fff;/iuyffrvho']

Kolegij:

JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ

- Pitanja za pripremu ispita -

1

1. Koje su prednosti javnog gradskog prijevoza putnika u odnosu na individualni?-javno prijevozno sredstvo zauzima vrlo malo putnog prostora u odnosu na broj putnika koje prevozi, na tom prostoru se zaustavlja vrlo malo-potrošnja goriva gradskog autobusa po putnik-km daleko je manja od potrošnje putničkog automobila-Javni prijevoz manje zagađuje životnu sredinu u poređenju sa individualnim prijevozom,-javni masovni prijevoz predstavlja ekonomičnije rješenje2. Koja su dva tipa usluga koje su se ravnomjerno pojavljivale, odnosno dva tipa organizacije sistema javnog prijevoza?-sistem dijagonalnih i-sistem opsluživanja područja radijalnim linijama.3. Što je omnibus, gdje i kada se pojavio?-To su u stvari dugački drveni sanduci na kotačima koje su vukli konji. Prvi put se susreću 1798. godine u Engleskoj u prigradskom prevozu Londona. Nastao je od poštanskih kola koja su vukli konji na kojima se odjednom može prevesti veći broj putnika.4. Gdje i kada se pojavio prvi tramvaj sa konjskom i elektro vučom?- tramvaj s konjskom vučom u New York-u 1832. G.-Prvi elektični tramvaj koji je radio na liniji Berlin-Lichterfelde puštene u saobraćaj 16.5.1881. godine.5. Kada se pojavio tramvaj u BiH sa konjskom i elektro vučom?-sa konjskom vučom u Sarajevu 1885. godine., Električni tramvaj u Sarajevu uveden je 1895. godine6. Osnovne prednosti tramvaja u odnosu na autobus?Neosporna je prednost tramvaja u odnosu na autobus u pogledu smanjenja buke i odsustva izduvnih gasova, kao i u pogledu korištenja izvora pogonske energije.7. Koje su osnovne karakteristike modernih tramvaja?Prijevozna sposobnost tramvaja se povećava uvođenjem višezglobnih tramvaja, a odlikuju se i visokom elastičnošću u pogledu kapaciteta, zadržavanjem kompozicija zavisno od potreba.8. Kada se pojavio prvi autobus?autobus u javnom gradskom saobraćaju pojavljuje se tek 1899. godine u Velikoj Britaniji dok se u Njemačkoj pojavljuje 1903. godine.9. Što je trolejbus?Trolejbus je električno vozilo sa pneumatskim kotačima i volanom, u stalnoj električnoj sprezi sa dvožičnim kontaktnim vodom preko trolnih oduzimača struje.Ograničena sloboda bočnog kretanja od ose kontaktne mreže (3,5 - 4,5 m).10. Gdje i kada je uveden prvi trolejbus, a gdje i kada je pušte u rad prva linij?Prvi eksperiment trolejbusa (drumskog vozila na električni pogon) bio je u Njemačkoj još 1882. godine. Prva trolejbuska eksperimentalna linija je demonstrirana u Parizu 1900.11. Koje su prednosti trolejbusa u odnosu na autobus?Njegove osnovne prednosti su u tome što omogućava ekonomičniju eksploataciju (ušteda energije 17 do 25 % u odnosu na klasična rješenja) i udobniju vožnju.12. Što je lakošinski sistema i koje su njegove karakteristike?Na sastanku komisije 5 i 6 oktobra 1976. god. u Hanoveru usvojena je definicija lako-šinskog sistema. Kao najpodesniji naziv za ovaj vid prijevoza na zvanične jezike UITP-a usvojeni su ”Stadtbahn” na Njemačkom, “metro-leger” na Francuskom i “Light rail” na Engleskom jeziku. Kod nas su prihvaćeni nazivi “lako šinski sistem” i “sistem tramvaj”.Sistem je oznaka za funkcionalnu cijelinu vozila-trasa-infrastuktura.Pod nazivom LIGHTRAIL, STADBAHN ili METRO LEGER na Engleskom, Njemačkom i Francuskom jeziku podrazumjeva se jedan vid šinskog prijevoza koji, kroz razne faze razvoja, prerasta od modernog tramvaja u šinski sistem sa podzemnim ili nadzemnim dionicama.

2

Svaka faza razvoja ovog šinskog sistema može se smatrati završenom a da pri tome ipak postoji mogućnost daljeg razvoja.13. Gdje i kada je uvedena prva linija lakošinskog sistema? Za Belgiju se s pravom može reći da je to prva zemlja koja je primjenila koncepciju lako šinskog sistema u saobraćaju svojih gradova. Glavne prednosti lako-šinskog sisitema u odnosu na putnike ogledaju se u boljoj geografskoj distribuciji linija u znatnom smanjenju linija u poređenju sa klasičnim metroom. Prva podzemna dionica dužine 1 km puštena je u saobraćaj 1966. godine a nešto kasnije i podzemna dionica dužine 9 km u centru grada.14. Što je metro, gdje i kada je uveden prvi metro?Metro je zatvoren sistem za masovni prijevoz putnika, na izdvojenim kolosječnim linijama, bez neposednog saobraćajnog dodira i ukrštanja u nivou sa prometnicama i linijema drugih vrsta prijevoza.Prva gradska željeznica-metro puštena je u saobraćaj 1863. godine u Londonu dužine 6 km. U Velikoj Britaniji se nastavlja izgradnja podzemne željeznice. Podzemna željeznica se gradi između željezničkih stanica Liverpula i Brikenheada i u Glazgovu.15. Što je prigradska željeznica?Prigradska ili regionalna željeznica povezuje gradska područja i njihova prigradska odnosno regionalna područja. Javlja se u smjerovima najkraćih povezivanja grada i prigrada gdje se formiraju veliki putni tokovi za koje se u željezničkoj mreži posebno izdvajaju prilazi većim gradovima.16. Kod izbora prijevoznog sistema bitne su osobine prijevoznog sredstva. Ukratko opisati najvažnije osobine prijevoznih sredstava?-Prijevozna moć podsistema, odnosno stupnja do kojeg podsistem može udovoljiti prijevoznom zahtjevu i prihvati tokove putnika-Vrijeme putovanja u svrhu prijevoza od mjesta stanovanja do radnih mjesta ili drugih značajnih središta aktivnosti-Potrebna investiciona ulaganja za razvoj podsistema-Lokalni, geografsko-topografski i klimatski uvjeti-ostali faktori (elementi kvaliteta prijevozne usluge, bučnost, aerozagađenje i sl.).17. Primjena sistema prijevoza zavisi od veličine grada. Navesti granice broja stanovnika grada i povezujući ovo sa veličinom grada generalno iskazati oblasti u kojima se primjenjuju razni sistemi prijevoza?-U gradovima do 100.000 stanovnika nosioc sistema JGPP-a je autobus.-U gradovima od 100.000 do 250.000 stanovnika uz autobuski funkcionira i trolejbuski promet, a tamo gdje se tokom vršnih opterećenja javlja 6000-8000 putnika na sat po smjeru obavezno postoji i tramvajski podsistem.-U gradovima od 250.000 do 500.000 stanovnika prioritetno se razvijaju podsistemi JMP-a na elektro pogon.-U gradovima od 500.000 do 1.000.000 stanovnika, s obzirom na veća putna rastojanja, primjenu nalazi brzi tramvaj i ekspresni autobusi. U ovim gradovima dolazi do prerastanja tramvajskog i trolejbuskog vida prijevoza u sistem prijevoza, sistem-tramvaja ili lako-šinski prijevoz i brzi tramvaj i sistem trolejbus sa kojima se ostvaruje daleko veća efikasnost u prijevozu.-Metro se po pravilu gradi samo u najvećim gradovima sa preko milion stanovnika.18. Koji su faktori koji utječu na karakteristike i veličinu prijevoznog zahtjeva u gradovima svijeta?1.Socijalna i demografska struktura stanovništva: porast broja stanovnika, životni standard, naslijeđeni i stečeni modeli ponašanja, struktura stanovanja2.Faktori obima i kvaliteta prijevozne ponude prometnih poduzeća19. Koji su glavni faktori i njihov utjecaj na strukturu prijevoza u metropolama?1.Uloga i značaj prijevoza određuje ekonomija jedne zemlje2.Veličina, sastav i podjela izgrađenih zona određivati će prirodu i značaj prometa

3

3.U velikim gradovima očekuju se vrlo značajno pomjeranje stanovništva iz centralnih, često stješnjenih, četvrti prema periferiji, prigradskim zonama ili čak regionu4.Razvojne tendencije u zemljama u razvoju obilježene su jednovremenim pomjeranjem stanovništva od centra grada prema periferiji i prilivom seoskog stanovništva po obodu gradova5.Automobil predstavlja dominantno sredstvo prijevoza6. Razvoj javnog prometa značajan je u velikim gradovima industrijaliziranih zemalja.7. U gradovima sa preko milion stanovnika u zemljama u razvoju, razvoj javnog prometa je od vitalnog značaja za suprostavljanje slijedećim negativnim uticajima: demografskom pritisku na gradove; raubovanju gradskih jezgara i divljoj urbanizaciji; koncentraciji motorizacije.20. Sa čime će biti suočene zemlje u razvoju, a naročito u Africi, što će nepovoljno utjecati na kvalitet i efikasnost javnog prijevoza?-Vrlo intezivno korištenje malog broja raspoloživih vozila za pružanje usluga prijevoza-Veliko opterećenje vozila koje su izložena značajnim i stalnim rastućim zahtjevima za prijevozom-Opće loše stanje puteva-Potrebe, opravke i rezervnih dijelova, kao i posljedice tako intezivne eksploatacije21. Što se podrazumijeva pod prigradskim prijevozom putnika?Najmarkantnija pojava kod modernog industrijskog društva, to je problem svakodnevnih prigradskih putnika koji jasno pokazuju funkcionalnu zavisnost i vezu između privrede, urbanizma i prometa.22. Kakav je odnos između broja stanovnika i radnih mjesta?Ukupan broj stanovnika potreban da se pokriju radna mjesta može se dobiti preko izraza :M - potrebno prigradsko stanovništvoA - zauzimanje radnog mjestaa - koeficijent rada23. Što se podrazumijeva pod regionalnim putničkim prijevozom?Pod regionalnim putničkim prijevozom podrazumjeva se javni prijevoz putnika van gradova ili na periferiji gradova i gradskih aglomeracijaRegionalni putnički prijevoz obavljaju poduzeća različite veličine. Neka od njih su velika. Međutim, većina poduzeća su, u stvari, prijevoznici srednje veličine ili sasvim mali prijevoznici. Najzastupljeniji vid prijevoza u regionalnom prometu je autobus.24. Koji su pet posebnih kategorija putovanja kod udjela regionalnog putničkog prijevoza u ukupnom broju putovanja?1.prijevoz u školu2. prijevoz u kupovinu3.prijevoz u rekreativno-turističke svrhe4.prijevoz starijih lica5.prijevoz na posao25. Što je para-transport i koje su vrste para-transporta? Para-transport obuhvaća specifične oblike javnog prijevoza ljudi u gradovima u spektru koji se kreće od najpersonaliziranijeg vida-putničkog automobila, do najmanje personaliziranog vida-tradicionalnog javnog prijevoza. Para-transport predstavlja one forme gradskog prijevoza putnika koje su javno dostupne, različite od tradicionalnog javnog prijevoza i koje u potpunosti koriste postojeću uličnu mrežu. Pod para-transportom podrazumjevamo jednu široku lepezu modaliteta prijevoza ljudi. Usluge para-transporta se mogu grupirati u tri kategorije :1. Usluge koje se korisnicima pružaju putem iznajmljivanja vozila2. Usluge koje korisnik realizira telefonskim pozivom ili zaustavljanjem na ulice3. Usluge koje korisnik prethodno ugovori sa drugim26. Kako se može ubrzati razvoj prethodno dogovorenih usluga ?-Javni prijevoznici trebalo bi na određenim linijama da u suradnji sa mjesnim zajednicama organiziraju obezbjeđenje pretplatnih usluga

4

-Mogu se uvesti posebne pretplatne vožnje koje će se obavljati taksijem-Uvoditi školske autobuse i šire ih koristiti-Pružiti organizacionu i zakonsku pomoć svima koji žele da pružaju takve usluge-Obezbjediti uvjete i poboljšati tehnologiju ugovaranja ovih usluga-Sredstvima ovakvih vidova transporta omogućiti određene prioritete i stimulaciju27. Koja je uloga koju će para-transport u narednom periodu imati u transportnoj politici gradova?-Cijene ili druga ograničenja koja će se odnositi na zagušenje, zagađenje i potrošnju goriva-Finansijske pomoći koju će grad pružati javnom transportu28. Nacrtati shemu koncepcije suvremene teorije organizacije?

29. Kakav tretman ima usluga JGP-a u gradu i koje su obaveze prijevoznika i vlasti?-Obaveze eksploatacije-Obaveze prijevoza-Tarifne obaveze30. Polazeći od ovih aspekata posmatranja, koja su posebna obilježja javnog gradskog prometa u odnosu na ostale vidove prometa?-U njegovoj isključivoj djelatnosti prijevoza putnika-Što se prijevoz putnika obavlja na ograničenom prostoru, na okvire gradskog odnosno prigradskog područja-Što prostorna ograničenost uvjetuje specifične oblike organiziranja odvijanja tehnoloških procesa-Što karakteristike usluga prijevoza imaju uticaja na izvršenje društvenih i privrednih funkcija podmirenja prijevoznih potreba gradskog stanovništva31. Iz kojih karakteristika procesa transporta proizilaze specifičnosti organizacije poslovanja i upravljanja u JGP-u?1.Transportnih sredstava2.Uslova i načina eksploatacije3.Heterogenosti procesa transporta4.Jedinstva procesa rada5.Prisustvo putnika u procesu proizvodnje prometne usluge32. Koje su osnovni ciljevi i zadaci poduzeća gradskog prometa?-Gradska prometna poduzeća imaju zadatak da vrše prijevoz putnika u gradu i njegovoj bližoj i daljoj okolini, što ih organizaciono izdvaja u posebnu djelatnost od svih ostalih poduzeća i uvjetuje njihovo organiziranje isključivo na području grada.-Integralnost procesa proizvodnje prometne usluge-prijevoza putnika sa stanovišta korisnika i uloge gradskog prometa kao društvene djelatnosti u procesu društvene reprodukcije, postavljaju drugi zadatak preduzećima gradskog prometa.-S obzirom na veličinu grada i na veliku masu transportnih sredstava i opreme i njihovu funkciju postavlja se kao poseban zadatak organizacije, utvrđivanje organizacionih formi u okviru poduzeća koje će kroz optimalnu veličinu poduzeća i njegovih dijelova obezbjediti najracionalnije korištenje svih činilaca tehnološkog procesa prijevoza putnika.

5

-Karakteristike ekonomskih procesa u gradskom prometu koje su se kroz duži niz godina uslovljavale da gradski promet posluje pod neekonomskim principima i da se formira mišljenje da je ova djelatnost neprofitabilna.-Obzirom da se gradska prometna poduzeća tretiraju i kao privredne djelatnosti, to se posebno pred organizaciju postavlja zadatak: obezbjeđenje organizacionih uslova i stimulativnih ekonomskih odnosa u unutrašnjoj organizaciji poduzeća koji će omogućiti poduzeću najširu inicijativu u vođenju poslovne politike poduzeća u okviru utvrđene prometne politike-Specifične karakteristike tehnološkog procesa prijevoza putnika imaju svog odraza i na razvoj društvenih odnosa u oblasti gradskog prometa, koji se ispoljava u odnosima između korisnika prijevoza poduzeća gradskog prometa iz koje proističu ciljevi organizacije prometa da je gradski promet neophodan činioac normalnom funkcioniranju grada33. Kako se mogu podijelite poduzeća za JGPP-a sa stanovišta veličine i kako se mogu postaviti granice poduzeća navedene podjele?-Sa stanovišta veličine poduzeća se mogu podijeliti na mala, srednja i velika.-Granice podjele poduzeća na ove tri kategorije mogu se postavljati po raznim kriterijima:-prema broju zaposlenih-prema broju vozila ili prema izvršenom godišnjem prijevozu putnika34. Opća organizaciona struktura funkcija preduzeća JGPP?-Optimalno organiziranje transportnog sistema prijevoza putnika-Efikasno i ekonomično održavanje vozila i postrojenja-Pravovremeno i kvalitetno izvršavanje prijevoza putnika-Pravovremeno i kvalitetno izvršavanje i svih pratećih, pomoćnih i općih poslova35. Što mora imati svako poduzeće gradskog prometa u svojoj organizaciji?-Eksploatacionu-Tehničku-Komercijalna služba koja obuhvaća i tarifske funkcije36. Što obuhvaća rad tehničke službe gradskog prometnog poduzeća?-služba tekučeg održavanja-služba investicionog ulaganja-služba tehničke pripreme37. Što obuhvaća rad službe za održavanje pruge i službe za održavanje elektrotehničkih kapaciteta gradskog prometnog poduzeća? Služba za održavanje pruge vrši tehničke poslove u vezi sa održavanja pruge: 1. Obezbjeđenje tehničkih uslova prevoza i tehničkog jedinstva pruge i pružnih postrojenja kroz propise tehničkim uslovima o održavanju pruge2. Vrši organizaciju održavanja pruge i sve druge poslove u vezi sa održavanjem pruga i kapaciteta za održavanje Služba za održavanje elektrovučnih postrojenja i kontaktne mreže obuhva ć a: 1. Obezbjeđenje tehničkih uslova i jedinstva sistema napajanja2. Organizuje održavanje kontaktne mreže kao i svih ostalih poslova u vezi sa napajanjem vozila na električni pogon38. Što obuhvaća organizacija proizvodnje prometnih usluga u poduzeću gradskog prometa?1.Organizaciju pripreme prometa2.Organizaciju operativnih poslova u procesu prometa3. Organizaciju održavanja transportnih sredstava i pruge, sistema napajanja i objekata4. Organizacija tehničke kontrole i bezbjednosti prometa39. Što spada u organizaciju pripreme prometa?-Tehnički plan transporta-Rad organizacionih jedinica

6

-Red vožnje40. Koje dvije vrste održavanja imamo kod svih transportnih sredstava sa stanovišta obima opravki?1.Tekuće održavanje2.Investiciono održavanje41. U organizaciji tehničke kontrole i kontrole prometa postoje dvije osnovne grupe poslova koje se organizaciono izdvajaju u posebne sektore. Koje su to grupe poslova?1.Grupa poslova koji se organiziraju u okviru privrednog sektora poduzeća2.Grupa poslova koja se organizira u okviru općeg sektora ili u službi poduzeća42. Koja su to svjetska iskustva u novom konceptu organizacije sistema JGPP-a?1. Da se poveća ili održi visok nivo mobilnosti u JGPP kao jedna od ključnih mjera u smanjenju negativnog uticaja ukupnog prometa na okolinu i povećanje kvaliteta života u gradu.2. Da se smanje troškovi funkcioniranja i razvoja sistema kroz bolje upravljanje i unutrašnju organizaciju, deregulaciju i u podstjecanje izmjena u svojsnskim odnosima.3. Podržavanje racionalnog korištenja gradskih površina.4. Podržavanje transportnih podsistema koji postižu veću efikasnost i manju potrošnju energije.43. Od koja tri raličita podsistema se sastoje osnovni model sistema JGPP-a?-Primarnog ili osnovnog podsistema-Sekundarnog podsistema-Tercijalnog podsistema44. Koja se tri modela transportne politike prijevoza i vlasništva stvaraju u gradskom prometu?1.Model primijenjen u SAD zasniva se na privatnom vlasništvu i definiranim obavezama gradske vlade za taj prijevoz2.Evropski model, gradski promet prelazi u nadležnost grada, čime nastupa podrustrojavanje gradskih prometnih poduzeća i njihov prelazak u komunalna poduzeća3.Socijalistički model, zasniva se na preuzimanju privatnih i komunalnih poduzeća JGS putem nacionalizacije od strane države i njihova predaja u nadležnost grada.45. Kojim argumentima se obrazlaže komunalizacija poduzeća JGP-a?-Gradska vlada može raznim mjerama da pospješuje rentabilnost gradskog prometa koji je do tada bio kao i ostala poduzeća.-Gradska vlada ne zahtijeva dobit u poduzećima gradskog prometa, što je omogućilo primjenu nižih tarifa. Ova institucija se pojavila već u 1864. godini u Londonu u formi (cheep workmens fares), jeftina karta za radnog čovjeka.-Organizacija gradskog prometa pojavljuje se sve više na većim oblastima grada što omogućava bolje rješavanje probleme prevoza putnika.46. Koji su principi prihvaćeni kod prestrukturiranja poduzeća JGPP-a?1. U budućoj organizaciji prijevoza putnika mora se ostvariti puna integracija svih vidova transporta na području čitave aglomeracije. Pri tome su formirane tri direkcije:a. Direkcija za pitanje prometa i tehnikeb. Direkcija za pitanje privrede i okolinec. Direkcija za pitanje upravljanja2. Formiraju se poduzeća s izdvojenim jedinicama transporta društvo s ograničenom odgovornošću.3. Financijska sredstva moraju biti podijeljena u skladu sa principima produktivnosti.4. Upravljanje financijama obavljat će se preko tri odjeljenja centralnog upravljanja.5. Produktivna djelatnost bit će rasterećena od problema održavanja vozila koje će preuzeti druga poduzeća. Ta djelatnost je organizirana u tri dijela :a. Metro i prigradska željeznica

7

b. Tramvaj i trolejbusc. Autobus (gradski i prigradski)6. Uspostavljanje organizacije imovine poduzeća zasnivat će se na primjeni korporacija akcionarskog tipa, društva sa ograničenom odgovornošću. Ovaj oblik organizacije poduzeća pokazao se kao najoptimalnije rješenje.47. Kako lokalne vlasti ostvaruju svoj utjecaj na poduzeća JGP?-Kao vlasnici poduzeća-Kao suvlasnici-Vršeći nadzor nad poduzećima48. Kako se reflektuje politika javnih vlasti u rješavanju problema s kojima su suočeni javni gradski prevoznici?1. Postavljanje zahtjeva koje treba da zadovolji JGP2. Učestvuje u procesu planiranja sistema JGP, definiranjem ciljeva razvoja3. Utiče na cijenu prijevoza, beneficije određenih kategorija putnika4. Ekonomskim propisima, zakonima obezbjeđuje zadovoljavajući status poduzeća JGP-a u finansijskom poslovanju5. Omogućava provođenje investicionih ulaganja u infrastrukturu i vozni park6. Utiče na standardizaciju i nabavku voznog parka sa stanovišta ekologije7. Učestvuje u iznalaženju optimalnog tarifnog sistema8. Inicira i omogućava integraciju poduzeća javnog gradskog prijevoza na gradskoj teritoriji9. Sistemskim mjerama obezbjeđuje zadovoljavajući status vozilima JGP. Iz analize svjetskih iskustava proizilazi da se politika javnih vlasti prema poduzećima JGP, zasniva na jedan od dva osnovna zahtjeva:• dugoročno osmišljena politika uz direktno učešće u upravljanjuparcijalna politika sa sporadičnim rješenjima.49. Koje tendencije u poslovanju izražava javno gradsko poduzeće za prijevoz putnika?1. U većini razvijenih zemalja poduzeća za javni gradski prijevoz imaju status javnih službi, tako da odgovornost za kvalitet prijevoza, razvoj i financiranje pripada i poduzećima i gradskim vlastima.2.Loklane vlasti svoj uticaj na politiku javnog prevoza ostvaruju ili neposredno donošenjem odluka ili formiranjem odgovarajućih organa koji realizirju ciljeve politike.3.U zemljama Europe i Amerike financijski položaj poduzeća je nepovoljan kao posljedica depresijacije cijena prijevoza u odnosu na realne troškove, čime se štitio standard građana.50. Koje su obaveze gradske vlasti prilikom dotacije gradskih prijevoznih poduzeća prema tim poduzećima?-Kvalitet prijevozne usluge-Troškove koji taj nivo proizvodi-Potreban nivo cijena za pokriće troškova, kao i optimalan nivo cijena sa stanovišta standarda građana, i iznos koji organi vlasti dotiraju kao razlike između potrebnih i usvojenih-Obim subvencija da nadoknade prijevoz povlaštenih kategorija51. Koji su to problemi koji su se javili u poslovanju poduzeća JGPP-a koji su sa stanovišta statusa tih poduzeća najznačajniji?-Nedefinirana politika finansiranja-Nedefiniran odnos između poduzeća i njegovih osnivača-Neriješeno pitanje vlasništva-Nedostatak sredstava u gradu za financiranje gradskog prometa-Nedostatak dugoročne strategije u planiranju i razvoju52. Koji su subjekti bili zainteresirani za regulaciju u djelatnosti gradskog prijevoza?-Korisnici, da kvalitet bude pouzdan, kvantitet dovoljan, a tarifa što je moguća niža-Prevoznici, da dobijanjem licenci za obavljanje gradskog prijevoza dobiju podršku

8

-Društvo, da bi se obezbijedilo funkcioniranje gradskog prijevoza pod najpovojnijim uvjetima53. Kako se može postići diverzifikacija financiranja u poduzećima za JGPP-a?-Diverzifikacije izvora financiranja budžeta, prilagođavanjem povlaštenih tarifa potrebama i naplatom posredih efekata od JGPP-Smanjenja jediničnih troškova racionalizacijom i postizanjem optimalne produktivnosti-Povećanja prihoda od prijevozapreko progresivne marketing strategije, usmjerene na komercijalizaciji imovine i diverzifikaciji usluga.54. Koji oblicu suradnje bi se mogli da koriste u deregulaciji i privatizaciji sa privatnim sektorom?-Pružanje usluga prijevozau skladu sa posebnim specifikacijama-Ugovor o upravljanju transportnim sistemom-Ugovor o kompletnoj izgradnji ”ključ u ruke”, posebno za krupnu infrastrukturu55. Koja se tri modela mogu identificirati u rješavanju problema privatizacije JGP-a? Konkurencijski model,-Model zakupljivanja,-Licencni model56. Na osnovu kojih parametara se definiraju odnosi lokalnih valsti i prijevoznika?-Definiranju usluga koje se pružaju (linije, red vožnje, cijena prevoza)-Pitanje financijskih rizika i komercijalnih odluka-Vlasništvo osnovnih sredstava i tretman investicija-Kontrola nivoa usluga i kazneni penali za neizvršenje ugovorenih usluga-Način uključenja podugovornih prijevoznika i pitanje odgovornosti-Način izbora najpovoljnije ponude za obavljanje prijevoza.57. Koji su osnovni razlozi teškog materijalnog položaja javnih prijevoznika danas?-Veliki broj zaposlenih uz disproporcionalno velika povećanja njihovih ličnih primanja-Disproporcionalno mala prilagođenost tarifa s rastom troškova poslovanja u čemu kočnicu predstavljaju upravo postulati društvene i prometne politike grada-Potreba, odnosno društveni zahtjev da javni prijevoz funkcionira na nerentabilnim linijama i u periodima malih prijevoznih zahtjeva.58. Kako se sagledavaju učešća organa javnih vlasti u financiranju javnog gradskog putničkog prijevoza u odnosu na svaku od zemalja?--Nivo i obim intervencija javnih organa vlasti-Oblici intervencija javne financijske podrške-Intervencije javnih organa vlasti u nekim zemljama-Efekti dotiranja sistema JGPP59. Koje tendencije izražava sistem subvencija u JGP-u?-U većini zemalja gdje je primijenjen sistem subvencija može se reći da njegov uticaj na troškove eksploatacije i na produktivnost varira u funkciji specifične strukture programa subvencija. Najodlučniji u tom domenu vezan je za ulogu centralnih organa vlasti-U zemljama gdje je centralizacija strategije i odlučivanja o financiranju i upravljanju gradskim prometom u korelaciji sa visokim troškovima eksploatacije i istovremeno niskim stupnjom produktivnosti. Podaci ukazuju da je nivo kvaliteta usluga prijevoza gradskog prometa znatno veći u zemljama u kojima odluke koje se odnose na gradski promet donose lokalni organi vlasti60. Kako se mogu grupirati izvori koji su od značaja za financiranje gradskog prijevoza a koji potječu iz?-Prihodi od taksa-Prihodi od poreza-Prihodi od kamata-Prihodi od transfera i od zajmova

61. Kako se mogu podijeliti prihodi namjenjeni iz budžeta za financiranje JGPP-a?-Budžeta - koji se češće naziva opštim izvorima sredstava-Direktni izvori (dotacije i subvencije)

9

-Indirektni izvori (smanjenje poreza ili smanjenje rashoda)62. Kako se mogu podijeliti prihodi od taksa?-Prihodi koji potiču od ekonomskih subjekata-Prihodi koji potiču od subjekata ili aktivnosti koji nisu u direktnoj vezi sa transportnim sektorom63. Koji su osnovni razlozi radi kojih se JGP smatra manje štetnim od individulanog priejvoza?-JGPP je efikasniji u korištenju goriva po PKM, a ta potrošnja goriva utiče na stepen aerozagađenja-JGPP stvara manju buku od putničkih vozila jer koristi vozila na električni pogon- JGPP koristi efektivno po prevezenom putniku manje prostora, spušta se pod zemljom, pa smanjuje negativne vizuelne efekte64. Koji su prometni efekti dotiranja?-Najvažniji pozitivan efekt dotiranja sistema javnog prijevozau gradovima jeste stabilizovanje ekonomskog položaja javnih prijevoznika-Pozitivan efekt dotiranja sistema javnog prijevoza predstavlja mogućnost zaustavljanja rasta cijena prijevoza i pored porasta jediničnih troškova poslovanja.-Što se stvaraju realne mogućnosti za reinvestiranje u infrastrukturu gradskog šinskog sistema i znatno proširenje mreže.65. Koji su urbanistički efekti dotiranja?-Da bi se zaštitilo postojeće urbano tkivo i postigli još neki važni ciljevi zaštite životne sredine.-Pozitivni efekti urbanističkog planiranja su porast broja putnika u javnim prijevoznim sredstvima66. Koja su tri glavna izvora financiranja investicionih projekata?-Direktno finansiranje (samofinansiranje)-Subvencije-Krediti67. Koje su moguće faze podjele dobiti kod nivih mogućnosti financiranja investicija?-Prijevoznik u potpunosti koristi sredstva koja je on stvorio u sopstvenoj zemlji na ime korištenja prodavnica i oglasnog prostora na stajalištima i dr.-Prijevoznik stiče pravo da kupi zemlju duž prometnice koju treba poboljšati ili izgraditi da bi mogao da iskoristi za sebe prednosti od toga što se ta zona učinila pristupačnom.-Prijevoznik i treća lica imaju direktne koristi od otvaranja i zajednički financiraju proširenja sistema.68. Što je to planiranje?-Planiranje je faza procesa upravljanja u kojoj se donose odluke o ciljevima, politikama, programima i planovima kojima se usmjerava aktivnost poduzeća.-Planiranje je usmjeravanje poduzeća na osnovu analize prošlosti, ocjene sadašnje situacije i predviđanja budućnosti.69. Kakvo planiranje imamo sa stanovišta perioda za koji se plan izrađuje?-Tekuće planiranje,-Perspektivno planiranje70. Kakvo sve može biti brojanje putnika?-Sistematsko-Kontrolno-Anketiranje71. Od čega se sastoji plan prievoza putnika?1. Plana obima proizvodnje usluga prijevoza2. Plana kapaciteta3. Plana održavanja transportnih kapaciteta4. Plana pogonske energije i materijala5. Plana kadrova72. Koje pokazatelje bi trebao da sadrži plan kapacitetau poduzećima JGP-a?-Broj vozila po vidovima prijevoza-Kapacitet vozila izraženi u broju registriranih mjesta

10

-Vozilo - dani (inventarski, ispravni, na radu)-Koeficijenti ispravnosti vozila-Dnevno radno vrijeme vozila-Broj vožnji po vrstama prometa73. Od čega se sastoji plan održavanja transportnih kapaciteta?-Plan održavanja voznih sredstava-Plan održavanja pruge i pružnih postrojenja-Plan održavanja mreže i sistema napajanja-Plan održavanja ostalih sredstava i objekata koja su u funkciji šinskih sistema74. Šta sačinjava plan pogonske energije?-Goriva i pogonske energije za osnovnu djelatnost prijevoza putnika-Materijala i rezervnih dijelova za održavanje transportnih sredstava-Ostalog materijala75. Šta sačinjava plan kvalitete prijevoza?-Mreže linija-Planiranog reda vožnje-Ostvarenog reda vožnje-Komfor prijevoza i dr.76. Šta sačinjava plan prihoda, rashoda i financijskog rezultata?-Prihod od prevezenih putnika-Prihod od pomoćne i sporedne djelatnosti77. Kako se dijeli plan prihoda od prijevoza putnika?-Prihod od autobuskog prometa-Prihod od trolejbuskog prometa-Prihod od tramvajskog prometa-Prihod od LŠS-Prihod od metroa78. Od kojih elemenata se polazi kako bi se osigurao potreban obim sredstava za pokriće tekućih troškova poslovanja u prijevozu putnika?-Obima prijevozne usluge i nivoa kvaliteta prevozne usluge u godini u kojoj se osiguravaju sredstva-Potrebnog iznosa sredstava iz kojih će se pokriti troškovi poslovanja za obim i kvalitet prijevoza predviđen godišnjim planom poduzeća-Postojećeg sistema tarifa i cijena prijevoza-Planskih akata grada i utvrđene politike cijene u gradu za godinu za koju se osiguravaju sredstva.79. Koji su faktori planiranja prijevoza putnika?1.Razvoj privrede grada jedan je od osnovnih faktora razvoja gradskog prometa2. Razvoj strukture stanovništva osnovni je faktor razvoja prijevoza putnika u gradskom prometu3. Pružanje maksimalnih beneficija korisniku jedan je od faktora povećanja putnika u vozilima javnog gradskog prometa. Pružanje usluga koje su izrađene prema zahjtevima korisnika, ujednačenog dobrog kvaliteta, ima veliki utjecaj na razvoj prijevoza putnika4. Tarifska politika u gradskom prometu jedan je od osnovnih faktora porasta obima usluga i to u pogledu raspodjele putovanja između individualnog i prijevoza vozilima javnog gradskog prometa. Prema nivou cijena prijevoznih usluga za određene kategorije stanovništva vrći se i orijentacija korisnika na JGPP i na ekonomičnost njihove eksploatacije.

80. Koji su najpoznatiji suvremeni pristupi u planiranju gradskog prometa?1.Sekvencionalni pristup2.Simultani pristup

11

81. Kako možemo podijeliti putovanaj prema načinu kretanja?1. Putovanja na kratke relacije, što se zove pješačenje2. Putovanja na duže relacije ili motorizirana kretanja82. Kako se mogu grupirati putovanaj na gradskom području?a) Prema području na kojem se odvijaju:1. Putovanja na području jednog grada2. Putovanja koja jednim dijelom zahvaćaju gradsko područjeb) S obzirom na osnovna obilježja kretanja ljudi u gradskom prometu:1. Kretanja u okviru grada ili prijevoz putnika u gradu2. Kretanja između grada i njegovog užeg gravitacionog područja, koje nazivamo prigradski prijevoz putnika.c) U odnosu na način pružanja linija u gradu, putovanja na gradskom području mogu biti:1. Radijalna putovanja prema centru grada2. Dijametralna putovanja koja prolaze kroz centar grada3. Periferna putovanja na obodnim dijelovima grada ili na području pregrađa4. Putovanja unutar pojedinih stambenih zona5. Putovanja unutar užeg gradskog područja6. Putovanja prema velikim generatorima prijevozne potražnje, kao što su aerodromi, autobuski i željeznički terminali7. Ostala putovanja prema važnijim centrima aktivnosti izvan užeg gradskog područjad) S obzirom na način organizacije, prijevozna usluga može biti obavljena kao usluga u:1. Slobodnom prijevozu2. Linijskom prijevozu83. Koje su dvije osnovne vrste linijskog prijevoza koji se obavlja po unaorijed utvrđenoj trasi?1. Linijski prijevoz po klasičnom načinu2. Linijski prijevoz u paratranzitu84. Koji se šest osnovnih tipova gradova formiralo koji u najvećoj mjeri utječu na broj i različite funkcije linija?1. Koncentrični oblik grada2. Zrakasti oblik grada3. Sektorski oblik grada4. Satelitski oblik grada5. Nepravilan oblik grada6. Izdužen oblik grada85. Kako se dijele linije u linijskom prijevozu?a) Prema karakteru teritorija linije su:1. Gradske2. Prigradskeb) U zavisnosti od značaja i utjecaja na oblik mreže i načina rada na:1. Glavne linije2. Sabirne linije (linije za napajanje velikih terminala ili "Feeder"- linije)c) Prema načinu rada na:1. Stalne linije2. Povremene ili sezonske linijed) Prema karakteru trase mogu biti:1. Nezavisne linije2. Uzajamno povezane linijee) U zavisnosti od načina pružanja u odnosu na centar grada na:

12

1. Radijalne linije2. Dijametralne linije3. Tangencijalne linije4. Kružne linije5. Periferne linije86. Koje su osnovne karakteristike gradskih linija?-Česte međustanice na linijama, mala međustanična rastojanja i male brzine putovanja-Velika izmjena putnika u toku vožnje i kratko vrijeme putovanja po jednoj vožnji-Određeni tokovi putnika su u zavisnosti od rasporeda izvorišta i cilja putovanja putnika u gradu, čije je kolebanje po vremenu87. Koje su osnovne karakteristike prigradskih linija?-Veća međustanična rastojanja, mala izmjena putnika, veća dužina i vrijeme putovanja po putniku, kao i veće brzine putovanja-Manje promjene intenziteta tokova putnika po vremenu-Raznovrsniji karakter kretanja putnika u odnosu na gradske linije88. Šta se podrazumijeva pod mrežom liniaj gradskog prometa?Pod mrežom linija javnog gradskog prometa podrazumijeva splet gradskih i prigradskih linija na kome organizatori prijevoza imaju obaveze održavanja i eksploatacije linije prijevoza putnika i na kojima se primjenjuju odabrane tarife od nadležnih organa.89. Kako se vrši klasifikacija mreže linija?-Mreža linija sa visoko kapacitativnim šinskim sistemima (S-bahn, metro, laki šinski prevoz), koja se dopunjuje sa površinskim prometem (tramvajem, trolejbusom ili autobusom)-Mreže linija koja se zasniva na intenzivnom površinskom prometu90. Koje su osnove za izradu reda vožnje?-Obim i struktura prijevoznih usluga-Mjerodavni prevozni zahtjevi putnika-Transportni kapaciteti i njihove karakteristike-Interval u kretanju vozila na liniji-Koeficijent iskorištenja mjeta u vozilu-Optimalni troškove eksploatacije91. Osim osnovnih ciljeva koji su to drugi kriteriji i faktori tarifne politike?-Kriterij jednostavnosti-Čitljivosti i primjenljivosti tarifnog sistema, zatim-Ograničavajući faktor samih automatskih uređaja za naplatu i dr.92. Grafički predstaviti uzajamnu vezu tarifnog sistema (TS), sistema karata (SK)  i sistema naplate (SN)

93. Koji su principi tarifnog sistema?-Princip jedinstvene-Relacijske-Zonske tarife94. Nedostaci jedinstvene tarife?-Nemogućnost diferenciranja cijena prema dužini putovanja

13

-Nepravednost prema putnicima kratkoprugašima što utiče na gubljenje jednog broja putnika i smanjenje prihoda-Nepravedan je prema putnicima koji koriste dvije ili više linija u zoni jedinstvene tarife što zahtijeva uvođenje prelazne tarife koja stvara dodatne probleme u sistemu kontrole smanjuje prihode poduzeća-Nemogućnost definiranja gradskog područja na kome ona važi tako da granice važenja dovodi putnike izvan nje u nepovoljan položaj i vrši pritisak od nadležnih organa da se i na njih primjenjuje jedinstvena tarifa-Svako povećanje cijena izaziva sve više otpora sa više aspekata95. Vrste zona?-Prostorne-Linearne-Segmentne-Neutralne96. Koje tri vrste memorisanih kartica su u upotrebi?-Memorirana karta sa magnetnom trakom za jednu upotrebu-Kartica sa memoriranom vrijednošću sa magnetnom trakom za više upotreba-Kartica sa elektronskim čipom sa memoriranom vrijednošću za više upotreba97. Kako se dijele sistemi karata?-Karta sa jedinstvenom tarifom-Zonska karta-Relacijska karta-Relacijska i vremenska karta-Kombinovana karta sa jedinstvenom tarifom i relacijska karta98. Šta bi trebao obezbjediti razvoj sistema za naplatu karata?-Automatizaciju prodaje karata da bi se smanjili troškovi naplate karata-Efikasnost naplate karata-Pouzdana, isprobana oprema-Ne dozvoljava falcificiranje i pruže otpor na nasilno uništavanje-Jedinstvena konstrukcija cijene-Lako razumljiva i laka za rukovanje i za putnike i za osoblje-Oprema laka za rukovanje-Oprema za prikupljanje podataka u cilju ocjenjivanja postignutih rezultata, analiza tržišta i planiranje usluga99. Kojim obilježjima se može opisati svako putovanje?1. Izborom da li da se putuje ili ne2. Vremenom putovanja3. Odredištem putovanja4. Odabranim prijevoznim sredstvom5. Izabranom rutom

14