SUBTERRANEA CROATICA

23

UVOD

Masiv Crnopca sastavni je diojugoistoènog Velebita, a uzdi•e seiznad Graèaca. Otprije nam je poznatoda je negostoljubiv i nepristupaèan zaposjetioce, a osobito speleo istra•ivaèekoji nose sa sobom svu potrebnuopremu i vodu. Prièale su sesvakakove prièe o Crnopcu i njegovomsurovom kršu, a nakondugogodišnjeg izbivanja i èekanjamlaðeg naraštaja speleologa našli suse oni koji su se uvjerili u sve te prièe.Posljednja istra•ivanja su bila 1990.g. inakon 10 godina 2000-te SO•eljeznièar se vraæa na Crnopac. Uzadnje tri godine rekognoscirano je oko

pedeset objekata, od kojih je veæinaistra•ena i topografski snimljena, advije najzanimljivije jama Michelangelo(-256m) i sistem Nema tuništa (jama sa sedam ulaza oko “zuba”èiji se kanali spajaju na sve strane) jošse uvijek istra•uju.

KRONOLOGIJA ISTRA•IVANJA

27.-29.05.2000. - T. Bosner, N.Bosner, V. Deèak, S. Jembrih, T. Uzun,M. Kuhta i M. Borovec (SO•) isra•ujuKitu Gaæešinu iznad Vodica. Istra•enasu èetiri objekta: Makina jama -61m,Vatrogasna jama -80m, jama Bunariæ -14m te Špilj 11m. Na povratku u blizini

špilje Svetinje pronaðena je još jednajama i istra•ena do dubine 50m. 22.-23.06.2000. - T. Bosner, N.Bosner, T. Uzun, S. Jembrih, L.Sarajèiæ i M. Borovec (SO•) istra•uju itopografski snimaju jamu kod špiljeSvetinje nazvanu Bijeli potok dubine60m i du•ine 103m. O•ujak 2001. - M. Kuhta ispituje novi ilakši pristup po zapadnoj padiniCrnopca starom šumskom stazom. 13.-16.04.2001. - T. Bosner, N.Bosner, S. Jembrih, D. Kunoviæ, R.Dado, M. Kuhta, M. Borovec (SO•) i D.Basara (SOD) rekognosciraju terenizmeðu Vuèje strane i Velikog Bata, tepronalaze tridesetak objekata. R. Dado

JAMA MICHELANGELOI POSLIJEDNJA ISTRA•IVANJA CRNOPCA

PIŠU: Martina Borovec,Robert Dado - Speleološkiodsjek HPD “•eljeznièar” -

Zagreb

Veliki Bat na Crnopcu foto: Martina Borovec

SUBTERRANEA CROATICA

24

i M. Kuhta istra•uju i topografskisnimaju Milinu jamu dubine 40m idu•ine 91m, te Jazinu kuæicu du•ine12m. U Jamu na stazi se spuštaju dodubine 30m i u nedostatku vremena zaistra•ivanje ostavljaju je “napiknutu”. 31.05.-03.06.2001. - N. Bilušiæ,D.Kunoviæ, M. Kuhta i M. Borovec(SO•) istra•uju Jamu na stazi -81m,Jamu iznad -38m, Dupljak -97m i Fugu-15m, a i tom prilikom je pronaðenojoš novih objekata. 08.-10.06.2001. - R. Dado, D.Kunoviæ, M. Borovec (SO•) i D. Basara(SOD) na podruèju Velikog Bataistra•uju za Uskrs rekognosciranu jamudo samo 50-ak m, zbog opasnostipada leda istra•ivanje je prekinuto,jama je nazvana MFJ Perspektiva.

22.-24.06.2001. - T. Bosner, N.Bosner, N. Bilušiæ, S. Jembrih (SO•) iB. Komarica istra•uju MFJ Perspektivudo dubine 120m i crtaju skicu na kojojostaje upitnik. 29.07.-10.08.2001. - Speleološkilogor SO•-a sa 11 sudionika; R. Dado,D. Kunoviæ, Z. Boloniæ, T. Uzun, N.Bosner, V. Bo•iæ, M. Kuhta, N. Bilušiæ,O. Livada, M. Borovec (SO•) i B.Komarica (suradnik). Istra•eno je itopografski snimljeno 14 objekata:sustav Mrsine jame -74m+?, Tatekovfri•ider -18,5m, jama Pol 12 -11,5m,Ambis -31m, Jamurina -51m, Kokica -78m+?, Šaljiva jama -11m, Karijes -61m, Penjaèka jama -80m+?, Jamapu•evih kuæica -10m, špilja Bornel18m+?, Špranja kod vidikovca 12m,

Skladište 18m i najzanimljiviji objektŠpiljareva špilja 10m sa uklesanimnatpisom 1915. što dokazuje da suljudi ovdje boravili puno prije nas. Zavrijeme našeg logora Slavko Tomerlin -Tatek i njegova dru•ina poèeli sugraditi sklonište pa smo im pomogli jeræemo ga i mi u buduænosti koristiti kaobazu. 28.02.2002. - M. Kuhta otišao doskloništa stazom koju sumeðuvremenu Tatek i dru•ina markirali.Sa više poteškoæa je uspjeo proæipraznim autom jako loš makadam dookretišta. 27.07.-08.08.2002. - Speleološkilogor SO•-a sa 12 sudionika: Z.Boloniæ, B. Lepan, R. Dado, D.Kunoviæ, Z. Langer, L. Biondiæ, V.Jal•iæ, T. Bosner, N. Bosner, S.Jembrih, V. Bo•iæ i M. Borovec (SO•).Istra•eno je 10 novih objekata, adovršena su i dva prošlogodišnja; jamaKokica koja je sad -113m i sistemjama Mrsina -74m dubine i 82mdu•ine. Kišna špilja 25m, jama Vulva -50m+? i du•ine 50m, jama Jaje -36m,Èorava jama -21m, Wonder špilja16m, špilja Kiselica 17m, Sterilnašpilja, Maloljetna zavodnica -35m i45m du•ine, sistem Nema tu ništa -39m sa dva istra•ena ulaza i dvamoguæa na visini od cca 40m, jamaMichelangelo -246,5m+?. 31.08.-03.09.2002. - Z. Boloniæ, B.Lepan, T. Bosner, N. Bosner, V. Bo•iæ(SO•) i B. Komarica. Ekipa je veæimdjelom istra•ila Divlju jamu -51m+?,Seniorsku puhaljku -20m+?,rekognoscirali jednu od cca 50m. 05.-09-10.2002. - Z. Boloniæ, B.Lepan i N. Bosner (SO•) su istra•ili itopografski snimili Seniorsku puhaljkudo -60m ali nisu stigli do dna, posjetiliMFJ Perspektivu i prošli još 10m do -130m. 01.-03.11.2002. -B. Lepan, V. Bo•iæ,Z. Boloniæ, L. Sarajèiæ, T. Bosner, N.Bosner (SO•) bili u Seniorskoj puhaljcii stigli do -85m, jama ide dalje nosu•enje bi trebalo odpucati. 07.-09.12.2002. - D. Jirkal, L.Sarajèiæ, D. Kunoviæ, M. Borovec(SO•) i J. Panða probili se doskloništa, ali zbog vremenskih neprilikanisu napravili ništa! 28.02.-02.03.2003. - T. Bosner, N.Bosner, B. Lepan (SO•) rekognosciralina skijama i krpljama teren iza Bijelogkuka prema Kiti Gaæešinoj.

Ulaz u jamu Michelangelo

foto.Martina Borovec

SUBTERRANEA CROATICA

25

18.-21.04.2003. - D. Jirkal, D.Kunoviæ, N. Bosner i B. Lepan (SO•)rekognoscirali teren kod Bijelog kuka inapravili špiljicu Grebaona 22m, te dvajamièka Proljetna pušiona 1. i 2. 01.-04.05.2003. - R. Dado, D.Kunoviæ, M. Pavlek, J. Markoviæ (SO•),P. Borovec, N. Svetina i A. Svetina(suradnici). R. Dado, M. Brovec i P.Borovec bili u sistemu Nema tu ništa ispojili još jedan ulaz sa jamom te našlinovi krak u kojem su ostali bez u•adiza napredovanje. Kasnije je ista ekipaotišla do Vidikovca gdje je napravljenajama Ljama -12m, u istoj vrtaèi je R.Dado ušao u Jamu u ludoj vrtaèi do20m, èije je istra•ivanje prekinuto zbogodrona leda. 25.07.-08.08.2003. - Speleološkilogor SO•-a sa 15 sudionika: D. Jirkal,L. Sarajèiæ, D. Kunoviæ, Z. Boloniæ, K.Guszak, V. Bo•iæ, R. Dado, N. Bosner,M. Kuhta, L. Biondiæ i M. Borovec(SO•), P. Borovec, P. Kasun, B.Komarica, S. Kuhta (suradnici).Istra•ena su i topografski snimljenaèetri nova objekta: jama Bambi -54m,jama Duplonka -65m, Zdenkova jama -40m, Jama pod Bijelim kukom -Rolangeross -143m, a sistem Nema tuništa -125m i jama Michelangelo -256m+? su opet ostali nedovršeni.

26.-28.09.2003. - D. Jirkal, D.Kunoviæ, M. Pavlek, N. Bosner i M.Borovec (SO•) istra•ili i topografskisnimili Jamu u ludoj vrtaèi -32m. 07.-09-2003. - Z. Boloniæ, K. Guszak,M. Uroiæ, N. Bosner, M. Borovec (SO•)i P. Boloniæ.M. Uroiæ je ucrtao u kartu kru•ni putoko Bijelog kuka. N. Bosner i M.Borovec su istra•ile i topografskisnimile Špajzu -16m+? i 8m du•ine. 19.-21.12.2003. - D. Jirkal, L.Biondiæ, T.Uzun i M. Borovec (SO•) nastazi oko Bijelog kuka našli jamu. L.Biondiæ i M. Borovec su djelomiènoistra•ili Jako dobru jamu cca 60m inašli dvije perspektive koje su ostalenetaknute zbog nedostatka opreme.

JAMA MICHELANGELO

PristupJama se nalazi sjeveroistoèno odVelikog Bata, a najlakši pristup je preko“Kolibe Tatekove dru•ine”, markiranimputem za vrh Crnopac. U šumarku prijestrmog uspona na Veliki Bat treba otiæilijevo preko grebena i laganomtendencijom u desno spustiti se uusjek (cca 100m). Desno goreusjekom preko stjenovitog terena imanekoliko stotina metara do jame. Ulaz u

jamu ne izgleda reprezentativno, višekao obièna pukotina tako da trebapogoditi pravu, koja je oznaèenaploèicom.

OPISJama je morfološki jednostavan objekt,koji se sastoji od èetiri vertikale. Èvrstai kompaktna stijena olakšavaistra•ivanje i opremanje jame. U jamisu korišteni klinovi tipa spit (3 kom) ifix (promjera 10mm, 10 kom). Na dnuje jezerce 6 x 5m dubine 20cm, u kojese niz pedesetmetarski previs spušta usredinu. Kroz proširenu pukotinu seprovuèe tri metra i uðe u meandar, telijevo nekoliko metara do mjesta gdjetreba dalje štemati.

DO•IVLJAJI S ISTRA•IVANJA

02.08.2002. V. Jal•iæ, Z. Langer i M.Borovec nakon brzog istra•ivanja jameJaje -36m, odluèili su prošetati doneke jamice koju je u trenucimadokolice pronašao V. Jal•iæ. Krenulismo usjekom prema Velikom Batu iputem se navirivali u sve pukotinelijevo i desno. Kako ulaz nije ništaposebno prošli smo ga pod nazivom“špajza”. U drugom pokušaju našlismo pravu pukotinu. Kao svaki pravi

Zadnja vertikala u jami Michelangelo foto. Mladen Kuhta

SUBTERRANEA CROATICA

26

ponosni pronalazaè jame Vedran jebacio kamen i ... tup, stao je na manjeod 10m. Prasnuli smo u smijeh i skorose okrenuli i otišli. No dopustili smomu da baci još jedan kamen, a taj jeprošao oko pedesetak metara. Bezrijeèi smo se poèeli oblaèiti uz Zokijevepovike “Vi niste normalni”. Vedran jekrenuo sa postavljanjem, a kako jestijena vapnenaèka (Jelar-breèa)muèio se sa zabijanjem spita i tako jenaš Michelangelo dobio ime. Naimeonaj prvi baèeni kamen je ostao stajatina nemoguæem mijestu - kosini. Nakon50m spustila sam se do Vedrana, oèisu nam narasle, ispod nas je bio mrklimrak, tra•ili smo kamen kojeg nema.Skoro smo poèeli bacati karabinere kadje Vedran odklesao komad stijene.Bacanjem kamena pukli smo od sreæe iustanovili da nam još ovaj “ficlek” od20m špage ništa ne znaèi. Sretni iveseli izašli smo van gdje nas jedoèekao Zoki sa veæ uobièajenimtekstom “Vi niste normalni”. Praktièkismo otrèali do Skloništa (mislim dasmo oborili rekord u trèanju poglonðama. Na Skloništu smo bili za 15minuta) gdje smo pokušali uvjeriti

LiteraturaLukiæ O., Speleološka istra•ivanja Crnopca na Velebitu, “Speleolog 1988-1989”, Zagreb 1991. str 14 - 26Kuhta M., Rezultati novijih speleoloških istra•ivanja na Crnopcu, “Speleolog 2000-2001”, Zagreb 2003. str 36 -44

ekipu da imamo “Glavušu” (jama odsto metara). 03.08. Otimamo bušilicu i 100mšpage, sa sobom uzimamo LukuBiondiæa i Roberta Dado-Šišmiša.Ulazimo “naoru•ani”, spuštamo se napolicu 120m na kojoj je pola metrasnijega. Hladno nam je, no veselimo sekao djeca i mlatimo Luku za njegovuprvu stotku. Ima prolaz zadalje,...spuštamo se na siparèiæ nadubinu od 165m, bez špage i fiksevagledamo dolje u crnilo. Bacanjemkamena odmjeravamo da ima bar još50m, a kamen pada u vodu. 04.08.Objašnjavamo ekipi da namtreba sva u•ad koju mo•emo dobiti.Malo s nevjericom daju nam dva“ficleka” od 60m. Dream-team nastupaV. Jal•iæ, R. Dado, D. Kunoviæ i M.Borovec. Šišmiš postavalja, mi gapratimo. Na zadnjoj vertikali, lokvavode i mala toèkica svjetla - Šišmiš.Èvor je na pedesetmetarskoj vertikali uprevisu, a ona lokvica je sve veæa, aŠišmiš isti?! Lokvica je porasla ujezero 6 x 5m, dubine 20cm, zagojzerice taman iznad gle•nja. Sti•e

Vedran sa istim problemom - imagojzerice, puštamo ga da visi kaošunkica, ali mu se na kraju smilujemo.Gledamo perspektivu 30 x 10 cm ukoju toliko vuèe zrak da nam je zamaloukralo sve sitnije predmete kaocigarete i astrofoliju. Dra•en i Vedranizlaze, Šišmiš i ja ostajemo crtati.Navrhu zadnje vertikale, puštampedesetmetarski mazband, a Šišmišvièe još, još!, u ruci mi je ostalo neštomanje od pola metra mazbanda. Zadnjavertikala ima 49,5m èistog previsa. Ulogoru sla•emo nacrt jama ima246,5m, “past æe gajbe” za svakustotku, no Vedran se izvukao, on jeobeæao gajbu za 250m. 03.08.2003.- R. Dado, D. Jirkal i M.Borovec ulaze kasno popodne uMichelangelo i postavljaju ga do 120m,sutradan R. Dado i D. Kunoviæ odlazedo dna i probijaju stijenu, u nedostatku“energije” (pucalica) tu•ni izlaze van.Ako ništa drugo sad je bar na popisujama od 250m, Michelangelotrenutaèno završava na 256m.Puštamo suzu na su•enju, iza kojeg jedvorana i voda i svašta, ali sljedeæegodine.......

MICHELANGELO PITOver the years •eljeznièar has done more than hundred objects in Crnopac, but in the last three years the mostimportant and the deepest object has been Michelangelo pit. We researched Michelangelo four times, but due todifficult approach more frequent visits at weekends were impossible. When we first entered it we reached thedepth of 246m, and being unprepared for the narrowing, we had to stop and wait for another expedition. Thesecond time we advanced only 10m. The research stopped because we didn’t have enlarging equipment.Currently the cave ends in a meander which is several meters long and only about fifteen cenimetres wide. Usinga good old technique of stone throwing we find out that below us was a fifteen-meter-long vertical passage andthat the stone fell into water. The flow of air is so strong that we simply have to continue research because it ispossible that behind it there is large room.

prijevod na engleski: Dijana Mateša