows 7 na Windows 7

Slika 7-5 CS je instaliran na virtualnom Windows 7, koji je instaliran na Windows 7

Na Windows 7 smo instalirali virtualni Windows XP, na kojeg smo instalirali Counter Strike.

Evo rezultata:

Normalni uvjeti Uvjeti pod igricom Razlika

CPU 2 – 16 % 42 – 50 % 38 %

MEMORIJA 310 MB 418 MB 108 MB

Tablica 7-4 Virtualni Windows 7 na Windows 7 - test

Windows 7 već standardno uzima pribliţno isto procesora kao XP, dok memorija i dalje

uzima manje, u ovom slučaju 284 MB manje. I ovdje vidimo da virtualni Windows 7 uzima

manje memorije nego obični.

5) Virtualni Windows XP na Windows XP

Slika 7-6 CS je instaliran na virtualnom XP-u, koji je instaliran na Windows XP-u

Na Windows XP smo instalirali virtualni Windows XP, na kojeg smo instalirali Counter

Strike. Evo rezultata:

Normalni uvjeti Uvjeti pod igricom Razlika

CPU 1 – 6 % 36 – 50 % 40 %

MEMORIJA 80 MB 470 MB 390 MB

Tablica 7-5 Virtualni Windows XP na Windows XP - test

Rezultati i zaključak identični su kao u testu 3.

6) Virtualni Windows 7 na Windows XP

Slika 7-7 CS je instaliran na virtualnom Windows 7, koji je instaliran na Windows XP-u

Na Windows XP smo instalirali virtualni Windows 7, na kojeg smo instalirali Counter Strike.

Evo rezultata:

Normalni uvjeti Uvjeti pod igricom Razlika

CPU 2 – 15 % 39 – 49 % 37 %

MEMORIJA 305 MB 406 MB 101 MB

Tablica 7-6 Virtualni Windows 7 na Windows XP -test

Rezultati i zaključak identični su kao u testu 5.

7.3 Opis dobivenih rezultata

Pogledavši dobivene rezultate uraĎenih testova zaključujemo da većih iznenaĎenja nije bilo.

Windows 7 u svakom slučaju koristi osjetno više resursa (što se pogotovo očituje u korištenju

memorije). Razlog tome su već spomenuti programi i alati koji dolaze sa ovim sustavom, što

je samo po sebi i logično.

Pravo pitanje je u zadnjem stupcu gdje vidimo koliko je sustavu potrebno dodatnih resursa da

bi pokrenuo odabrani program (u ovom slučaju igricu), i u tome leţi čitav cilj ovog testa.

Odgovor je, skoro pa identično. Windows XP treba zanemarivo više resursa od Windows 7,

za pokretanje odreĎenog programa, no kada usporedimo konačno utrošene resurse osjetna

razlika je rezultat mnoštva aplikacija koja se u Windows 7 i ne vide prostim okom , no koje

nam omogućavaju mnoštvo pogodnosti.

Windows 7 je popravio ono što je Windows Visti bio veliki minus, a to je činjenica da su

„pozadinski“ programi uzimali previše resursa, te time onemogućavali korisniku rad s nekim

zahtjevnijim programima. Spomenimo opet da je paljenje i gašenje sustava smanjeno u

odnosu na Windows 7, gdje se takoĎer očituje poboljšanje u odnosu na Vistu, te povratak na

uspješan put Windows XP operativnog sustava.

7.4 Osobno iskustvo rada s Windows XP i Windows 7 OS-om

U ovom poglavlju opisani su osobni dojmovi raznih korisnika pri korištenju Windows XP i

Windows 7 operativnih sustava, te razgovor sa osobama koje se bave popravkom računala

kućne upotrebe. Činjenice govore da u korištenju mnogih eksternih ureĎaja (npr. Printera), XP

je skoro pa savršen, dok i Vista i Windows 7 još uvijek ne prepoznaju osjetan broj ureĎaja

(npr. HP 3770), iako je Windows 7 po svojoj funkcionalnosti i zanimljiviji jer nudi već

ugraĎene drajvere i automatsko nalaţenje velikog broja ureĎaja. TakoĎer Windows 7 u

odnosu na XP ima nedostatak i taj što još uvijek nije pogodan za sve softvere. Tuţbe postoje i

na veliki dio bugova, te se profesionalci još uvijek drţe kombinacije Vista – XP, ne zato što je

Windows 7 loš, već iz razloga što ne ţele riskirati sa svojim podacima i davati ih u ruke

sustavu koji još nije izbacio prvu ozbiljniju zakrpu. A uz svu savršenost XP, on je svoje

najslavnije doţivio zahvaljujući SP3 zakrpi. Činjenice koje idu u prilog Windows 7 OS-u jest

da se nedvojbeno radi o dobrom sustavu, te je neupitno da će većina ipak na njega jednom

preći, takoĎer neupitna je i brzina , koja je nadvladala Vistu, te mnoge funkcionalnosti koje su

ovog puta jako dobro uklopljene u čitav sistem, kao i u sam ureĎaj.

8 ZAKLJUĈAK

Nakon uraĎenih samostalnih testova, te proučavanja rezultata, koje su dobili drugi korisnici

vidimo da nema osjetne razlike meĎu njihovim zaključcima. Windows 7 je uvelike ispravio

greške koje su se očitovale na Visti, te usmjerio Microsoft na stari put, koji je definirao

Windows XP, operativni sustav koji je pokrivao 90 % trţišta i stekao velike simpatije od

strane korisnika. Windows 7 je smanjio vrijeme paljenja i gašenja sustava što je bilo jedno od

glavnih prigovora Visti, takoĎer mnoštvo funkcionalnih svojstava čine ga itekako zanimljivim

i ugodnim za rad. XP je nakon SP3 funkcionirao fantastično, no timovi iz Windowsa znali su

da moraju bolje, jer Apple je neke funkcionalnosti uveo puno prije. Stoga Windows 7

predstavlja ozbiljan projekt, koji će po sadašnjoj statistici biti uspješan. On je jako dobar

nastavak na XP i s vremenom će ga baš on nadomjestiti. Problema ima, ali ništa što nije

normalno za tek novi OS. Windows 7, a to smo i testom dokazali, traţi jače strojeve, no to i

nije toliki minus s obzirom da i cijene padaju, te bi pri kupnji ureĎaja mogli potrošiti isto

koliko i prije 6-7 god kad smo imali XP, te će sustav, u najmanju ruku, raditi toliko dobro

koliko i onda. Mjereći korištenje radne memorije i procesora dolazimo do zaključka da XP

koristi znatno manje RAM-a i procesora u trenucima kada nismo pokrenuli neki program, no

to je i normalno, ako imamo na umu da velika količina funkcionalnih dodatka zahtjeva i

odreĎen dio resursa. Kada smo pokrenuli naš program, vidjeli smo da oba sistema podiţu

upotrebu resursa za otprilike jednaku količinu. Smatram da za windows 7 moţemo reći da je

XP ovog vremena, ako ćemo XP uzimati kao sinonim za nešto kvalitetno i uspješno. Ono što

je za korisnika najvaţnije, to je činjenica da je cijena kvalitetnog i brzog rada i dalje ista, ako

ne i manja, funkcionalnost je nedvojbeno veća. Windows 7 je ispravio nedostatke Windows

Viste, a zadrţao kvalitetu XP-a, stoga nema razloga da kroz slijedeću godinu – dvije u

potpunosti ne pridobije najveći broj korisnika računala, moţda čak i ponovi nevjerojatan

uspjeh XP-a.

9 LITERATURA

[1] Windows XP, s interneta: http://www.microsoft.com/windowsXP/sysreqs/pro.mspx,

zadnji pristup: 2010-08-20

[2] Windows usporedba, s interneta: http://www.techradar.com/news/software/operating-

systems/windows-compared-windows-7-vs-vista-vs-XP-615167?artc_pg=2, zadnji

pristup: 2010-09-23

[3] Microsoft Windows OS, s interneta: http://www.informatika.buzdo.com/s500.htm,

zadnji pristup: 2010-09-23

[4] Windows usporedba, s interneta: http://windows.microsoft.com/hr-

HR/windows7/products/compare?T1=tab20, zadnji pristup: 2010-09-23

[5] Značajke sustava Windows 7, s interneta: http://windows.microsoft.com/hr-

HR/windows7/products/features, zadnji pristup: 2010-09-23

[6] Windows XP protiv Windows 7, s interneta:

http://www.testfreaks.com/blog/information/windows-XP-vs-vista-vs-7, zadnji pristup:

2010-09-23/

[7] Windows 7, s interneta: http://www.tportal.hr/tehno/racunala/39004/Deset-razloga-za-

prelazak-na-Windows-7.html, zadnji pristup: 2010-09-22

[8] Pes2009, s interneta: http://www.cosasdejuegos.es/tag/pro-evolution-soccer-2009/,

zadnji pristup: 2010-09-22

[9] CounterStrike, s interneta: http://www.iconspedia.com/icon/counter-strike-logo-

7686.html, zadnji pristup: 2010-09-22

[10] XP OS; s interneta: http://pc-programi.bloger.hr/default.aspx?date=1.4.2008, zadnji

pristup: 2010-09-22

[11] Windows 7 OS, s interneta: http://neosmart.net/blog/2009/windows-7-system-repair-

discs, zadnji pristup: 2010-09-22/

[12] Windows 7 i Windows XP, s interneta: http://www.harshajmera.com/blog/2010/05/run-

virtual-windows-XP-on-windows-7, zadnji pristup: 2010-09-22/

10 PRILOZI

10.1 Kazalo slika i tablica

Slika 4-1 Izgled trake izbornika po pritisku tipke <ALT> ......................................................... 9

Slika 4-2 Izgled izbornika poslova u Windows XP OS-u ........................................................ 10

Slika 4-3 Izbor aktivnih programa ........................................................................................... 10

Slika 5-1Windows 7 logo ......................................................................................................... 12

Slika 5-2 Windows dodir .......................................................................................................... 14

Slika 6-1 Microsoft logo .......................................................................................................... 20

Slika 6-2 Microsoft Vista ......................................................................................................... 20

Slika 7-1 Windows 7 i windows XP logo [12] ......................................................................... 22

Slika 7-2 PES 2009 instaliran na Windows 7 OS-u ................................................................. 23

Slika 7-3 PES 2009 instaliran na Windows XP OS-u .............................................................. 24

Slika 7-4 CS je instaliran na virtualnom XP-u, koji je instaliran na Windows 7 ..................... 24

Slika 7-5 CS je instaliran na virtualnom Windows 7, koji je instaliran na Windows 7 ........... 25

Slika 7-6 CS je instaliran na virtualnom XP-u, koji je instaliran na Windows XP-u .............. 26

Slika 7-7 CS je instaliran na virtualnom Windows 7, koji je instaliran na Windows XP-u .... 26

10.1.1 Kazalo tablica

Tablica 6-1 Funkcionalna svojstva XP i Microsoft 7 OS-a ..................................................... 19

Tablica 6-2 Rezultati testiranja ................................................................................................ 21

Tablica 6-3 Vrijeme paljenja/gašenja ....................................................................................... 21

Tablica 7-1 Windows 7 - test ................................................................................................... 23

Tablica 7-2 Windows XP - test ................................................................................................ 24

Tablica 7-3 Virtualni Windows XP na Windows 7 - test ......................................................... 25

Tablica 7-4 Virtualni Windows 7 na Windows 7 - test ............................................................ 25

Tablica 7-5 Virtualni Windows XP na Windows XP - test ...................................................... 26

Tablica 7-6 Virtualni Windows 7 na Windows XP -test .......................................................... 27

10.2 Popis oznaka i kratica

OS Operativni sustav

SP Service Pack, zakrpa

SP3 Service Pack 3, treća zakrpa

PES Pro Evolution Soccer

CS Counter Strike

MB Mega bajt

GB Giga bajt

GHz Giga herz