Jebeno Dobar Prirucnik Za Gramatiku Engleskog Jezika

7/29/2019 Jebeno Dobar Prirucnik Za Gramatiku Engleskog Jezika

1/22

Jebeni dobri prirucnik za gramatiku engleskog jezika

UvodSama sutina i jedna od najbitnijih stavki u engleskoj gramatici su pomoni glagoli!Bez njih je nemogue zamisliti engleski jezik i pravilno izraavanje. Za nae ljude, glavni

problem kod pomonih glagola je taj to oni imaju dvostruku ulogu zbog toga to su nesamo pomoni, nego su i glavni glagoli.Upravo po tome se razlikuju od svih drugih glagola u engleskom jeziku.Osnovni pomoni glagoli koje najee susreemo i od kojih se obrazujuengleska vremena su glagoli biti, initi i imati. Ova tri pomona iglavna glagola (zavisno od situacije) su u ali nazvana crna trojka zato to su zadalimnogo muke naim studentima i uenicima.Najporaznije u celoj toj zapanjujuoj prii o crnoj trojci je injenica da takoprosta stvar, kao to su pomenuti pomoni glagolito be, to do i to have, nikada nije objanjenanaim ljudima na odgovarajui nain. tavie, ovi glagoli su stalan izvor

osujeenosti, oseanja straha i nesigurnosti u naem pristupu engleskom jeziku i nepoznanica koju kao da niko nije umeo, znao ili hteo da namrazjasni. A re je o prilino prostoj stvari koja e, kada bude objanjena,verovatno izazvati veliki oseaj olakanja i zahvalnosti to se obian ovekpoput mene dosetio ovih praktinih uputstava za savlaivanje osnovneengleske gramatike.

Sutina engleskog jezikaEngleski jezik je satkan od vremena bez kojih se ne moe zamisliti ni najprostiji izraz utom jeziku. Meusobna isprepletanost i igra vremena su neretko izvor velikog stresa istrepnje kod naih ljudi, naroito kada je re o vremenima koja ne postoje u naem

jeziku kao to je, na primer, Present Progressive Tense (ili Present ContinuousTense).Naime, u naem jeziku sadanje vreme je sadanje vreme i u naoj svesti nepostoji razlika u tome kako izraavamo radnju koja setrenutno dogaa ili radnju koja se redovno dogaa i redovno ponavlja urazliitim vremenskim intervalima. Ve na tom primeru vidimo da se sutinaengleskog jezika u nekim aspektima bitno razlikuje od onoga na ta smonavikli u naem maternjem jeziku. Svako vreme u engleskom jeziku ima svojespecifine uslove za izraavanje i dodeljene pomone glagole bez kojih jenemogue bilo ta izrei.Vremena, odnosno radnje u vremenu, ne mogu se izraziti bez glagola, to nam je jasnoi u naem jeziku. Ali ono to nam nikada nije i nee biti jasno dok konano ne

shvatimo kako to funkcionie u engleskom, to je injenica da moramo danauimo da smisleno razlikujemo engleske glagole umesto to bubamotabele i tablice koje nam na kraju nita ne pomau i iz kojih nikada nenauimo da govorimo engleski jezik sa razumevanjem i samopouzdanjem. Oduvek samsvim mojim studentima i uenicima zabranjivao da mi kao papagaji ponavljajunapamet nauene tablice i ablone bilo kog glagola i da mi izverglajupromenu glagola po zamenicama. Engleski jezik, kao i svaki drugi, mora da se uiprirodno i uz shvatanje nekih osnovnih postulata i principa. Uenje tablica i


2/22

tabela, na ta nas je uvek navodio na neinventivni kolski sistem, ne doprinosi bilokakvom smislenom savladavanju jezika. Pri tome ne elim da umanjim ni ulogudosadnih predavaa koji nisu umeli da se spuste na nivo svojih studenata i aka.Takvim predavaima je izgleda jedino bilo od koristi da pred svojim acima i studentimastoje kao autoritet koji poznaje jezik, ali ne ume da ga adekvatno prenese onima koji taj

jezik moraju da savladaju. Svima koji predaju engleski jezik mogu samo da poruim da je njihov talenat za ovaj jezik ostaobeskoristan za nae studente i ake. Zato? Zato to nisu uspeli da se prvostave u ulogu svojih studenata i aka kojima je maternji jezik sprski i koji, usled toga,nisu mogli da jasno razumeju sve one odlike engleske gramatike koje su nepojmljivenaem oveku same od sebe, nego ih je potrebno objasniti prostim srpskim jezikom!Kao neko ko je proao kroz pakao pokuavanja da shvati, naui i savlada engleskugramatiku, a kasnije dobio izazov da je objasni drugima, shvatio sam zato se u mojojsvesti i svesti mnogih od nas stvorio mentalni blok, pa i otpor prema engleskom jeziku.Ne, dragi moji itaoci, niti ste vi glupi niti ste nesposobni da nauite taj jednostavan

jezik! On je prost da ne moe biti prostiji. Problem je u tome to nikada nije bilo nikoga

da vam taj jezik adekvatno objasni. Stoga, hrabro napred u uenje engleskog jezika.Duboko verujem da svako od vas moe da savlada makar ovu osnovnu gramatiku i dauz pomo iste komunicira na jednostavnom nivou sa drugima. Da to ne verujem nikadase ne bih latio pisanja ovakvog kratkog prirunika.

Osnovni principi engleskog jezikaOsnovni princip koji ne mogu dovoljno da podvuem je sledei:engleski jezik se ne moe nauiti bubanjem tabela i tablica i papagajskimponavljanjem onoga to je nabubano! Tabele i tablice treba da vam budupred oima i da vam slue kao podsetnik dok ne postanu deo vaeg razumevanja iznanja. Ovaj prirunik nee biti ni od kakve koristi onima koji smatraju da jeuenje tablica i biflanje istih put za uspenost u engleskom jeziku!

Engleski glagoli su kljuni za pravilno izraavanje u engleskom jeziku.Engleski glagoli se, izmeu ostalog, dele na:1) glavne glagole koji postoje i u naem jeziku: spavati, jesti, raditi, uiti; i2) pomone glagole od kojih su najvaniji ovi u pomenutoj crnoj trojci:to be (biti) , to do (initi) i to have (imati) . Koliko god da nam glavni glagoli ne predstavljaju problem toliko su pomoniglagoli u engleskom veliki izvor strepnje i frustracije. Zbog tih glagola suverovatno neki, ako ne i mnogi, odustali od daljeg uenja ovog jezika. Zbog tihglagola su neki moda i zauvek omrznuli engleski jezik!Ali, kao to rekoh, samo hrabronapred, nije nita vaa krivica. Svo to zameateljstvo se lako moe razumetiuz malo pameti i odgovarajuih objanjenja.Pomoni glagol to be nekako i shvatamo poto postoji i u naem

jeziku kao glagol biti, iako ga mi nikada ne upotrebljavamo u vremenu u komega upotrebljavaju ljudi sa engleskog govornog podruja. Glagol to haveobino ignoriemo budui da u naem jeziku to nikada nije pomoni glagol.


3/22

Najgori lan crne trojke je glagol to do. Sa tim glagolom niko ne uspeva da seizbori iz prostog razloga to se uvek preutkuje njegova tajanstvena funkcija i nainna koji se on (ne)upotrebljava u svakodnevnom engleskom govoru.Osnovna engleska vremena se obrazuju uz pomo pomonih glagola:to be, to do i to have i svih ostalih glavnih glagola u engleskom jeziku. Taj

princip nikada nemojte smetnuti sa uma! Isto tako, jedanko bitan princip koji senikada ne sme smetnuti sa uma kada je u pitanju engleski jezik je injenica da pomoniglagoli UVEK dolaze ispred glavnih glagola! To je sasvim logino pravilo upravozato to samo ime pomonih glagola izraava ono to oni ine oni pomauglavnim glagolima da iskau tano vreme kada se neka radnja dogodila: da li

je to bilo u prolosti, sadanjosti, budunosti, u toku razgovora, nakon neke drugeradnje, da li je prekinuto od strane neke druge radnje...U prvi mah ova dungla vremena i isprepletanost radnji moe da uplai iskrenogstudenta engleskog jezika.Ali ono to e ove studije makar da vam omogue, to je dase razjasne sve nedoumice koje nai ljudi nikada nisu imali od koga da naue budui da

je na kolski sistem sterilan i nematovit, pa samim tim ne ume da prenese dinamino

znanje i komunikaciju na engleskom jeziku.Imajui ove principe na umu, pristupamo kratkoj analizi nekolikoosnovnih i najee korienih vremena u engleskom jeziku. Ostala vremenabie obraena nakon pregleda pomonih glagola zato to e tada biti mnogolake obraditi svako vreme i pokazati nain na koje ono izraava radnje uengleskom jeziku.

SADANJE PROSTO VREME (PRESENT SIMPLE TENSE)Pomoni glagol: to do (initi) ima razliite oblike za svako lice i uvekdolazi ispred svakog glavnog glagola.Radnja: Uobiajena radnja koja se odigrava esto i/ili je tako ustaljena ilinormalna da se o njoj uvek govori u sadanjem vremenu budui da je to

jedini nain na koji ona moe da se izrazi.Potekoe: Glavne smetnje na koje nailaze nai ljudi su pravljenje razlikaizmeu ovog vremena i vremena koje izraava radnju koja se odigrava u trenutku kadao njoj govorimo. Drugu potekou, verovatno najveu u celokupnom engleskom

jeziku, predstavlja razumevanje funkcionisanja glagola to do. Ovapotekoa posebno dolazi do izraaja prilikom postavljanja pitanja u ovomvremenu -u tome se upravo krije sva tajanstvenost pomonog glagola todo.I work every day. (Radim svaki dan). Do I work every day? (Da li radim svaki dan?You work every day. (Radi svaki dan). Do you work every day? (Da li radi svaki dan?)He workS every day. (On radi svaki dan).Does he/she/it work every day? (Da li on radi svakidan?)She workS every day.Does she work every day?It workS every day. Does it work every day?


4/22

PROLO VREME (PAST SIMPLE TENSE)Pomoni glagol: to do, ali u svom prolom obliku did, to dodatno komplikuje njegovorazumevanje.Radnja: Ovim vremenom izraava se neto to je uinjeno ili zavreno u prolosti.Potekoe: Glavna potekoa je ponovo raskorak u izjavnim potvrdnim

reenicama kojima se izraava neto to je uinjeno u prolosti, a potomdolazi pitanje u kome izranja famozno did!I worked every day. (Radio sam svakog dana).Did I work every day?You worked every day. (Radio/la si svakog dana).Did you work every day?He worked every day.Did he/she/it work every day?She cleaned the table yesterday.Did she clean the table yesterday?It made a noise last night.Did it make a noise last night.

We worked every day.Did we work every day?You (vie ljudi) walked in the park last summer.Did you walk in the park last summer?They phoned their friends last night.Did they phone their friends last night?

PROSTO BUDUE VREME (FUTURE TENSE)Ovo je zasigurno najprostije englesko vreme, pa emo sa njim odmah dazavrimo.Pomoni glagol: to be (biti) u svom obliku za budue vreme koji je razliit zasvako lice.Radnja: neto to e biti uraeno ili obavljeno kasnije, ili u budunosti.Potekoe: Generalno gledano, ne postoje potekoe u obrazovanju ovogvremena. Poto i mi koristimo glagol biti kao pomoni glagol da iskaemoneto to EMO raditi kasnije ili u budunosti, to nam ovo vreme predstavljanajmanji problem za uenje i shvatanje.I will work tomorrow. ( Radiu sutra.) Will I work tomorrow?You will work tomorrow. (Radie sutra). Will you work tomorrow?He/She/It will work tomorrow. (Ra die sutra). Will he/she/it work tomorrow?We/You/They will work tomorrow (Radiem o/e sutra). Will we/you/they worktomorrow?Primetili ste u ovom vremenu jedno generalno pravilo: kada sepostavlja pitanje, pomoni glagol skae preko zamenice i zauzima prvo mestou pitanju, iza njega dolazi zamenica, iza zamenice dolazi glavni glagol i ondaidu ostale rei u reenici (koje su obino priloke odredbe za mesto, vreme inain).Kao to vidite, ova prosta pravila nisu nikakva posebna mudrost ili netonedokuivo!


5/22

CRNA TROJKAVerujem da ova problematika nikada do kraja i nikada do kraja jasnonije predoena svima koji silom prilika ili svojom voljom moraju da se uhvateu kotac sa engleskim vremenima i gramatikom.Crna trojka: to be, to do ito have izazvala je mnogo stresa i mentalne patnje i kod najiskrenijih ljubitelja

engleskog jezika. A stvar je prilino prosta, ne moe da bude prostija! Samo je nekomorao da objasni do kraja kako i zato funkcioniu ti glagoli.Pomenuta tri glagola su po svojoj funkcijipom pomona, to znai da pomau da seiskae odreena radnja koja se dogodila u nekom vremenu. Drugim reima,bez ta tri glagola nemogue je na engleskom jeziku objasniti da li se netodogaa u ovom trenutku, da li se dogaa kao uobiajena normalna radnja, dali se dogodilo jue ili u veoma dalekoj prolosti, da li se deavalo pre nego toga je neto drugo prekinulo, da li je poelo da se deava u prolosti panastavlja deava se u sadanjosti i nastavie da se deava u budunosti, ili ese moda ili sigurno dogoditi u budunosti. Dakle, sve to elimo daiskaemo na engleskom jeziku nas neminovno nateruje da shvatimo potpunu

funkciju ta tri pomona glagola. Bez njih engleski jezik gubi svaki smisao. Bez njih nepostoji engleski jezik!Glavni problem koji izgleda niko do sada nije shvatio je to da ova tri glagola,iako su pomoni, takoe igraju funkciju glavnih glagola. Drugim reima, postoje radnjekoje treba iskazati u engleskom jeziku upravo tim glagolima, ali u tim sluajevima oninisu pomoni glagoli (ne pomau iskazivanje radnje) nego su glavni glagoli - glavninosioci radnje i glavni nosioci znaenja rei.Pored toga, dodatni izvor zabune su sluajevi kada se jedan isti glagol(obino je to glagol to have, neto ree i glagol to do) pojavi u istojreenici dva puta. A pojavi se dva puta iz prostog razloga to nije re o

jednom te istom glagolu, nego jedan od njih igra ulogu pomonog glagola, adrugi je glavni glagol.Prva stvar koju treba imati na umu kada su u pitanju pomoni glagoli to jeda iako oni znae biti, initi i imati, jer to je jedini prevod koji mi zanjih imamo, kada su u slubi pomonih glagola oni ne znae to kako ih miprevodimo. Kada su pomoni glagoli, to be, to do i to have nemajuznaenje biti, initi i imati! Oni kao pomoni glagoli NITA ne znae!Njihova funkcija kao pomonih glagola je da pomognu glavnom glagolu za koji suvezani i uz koji uvek idu.Druga stvar koju treba imati na umu je sledea: u svim sluajevima, bezizuzetka, kada su glagoli to be, to do i to have pomoni, oni uvekdolaze na prvo mesto ispred svakog drugog glagola u reenici. Stoga, nikadase ne moe napraviti greka da se takav jedan pomoni glagol, makar se inavodno dva puta pojavljivao u istoj reenici, zameni sa nekim drugimglagolom.Sada kada smo razjasnili ove dileme i nedoumice, pogledajmo neke primere gde oviglagoli igraju svoju bitnu dvojaku funkciju. To bi trebalo automatski da razjasni iobrazovanje glavnih vremena u engleskom jeziku.


6/22

Sadanje prosto vremeKao to je ve reeno, pomoni glagol u ovom vremenu je glagol todo. Njegov problem je u tome to je tajanstven i sakriven, te njegova uloga nije takolako uoljiva. To se posebno vidi u injenici da ga nema u potvrdnimreenicama, a kada treba postaviti pitanje u sadanjem vremenu taj glagol

iznenada izranja naizgled niotkuda. Ali to nije sluaj da taj glagol dolazi samod sebe u pitanjima. To ne bi bilo nimalo u skladu sa strogim pravilima koja vae zaneumoljivu englesku gramatiku. Pomoni glagol to do uvek postoji u svimpotvrdim reenicama, samo to ga mi ne vidimo.Uzmimo primer sa glavnim glagolom to work iz gornje lekcije. Na prvi pogledreenica, na primer, glasi ovakoYou work every day.U toj reenici ne vidimo nigde postojanje glagola to do, iako upitnareenica glasi:Do you work every day?Otkud iznenada glagol to do u upitnoj reenici? Odgovor je prilino

logian: on se pojavljuje u toj reenici iz prostog razloga zato to tu mora da bude.Upamtite: nijedno vreme se ne moe obrazovati ako nema pomoni glagol!Samim tim pomoni glagol mora da postoji i u obinoj potvrdnoj reenici.Stvar je u tome to se glagol to do retko koristi u engleskom jezikuzbog jaine i naglaavanja koji prenosi kada se upotrebljava, pa se zatoizbegava u uobiajenom govoru. Ljudi ga obino izgovaraju kada hoe netoda naglase i podvuku, ili u stanju ljutine i samoodbrane.injenica da ljudi ne upotrebljavaju glagol to do u govoru ne znai dataj glagol ne postoji.Naprotiv. On postoji jer mora da u sadanjem vremenu obavljasvoju funkciju pomonog glagola i da pomogne da se izraze sve radnje u sadanjemvremenu. Stoga svaka reenica u sadanjem vremenu mora da sadri tajglagol. Zbog toga gornja reenica u svim licima glasi ovako:I (do) work every day.You (do) work every day.He/She/It (does) work every day.We/You/They (do) work every day.Primetiete da sada u treem licu nema workS every day!? Sada jesasvim jasno zato nema tog nastavka s u treem licu: zato to ispredglagola work (koji je glavni glagol) stoji taj pomoni glagol to do u svomobliku za tree lice does - i u tom obliku on automatski oznaava i skreepanju na to da je re o treem licu. Upravo otud to famozno slovo s usvim reenicama u sadanjem vremenu kada govorimo u treem licu - da on,ona ili ono obavlja neku uobiajenu aktivnost ili radnju.Zarad lakeg izgovora dolo je do kombinacije does + glavni glagol.Otuda svi glavni glagoli u treem licu sadanjeg vremena imaju nastavak s,kao to je sluaj sa glagolom work u treem licu koji postaje works. Isada postaje jasno kako i zato postavljamo upitne reenice onako kako ihpostavljamo u tom vremenu. Glagol to do, po pravilu koje ve znamo,prilikom obrazovanja upitnih reenica skae na prvo mesto ispred zamenice, anakon njega slede zamenica i glavni glagol:


7/22

Do I work every day?Do you work every day?Doeshe/she /it work every day?Do we/you/they work every day?Obino su odgovori na ta pitanja, bilo da su potvrdni ili odreni, u

skraenom obliku i glase:Yes, I do.No, I don't.Yes, you do.No, you don't.Yes, he/she/it does.No, he/she/it does not.Yes, we/you/they do.No, we/you/they do not.Pomoni glagol to do pokazuje time svoju mo pomaganjaizraavanja radnji u sadanjem vremenu.Jer on sam je sasvim dovoljan da izrazi

potvrdu da se neto desilo ili nije desilo. Kao to sam naglasio, to je skraeni oblikizraavanja potvrdnih i odrenih reenica u ovom vremenu. One se uvek takoizgovaraju zarad kratkoe, a stvarni pun oblik tih reenica glasi:Yes, I do work every day.No, I do not work every day.Yes, you do work every day.No, you do not work every day.Yes, he/she/it does work every day.No, he/she/it does not work every day.Yes, we/you/they do work every day.No, we/you/they do not work every day

Prolo prosto vremeIsta je stvar u fukciji pomonog glagola to do u ovom vremenu, jedino to seon ovoga puta pojavljuje u svom prolom obliku did. U sluaju prolog vremena, ovajpomoni glagol se ne razlikuje u licima, nego je u svim licima potpuno isti.Kao i kod sadanjeg vremena, uoavamo isti princip. Zbog njegove jaineljudi ga koriste u retkim situacijama, ali to ne znai da on ne postoji upotvrdnim reenicama.On mora da postoji zato to se nijedno vreme u engleskom jezikune moe zamisliti bez svog pomonog glagola.Tako imamo sledee primere:I (did) work every day.You (did) work every day.He/She/It (did) work every day.We/You/They (did) work every day.Primetili ste da glavni glagol, u ovom sluaju work, nemakarakteristian nastavak ed na kraju. Zato je to tako sada postaje jasno. To jezato to ispred njega stoji pomoni glagol koji pomae da se iskae radnjarada u prolom vremenu. U stvari, taj famozni nastavak ed, koji vam niko nikada nijeobjasnio, nastao je upravo usled spajanja pomonog glagola u prolom vremenudid i svih glavnih glagola koji su pravilni.


8/22

Svi pravilni glagoli u prolom vremenu imaju nastavak ed zato to jedolo do stapanja sa pomonim glagolom did.Naravno, postoje izuzeci za ovopravilo kada su u pitanju takozvani nepravilni glagoli. Oni su nepravilni zato to unjihovom sluaju nije dolo do stapanja sa did i nisu dobili nastavak ed uprolom vremenu.

I tako, razdvajanjem glavnih glagola od pomonog dobijamo upitne reenice u prolomvremenu gde pomoni glagol did skae na poetak a iza njega sledi zamenica iglavni glagol u svom izvornom obliku (infinitivu kako se to naziva u gramatici).Topraktino izgleda ovako:I worked every day.Did I work every day?You worked every day.Did you work every day?He/She/It worked every day.Did he/she/it work every day?We/You/They worked every day.

Did we/you/they work every day?U prolom vremenu imamo odlian primer gde se jedan glagol pojavljuje navodno dvaputa, recimo u sledeem pitanju:Did you do your homework yesterday?Nai studenti obino vide takav primer i ostaju zbunjeni nad injenicom da se u istojreenici navodno pojavljuje isti glagol i to, da stvar bude jo gora,

jedan je u prolom a drugi u sadanjem vremenu. To, meutim, nije uoptesluaj. Nije re o jednom te istom glagolu! Prvi glagol koji se vidi u tom pitanju jepomoni glagol koji nema znaenja, ne znai initi!!! Taj glagol samo pomaeda se iskae radnja raenja domaeg zadatka u prolosti, to jest jue. Drugi glagol jeglavni glagol i on zaista znai initi, raditi. Dakle, da, re je o istom glagolu, ali sa dverazliite i drukije funkcije!Potvrdne reenice koje oblino viamo u ovom sluaju glase:I did my homework yesterday.You did your homework yesterday.He/She/It did his/her/its homework yesterday.We/You/They did our/your/their homework yesterday.

Meutim, u ovom sluaju vidimo samo pomoni glagol did, a reklismo da pomoni glagoli nemaju znaenja! Prema tome, ove reenice samepo sebi ne znae nita zato to u njima ne postoji glavni glagol koji izraava radnju.

U stvari, on se ne upotrebljava, ali itekako postoji! U protivnom, ove reenice nemajunikakvog smisla. Glavni glagol u ovom sluaju je glagol raditi - do.Onmora da postoji i, po ustaljenom i nepromenljivom pravilu, doe odmah iza pomonogglagloga. Zbog toga ove reenice u svom punom obliku glase:I did do my homework yesterday.You did do your homework yesterday.


9/22

He/She/It did do his/her/its homework yesterday.We/You/They did do our/your/their homework yesterday.

Sada ove reenice u upitnom obliku glase onako kako ih uvek i vidimo uengleskom. One u sebi sadre pomoni glagol koji je skoio na prvo mesto,

iza njega sledi zamenica a iza nje i glavni glagol do kome ovaj glagolpomae da izrazi radnju raenja domaeg zadatka jue:Did I do my homework yesterday?Did you do your homework yesterday?Did he/she/it do his/her/its homework yesterday?Did we/you/they do our/your/their homework yesterday?Nikada ne smete da meate dva glagola to do i da ih posmatrate kao jedan.I jedan idrugi imaju dve razliite funkcije i nemaju veze jedan sa drugim, osim usmislu da prvi pomae drugom da izrazi radnju a drugi je glavni glagol.

Ono to dodatno komplikuje funkciju ovog glagola je i injenica da jeglagol to do nepravilan, to se jasno vidi po tome kakav je u prolom obliku. Da jepravilan, taj glagol bi u prolom obliku glasio doed - imao bi tajkarakteristian nastavak ed. Ali budui nepravilan, on u prolom vremenuima oblik did kao pomoni glagol.

Glagol to have je takoe nepravilan, tako da u engleskom jeziku nepostoji glagol haved. Vie o funkcijama tog glagola u narednoj lekciji.

POMONI GLAGOLI TO BE I TO HAVE

Doao je trenutak da demistifikujemo i preostala dva kljuna pomona glagola poznatakao biti i imati. Ti glagoli se mnogo lake razumeju uodnosu na glagol to do iz prostog razloga to su uvek vidljivi u reenici ikada su u funkciji glavnih i kada su u funkciji pomonih glagola. U njihovomsluaju nema potrebe da se uvek priseamo da postoje pre svih drugihglagola u potvrdnim reenicama i da pomau glavnim glagolima da iskauradnju koja se odigravala u prolosti ili upravo zavrila u sadanjosti. Osim toga, i unaem jeziku postoji glagol biti kao pomoni glagol, pa nam to dodatno olakavabrzo uoavanje i razumevanje funkcije tog glagola.

Ono to treba obavezno imati na umu je da postoji veoma prost nainda se prepozna kada glagoli biti i imati igraju ulogu glavnih glagola, a kadasu pomoni glagoli koji pomau glavnim glagolima da iskau neku radnju.Prilikom analize engleskog jezika, kao i prilikom izraavanja misli na tom

jeziku, bitno je posmatrati svaku reenicu izolovano i pratiti rei koje se u njojupotrebljavaju. Ukoliko u datoj reenici vidite da glagoli biti ili imati stojesami i da ne postoji nijedan drugi glagol osim njih, to je znak da ti glagoliigraju ulogu glavnih glagola i samo tada znae to to znamo da znae.


10/22

Ukoliko iza tih glagola dolazi neki drugi glagol, onda je jasno da su ti glagolipomoni - pomau glagolu iza sebe i ne znae biti ili imati, ve imajuiskljuivu ulogu pomonih glagola bez znaenja.U pojedinim situacijama ova dva glagola se pojavljuju u istim reenicama navodno dvaputa, ali nemaju isto znaenje.Prvi koji se od njih pojavi pre onog drugog igra ulogu

pomonog glagola i pomae tom drugom da iskae radnju. Drugi glagol se pojavljuje uobliku karakteristinom za vreme radnje koju opisuje i nalazi se odmah iza prvogglagola prema pravilu koje smo ve nauili. Zato ukoliko u jednoj reenici vidite da naprvom mestu dolazi glagol biti, a iza njega glagol imati sa nastavkom ing, znajteda nije re o dva pomona glagola! Samo je prvi pomoan, kao to ve znamo, a drugi

je glavni glagol.Ukoliko u reenici vidite glagol imati na prvom mestu, a odmah izanjega dolazi glagol biti u svom past participle obliku been, isti stari princip vai i utom vremenu. Glagol imati je u tom sluaju pomoan i neznai imati, a glagol biti je glavni glagol. U vremenima gde ova dva glagolaigraju svoju pomonu ulogu moe da doe do sluaja da su oba pomona, priemu e doi jedan iza drugog na prvom mestu iza zamenice, a nakon njih doi e

glavni glagol koji iskazuje radnju. Ali i u tim sluajevima jedini poredak koji oviglagoli mogu da oforme je da imati doe kao prvi glagol, biti u pastparticiple obliku been doe iza njega, a nakon njih ide glavni glagol.Iako sve ovo na prvi pogled deluje veoma zbunjujue, nema razloga za strah.Engleski jezik i gramatika mogu da postanu prava igra i zadovoljstvo ukoliko steknemosamopouzdanje u izraavanju. A nema razloga da vremenom ne steknemosamopouzdanje zato to se engleski jezik sastoji od rigidnih pravila i onog trenutka kadaovladamo tim pravilima, ceo svet engleskog jezika postaje na. Stoga se nemojteobeshrabriti u ovom trenutku. Celokupna ova materija je veoma laka i inteligentnimljudima ne bi trebalo da predstavlja neki veliki problem. Duboko sam ubeen da svakomoe da naui makar osnovno izraavanje na engleskom i da savlada ova osnovnavremena. Neki e ovaj jezik savladati superiorno i on e im biti poput maternjeg, drugie na osnovu ovog prirunika stei bolje shvatanje smisla i dinamike jezika, a nekima eovo biti dovoljno da mogu da sroe najosnovnije stvari na engleskom jeziku.Bilo kako bilo, primarni cilj ovog prirunika je da demistifikuje teke stvari uengleskoj gramatici i da vam priblii taj jezik koji je u sutini prilino

jednostavan.

SADANJE TRAJNO VREMETHE PRESENT CONTINUOUS TENSEILITHE PRESENT PROGRESSIVE TENSEPomoni glagol to be u svom sadanjem obliku se menja po zamenicama. Kao i usvim drugim vremenima, prvi glagol koji doe iza zamenice je pomoan, pa tako lakomoemo da prepoznamo sve oblike glagola to be koji se menja po zamenicama.Glavni glagol: svaki glavni glagol koji izraava ovo vreme ima karakteristiannastavak ing. Autor nije uspeo do ovog asa da razume poreklo nastavkaing, pa za sada pretpostavlja da je taj nastavak nastao u engleskom jeziku zaradsvrhe iskazivanja radnje u sadanjem trenutku.


11/22

Radnja: Kao to mu samo ime kae, to je radnja koja traje u trenutku kada se o njojgovori (radnja je u progresu u trenucima naeg govora).I am working now.You are watching the television at this time.He is sleeping at this moment.

She is riding her favourite horse.It is breaking down.We are cleaning the streets.You are singing your funny tune.They are thinking about their new agenda all the time.

Prvi glagol u ovim reenicama: am, are, is i are su oblici glagola biti usadanjem vremenu. Iza njih dolaze glavni glagoli sa svojim karakteristiniming. Uvek kada vidite takvu reenicu znajte da ta radnja obavezno govori oneemu to se dogaa u trenutku kada neko o tome govori.

Evo kako bi izgledao odnos u ovom vremenu u kome je glagol to be na prvom mestukao pomoan i nema znaenje biti, a glagol to have koji stoji izanjega je glavni glagol. Klasian primer je izraz na engleskom jeziku kadaneko ima nezgodu, problem, ili ne moe da se snae sa neim. Tada se kaehaving trouble. Evo kako izgleda takav izraz u svim licima:I am having trouble with my car.You are having trouble with your car.He/She/It is having trouble his/her/its car.We/You/They are having trouble with our/your/their car.Kao to vidite, glagol to have u ovom vremenu, kao i svi drugi glavni glagoli u radnjikoja se sada deava, ima karakteristian nastavak ing. Stoga, nemojte da vas to

zbuni i da ga pomeate sa glagolom to have koji nema znaenja i koji kaopomoan glagol dolazi do izraaja u drugim vremenima gde je na prvom mestu ispredglavnih glagola! U ovom sluaju nije re o glagolu to have kao pomonomnego o glagolu to have kao glavnom glagolu.Upitan oblik gornjih reenica bi trebalo da bude svima jasan na osnovu ve poznatogpravila da pomoni glagol prilikom postavljanja pitanja skaena prvo mesto, iza njega dolazi zamenica iza koje dolaze glavni glagol iostatak reenice. Neretko izraavanje reenica u engleskom jeziku lii naupanje repe, ali je uteno to to na kraju repa bude iupana, ono tohoete da kaete uspete da izrazite tako da vas potpuno razumeju ljudikojima je to maternji jezik, a vae upanje biva sve lake iz meseca umesec da bi na kraju postalo ono to Englizi i Amerikanci nazivaju drugapriroda a za ta mi obino kaemo da postane deo nas. Poto ta jasnapravila za upitan oblik sada ve sigurno znate, evo samo nekoliko kratkihprimera upitnog oblika iz gornjih reenica:

Am I working now? Are they cleaning the streets? Are you having trouble with your car?Is she having trouble with his car?


12/22

I u ovom vremenu su potvrdni odgovori uvek kratki i zavravaju se samo sapomonim glagolima, mada celokupna reenica u punom smislu treba daglasi kao i u drugim vremenima gde se sve reenice skrauju:Yes, I am (working now).Yes, they are (cleaning the streets).

No, they are not (cleaning the streets).Yes, I am (having trouble with my car).

PROLO TRAJNO VREMETHE PAST CONTINUOUS TENSEILITHE PAST PROGRESSIVE TENSEPomoni glagol: Opet je to glagol to be, ovoga puta u svom prolom obliku koji serazlikuje u licima samo u tome da li postoji jedno ili vie lica koja obavljaju radnju ijeiskazivanje taj glagol pomae.Glavni glagol: I ovi glavni glagoli imaju karakteristian nastavak ing. Ono to ih

razlikuje od drugih glagola koji imaju taj nastavak je pomoni glagol to be koji stojiispred njih u prolom vremenu! Usled injenice da je glagol to be ispred tih glagola uprolom vremenu, to sve glagole iza njega stavlja u prolo vreme! Naime, princip zaovaj I svaki pomoni glagol je isti kao i u sluaju glagola to do. Vreme u kome se tajpomoni glagol nalazi, bilo da je to sadanje ili prolo vreme, odreuje vreme sameradnje. Isti je sluaj u ovom vremenu. Isto je sluaj u svakom drugom vremenu.Nemarazloga da pogaamo I nagaamo ta to pie ili ta je izreeno u engleskom

jeziku i da se premiljamo da li se ta radnja desila jue, ili se deava sada, ili ese desiti sutra. Sve na ta je potrebno obratiti panju je pomoni glagol! A on jelako uoljiv zato to se uvek, uvek, uvek nalazi kao prvi glagol u svakoj engleskojreenici. im uoimo prvi glagol u reenici i vreme u kome on stoji, odmah i bez grekeznamo u kom vremenu je cela reenica, to jest kada se radnja dogodila, dogaa ili ese dogoditi!Slian princip treba da vas vodi i kod pisanih testova. Tu se obinotestira poznavanje gramatike engleskog jezika. Sve to treba da uoite uzadatim reenicama su glagoli i samo glagoli. I sve ega treba da se setite jeu kom vremenu se koriste koji pomoni glagoli i u kom obliku su uvek i bezizuzetka glavni glagoli koji dolaze iza njih.Na primer, ako imate zadatureenicu gde zamenica stoji na prvom mestu, potom praznu crtu iza koje jenapisan glavni glagol sa nastavkom ed, ne treba da se dvoumite nijednog asaoko toga o kom vremenu je re. Jedino kod aorista glavni glagoli imaju nastavaked aispred njih uvek i bez izuzetka MORA da doe pomoni glagol have,odnosno has (ako je u pitanju tree lice). Ukoliko imate reenicu gde nemapomonog glagola na prvom mestu, a iza prazne crte stoji glagol sanastavkom ing, opet nema nikakve sumnje! Poto je u takvim vremenimagde takvi glagoli imaju samo taj nastavak pomoni glagol glagol to be, sveto treba da pogledate je ostatak reenice, tanije koja je priloka odredba zavreme (da li je vreme sadanje ili prolo) i u skladu sa tim da stavite glagol to be usadanjem ili prolom vremenu ispred glavnog glagola. Nikada, podvlaim, pomoniglagoli to be i to do ne mogu da idu ispred glavnih glagola koji imaju


13/22

nastavak ed, niti pomoni glagol to have moe da ide ispred glavnihglagola koji imaju nastavak ing ili glagola u infinitivu (glagola koji su usvom izvornom obliku i nemaju nikakav nastavak u sadanjem vremenu). To jenemogue, to je urezano u kamen, to je nepromenjivo u engleskom jeziku! Izato, umesto biflanja na pamet tabela i tablica, uvek imajte na umu ova krajnje

jednostavna pravila koja su takva kakva su i od kojih nema odstupanja i nema anse daikad pogreite!

Neki korumpirani i neasni pojedinci mogu da vas ubeuju da ne znate dovoljnoengleski jezik i da vam na usmenom daju slabiju ocenu da biste kod njih uzimaliprivatne asove, ali na pismenom testu nema anse da sprovedu takvu nepravdu! Navama je da li ete logino da razmiljate i sa ovim osnovnim znanjem pravila uengleskoj gramatici dokaete makar sebi da znate vie ibolje (poto su neki roditelji skloniji da uopte ne veruju svojoj deci i onometo deca znaju da se deava, ve veruju i uzdaju se u kvaziautoritet nekihneasnih pojedinaca koji taj autoritet nekanjeno zloupotrebljavaju zato to

ne postoji volja, mehanizam i pravna zatita od takvih zloupotreba). Duboko sam uverenda i najslabiji aci iz engleskog jezika, samo ako hoe, mogu uz pomo ovih osnovnih inepromenjivih pravila da naue neto i da poprave slabe ocene. Vratimo se sada naprolo trajno vreme.

Radnja: Radnja koja se izraava u ovom vremenu je ona koja je nesmetano tekla uprolosti pre nego to ju je neka druga radnja prekinula.U svim sluajevima dolazi prvoglagol to be na prvo mesto, iza njega glavni glagol sa ing koji izraava ta sedeavalo, a potom sledi opis radnje koja je prekinula tu radnju koja je tekla.Svaka druga radnja koja se umeala u tok prve radnje (ili prvih radnji ukoliko ih jebilovie) uvek se izraava u prolom vremenu.Evo nekoliko primera u kojima vidimo prvu

radnju koja je tekla dok je druga radnja u reenici nije zaustavila:I was watching the movie (prva radnja) when the phone rang (druga radnja).You were sitting on the sofa (prva radnja) when the dog came along (druga radnja).He was polishing his shoes and she was feeding the cat when the earthquakestruck.It was sleeping under the bed when ith e a rd some noise.We were eating our dinner as weh e ard that something was going on outside.(U ovomsluaju obratite panju da je glagol heard u prolom vremenu i to je tadruga radnja koja je prekinula prvu.)You were dozing off by the time the showcame to its end.They were sleeping peacefully before the visitorcame to see them.

Upitni oblik je isti kao i kod svih ostalih vremena.Pomoni glagol skae napoetak reenice, a sve ostalo iza njega ide onako kako stoji u potvrdnom obliku.Kao i u prethodnom vremenu, evo da i ovde pokaem te sluajeve gde

je jedan glagol od crne trojke pomoan (onaj prvi), a drugi iza njega glavni:I was (pomoan) having (glavni) trouble with my car when my neighbour appeared.You were having a headache on the plane when the stuardess came to see what wasgoing on.


14/22

He was having trouble with his children before he decided to take action.They were having terrible weather just as the rain began to fall.

Primeri kada je glagol biti u sadanjem ili prolom vremenu glavni glagol:I am 13 years old.

I was 15 years old three years ago.You are snob.You were so smart yesterday.He is stupid.He was handsome 10 years ago.She is great.In the past she was very childish.It is funny.We are so slick.We were stupid when we did that. (U ovom sluaju nema pomonih glagola,oba glagola su glavna to se vidi iz radnji koje su njima izraene. Kada bi

glagol to be ovde bio pomoan, iza njega bi, po pravilu, morao da doe nekidrugi glagol. Iza njega nema drugog glagola!).You are so mean.You were very clever.

They are as funny as they can be. (Ni ovde iza glagola to be ne stojinijedan drugi glagol, pa je odmah jasno da je re o glavnom glagolu to bekoji ovde znai biti).

They were extremely stupid.

Kao to vidite, u svim ovim reenicama glagol to be stoji sam uprolom i u sadanjem vremenu. Kada god ga vidite samog u reenici ilinekom delu podue reenice i kada god odmah iza njega NE STOJI nijedandrugi glagol, tu nema nikakve sumnje glagol to be je tada glavni glagol I znaibiti. Isto nepromenjivo pravilo vai za svaki pomoni glagol. Kada god pomoniglagol stoji sam u kratkoj reenici, ili je sam u duim reenicama iodmah iza njega ne postoji nijedan drugi glagol, onda je re o glavnimglagolima. U svim drugim sluajevima gde odmah iza tih glagola slede nekidrugi glagoli, re je iskljuivo o pomonim glagolima koji tada ne znae biti,initi, imati nego pomau glagolu iza sebe da iskae radnju.

SADANJE SVRENO VREME (AORIST)PRESENT PERFECT TENSEPomoni glagol: glagol to have u sadanjem vremenu. On se jedino u treem licu

javlja kao has da bi se razlikovao od ostalih lica u kojima se javlja kao have.Glavni glagoli: u ovom vremenu glavni glagoli imaju nastavak za prolo vreme edukoliko su pravilni.Ukoliko je re o nepravilnim glagolima koji nemaju nastavaked, onda je re o takozvanom past participle obliku tih glagola. To je onatakozvana trea kolona nepravilnih glagola. Kod tih glagola nema pravila


15/22

kako e se zavravati u prostom prolom vremenu i aoristu! To je jedna odretkih stvari u engleskom jeziku koju morate da nauite napamet poto nemadrugog naina da to savladate. Neki nepravnilni glagoli su isti u sve tri kolone, to jestu sadanjem, prostom prolom vremenu i aoristu, kao na primer glagoli to put i tocut. To da li oni iskazuju radnju stavljanja i seenja u sadanjosti, prolosti ili aoristu

vidi se na osnovu pomonih glagola koji stoje ispred njih! Neki oblici nepravilnih glagolase razlikuju u sva tri vremena, kao na primer glagoli to begin i to ring. Neki su uprolom prostom vremenu I aoristu isti, kao na primer glagoli to find, to bring ito sleep. Koju radnju izraavanju i u kom vremenu moi ete da odredite prematome koji pomoni glagol stoji ispred njih! Praktino gledano to e rei: ukoliko jeispred njih glagol to be u sadanjem ili prolom vremenu, onda e ti glavniglagoli uvek imati nastavak ing i izraavae radnju koja se dogaa u trenutkukada o njojgovorimo, ili radnju koja je tekla u prolosti pre nego to ju je prekinula nekadruga radnja; ukoliko ispred tih glagola stoji pomoni glagol to have, oviglavni glagoli e imati nastavak ed, ili, ako su nepravilni, imae svoj oblik iz

tree kolone i uvek e govoriti o radnji koja se upravo sada zavrila nakonto je tekla neko vreme u prolosti; ukoliko ovi glagoli stoje iza nevidljivogpomonog glagola to do u sadanjem prostom vremenu, pri emu se ureenicama pojavljuju kao da su samostojni i kao da ispred njih nema glagolato do, jasno je da uvek govore o radnji koja je uobiajena ili je redovnidogaaj! Iako sve ovo deluje samo naizgled zastraujue, vremenom, kada seovi principi ustale u vaoj svesti, neete vie nikada imati problem sa osnovnimengleskim vremenima i biete u stanju da ih lako prepoznajete, a upravo je tobio cilj autora prilikom izrade ovog prirunika.

Radnja: Radnja koja se iskazuje ovim vremenom je neka radnja koja je poela uprolosti i sada se zavrila. Da li je radnja poela u dalekoj ili bliskoj prolosti, tonije kljuno bitno. Neke stvari uradimo za tili as, neke su vuku godinama.Dakle, ono to je kljuno za tu radnju to je da se zavrila u asu kada o tomegovorimo, ili u danu u koji je spominjemo.

Evo nekih primera gde se glagol to have navodno pojavljuje dva putau istoj reenici.Ne zaboravite da je to varka. Nije re o istom glagolu! Poto je prviglagol u reenici obavezno pomoni glagol, to prvi glagol to have je ustvari pomoni glagol koji nema nikakvo znaenje, a drugi glagol je glavniglagol koji znai onako kako ga prevodimo u naem jeziku.

U naem jeziku se glagol imati retko upotrebljava u svim izrazimakoje susreemo u engleskom jeziku. Takoe obratite panju na to da je glavniglagol to have u ovim reenicama u svom prolom obliku - had. U tomobliku se javlja u jo jednom vremenu koje je sve manje u upotrebi, ali u tomvremenu igra ulogu pomonog glagola to have u prolom obliku i nalazi sena prvom mestu u reenici. U sluajevima aorista je uvek na drugom mestuzato to nije pomoni ve glavni glagol:I have (pomoni) had (glavni) a real hard time.


16/22

You have had a cat for 5 years.He has had headache for three hours.She has had an operation on the heart.It has had to move back.We have had much troubles with our neighbours.

You have had a bad luck with your car.They have had many great dreams about their country.Evo i primera reenica gde su glavni glagoli sa nastavkom ed ako su pravilni ili suiza pomonog glagola u obliku iz tzv. tree kolone ukoliko su nepravilni:I have slept (glavni glagol sleep iz tzv. tree kolone) for hours.You have helped your neighbour paint the house.He has done his homework well.She has seen the President.It has brought some income.We have managed to sell the house.You have phoned your company.

They have got to the point of despair.Evo i primera gde je glagol to have pomoni a glagol to be glavni. Kao iuvek, pomoni glagol e se pojaviti na prvom mestu odmahispred glavnog:I have been to Belgrade.You have been naughty.He has been too good to be true.She has been overly anxious.It has been bad.We have been stubborn.You have been stupid.They have been sad for days.

PROLO SVRENO VREMETHE PAST PERFECT TENSE

Iako je ovo vreme sve manje u aktivnoj upotrebi u engleskom jeziku,na smaraki obrazovni program i neki profesori insistiraju na njemu kao da

je od presudnog znaaja.Ovo vreme se koristi da opie neku radnju koja se deavala ukombinaciji sa nekom drugom radnjom, bilo da je prekinula tu radnju, ili joj jeneposredno prethodila, ili se odigrala neposredno nakon te radnje.

Najprostije objanjenje za ovo vreme glasi da je to neka radnja koja je u prolosti ustvari bila present perfect tense, to jest aorist, ali poto se sada o toj radnji govori uprolosti ona vie ne moe da bude izraena kao da se sada zavrila nego kao netoto se tada zavrilo. Iako su ovakve situacije retke i iako se ovo vreme izbegava uaktivnoj upotrebi, zarad nekih zastarelih normi naeg programa pogledaemo i nekeprimere za to vreme. itaocu preputam da sam shvati kako funkcionie to vreme poto

je do sada teoretski izneto sve to se moe rei o gramatici i dinamici osnovnih


17/22

engleskih vremena i njihovih pomonih glagola. Svi koji donekle ili dobro znaju engleski jezik vie ne bi trebalo da imaju problem sa razumevanjem tih osnovnih funkcija.

Ukoliko se do sada niste snali, verovatno ete imati veoma male anseda se ikada snaete u ovom jeziku i jedino to ete postii bie da nauite

neke osnovne rei i izraze koje ete teko moi da uklopite u smislene iispravne reenice u engleskom jeziku. Poto ja od ovog programa ne znam bolji ilaki koji bi mogao da vam priblii naizgled kompleksnu materiju engleskegramatike, sumnjam da ete na nekom drugom mestu nai adekvatnijupomo od ovde predstavljene (namerno izbegavam re prezentovane zatoto smatram da je na jezik dovoljno bogat i lep i da je sasvim bespotrebnokvariti ga tuicama koje se tako pomodarski unose u njega)! Stoga vam je moj iskren idobronameran savet da batalite ovaj jezik i da se posvetite nekom drugom jezikuukoliko za to imate talenta.Imajte meutim u vidu injenicu da, koliko je meni poznato,veina svetskih jezika ima gramatiku poput ove engleske. tavie, iz moglinog iskustva mogu da kaem da svi koji savladaju englesku gramatiku ne bi

trebalo da imaju problema da savladaju osnove panske gramatike, o emue eventualno biti rei u moda nekom buduem priruniku ovog autora zataj jezik.

Dakle, ako do sada niste uspeli da se snaete razlog za to moda lei upogrenom izboru jezika, mada ostavljam mogunost da ja nemam pojma uobjanjavaju gramatike ovog jezika. Ako nita drugo, teim se time to izamene stoje desetine uspenih studenata kojima je ovaj moj program sadapretoen u prirunik umnogome olakao ivot i uenje ovog jezika. Naalostmoj praktian rad sa ljudima raznih govornih podruja je pokazalo da je uzroksvih problema sa kojima se susreu ljudi u engleskom jeziku uvek isti: nije problem u

jeziku i njegovoj gramatici, ma koliko ona delovala nerazumljivo i teko, problem jeto nema ko da sve to jednostavno i jasno objasni ljudima eljnim da saznaju! Sada viene postoji ta prepreka za razumevanje osnovne gramatike engleskog jezika. U ovompriruniku sam vam izneo tajnu mog profesorskog uspeha sa ljudima raznih govornihpodruja. Tajna je sada otkrivena i sve to je neophodno za uenje engleskegramatike je saeto u ovom priruniku. Od sada ovaj klju za razumevanjeengleske gramatike imate uvek u rukama.

Vratimo se na vreme koje je nadahnulo prethodno objanjenje. Evo kako se ono gradi:Pomoni glagol: to have u svom prolom obliku had koji je isti u svim licima.

Primetili smo ve da je taj glagol nepravilan, a to znai da u prolom vremenunema nastavak ed to je i logino! Zamislite na ta bi liio i kako bi seizgovarao glagol haved kada bi postojao, ili beed kada bi postojao, ili doed kadabi postojao. Zbog te nakaradnosti koje su mogli imati da postoje u takvim oblicima, svipomoni glagoli su nepravilni i u sluajevima kada igraju ulogu pomonih glagola i usluajevima kada igraju ulogu glavnih glagola!

Glavni glagol: k ao i u aoristu u sadanjosti, svi glavni glagoli posle pomonog


18/22

imaju nastavak ed ukoliko su pravilni, odnosno imaju oblik iz treekolone ukoliko su nepravilni.Radnja: Opisuje neku radnju koja se deavala u kombinaciji sa nekom drugom radnjom,bilo da

je prekinula tu radnju ili prethodila toj radnji.

The situation was horrible when I had phoned the police.Remember, it was snowing heavily when before you had slipped over the ice.He had rung the neighbour because the dogs were fighting and biting each other She was runing very fast, so at one point she had lost her breath.We thought the party was silly before we had decided to leave.You were trying to catch the bus, so you had run very fast.He said so much non-sense before they had stopped it.

SADANJI TRAJNI PERFEKTTHE PRESENT PERFECT CONTINUOUS TENSEILI

THE PRESENT PERFECT PROGRESSIVE TENSENa prvi pogled ovo je vreme zastraujueg imena. Ali, kao i kod svih engleskih vremenauvek obratite panju na njihove nazive. U samom nazivu se kriju radnje i vremeodigravanja radnji koje to vreme izraava, to jest sam naziv za vreme otkriva bezgreke KADA su se odigrale ili se odigravaju ili e se odigrati sve radnje koje seiskazuju u tom vremenu. Kada shvatite ta se krije u imenima vremena, pa jokada ih poveete sa pomonim glagolima koji su karakteristini za svako od tihvremena, pa na to poveete i pravilo u kom obliku su svi glavni glagoli izapomonog glagola u datom vremenu, vienema nikave prepreke da rasturite jezik i postignete svoj maksimum.

Naziv ovog vremena krije tri kljune rei: present (sadanjost), perfect(to znai da se nesto usavrilo (perfekcionalizovalo), odnosno zavrilo) iprogressive (to znai da radnja jo traje). Iz toga je jasno da je re oradnjama koje su se zavrile a traju i to oito u sadanjosti- zbog reipresent.

Takoe obratite panju na prvi deo imena tog vremena presentperfect. Ve smo videli da u tom vremenu sa takvim nazivom (aorist) postojipomoni glagol to have iza koga slede glagoli sa ed ako su pravilni ili suiz tree kolone ako su nepravilni. Isto je sluaj i u ovom vremenu. To znaida svaka reenica u ovom vremenu obavezno kao prvi glagol u reenici izazamenice sadri to have (odnosno has u treem licu) iza koga e doiglavni glagol.U ovom vremenu stvar je slina, jedino to ovde imamo takorei dvaglavna glagola od kojih je jedan uvek, verovali ili ne, glagol to be.

Poto iz primera u aoristu znamo da posle pomonog glagola to havedolazi past participle glagola to be koji glasi been, ostaje da razreimomisteriju progressive. Videli smo da kada god je re o progresivnimradnjama, radnjama o kojima govorimo sada ili one koje su tekle progresivno


19/22

u prolosti pre nego to ih je prekinula neka druga radnja, svi glagoli kojiizraavaju takvu radnju sadre karakteristian nastavak ing. I tako, kadaspojite sve ono to ste do sada shvatili i nauili, dobijate sledeu jednainu zaiskazivanje radnji u ovom vremenu:

Pomoni glagol:to have (u sadanjem obliku)Glavni glagol: to be u past participu (been) koji ide ispred glavnog glagola koji imanastavak ing. Drugim reima, glavni glagol u takvim reenicama je trei po redu i imanastavak ing. Prvi u nizu je glagol to have u tom obliku, drugi je been (pastparticiple glagola to be) i trei je bilo koji glavni glagol sa nastavkom ing. Uzgredno,i glagoli sa nastavkom ing imaju svoje strune nazive u tom obliku, ali namernoizbegavam sve te strune izraze koji samo slue da ih izverglajuprofesori i nastavnici, dok studenti i aci ostaju zbunjeni terminima koji usutini nita ne znae. Neretko mi pada na pamet moto Ive Andria:jednostavnost u stvaranju. Uenje jezika u mnogo emu podrazumevakreativno stvaranje, neto to je bila nepoznanica u kolskom sistemu koji

sam ja doslovno preiveo. Ova nekreativnost i sterilnost suvoparnihprograma za uenje stranih jezika, dodatno zakukuljena strunimgramatikim izrazima, moe da poslui jedino sujeti onih koji misle da su timprogramima neto postigli. A nisu postigli stvaran uspeh koji bi trebalo da seogleda u znanju i uspenosti buduih generacija kojima treba da predaju toznanje, ve su postigli samo toliko da mnogi zamrze njihove predmete, dokdrugi ue napamet tabele i tablice koje e im donekle biti korisne u daljemivotu. Ovaj jezik, koji je tako jednostavan, ne bi trebalo da predstavlja veliku smetnju iproblem za mnoge nae pametne ljude koji su ostali ubijeni u pojam zaglupljujuimi dosadnim obrazovnim programima.Posle ovog prirunika nikada vie osnovna engleska gramatika nee biti

nepoznanica jer za to, barem kada smo mi u pitanju, nema razloga. Nismo minita gluplji od ljudi kojima je ovo maternji jezik, niti je njihov jezik toliko teak dane moemo barem u osnovnim crtama da ga savladamo. Stoga ja elim da ovimprirunikom na ovako jednostavan nain i bez strune terminologije konano razotkrijemsve te navodno teke stvari u engleskoj gramatici i omoguim svima vama kojiete ovo itati da se ohrabrite i steknete samopouzdanje kada je u pitanjuengleski jezik. Klju svakog uspeha krije se u tome da dosledno sleditepravila kako bi dobar rezultat uvek bio isti. Engleska gramatika se nimalo nerazlikuje od bilo ega drugog. Nauite ova osnovna pravila i sledite ihdosledno. Ako to uinite, ne vidim kako bar neki uspeh sa ovim jezikom moeda izostane.

Radnja: Re je o radnji koja je zapoela nekada u prolosti, koja traje u sadanjosti ikoja e se nastaviti u budunosti (pri emu je nebitno koliko e trajati u budunosti). Ako

je mogue uprostiti objanjenje o ovom vremenu, re je o neemu to radite ve nekovreme i to ete nastaviti da radite jo neko vreme.Priznajem da mi je ovo oduvek bilo omiljeno vreme pre svega zbog konstrukcije glagolau njemu i neobinosti koja se ne moe nai u naem maternjem jeziku. Osim toga imeni je engleski nekada bio muna i nedokuiva misterija koja me je dovela do takve


20/22

frustracije da sam batalio svako ozbiljno bavljenje tim jezikom.Tek kada sam morao daga nauim kao valja, shvatio sam prvo kako da se sa njim izborim, a kasnije samiznaao nain da ga objasnim ispravno i jasno drugima. Verujte na re, nije nemoguesavladati englesku gramatiku. Potreban je samo ovaj poetni korak.Evo nekih lepih primera za ovo vreme:

I have been reading this book for 4 days now.You have been waiting here for hours.He has been trying to understand English grammar for many years now.She has been having nightmares for decades.It has been playing with the ball.We have been studying English grammar.You have been acting stupidly for months.They have been singing for five minutes.

Ukoliko ovakve iste radnje koje su se desile u prolosti elite da iskaeteu prolom vremenu, sve to treba da uinite, poput primera u drugim

vremenima, jeste da pomoni glagol to have stavite u prolo vreme had isve ove reenice automatski postaju prolost! Kao to sam rekao, engleski moeda bude igra, to kau Amerikanci pare torte (peace of cake, da ne kaemlaganica) onog asa kada shvatite koliko je re o jednom prilino jednostavnom

jeziku. Igranje sa vremenima postiete tako to samo menjate vremena u kojimastoje pomoni glagoli stavljajui ih u sadanje, prolo ili budue vreme. Timemoete do beskonanosti da vebate smiljajui razne radnje koje etestavljati u razliita vremena. Tako sam nekada i ja zabavljaomoje studente u SanSalvadoru. Postoje beskrajne mogunosti da se podseate ovih vremena na taj nain.Odabarite neki glavni glagol kojim elite da iskaete neku radnju. Potomkombinujte glavni glagol sa svim pomonim glagolima u raznim vremenima,

pomone glagole menjajte po licima ako se razlikuju u treem licu ili umnoini i imaete beskonaan izvor zabave. Cele prie moete da ispriatetakvim igrarijama. Jednom prilikom smo moji studenti i ja pretresli celokupnupolitiku situaciju u njihovoj zemlji uz pomo jednog vremena. Takve lekcijeostaju trajne u svesti svih nas i teko da emo ih ikada vie zaboraviti! Aonda kada su osnovna engleska vremena zabava i pare torte, savladaliste najveu prepreku u razumevanju ovog jezika. Sve to vam tada preostaje jeda obogaujete svoj fond rei za ta je potrebno lino zalaganje i interes. U

uenju novih rei ne moe vam pomoi nijedan prirunik, osim da modaobjasni poneto o izgovoru rei. No koliko god novih glagola i rei budetenauili, lako ete moi da ih uklopite u ova osnovna vremena ukoliko se uveksetite kljunih i lakih pravila koja vam ovde stoje na raspolaganju.

Oblike budueg vremena namerno ne elim da spominjem u ovompriruniku. Ono glavno i osnovno budue vreme je ve pomenuto, a ostaleoblike sada i sami moete da shvatite na osnovu svih objanjenja u ovompriruniku. Osim toga, moda neto treba da ostane i za neki buduiprirunik. Jedna stvar koju samo elim da napomenem kod budueg


21/22

vremena, a koja tako precizno oslikava nepopustljivost i beskrajnost nekihnaih domaih gluposti i sujeta i to kako mi sami sebi umemo dazakomplikujemo ivot i kada nas niko na to ne prisiljava,to je primer pomonog glagola to be u buduem vremenu. U svim licima taj pomoniglagol za budue vreme glasi will. Meutim postoje naalost zatucanici koji e

vas moda naterivati da se drite staromodnog pravila da je oblik tog glagolashall u prvom licu jednine i mnoine. Pri tome ne znam da li su ti ljudisvesni da se prave vei Englezi od Engleza?! Ve je ustaljeno optepriznatopravilo u zemljama engleskog govornog podruja da se za budue vremeupotrebljava pomoni glagol will u svim licima. Ukoliko imate sluaj da vasneko prisiljava da upotrebljavate shall, uinite to da ne biste nezaslueno imali slabijuocenu, mada sam svestan da su mnogi od vas bili ili bie rtve nekih krajnje zanimljivihlinih kriterijuma predavaa koji nemaju veze sa vaim stvarnimznanjem. Ukoliko morate da zadovoljite neiju neobavetenost upotrebomoblika shall za budue vreme, uinite to zarad sebe, ali zarad sebe i svoglinog obrazovanja zadrite u svesti saznanje da je svet engleskog govornog

podruja prevaziao shall i zadovoljio se da u svim licima upotrebljavawill. Svi elementarni poznavaoci engleskog jezika, a upravo je za njih napisanovaj prirunik, nemaju problema sa osnovnim buduim vremenom, pa ga uovom pionirskom poduhvatu neemo obraivati. O nekim finesama togvremena i drugim aspektima engleskog jezika moda e doi vreme da seprogovori obinim sprskim jezikom. Ovaj materijal je sasvim dovoljan zapotrebe elementarnog razumevanja osnovne engleske gramatike koja inisam kostur engleskog jezika.

ZakljuakLako bi se moglo jo mnogo tota napisati o engleskoj gramatici, ovaj prirunik nije

osmiljen da bude glomazno tivo, ve kratka referenca koja vam se uvek moe nai priruci kada zatreba da se podsetite ili razumete osnovna engleska vremena i zato segrade tako kako se grade. Prevashodni cilj ovog prirunika je da demaskira pomoniglagol to do i razjasni upotrebu osnovnih pomonih glagola i znaenje osnovnihvremena. Bez razumevanja ovih vremena i osnovnih funkcija glagola u vremenima upamtite - nemogue je nauiti engleski jezik!

Neka vas ne prevare oni koji bi vam rekli da je lake i bolje prvo nauitirei a zatim gramatiku. Kakvog smisla ima uenje gomile rei ako ne znateda ih ispravno poreate, formuliete i objasnite nekome iji je to jezik ta stehteli da kaete i ta se i kada dogodilo?! Prema tome, ovaj prirunik je od neprocenjivevrednosti upravo u tom smislu to vam otvara vrata za ispravno razumevanje i upotrebuosnovnih engleskih vremena. Ako na osnovu ovde iznesenog budete u stanju dashvatite te osnovne funkcije engleskih vremena, sve drugo to ini englesku gramatikubie mnogo lake za razumevanje i savladavanje.

Svestan sam da je za potpuno ovladavanje ovim jezikom potrebna aktivna upotreba isusretanje sa njim. U tome ne mogu mnogo da pomognem, ali sam vam ovimprirunikom omoguio da nainite prvi korak da engleski jezik postane neto


22/22

to je sastavni deo vae opte kulture. Nije potrebno da budete doktor nauka, ili neznam koliko naitana osoba da ovo shvatite. Toliki nai ljudi, a i ja meunjima, nauili su strane jezike boravei meu narodima kojima su ti jezicimaternji. Sve to treba da uinite je da sledite ova osnovna pravila, da sesetite kako da prepoznate kada su glagoli to be, to do i to have

pomoni a kada nisu, da se setite da u sluaju da su pomoni oni uvek dolazena prvo mesto i da pratite ostatak reenice i glavni glagol ili glavne glagole unjoj. Vremenom, kada nauite da sledite ta osnovna pravila, razumevanjeengleskog i njegova primena postae mnogo laki, u nekim sluajevima iprava igra.

Ve sada uviam da e se verovatno javiti potreba da piem svojimprostim i lepim maternjim jezikom jo poneki prirunik u kome u objasnitineke druge aspekte engleske gramatike.U ovom trenutku je bitno da svi koji suekali na ovaj prirunik budu u stanju da se sada snau u lavirintu engleskihglagola i radnji i da uspeno savladaju taj prvi korak. Duboko sam uveren da

vam niko nikada nije omoguio taj prvi korak zato to nije bilo nikoga daobjasni ove jednostavne stvari i razotkrije tajnu engleskog jezika. Zato je napisan ovajprirunik i zbog toga je on po svojoj vrednosti istorijski poduhvat i podvig usmislu da je neko konano uspeo da prostim srpskim jezikom objasni osnovnaengleska vremena koja ine temelj engleskog jezika, kulture i knjievnosti.

Zato: happy learning and see you soon!

Documents

Jebeno Dobar Prirucnik Za Gramatiku Engleskog Jezika