Upload
mateosixxpavlic
View
79
Download
5
Embed Size (px)
DESCRIPTION
jezik
Citation preview
Znak i sustav znakova
Znak:< 5 ( ( ( (( ( ( ( ( ( ( (
Sustavi znakova/ znakovni sustavi: Morzeova abeceda, prometni znakovi, izviaki znakovi, meteoroloki znakovi, astroloki znakovi, olimpijski znakovi, jezini znakovi
(imenuj neke od navedenih znakova i sustav kojemu pripada)
Znakove i znakovne sustave prouava znanost SEMIOLOGIJA. (sem = znak)
I jezik je sustav znakova konvencionalnih (dogovorenih) znakova koji slue sporazumijevanju meu pripadnicima iste jezine zajednice.
Znanost koja se bavi jezikom u svim njegovim pojavnim oblicima zove se LINGVISTIKA (jezikoslovlje).
Sastavni dijelovi lingvistike su:
gramatikafonetika prouava akustina i artikulacijska svojstva glasova
fonologijaprouava funkcionalna svojstva glasova
morfologijaprouava morfeme
sintaksaprouava reenicu
povijest jezika
prouava povijesni razvoj jezika
dijalektologija
prouava dijalekte pojedinog jezika
etimologija
prouava podrijetlo rijei
semantika
prouava znaenje rijei
stilistika
prouava ekspresivna, odnosno izraajna svojstva jezika
leksikologija
prouava leksik, odnosno rjeniko blago nekoga jezika
vicarski profesor lingvistike Ferdinand de Saussure (1857.-1913.) jezinu je djelatnost podijelio na jezik (sustav jezinih znakova) i govor (ostvarenje jezika).
Jezini znak
Jezini znak ima sposobnost na sebe prenijeti neki podatak iz izvanjezine zbilje i potom taj podatak prenijeti sudionicima u komunikaciji.
Npr. U stvarnosti postoji predmet
Unutar jezika postoji rije ARULJA koja se odnosi ba na navedeni predmet i znai 'elektrinu krukoliku svjetiljku koja svijetli kad se spoji s izvorom elektrine struje'.Unutar jezinog znaka postoji dakle SADRAJ (dio jezinog znaka koji na sebe preslikava pojam iz izvanjezine zbilje) i IZRAZ (sama rije +A+R+U+LJ+A).
Sadraj se jo naziva OZNAENO, a izraz OZNAITELJ.
Jezini znak = izraz (oznaitelj) + sadraj (oznaeno)
Proizvoljnost (arbitrarnost) jezinog znaka
Zato se predmet zove ba arulja, a ne nekako drukije?
NEMA ODREENE VEZE IZMEU IZRAZA I PREDMETA ta je veza proizvoljna.
(kad ta veza ne bi bila proizvoljna, onda bi se predmet u svim jezicima jednako zvao).
Leksem i rije
Jezini je znak izraz + sadraj.
Sadraj rijei kua jest 'zgrada za stanovanje'
Kua je imenica enskog roda i mijenja se po padeima.
Jd.N kua
Mn. N kue
G kue
G kua
D kui
D kuama
A kuu
A kue
V kuo
V kue
L kui
L kuama
I kuom
I kuama
Sve navedene oblike rijei i njihova znaenja nazivamo leksemima (gr. lexis = rije)
Leksem je ukupnost svih oblika i znaenja koje ime jedna rije.
Svi leksemi jednog jezika ine njegov leksik.
Znanost koja prouava lekseme zove se leksikologija, a njezine su discipline:
imenoslovlje (onomastika)
frazeologija
terminologija (nazivoslovlje)
tvorba rijei i
leksikografija.
Sadraj jezinoga znaka moe imati dva znaenja:
leksiko (stvarno znaenje kojim se sadraj povezuje s izvanjezinom zbiljom)
gramatiko (znaenje koje slui za uspostavljanje odnosa meu rijeima)
Prema konkretnosti znaenja rijei se dijele na:
punoznanice imaju i leksiko i gramatiko znaenje (imenice, pridjevi, zamjenice, glagoli, brojevi, prilozi) i na
nepunoznanice imaju samo gramatiko znaenje (prijedlozi, usklici, estice, veznici)
Jednoznanost i vieznanost rijei
Pingvini= porodica antarktikih vodenih ptica zdepasta, uspravna tijela (Jure onje, Rjenik hrvatskoga jezika)
- rije ima samo jedno znaenje; jednoznanicaNaivac= naivan ovjek, naivina
= naivni slikar
- rije ima vie znaenja; vieznanica
Ukoliko rije ima jedno znaenje, govorimo o jednoznanici, a ukoliko ima vie znaenja, govorimo o vieznanici.
Vrste znaenja
U rijei koje imaju vie znaenja, jedno od njih je osnovno (ishodino), a ostala su izvedena znaenja.
__________________________________________________________________
Rije
osnovno/neutralno/
izvedeno/stilski obiljeeno/
denotativno znaenje konotativno znaenje
_________________________________________________________
pas
ivotinja
vjernost, odanost, privrenostdomovinazemlja iz koje potjeemoljubav, majka, ivot
rat
oruani sukob
krv, smrt, strahdjevojkamlada neudana enska osobaljubav, ljepota
(
(
stalno i nesubjektivno znaenjesadri emocionalne oznake ili asocijacije
izravno i obavijesno neutralnokoje se veu uz neki predmet
upuuje na imenovanu stvar
podrutvljeno znaenje zajedniko
veini govornika
individualno znaenje svojstveno
samojednom piscu
Prijenos znaenja
I. Prijenos znaenja na temelju slinosti:
On je kao lav. poredba
On je lav. metafora
rije
osnovno znaenje
izvedeno znaenje
lav
afrika zvijer iz porodice maakahrabar, odvaan ovjekzec
plaha ivotinja
plaljiv ovjeklisica
lukava ivotinja
lukav ovjeksrce
miini organ
draga osoba
Prijenos znaenja na temelju slinosti kako bi se istakla jedna zajednika znaajka naziva se metafora (gr. metaphore = prijenos).
Proces nastanka metafore naziva se metaforizacija.
Jagodica (prsta)
list (papira)
Navedeni izrazi takoer su metafore, no zbog njihova estog koritenja govornici su prestali zamjeivati njihovu metaforinost i ona se izgubila. Takve metafore nazivamo okamenjenim metaforama.
II. Prijenos znaenja na temelju povezanosti
Preneseno znaenje
osnovno znaenje istaknutog pojma
itam Krleu.
(Krleina djela)
Vatikan je izrazio slaganje.
(Papa)
Bijela kua je pokrenula akciju.(ameriki predsjednik)
Zagreb pije dobru vodu.
(Zagrepani)
Hrvatska doekala Blanku.
(Hrvati)
Prijenosom znaenja na temelju bliske prostorne ili vremenske veze nastaje stilska figura metonimija (gr. metonimia = zamjena imena)
Primjeri metafora:
Srebro zvjezdano tvoja je misao/ A srce bezbroj sunanih maeva na nakovnju
(Jure Katelan)
Tvoja je misao strma peina/ O koju se uzalud razbija moj ivot.
Crno od noi/ Moje lice gori pustim ognjem. (Vesna Parun) Antonimija
gr. anti protiv, onoma ime
crno / bijelo
radost / alost
vjerovati / ne vjerovati
svijetlo / tamno
mir / nemir
govoriti / utjeti
(pridjevi)
(imenice)
(glagoli)
lako / teko
pod / nad
veselo / tuno
od / do
(prilozi)
(prijedlozi)
Leksiko-semantika pojava znaenjske opreke dvaju leksema.
Leksemi suprotnih znaenja nazivaju se antonimi.
Vrste antonima
Prema usvojenosti
- opejezini (svi govornici hrvatskoga jezika prepoznaju ih kao lekseme suprotnoga znaenja): toplo / hladno- individualni (kontekstualni antonimi samo unutar nekoga konteksta ili su rezultat jezinoga stvaralatva pojedinca): ivjeti / spavati (umrijeti)
Prema podrijetlu
- pravi - primarni (raznokorijenski, netvorbeni): lijep - ruan- nepravi (istokorijenski, tvorbeni): rastereenje optereenje; dugo nedugo
Prema naravi znaenjske opreke
a) vjeran / nevjeran: antonimi koji se temelje na dvojanoj znaenjskoj opreci > binarni antonimib) mlad / srednjih godina / star
lijevi / srednji / desnileden / hladan / mlak / topao / vru
Antonimi koji imaju osim krajnjih i najmanje jedan meustupanj > nazivaju se stupnjeviti ili kvalitativni antonimic) ui / izii
dignuti / spustiti
polijetati / slijetatiAntonimi koji oznauju usmjerenu radnju > vektorni antonimi Viestruka antonimija
star mlad
star nov
star - moderanPojava da je vieznanica jednim svojim znaenjem suprotna jednom, a drugim znaenjem drugom leksemu naziva se viestruka antonimija.
Oksimoron
pametna glupostivi mrtvaclijepa runoaOksimoron je stilsko izraajno sredstvo u kojem se povezuju protuslovni pojmovi.
Homonimi i homonimija
gr. homonymos > homo isti + onoma ime
grd naseljeno mjesto
grd jedinica za mjerenje jakosti alkohola
Homonimi su leksemi jednakih izraza, a razliitih sadraja.
Homonimija je izjednaavanje izraza dvaju leksema razliitih znaenja.
Vrste homonima
Oblini i leksiki homonimi
On je pgleda.
>glagol, 3. l. jd. prezenta
Daleko od njegova pgleda.>imenica, m. r. G. jd.
Navedeni leksemi izjednaili su svoje izraze tek u gramatikim oblicima (konjugaciji i deklinaciji (inae glase pogledati i pogled).
Takvi se leksemi zovu oblini ili morfoloki homonimi.
Leksemi grd (naseljeno mjesto) i grd (jedinica jakosti alkohola) podudaraju se u osnovnim oblicima i nazivaju se leksiki homonimi.
Homofoni i homografi
Da bi rijei bile homonimi, moraju ispunjavati uvjete:
1. Moraju imati razliita znaenja (rak ivotinja, rak bolest)
2. Izrazi im moraju biti jednakog fonemskog sustava (/r/+/a/+/k/ - /r/+/a/+/k/)
3. Izrazi moraju imati iste naglasne osobine
4. Moraju se jednako pisati
U rijeima istoga izraza, a razliitoga znaenja vrlo su rijetko ispunjeni svi uvjeti.
Npr. rijei istoga izraza nemaju iste naglasne osobine:
mra (briga) mra (3. l. jd. pz.)
vrta (mjesto za ulaz u prostoriju) vrta (g. jd. m.r.)
grd (naseljeno mjesto) grd (vrsta oborine , tua)
Leksemi koji se isto piu, a razliito izgovaraju zovu se homografi (gr. homographos napisan istim slovima) istopisnice.
Ako se leksemi isto izgovaraju, a razliito piu, govorimo o homofonima (gr. homophonos jednoglasan) istozvunice.
vinja (voe) Vinja (ensko ime)
rijeka (voda tekuica) Rijeka (ime grada)
Sinonimi i sinonimija
gr. syn s, zajedno + onoma ime
Nisam imala sliku.
( fotografiju
Lekseme slika i fotografija moemo zamijeniti, a da obavijest ostane ista. To je mogue stoga to oni imaju isti sadraj.
Sinonimi su leksemi istoga sadraja, a razliita izraza.
Odnos izmeu dviju ili vie rijei razliita izraza a istog sadraja zove se sinonimija.Dva leksema u sinonimskom odnosu (npr. slika i fotografija) ine sinonimski par.
Ukoliko je u sinonimskom odnosu tri ili vie leksema, oni ine sinonimski niz:
kompjutor raunalo kompjuter
zadatak: Za rijei iz standardnoga jezika napii barem jednu rije iz argona tako da ine sinonimski par/ sinonimski niz: novac, glava, negativna ocjena, uiti Bliskoznanice istoznanice
Sinonimi istoznanice (potpuni sinonimi) meusobno su zamjenjivi u svim kontekstima: muzika glazba
Bliskoznanice (djelomini sinonimi) meusobno su zamjenjivi samo u nekim kontekstima: mu -suprugZadatak: Odredi jesu li navedeni sinonimski parovi istoznanice (I) ili bliskoznanice (B):
raunalo kompjutorglup lud
printer pisa
realizirati ostvariti
muzika glazbaavion - zrakoplov
Standardnojezini nestandardnojezini sinonimi
Leksemi otac/tata, slika/fotografija, smion/hrabar sinonimi su koje kao takve prepoznaje veina govornika hrvatskoga jezika.
Takve sinonime nazivamo samostalni / opejezini / standardnojezini sinonimi.
Nekome sinonimi mogu biti tata/tajo, no ta je sinonimnost vezana uz odreeni kontekst. Kontekstualni / individualni / nestandardnojezini sinonimi su sinonimi koje takvima smatra samo pojedini govornik.
top kulja kolac negativna ocjena
Zadatak: Napii primjere nekih tvojih, individualnih sinonima:
RASLOJENOST LEKSIKA
vremenska
prostorna
funkcionalna
(na raslojavanje leksika najjae utjee vrijeme, prostor i funkcija)
opi (opeuporabni) leksik rijei koje svim govornicima jednog jezika znae isto
struni nazivi (termini) rijei koje se upotrebljavaju meu strunjacima pojedinih struka - termine prouava znanstvena disciplina nazivoslovlje (terminologija)
Vremenska raslojenost leksika
aktivni leksik rijei koje su esto u uporabi u kojem razdoblju
pasivni leksik - rijei koje su na rubu uporabe u nekom razdoblju
historizmi rijei koje su prele iz aktivnog sloja u pasivni djelovanjem izvanjezinih imbenika (kmet, ban)
povratnice (oivljenice) rijei koje su bile zamijenjene drugima, a sada se vraaju (putovnica, vojarna, proraun)
arhaizmi rijei koje su prele iz aktivnog sloja u pasivni iz (unutar)jezinih razloga
izrazni arhaizmi rijei kojima je zastario izraz (est dio, islo broj)
sadrajni arhaizmi rijei kojima je zastario sadraj (pivo pie, luka livada, vra lijenik)
tvorbeni arhaizmi rijei koje su prele u pasivni sloj zato to im je zastarjela tvorbena sastavnica (davac, primac)
Zastarjelice, pomodnice, oivljenice i novotvorenice rijei su koje se nalaze na granici izmeu aktivnog i pasivnog leksika i sad su blie jednom, sad drugom sloju.
Ljeto, desetljee, stoljee, ljetopis
Vrutak, oganj, dad danas su stilski obiljeene
Prostorna raslojenost leksika
U hrvatskom jeziku postoji akavsko, kajkavsko i tokavsko narjeje i njihove se osobine isprepliu.
Tako su neke rijei postale
opehrvatske
a druge prostorno ograniene rijei
poznate veini govornika obine samo jednom mjesnom govoru ili narjeju
lokalizmi (lat. locus = mjesto poznate
najmanjem prostoru, mjesnom govoru
regionalizmi (lat. regio = podruje, predio)
upotrebljavaju se na velikom dijelu
nekog narjeja, ali ne na itavom njegovu prostoru
dijalektizmi (gr. dialektos = narjeje,
govor) proirene na itavom podruju
narjeja
akavizmi tokavizmi kajkavizmi
Dijalektizmi:
leksiki (berba jematva, jogenj vatra, strana banda)
znaenjski (tovar = magarac/teret, gae = donje rublje/hlae)
tvorbeni (prepisati recept propisati recept, deec djeak)
fonoloki (crkva cirkva, uzest uzet)
etnografski (kulen, trukle, bevanda, prut)
Funkcionalna raslojenost leksika
(funkcionalna ogranienja ovisno o vrsti teksta)
(prouava je jezikoslovna disciplina stilistika: fonostilistika, morfostilistika, sintaktostilistika, leksikostilistika, semantostilistika)
stil (gr. stylos = drak, pisaljka) izbor jedne od vie mogunosti za izricanje istog sadraja.
Funkcionalni stil = stil primjeren stanovitoj vrsti teksta
Stilovi u standardnom hrvatskom jeziku:
Knjievno-umjetniki nain izraavanja stvaralaca knjievne umjetnosti: pjesnika, pripovjedaa, dramatiara, putopisaca najizrazitija mu je odlika emocionalnost; obiljeen je slikovitou, ritminou i zvunou, bogatstvom rijei, izriaja, reeninih konstrukcija; okrenut je vie mati nego umu i doputa vie slobode i osobne izvornosti nego ikoji drugi stil
publicistiki sjedinjuje osobine znanstvenog i knjievno-umjetnikog stila; elementi znanstvenog daju objektivnost i tonost, a elementima knjievno-umjetnikog budi se zanimanje i zadrava panja na odreenoj temi
znanstveni stil znanosti: filozofije, matematike, fizike, kemije obiljeen je obiljem apstraktnih, strunih i stranih rijei, sloenijom reenicom i tenjom za preciznou, a s druge strane izbjegavanjem subjektivnosti i pomanjkanjem svake osjeajnosti
administrativni nain izraavanja u slubenim dopisima, upravnim aktima, uredbama, odlukama, zakonima, pravilnicima, propisima i sl.; odlika mu je racionalnost, obiljeavaju ga uredsko-poslovni rjenik i nazivlje struke obuhvaene sadrajem, katkad i ustaljeni izriaji i dosljedno izbjegavanje osjeajne obojenosti
razgovorni (kolokvijalni) - najei stil u usmenoj komunikaciji (ali ima ga i u pisanoj); - u njemu se esto nalaze rijei koje se ne bi pojavile u biranom jeziku (kolokvijalizmi):argonizmi, franc. jargon jezik zatvorene skupine (uenici, studenti, portai)
vulgarizmi neprimjerene, nepristojne, uglavnom prostake rijei
- ukupnost svih stilova = standardni jezik (on je pak viefunkcionalan)
- mjeoviti (hibridni) stilovi (podstilovi) - mjeavina dvaju funkcionalnih stilova
- stilove oblikuju: ovjek, drutvo i jezik
Leksiko posuivanje
Posljedica meusobnog dodirivanja jezika (preko njihovih govornika) je jezino posuivanje, a ono je najvee i najuoljivije na leksikoj razini = leksiko posuivanje
Utvrdite iz kojih su jezika posuene rijei:
aneo, evanelje, kip, perivoj, kola, bubreg, boja, sat, krumpir, pojam, plin, okolnost
Razlozi posuivanja rijei:unutarjezini
izvanjezini (politiki, gospodarski, kulturno-civilizacijski dodiri)
IZRAVNO POSUIVANJE
jezik davalac
jezik primalac
jezik koji daje, iz kojeg se posuuje
jezik koji prima, koji posuuje
komparacija, herbarij, advokat- iz latinskog jezika
spuva, boca, roba
- iz talijanskoga
krumpir, grunt, und
- iz njemakog
plaa, garaa, pejza
- iz francuskog
pojam, okolnost, pokus
- iz ekog
keks, lift, korner
- iz engleskog
bubreg, sat, kat
- iz turskog
ipka, kip, beteg, hajduk
- iz maarskog
NEIZRAVNO POSUIVANJE
jezik davalacjezik posrednikjezik primalac
samar
grki
>turski
>hrvatski
ogor
njemaki
maarski
hrvatski
kravata
francuski
njemaki
hrvatski
KRUNO POSUIVANJE
proces kad jedna rije pree iz jednog jezika u drugi pa se nakon odreenih promjena (u izrazu i znaenju) ponovno vrati
Rijei posuene iz drugih jezika zovu se posuenice
internacionalizmi (europeizmi) obino su iz latinskog ili grkog
egzotizmi oznauju razliite posebnosti pojedinih naroda (ananas, kibuc, erif)
eponimi nazivi nastali prema imenu (penkala, makadam, petrarkizam)PRILAGODBA POSUENICA
etiri osnovne vrste prilagodbe:
1. grafijska (pravopisna)
transkripcija (iz drukije latinice)
transliteracija (iz irilice)
2. fonoloka (gr. Stephanos Stjepan)
3. morfoloka (njem. das Theme, sr. rod hrv. tema . rod)
4. znaenjska (znaenje se ne mora podudarati sa znaenjem u jeziku davaocu)
POSVOJENICE (usvojenice) rijei koje se potpuno prilagode jeziku primaocu na svim razinama
boja, bubreg, amac, asopis, domovnica
TUICE posuenice koje se nisu potpuno prilagodile, opiru se asimilaciji i nastoje sauvati svoju posebnost
koncert, akt, student, bicikl, artikl, ou, bife
LEKSIKA NORMA
Normiranost = sustav pravila koja tvore opu standardnojezinu normu
Norme:pravopisna
pravogovorna
fonoloka -
morfoloka-gramatika
sintaktika -
leksika
Leksika norma utvruje pravilnu uporabu leksema (rijei)
purizam (lat. purus ist) = tenja za jezinom istoom hrvatskog jezika, usmjeren je uglavnom protiv stranih jezinih elemenata u hrvatski standardni jezik
purist
istunstvo = pretjerani purizam
PRAVILA o upotrebi posuenica
Ne zamjenjuju se:- egzotizmi, eponimi, uobiajene posuenice, opeprihvaeni
internacionalizmi (europeizmi)
- posuenice za koje nemamo odgovarajue zamjene
Zamjenjuju se:- ako postoji odgovarajua zamjena, prednost valja dati
hrvatskoj rijei (paso ( putovnica, supa ( juha )
- kad to nije na tetu preciznosti iskaza
(kompozicija u glazbi DA ( skladba, u eljeznici NE)
Pretjerana upotreba posuenica nije dobra.
Posuenicu treba upotrijebiti u obliku prilagoenom hrvatskom jeziku (kriterijum ( kriterij; Herkules ( Heraklo)
Onomastika (imenoslovlje)
(dio lingvistike koji prouava imena)
- onomastik = vlastito ime / apelativ = opa imenica
Podjela imena
antroponimi imena ljudi
toponimi imena mjesta
antroponomastika (prouava imena ljudi)toponomastika (prouava imena mjesta)
osobna imena
ekonimi (ojkonimi) imena naseljenih mjesta
Buga, Domagoj
(Korija, pii Bukovica, Sveti Petar u umi)
nadimci
hidronimi imena voda: rijeka, jezera, mora
Bobi
(Oenica, Jadransko more, Vransko jezero)
prezimena
oronimi imena gora, planina i sl.
(Bilogora, Poeka gora, Papuk)
matronimi - Ani
toponimi imena stanovnika naseljenih mjesta
patronimi - Juri
(Virovitianin, Pitomaanin, Gradinjanin)
(i jo: eponimi - petrarkizam
ktetici posv. pridjevi izvedeni iz imena nas. Mjesta
etnonimi Slaven)i
(lukaki, suhopoljski, milanovaki)
Frazemi
raditi kao konj
pokazati zube
spasiti ivu glavu
otkriti Ameriku
glup kao no
pijan ko zemlja
nevjerni Toma
borba s vjetrenjaama
Frazemi su vielani jezini nazivi ije se znaenje ne moe pogoditi iz znaenja sastavnih jedinica, ve se mora nauiti na isti nain na koji se ui znaenje jezika.
Frazeologija phrasis, gr. izriaj + logos gr. rije, govor
= jezikoslovna grana koja prouava frazeme
= ukupnost frazema kojeg jezika, narjeja, knjievnog djela itd.
frazeoloki rjenik rjenik frazema
Uvjeti postanka frazema
Frazem je veza s ovim obvezatnim znaajkama:
ne stvara se u govornom procesu, nego se reproducira u gotovu obliku
ima stalan sastav i raspored sastavnica
znaenje mu se obino ne izvodi iz znaenja sastavnica jer one, ili bar neke od njih, doivljavaju semantiku pretvorbu
uklapa se u reenicu kao njezin sastavni dio
sastoji se od najmanje dvije rijei
dolijevati ulje na vatru = dolijevati ulje na oganj = ulje na vatru dolijevati
Postupak nastajanja frazema
- naziva se frazeologizacijom ili frazeologiziranjem.
Frazem nastaje od slobodne veze rijei, tj. od niza rijei od kojih svaka ima svoje znaenje te svoju slobodnu razdiobu.
rije
rije
frazem
grlo
jagode
grlom u jagode
bubreg
loj
bubreg u loju
Frazemi se u reenicu uklapaju kao njezin sastavni dio:
On je strah i trepet u svome razredu.
kola joj dobro ide, ali matematika joj je Ahilova peta.
Vrste frazema
I. S obzirom na njihovo sintaktiko ustrojstvo:
frazemske sintagme:frazemske reenice (poslovice i krilatice):
grlom u jagode,
Tko rano rani, dvije sree grabi.
u-mu pa prolij
Plati jedan dobije dva.
II. S obzirom na sredinju punoznanicu:
Glagolski frazemi: pokazati zube
Pridjevni frazemi: glup kao top,
Imenini frazemi: maji kaalj
Priloni frazemi: uzdu i poprijeko
Tvorba rijei
Tvorbene rijei moemo ralaniti na tvorbene sastavnice (vod-en, vod-o-zem-ac)
Netvorbene rijei ne moemo ralaniti na tvorbene sastavnice (konj, ali)
Tvorba rijei prouava pravila, naine oblikovanja i sredstva za oblikovanje novih rijei na temelju ve postojeih rijei.
Osnovna rije (polazina) slui kao polazite u tvorbi
Tvorenica rije koja nastaje tvorbom
Preoblika (semantika analiza) - provjera je li rije tvorbena ili nije:
Ronilac = ovjek koji _____________
Starac = _____________ ovjek
Tvorbena analiza (ralamba) ralanjivanje tvorenice na tvorbene sastavnice
Granica izmeu tvorbenih sastavnica = tvorbeni av
Preoblika
tvorbena analiza
bratov koji pripada bratu
brat-ov
neiskren koji nije iskren
ne-iskren
dugouh koji je duga uha
dug-o-uh
Tvorbeni av
Tvorbeni naini
izvoenje
slaganje
od jedne polazine rijei
od dviju polazinih rijei
izvodimo tvorenicu (izvedenicu) slaemo tvorenicu (sloenicu)
S obzirom na tvorbena sredstva razlikujemo nekoliko tvorbenih naina:
sufiksalna tvorba: tvorbena osnova + sufiks = izvedenica
rod+jak roak, odraava+nje odraavanje, stol+ar stolar
prefiksalna tvorba: prefiks + tvorbena osnova
ne+pravedan nepravedan, naj+vei-najvei
prefiksalno-sufiksalna tvorba: prefiks+tvorbena osnova+ sufiks
pod+zem+ni podzemni, bez+imen+
slaganje sloeno nesufiksalna tvorba (isto slaganje): tvorb. osnova + tvorb. osnova
basn-o-pisac,
polusloenica: - (svaki dio zadrava naglasak, deklinira se samo 2. dio rijei)
hrvatsko-slovenski, lovor-vijenac, spomen-ploa
sloeno-sufiksalna tvorba: tvorbena osnova+tvorbena osnova+sufiks
konj-o-krad-ica, drug-o-lig-a
srastanje - osnovna rije + osnovna rije:blag+dan blagdan, to+ta- tota, dan+gubiti dangubiti, u+oi - uoi
preobrazba (konverzija, mutacija) jedna rije bez dodavanja tvorbenih jedinica prelazi iz jedne vrste rijei u drugu; glasovni sastav ostaje joj isti, ali se mijenjaju gramatika obiljeja
poimenienje mlada (mladenka), Hrvatska (zemlja)
popridjevljenje rascvala (trenja), uvezena (tkanina)
popriloenje lijepo (govoriti), dobro (raditi), loe (postupiti), nagonski (reagirati)
poveznienje Ne govori kad te ne pitaju.
Popredloenje krajem (zime)
MOCIJSKA TVORBA:
direktor direktorica, lav lavica, student studentica (mocijski parovi/ parne imenice)
SPECIFINOSTI
Glagolske imenice nastaju sufiksalnom tvorbom
zna+nje znanje, kup+nja- kupnja
glag. imenice na ba bolje nego na nje, -enje, -jenje:
prosidba, krunidba, nagodba
Glagoli:
rad-i-ti, um-ova-ti, telefon-ira-ti, ravn-a-ti, crven-i-ti, ap-nu-ti
perfektivizacija: kucati kuc-nu-ti, aptati- ap-nu-ti
imperfektivizacija: ograniiti: ograni-ava-ti, dobaciti: dobac-iva-ti, dodijati: dodija-va-ti
-iti - -jeti
-iti prijelazni glagoli (crveniti sobu)
-jeti neprelazni (crvenjeti)
Imenice za vritelja radnje: bolje telj nego lac: gledatelj (-ica)/ gledalac (-ica?!)
Radiona radionica, blagovaona blagovaonica, ekaona ekaonica, uiona uionica
PRIDJEVI
Imena na v dobivalju sufiks ljev: Jakov-ljev, ehov-ljev
Imena na av mogu imati i ov i ljev: Braslavov /Braslavljev