JAVNA OBJAVA BONITETNIH ZAHTJEVA HYPO ALPE-ADRIA … · 3.5 Opseg i vrsta sustava izvještavanja o rizicima i sustava za mjerenje rizika 16 ... sukladno odredbama iz Glave II. Odluke

Kontrola rizika, Kvantitativna istraživanja Politika procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala Banke ■ stranica 1/64

JAVNA OBJAVA BONITETNIH ZAHTJEVA

HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. ZAGREB I

PODREĐENIH DRUŠTAVA

(konsolidirani podaci)

NA DAN 31.12.2013. GODINE

Zagreb, svibanj 2014. godine

Javna objava bonitetnih zahtjeva• stranica 2/64

SADRŽAJ

1 UVOD 4

1.1 Obuhvat javno objavljenih informacija i izuzimanje informacija iz javnog objavljivanja 4

2 Obuhvat primjene bonitetnih zahtjeva 6

2.1 Kvalitativne informacije 6

3 Strategije i politike upravljanja rizicima 8

3.1 Strategija rizika 8

3.2 Definicije svih rizika 9

3.3 Pregled osnovnih načela upravljanja rizicima 10

3.4 Struktura i organizacija funkcije kontrole rizika 12

3.5 Opseg i vrsta sustava izvještavanja o rizicima i sustava za mjerenje rizika 16

3.6 Način zaštite od rizika i smanjenja rizika 18

4 Jamstveni kapital 19


4.2 Kvantitativne informacije 20

5 Kapitalni zahtjevi i procjenjivanje adekvatnosti internog kapitala 21



6 Rizik druge ugovorne strane 25



7 Kreditni rizik i razrjeđivački rizik 27



8 Standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika 42



9 Operativni rizik 52


10 Izloženosti po vlasničkim ulaganjima u knjizi banke 54




11 Izloženost kamatnom riziku u knjizi banke 56



12 Primici radnika 59



13 Tehnike smanjenja kreditnog rizika 63




1 UVOD

Na temelju Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija1 (u daljnjem tekstu:

Odluka) propisanoj od strane Hrvatske narodne banke, Grupa s nadređenom kreditnom

institucijom Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Zagreb (u daljnjem tekstu: Grupa) objavljuje sljedeće

informacije sa stanjem na dan 31. prosinca 2013. godine za kreditnu instituciju i podređena

društva. Svi podaci su iskazani u tisućama kuna, osim ako je drugačije navedeno.

1.1 OBUHVAT JAVNO OBJAVLJENIH INFORMACIJA I IZUZIMANJE INFORMACIJA IZ JAVNOG OBJAVLJIVANJA

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Zagreb, sukladno odredbama iz Glave II. Odluke o javnoj objavi

bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, objavljuje sljedeće informacije:

Strategije i politike upravljanja rizicima,

Kvalitativne informacije u vezi s obuhvatom primjene bonitetnih zahtjeva,

Kvalitativne i kvantitativne informacije u vezi s iznosom jamstvenog kapitala,

Kvalitativne informacije u skladu s Odlukom o postupku procjenjivanja adekvatnosti

internoga kapitala kreditne institucije2 i kvantitativne informacije u skladu s Odlukom o

adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija3,

Kvalitativne i kvantitativne informacije o izloženosti riziku druge ugovorne strane iz dijela

6.2. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija,

Kvalitativne i kvantitativne informacije u vezi s izloženošću kreditnom riziku i

razrjeđivačkom riziku u skladu s Glavom II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala

kreditnih institucija,

Kvalitativne i kvantitativne informacije vezane uz standardizirani pristup mjerenja

kreditnog rizika,

Kvalitativne informacije o operativnom riziku,

Kvalitativne i kvantitativne informacije o izloženostima po vlasničkim ulaganjima u knjizi

banke u skladu s Glavom II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih

institucija,

Kvalitativne i kvantitativne informacije o izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke u

skladu s Odlukom o upravljanju kamatnim rizikom u knjizi banke4,

Kvalitativne i kvantitativne informacije u vezi s primicima radnika,

Kvalitativne i kvantitativne informacije u vezi s primjenom tehnika smanjenja kreditnog

rizika.

1 Narodne novine 1/2009, 75/2009, 2/2010, 118/2011 i 67/2013

2 Narodne novine 1/2009, 75/2009, 2/2010, 28/2011 i 67/2013

3 Narodne novine 1/2009, 75/2009, 2/2010, 118/2011 i 67/2013

4 Narodne novine 2/2010, 34/2010 i 37/2012


Sukladno stavku 4. iz članka 8. iz Odluke, Banka neće javno objaviti:

Kvalitativne informacije o strategijama i politikama upravljanja rizicima (umjesto detaljnih

kvalitativnih informacija Banka će objaviti osnovne kvalitativne informacije u obimu kako je

propisano internom politikom Banke),

Politike za upravljanje instrumentima osiguranja te prilagodbu izloženosti zbog rizika

druge ugovorne strane,

jer se smatraju povjerljivim informacijama.

Nadalje, Banka ne izračunava iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom primjenom IRB

pristupa te stoga ne objavljuje:

informacije o specijaliziranom financiranju i korištenju jednostavnog pristupa ponderiranja

za vlasnička ulaganja, te

informacije o IRB pristupu.

Banka ne izračunava kapitalne zahtjeve za tržišne rizike primjenom internih modela te stoga ne

objavljuje informacije o istima.

Budući da za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za rizik druge ugovorne strane Banka ne

primjenjuje interni model izračuna izloženosti u skladu s odredbama dijela 6.2.5. Interni model

Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, Banka ne objavljuje sljedeće

informacije o riziku druge ugovorne strane:

informacije koje se odnose na izloženost općem i specifičnom korelacijskom riziku koji

pripadaju internom modelu izračuna izloženosti u skladu s odredbama dijela 6.2.5.5.5.

Tretman korelacijskog rizika Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih

institucija, i

utjecaj pada kreditnog rejtinga kreditne institucije na iznos instrumenta osiguranja zbog

kojeg bi trebala povećati iznos postojećeg instrumenta osiguranja.

Banka nema sekuritizacijskih transakcija i izloženosti te stoga ne objavljuje informacije o takvim

izloženostima.

Ovaj dokument se objavljuje na službenim internet stranicama Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.

Zagreb.


2 OBUHVAT PRIMJENE BONITETNIH ZAHTJEVA

2.1 KVALITATIVNE INFORMACIJE

U skladu s člankom 127. Zakona o kreditnim institucijama5, Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. (dalje u

tekstu: Banka) obveznica je javnog objavljivanja na konsolidiranoj osnovi. U grupu kreditnih

institucija u kojoj je nadređena banka Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. na dan 31.12.2013. godine

ulaze sljedeća društva:

Naziv društva Matični broj Udio u

vlasništvu

HYPO ALPE ADRIA INVEST d.d. 1343602 100%

HYPO ALPE ADRIA NEKRETNINE d.o.o. 1628003 100%

HYPO ALPE ADRIA LEASING d.o.o. 1921088 100%

Tabela 1 Konsolidirana društva Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.

Opseg i način konsolidacije za potrebe supervizije na konsolidiranoj osnovi i sastavljanja

financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja su

jednaki, što je prikazano u sljedećoj tablici:

Vrsta

društva Naziv društva

Konsolidacija za potrebe supervizije na

konsolidiranoj osnovi Konsolidacija u skladu s MSFI

Metoda

konsolidacije Društva/

odbitne

stavke od

jamstvenoga

kapitala

Društva/niti

konsolidirana

ni odbitne

stavke od

jamstvenoga

kapitala

Metoda konsolidacije

Puna Proporci

onalna Puna

Proporci

onalna

Metoda

udjela

Društvo za

upravljanje

HYPO ALPE ADRIA

INVEST d.d. X X

Društvo za

pomoćne

usluge

HYPO ALPE ADRIA

NEKRETNINE d.o.o. X X

Leasing

društvo

HYPO ALPE ADRIA

LEASING d.o.o. X X

Tabela 2 Razlika u opsegu i načinu konsolidacije za potrebe supervizije na konsolidiranoj osnovi i sastavljanja financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog

izvještavanja

Ne postoje niti su predvidiva značajna pravna ili stvarna ograničenja neodgodivog prijenosa

kapitala ili izmirenja obveza između nadređenog društva i njemu podređenih društava.

5 Narodne novine 117/2008, 74/2009, 153/2009, 108/2012 i 54/2013


Banka ne objavljuje kvantitativne informacije vezane uz obuhvat primjene bonitetnih zahtjeva, jer

Grupa nema podređenih društava koja su isključena iz grupe kreditnih institucija u Republici

Hrvatskoj na način iz članka 282. stavka 7. Zakona o kreditnim institucijama, a čiji je jamstveni

kapital manji od propisanog minimalnog iznosa jamstvenog kapitala.


3 STRATEGIJE I POLITIKE UPRAVLJANJA RIZICIMA

3.1 STRATEGIJA RIZIKA

Strategija upravljanja rizicima pruža stratešku orijentaciju upravljanja rizicima za sve vrste rizika

kojima se Banka izlaže ili može potencijalno izložiti u svom poslovanju te koje je Banka ocijenila

kao materijalne. Strategija upravljanja rizicima je upravljački instrument najviše razine za potrebe

upravljanja Bankom baziranog na rizicima te predstavlja okvir za kontrolu, praćenje i limitiranje

rizika koji su svojstveni bankovnom poslovanju kao i za osiguravanje adekvatnosti internog

kapitala.

Cilj Banke je adekvatno i efikasno upravljanje svim vrstama rizika, što u osnovi pretpostavlja

sustavno i promišljeno planiranje i upravljanje te održavanje za Banku prihvatljivog odnosa

između preuzetog rizika i profitabilnosti. Cilj donošenja strategije upravljanja rizicima je

uspostavljanje jedinstvenih metoda i načina rada za sve organizacijske dijelove Banke koji su

ovlašteni za preuzimanje određene vrste rizika, a sve u cilju postizanja efikasnijeg i profitabilnijeg

poslovanja te usklađenosti sa eksternim i internim propisima i aktima.

Definiranje željene razine preuzetih rizika osnovica je za uspostavljanje efikasnog i adekvatnog

sustava upravljanja rizicima koji u konačnici podrazumijeva optimizaciju rizika i povrata. Dodatno

strategija rizika služi također kao osnovica za planiranje adekvatnosti internog kapitala i kapitalnih

zahtjeva koji osiguravaju sigurno i stabilno kontinuirano poslovanje Banke.

Svrha strategije rizika je definiranje okvira kojim se određuje način i razina preuzimanja rizika za

svaku pojedinu vrstu rizika te u određenim aspektima i interakciju dvaju ili više rizika. Na taj način

Banka pravovremeno definira i kontinuirano prati svoj profil rizičnosti.

Definirani ciljevi strategije su sljedeći:

Strategija rizika u osnovi limitira apetit za rizikom na način da kontinuitet poslovanja je

uvijek zajamčen,

Primarni cilj strategije je očuvanje internog kapitala te sposobnost podnošenja rizika za

normalni i stresni scenarij,

Sekundarni cilj strategije je definiranje adekvatne te prihvatljive strukture rizika usklađeno

s poslovnom strategijom Banke što u konačnici zahtjeva definiranje profila rizičnosti kao i

određenih kriterija i pravila preuzimanja i mjerenja rizika kako bi se definirani profil rizika

održao,

Učinkovito upravljanje (uključujući kvalitetu podataka) i "forward looking" pristup uz

uvažavanje definiranih indikatora ranog upozorenja (engl. early warning indicators) s

ciljem usklađenja adekvatnosti internog kapitala i likvidnosti u dugoročnom periodu, a u

skladu s definiranom strategijom Banke i Grupe,

Organizacijski ustroj za dnevno upravljanje i kontrolu rizika te proces donošenja odluka,

Skup politika i dokumenata iz područja upravljanja i kontrole rizika.


3.2 DEFINICIJE SVIH RIZIKA

Banka je izložena raznim vrstama rizika različitih kategorija sukladno poslovnom planu i strategiji

poslovanja. Rizici mogu utjecati na poslovanje Banke pojedinačno ili na skupnoj osnovi, odnosno

putem interakcije dvaju ili više rizika. Banka minimalno jednom godišnje analizira sve preuzete i

potencijalne rizike kroz proces procjene materijalnosti rizika gdje se sagledava veličina

izloženosti, učestalost, volatilnost i razina gubitaka te procjena budućih gubitaka. Procjena

materijalnosti rizika služi kao osnovica za definiranje strateških ciljeva Banke.

Banka je propisala sljedeće definicije rizika koje su u skladu s definicijama propisanim Zakonom

o kreditnim institucijama:

Vrsta rizika Definicija

Kreditni rizik Rizik gubitka zbog neispunjavanja dužnikove novčane obveze prema kreditnoj instituciji.

Tržišni rizik Nastaje iz trgovanja ili investiranja u instrumente aktive ili pasive, a nastaje zbog promjena kamatnih stopa uključujući i rizik kreditne marže (spread), deviznih tečajeva, cijena vrijednosnica i sl.

Valutni rizik Rizik gubitka koji proizlazi iz promjene tečaja valute i/ili promjene cijene zlata.

Operativni rizik Operativni rizik znači rizik gubitka koji proizlazi iz neadekvatnih ili neuspjelih unutarnjih procesa, ljudi i sustava ili iz vanjskih događaja, uključujući pravni i reputacijski rizik.

Rizik kreditne marže

Marža kreditne sposobnosti sastavni je čimbenik tržišne cijene svakog dužničkog vrijednosnog papira (DVP) te se za iste određuje na dnevnoj osnovi. Rizik promjene cijene DVP-a, koji proizlazi iz promjene očekivane kreditne sposobnosti klijenta iskazane CDS krivuljom, naziva se rizikom kreditne marže.

Rizik koncentracije

Jest svaka pojedinačna, izravna ili neizravna, izloženost prema jednoj osobi, odnosno grupi povezanih osoba ili skup izloženosti koje povezuju zajednički činitelji rizika kao što su isti gospodarski sektor, odnosno geografsko područje, istovrsni poslovi ili roba, odnosno primjena tehnika smanjenja kreditnog rizika, koji može dovesti do takvih gubitaka koji bi mogli ugroziti nastavak poslovanja kreditne institucije.

Valutno inducirani kreditni rizik (VIKR)

Rizik gubitka kojem je dodatno izložena kreditna institucija koja odobrava plasmane u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu i koji proizlazi iz dužnikove izloženosti valutnom riziku.

Rezidualni rizik Proizlazi iz upotrebe tehnika smanjenja rizika, a predstavlja mogući gubitak zbog nemogućnosti realizacije ugovorenog instrumenta osiguranja rizika uopće ili nemogućnosti realizacije u očekivanoj vrijednosti ili u očekivanom vremenu.

Rizik likvidnosti Rizik gubitka koji proizlazi iz postojeće ili očekivane nemogućnosti kreditne institucije da podmiri svoje novčane obveze o dospijeću.

Kamatni rizik (u knjizi banke) jest rizik gubitka koji proizlazi iz mogućih promjena kamatnih stopa, a koje utječu na stavke u knjizi banke.

Reputacijski rizik Reputacijski rizik jest rizik gubitka povjerenja u integritet kreditne institucije do kojeg dolazi zbog nepovoljnoga javnog mnijenja o poslovnoj praksi kreditne institucije, neovisno o tome postoji li osnova za takvo javno mnijenje ili ne.

Pravni rizik

Pravni rizik jest rizik koji nastaje zbog mogućnosti da neispunjene ugovorne obveze,

pokrenuti sudski postupci protiv kreditne institucije kao i donesene poslovne odluke za koje se

ustanovi da su neprovedive negativno utječu na poslovanje ili financijski položaj kreditne

institucije.


Poslovni rizik

Poslovni rizik jest negativna, neočekivana promjena obujma poslovanja i/ili profitnih marži

koja može dovesti do značajnih gubitaka i na taj način umanjiti tržišnu vrijednost kreditne

institucije. Prije svega do poslovnog rizika može doći zbog značajnog pogoršanja tržišnog

okružja i promjena u tržišnom natjecanju ili ponašanju potrošača.

Strateški rizik Strateški rizik jest rizik gubitka do kojeg dolazi zbog donošenja pogrešnih poslovnih odluka, neprilagodljivosti promjenama u ekonomskom okružju i slično.

Makroekonomski rizik

Definiran je kao rizik indirektnog gubitka do kojeg dolazi zbog negativne, tj. nepovoljne promjene makroekonomskih varijabli kao što su inflacija, pad BDP-a, i sl.

Rizik eksternalizacije

Rizik eksternalizacije je skupni naziv za sve rizike koji nastaju kada kreditna institucija ugovorno povjerava drugoj strani (pružateljima usluga) obavljanje aktivnosti koje bi inače sama obavljala.

Rizik udjela Rizik udjela definira se kao mogućnost nastanka potencijalnih gubitaka za kreditnu instituciju, a koji proizlaze temeljem sudjelujućih udjela kreditne institucije.

Rizik materijalne imovine

Rizik gubitka zbog promjena tržišne vrijednosti materijalne imovine iz Bančinog portfelja (vlastite i preuzete).

Rizik države Rizik države podrazumijeva sposobnost i spremnost dužnika iz pojedine zemlje za ispunjenje svojih obveza prema kreditnoj instituciji. Rizik države stoga predstavlja kreditni rizik obveza odobrenih izvan državnih granica.

Razrjeđivački rizik

Rizik gubitka zbog smanjenja iznosa otkupljenih potraživanja nastalog zbog gotovinskih ili negotovinskih potraživanja dužnika koja proizlaze iz pravnog odnosa s prijašnjim vjerovnikom, na temelju kojeg su nastala potraživanja koja su predmet otkupa.

Tabela 3 Popis rizika kojima je Banka izložena ili bi mogla biti izložena

3.3 PREGLED OSNOVNIH NAČELA UPRAVLJANJA RIZICIMA

Cilj Banke, između ostalog, je slijediti poslovnu strategiju te strategiju upravljanja rizicima kako bi

optimizirala rizik i povrat na svoja ulaganja. Usklađivanjem rizika i povrata Banka osigurava

stabilni tržišni udio i značajne poslovne rezultate.

Banka minimalno na godišnjoj razini provodi usklađivanje strategije rizika i poslovne strategije

Banke. U slučaju da dođe do značajnih promjena u poslovanju ili profilu rizičnosti pristupa se

usklađenju strategije rizika i poslovne strategije.

Postavljanje jasne strategije rizika, odnosno definiranje željene razine rizika i sklonosti

preuzimanja rizika, omogućava jasno upravljanje rizicima Banke.

Preuzimanje rizika je, između ostalog, zasnovano na određenim načelima i smjernicama:

Aktivno upravljanje portfeljem i/ili dijelovima portfelja odnosno određivanje razine rizika i

analiza parametra koji utječu na razinu rizika,

Optimizacija rizika i povrata,

Uključivanje izračuna rizika u nove proizvode i/ili strateške ciljeve Banke,

Usklađenost s regulatornim propisima i standardima,

Razdvojenost odgovornosti u procesu upravljanja rizicima,

Detaljna i transparentna dokumentacija.


Načela politike upravljanja rizicima uključuju glavna pravila ponašanja za upravljanje rizicima

unutar Banke. Ova načela čine temelje kako bi svi zaposlenici na maksimalno moguće jednak

način razumjeli ciljeve upravljanja rizicima unutar organizacije Banke. Uprava je odgovorna za

definiranje glavnih načela politike rizika. Banka definira osnovna načela politike upravljanja

rizicima kako slijedi:

Svijest o rizicima – poticanje korporativne kulture s ciljem uspostave svijesti o rizicima

koji su svojstveni poslovanju Banke kroz transparentno objavljivanje informacija i primjenu

odgovarajućih alata,

Preuzimanje rizika – Banka će imati razuman stav o preuzimanju rizika i zahtijevati

dostatnu naknadu za preuzete rizike,

Upravljanje rizikom – Banka će koristiti dostupne tehnike upravljanja i kontrole rizika u

skladu s materijalnim značajem pojedinih rizika sa težnjom da ih kontinuirano unapređuje,

Regulatorni zahtjevi – Banka će implementirati i ispuniti sve regulatorne zahtjeve za

upravljanje i kontrolu rizika,

Kategorizacija rizika – Banka upravlja kreditnim, tržišnim, likvidnosnim i operativnim

rizicima kao osnovnim kategorijama rizika, te je posebna pažnja usmjerena i na valutno

inducirani kreditni rizik i rizik koncentracije,

Dosljedan tretman – rizici se tretiraju dosljedno ex ante i ex post izračunima,

Neovisna kontrola – Banka će odvojiti poslovne aktivnosti od aktivnosti upravljanja

rizicima i aktivnosti kontrole rizika te uspostaviti odgovarajuću segregaciju ovlasti i

odgovornosti,

Redovito pregledavanje – Banka će redovito ažurirati sve politike rizika koje su na bilo

koji način ovisne o godišnjem planiranju i budžetiranju,

Novi proizvodi - Banka će analizirati sve rizike koje novi proizvodi mogu sadržavati.

Kao dodatak generalnim načelima upravljanja rizicima, Banka također definira načela za

specifične pojedinačne vrste rizika.


3.4 STRUKTURA I ORGANIZACIJA FUNKCIJE KONTROLE RIZIKA

Funkcija kontrole rizika vrši se i organizira u okviru sljedećih Sektora:

Slika 1 Organizacijska shema funkcije kontrole rizika

KONTROLA RIZIKA

Sektor Kontrola rizika direktno je odgovoran članu Uprave nadležnom za rizike (CRO6). Sektor

Kontrola rizika organiziran je u dva odjela (odjel Kontrola kreditnog rizika i odjel Kontrola tržišnih

rizika i rizika likvidnosti) te dva tima (Operativni rizici i upravljanje kontrolama i Kvaliteta

podataka). Sektor Kontrola rizika neovisan je od svih poslovnih procesa i aktivnosti Banke gdje

rizici nastaju, te je uspostavljen na način da se izbjegne sukob interesa prilikom izvršavanja

odgovornosti.

Glavni zadaci sektora Kontrola rizika su sljedeći:

analiza rizika koja uključuje identifikaciju, mjerenje, procjenu, kontrolu te praćenje rizika,

kao i izvještavanje o rizicima kojima je Banka izložena ili bi mogla biti izložena u svojem

poslovanju,

praćenje svih značajnih rizika kojima je kreditna institucija izložena,

6 eng. Chief Risk Officer

Kontrola rizika

Uprava Banke

CRO

Upravljanje

kreditnim rizikom

Upravljanje rizičnim plasmanima

Kreditna odobrenja

Rezervacije

Monitoring pravnih osoba

Ovrhe i stečajevi

Sanacije

Tržišni rizici i rizik

likvidnosti

Kvantitativna

istraživanja

Operativni rizici i upravljanje

kontrolama

Kvaliteta podataka

Middle office

Riznice

Potpora kreditnom procesu

Administracija kredita

Pravna potpora kreditnom procesu

Upravljanje instrumentima

osiguranja

Kontrola tržišnih rizika i rizika

likvidnosti

Kreditni rizik

Upravljanje rizikom Poslovanja s

građanstvom

Potpora upravljanju kreditnim rizikom

Upravljanje rizikom portfelja

Kreditna odobrenja

Kontrola

kreditnog rizika

Financijska analiza


upravljanje limitima definiranih na razini portfelja,

implementacija testiranja otpornosti na stres,

verificiranje primjene i učinkovitosti metoda i procedura za mjerenje i upravljanje rizicima

kojima je Banka izložena ili bi mogla biti izložena, uključujući rizike koji proizlaze iz

makroekonomskog okruženja,

ispitivanje i procjenjivanje adekvatnosti i učinkovitosti internog kontrolnog sustava u

procesu upravljanja rizicima,

sudjelovanje u razvoju strategije i politika za upravljanje rizicima,

sudjelovanje u razvoju, primjeni i nadzoru nad funkcioniranjem metoda i modela za

upravljanje rizicima,

analiziranje, praćenje i izvještavanje o adekvatnosti internog kapitala kreditne institucije

(ICAAP7) te ažuriranje strategija i procedura za procjenu potrebnog internog kapitala,

izvještavanje Nadzornog odbora i Uprave o upravljanju rizicima,

ostale verifikacije neophodne za adekvatnu kontrolu rizika.

UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM

Uloga sektora Upravljanja kreditnim rizikom povezana je sa kreditnim procesom u dijelu formalne

i logičke kontrole nad cjelokupnom dokumentacijom koja čini temelje za donošenje odluka o

odobrenju proizvoda, praćenje odobrenih izloženosti i sprječavanje migracije klijenata Banke u

NPL8 status.

Sektor Upravljanje kreditnim rizicima primarno je odgovoran za:

kvantitativnu i kvalitativnu analizu financijskih pokazatelja klijenata,

odobravanje kreditnog rizika u skladu sa razinom delegiranih kreditnih ovlasti,

praćenje odobrenog kreditnog rizika i sprječavanje migracije klijenata u NPL status.

Sektor je pod standardnom hijerarhijskom linijom izvještavanja prema članu Uprave nadležnom

za rizike (CRO).

Sektor Upravljanje kreditnim rizikom sastoji se od četiri odjela: Kreditna odobrenja, Monitoring

pravnih osoba, Financijska analiza i Potpora Upravljanju kreditnim rizikom.

UPRAVLJANJE RIZIKOM POSLOVANJA S GRAĐANSTVOM

Sektor Upravljanje rizikom Poslovanja s građanstvom je direktno odgovoran članu Uprave

nadležnom za rizike (CRO).

Glavna uloga sektora jest upravljanje rizikom poslovanja s građanstvom u skladu s budžetom i

strateškim ciljevima putem:

7 eng. Internal Capital Adequacy Assessment Process

8 Status neispunjavanja obveza (eng. Non Performing Loans)


izrade, optimiziranja i implementacije politika i procedura povezanih sa upravljanjem

rizikom poslovanja s građanstvom,

analize i praćenja kvalitete portfelja poslovanja s građanstvom,

identifikacije trenutnih i potencijalnih problema/rizika s utjecajem na kreditnu izloženost

prema građanstvu i/ili gubitak,

kontrole kreditnog procesa u poslovanju s građanstvom,

implementacije centraliziranog procesa odobravanja kreditnih zahtjeva i odobravanja

nestandardnih i/ili zahtjeva s većim iznosom.

Sektor se sastoji od sljedeća dva odjela: Kreditna odobrenja i Upravljanje rizikom portfelja.

UPRAVLJANJE RIZIČNIM PLASMANIMA

Upravljanje rizičnim plasmanima je sektor koji je direktno odgovoran članu Uprave nadležnom za

rizike (CRO).

Uloga sektora je minimizacija gubitka nastalog u NPL portfelju kroz financijsko restrukturiranje

(sanacije) te primjenom postupaka najbolje prakse za ovrhe i stečajeve (pravne procedure i/ili

izvansudske nagodbe za likvidaciju instrumenata osiguranja kao i upravljanje stečajnim

postupkom).

Sektor Upravljanje rizičnim plasmanima također osigurava kvalitetno izvještavanje o ispravcima

vrijednosti i rezerviranjima (tzv. SRP-u9), lokalni izračun ispravaka vrijednosti i rezerviranja te je

zadužen za izvještavanje prema relevantnim tijelima, kao i za usvajanje Grupnih politika i

smjernica u Upravljanju rizičnim plasmanima.

Glavni zadaci Upravljanja rizičnim plasmanima su sljedeći:

upravljanje problematičnim klijentima,

restrukturiranje i postupci ovrha i stečajeva za NPL portfelj te donošenje odluka u skladu s

lokalnim limitima,

praćenje uspješnosti restrukturiranja i postupaka ovrha i stečajeva,

izrada kreditnih zahtjeva za NPL klijente,

administrativni poslovi u vezi s NPL klijentima (sudjelovanje u administrativnim radnim

procesima),

izračun ispravaka vrijednosti i rezerviranja (uključujući i planiranje) za lokalne rizične

plasmane,

izrada SRP izvještaja na lokalnoj razini.

Sektor je organiziran u tri odjela: Sanacije, Ovrhe i stečajevi i Rezervacije.

9 eng. Specific Risk Provisions


POTPORA KREDITNOM PROCESU

Sektor Potpora kreditnom procesu direktno je odgovoran nadležnom članu Uprave (CRO).

Sektor je organiziran u tri odjela: Administracija kredita, Pravna potpora kreditnom procesu i

Upravljanje instrumentima osiguranja.

Odjel Administracija kredita odgovoran je za ispravno provođenje potrebnih knjiženja i postavki,

osiguranje da je kreditno i dokumentarno poslovanje pojedinog klijenta tržišnih odjela i iz sektora

Upravljanja rizičnih plasmana ispravno postavljeno u sustavu te za odgovarajući obračun

kamate/naknade.

Odjel Pravna potpora kreditnom procesu treba osigurati odgovarajuću pravnu potporu kreditnom

procesu, uključujući provjeru provedivosti svih odobrenih uvjeta i relevantne kreditne

dokumentacije te dokumentacije vezane uz instrumente osiguranja prema odgovarajućim

lokalnim zakonskim odredbama.

Odjel Upravljanje instrumentima osiguranjima treba osigurati ispravan unos podataka o

instrumentima osiguranja u sustav za vođenje instrumenata osiguranja, kontrolu instrumenata

osiguranja prije isplate, kao i praćenje instrumenata osiguranja klijenata tržišnih odjela i sektora

Upravljanja rizičnim plasmanima.


3.5 OPSEG I VRSTA SUSTAVA IZVJEŠTAVANJA O RIZICIMA I SUSTAVA ZA MJERENJE RIZIKA

Upravljanje rizicima u Banci se definira kao cjelokupan proces koji je podržan u obliku sustavnog

rješenja.

Taj sustav se bazira na četiri osnovne faze:

Identifikaciji rizika,

Kvantifikaciji rizika,

Upravljanju rizicima, te

Kontroli i izvješćivanju o rizicima.

Kako bi Banka ostvarila potrebnu razinu efikasnosti investicija i rizika Uprava mora imati robusni

pristup politikama i procedurama koje upravljaju poslovanjem Banke. S druge strane više

rukovodstvo mora imati jasne i pravovremene informacije o riziku i povratu.

Slika 2 Okvir planiranja kapitala


TOP-DOWN UPRAVLJANJE RIZICIMA

Uprava Banke definira generalni plan poslovanja propisujući sveobuhvatne ciljeve i poslovni plan.

Generalni plan poslovanja također uključuje i strategiju upravljanja rizicima, gdje se specificiraju

rizici koje je Banka spremna preuzeti, na koji način će se ti preuzeti rizici mjeriti, pratiti te

izvještavati. Ove smjernice komunicirane su kroz Banku kako bi se i konačni cilj ostvario.

Jedno od najvažnijih elemenata strategije upravljanja rizicima je specifikacija ukupne razine

internog kapitala i Bančin apetit za rizike. Apetit za rizik direktno utječe na Bančinu reputaciju te

rizik same institucije, odnosno na eksterni rating. Nakon što je razina željenog internog kapitala

definirana i ukupnih internih kapitalnih zahtjeva potrebno je odrediti način alokacije internog

kapitala. Model alokacije internog kapitala direktno utječe na poslovne odluke poslovnih jedinica.

Primjerice, nove investicije, a s tim i dodatni rizici, mogu se realizirati samo ako definirani limiti to

dozvoljavaju te dodatno ako nove investicije generiraju dovoljno povrata kako bi zadovoljile

minimalnu stopu povrata na investicije10.

Strateški okvir definiran od strane Uprave podržan je analitičkim upravljanjem rizicima koji

omogućavaju neophodne metodološke smjernice i podatke.

BOTTOM-UP UPRAVLJANJE RIZICIMA

Bottom-up upravljanje rizicima uključuje identifikaciju i mjerenje rizika te njihovo praćenje i

izvještavanje. To također uključuje i agregaciju pojedinačnih rizika u jednu mjeru rizika, alokaciju

rizika, određivanje mjera učinkovitosti odnosa rizika i povrata i konačno praćenje cjelokupnog

profila rizičnosti u odnosu na Bančin kapital.

U konačnici Banka mora utvrditi kontribuciju za svaki pojedini rizik (za svaku poslovnu jedinicu i

za instituciju kao takvu) te ukupnu poziciju rizika. Banka definira metode kojima će postići željenu

alokaciju rizika sukladno modelu poslovanja i strukturi portfelja budući da jedna mjera ne pristaje

svim strukturama portfelja.

Banka uključuje sve materijalno procijenjene rizike u proces planiranja internog kapitala.

Neophodno je da su kod planiranja internog kapitala uključeni svi materijalni rizici kako bi se

obuhvatio kompletan profil rizičnosti Banke i cjelokupan spektar rizika.

Procesi upravljanja rizicima postavljaju se na vrhu organizacije i ogledaju kroz donošenje jasnih i

kvantitativno orijentiranih poslovnih politika Banke. Iz tih se politika moraju identificirati ciljevi po

proizvodima i poslovnim jedinicama te maksimalno prihvatljive rizičnosti. S druge pak strane, u

smislu kontrole i izvještavanja (a u procesu od dna prema vrhu) razrađuje se konsolidirani sustav

izvještavanja o rizicima.

U Banci se limitiraju ukupne izložene pozicije, ali i izloženosti kroz eventualni utjecaj na

profitabilnost poslovanja. Naime, limiti ukupne pozicije govore o maksimalnoj izloženosti pozicije.

Druga vrsta limita odnosi se na one limite koji su povezani sa utjecajem na profitabilnost. Limiti

proizlaze iz strategije i poslovnih ciljeva Banke. Oni moraju biti osjetljivi na promjene iz okoline, ali

i na promjene u i iz poslovanja Banke. Kao takav, sustav limita ima smisla jedino ukoliko se

10 eng. hurdle rate. Označava najmanji očekivani povrat za ulazak u investiciju.


promatra u vremenskom kontinuumu te ukoliko je podržan povijesnim i stresnim testnim

scenarijima koji će potvrditi pouzdanost pretpostavki korištenih kod formiranja tih limita.

Izvješćivanje i kontrola rizika je nezavisna funkcija koja ima zadatak osigurati apsolutnu

objektivnost u procjeni rizičnih izloženosti Banke. Ova se funkcija temelji na podacima iz

neovisnih transakcijskih izvora. Osim toga, cilj je propisati i primjenjivati jedinstvene standarde

iskazivanja pojedinih rizičnih pozicija. Kao rezultat ove funkcije nastaju različita izvješća i

informacije za različite razine upravljanja (upravljačke, operativne, kontrolne, eksterne).

U svojoj osnovi izvještaji o upravljanju rizicima mogu biti interni ili eksterni. Internim izvještajima

koriste se razni organizacijski dijelovi Banke (najčešće zaduženi za upravljanje tim rizikom) kao i

visoki management.

Eksternim izvještajima koriste se mnogi subjekti od kojih su najvažniji: dioničari, vlasnici,

regulatorna tijela, stručna javnost, itd.

3.6 NAČIN ZAŠTITE OD RIZIKA I SMANJENJA RIZIKA

Banka koristi standardne tehnike smanjenja kreditnog rizika (instrumente osiguranja) i derivativne

financijske instrumente za zaštitu od rizika. Tehnike smanjenja rizika opisane su u poglavlju 13

ovog dokumenta.

Derivativni financijski instrumenti koje Banka koristi uključuju kamatni, intervalutni i valutni swap,

te valutne terminske ugovore čija se vrijednost mijenja kao rezultat promjena kamatnih stopa i

tečajeva stranih valuta. Derivati mogu biti standardizirani ugovori sklopljeni na uređenim tržištima

ili pojedinačno dogovoreni ugovori s drugom stranom. Swap aranžmani se koriste za zaštitu od

izloženosti riziku nastalom uslijed nepovoljnog kretanja kamatnih stopa i tečajeva, te za

transformaciju valutne likvidnosti.


4 JAMSTVENI KAPITAL


Grupa u skladu s člankom 13. Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija u

vezi s iznosom jamstvenog kapitala objavljuje sažetak glavnih karakteristika stavki koje se

uključuju u izračun jamstvenoga kapitala i njihovih sastavnih dijelova.

Jamstveni kapital Grupe sastoji se od Osnovnog kapitala i Dopunskog kapitala I.

U izračun osnovnog kapitala uključene su uplaćene redovne dionice te uplaćene povlaštene

dionice (osim kumulativnih povlaštenih dionica), rezerve, zadržana dobit, gubici proteklih godina

te nerealizirani gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za

prodaju.

Na kraju 2013. godine Banka je imala 1.101.441 izdanih običnih dionica i 200.749 izdanih

povlaštenih dionica. Nominalna vrijednost svih 1.302.190 dionica je 4.000 kuna.

U stavku uplaćene redovne dionice u iznosu od 4.449.171 tisuća kuna uključena je i kapitalna

dobit ostvarena kod emisije dionica u iznosu od 43.407 tisuća kuna.

Uplaćene povlaštene dionice (osim kumulativnih dionica) iznose 802.996 tisuća kuna. Povlaštene

dionice nisu otkupive, nisu kumulativne, nose diskrecijsko pravo na cjelokupnu povlaštenu

dividendu od 6% prije objave dividende na obične dionice i ne nose pravo glasa.

Rezerve i zadržana dobit iznose -388.931 tisuća kuna. Rezerve uključuju zakonske rezerve u

iznosu 125.851 tisuća kuna, ostale rezerve formirane iz dobitka nakon oporezivanja u iznosu od

1.000 tisuća kuna, kapitalni dobitak ostvaren otkupom i prodajom vlastitih dionica u iznosu od

16.360 tisuća kuna, preneseni gubitak u iznosu od 1.722 tisuće kuna te gubitak tekuće godine u

iznosu 530.420 tisuća kuna.

Nerealizirani gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za

prodaju iznosi 2.272 tisuće kuna, a sastoji se od nerealiziranog gubitka s osnove promjene fer

vrijednosti dužničkih vrijednosnih papira raspoloživih za prodaju u iznosu od 2.096 tisuće kuna i

nerealiziranog gubitka s osnove promjene fer vrijednosti vlasničkih vrijednosnih papira

raspoloživih za prodaju u iznosu od 176 tisuća kuna.

Ulaganja u nematerijalnu imovinu iznose 45.966 i uključuju se u izračun jamstvenog kapitala kao

odbitna stavka.

Dopunski kapital I iznosi 1.708.374 tisuće kuna, a odnosi se u cijelosti na hibridne instrumente.

Hibridni instrumenti su primljeni od Hypo Alpe-Adria International AG, Klagenfurt s dospijećem do

6 godina, osim jednog ugovora zaključenog s dospijećem do 5 godina. Isplata instrumenata prije

roka dospijeća nije moguća. U slučaju likvidacije, isplata ovih sredstava slijedi nakon isplate svih

ostalih depozita i obveza. Hibridni instrumenti s preostalom ročnošću dužom od jedne godine se

mogu koristiti, uz odobrenje Hrvatske narodne banke, kao dodatni kapital za potrebe

regulatornog izračuna jamstvenog kapitala i adekvatnosti kapitala.


4.2 KVANTITATIVNE INFORMACIJE

Grupa u skladu s člankom 13. Odluke o javnoj objavi u vezi s iznosom jamstvenog kapitala

objavljuje sljedeće kvantitativne informacije:

Iznos osnovnog kapitala uz zasebno objavljivanje svih stavki koje se uključuju u osnovni

kapital i stavki koje umanjuju osnovni kapital iz Poglavlja II. Odluke o jamstvenom kapitalu

kreditnih institucija11,

Iznos dopunskog kapitala I iz Poglavlja III. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih

institucija,

Iznos odbitnih stavki iz Poglavlja IV: Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija te

Iznos jamstvenog kapitala nakon umanjenja za odbitne stavke i primjene ograničenja pri

izračunu jamstvenog kapitala iz članka 25. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih

institucija.

JAMSTVENI KAPITAL

1. OSNOVNI KAPITAL 4.814.998

1.1. Redovne i nekumulativne povlaštene dionice 5.252.167

1.1.1. Uplaćene redovne dionice 4.449.171

1.1.2. Uplaćene povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih

dionica) 802.996

1.2. Rezerve i zadržana dobit -388.931

1.2.1. Rezerve 126.851

1.2.2. Kapitalna dobit od kupovine i prodaje vlastitih dionica 16.360

1.2.3. (-) Gubici proteklih godina -1.722

1.2.4. (-) Gubitak tekuće godine

-530.420

1.3. (-) Nerealizirani gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja

financijske imovine raspoložive za prodaju -2.272

1.4. (-) Nematerijalna imovina

-45.966

2. DOPUNSKI KAPITAL I 1.708.374

2.1. Hibridni instrumenti 1.708.374

3. ODBITNE STAVKE 0

4. DOPUNSKI KAPITAL II 0

5. JAMSTVENI KAPITAL 6.523.372

Tabela 4 Struktura jamstvenog kapitala

11

Narodne novine 1/2009, 41/2009, 75/2009, 2/2010 i 118/2011


5 KAPITALNI ZAHTJEVI I PROCJENJIVANJE ADEKVATNOSTI INTERNOG KAPITALA


Kvalitativne informacije u vezi s postupkom procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala čine

sažetak samog procesa procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala.

Osnovni cilj postupka procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala je određivanje pozitivne razine

kapitala koja je dovoljna za pokriće svih rizika kojima je Banka izložena te su procijenjeni kao

materijalni. ICAAP služi kao procjena adekvatnosti internog kapitala u odnosu na rizični profil

Banke i provođenje strategije Banke primjerene za očuvanje adekvatne razine internog kapitala.

Proces procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala (ICAAP) uspostavljen je i kontinuiran proces

koji se izvještava na kvartalnoj osnovi. Međutim, određeni dijelovi ICAAP procesa, kao na primjer

praćenje regulatorne adekvatnosti kapitala, izračun rizika koncentracije, izračun valutno

induciranog kreditnog rizika, itd., odrađuju se i izvještavaju na mjesečnoj osnovi.

Osnovni dijelovi ICAAP procesa Banke su sljedeći:

1) identifikacija i procjena materijalnosti rizika (uključujući definiranje sadašnjeg i budućeg

profila rizika),

2) kvantifikacija rizika koja završava agregacijom rizika i izračunom ukupne razine rizika,

3) definiranje prihvatljive razine rizika,

4) definiranje i izračun internog kapitala,

5) stavljanje u odnos internog kapitala i ukupne razine rizika – sposobnost podnošenja rizika,

6) planiranje potrebnog regulatornog i internog kapitala u budućnosti,

7) alokacija internog kapitala za pokriće rizika,

8) monitoring i kontroling,

9) testiranje otpornosti na stres,

10) mjere učinkovitosti prilagođene za rizik (engl. „risk adjusted performance measures“).


S obzirom na to da su prethodno navedeni dijelovi ICAAP procesa međusobno izravno ili

neizravno povezani i isprepleteni, njihova povezanost i međusobni utjecaj najbolje se može vidjeti

na sljedećem prikazu:

Slika 3 ICAAP proces

Proces planiranja kapitala sastavni je dio cjelokupnog procesa planiranja i budžetiranja Banke te

dio ICAAP procesa kojim se procjenjuju sadašnji i budući interni kapitalni zahtjevi za rizike i

interni kapital.

Procesom planiranja kapitala Banka osigurava:

da će svi planirani rizici mjereni kroz interne kapitalne zahtjevi biti pokriveni željenom

planiranom razinom internog kapitala, i

da će minimalni regulatorni kapitalni zahtjevi biti pokriveni adekvatnom razinom

jamstvenog kapitala.

Na taj način Banka osigurava sigurnost, stabilnost i dugoročnost svog poslovanja, pri čemu

preuzima rizike sukladno željenom profilu rizičnosti i u okviru unaprijed definirane sklonosti riziku.

Upravljanje strukturom kapitala prilagođeno je poslovnoj strategiji Banke, vrsti i razini preuzetih

rizika.

Plan jamstvenog i internog kapitala zasnovan je, između ostalog, na sljedećim faktorima:

razini rizično ponderirane aktive u skladu s planiranim rastom bilančnih i izvanbilančnih

izloženosti,

planiranim razinama kapitalnih zahtjeva za rizike u sklopu ICAAP procesa,

strukturi dopunskog kapitala sukladno ugovorenim dospijećima,

politici isplate dividende,


održavanje adekvatnosti internog kapitala na željenoj razini.

Temeljni proces postupka procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala je proces procjene

materijalnosti rizika u Banci. Procesom se definira, određuje i mjeri razina preuzetih rizika te se

uspostavljaju smjernice i procesi kako bi se na što adekvatniji način uspostavilo upravljanje istim.

Procjena materijalnosti rizika odnosi se na sve rizike koji nastaju kao rezultat Bančinog

poslovanja te preuzimanja rizika iz raznih poslovnih događaja i u konačnici predstavljaju

(potencijalnu) izloženost Banke. Preuzeti rizici dijele se na materijalne i nematerijalne, tj.

značajne ili ne značajne.

Banka upravlja rizicima na način da ih identificira, kvantificira, upravlja njima, te kontrolira i

izvještava o njima na način definiran internim politikama i procedurama koje određuju upravljanje

pojedinom vrstom rizika. Banka kontinuirano procjenjuje profil rizičnosti i redovito revidira

postupak procjene adekvatnosti internog kapitala kontinuirano razvijajući metodologije izračuna

kapitalnih zahtjeva za sve vrste rizika sa svrhom što efikasnijeg upravljanja rizicima na razini

Banke.



Kvantitativne informacije o iznosima kapitalnih zahtjeva prikazane su u sljedećoj tablici:

Kapitalni zahtjev za kreditni rizik

1. Izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama 74.668

2. Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi 19.843

3. Izloženosti prema javnim državnim tijelima 24.570

4. Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama 0

5. Izloženosti prema međunarodnim organizacijama 0

6. Izloženosti prema institucijama 80.791

7. Izloženosti prema trgovačkim društvima 957.775

8. Izloženosti prema stanovništvu 999.599

9. Izloženosti u obliku pokrivenih obveznica 0

10. Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima 1.492

11. Ostale izloženosti 184.854

I. Ukupan iznos kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik primjenom standardiziranog

pristupa 2.343.592

od čega: dospjela nenaplaćena potraživanja 107.678

od čega: rizik druge ugovorene strane 54.589

II. Ukupni kapitalni zahtjevi za rizik namire/isporuke 0

Kapitalni zahtjevi za tržišne rizike

1. Kapitalni zahtjevi za pozicijski rizik 23.802

Kapitalni zahtjev za specifični pozicijski rizik dužničkih instrumenata 627

Kapitalni zahtjev za opći pozicijski rizik dužničkih instrumenata 23.175

Kapitalni zahtjev za rizik ulaganja u vlasničke vrijednosne papire 0

3. Kapitalni zahtjev za valutni rizik 38.551

4. Kapitalni zahtjev za robni rizik 0

5. Kapitalni zahtjevi za prekoračenje dopuštenih izloženosti 0

III. Ukupan iznos kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike 62.353

Kapitalni zahtjev za operativni rizik

Kapitalni zahtjev za operativni rizik izračunat primjenom:

1. jednostavnog pristupa

2. standardiziranog pristupa 227.785

3. naprednog pristupa

IV. Ukupan iznos kapitalnih zahtjeva za operativni rizik 227.785

UKUPAN IZNOS KAPITALNIH ZAHTJEVA (I. + II. + III. + IV.) 2.633.730

Tabela 5 Kapitalni zahtjevi


6 RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE


Metodologija korištena za interno raspoređivanje kapitala za pokriće rizika druge ugovorne strane

istovrsna je metodologiji koja se koristi za izračun adekvatnosti kapitala sukladno Odluci HNB-a o

adekvatnosti kapitala kreditnih institucija.

Za Repo i Reverse repo ugovore, rizik druge ugovorne strane izračunava se standardiziranim

pristupom uz primjenu složene metode izračuna financijskoga kolaterala. Za derivatne

instrumente rizik druge ugovorne strane izračunava se po metodi tržišne vrijednosti.

Dodjeljivanje kreditnih limita izloženostima riziku druge ugovorne strane razmatra se za svaki

kreditni prijedlog zasebno u slučaju kada su klijenti fizičke ili pravne osobe. Dodjeljivanje limita

izloženostima riziku druge ugovorne strane za financijske institucije provodi se jednom godišnje u

suglasnosti s HBInt Grupom.


Što se tiče bruto pozitivne fer vrijednosti ugovora, pozitivnih učinaka netiranja, netirane tekuće

izloženosti, iznosa instrumenata osiguranja i neto izloženosti riziku druge ugovorne strane

proizašle iz izvedenih financijskih instrumenata, podaci su kako slijedi:

Izloženost

riziku druge

ugovorne

strane

Bruto pozitivna

fer vrijednost

ugovora

Pozitivni učinci

netiranja

Netirana tekuća

izloženost riziku

druge ugovorne

strane

Iznosi

instrumenata

osiguranja

Neto izloženost

riziku druge

ugovorne strane

proizašla iz

izvedenih

financijskih

instrumenata

u tisućama HRK u tisućama HRK u tisućama HRK u tisućama

HRK u tisućama HRK

Ugovori koji se

odnose na

kamatnu stopu

2.015 0 4.354 0 4.354

Ugovori koji se

odnose na

valute i zlato

6.530 0 61.010 0 61.010

Ugovori koji se

odnose na

vlasničke

instrumente

0 0 0 0 0

Ugovori koji se

odnose na robu 0 0 0 0 0

Kreditne

izvedenice 0 0 0 0 0

Ostali ugovori 0 0 0 0 0

UKUPNO 8.545 0 65.364 0 65.364

Tabela 6 Bruto pozitivna fer vrijednost ugovora, pozitivni učinci netiranja, netirana tekuća izloženost, iznosi instrumenata osiguranja i neto izloženost riziku druge ugovorne strane proizašla iz izvedenih financijskih

instrumenata


Osim toga izloženost riziku druge ugovorne strane postoji i u repo te reverse repo ugovorima:

Izloženost riziku

druge ugovorne

strane

Bruto izloženost

ugovora

USKLAĐENJE

IZLOŽENOSTI

KOREKTIVNIM

FAKTOROM

(EVA-E)

FINANCIJSKI

KOLATERAL -

PRILAGOĐENA

VRIJEDNOST

(Cvam)

Netirana tekuća

izloženost riziku

druge ugovorne

strane

u tisućama HRK u tisućama HRK u tisućama HRK u tisućama HRK

Repo i reverse repo

ugovori

2.696.610

3.648

1.848.165

852.093

UKUPNO

2.696.610

3.648

1.848.165

852.093

Tabela 7 Izloženost riziku druge ugovorne strane za repo i reverse repo ugovore

Konačno, podaci o izloženostima riziku druge ugovorne strane prema primijenjenim metodama

su kako slijedi:

Primijenjene metode

Izloženosti riziku druge

ugovorne strane

u tisućama HRK

Metoda originalne izloženosti

Metoda tržišne vrijednosti 65.364

Standardizirana metoda 852.093

Interni model

Tabela 8 Iznosi izloženosti riziku druge ugovorne strane prema primijenjenim metodama


7 KREDITNI RIZIK I RAZRJEĐIVAČKI RIZIK


Kreditni rizik predstavlja rizik gubitka zbog neispunjavanja dužnikove novčane obveze prema

kreditnoj instituciji.

Preuzimanje kreditnog rizika je jedna od osnovnih izvedenica bančinog poslovanja s obzirom da

je Bančino poslovanje zasnovano na komercijalnom bankarstvu, te izloženost iz koje proizlazi i

preuzimanje kreditnog rizika proizlazi upravo iz obavljanja osnovne djelatnosti Banke kao

sastavnog dijela poslovanja. Organizacijski ustroj upravljanja kreditnim rizikom je ustrojen na

način da se kreditnim rizikom upravlja od samog trenutka nastajanja izloženosti kreditnom riziku –

poslovanja s klijentima, daljnjeg praćenja, administriranja i mjerenja izloženosti kreditnom riziku te

same procjene kreditnog rizika kroz sektore Kontrolu rizika, Upravljanje rizikom Poslovanja s

građanstvom, Upravljanje kreditnim rizikom, Upravljanje rizičnim plasmanima i Potpora kreditnom

procesu.

Banka je svojim internim aktima propisala opseg i način obavljanja kontrole kreditnog rizika te

obujam i učestalost internog izvješćivanja. Također, osigurana je i pravodobna i djelotvorna

analiza i praćenje kreditnog rizika te pravodobno izvješćivanje relevantnih razina rukovodstva o

analizi strukture i kvalitete cjelokupnog portfelja koji su uspostavljeni na način da osiguravaju

pravodobno poduzimanje odgovarajućih mjera radi smanjenja kreditnog rizika.

Od kvalitativnih informacija o kreditnom i razrjeđivačkom riziku, prije svega valja naglasiti da

Banka definira dospjela nenaplaćena potraživanja sukladno definiciji HNB-a, tj. kao sve

izloženosti kod kojih je Banka utvrdila da dužnik nije ispunio svoju dospjelu obvezu u roku dužem

od 90 dana i da je iznos koji se podmiruje sa zakašnjenjem materijalno značajan (tj. veći od

1.750,00 kuna).

Brojanje dana kašnjenja uvijek započinje na dan kada ukupni iznos svih dospjelih nepodmirenih

obveza pojedinog dužnika (kojima je protekao ugovoreni rok dospijeća) po svim ugovornim

odnosima postane veći od 1.750,00 kuna.

Nadalje, pod izloženostima kod kojih je izvršeno umanjenje (ispravak) vrijednosti, Banka smatra

sve one izloženosti koje su prema Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza

kreditnih institucija12 Hrvatske narodne banke te pripadajućim internim aktima Banke klasificirane

u rizičnu skupinu B ili lošiju.

Ispravke vrijednosti i rezerviranja Banka izdvaja na pojedinačnoj i grupnoj osnovi sukladno

međunarodnim računovodstvenim standardima te zakonskoj regulativi propisanoj od strane

Hrvatske narodne banke (Odluka o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih

institucija).

Gubici od umanjenja vrijednosti procjenjuju se na temelju kreditne sposobnosti i rezultata

poslovanja zajmoprimatelja, uzimajući u obzir vrijednost instrumenata osiguranja ili jamstvo treće

strane.

12

Narodne nnovine 1/2009, 75/2009, 2/2010 i 89/2013


Uz gore navedene gubitke za umanjenje vrijednosti imovine, Grupa dodatno priznaje i latentne

gubitke od umanjenja u računu dobiti i gubitka na bilančne i izvanbilančne stavke koje nisu

umanjene po prethodno navedenim osnovama, tj. koje su klasificirane u rizičnu skupinu A. Prema

regulatornim zahtjevima Hrvatske narodne banke razina ispravaka vrijednosti za navedene

izloženosti ne smije biti manja od 0,80% ukupnog stanja plasmana rizične skupine A, tj.

izvanbilačnih obveza rizične skupine A.


Sljedeća tabela prikazuje ukupan iznos izloženosti, nakon uzimanja u obzir ugovora o netiranju i

ne uključujući učinak tehnika smanjenja kreditnog rizika na iznos izloženosti te prosječan iznos

izloženosti tijekom izvještajnog razdoblja razvrstani prema različitim kategorijama izloženosti:


Bruto iznos izloženosti kreditnom riziku po kategorijama izloženosti

Krediti, depoziti, potraživanja po kamatama i ostale bilančne izloženosti

Klasične izvanbilančne stavke

Transakcije povezane s vrijednosnim papirima i

transakcije s dugim rokom namire

Izvedeni financijski instrumenti

ukupan iznos u milijunima kn

prosječan iznos u

milijunima kn


prosječan iznos u

milijunima kn


prosječan iznos u

milijunima kn


prosječan iznos u

milijunima kn

Izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama 7.601 8.252 0 0 0 0 0 0

Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi 320 308 40 41 0 0 0 0

Izloženosti prema javnim državnim tijelima 1.872 1.883 160 151 0 0 0 0

Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama i međunarodnim organizacijama 0 0 0 0 0 0 0 0

Izloženosti prema institucijama (kreditnim institucijama i investicijskim društvima) 1.116 1.419 0 1 2.599 2.796 62 114

Izloženosti prema trgovačkim društvima 7.736 8.372 1.892 2.039 98 91 3 15

Izloženosti prema stanovništvu 11.486 11.775 589 604 0 0 0 0

Izloženosti u obliku pokrivenih obveznica 0 0 0 0 0 0 0 0

Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima 12 16 0 0 0 0 0 0

Ostale izloženosti 2.654 2.616 0 0 0 0 0 0

UKUPNO 32.798 34.641 2.682 2.836 2.697 2.888 65 129

Tabela 9 Ukupan i prosječan iznos izloženosti razvrstan prema različitim kategorijama izloženosti


Tabela u nastavku prikazuje geografsku podjelu izloženosti razvrstanih u značajna područja s

obzirom na materijalno značajne kategorije izloženosti:

Značajna geografska područja

Krediti, depoziti,

potraživanja po kamatama

i ostale bilančne

izloženosti

Klasične izvanbilančne

stavke

Transakcije povezane s

vrij. papirima i transakcije s dugim rokom

namire


UKUPNO

iznos u milijunima kn





REZIDENTI - HR 30.033 2.668 98 3 32.803

BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA 718 111 0 0 829

Izloženosti prema javnim državnim tijelima 6 13 0 0 19

Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi 2 5 0 0 7

Izloženosti prema stanovništvu 421 17 0 0 438

Izloženosti prema trgovačkim društvima 289 75 0 0 364

Ostale izloženosti 1 0 0 0 1

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

819 56 0 0 875






GRAD ZAGREB i ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

16.582 912 98 0 17.591

Izloženosti prema institucijama (kreditnim institucijama i investicijskim društvima)

49 0 0 0 49

Izloženosti prema javnim državnim tijelima 1.557 10 0 0 1.567


Izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama

5.948 0 0 0 5.948

Izloženosti prema stanovništvu 3.621 124 0 0 3.745

Izloženosti prema trgovačkim društvima 2.796 778 98 0 3.672

Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima 12 0 0 0 12

Ostale izloženosti 2.573 0 0 0 2.573

ISTARSKA ŽUPANIJA 1.086 96 0 0 1.181


0 0 0 0 0






OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA 3.317 626 0 0 3.943


0 0 0 0 0




0 0 0 0 0






Krediti, depoziti,


i ostale bilančne

izloženosti


stavke



namire


UKUPNO






POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA 367 33 0 0 400






PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA 1.527 177 0 0 1.704


0 0 0 0 0




0 0 0 0 0




SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA 1.635 192 0 3 1.829


3 0 0 0 3






VARAŽDINSKA ŽUPANIJA 643 55 0 0 699


0 0 0 0 0






VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA 398 34 0 0 432






VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA 607 104 0 0 711




0 0 0 0 0






Krediti, depoziti,


i ostale bilančne

izloženosti


stavke


vrijednosnim papirima i

transakcije s dugim rokom

namire


UKUPNO






ZADARSKA ŽUPANIJA 679 89 0 0 767






OSTALE ŽUPANIJE 1.654 185 0 0 1.840


0 0 0 0 0




13 0 0 0 13




NEREZIDENTI 2.765 14 2.599 62 5.440

NJEMAČKA 1.853 0 420 0 2.273


895 0 420 0 1.315


954 0 0 0 954




FRANCUSKA 687 0 0 0 687


687 0 0 0 687



VELIKA BRITANIJA 29 0 2.179 0 2.208


28 0 2.179 0 2.207


OSTALE ZEMLJE 196 14 0 62 272


141 0 0 62 204


0 0 0 0 0




UKUPNO 32.798 2.682 2.697 65 38.242

Tabela 10 Geografska podjela izloženosti s obzirom na materijalno značajne kategorije izloženosti


U sljedećoj tabeli prikazana je podjela izloženosti prema vrsti djelatnosti ili vrsti druge ugovorne

strane, razvrstanih prema kategorijama izloženosti:

Glavne vrste djelatnosti

Krediti, depoziti,


i ostale bilančne

izloženosti


stavke



namire


UKUPNO






STANOVNIŠTVO 10.874 494 0 0 11.368



DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA

2.756 11 2.599 62 5.429


1.064 0 2.599 62 3.725


1.641 0 0 0 1.641




DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE

632 80 0 0 713




FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA

5.665 29 68 0 5.763


52 0 0 0 52



3.248 0 0 0 3.248



Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima

12 0 0 0 12

Ostale izloženosti 1.883 0 0 0 1.883

GRAĐEVINARSTVO 2.047 780 0 0 2.827

Izloženosti prema javnim državnim tijelima 1.094 0 0 0 1.094


Izloženosti prema trgovačkim društvima 880 769 0 0 1.649


JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE

3.035 41 0 0 3.076


Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi

320 40 0 0 360


2.712 0 0 0 2.712






Krediti, depoziti,


i ostale bilančne

izloženosti


stavke



namire


UKUPNO






OBRAZOVANJE 300 138 0 0 438




POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO

785 32 0 0 817





POSLOVANJE NEKRETNINAMA 1.047 9 0 0 1.056




PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 1.527 308 0 0 1.835




STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI

635 86 30 0 750





TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA

2.274 426 0 0 2.699




OSTALE DJELATNOSTI 1.220 249 0 2 1.472



Izloženosti prema trgovačkim društvima 989 210 0 2 1.202


UKUPNO 32.798 2.682 2.697 65 38.242

Tabela 11 Podjela izloženosti prema vrsti djelatnosti ili druge ugovorne strane razvrstanih prema

kategorijama izloženosti


Prikaz svih izloženosti prema preostalom dospijeću, razvrstanih prema kategorijama izloženosti

prikazan je u sljedećoj tabeli:

Preostalo dospijeće

Krediti, depoziti,


i ostale bilančne

izloženosti


stavke




namire







7.601 0 0 0

do 90 dana 3.917 0 0 0

od 91 do 180 dana 649 0 0 0

od 181 dana do 1 godine 1.523 0 0 0

> 1 godine 1.493 0 0 0

izloženosti bez definiranog dospijeća 18 0 0 0


320 40 0 0

do 90 dana 33 10 0 0

od 91 do 180 dana 12 3 0 0

od 181 dana do 1 godine 22 23 0 0

> 1 godine 253 4 0 0


Izloženosti prema javnim državnim tijelima 1.872 160 0 0

do 90 dana 25 0 0 0

od 91 do 180 dana 93 1 0 0


> 1 godine 1.626 146 0 0


Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama i međunarodnim organizacijama

0 0 0 0

do 90 dana 0 0 0 0

od 91 do 180 dana 0 0 0 0


> 1 godine 0 0 0 0



1.116 0 2.599 62

do 90 dana 384 0 1.030 14

od 91 do 180 dana 0 0 0 20


> 1 godine 725 0 1.424 26



Preostalo dospijeće

Krediti, depoziti,


i ostale bilančne

izloženosti


stavke




namire






Izloženosti prema trgovačkim društvima 7.736 1.892 98 3

do 90 dana 1.413 264 98 0

od 91 do 180 dana 848 245 0 0


> 1 godine 4.514 951 0 3


Izloženosti prema stanovništvu 11.486 589 0 0

do 90 dana 1.993 163 0 0

od 91 do 180 dana 280 163 0 0


> 1 godine 8.681 189 0 0


Izloženosti u obliku pokrivenih obveznica 0 0 0 0

do 90 dana 0 0 0 0

od 91 do 180 dana 0 0 0 0


> 1 godine 0 0 0 0



12 0 0 0

do 90 dana 0 0 0 0

od 91 do 180 dana 0 0 0 0


> 1 godine 0 0 0 0


Ostale izloženosti 2.654 0 0 0

do 90 dana 175 0 0 0

od 91 do 180 dana 0 0 0 0


> 1 godine 0 0 0 0

izloženosti bez definiranog dospijeća 2.479 0 0 0

UKUPNO 32.798 2.682 2.697 65

Tabela 12 Izloženosti prema preostalom dospijeću razvrstane prema kategorijama izloženosti


U sljedećoj tabeli za sve vrste djelatnosti koje je Banka odredila da su materijalno značajne

prikazane su izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje (ispravak) vrijednosti, dospjela

nenaplaćena potraživanja i promjene u ispravcima vrijednosti, odnosno rezerviranjima.

Pojedina vrsta djelatnosti je materijalno značajna ukoliko njena izloženost predstavlja više od 1%

ukupne izloženosti.



Iznos plasmana

kod kojih je izvršeno

umanjenje (ispravak) vrijednosti

Stanje ispravaka vrijednosti plasmana

Troškovi (prihodi od ukinutih) ispravaka vrijednosti

Otpisi/ prihodi od

naplate plasmana

otpisanih u proteklim godinama

Dospjela nenaplaćena potraživanja

Iznos izvanbilančnih obveza za koji su izdvojena

rezerviranja za identificirane

gubitke

Stanje rezerviranja

za identificirane gubitke s

osnove izvanbilančn

ih obveza

Troškovi (prihodi od ukidanja)


gubitke s osnove izvanbilančnih

obveza







iznos u milijunima kn iznos u milijunima kn

STANOVNIŠTVO 1.459 878 394 17 1.032 18 17 16

DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA 0 0 0 1 0 0 0 0

DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE 50 18 25 28 44 0 0 0

FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 0 0 0 1 0 0 0 0

GRAĐEVINARSTVO 163 57 59 67 73 25 1 1

JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 18 4 -13 0 18 0 0 0

OBRAZOVANJE 1 1 0 1 1 0 0 0

POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 48 7 29 52 8 0 0 0

POSLOVANJE NEKRETNINAMA 55 8 8 8 27 0 0 0

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 103 36 79 100 45 3 0 0

STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 58 22 34 40 51 0 0 0

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA

372 149 141 168 240 13 2 1

OSTALE DJELATNOSTI 101 38 49 68 35 6 1 0

UKUPNO 2.430 1.219 806 552 1.573 66 22 19

Tabela 13 Izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti, dospjela nenaplaćena potraživanja i promjene u ispravcima vrijednosti po

djelatnostima


U sljedećoj tabeli prikazane su izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje (ispravak) vrijednosti, dospjela nenaplaćena potraživanja i

promjene u ispravcima vrijednosti po značajnim geografskim područjima:


Iznos plasmana kod

kojih je izvršeno




Otpisi/ prihodi od

naplate plasmana





gubitke

Stanje rezerviranja

za identificirane

gubitke s osnove

izvanbilančnih obveza


rezerviranja za

identificirane gubitke s osnove










REZIDENTI - HR 2.429 1.218 806 551 1.572 66 22 19

BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA 176 64 53 31 83 1 1 0

DUBROVAČKO-NERETVANSKA

ŽUPANIJA 78 36 18 6 61 1 1 1

GRAD ZAGREB i ZAGREBAČKA

ŽUPANIJA 722 369 251 174 485 15 5 4

ISTARSKA ŽUPANIJA 117 62 44 21 79 1 1 1

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA 387 190 140 102 192 9 5 5

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA 24 19 -1 16 19 0 0 0

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA 169 74 57 24 116 1 1 1

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA 181 71 52 25 76 22 2 1

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA 61 38 26 17 50 6 1 1

VIROVITIČKO-PODRAVSKA

ŽUPANIJA 30 19 36 33 20 3 1 1

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

ŽUPANIJA 79 56 33 22 59 2 2 2

ZADARSKA ŽUPANIJA 51 28 21 18 30 1 1 1

OSTALE ŽUPANIJE 354 193 75 61 301 3 2 2



Iznos plasmana kod

kojih je izvršeno




Otpisi/ prihodi od

naplate plasmana





gubitke

Stanje rezerviranja

za identificirane

gubitke s osnove



rezerviranja za

identificirane gubitke s osnove










NEREZIDENTI 1 1 0 1 1 0 0 0

NJEMAČKA 0 0 0 1 0 0 0 0

FRANCUSKA 0 0 0 0 0 0 0 0

VELIKA BRITANIJA 0 0 0 0 0 0 0 0

OSTALE ZEMLJE 1 1 0 0 1 0 0 0

UKUPNO 2.430 1.219 806 552 1.573 66 22 19

Tabela 14 Izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti, dospjela nenaplaćena potraživanja i promjene u ispravcima vrijednosti po

značajnim geografskim područjima


Finalno u ovom poglavlju prikazujemo promjene u ispravcima vrijednosti i rezerviranjima za izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje

(ispravak) vrijednosti:

Promjene u ispravcima vrijednosti i rezerviranjima

Početno stanje ispravaka

vrijednosti i rezerviranja

Povećanja ispravaka

vrijednosti i rezerviranja

tijekom izvještajnog

razdoblja

Ostala usklađenja

(u neto iznosu)

Smanjenja ispravaka

vrijednosti/ ukinuta

rezerviranja tijekom

izvještajnog razdoblja

Otpisi na teret ispravaka vrijednosti

tijekom izvještajnog

razdoblja

Prihodi od

naplate plasmana


Završno stanje








Umanjenje (ispravak) vrijednosti plasmana 965 1.674 2 -870 -552 0 1.219

Rezerviranja za identificirane gubitke s osnove izvanbilančnih obveza 3 82 0 -63 0 0 22

Ispravci vrijednosti plasmana skupine A na skupnoj osnovi 251 0 0 -33 0 0 218

Rezerviranja za izvanbilančne obveze skupine A na skupnoj osnovi 30 0 0 -3 0 0 27

Tabela 15 Promjene u ispravcima vrijednosti i rezervacijama za izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti


8 STANDARDIZIRANI PRISTUP MJERENJU KREDITNOG RIZIKA


Banka izračunava iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom primjenom standardiziranog

pristupa.

Banka za izračun iznosa izloženosti ponderiranoga kreditnim rizikom primjenjuje kreditne rejtinge

i stupnjeve kreditne kvalitete dodijeljene od VIPKR koje je priznala Hrvatska narodna banka i koji

su objavljeni u popisu priznatih VIPKR objavljenih na stranicama Hrvatske narodne banke, a to

su rejtinzi od rejting agencija Moody's i Fitch.

Ako postoji kreditni rejting dodijeljen od strane priznate VIPKR, a koji se odnosi na određeno

specifično izdanje koje predstavlja izloženost, Banka primjenjuje ponder rizika koji se temelji na

kreditnom rejtingu tog izdanja.

Ako izdavatelj (dužnik) ima poseban kreditni rejting za specifično izdanje, a kojem je pridružen

ponder rizika koji je povoljniji od pondera rizika koji se primjenjuje na potraživanja bez kreditnog

rejtinga, te ako potraživanje nije ulaganje u to specifično izdanje, Banka će na svoje potraživanje

bez kreditnog rejtinga primijeniti povoljniji ponder rizika samo ako je to potraživanje u istom rangu

ili s pravom prvenstva u redoslijedu naplate u odnosu na specifično izdanje s kreditnim rejtingom.

Ako nisu ispunjeni navedeni uvjeti, Banka će na ostala potraživanja istog izdavatelja (dužnika)

bez dodijeljenog kreditnog rejtinga primijeniti ponder rizika koji je dodijeljen potraživanjima bez

kreditnog rejtinga.

Banka ne može kreditne rejtinge koji su dodijeljeni pojedinim izdavateljima (dužnicima) unutar

grupe povezanih osoba koristiti za ponderirane izloženosti ostalih osoba unutar iste grupe

povezanih osoba.

Za kratkoročne izloženosti prema institucijama čiji je preostali rok dospijeća tri mjeseca ili kraći, a

za koje ne postoji kratkoročni kreditni rejting izdanja za iste izloženosti, Banka primjenjuje opći

tretman i to:

Stupanj kreditne

kvalitete

1 2 3 4 5 6

Ponder rizika 20% 20% 20% 50% 50% 150%

Tabela 16 Stupanj kreditne kvalitete i ponder rizika


Kratkoročnim izloženostima prema institucijama koje imaju kratkoročne kreditne rejtinge izdanja

dodijeljen od odabrane VIPKR Banka dodjeljuje ponder rizika u skladu s kreditnim rejtingom koji

je raspoređen u određeni stupanj kreditne kvalitete i to:

Stupanj kreditne

kvalitete

1 2 3 4 5 6

Ponder rizika 20% 50% 100% 150% 150% 150%

Tabela 17 Stupanj kreditne kvalitete i ponder rizika

Ukoliko je ponder rizika za navedene izloženosti povoljniji ili jednak ponderu rizika koji bi bio

određen kreditnim rejtinzima sukladno općem tretmanu, Banka će dodijeliti povoljniji kreditni

rejting, a za ostale kratkoročne izloženosti prema institucijama dodijelit će se ponder rizika u

skladu s općim tretmanom.

Banka koristi kreditni rejting odabrane priznate VIPKR za izloženosti prema bankama i državama

(u obliku međubankarskih depozita i vrijednosnih papira izdanih od strane država ili banaka).

U slučaju kad postoji samo jedan kreditni rejting dodijeljen od odabrane VIPKR, Banka u skladu

sa stupnjem kreditne kvalitete za utvrđivanje tog potraživanja koristi taj rejting.

Ukoliko postoje dva kreditna rejtinga dodijeljena od odabranih VIPKR, a koji se u skladu sa

stupnjem kreditne kvalitete raspoređuju u različite pondere rizika, Banka koristi onaj rejting kojem

je pridružen viši (nepovoljniji) ponder rizika.

Ukoliko za institucije ne postoji rejting, Banka može umjesto njega koristiti rejting države.


Kvantitativne informacije u vezi s pristupom mjerenju kreditnog rizika jesu informacije o iznosima

izloženosti prije i nakon primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika koji su raspoređeni u

stupnjeve kreditne kvalitete propisane u dijelu 2.2 Glave II Odluke o adekvatnosti jamstvenoga

kapitala kreditnih institucija kao i one izloženosti koje čine odbitnu stavku od jamstvenog kapitala

u skladu s Odlukom o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija i ne uključuju se u izračun iznosa

izloženosti ponderiranoga kreditnim rizikom na način iz članka 12. Odluke o adekvatnosti

jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

Kvantitativne informacije Grupa objavljuje po kategorijama izloženosti navedenim u članku 11.

stavak 2. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija kako slijedi:


Stupanj kreditne

kvalitete Ponder rizika (%)

Ukupni iznosi izloženosti

prije primjene tehnika

smanjenja kreditnog rizika


nakon primjene tehnika


0 6.975.387 8.249.297

od čega: bez procjene

priznate VIPKR ili AK 6.975.387 6.975.387

10 0 0

20 0 0

35 0 0

50 0 0

75 0 0

100 621.356 621.356


priznate VIPKR ili AK 621.356 621.356

150 587 587

od čega dospjela

nenaplaćena

potraživanja

471

471

ostali ponderi rizika 0 0

UKUPNO 7.597.330 8.871.240

Iznosi izloženosti

koje su

odbitne stavke

od jamstvenoga

kapitala


0

Tabela 18 Izloženosti prema središnjim državama i središnjim bankama


Stupanj kreditne








0

10

20 0 0

35 0 0

50 360.214 360.186


priznate VIPKR ili AK 359.936 359.907

75 0 0

100 0 0


priznate VIPKR ili AK 0 0

od čega dospjela

nenaplaćena

potraživanja

0 0

150 112 112

od čega dospjela

nenaplaćena

potraživanja

88

88


UKUPNO 360.326 360.298

Iznosi izloženosti

koje su

odbitne stavke

od jamstvenoga

kapitala


0

Tabela 19 Izloženosti prema lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi


Stupanj kreditne


Ukupni iznosi

izloženosti prije

primjene tehnika

smanjenja kreditnog

rizika




0 471.232 496.205


priznate VIPKR ili AK

471.232

471.232

10 0 0

20 0 0

35 0 0

50 1.540.412 445.929



1.540.393

445.911

75 0 0

100 20.419 20.418



20.419

20.418

od čega dospjela

nenaplaćena

potraživanja

0 0

150 758 758

od čega dospjela

nenaplaćena

potraživanja

0 0


UKUPNO 2.032.821 963.310

Iznosi izloženosti

koje su

odbitne stavke

od jamstvenoga

kapitala


0

Tabela 20 Izloženosti prema javnim državnim tijelima


Stupanj kreditne








0 0 0

10 0 0

20 2.153.952 1.139.478

1 20

2 20

35 0 0

50 1.616.150 876.901



47.952

47.952

75 0 0

100 6.943 6.943



6.942

6.942

od čega dospjela

nenaplaćena

potraživanja

1 1

150 0

0

od čega dospjela

nenaplaćena

potraživanja

0 0


UKUPNO 3.777.045 2.023.322

Iznosi izloženosti

koje su

odbitne stavke

od jamstvenoga

kapitala


0

Tabela 21 Izloženosti prema institucijama


Stupanj kreditne








0

10

20 0 0

35 0 0

50 515.599 515.599

75 0 0

100 8.376.191 7.903.186



8.089.971

7.628.621

od čega dospjela

nenaplaćena

potraživanja

286.220

274.164

150 422.505 422.505

od čega dospjela

nenaplaćena

potraživanja

124.536

124.536


UKUPNO 9.314.295 8.841.290

Iznosi izloženosti

koje su

odbitne stavke

od jamstvenoga

kapitala


0

Tabela 22 Izloženosti prema trgovačkim društvima


Stupanj kreditne








0 0 0


priznate VIPKR ili AK 0 0

10 0 0

20 0 0

35 0 0

50 25.309 25.309

75 9.507.014 9.246.211

100 1.257.031 1.257.031



944.435

944.435

od čega dospjela

nenaplaćena

potraživanja

312.597

312.597

150 350.452

350.452

od čega dospjela

nenaplaćena

potraživanja

81.146

81.146


UKUPNO 11.139.806 10.879.003

Iznosi izloženosti

koje su

odbitne stavke

od jamstvenoga

kapitala


0

Tabela 23 Izloženosti prema stanovništvu


Stupanj kreditne








0 0 0

10 0 0

20 0 0

35 0 0

50 0 0

75 0 0

100 12.434 12.434



12.381

12.381

od čega dospjela

nenaplaćena

potraživanja

53 53

150 0 0

od čega dospjela

nenaplaćena

potraživanja

0 0


UKUPNO 12.434 12.434

Iznosi izloženosti

koje su

odbitne stavke

od jamstvenoga

kapitala


0

Tabela 24 Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima


Stupanj kreditne








0 358.805 358.805

10 0 0

20 220 220

1 20 0 0

35 0 0

50 0 0

75 0 0

100 1.540.518 1.540.518



1.540.518

1.540.518

od čega dospjela

nenaplaćena

potraživanja

0

0

150 0 0

od čega dospjela

nenaplaćena

potraživanja

0 0


UKUPNO 1.899.543 1.899.543

Iznosi izloženosti

koje su

odbitne stavke

od jamstvenoga

kapitala


0

Tabela 25 Ostale izloženosti


9 OPERATIVNI RIZIK


Operativni rizik znači rizik gubitka koji proizlazi iz neadekvatnih ili neuspjelih unutarnjih procesa,

ljudi i sustava ili iz vanjskih događaja, uključujući pravni i reputacijski rizik.

Operativni rizik se kvantificira kroz ukupni regulatorni kapitalni zahtjev za operativne rizike

primjenom standardiziranog pristupa sukladno Odluci o adekvatnosti jamstvenoga kapitala.

Kapitalni zahtjev izračunava se prema standardiziranom pristupu.

Cilj upravljanja operativnim rizikom je smanjiti gubitke kroz proaktivan pristup upravljanja

operativnim rizicima. U proces upravljanja operativnim rizikom uključeni su svi organizacijski

dijelovi Banke. Banka je dodatno svojom organizacijskom strukturom odvojila funkciju kontrole

operativnog rizika od dijelova Banke koje operativno provode transakcije i koji su vlasnici

procesa. Uspostavljene su metode kojima se proaktivno pristupa identificiranju i analiziranju

rizika, te određivanju tretmana rizika i poduzimanju mjera koje dovode do uspješnog upravljanja

operativnim rizicima.

Kontinuirani nadzor nad aktivnostima vezanim uz operativni rizik i upravljanje rizikom ima Odbor

za operativne i ostale (reputacijski, pravni i strateški) rizike koji predstavlja tijelo za odobravanje i

raspravu o strateškim temama vezanim uz praćenje i upravljanje navedenim rizicima na nivou

Banke.

Internim aktima Banka je jasno propisala opseg i način obavljanja kontrolne funkcije upravljanja

operativnim rizikom, te uspostavila proces izvješćivanja relevantnih razina rukovodstva o

operativnim rizicima. Kontinuirano provodi praćenje i unaprjeđivanje politika, procesa i

metodologija upravljanja operativnim rizikom sukladno razvoju profesionalne discipline i

zahtjevima regulatora i svih drugih mjerodavnih tijela.

Potreba za tretmanom rizika može biti identificirana kroz kvantitativnu ili kvalitativnu metodu

upravljanja rizikom.

Kvantitativno mjerenje rizika (osim izračuna kapitalnog zahtjeva sukladno Odluci o adekvatnosti

jamstvenoga kapitala) obuhvaća proces identifikacije, klasifikacije, obrade i izvještavanja o

gubicima prouzročenim operativnim rizikom. Svaki zaposlenik Banke dužan je prijaviti nastali

događaj nadležnoj osobi za praćenje operativnih rizika svog organizacijskog dijela. Nakon

otkrivanja potencijalnog gubitka, odgovorna osoba u nadležnom organizacijskom dijelu Banke u

suradnji sa decentraliziranim suradnikom za operativne rizike (DORO) vrši analizu događaja, te

prijavljuje isti u bazu za evidentiranje gubitaka. Ovisno o visini gubitka te učestalosti određuje se

tretman rizika (prihvaćanje, prijenos rizika, smanjenje, izbjegavanje), te odgovarajuće mjere koje

se provode i nadziru kako bi se spriječilo ponavljanje rizičnih situacija koje bi mogle uzrokovati

ozbiljne negativne posljedice.

Kvalitativno mjerenje rizika obuhvaća analizu scenarija, procjenu rizika u poslovnim procesima

sukladno metodologiji procesa internog kontrolnog sustava te ostale procjene rizika vezane uz

uvođenje novih proizvoda / ulaska na nova tržišta te implementaciju značajnih projekata na nivou

Banke.


Procjena rizika u poslovnim procesima provodi se u poslovnim odjelima u svrhu procjene

mogućih gubitaka povezanih s operativnim rizikom te procjene adekvatnosti postojećih kontrola u

odnosu prema izloženosti identificiranom riziku. Pomoću takvog kvalitativnog postupka Banka

ocjenjuje procese i aktivnosti s obzirom na potencijalnu ranjivost. Uprava Banke izvještava se o

najvažnijim rizicima i pripadajućim kontrolama uključujući preporuke za poboljšanje kontrola te

moguća poboljšanja u poslovnim procesima.

Banka provodi i analize scenarija (eng. Scenario Analysis) za procjenu događaja/gubitaka koji

imaju malu učestalost, ali ukoliko se dogode mogu imati značajan utjecaj na poslovanje Banke.

Analiza scenarija predstavlja moguće scenarije i ne ukazuje na stvarne gubitke već služi Banci da

bi uspješnije pripremila procedure u identificiranim ključnim scenarijima.

Proces uvođenja / implementacije novih proizvoda ili modifikacija postojećih proizvoda / ulaska

na nova tržišta / implementacije projekata predstavlja važan instrument za identifikaciju rizika, te

proaktivan način upravljanja rizicima. Kod navedenih procesa vrši se analiza rizika, određuju se

mjere i implementiraju kontrole koje sprječavaju nastanak gubitaka.


10 IZLOŽENOSTI PO VLASNIČKIM ULAGANJIMA U KNJIZI BANKE


Izloženosti po vlasničkim ulaganjima Grupe s obzirom na namjeru ulaganja dijele se na:

izloženosti po vlasničkim ulaganjima ostvarenim radi odvijanja određenih poslovnih

procesa. Takva ulaganja su: ulaganja u SWIFT, HROK, Tržište novca te SKDD,

izloženosti po vlasničkim ulaganjima koja se drže radi daljnje prodaje.

Računovodstvene metode koje se koriste za vrednovanje vlasničkih ulaganja su metoda troška

ulaganja te metoda fer vrijednosti.


Iznosi izloženosti po vlasničkim ulaganjima u knjizi banke prikazane su u sljedećoj tablici:

Skupine vlasničkih ulaganja u knjizi banke Usporedba

Bilančni iznos Fer vrijednost Tržišna cijena

Vlasnička ulaganja u financijske institucije 13.770 13.770

koja ne kotiraju na burzi, u dostatno

diversificiranim portfeljima

13.770

13.770

koja kotiraju na burzi 0 0

ostala vlasnička ulaganja 0 0

Vlasnička ulaganja u trgovačka društva 1.857 1.857



1.418 1.418

koja kotiraju na burzi 439

439

ostala vlasnička ulaganja 0 0

Tabela 26 Iznosi izloženosti po vlasničkim ulaganjima u knjizi banke


Ukupni realizirani i nerealizirani dobici/gubici od vlasničkih ulaganja u knjizi banke prikazani su u

sljedećoj tablici:

Skupine vlasničkih ulaganja u knjizi

banke

Ukupni nerealizirani

dobici/gubici od

vlasničkih ulaganja

u knjizi banke

Kumulativni realizirani

dobici/gubici od

prodaje ili prestanka

držanja vlasničkih

ulaganja na neki drugi

način tijekom

izvještajnog razdoblja

Iznos

nerealiziranih

gubitaka i iznos

očekivanog

gubitka po

vlasničkim

ulaganjima

uključen u izračun

osnovnog ili

dopunskog

kapitala

Vlasnička ulaganja u financijske

institucije



397

0

181

0

koja kotiraju na burzi 0 0

0

ostala vlasnička ulaganja 0 0 0

Vlasnička ulaganja u trgovačka društva 0 0 0



0 0 -0

koja kotiraju na burzi -156

0 -188

ostala vlasnička ulaganja 0 0 0

UKUPNO 241

181

-188

Tabela 27 Ukupni realizirani i nerealizirani dobici/gubici od vlasničkih ulaganja u knjizi banke


11 IZLOŽENOST KAMATNOM RIZIKU U KNJIZI BANKE


Rizik promjene kamatne stope odnosi se na izloženost Banke promjenama kamatnih stopa. On

označava mogućnost da će promjena kamatnih stopa imati negativan utjecaj na dobit ili na

kapital Banke.

Rizik promjene kamatne stope nastaje zbog:

ročne neusklađenosti aktive i pasive Banke te aktivnih i pasivnih izvanbilančnih stavki

Banke,

terminske neusklađenosti promjene kamatnih stopa aktive i pasive Banke te aktivnih i

pasivnih izvanbilančnih stavki Banke,

razlike u vrstama i visinama kamatnih stopa na strani aktive i pasive te aktivnih i pasivnih

izvanbilančnih stavki Banke,

krivulje kamatne stope, itd.

Prilikom izračuna izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke, Banka za svaku važniju valutu i za

ostale valute zbraja ukupne pozicije imovine i obveza te pozicije izvedenih financijskih

instrumenta (ili aktivnih i pasivnih izvanbilančnih stavki) po svakom vremenskom razredu

zasebno.

Na taj način dobije se ukupna neto pozicija po vremenskom razredu koja se množi s ponderima

propisanima Odlukom HNB-a i to za svaku važniju valutu pojedinačno i za ostale valute ukupno.

Ponderi kojima množimo neto poziciju temelje se na procijenjenom kamatnom šoku od 200

baznih bodova i procijenjenom modificiranom trajanju za svaku vremensku zonu.

Dobivene ponderirane pozicije po svim vremenskim zonama zbrajaju se i tako dobivamo neto

dugu ili neto kratku poziciju za svaku važniju valutu pojedinačno te za ostale valute ukupno.

Neto duge i neto kratke pozicije po svim valutama potrebno je zbrojiti te se na taj način dobije

ukupna neto ponderirana pozicija knjige banke.

Ukupna neto ponderirana pozicija knjige banke izražava se u apsolutnom iznosu i predstavlja

promjenu ekonomske vrijednosti knjige banke kreditne institucije koja je nastala kao rezultat

primjene standardnoga kamatnog šoka, tj. paralelnog pozitivnog i negativnog pomaka kamatnih

stopa na referentnoj krivulji prinosa za 200 baznih bodova.

Prilikom izračuna izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke, Banka koristi pretpostavke sukladno

Odluci HNB-a:

pozicije s fiksnom kamatnom stopom - raspored po roku dospijeća;

pozicije s promjenjivom kamatnom stopom - raspored po roku do sljedeće promjene

kamatne stope;

pozicije kod kojih nije poznat ili se ne može sa sigurnošću utvrditi rok do dospijeća:

o obvezna pričuva u devizama - raspored u vremensku zonu do 1 mjesec;


o obvezna pričuva u kunama - raspored u vremensku zonu od 6 do 12 mjeseci;

o a vista sredstva, tekući računi, žiroračuni (primljeni i dani) - raspored u vremensku

zonu do 1 mjesec ( za sredstva sudionika novčanog tržišta);

o a vista sredstva, štedni depoziti, iskorišteni krediti za prekoračenja po tekućim

računima i revolving krediti - raspored u vremensku zonu od 6 do 12 mjeseci.

stavke koje se ne smatraju kamatno osjetljivim pozicijama su:

o klasične izvanbilančne stavke: garancije, akreditivi, mjenična jamstva, okvirni

krediti, obveze financiranja i druge klasične izvanbilančne stavke;

o plasmani klasificirani u rizičnu skupinu C;

o portfolio rezervacije (za A plasmane);

o dospjele pozicije knjige banke.

Učestalost mjerenja izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke provodi se sukladno odluci HNB-

a, a to je kvartalno izvještavanje nekonsolidiranih izvješća i polugodišnje izvještavanje

konsolidiranih izvješća.


Kvantitativni podaci o izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke su kako slijedi:

Promjene ekonomske

vrijednosti/dobiti po

valutama

Kamatni rizik u knjizi banke

Standardni kamatni šok

(+/– 200 baznih bodova)

Smanjenje ekonomske

vrijednosti/dobiti

kreditne institucije

Povećanje ekonomske

vrijednosti/dobiti kreditne

institucije

u tisućama HRK u tisućama HRK

EUR -191.223 -

CHF -77.393 -

HRK - 11.308

Ostale valute (ukupno) -8.601 -

UKUPNO -275.910

Tabela 28 Kamatni rizik u knjizi banke

Omjer promjene ekonomske vrijednost knjige banke i jamstvenoga kapitala kreditne institucije

iznosi – 4,23%.


Isti ti podaci, ali na konsolidiranoj osnovi su kako slijedi:

Promjene ekonomske

vrijednosti/dobiti po

valutama

Kamatni rizik u knjizi banke

Standardni kamatni šok

(+/– 200 baznih bodova)

Smanjenje

ekonomske

vrijednosti/dobiti

kreditne institucije

Povećanje ekonomske

vrijednosti/dobiti kreditne

institucije

u tisućama HRK u tisućama HRK

EUR -201.018 -

CHF -78.468 -

HRK - 16.581

OST - -

Ostale valute (ukupno) -18.628 -

UKUPNO -281.532

Tabela 29 Kamatni rizik u knjizi banke konsolidirano

Omjer promjene ekonomske vrijednost knjige banke i jamstvenoga kapitala kreditne institucije

iznosi – 4,32%.

Limit omjera promjene ekonomske vrijednost knjige banke i jamstvenoga kapitala kreditna

institucija dužna je održavati u granicama ±20% što je definirano od strane HNB-a.


12 PRIMICI RADNIKA


Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. članica je HAA Grupe čije je sjedište u Austriji.

Budući da je sjedište HAA Grupe u Austriji, sve članice Grupe regulirane su sustavom Republike

Austrije. Članice Grupe u ostalim zemljama EU, kao što je Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., podliježu

austrijskim i lokalnim regulativama.

Politika o primicima radnika stupila je na snagu u 2013. godini. Svrha Politike o primicima radnika

je osigurati okvir za transparentno ukupno nagrađivanje radnika koje bi privuklo, zadržalo

kvalitetne radnike te ih potaknulo i motiviralo na povećanu radnu uspješnost, uz adekvatnu

nagradu, a u skladu s načelima adekvatnog upravljanja rizicima te unutar okvira primjenjivih

zakona i drugih akata. Svrha Politike o primicima radnika je i informirati sve radnike o važećim

propisima i sustavu nagrađivanja.

Politika o primicima radnika primjenjuje se i na tvrtke kćeri Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.

U izradi Grupne Politike o primicima i Politike o primicima radnika Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.

aktivno su sudjelovali Grupni HR13, lokalni HR kao i ostale kontrolne funkcije Grupe (funkcija

upravljanja rizicima, funkcija usklađenosti). Unutarnja revizija odgovorna je za periodičnu

samostalnu reviziju Politike o primicima radnika.

Grupna Politika o primicima radnika se na godišnjoj razini dostavlja Izvršnom odboru Grupe na

reviziju i odobrenje. Na razini Hrvatske, Nadzorni odbor Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. odgovoran je

za odobrenje i provođenje Politike o primicima radnika, kao i nadzor njezine implementacije i

revizije, zajedno sa Upravom Hypo Alpe-Adria Bank d.d.

Nadzorni odbor Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. obnaša dužnost Odbora za primitke na konsolidiranoj

razini za sve tvrtke kćeri Banke. Odbor za primitke donosi i redovno preispituje Politiku o

primicima radnika, te ima savjetodavnu ulogu kod izrade i provedbe Politike o primicima radnika,

uz podršku Upravljanja ljudskim potencijalima, Unutarnje revizije i ostalih kontrolnih funkcija.

Prije stupanja na snagu Politike o primicima radnika, Politika je prošla savjetovanje s Radničkim

vijećem.

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. obvezna je nadgledati provođenje Politike o primicima radnika u svim

svojim organizacijskim jedinicima, te osigurati da je njezin sustav nagrađivanja dobro dizajniran i

implementiran, što se posebno odnosi na odnos fiksnog i varijabilnog primitka, na adekvatan

sustav upravljanja učinkom, strukturu Društva i prilagodbu varijabilnog primitka riziku.

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. se obvezuje osigurati objavljivanje informacija vezanih za politike i

primitke, a u skladu s lokalnim zakonima i Grupnim smjernicama.

13

eng. Human Resources


IDENTIFICIRANI RADNICI

Politika o primicima radnika se primjenjuje i na Identificirane radnike. Identificirani radnici su

radnici čije profesionalne aktivnosti imaju materijalno značajan utjecaj na profil rizičnosti

poduzeća. Prilikom definiranja identificiranih radnika u razmatranje se uzimaju radna mjesta u

sljedećim kategorijama (minimalno):

visoko rukovodstvo,

radnici koji preuzimaju rizike,

radna mjesta na kontrolnim funkcijama,

svi radnici koji su zbog visine ukupnih primanja svrstani u isti platni razred kao i visoko

rukovodstvo i radnici koji preuzimaju rizike.

Identificirani radnici su nominirani na temelju rizičnog profila poduzeća i na temelju sljedećih

kriterija: odobravanje, sustavi limita, preuzimanje rizika i/ili donošenje odluka

unutar okvira propisa i/ili zakona, princip dva para očiju, (znatan) utjecaj na različite vrste

rizika: tržišni rizik, kreditni rizik, rizik likvidnosti, politički rizik, operativni rizik, reputacijski rizik.

U 2013. godini 2% radnika definirano je kao Identificirani radnici.

FIKSNI PRIMICI

U Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. uspostavljen je sustav platnih razreda koji definira osnovnu plaću

radnika na temelju radnog mjesta na kojem je radnik zaposlen.

Visina osnovne plaće radnika određena je temeljem procjene individualnih ciljeva, razine

kompetencija, tržišta rada, troškova života, te ovisi o ekonomskoj situaciji poduzeća.

VARIJABILNI PRIMICI

Mogući varijabilni primici dijele se na godišnji bonus, bonus u slučaju novog zapošljavanja, ostale

varijabilne primitke kao što su npr. prodajni i projektni bonusi.

Modeli varijabilnih primitaka, koje je usvojila Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. i opisala u Politici o

primicima radnika, ne ohrabruju preuzimanje pretjeranih rizika te u obzir uzimaju dugogodišnju

održivost poduzeća.

Isplata varijabilnih primitaka (godišnji bonus) s jedne strane ovisi o rezultatu Grupe, poduzeća, a

s druge strane o individualnom rezultatu radnika, tj. identificiranog radnika.

Uspjeh Grupe i poduzeća mjeri se temeljem definiranih pokazatelja / indikatora uspjeha i rizika.

Ukoliko se ne zadovolje određeni kriteriji, bonus se ne isplaćuje.


Procjena individualnog rezultata radnika, tj. identificiranog radnika vrši se temeljem MBO

procesa, te procesa procjene radnog učinka. Pretpostavka za ovaj dio procjene je postojanje

dokumentacije o ispunjenju ciljeva, pri čemu se dogovaraju financijski i nefinancijski, odnosno

kvantitativni i kvalitativni ciljevi za radnika i za organizacijsku jedinicu.

Bonus se izračunava i isplaćuje jednom godišnje na temelju uspjeha poduzeća, target bonusa i

dokumentirane ocjene individualne uspješnosti.

Potencijalna visina bonusa u 2013. ovisila je o radnom mjestu, odnosno o funkciji koju obnaša

radnik, tj. identificirani radnik te je definirana njegova gornja granica.

* Član Uprave: ako ne postoji maksimalan iznos bonusa koji je definiran menadžerskim ugovorom, te ako isplata bonusa nije

isključena iz tog ugovora, primjenjuje se izračun target bonusa za B1 rukovoditeljsku razinu.

Sukladno smjernicama Grupe, ako onaj dio varijabilnog primitka identificiranih radnika, koji ovisi o

rezultatima i radnom učinku, prelazi 100.000 HRK bruto ili 20 % ugovorene bruto plaće radnika,

isplaćuje se:

50% u financijskim instrumentima - 60% odmah, tj. unutar prve polovice sljedeće

financijske godine, 40 % iznosa odgađa se / raspoređuje se na period od 5 godina (8%

godišnje)

50% u gotovini - 60% odmah, tj. unutar prve polovice sljedeće financijske godine, 40 %

iznosa odgađa se / raspoređuje se na period od 5 godina (8% godišnje).

Godišnje rezervacije mogu se u potpunosti ili djelomično isplatiti samo u slučaju pozitivnog

rezultata poduzeća i pozitivne ocjene individualnog radnog učinka radnika u pojedinoj poslovnoj

godini.

U poslovnoj godini 2013. bonusi nisu isplaćivani.

Ciljane grupe Iznosi target bonusa

Član Uprave* Maksimalan iznos bonusa definiran je u postojećem menadžerskom ugovoru.

Rukovoditelj na B1 razini* Target bonus = 15% godišnje bruto ugovorene osnovne plaće Iznimka: HBInt, HBA i HBC: 25%

Rukovoditelj na B2 razini* Target bonus = 10% godišnje bruto ugovorene osnovne plaće Iznimka: HBInt, HBA i HBC: 15%

Radnik Target bonus = jedna mjesečna bruto osnovna plaća



Poslovno područje Investment

Banking Retail

Banking Asset

Management All Other Total

Broj identificiranih radnika** 7,00 2,0 1,0 28,8 38,8

Struktura primitaka* (u HRK) Ukupni fiksni primici 3.691.549 766.092 432.490 22.102.159 26.992.289

Ukupni varijabilni primici 0 0 0 0 0

Ukupni varijabilni primici u gotovini 0 0 0 0 0

Ukupni varijabilni primici u dionicama i financijskim instrumentima povezanim s dionicama

0 0 0 0 0

Ukupni primici 3.691.549 766.092 432.490 22.102.159 26.992.289

* primici u bruto iznosu u HRK, uključeni primici expata

**broj identificiranih radnika na 31.12.2013.

Tabela 30 Primici po poslovnim područjima (identificirani radnici)

Kategorija Uprava Više

rukovodstvo

Ostali radnici iz kategorije

Identificirani radnici

Ukupno Identificirani

radnici

Broj identificiranih radnika** 11,0 23,8 4,0 38,8

Struktura primitaka* (u HRK)

Ukupni fiksni primici 13.589.067 12.185.282 1.217.940 26.992.289

Ukupni varijabilni primici 0 0 0 0

Ukupni varijabilni primici u gotovini 0 0 0 0


0 0 0 0

Ukupni primici 13.589.067 12.185.282 1.217.940 26.992.289

Odgođeni primici

Ukupni odgođeni varijabilni primici 0 0 0 0

Ukupni varijabilni primici u gotovini 0 0 0 0


0 0 0 0

Primici koji su smanjeni na osnovi usklađivanja primitaka s uspješnosti (ex post performance adjustment)

0 0 0 0

Sign-on bonus

Broj primatelja sign-on bonusa 0 0 0 0

Ukupan sign-on bonus 0 0 0 0

Otpremnine

Broj primatelja otpremnina

0 0 0 0

Ukupne otpremnine

0 0 0 0

Najviši iznos individualne otpremnine

n/a n/a n/a n/a

* primici u bruto iznosu u HRK, uključeni primici expata

**broj identificiranih radnika na 31.12.2013.

Tabela 31 Primici višeg rukovodstva i ostalih radnika čije profesionalne aktivnosti imaju materijalno

značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije (identificirani radnici)


13 TEHNIKE SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA


Prihvatljivost instrumenata osiguranja definirana je internim aktima Banke. Instrumenti osiguranja

koje Banka prihvaća su:

novčani depoziti,

vrijednosni papiri,

garancije/jamstva,

nekretnine.

Prihvatljivost instrumenata osiguranja u svrhu smanjenja kreditnog rizika procjenjuje se nakon

utvrđivanja zadovoljenja pravnih preduvjeta i regulatornih zahtjeva. Pri procjeni prihvatljivosti

provodi se vrednovanje i kategorizacija instrumenata osiguranja te njihova upotreba u smislu

umanjenja rizika. Iznos i vrsta instrumenata osiguranja koje Banka traži za pojedini kreditni posao

ovisi o procjeni kreditnog rizika klijenta i procjeni kreditnog rizika prisutnog u pripadajućem

kreditnom poslu.

Pružatelji garancija/jamstva su klijenti dovoljne kreditne kvalitete po procjeni Banke. Osnovni

pružatelj garancija je Republika Hrvatska.

Kod vrednovanja instrumenata osiguranja valja istaknuti da se:

novčani depoziti vrednuju po knjigovodstvenoj vrijednosti;

vrijednosni papiri vrednuju po tržišnoj cijeni;

garancije/jamstva vrednuju po danom iznosu garancije;

nekretnine se procjenjuju od strane neovisnog ovlaštenog procjenitelja.

Rizik koncentracije koji proizlazi iz primijenjenih tehnika smanjenja rizika sagledava se kroz

detaljno propisanu internu metodologiju mjerenja i upravljanja rizikom koncentracije.



Kategorije izloženosti

Materijalna kreditna zaštita Nematerijalna kreditna zaštita

Iznosi izloženosti pokriveni

financijskim kolateralom

Iznosi izloženosti pokriveni ostalim

priznatim vrstama

materijalne kreditne zaštite

Iznosi izloženosti pokriveni

garancijama/ jamstvima

Iznosi izloženosti pokriveni ostalim

priznatim vrstama

nematerijalne kreditne zaštite

u milijunima kn u milijunima kn u milijunima kn u milijunima kn


0 0 0 0


0 0 0 0

Izloženosti prema javnim državnim tijelima

0 0 1.094 0


1.757 0 0 0

Izloženosti prema trgovačkim društvima 271

0 202

0

Izloženosti prema stanovništvu 258

0 2

0


0 0 0 0

Ostale izloženosti 0 0 0 0

UKUPNO 2.286

0 1.298

0

Tabela 32 Iznosi izloženosti s obzirom na primijenjene tehnike smanjenja kreditnog rizika – Standardizirani

pristup

Documents

JAVNA OBJAVA BONITETNIH ZAHTJEVA HYPO ALPE-ADRIA … · 3.5 Opseg i vrsta sustava izvještavanja o rizicima i sustava za mjerenje rizika 16 ... sukladno odredbama iz Glave II. Odluke