Jesu li Roger Bacon i Francis Bacon povezani? Jedan od utjecaja na Francisa Bacona bio je i Roger Bacon, engleski filozof i franjevaki redovnik (1214.-1294.). Oboje su roeni u Engleskoj i pripadaju velikim umovima znanosti. Roger Bacon morao je biti oprezan jer je bio religiozan ovjek u religioznom redu, a sudjelovao je u znanosti to se moglo protumaiti kao hereza od strane Crkve. Promiljao je o razumijevanju uma, tijela i due u nekim svojim djelima poput Communia naturalium. Stotinu godina kasnije pojavljuje se jo jedan Bacon kojega moemo promatrati kao poboljanje. Sir Francis Bacon bio je jedan od najutjecajnijih ljudi 17. stoljea. Francis Bacon bio je veliki dravnik, autor i govornik. Bez njega vjerojatno ne bi bilo ni Virginije, Sjeverne i June Caroline, a moda ni Novog Newfoundlanda. Uz to, bio je i ovjek znanosti to je u njegovo vrijeme moglo rezultirati sukobom s Anglikanskom crkvom. Francis Bacon, kao znanstvenik, utemeljitelj je empirizma. Stvorio je znanstvenu metodu koja je promijenila teoretske okvire svih znanosti. Nije se uputao u pitanje due jer nije bio posebno religiozan ovjek. Djela Sir Francisa Bacona poput spekulativnog utopijskog romana Nova Atlantida (1624.) moda su utjecala na reforme u unitavanju ropstva, toleranciji idova, pravima ena i odvajanju Crkve i vlade. Amerika je mogla biti Nova Atlantida o kojoj je Francis Bacon govorio. Oevi utemeljitelji Amerike, a pogotovo Jefferson, Washington, Franklin, Adams i Madison su bili pobornici sekularnosti.Dva Bacona: Znanstveni redovnik, Doctor mirabilis Roger BaconZnanstveni barun, Lord Verulam Francis BaconRoger Bacon ( o. 1214. o. 1292.) Roger Bacon se pridruio Crkvi kako bi i dalje mogao napredovati u znanosti, a u to vrijeme nije bilo druge mogunosti. Bio je pobornik testiranja hipoteza eksperimentom, metodom koja nije imala potporu Crkve, koja se vezala uz aristotelovsko donoenje odluka autoritetom. Veinu svog ivota proveo je prouavajui optiku, prouavajui arapske izvore i pokuavajui pisati i objavljivati svoje zamisli. U kasnijem razdoblju ivota kada je postao veoma zainteresiran za pitanja optike i teorije svjetlosti, mnogo se bazirao na radovima Al-Kindija prije otprilike 400 godina. Al Kindi je nazreo ve i teoriju fotona, ali ju nije uspio do kraja razviti ni pojmiti njenu vrijednost i veliinu. To nije nita udno jer svjetlost ni do dana dananjega nije u potpunosti istraena i shvaena. Napisao je nekoliko djela na poticaj i traenje pape Klementa IV. poput Opusa majusa, Opusa minusa, Opusa tertiuma i Speculum alchemiae (O alkemiji), a za neke se ak i govori da je u njima predvidio zrakoplove, mikroskope, parne strojeve i teleskope.Francis Bacon (1561. 1626.) Francis Bacon bio je iznimno inteligentan, a tijekom vladavine kralja Jamesa I. bio je Lord Kancelar (zaduen za pravne sudove i pravna pitanja). Tijekom tog vremena pisao je eseje iz podruja povijesti, filozofije i njegovih osobnih razmatranja o znanostima. U Novom organonu (1620. godina dana prije njegovog protjerivanja) poticao je na revoluciju u pouavanju i upotrebi znanstvene metode indukcije ili provjere putem eksperimenta. Ova nova metoda razlikovala se od deduktivne metode klasicista koja je konstruirala iste teoretske zakone iz prethodno pretpostavljenih aksioma. Pritom je vano napomenuti kako je Bacon prije koritenja nove metode traio odbacivanje svake vrste dogme koju bi Crkva pretpostavila. Tako imamo njegova etiri idola : idoli plemena, idoli pilje, idoli trga i idoli teatra. Bacon je otkrio prethodnika dananjega Murrayevog koda koji se koristi u radio telegrafiji i kasnijeg ASCII koda. Ono to je otkrio jest to da ako se koristi samo 2 znamenke (npr. binarni kod koji koristi samo 0 i 1) u grupama od 5 to moe reprezentirati sva slova abecede i vie jer je 25 =32 kombinacije. Rani ASCII kod zapravo je trebao jo dvije grupe inei 7 (27 =128 kombinacija) jer raunala trebaju moi izrei puno vie od samih rijei. Empirijska filozofija Rogera i Francisa Bacona Roger Bacon bio je skolastiki filozof i u to nema sumnje, ali povijest ga nije zapamtila po skolastici ve po nastojanju uvoenja i prouavanja nove znanstvene metode i eksperimenta. Prouavanje Baconovih djela otkriva nam kako nije imao sofisticiranu koncepciju prirode eksperimentalne metode sa svim modernim nijansama i pojedinostima, ali ta tvrdnja ne koristi niemu ve samo pokazuje kako Roger Bacon nije bio filozof znanosti 20. stoljea, a izvan svake sumnje jest to da je nastojao pokazati vanost eksperimenta u svijetu u kojemu su metafizika i skolastika vodile glavnu rije. Baconovo rjeenje problema povezanih s pitanjima duge otkriva veoma sofisticirano znanje o tome na koji nain upotrijebiti eksperiment i rijeiti pitanja koja su dugo vremena smatrana pitanjima filozofije. S velikom se sigurnou moe rei kako je Bacon vjerovao da empirijska znanosti ima zadatak ne postizanje i otkrivanje istine, ve iskljuivo donoenja psiholoke sigurnosti prethodno postavljenim istinama. Dri kako razum i iskustvo mogu otkriti istinu, ali samo iskustvo moe maknuti sumnju i donijeti sigurnost. Eksperimentalne znanosti po njemu su ispod razine puno plemenitijih disciplina poput moralne filozofije i teologije. Posebno polje koje je privlailo Rogera Bacona bila je optika. Veliki dio njegovih djela bazira se na djelima Alhazena, ali je otiao puno dalje od njega. Tako je poznato da se zanimao za probleme sfernih i parabolinih zrcala. Zanimala ga je i praktina upotreba zrcala poradi poboljavanja vida to nas dovodi do velike kontroverze koja se stvorila oko Rogera Bacona, a to je, je li konstruirao teleskop ili mikroskop. Ako pod jednostavnim mikroskopom poimamo veliko poveavajue zrcalo onda je vrlo vjerojatno mogue da ga je izradio. Uz probleme optike koji su ga mnogo privlaili, bio je zainteresiran za alkemiju i astrologiju. Posvuda moemo pratiti njegova nastojanja kako bi izbacio magiju i inkantacije iz znanstvenih pitanja i uvoenja metode eksperimenta i provjeravanja injenica. Jo jedna vana kontroverzija javila se po pitanju baruta i je li ga u Opusu majusu Bacon izriito spomenuo. ini se da je, ali ne zna se je li ga sam i izumio. Iako Bacon nije poznat po prilozima istoj matematici zna se da je znao za sferni oblik Zemlje i cirkumferenciju odnosno perimetar koji je izraunao na 22 400 milja. Iako ne postoje zadovoljavajui dokazi da je izumio barut, teleskop ili mikroskop ne moemo njegova praktina znanstvena postignua promatrati kao spektakularna, ali ako pretpostavimo da je to istina onda ga moramo promatrati kao znanstvenog genija prvoga reda bez premca. S tim mogunostima na umu moemo rei da Roger Bacon pripada povijesti znanosti na nain na koji Francis Bacon nikada nee. Usporeujui Rogera i Francisa Bacona uvijek se postavlja pitanje je li jedan bio upoznat s radovima drugoga. Odgovor moe biti potvrdan imamo li na umu kako Francis Bacon zapoinje svoj Novi organon etirima idolima poznatima svakom studentu filozofije. Ono to je zanimljivo u tome jest da i Roger Bacon na poetku svog djela Opus majus donosi 4 razloga grijeenja pri donoenju zakljuka. Oboje su bili poznati po svojim napadima na skolasticizam, ali vana razlika je u tome to ju je Roger Bacon napadao na njenom vrhuncu u 13. stoljeu, a Francis Bacon u 16. stoljeu kada je ve bila na zalasku. Iako su Francisova djela znatno bolje argumentirana i sofisticiranija ne moe se porei da je Roger 300 godina prije shvatio vanost prouavanja prirode i metode eksperimentalne provjere. Za Francisa Bacona matematike nije u sreditu njegova razmatranja i rijetko ju spominje, dok za Rogera Bacona ona igra vanu ulogu to je i predvidio u fizikalnim znanostima i ima nama puno blii odnos indukcije-dedukcije dok je za Francisa Bacona indukcija jedina mogua znanstvena metoda. Tako imamo Rogera Bacona iz 13. stoljea koji govori i predvia ideju koja e postati kljuna za napredovanje fizikalnih znanosti. Ideju koju Francis Bacon nije dijelio. Tako je Roger Bacon prvi moderni filozof znanosti, a Francis Bacon samo njegov sljedbenik i putnik Rogerovim stopama niz empirijsku liniju. Rogerovo krunsko djelo jest koncepcija prirodne znanosti kao interakcije promatranja i matematike.