Ja~anje privredne saradnje - kfbih.com · dne odnose, bh. i srbijansko tr`i{te su od izni-mnog zna~aja za hrvatsku privredu. Sa ovim zemljama, od 2000. do 2008. godine, Hrvatska je

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Instrument za predpristupnu pomo} (IPA) jenovi finansijski instrument Evropske komisije, kojije stupio na snagu 2007. godine. Mijenja dosa-da{nje instrumente i ima pet komponenti: tranzi-cija i ja~anje institucionalnih kapaciteta, regional-na prekograni~na saradnja, regionalni razvoj,razvoj ljudskih resursa i ruralni razvoj. Na{a zeml-ja moè koristiti sredstva iz prve dvije IPA kompo-nente, dok dràve kandidati za pristup Evropskojuniji mogu u~estvovati u svih pet.

Na ovaj na~in IPA pruà ciljanu i efikasnupodr{ku zemljama u procesu pristupanja EU, uzavisnosti od njihovih potreba i stepena razvoja.

Bilateralni programi

Posebnu vrijednost u okviru druge IPA kompo-nente predstavljaju bilateralni programi izme|u

zemalja potencijalnih kandidata i kandidata za~lanstvo u EU. Za BiH je to saradnja saHrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom.

Za drugu IPA komponentu, odnosno regional-nu prekograni~nu saradnju, za 2007. godinuplanirana su sredstva od ~etiri miliona eura, zapro{lu 4,9 miliona, te za ovu godinu 5,2 milionaeura.

Septembra pro{le godine privredne komoreFederacije BiH i Crne Gore, u saradnji sa region-alnim centrom za strate{ka planiranja i investicije„Geoprojekt” d.o.o. Sarajevo, potpisale suProtokol o regulisanju me|usobnih poslovnihodnosa vezano za pripremu, apliciranje ikori{tenje sredstava IPA programa. Nakon potpisi-vanja protokola, organizovane su prezentacije uMostaru, Podgorici i Sarajevu. Projekat se sastojiod dvije faze, a prva obuhvata analizu stanjarazvijenosti preduzetni{tva (institucionalne i pros-torne infrastrukture) i definisanje klju~nih faktoraprivrednog razvoja. Druga faza podrazumijevadefinisanje i usagla{avanje zajedni~kih elemenatastrategije i koncepcije razvoja programske oblasti,definisanje osnovnih elemenata projekcije razvo-ja privrednih zona do 2013. godine, te poslovnopovezivanje i promotivne aktivnosti.

Ukupna vrijednost projekta je 464.000 eura.Prvu fazu finansiraju partneri projekta u vrijednos-ti od 232.000 eura, a u ovaj iznos uklju~eno je iu~e{}e u apliciranju od 20 odsto.

Interesovanje za u~e{}e u projektu iskazalo je17 op{tina iz Crne Gore, te 22 op{tine i ~etiri kan-tona iz BiH. Svi oni potvr|uju opredijeljenost kaintenziviranju prekograni~ne privredne saradnjedvije dràve, odnosno njihovih lokalnih i region-alnih zajednica ka uklju~ivanju u evropske inte-gracije.

Nakon obavljenih priprema, partneri projektasu 27. maja u Podgorici potpisali ugovor o izradiprve faze, nazvane „Intenziviranje privredne

2

Ugovor o izradi prve faze projekta u okviru IPA programa „Intenziviranje privredne saradnje krozuspostavljanje zajedni~ke institucionalne i prostorne infrastrukture” izme|u BiH i Crne Gore pot-pisan je krajem maja u Podgorici

BiH – Crna Gora

Ja~anje privredne saradnje

saradnje kroz uspostavljanje zajedni~ke institu-cionalne i prostorne infrastrukture”.

Ovim ~inom zvani~no je zapo~eta realizacijaranije prihva}ene ideje o zajedni~kom projektuprekograni~ne saradnje Crne Gore i BiH. Cilj pro-jekta je unapre|enje privredne saradnje krozuspostavljanje zajedni~ke institucionalne i pros-torne infrastrukture BiH – Crna Gora, {to uklju~ujei zna~ajnije zapo{ljavanje, razvoj preduzetni{tva,te sistemsko umreàvanje privrednih zona.

Podr{ka Evropske komisije

Potpisnici ugovora iz BiH su: P/GKFBiH,Federalno ministarstvo razvoja, poduzetni{tva iobrta; vlade Kantona Sarajevo, Bosansko-podrin-jskog, Hercegova~ko-neretvanskog kantona,Zapadnohercegova~ke ùpanije; gradovi Mostar iSarajevo; op}ine: Breza, Berkovi}i, Bile}a,Fojnica, Gora`de, Fo~a-Ustikolina, Konjic,Jablanica, Ljubu{ki, Novi Grad Sarajevo, NovoSarajevo, Prozor-Rama, Tomislavgrad, Trebinje,Stolac, Vare{, te regionalni centar za strate{kaplaniranja i investicije ”Geoprojekt” Sarajevo, uulozi stru~nog partnera.

Potpisnici iz Crne Gore su: Privredna komoraCrne Gore, Ministarstvo za ekonomski razvoj,Direkcija za razvoj malih i srednjih preduze}a,Zavod za zapo{ljavanje, Fond za razvoj CrneGore; grad Podgorica; op{tine: Andrijevica, Bar,Berane, Bijelo Polje, Cetinje, Danilovgrad,Herceg-Novi, Kola{in, Kotor, Mojkovac, Nik{i},Pluìne, Pljevlja, Roàje, [avnik, Tivat, Ulcinj i@abljak.

Ovako zna~ajan odziv op{tina i kantonagarancija je da }e projekat biti realna baza

privrednog razvoja i saradnje ukupnogme|ugrani~nog podru~ja BiH i Crne Gore.

”@elim da pohvalim i podrìm zajedni~ku ini-cijativu dvije komore koje su okupile impresivanbroj op{tina, kantona i gradova. Rije~ je o progra-mu koji razvija preduzetni{tvo i ekonomskirazvoj, uklju~uju}i i razvoj zajedni~ke institu-cionalne i prostorne infrastrukture u okviru preko-grani~nog pristupa, sa komorama kao liderima.Pozdravljam i zajedni~ki projekat prijavljivanja napredstoje}i poziv za predlaganje projekata preko-grani~ne saradnje BiH i Crne Gore u okviru IPAPrograma za 2007. i 2008. godinu”, stoji u pis-menoj podr{ci projektu Leopolda Maurera, {efaDelegacije Evropske komisije u Crnoj Gori.

Mira IDRIZOVI][email protected]

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 3

GLASNIKPrivredna / Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina XBroj 80

maj/svibanj 2009.GLASNIK ure|uje

Redakcijski kolegij:@eljana Bevanda, glavni urednik,Amela Ke~o,

odgovorni urednik,~lanovi:

Mira Idrizovi}, [emsa Alimanovi},

Ljubo Dadi}

i Meliha Veli},sekretar Redakcije.

Adresa:Privredna / Gospodarska

komora FBiH- za Glasnik -

71000 SarajevoBranislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}Telefon: 033/214-315

E-mail: [email protected]:

033/663-370 (centrala)033/217-782

Faks: 033/217-783www.kfbih.com

Izdava~:"Privredna {tampa" d.o.o. Sarajevo

Op}inski sud Sarajevo

UF/1-2219/05, RB 1-3018

Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

DTP: "Privredna {tampa"[tampa: ”ARKA PRESS” d.o.o

Sarajevo, Hamdije êmerli}a 43

Besplatan primjerak


Najve}i problem u provedbi Centralnoevro-pskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA)predstavljaju izvancarinske barijere, jedan je odzaklju~aka radnog sastanka predstavnika gospo-darskih komora Hrvatske, Srbije i Bosne iHercegovine, odrànog krajem maja u Mostaru.

- Brojne su administrativne i tehni~ke barijere,koje su razornije od bilo kakvih carina.Izvancarinske barijere, poput nepriznavanja certi-fikata kvalitete, poskupljuju trgovanje i ~ineproizvode nedovoljno konkurentnim u drugojdràvi - kazao je Milivoje Mileti}, direktor Uredaza regionalnu suradnju Privredne komore Srbije.

Prema rije~ima Mihajla Vidi}a, potpredsjedni-ka Privredne komore Republike Srpske, izvancar-inske mjere nisu u nadle`nosti bosanskohercego-va~kih vlasti. Zato bi njihovo eliminiranje odHrvatske i Srbije uklonilo potrebu uvo|enjazakona o za{titi doma}e proizvodnje u BiH (koji jeu parlamentarnoj proceduri i koji je izazvao burnereakcije u Hrvatskoj i u Srbiji), jer bi se stvoriliravnopravni uvjeti za uvoz i izvoz odre|ene robe.Predstavnici hercegova~kih vinara upozorili su naprobleme pri izvozu vina u Hrvatsku, dok istovre-meno bez problema svoje proizvode plasiraju naameri~ko, njema~ko, {vedsko i druga trì{ta.

Kako je istakla Dunja Konjevod, potpredsjed-nica Hrvatske gospodarske komore za me|unaro-dne odnose, bh. i srbijansko trì{te su od izni-mnog zna~aja za hrvatsku privredu. Sa ovimzemljama, od 2000. do 2008. godine, Hrvatska jeupeterostru~ila robnu razmjenu.

- Jo{ je dosta potencijala za pove}anje robnerazmjene, jer su i u svijetu susjedne zemljeuglavnom najve}i trgovinski partneri. Proizvodi iljudi se poznaju i zato moramo olak{ati trgovinume|u nama - zaklju~ila je Konjevod.

Gospodarstvenici iz Bosne i Hercegovine izni-jeli su niz zamjerki na odnos dràvnih vlastiHrvatske i Srbije prema izvoznicima iz BiH.Apsurd je da su se sve tri zemlje potpisnice CEFTA-e obvezale da }e postupno ukidati spomenute bar-ijere. To je do sada u~injeno u neznatnoj mjeri.

Jedan od usvojenih stavova je da vlade triju dràvamoraju poslu{ati preporuke privrednika, pogotovo uvrijeme globalne ekonomske krize. Klju~ni potez jeuskla|ivanje i priznavanje certifikata kvalitete.

- Nadamo se da }e odgovorni ljudi u vlastipostupiti po prijedlozima gospodarstvenika kakobi se problemi {to prije rije{ili na dobrobit sve tridràve - zaklju~io je Jago Lasi}, predsjednikPrivredne / Gospodarske komore Federacije BiH.

@eljana [email protected]

4

Predstavnici gospodarskih komora Hrvatske, Srbije i BiH o provedbiCentralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini

Izvancarinske barijere kompliciraju izvoz

Vlade triju dràva moraju poslu{ati preporuke privrednika, pogotovo u vrijeme globalneekonomske krize * Klju~ni potez je uskla|ivanje i priznavanje certifikata kvalitete

Zakon je u skladu sa stanjem i potrebama BiHi sa Zakonom o vanjskotrgovinskoj politiciBiH, Odlukom o mjerama za{tite doma}eproizvodnje od prekomjernog uvoza i Od-lukom o postupku i na~inu utvr|ivanja anti-dampin{ke kompenzatorne da`bine

Prijedlog zakona o za{titi doma}e proizvodnjeizazvao je veliku medijsku pa`nju zemalja potpis-nica Centralnoevropskog sporazuma o slobodnojtrgovini (CEFTA), pogotovo susjednih, odnosnoonih sa kojima BiH ima razvijenu vanjskotrgovin-sku razmjenu. Kolegij predsjednika privrednihkomora Federacije BiH, po~etkom maja, podràoje njegovo usvajanje.

- Zakon je u skladu sa stanjem i potrebamaBiH i sa Zakonom o vanjskotrgovinskoj politiciBiH, Odlukom o mjerama za{tite doma}eproizvodnje od prekomjernog uvoza i Odlukom opostupku i na~inu utvr|ivanja antidampin{kekompenzatorne da`bine - kazao je Avdo Rapa,potpredsjednik P/GKFBiH.

Osvrt na odgovaraju}i ~lan

^lan 23 Sporazuma CEFTA propisuje da ~lan-ice imaju pravo da poduzmu za{titne mjere poduslovima utvr|enim u zajedni~koj izjavi, ~ime seomogu}ava da predmet razmatranja budeproizvod koji se uvozi u pove}anim koli~inama.Cilj je otklanjanje {tete doma}im proizvo|a~imasli~nih ili direktno konkurentnih proizvoda, tesprje~avanje ozbiljnog poreme}aja u bilo kojemsektoru privrede koji prouzrokuje pogor{anjeekonomske situacije.

Bilateralne za{titne mjere mogu se poduzetiprema uslovima i procedurama utvr|enim u ~lanu24 Sporazuma CEFTA.

Grupa za poljoprivredu pri Komisiji za vanjskutrgovinu i carine BiH obi{la je proizvo|a~e iutvrdila zna~ajan poreme}aj na trì{tu zbogprekomjernog uvoza poljoprivrednih proizvoda.U najkra}em, farmeri nemaju kome prodavati

svoje proizvode, dok prera|iva~i rade smanjenimkapacitetom.

Prijedlog mjera

Odlukom o mjerama za{tite doma}e proizvod-nje od prekomjernog uvoza propisano jepove}anje carine za odre|enu robu ili koli~inskaograni~enja uvoza (kontingent). Trajanje tih mjerane moè biti duè od ~etiri godine. Vije}e min-istara BiH moè propisati i privremene mjere akoutvrdi da je pove}ani uvoz nanio ili da prijetinano{enjem {tete doma}oj proizvodnji.

Odlukom o postupku i na~inu utvr|ivanjaantidampin{ke i kompenzatorne da`bine propisu-je se postupak i na~in utvr|ivanja postojanjadampin{kog i subvencioniranog uvoza, te na~inpropisivanja antidampin{ke i kompenzatorneda`bine. Antidampin{ka da`bina se propisuje radiotklanjanja uticaja dampinga na robu ~ijepu{tanje u slobodan promet na carinsko podru~jeBiH uzrokuje ili prijeti nastankom {tete u smislu~lana 34 Zakona o vanjskotrgovinskoj politici BiH(”Slu`beni glasnik BiH”, br. 7/98 i 35/04).

Kompenzatorna da`bina se propisuje radi otk-lanjanja efekata subvencije koja je odobrenadirektno ili indirektno za proizvodnju, izvoz iliprijevoz robe ~ije pu{tanje u slobodan promet nacarinsko podru~je BiH prouzrokuje ili prijeti nas-tankom {tete.

Selma D@INI]


Kolegij predsjednika privrednih komora Federacije BiH

Podràn Prijedlog zakona oza{titi doma}e proizvodnje


Privreda Bosne i Hercegovine uveliko trpiposljedice svjetske ekonomske krize, ali i sopstvenenedovoljne razvijenosti u odnosu na zahtjeve trì{ta.

Gra|evinski sektor zasigurno je vode}aprivredna grana, sa izgra|enim i prepoznatljivimimidòm na gradili{tima {irom svijeta. Danas, iakodosta oslabljeno ljudskim kapacitetima i tehnologi-jom, bh. gra|evinarstvo je i dalje najve}i izvoznipotencijal. Gra|evinski sektor predstavlja oko petodsto BDP-a Bosne i Hercegovine. Investicije uovom sektoru predstavljaju 55 odsto kapitalnihinvesticija, dok je {est odsto ukupno registrovanihuposlenika u gra|evinskom sektoru. I pored svihpotencijala koje posjeduje, na{e gra|evinarstvoduboko je zahva}eno globalnom krizom.

Po~etak ove godine za gra|evinare je bioteàk. Potra`nja je opala, stopiraju se investicije,kantonalni i federalni budèti se koriguju, pri ~emuse kapitalne investicije umanjuju. Najve}i problemje finansiranje projekata. Maksimalan kredit zastanogradnju je 1.200.000 KM, a kupovina ustanogradnji, u odnosu na pro{lu godinu, opala jeza 50 odsto. A obim posla, u odnosu na prethodnugodinu, smanjen je za polovinu.

Smanjene investicije

Manje investicija u ovom sektoru povu}i }e iostale sektore, a novca za investicijske aktivnostinema. Poloàj gra|evinarstva umnogome }e diktiratirazvoj dodatnih 40 prate}ih privrednih djelatnosti.Smanjena aktivnost i investicije rezultiraju time da suposlodavci prinu|eni na otpu{tanje odre|enog brojaradnika, {to vodi socijalnim nemirima.

Sve su to razlozi da se bh. gra|evinskom sek-toru pruì podr{ka i dadne zna~aj koji zasluùje.

Brojni problemi, oteàvaju}e okolnosti i ukupniuslovi na trì{tu rada potaknuli su gra|evinare naudruìvanje, zajedni{tvo i sistemski pristup rje{avanjuproblema. Jedan od vidova takvog pristupa je zajed-ni~ki rad kroz Udruènje gra|evinara u P/GKFBiH.

Zbog ~injenice da je u posljednih nekolikogodina situacija na trì{tu gra|evinarstva dostaizmijenjena, naro~ito kada je rije~ o strukturiprivrednih dru{tava, gra|evinari su inicirali rekon-strukciju Udruènja, izbor nadle`nih tijela, tepredsjednika i zamjenika Odbora. Nakon sjedniceinicijativnog odbora za rekonstrukciju Udruènja,Skup{tina Udruènja gra|evinara P/GKFBiHodràna je 13. maja.

Tematski dio sjednice odnosio se na aktuelnusituaciju u izgradnji autocesta u FBiH, o ~emu jegovorio Eldar Trhulj, direktor Federalne direkcijeza izgradnju, upravljanje i odràvanje autocesta uFBiH. Prezentirao je do sada poduzete aktivnostina izgradnji autoputa, te plan i dinamiku rada dokraja 2013. godine.

- Kona~no su stvoreni uslovi za intenzivnijuizgradnju koridora 5c. Imamo priliku da iskoristi-mo recesiju. Na{a zemlja }e u 2013. godinu u}i sa

6

Gra|evinari iniciraju integraciju i zajedni{tvokao podr{ku prevazilaènju krize* Planira-nim ulaganjem u izgradnju autoputa, svakegodine bit }e omogu}eno otvaranje novih8.000 do 10.000 radnih mjesta

Skup{tina Udruènja gra|evinara P/GKFBiH

Sistemski pristup rje{avanjuproblema

117 km autoputa na koridoru 5c, {to je, otprilike,godi{nja dinamika radova koju je zabiljeìlaSlovenija na izgradnji svog autoputa. Za gradnjuautoputeva, FBiH za naredne ~etiri godine imaobezbije|enu milijardu KM kreditnih sredstava.Od 2009. do 2012. godine planirana je izgradnja~etiri dionice ukupne duìne 65 km: Drivu{a -Kakanj, Vlakovo - Tar~in, Po~itelj - Bija~a, Svilaj -Odàk. Kod kreditora je obezbije|en ravnopravanstatus doma}ih firmi, koje }e, i u slu~aju pobjedestranih kompanija na tenderima, u~estvovati naizgradnji kao partneri, a ne kao podizvo|a~i.Planiranim ulaganjem u izgradnju autoputa, svakegodine bit }e omogu}eno otvaranje novih 8.000do 10.000 radnih mjesta - kazao je Trhulj.

Zabiljeèn rast prihoda od putarine

Prema njegovim rije~ima, zabiljeèn je rast pri-hoda od putarine. U prvom kvartalu, po osnovuputarine, napla}eno je 2,6 miliona KM, {to je za8,7 odsto vi{e nego u istom periodu pro{le godine.Zatvoreni sistem naplate, koji je u izgradnji, za 37km autoputa, trebao bi pove}ati prihod od putarinena oko 20 do 25 miliona KM.

Nastavak radova na izgradnji autoputa krozBiH, uz angaòvanje doma}e operative, zagra|evinare je klju~ prevazilaènja krize. Ovakav

strate{ki projekat mogao bi gotovo u potpunostiuposliti doma}e kapacitete u periodu krize.

U okviru drugog dijela sjednice, razmatran jeprijedlog inicijativnog odbora o imenovanju~lanova Odbora, te predsjednika i potpredsjednikaOdbora Udruènja gra|evinara FBiH.

Za predsjednika Odbora imenovan je DèmalHaskovi}, iz kompanije Dèkos Sarajevo, a zapotpredsjednika Ladislav Bevanda, iz Heringa -[iroki Brijeg.

Odbor Udruènja gra|evinara ~ine predstavni-ci: Almy iz Zenice, Ceste d.d. Mostar, âra Travnik,Dom grad Domaljevac, Fuel Boss Zenica, GrupexVelika Kladu{a, Hidrogradnja Sarajevo, Inn Sarajevo,Okac Gora`de, [irbegovi} Gra~anica, Tehnogradcompany Tuzla, Trim grad Jajce i @GP Sarajevo.

Usvojen je i Pravilnik o radu Udruènja,uskla|en sa zakonskim odredbama o raduP/GKFBiH. Ovakvom organizacijom radagra|evinari imaju za cilj da budu kvalitetan partnerVladi FBiH i na taj na~in osiguraju dugoro~nu iefikasnu suradnju pri rje{avanju problema ite{ko}a u radu. Ovo je ujedno najve}a organizaci-ja gra|evinara u BiH, s obzirom na to da oni nisuorganizirani na nivou dràve.

Dènana AVDI][email protected]


Odràna pro{irena sjednica Odbora

S obzirom na to da je protekla godina od kon-stituiranja grupacije „BAG” (Grupacija preduze}akoja izvode gra|evinske i ostale radove u SRNjema~koj po osnovu deta{mana), u njema~komgradu Wiesbadenu je, krajem maja, odràna 5.pro{irena sjednica Odbora pomenute grupacije.Prezentiran je u~inak u protekloj godini i konsta-tovano da je program rada bio realno postavljen iuspje{no realiziran.

Prema odluci Odbora, finansiranje unutarGrupacije regulisano je po principu pla}anjamjese~ne ~lanarine, te je razma-trano dosada{nje stanje uplata,odnosno kretanje cjelokupnihprihoda i rashoda tokomgodine. Finansijski izvje{tajusvojen je jednoglasno.

Razmatran je i prihva}enprijedlog programa radaGrupacije do kraja ove godine,te utvr|en finansijski planutro{ka sredstava, zaklju~no sa

decembrom ove godine.Jedan od projekata grupacije je i formiranje

novog privrednog dru{tva, koje bi trebalo obje-diniti brojne privredne subjekte, u ciljuzajedni~kog nastupa pri izvo|enju radova nadoma}em i inotrì{tu, kao i pruànja administra-tivno-tehni~kih i konsalting usluga. Razmotrenesu dosada{nje i utvr|ene naredne aktivnostivezano za registraciju ovog dru{tva. Konstituira-ju}a skup{tina tog dru{tva je zakazana za 6. juni,u hotelu Grand u Sarajevu.

Dènana AVDI]

BAG grupacija


Su{tina kontrole se sastoji u monitoringu, kojimse mjeri, ocjenjuje i upore|uje planirano i ost-vareno poslovanje. Sistem kontrole funkcioni{e nabazi preventive, dok je primarni predmet kontroleuspje{nost rada (valjanost rezultata) koji ostvareljudi pri upotrebi resursa u okviru nekog sektora.

Jedna od oblasti koja podlijeè stalnoj kontrolijeste promet naftnim derivatima u Federaciji BiH iBiH, a posebno kvalitet te~nih naftnih goriva.

Distributeri naftnih derivata punu podr{kudaju kontroli kvalitete, jer je onagarant da }e ste}i i zadràti pov-jerenje kupaca, a {to je i ciljdobrog trgovca.

Kontrola kvalitete goriva jeregulisana odredbama Odluke okontroli kvalitete te~nih naftnihgoriva. Upravo zbog toga, aliuvaàvaju}i i brojne dileme inejasno}e koje se u praksi javlja-ju u vezi sa primjenom, Odbor

Udruènja prometnika naftnih derivata FBiH(UPND) je organizirao pro{irenu sjednicu o temi”Primjena Odluke o kontroli kvalitete te~nih naft-nih goriva”.

Stru~na poja{njenja u vezi sa primjenom oveodluke dali su Miro Mehmedba{i}, glavni tehni~kiinspektor Federalne uprave za inspekcijskeposlove, te Lela Glibo, predstavnik Federalnogministarstva trgovine.

Najve}i dio izlaganja odnosio se na svrhusame kontrole, te na najkarakteristi~nije slu~ajevekr{enja odredaba Odluke zabiljeène u praksi. Stim u vezi, date su i odre|ene upute koje seodnose na relevantnu dokumentaciju koja je pred-met kontrole, s obzirom na to da se kontrola odstrane inspekcijskih organa odnosi na formalno-pravni aspekt. Odbor Udruènja je u donesenimzaklju~cima utvrdio prijedlog za izmjenu i dop-unu ove odluke, koji }e biti dostavljen nadle`nomministarstvu na razmatranje.

Su{tina prijedloga je da se na osnovuprakti~nih iskustava unaprijedi sistem kontrolederivata, a ne da sama odluka bude sebi svrha.

S obzirom da je Odluka na snazi {est godina,Udruènje je zaklju~ilo da danas vi{e ne stojerazlozi koji su opredijelili donosioca da je kon-cipira na na~in na koji je to tada ura|eno, tako daisti objektivno ne mogu biti primjenjivi u dana{njevrijeme.

Ni najbolja kontrola nije stopostotno djelot-vorna, da bi se razdvojili dobri od lo{ih proizvo-da.

Amela KEÔ

8

Kontrola je izraz koji, prema mi{ljenju stru~njaka, moè bitii sinonim za provjeravanje ili prevlast nad nekim pojedin-cem, organizacijom, procesom i sl.

Kontrola je faza procesa koja mora da omogu}i da se sveplanirane aktivnosti i rezultati zaista i ostvare.

Stru~ni skup Udruènja prometnika naftnih derivata FBiH

Kontrola kvalitete naftnih derivata

Forum okuplja komore iz Gr~ke, Hrvatske,Italije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore,Albanije i Slovenije, a ove godine je odràn ugr~kom gradu Agrinio, od 27. do 29. travnja

Forum jadransko-jonskih gospodarskih komora(AIC) je me|unarodna udruga, koja je u rujnu 2007.godine predstavljena pred Europskim parlamentomsa ciljem ostvarivanja punopravnog ~lanstva.

Zadovoljstvo radom i razvojem izrazila jeJadranka Radovani}, predsjednica Foruma AIC, tenaglasila da Forum danas okuplja 36 komora izsedam zemalja jadransko-jonskog podru~ja.Ukazala je i na te{ko stanje u kojem se nalazisvjetsko gospodarstvo i prezentirala prijedlogmjera Hrvatske gospodarske komore za prevlada-vanje krize.

Tema prvog radnog dijela Foruma bila je„Utjecaj svjetske krize na dràve jadransko-jon-skog podru~ja”. U drugom dijelu se razgovaralo otemi „Mogu}nosti stvaranja euro-mediteranskezone slobodne trgovine”.

- Europski parlament donio je direktivu opla}anju izme|u subjekata, kojom je definiran rokod 90 dana. Vladama zemalja ~lanica odre|ena jeobveza njihove kontrole - kazala je CatiusciaMarini, predstavnica Europskog parlamenta.

Michele De Vita, glavni tajnik Foruma, izvijestioje o aktivnostima u proteklom razdoblju i perspekti-vama razvoja. Naveo je da su u tijeku projekti ITAC- Inovacijske tehnologije za jadransku konkurent-nost, MARINAS - Kreiranje jadranskih ruta,povezanih mreà i podru~ja na Jadranskom moru,RETAJ - Jadranska euroregija kao osnova za kreiran-je jadransko-jonske turisti~ke regije, te AdrionTour -Jadransko-jonske turisti~ke rute. Provedene su bro-jne aktivnosti u skladu sa zaklju~cima okruglihstolova, usvojenih na pro{logodi{njem Forumu.Nastavljene su i aktivnosti na ostvarivanju puno-pravnog ~lanstva u Europskom parlamentu, inten-zivirana suradnja s tajni{tvom Jadransko-jonske ini-cijative u Anconi i potpisan Sporazum o suradnjiizme|u Foruma i ASCAME (Udruga gospodarskih iindustrijskih komora Mediterana).

Tokom drugog dana Foruma, odràni su okruglistolovi o transportu, ènskom poduzetni{tvu, turiz-mu, okoli{u, ribarstvu i poljoprivredi, na kojima sunakon rasprave doneseni zaklju~ci. Osim radnogdijela, odràni su i sastanci tijela Foruma,Upravnog vije}a, Vije}a revizora i Skup{tina, teMe|unarodnog jadransko-jonskog Arbitra`nogsuda. Prema odluci Skup{tine, jubilarni, 10. Forumbit }e odràn sljede}e godine u Italiji.

@eljana BEVANDA

9

Odràn deveti Forum jadransko-jonskih gospodarskih komora

Mogu}nosti stvaranja euro-mediteranske zone slobodne trgovine


Razlog koji nas je doveo u ovaj gradi} jeste pos-jeta kompaniji za koju sa pravom kaù da se nalaziu dru{tvu najboljih. Upravo je tako i to zahvaljuju}iprije svega inicijativi, radinosti i stru~nosti njenihtvoraca, te smislu da se pravovremeno prepoznapotreba trì{ta i reaguje na najbolji na~in.

Nalazimo se u posjeti kompaniji ”Weltplast”d.o.o. Posu{je, a dru{tvo nam pravi ljubaznidoma}in Franjo [iri}, generalni direktor.Sude}i po svemu {to smo u Va{oj kompaniji vidjeli i {tosmo pro~itali, sigurno je da imate na {to biti ponosni?

- Tvrtka „Weltplast” je ove godine proslavila 25godina svoje djelatnosti u podru~ju preradepolimera. Po~eci rada vezani su za ambalaù,posebno pakiranje u industriji i {irokoj potro{nji, {toje i danas ostala okosnica razvoja u ovoj djelatnosti.

Po~eci se temelje na obiteljskom razvoju posla, dabismo danas, nakon 25 godina, prerasli u me|unaro-dnu respektabilnu tvrtku za preradu polimera, sagodi{njim kapacitetom od gotovo 10.000 tona.

Danas zapo{ljavamo vi{e od 90 radnika,me|u kojima su vrlo dinami~ni i mladi akadems-ki obrazovani stru~njaci. Osim razvoja temel-jenog na stru~nim kadrovima, tvrtka gotovo svake

godine investira u sve noviju i suvremeniju opre-mu za preradu plastike, vode}i prvenstvenora~una o pove}anju sigurnosti u za{titi okoli{a,sve ve}oj pouzdanosti kvalitete, djelotvornosti uu{tedi energije i sirovina.

Razvoj ide u dva smjera: jedan je podru~jerazvoja cijevnih sustava za transport vode i plina,te polipropilenski program cijevi i spojnica zaku}ne instalacije za vru}u i hladnu vodu i indus-trijske primjene, odnosno program proizvodnjeza potrebe gra|evinarstva; a drugi je podru~jeambalaè, uklju~uju}i prvenstveno programe zaprehrambenu industriju, vre}ice u ku}anstvu,folije za prekrivanje tla i plastenike u poljoprivre-di, te specijalna podru~ja industrijske ambalaèkao {to su antikorozijske i antistati~ke folije.

Ambala`ni asortiman proizvoda za prehram-benu industriju uklju~uje vre}ice za no{enje,vre}ice za pakiranje hrane, toplinsko stezljivefolije kao sekundarnu ambalaù u prehrambenojindustriji i drugo.

Drugi dio asortimana ambalaè obuhvatavre}ice za otpatke svih veli~ina i oblika i nam-jene. U ambala`nom asortimanu, sada je najak-tualniji program EcoWelt biorazgradivih kompo-stiraju}ih vre}ica.Kakva je „li~na karta” Va{e kompanije?

- Tvrtka „Weltplast” je sa svojim asortimanomproizvoda prisutna u svim dràvama jugoisto~neEurope u na{em okruènju, kao i u dràvamaEuropske unije. Poslovna filozofija temelji se nana~elu da je kupac na prvom mjestu i sve sepodre|uje tome da se na{i proizvodi i njihovrazvoj prilago|avaju njegovim potrebama.

Ponuda proizvoda je na pouzdanoj i visokojkvaliteti i svaki kupac koji je jednom poslovao sana{om tvrtkom ostaje nam vjeran i ubudu}e.

U dinami~nom okruènju u preradi plastikekod nas i u Europi, uz izuzetno zahtjevnu i jakukonkurencije, nije jednostavno nametnuti setrì{tu! To se moète jedino ako imate stru~ni iambiciozni tim, prepoznatljivi asortimanproizvoda, ako kontinuirano radite na njegovomrazvoju, na primjeni novih materijala i investirate

10

Predstavljamo

”Weltplast” d.o.o. Posu{je

Do uspjeha uz za{titu ìvotne okoline

Ime malog gradi}a Posu{je je kroz vijekove bilo sinonimsu{nog kraja. No, surove su{e nisu uspjele naru{iti ljepotukrajolika zapadne Hercegovine, posebno podno`ja visokeplaninske ljepotice ^vrsnice, gdje se i smjestio gradPosu{je.

Pi{e: Amela Ke~o,

dipl. [email protected]

u sofisticirane tehnologije prerade, koje vam dajuvisoku efikasnost i kapacitivnost te konkuretnu ipouzdanu kvalitetu.U svakoj aktivnosti va{eg menad`menta je primaranzadatak o~uvanje ìvotne okoline?

- To~no je da su na{i po~eci prerade plastikebili ve} tada, tj. prije dvadesetak godina, vezani iza recikliranje vlastitog tehnolo{kog otpada.Danas recikliramo plastiku u automatiziranompogonu, kapaciteta od 2.500 tona godi{nje, a ireciklati su jedan od na{ih proizvoda koji sutako|er podvrgnuti kontroli sortiranja, kontroliprocesa reciklaè te zavr{noj kontroli kvalitetegotovih reciklata.

Svijest o o~uvanju okoli{a temelj je poslovan-ja tvrtke. Realizaciji projekta o~uvanja okoli{apristupa se vrlo sustavno, po~ev{i ne samo od togada itekako vodimo ra~una o plasti~nom otpadu injegovom zbrinjavanju kroz reciklaù ve} i krozstalno smanjenje potro{nje energije po jediniciproizvoda, kontroli emisije plinova, obradi ispus-ta otpadnih tehnolo{kih voda te trajnoj te`njismanjenja mase polimera po jedinici proizvoda.U velikom asortimanu va{ih proizvoda odnedavnozna~ajno mjesto zauzimaju i EcoWelt - biorazgradive ikompostiraju}e vre}ice. Po{to su ove vre}ice novost natrì{tu u BiH, moète li nam detaljnije re}i o kakvomproizvodu se radi?

- EcoWelt projekt biorazgradivih kompostira-ju}ih vre}ica, na kojem se radilo zadnje dvijegodine, realiziran je vlastitim naporima na{ihstru~njaka, uz svestranu podr{ku i suradnju sastru~njacima iz firme BASF, Njema~ka, koja jeproizvo|a~ osnovne sirovine za proizvodnjukompostiraju}ih biorazgradivih folija, odnosnovre}ica na bio-osnovi.

Sirovina za proizvodnju EcoWelt biorazgradi-vih i kompostiraju}ih proizvoda na bio-osnovijeste kompaund kopoliestera i polimera polilak-tonske kiseline ~ija je baza kukuruzni {krob.

EcoWelt je sloèni projekt i ne bi ga bilomogu}e realizirati bez kori{tenja svjetskog znan-ja u preradi i primjeni.EcoWelt proizvodi su biorazgradivi i kompostiraju}i iproizvodi na bio-osnovi. Za{to je to bitno?

- Va`no je u tuma~enju biorazgradnjeEcoWelt proizvoda naglasiti da je taj proces upotpunosti mogu} u kompostiraju}im uvjetima,tj. uz prisustvo vlage, mikroorganizama te uzodgovaraju}e temperature. U navedenim uvjeti-ma, do potpune biorazgradnje EcoWelt proizvo-da dolazi ve} unutar nekoliko mjeseci do godinu.Tako|er je bitno kazati da su EcoWelt proizvodina bio-osnovi, {to zna~i da su osnovne kompo-nente ovoga polimernog kompaunda prirodnoobnovljivog porijekla.

EcoWelt biorazgradivi proizvodi predstavljaju potpunu novostu odnosu na nerazgradive polimere, kao {to je polietilen.Koja su svojstva i prednosti EcoWelt palete proizvoda?

- U Europi se danas gotovo 40 % plastikeupotrebljava u podru~ju ambalaè, dok dodatnona primjenu plastike u doma}instvu otpada 22 %.Dakle, potpuno je jasno da }e polietilen, kaojedan od materijala koji velikim dijelom par-ticipira u ovom postotku potro{nje, i nadalje osta-ti u dijelu ambalaè, posebno u primjeni sav-itljive ambalaè. Me|utim, kada je rije~ ovre}icama za no{enje, vre}icama za otpatke,vre}icama za pakiranje hrane te drugim jed-nokratnim oblicima upotrebe, biorazgradivi ikompostiraju}i proizvodi na bio-osnovi, kao {tosu EcoWelt, postaju imperativ u 21. stolje}u upra-vo s ekolo{kog stanovi{ta rastere}enja okoli{a, amanje mo`da zbog smanjenja potro{nje neob-novljivh izvora sirovina za sintezu polimerabudu}i da svega 3-4 % ukupne potro{nje nafte iplina otpada na njihovu proizvodnju.

Mi nudimo zamjenu za sada{nji program poli-etilenskih vre}ica (za no{enje, za pakiranjehrane, za otpatke) EcoWelt proizvodima.

Na kraju, naravno ono {to je neosporno, pred-nost je, u odnosu na polietilen, biorazgradnjaEcoWelt proizvoda u uvjetima kompostiranja,gdje njihovom potpunom razgradnjom pomo}umikroorganizama nastaju ugljikov dioksid, voda ibiomasa. Ambala`ni proizvodi moraju udovoljavati odre|enim europ-skim direktivama koje se odnose na zbrinjavanjeambala`nog otpada i zdravstvenu ispravnost i to posebno



kada se radi o biorazgradljivim ambala`nim otpadima, gdjesu europske norme izri~ite. Jesu li EcoWelt proizvodiuskla|eni sa tim direktivama, odnosno normama?

- EcoWelt biorazgradivi i kompostiraju}iproizvodi tvrtke Weltplast u potpunosti udovol-javaju svim relevatnim europskim direktivama inormama. U prvom redu to se odnosi na Direktivuo ambalaì i ambala`nom otpadu 94/62/EC, zatimo klju~noj normi koja definira ovo podru~jeambalaè EN 13432. Norma EN 13432 utvr|ujezahtjeve za zbrinjavanje ambalaè kompostiran-jem i biorazgradnjom. U sukladnosti s ovom nor-mom, akreditiran je i laboratorij za certifikacijubiorazgradljivih kompostiraju}ih ambala`nihproizvoda naziva DIN Certco u Berlinu. EcoWeltproizvodima dodijeljen je DIN Certco certifikatbroj: 7P0257 i 7PO258. Ovim certifikatomEcoWelt proizvodima dodijeljeno je pravouporabe znaka koji ozna~ava da su proizvodi bio-razgradivi i kompostiraju}i. Ovi proizvodi u pot-punosti udovoljavaju Europskoj direktivi2002/72/EC glede zahtjeva za materijale kojidolaze u kontakt sa namirnicama. Nagla{avam dasu EcoWelt proizvodi potpuno uskla|eni sa pozi-tivnom regulativom u Europi.

^lan ste Skup{tine Privredne / Gospodarske komoreFederacije BiH. Smatrate li da se interes kompanija moèbolje za{titi i promovirati pod okriljem PK, odnosno da li semogu}nosti Komore danas koriste dovoljno?

- Komora je asocijacija gospodarstvenika itreba biti jedino mjesto za ostvarivanje svih gospo-darskih ciljeva i poslova vezanih za unaprije|enjei stvaranje dobre poslovne klime. Mi{ljenja sam dakomora preko svojih granskih udruènja moè

dublje i detaljnije zastupati gospodarske interese i,zajedno sa Vladom i sindikatima, izboriti se zadobar poslovni ambijent, dobru zaposlenost, do-bar izvoz, dobro punjenje budèta itd.

Vlade Federacije i BiH moraju se odlu~iti da lièle razvijati doma}e gospodarstvo (proizvodnju) izaposliti nezaposlene.

Sindikati se trebaju boriti za stvaranje novihradnih mjesta, novu proizvodnju, manji uvoz ive}i izvoz, a manje se baviti socijalnim pravima,jer su neostvariva - izvor je uga{en.

Samo zaposlen ~ovjek, koji radom zaradipla}u, zadovoljan je ~ovjek, a tek tada taj isti zado-voljni radnik moè kupovati robu koju je proizveoi stavio na trì{te - samo ovakav ciklus je odrìv.

Gospodarstvenici moraju shvatiti da samozadovoljni radnici mogu napraviti dobar proizvodi biti dobri kupci. Valjda je svima jasno da kupovi-nom i potro{njom proizvoda otvoramo radnamjesta. Nepokrivenost uvoza izvozom od 50%daje rezultat od 50% nazaposlenih, a to stanje semoè rije{iti samo onda kada vlade, sindikati iposlodavci budu isti tim (partneri).

Svjedoci smo da je ekonomska kriza prisutna u svim sfera-ma privrednog ìvota u na{oj zemlji, te je stoga i pitanjevezano za nju, u posljednje vrijeme, neizbje`no. Da li senjen uticaj osje}a u poslovanju Va{e kompanije?

- Ekonomska kriza je proizvod nerealnepotro{nje, potro{nje na kredit bez pokri}a, neradai stalnog traènja prava, a bez obveza. Svakako, ina{a tvrtka je osje}a, posebno u dijelu programaza graditeljstvo. Nadam se da }e se, uz pove}anenapore i vi{e rada za manju zaradu i bolju surad-nju s vladama, koje }e sigurno uloìti dodatnenapore da podrè gospodarstvo i pomognu mu dapreìvi ovu krizu, napraviti korak naprijed.Za kraj, kaìte nam ne{to o sebi?

- Od prije 30 godina, kada sam diplomiraokemijsku tehnologiju, sve do danas bavim se pre-radom plasti~nih materijala. Prate}i sve svjetskesajmove plastike i suradnjom sa mnogim razvojn-im centrima na{ih dobavlja~a sirovine, strojeva, tesuradnjom sa znanstvenim institucijama, vjerujemda sam uspio u „Weltplast” instalirati najsuvre-meniju opremu za preradu najkvalitetnijih sirov-ina koje danas svjetsko trì{e nudi. Ovaj posao meispunjava, sa njim se „zabavljam” ve} 30 godina.Drago mi je {to ste prepoznali moj dosada{nji rad,moj mali doprinos razvoju i zapo{ljavanju u na{ojzajednici i mom gradu Posu{ju. Zajedno moèmobrè, vi{e i bolje.

12

(U narednom broju Glasnika predstavit }emokompaniju „Centrotrans Eurolines” Sarajevo)

Odluka Upravnog odboraAgencije za bankarstvo FBiH

Gra|ani mogureprogramirati kredite idugove na karticama

Upravni odbor Agencije za bankarstvo FBiHusvojio je odluku o privremenom reprogramukreditnih obaveza gra|ana u bankama, ~ime jeotvoren prostor za rje{avanje problema onih kojiu ovom ne mogu redovno servisirati svoje kred-itne obaveze.

Ovaj ohrabruju}i potez, ~iju }e provedbunadzirati Agencija za bankarstvo, podrazumijevada se gra|ani banci mogu obratiti za reprogramkredita u trajanju do godine. Uz zahtjev, morajupriloìti dokaz da su bez posla ostali ne svojomkrivicom, da im je znatno smanjena pla}a, dapla}u primaju s ka{njenjem od najmanje trimjeseca ili neku drugu vrstu dokumenata kojompotvr|uju da nisu u stanju vra}ati svoje kredite.

- Zahtjev za reprogram odnosi se na bilo kojuvrstu uzetog kredita bez ograni~enja njegovevisine. Za vrijeme reprograma, du`nik }e pla}atisamo obra~unatu kamatu, a zahtjeve treba pod-nijeti najkasnije do kraja ove godine - rije~i suHarisa Ihtijarevi}a, predsjednika Upravnog odb-ora Agencije za bankarstvo FBiH.

Osim robnih, hipotekarnih ili nenamjenskihkredita, odluka se odnosi i na kreditne kartice.Odluka je usvojena radi ublaàvanja negativnihefekata globalne ekonomske krize.

SASE

Najuspje{niji VGT Broker

U maju 2009. godine najve}i promet ostvari-la je brokerska ku}a VGT Broker d.d. Visoko i tou iznosu od 5.214.617,54 KM. Slijede Eurohausd.o.o. Sarajevo sa 3.264.788,82 KM i FimaInternational d.o.o. Sarajevo sa 1.967.781,35KM. Prvo mjesto po broju zaklju~enih transakci-ja na trì{tu SASE zauzima AW Broker d.o.o.Sarajevo, sa 710 zaklju~enih transakcija, a sli-jede VGT Broker d.d. Visoko, sa 627 sklopljenihtransakcija i Eurohaus d.o.o. Sarajevo, sa 531transakcijom.

Akcija ”100 najve}ih” Poslovnihnovina

Ove godine lista za mala isrednja preduze}a

Poslovne novine, izdanju Privredne {tampeSarajevo, u okviru tradicionalne akcije ”100najve}ih”, koja sadrì rang-listu uspje{nih firmiu BiH, od ove godine formirat }e dvije liste: zavelika, te za mala i srednja preduze}a. Na tajna~in lista }e biti realnija, a manja preduze}a}e imati {ansu da pokaù svoj napredak ikvalitet. Uvr{tavanje u rang-listu je besplatno, avr{i se na osnovu anketnog listi}a koji se moèpreuzeti na web-stranici Privredne {tampe -www.privrednastampa.biz. Nakon formiranjarang-liste, bit }e uprili~ena dodjela zaslu`nihpriznanja. Ove godine Privredna {tampa akcijuprovodi u saradnji sa entitetskim privrednimkomorama.


Hrvatska tvrtka Priska d.o.o., iz Splita, zas-tupnik je engleske kompanije Eveden, kojaproizvodi ekskluzivno, modno donje rublje ikupa}e kostime za ène sa ve}im brojevima iko{aricama (B – K ko{arice). Zastupnik je i zaBosnu i Hercegovinu, Sloveniju i Crnu Goru.

Na trì{tima ovih zemalja postoji velikapotreba za vrhunski izra|enim donjim rubljem,koje izvrsno pristaje ènama, predvodi modnetrendove u proizvodnji donjeg rublja i kupa}ihkostima, te nudi veliki raspon veli~ina iko{arica.

Traìmo poslovne partnere na podru~juBosne i Hercegovine (Sarajevo, Mostar, Tuzla)koji su zainteresirani za direktan uvoz iz tvor-nice i prodaju Eveden donjeg rublja i kupa}ihkostima.

Za detaljnije informacije obratiti se naadresu: Priska d.o.o. Kroz Smrde~ac 17, 21000Split, Hrvatska

tel: +385 21 568 723,fax. +385 21 567 210, e-mail: [email protected]

Ponuda


- nastavak iz pro{log broja -

Op}a dobra anonimnog vlasni{tva ne mogubiti predmet razmjene zato {to ne postoji subjektkoji }e stati na jednu stranu razmjene (ponuda -potra`nja) i {to op}e dobro nema ekonomsku vri-jednost, odnosno nije nastalo ljudskim radom.

Jedino vlasni~ki odnos osigurava nekom dobrustatus ekonomskog dobra, koje se moè uklju~iti uproces razmjene trì{nim posredovanjem. Sobzirom na to da su intelektualne tvorevine ele-menti poslovne aktivnosti, potrebno ih je pravnoosigurati, tj. za{tititi vlasnika sa jasnom potvrdomda intelektualno dobro pripada osobi koja ga jestvorila. Autoru pripada pravo da uìva koristisopstvenog kreativnog i intelektualnog rada.Kreativnost je naj~e{}e uvjetovana vi{egodi{njimu~enjem, {to je uslovljeno financijskim ulaganji-ma i utro{kom vremena, pa je vlasni{tvo nadintelektualnim dobrom prilika da se dio uloènihtro{kova oprihoduje i vrati vlasniku.

Pravo intelektualne svojine je ekonomskiodnos u kome se promjena vlasni{tva doga|a natrì{tu, u odnosima slobodne konkurencije.Trì{nim posredovanjem se mogu razmjenjivatisamo materijalizirani u~inci, ne i produkti duha.

Duhovna, nematerijalna dobra su ideje, spoz-naje, vizije, koje jesu vrijednost, ali nisu u oblikukoji ima trì{nu valorizaciju. Da bi intelektualniproizvod stekao svojstvo za ekonomsku razmjenu,mora se transformirati u opipljiv oblik, koji imakarakter robe, prilago|ene da zadovolji konkretnu

potrebu. Zna~i, intelektualno dobro mora bitiotjelovljeno da bi postalo roba, a roba ne pokrivaproizvo|a~eve nego samo tu|e potrebe i to uodnosima promjene vlasni{tva. Razmjenommaterijaliziranog intelektualnog proizvoda ost-varuje se vrijednosni u~inak kao plod materijal-izacije intelekta.

Odnosi koji nastaju po osnovu prava intelek-tualnog vlasni{tva osiguravaju status u kome samotitular ima pravo nuditi na trì{tu za{ti}eni intelek-tualni proizvod u materijaliziranom obliku. Na tajna~in je, de jure i de facto, postignuta za{tita oduzurpatora i nelojalne konkurencije. Time pravointelektualnog vlasni{tva ograni~ava konkurencijuna otvorenom trì{tu, ne svode}i je na monopolve} na za{titnu mjeru od zloupotrebe tu|eg vlas-ni{tva u svrhe zarade bez rada.

Zahvaljuju}i pravnom odre|enju intelektu-alnog vlasni{tva, stvoreni su uvjeti, bar onipravnostvarni, da vlasniku pripada ekonomskavalorizacija intelektualnih proizvoda. To {to seintelekt moè valorizirati jedino trì{nim posre-dovanjem stvara privid monopola u oblastiproizvodnje i prometa dobara. To jeste monopolde jure, ali de facto titular intelektualnogvlasni{tva naj~e{}e nije u mogu}nosti direktnokoristiti svoj za{ti}eni proizvod, s obzirom na toda nema registriranu djelatnost, tj. nije poslovnisubjekt. Tu prazninu popunjavaju ugovorom, tj.prenose svoje pravo za{ti}enog intelektualnogdobra na posrednika, uz ugovorenu naknadu zapreneseno ili ustupljeno pravo (pravo kori{tenja).Ugovorna strana valorizira ustupljeno intelektual-no dobro u poslovnom procesu, transformiraju}iga u materijalizirani oblik. Ono {to je bilo pravopostaje roba.

Za{tita prava industrijske svojine

Za sagledavanje odnosa izme|u privrednihdru{tava i prava intelektualnog vlasni{tva, uzimase u razmatranje pravo industrijske svojine, koje

14

Za{tita prava intelektualnog vlasni{tva

Pravni okvir i ekonomskasadrìna

Imovinu ure|uje imovinsko pravo i ozna~ava skup prava iobaveza koji pripadaju odre|enom vlasniku. Stoga zaobjekt uvijek ima neki predmet, ljudsku radnju, osobnodobro ili proizvod ljudskog duha, ~ija se vrijednost moèizraziti u novcu i koji se pravno moè prenositi sa jednogvlasnika na tre}a lica

Pi{e: prof. dr.Jozo Sovi}

ure|uje odnose poslovnih partnera na trì{tu slo-bodne konkurencije.

Industrijska svojina u BiH ure|ena je Zakonomo industrijskom vlasni{tvu u BiH, koji reguli{e sti-canje, sadràj i za{titu prava industrijskog vlas-ni{tva - patenata, robnih i uslu`nih ìgova, indus-trijskog dizajna i geografske oznake.

Patentom se {titi pronalazak, ìgom znakpodoban za razlikovanje dobara, industrijskimdizajnom novi oblik proizvoda, a geografskomoznakom se {titi teritorijalno porijeklo proizvoda.

Registriranjem prava industrijskog vlasni{tvanositelji prava sti~u materijalna i moralna prava.Materijalna prava uklju~uj pravo ekonomskogiskori{tavanja i raspolaganja, u zakonskim okviri-ma. Moralno pravo pronalaza~a industrijskogdizajna je: da bude nazna~en u prijavi i svimispravama koje prate patent (dizajn). Ako jepronalazak nastao stvarala~kim naporom vi{eosoba, u ispravama se navode imena svih osoba ufunkciji koautora.

Strana pravna i fizi~ka lica, u pogledu za{titeprava industrijskog vlasni{tva u BiH, uìvaju istaprava kao i doma}a fizi~ka i pravna lica i s njimaizjedna~ena lica, ako to proizlazi iz me|unarod-nih ugovora i konvencija, kojima je pristupila,odnosno koje je ratificirala BiH (~lan 4. Zakona).Prema odredbama Zakona, patent je pravo kojimse {titi pronalazak iz bilo kojeg podru~ja tehnike,koji je nov, koji ima inventivni nivo i koji se moèindustrijski implementirati (~lan 19. Zakona).

@igom se {titi znak, koji se moè grafi~kiprikazati i koji je podoban za razlikovanje dobarajednog u~esnika u privrednom prometu, od istihili sli~nih proizvoda drugih u~esnika (~lan 69.Zakona).

Idustrijskim dizajnom se {titi izgled proizvoda,koji je nov i ~iji je individualni karakter rezultatposebnih obilje`ja: linija, kontura, boja, oblika...(~lan 97. Zakona).

Geografskom oznakom se registriraju obilje`jakoja pokazuju da roba ima porijeklo sa odre|eneteritorije, regije ili lokacije na toj teritoriji, na kojojse odre|eni kvalitet, reputacija ili neka drugakarakteristika robe moè dovesti u vezu s njenimgeografskim porijeklom, recimo „vla{i}ki sir” (~lan116. Zakona).

Zakonodavac je uredio pravne oblasti kojeutvr|uju isklju~ivo subjektivno pravo titulara nakonkretnom predmetu za{tite. Usporedbomrazli~itih intelektualnih dobara, koja su predmetza{tite u pravu intelektualne svojine, moè seuo~iti da su ta dobra rezultat ciljne ljudskeaktivnosti u razli~itim oblastima: umjetnosti,nauke, tehnike, proizvodnje... Zajedni~ko im je to{to su proizvodi ljudskog rada i {to imaju vrijed-nost koja se moè unov~iti razmjenom dobara naslobodnom trì{tu.

Prema zakonu ponude i potra`nje, na trì{tu sepojavljuje lojalna konkurencija i nelojalnakonkurencija, koja je zakonom zabranjena. Pravosuzbijanja nelojalne konkurencije se svrstava uprava intelektualne, ustvari industrijske svojine.Konkurencija je rivalski odnos vi{e subjekata natrì{tu slobodne utakmice, koja opet podrazumije-va isklju~enje monopola.

Svi u~esnici u trì{noj utakmici istupaju saprofitnim ciljevima - da ostvare {to ve}u finan-cijsku korist. Stoga su u~esnici na trì{tu u stalnomsukobu interesa sa konkurentima. Konkurencija jeposlovni odnos, u kome vi{i kvalitet i nià cijenaosiguravaju povoljniju konkurentsku poziciju.



Ako je neki konkurent izbjegao pla}anje poreza,carina ili nekih drugih tro{kova i tako generiraojeftin proizvod, on se na trì{tu pojavljuje kaonelojalna konkurencija. Ako je neko ukrao patenti primijenio ga u proizvodnji, to se ispoljava kaonelojalna konkurencija i time se ugroàvaekonomski poloàj legalnih proizvo|a~a, koji suplatili sve tro{kove nastanka proizvoda koje nudena trì{tu.

Pravo poznaje fer konkurenciju, ali istovre-meno prepoznaje da konkurenti ne biraju sredstvau trì{noj utakmici i da jedni drugima nanose {tetuneposlovnim odnosima. S obzirom na to da jekonkurencija zakonit odnos poslovanja, o{te}enastrana u konkurenciji nema pravo na naknadu{tete, prema normama obligacionog prava.

Slobodna trì{na konkurencija djeluje bla-gotvorno na financijske u~inke poslovne aktivnos-ti i dinamiziranje privrednog i dru{tvenog razvoja.Svojim fluidnim djejstvom osigurava: fikasnoupravljanje resursima; racionalnu distribucijudru{tvenog proizvoda; unapre|enje tehni~kogprogresa i privrednog razvoja; ograni~enjemonopolskog pona{anja na globalnom trì{tu.

Konkurencija je poslovni odnos zdravih sub-jekata, motivira trì{ne sudionike na modernizaci-ju poslovanja, podizanje kvaliteta roba i usluga,istraìvanje i razvoj novih tehnologija, sniàvanje

tro{kova poslovanja i pojeftinjenje cijeneko{tanja. U takvoj fer konkurenciji pobje|uju oninajsposobniji, najpo{teniji i sa visokim poslovnimmoralom. Krajnji u~inak fer konkurencije je nat-prosje~na zarada, visoka dividenda i afirmativnaprofitna stopa.

U uvjetima zakonom ure|ene trì{ne kon-kurencije, u~esnici na trì{tu nemaju mogu}nostmonopolskog pona{anja i postizanja ekstra profitapo osnovu neovla{tenog kori{tenja intelektualneimovine, nastale kreativnim radom pojedinaca.Pravo intelektualne svojine moè funkcioniratisamo u dobro organiziranoj pravnoj dràvi, ukojoj paralelno djeluje i zakonodavna i izvr{navlast. U takvom ambijentu, poslovni subjekti svojeodnose pro{iruju na odnose sa javno{}u, tj.odnose sa dràvom, tako da odnosi ravno-pravnosti stvaraju situaciju u kojoj bogati pojedin-ci ~ine bogatu dràvu, kao {to je propovijedaoAdam Smith.

Za{tita prava industrijske svojine implicirakodificiranje, organiziranje i sistematiziranje ovogpodru~ja dru{tvenog djelovanja. Rije~ je o za{titiinovativne djelatnosti u periodu „praznog hoda”.Da bi intelektulna svojina dobila svoju tehno-lo{ku primjenu i bila prihva}ena na trì{tu, prazanhod (bez mogu}nosti povrata tro{kova) traje ~estoduè od dvadeset godina. Tada intelektualno vlas-ni{tvo moè biti pokradeno i neovla{tenoeksploatirano u svrhe nelojalne konkurencije inezakonite zarade.

Za{tita znanja

Znanje je humani kapital ~iji je vlasnik ~ovjek,kao svjesno inteligentno bi}e. Znanje ima vrijed-nost i bilansira se kao element ekonomskog idru{tvenog razvoja. Kodifikacija znanja je aktue-lan problem ”informacijskog dru{tva”. Modernaekonomija se zasniva na proizvodnji, distribuciji iupotrebi znanja, uz saglasnost njegovog vlasnika.Procijenjeno je da se vi{e od 50 odsto GDP u svi-jetu ostvaruje tehnologijama i uslugama znanja,posmatranog kao intelektualna svojina. Znanje sevalorizira kao poseban resurs, koji smanjujetro{kove poslovanja i time pove}ava profit, {to seu poslovnim obra~unima ne iskazuje kao plodintelekta, tj. ostaje nevidljivo, ali prepoznatljivo.

Znanje je animator svih inovacija, onaj ko prviimplementira inovaciju, zara|uje ekstraprofit iostaje u poziciji monopoliste sve dok i drugiproizvo|a~i ne pribave inoviranu tehnologiju.Inovator je fizi~ka osoba, ne kompanija. Zbogtoga inovacija treba da bude za{ti}ena u formiautorskog prava.

16

U poslovnim odnosima, znanje se ”proizvo-di”, kupuje i prodaje po neprecizno mjerljivoj vri-jednosti. Osnovni resurs za stvaranje nove vrijed-nosti nisu vi{e sirovine, alati i ma{ine, ve} upravoznanje u vlasni{tvu pojedinca. U savremenojnematerijalnoj ekonomiji, dominantni poslovniresursi nemaju fizi~ki oblik, ne mogu se opipati,ali se daju materijalizirati i financijski efektuirati.Bogatstvo je danas produkt znanja, kao primarnoginputa modernog poslovanja, iz koga proisti~u”inteligentna dobra”. Pove}anjem intelektualneimovine smanjuju se tro{kovi poslovanja, ostvaru-je zarada, u kojoj treba u~estvovati i vlasnik speci-fi~nog proizvodnog resursa. Poseban je toproizvodno-poslovni proces, u kojem se generiraintelektualni proizvod, uz smanjenje utro{akaìvog rada, energije i kapitala. U novoj nemateri-jalnoj ekonomiji, principi bilansiranja su poljul-jani, zna~ajan dio intelektualne imovine se neprikazuje za onoliko vrijednosti za koliko jeintelektualni vlasnik ”zakinut” za vrijednostuloènog znanja. Pravna regulacija mora za{tititivlasnika od pomenutog o{te}enja. Inputi znanjasu intelektualni resurs, koji se inkorporira uprozvodno-poslovnu funkciju, {to valja adekvatnokodificirati, izmjeriti i trì{no valorizirati, teiskazati kao ekonomiju znanja, nastalu na osno-vama intelektualnog vlasni{tva.

Odnosi izme|u poslovno-pravnih subjekata inositelja prava intelektualnog vlasni{tva ispoljava-ju se kao globalna konkurencija na trì{tu znanja.Primarna zna~ajka ekonomske globalizacije jeukidanje teritorijalnih ograni~enja trì{nog prosto-ra i po{tivanje me|unarodnog prava intelektualnesvojine. Reperkusije su vidljive: nastanak glob-alnog trì{ta i ”svjetskog znanja”, odnosno glob-alnog autorstva, koje {titi (treba da {titi) me|unar-odno pravo intelektualne svojine.

Znanje je nedodirljivi proizvodni resurs.Globalizacija je posljedica kombinirane interakci-je fenomena moderne tehnologije, konzumerizmai ekonomskog liberalizma. Sve su to u~inci ljud-skog duha i intelektualnog vlasni{tva.

Moderne tehnologije u oblastima prevoza,komunikacija, ra~unarskog upravljanja proizvodnimprocesima i dizajnom utjecale su na globalizacijuinformacija i drugih intelektualnih dobara. U istomsmjeru, konzumerizam kao ”religija” dana{njiceolak{ava utrìvost plodova intelektualnogstvarala{tva. Liberalne i konvergentne politike, kojeprimjenjuju dràve ~lanice EU, uklanjaju barijerepotro{nje intelektualnih proizvoda, koji postaju glob-alno vlasni{tvo svijeta. Taj segment vlasni{tva {titime|unarodno pravo intelektualne svojine.

Informacijska tehnologija, telekomunikacije inovi mediji, svojom snagom integracije, trans-

formirali su planetu u globalno selo. Elektronskinovac i elektronska trgovina omogu}ili su finan-cijske {pekulacije na daljinu, zahvaljuju}i posto-janju intelektualnog kapitala. Trendovi global-izacije i koncentracije svakodnevno mijenjajukonkurentske odnose i pravila trì{ne utakmice,~ak i u podru~ju intelektualnih usluga i prava.

Kontinuirani dugoro~ni poslovni uspjeh nemoè se vi{e temeljiti na instrumentariju, poma-galima i tehnikama poloàjne rente, jer sve {to sepojavi kao inovacija brzo svi po~inju koristiti.Prednost ima onaj ko je druga~iji od ostalih. Bitikonkurentan na globalnom trì{tu nije vi{e ozna-ka uspjeha nego uvjet opstanka. Opstanak impli-cira da i korporacija i pojedinac moraju biti pod-jednako agilni, pa ~ak i agresivni. Mudra,inteligentna konkurencija nije agresivna, ali jeagilna, okretna, vrijedna, poduzetna, oplemenje-na znanjem.

Agilni u~esnici na trì{tu posjeduju sna`nekonkurentne prednosti, posebice na postoje}emdiverzificiranom trì{tu sofisticiranih dobara, ~ijaje karakteristika – sve kra}i vijek trajanja. Uskogrlo, koje ograni~ava propusnu mo} agilnogpoduzetnika na kreiranju profitabilnijih proizvo-da, nije tehni~ki instalirani kapacitet, ve} sposob-nost dizajniranja proizvoda ljudskog duha (novihkreacija).

Koncept agilnog poslovnog subjekta ikonkurenta definira novu paradigmu poslovanja,zasnovanog na intelektualnoj imovini, koja jespecifi~na po vrijednosti, ali cjenovno te{komjerljiva. Nove kriterije vrednovanja i mjerenjanedodirljive aktive, prvenstveno intelektualnogkapitala, treba uklju~iti u obra~une kao dioni~kikapital, evidentirati ga u poslovnim knjigama iobuhvatiti u financijskim izvje{tajima. Time bi sepostigla puna korelacija izme|u poslovno-pravnihsubjekata i za{tite prava intelektualnog vlasni{tva.Intelekt postoji kao prirodni resurs, a u znanjetreba ulagati vrijeme i novac. Proizvodnja znanjapodrazumijeva i difuziju i prodaju znanja.Glavnina proizvodnje znanja locirana je u obra-zovanju i usavr{avanju vje{tina implementiranjaznanja – njegove materijalizacije. Sticanje znanjapove}ava radnu sposobnost i smanjuje tro{kovekorporacije. êsto je to investicijsko ulaganje ubudu}nost firme, onda i u budu}nost pojedinca.Dio intelektualnog vlasni{tva kompenzira se krozsistem pla}anja, ali je najve}i dio te imovineneza{ti}en i kroz legalne ventile se odliva udèpove onih koji nisu autori, kreatori, kooperan-ti, ve} ni~im neometani uzurpatori. Od pravneprofesije se o~ekuje perfektnija za{tita pravaintelektualnog vlasni{tva.

- kraj -



PPrreeddnnaaccrrtt zzaakkoonnaa oo jjaavvnnoo-pprriivvaattnnoomm ppaarrttnneerrssttvvuu

Radi stvaranja transparentnog, nediskrimina-torskog i jasnog pravnog okvira za utvr|ivanjeuvjeta pod kojima doma}e i inozemne pravneosobe mogu realizirati projekte u suradnji s javnimsektorom, Vlada Federacije BiH je razmatralaPrednacrt zakona o javno-privatnom partnerstvu(JPP), {to ga je pripremilo Federalno ministarstvoprometa i komunikacija.

Prednacrt zakona definira izgradnju, sanaciju,rekonstrukciju, upravljanje i odràvanje kapacitetaza zadovoljavanje javnih potreba u svim oblastima,osobito u energetici, rudarstvu, industriji, prometu,komunikacijama, vodoprivredi, komunalnoj infra-strukturi, zdravstvu, turizmu i za{titi okoli{a, kul-turnom i prirodnom naslije|u, kulturi i sportu.

Prema konceptu JPP-a, privatni partner ulaèkapital, rad i znanje, a javni resurse i prava.

O Prednacrtu zakona bit }e obavljena {irokajavna rasprava u svim kantonima, pojedinim op-}inama, Povjerenstvu za koncesije FBiH i u Gos-podarskoj komori FBiH, a u tekst }e biti ugra|enei sugestije federalnih ministarstava.

UUttvvrr||eenn PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oo iizzmmjjeennii ZZaakkoonnaa oo ppaarrnnii~~nnoomm ppoossttuuppkkuu

Vlada FBiH je, na inicijativu Federalnog min-istarstva pravde, utvrdila Prijedlog zakona o izm-jeni Zakona o parni~nom postupku, ~iji je ciljdovo|enje u ravnopravan poloàj svih stranaka uparni~nom postupku.

Prema jo{ vaè}im zakonskim rje{enjima,pravobranitelji kao zakonski zastupnici FederacijeBiH, kantona i op}ina ostvaruju pravo samo nanaknadu, ali ne i na nagradu za radnje poduzete uzastupanju, a propisane Tarifom o nagradama inaknadama tro{kova za rad odvjetnika, {to sePrijedlogom zakona èli izmijeniti.

NNaaccrrtt zzaakkoonnaa oo uunnuuttrraa{{nnjjoojj ttrrggoovviinnii Dom naroda Federalnog parlamenta prihvatio

je Nacrt zakona o unutra{njoj trgovini, kojeg jeutvrdila Vlada Federacije BiH. Ovaj nacrt pred-vi|a zna~ajne novine u pogledu na~ina, oblika iuslova obavljanja trgova~ke djelatnosti u odnosuna vaè}i zakon iz 2004. godine. Jedna od njihodnosi se na pojednostavljenje postupka po~injan-ja obavljanja trgova~ke djelatnosti i pribavljanjaodobrenja za njeno obavljanje, {to bi skratilorokove i smanjilo tro{kove postupka. Kada je rije~o za{titi potro{a~a, primjenjuju se rje{enjaistoimenog dràvnog zakona o pitanju prava iobaveze trgovca prema potro{a~u.

Ovim nacrtom preciziraju se radnje koje sesmatraju nedopu{tenom trgovinom, kao i ostvari-vanje prava naknade {tete nastale takvim na~inomtrgovanja. Novina je i obaveza trgovca o vo|enjuevidencije o trgova~kim uslugama i isticanju evi-dencionog broja uz cijenu proizvoda, s ciljemsuzbijanja nelegalne trgovine.

RRookk zzaa zzaahhttjjeevvee zzaa ppoorreezznnee kkaarrttiiccee jjee 11.. jjuullii Na osnovu usagla{enih stavova Federalnog

ministarstva finansija i Porezne uprave FederacijeBiH, rok za predaju zahtjeva za izdavanjeporeznih kartica od poslodavaca, koji je bio do 1.maja, prolongiran je do 1. jula.

Istovremeno, prolongira se i rok za izdavanjeporeznih kartica od Porezne uprave FederacijeBiH sa 1. jula na 1. septembar. U me|uvremenu,Porezna uprava FBiH nastavlja aktivnosti nastvaranju tehni~kih uvjeta za kvalitetnu primjenuZakona o porezu na dohodak. Objavljeno jeTehni~ko uputstvo za na~in podno{enja zahtjevaza elektronsko izdavanje poreznih kartica, ukojem su date upute poreznim obveznicima koji}e zahtjeve za izdavanje poreznih kartica pod-nositi elektronski.

KKoonnttrroollaa cciijjeennaa ooddrree||eenniihh pprrooiizzvvooddaa ii uusslluuggaa Federalna vlada je donijela Odluku kojom se

propisuju mjere neposredne kontrole cijenaproizvoda od interesa za FBiH i to davanjemsaglasnosti na cijene i obaveznom obavje{tavanjuo promjeni cijena i marì. Prema ovoj odluci,zahtjev za promjenu veleprodajne cijene uglja zatermoelektrane i zemnog gasa }e privredni subjek-ti podnositi Vladi FBiH, preko Federalnog min-istarstva trgovine. Uz zahtjev, trebaju dostaviti iodluke nadzornih odbora, kao i dokumentacijukojom se zahtjev obrazlaè, uz pribavljenu saglas-nost nadle`nog ministarstva. Ako u roku od 60dana Vlada ne odgovori na zahtjev, smatrat }e seda je traèna saglasnost data.

Privredni subjekti su du`ni Federalnom min-istarstvu trgovine dostaviti obavje{tenje o promjenicijena i marì na malo za pogonska motorna gori-va i ulja za loènje, koji se prometuju u malopro-daji (benzinska pumpa). Obavje{tenje o promjena-ma maloprodajnih cijena i marì dostavlja se ovomministarstvu i za so za ljudsku prehranu, {e}erkristal, mlijeko u prahu, jestivo ulje u jedini~nojmjeri (kilogram - litar) i margarin od 250 grama.

Odluka je donesena jer je intervencijamaParlamenta FBiH izvr{ena normativna revizija ovematerije sadràne u ranijoj odluci, pa se na ovajna~in izvr{ilo usagla{avanje sa promjenamazakonske regulative u ovoj oblasti.

18

ZAKONI I PROPISI

IIzzbbjjeeggaavvaannjjee ddvvoossttrruukkoogg ooppoorreezziivvaannjjaa Usagla{eni sporazum izme|u Bosne i

Hercegovine i Republike Litvanije o izbjegavanjudvostrukog oporezivanja i spre~avanju utajeporeza u odnosu na poreze na dohodak i imovinuparafirali su Fuad Kasumovi}, zamjenik ministrafinansija i trezora BiH, i Audrone Misiunaite,direktor za direktne i me|unarodne poreze uMinistarstvu finansija Litvanije.

Voditelji timova BiH i Republike Litvanije za pre-govore o zaklju~ivanju ovog sporazuma istakli su da}e njegovo potpisivanje olak{ati privrednu saradnjudviju dràva, te potaknuti ulaganja u ekonomskepotencijale. Predstavnici Litvanije, ina~e doma}iniovim zvani~nim razgovorima, kazali su da, kao~lanica Evropske unije, sna`no podràvaju BiH nanjenom tranzicijskom putu. Naglasili su spremnostda podijele svoja iskustva kako bi i BiH {to prijepostala punopravnom ~lanicom EU.

Vije}e ministara BiH

ZZaa{{ttiittaa ppoottrroo{{aa~~aaVije}e ministara BiH donijelo je Odluku o

usvajanju Dràvnog godi{njeg programa za za{titupotro{a~a BiH za 2009. godinu, koju je predloìloMinistarstvo vanjske trgovine i ekonomskihodnosa. Ovo je prvi put da Vije}e ministara BiHdonosi dràvni godi{nji program za za{titupotro{a~a BiH s ciljem kreiranja politike za{titepotro{a~a, definiranja prioriteta i odre|ivanjamjera za njihovo ostvarivanje.

Vi{e od 100 mjera, koje }e provoditi nadle`nadràvna, entitetska i tijela Br~ko Distrikta BiH izdràvnog plana, uz ostalo, uklju~uju izmjene idopune zakonske regulative, unapre|enje procesainformiranja o pravima potro{a~a i njihovoj za{titi,kao i niz pitanja u vezi sa preuzimanjem EU stan-darda u ovoj oblasti.

IIzzmmjjeennaa ZZaakkoonnaa oo oossiigguurraannjjuu ddeeppoozziittaa uubbaannkkaammaa

Vije}e ministara BiH utvrdilo je Prijedlogzakona o izmjenama i dopunama Zakona o osigu-ranju depozita u bankama BiH, koji }eMinistarstvo finansija i trezora dostavitiParlamentarnoj skup{tini BiH na razmatranje poosnovnoj zakonodavnoj proceduri.

Izmjenama i dopunama Zakona, bi}eomogu}eno bankama sa vi{e od deset odstodràvnog kapitala da u~estvuju u programu osigu-ranja depozita, ~ime se izjedna~avaju sa privatnimbankama u ovom segmentu poslovanja na bh. trì{tu.

Na ovaj na~in Vije}e ministara BiH èli stvoriti

jednake uslove za poslovanje svih banaka u BiH,uz maksimalno po{tivanje principa ravnopravnos-ti u skladu sa odgovaraju}im evropskim direktiva-ma u ovoj oblasti.

OOddlluukkaa oo oossnniivvaannjjuu SSaavvjjeettooddaavvnnoogg vviijjee}}aa zzaappoolljjoopprriivvrreedduu,, iisshhrraannuu ii rruurraallnnii rraazzvvoojj BBiiHH

Vije}e ministara BiH, na prijedlog Ministarstvavanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo jeodluku o osnivanju Savjetodavnog vije}a zapoljoprivredu, ishranu i ruralni razvoj BiH, ~imena{a dràva ispunjava jo{ jedan prioritet izEvropskog partnerstva. Vije}e ~ine predstavnici rele-vantnih nau~nih institucija, privatnog poljop-rivrednog sektora, poljoprivredne i prehrambeneindustrije, te nevladinih organizacija koje djeluju utom sektoru. Ovo }e vije}e osigurati da se koddono{enja sektorskih strategija, politika i programagleda dugoro~no na potrebe sektora i odrìvogupravljanja. Vije}e treba da odredi prioritete zaistraìvanja i stru~ne obuke u oblasti poljoprivrede,ishrane i ruralnog razvoja za dràvu u cjelini.

OOddlluukkaa oo ffoorrmmiirraannjjuu KKoooorrddiinnaacciioonnoogg ttiijjeellaaBBiiHH zzaa zzaa{{ttiittuu ii ssppaa{{aavvaannjjee

Vije}e ministara BiH donijelo je Odluku oformiranju Koordinacionog tijela BiH za za{titu ispa{avanje. Radi se o stru~nom i operativnomtijelu Vije}a ministara BiH zaduènom za koordi-naciju mjera prevencije, pripravnosti i zaprovo|enje mjera za{tite i spa{avanja u slu~ajunastanka prirodnih i drugih nesre}a u BiH, te zaprijem i pruànje me|unarodne pomo}i.

Pripremila: Mira IDRIZOVI]


ZAKONI I PROPISI


Najvi{e se izvoze obi~ni metali i njihovi proizvodi

Prema podacima Agencije za statistiku BiH,gledano po sektorima harmoniziranog sistema,odnosno carinske tarife, u aprilu je najve}e u~e{}eu izvozu ostvareno u sektoru obi~nih metala iproizvoda od obi~nih metala, sa ukupnom vrijed-no{}u 78,3 miliona KM, {to iznosi 18,4 odstoukupnog izvoza. Zna~ajan izvoz ostvaren je i usektoru mineralnih tvari, vrijedan 59,8 milionaKM, {to je 14,1 odsto ukupnog izvoza.

Od januara do aprila najve}e u~e{}e u izvozuostvareno je u sektoru obi~nih metala i proizvodaod obi~nih metala, ukupne vrijednosti 308,1 mil-ion KM, {to iznosi 18,5 odsto ukupnog izvoza.

Zna~ajan izvoz biljeì i sektor mineralnihtvari, u vrijednosti 270,6 miliona KM, {to iznosi16,2 odsto ukupnog izvoza.

Najve}e u~e{}e u uvozu, u aprilu, ostvareno jeu sektoru mineralnih tvari, ukupne vrijednosti159,6 miliona KM, {to iznosi 14,8 odsto ukupnoguvoza. Zna~ajan uvoz ostvaren je i u sektoruma{ina i elektrotehni~ke opreme, i to za 157,3miliona KM, {to iznosi 14,6 odsto ukupnog uvoza.

Od januara do aprila, najve}e u~e{}e u uvozuostvareno je u sektoru mineralnih tvari, u iznosu599,9 miliona KM, {to je 15,5 odsto ukupnoguvoza. Zna~ajan obim uvoza ostvaren je i u sek-toru ma{ina i elektrotehni~ke opreme, za 588 mil-iona KM, {to iznosi 15,2 odsto ukupnog uvoza.

U prva ~etiri mjeseca prosje~nabruto pla}a 1.200 KM

Prosje~na bruto pla}a po zaposlenom u pravn-im osobama u BiH za prvi kvartal ove godineiznosila je 1.200 KM, dok je u istom periodu laniiznosila 1.045 KM, {to zna~i da je prosje~na brutopla}a ve}a za 14,8 odsto, podaci su AgencIje zastatistiku BiH.

Najve}e pove}anje zabiljeèno je u sektorujavne uprave i odbrane, obaveznog socijalnogosiguranja za 19,7 indeksnih poena, rudarstva sa19,2 indeksna poena, te sektoru obrazovanja sa17,5 indeksnih poena.

Prosje~na neto pla}a u prvomkvartalu 788 KM

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, uprvom kvartalu ove godine prosje~na neto pla}apo zaposlenom u pravnim osobama u BiH iznosi-la je 788 KM, dok je u istom periodu prethodnegodine iznosila 706 KM, {to pokazuje da je pros-je~na neto pla}a u prvom kvartalu ove godine uodnosu na isti period lani ve}a za 11,6 odsto.

Najve}e pove}anje prosje~ne neto pla}e uprvom kvartalu u odnosu na isti period prethodnegodine zabiljeèno je u sektoru rudarstva - za17,2 indeksna poena, slijede sektori javne upravei odbrane, te obaveznog socijalnog osiguranja, sa15,7 indeksnih poena, i sektor obrazovanja, sa12,8 indeksnih poena.

20

AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE

Smanjenje industrijske proizvodnje

Prema podacima Federalnog zavoda za statis-tiku, industrijska proizvodnja u Federaciji BiH uaprilu ove u odnosu na prosje~nu mjese~nuproizvodnju pro{le gdine manja je za 11,8 odsto.U odnosu na proizvodnju iz aprila 2008. manja jeza 5,9 odsto, dok je u odnosu na proizvodnju izmarta ove godine ve}a za tri odsto.

Ukupna industrijska proizvodnja u prva ~etirimjeseca ove godine u pore|enju sa istim peri-odom 2008. manja je za 9,6 odsto. U podru~jurudarstva ve}a je za 6,2 odsto, dok je uprera|iva~koj industriji manja za 17,3 odsto. Upodru~ju snabdijevanja elektri~nom energijom,plinom i vodom ve}a je za dva posto.

Gledano prema glavnim industrijskim grupaci-jama industrijskih proizvoda, u prva ~etiri mjese-ca ove godine u odnosu na isti period laniproizvodnja biljeì pove}anje energije za 4,8odsto, netrajnih proizvoda za {iroku potro{nju za0,4 odsto, dok je zabiljeèno smanjenje inter-medijalnih proizvoda, osim energije, za 25,7odsto, kapitalnih proizvoda za 37,6 odsto i trajnihproizvoda za {iroku potro{nju za 32,7 odsto.

Indeksi potro{a~kih cijenaUkupan indeks potro{a~kih cijena u aprilu niì

je za jedan odsto u odnosu na prethodni mjesec,podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

Posmatrano po odjeljcima COICOP klasi-fikacije (Classification of Individual Consuption byPurpose), pad cijena registrovan je u odjeljkustanovanje, voda, elektri~na energija, plin i drugienergenti za 6,1 odsto, odje}a i obu}a za 1,7odsto, prevoz za 0,5 odsto, hrana i bezalkoholnapi}a za 0,4 odsto, namje{taj, ku}anski ure|aji iredovno odràvanje ku}e, rekreacija i kultura, terestorani i hoteli za 0,2 odsto, alkoholna pi}a iduhan, zdravstvo, komunikacije i ostala dobra iusluge za 0,1 odsto. U odjeljku obrazovanjacijene se nisu mijenjale. Ukupan indekspotro{a~kih cijena u aprilu vi{i je za 15,3 odsto uodnosu na prosjek 2005. godine, a u odnosu nadecembar lani niì je za 1,1 odsto.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine,indeks potro{a~kih cijena vi{i je za 0,4 odsto. Za~etiri mjeseca ove, u odnosu na isti periodprethodne, godine ukupan indeks potro{a~kihcijena vi{i je za 1,6%.

Smanjena proizvodnja i prodaja{umskih sortimenata

Prema podacima Federalnog zavoda za statis-tiku, ukupna proizvodnja {umskih sortimenata uFederaciji BiH u prvom kvartalu ove, u odnosu naisti period pro{le godine, manja je za 28,5 odsto.Proizvodnja sortimenata od ~etinara manja je za33,1 odsto, dok je proizvodnja sortimenata odli{}ara manja za 24 odsto.

Ukupna prodaja {umskih sortimenata upomenutom periodu, u odnosu na isti period lani,manja je za 32,2 odsto.

Prodaja sortimenata od ~etinara manja je za43,2 odsto, dok je prodaja sortimenata od li{}aramanja za 22,1 odsto.

Manje gra|evinskih radovaPrema podacima Federalnog zavoda za statis-

tiku, vrijednost ugovorenih gra|evinskih radova uinostranstvu, za prva tri mjeseca ove, manja je za7,4 odsto u odnosu na isti period pro{le godine.Vrijednost izvr{enih ga|evinskih radova u inos-transtvu za prva tri mjeseca ove godine, u odnosuna isti period lani, manja je za 31,8 odsto. Odukupne vrijednosti izvr{enih radova u inostranstvutokom prva tri mjeseca najve}i dio odnosi se nazemlje Afrike i to 63,8 odsto. Udio objekatavisokogradnje u ukupno izvr{enim gra|evinskimradovima iznosi 67,3 odsto, dok udio objekataniskogradnje iznosi 32,7 odsto.


FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU


Utvr|ivanje statisti~kih prostornih jedinicaprema EU klasifikaciji (NUTS) dio je pravnognaslje|a EU, koju je zemlja kandidat obaveznaprihvatiti prije pristupanja Uniji. Nakon pristupan-ja EU, klasifikacija se i slu`beno prihva}a kaoNUTS regije nove zemlje ~lanice, te dràve ~lan-ice, u skladu sa navedenom Uredbom, ne mogumijenjati postoje}u klasifikaciju naredne trigodine.

Klasifikacija statisti~kih regija utvr|uje seprema NUTS metodologiji, propisanoj u Uredbi1059/2003 Europskog parlamenta i Vije}a odono{enju zajedni~ke klasifikacije teritorijalnihjedinica za statistiku.

Sada{nji sistem, u pogledu klasifikacija za sta-tistiku, dijeli teritorij EU-a (teritorij svake zemlje~lanice) na pet hijerarhijskih nivoa: tri osnovna,NUTS 1, NUTS 2 i NUTS 3 i dva dodatna, LAU 1i LAU 2.

Me|u va`nije kriterije za uspostavu NUTSklasifikacije u dràvama ~lanicama, koje propisu-je Uredba 1059/2003, ubraja se i uslov brojastanovnika: NUTS 1, izme|u 3.000.000 i7.000.000, NUTS 2, izme|u 800.000 i 3.000.000i NUTS 3, izme|u 150. 000 i 800.000 stanovnika.

Na osnovu postupka za utvr|ivanje statisti~kihjedinica, koji predvi|a EU, prije pristupanja (upostupku pregovora za pristupanje) Europskojuniji, dràva kandidat podnosi prijedlogstatisti~kih jedinica, koje odgovaraju kriterijima iznavedene uredbe, Europskoj komisiji (Eurostatu)na provjeru i potvrdu. Nakon {to Eurostat potvrdida je prijedlog izra|en u skladu sa spomenutimkriterijima, objavljuje se kao vaè}i na stranicamaEurostata.

U okviru kohezijske politike EU, statisti~kejedinice NUTS sluè kako bi se utvrdio nivo i vrstapomo}i kojom EU finansira kohezijsku politiku, tj.razvojne aktivnosti zemalja ~lanica, u skladu sastrate{kim smjernicama donesenim na nivou EU.Statisti~ke prostorne jedinice ne predstavljajupravnu niti administrativnu podjelu teritorijadràve, u skladu sa pravnim naslje|em EU nitiobaveznu osnovu za vo|enje i osmi{ljavanje poli-tike nacionalnog regionalnog razvoja. Uzimaju}iu obzir potrebu uzajamnog nadopunjavanja ovedvije politike regionalnog razvoja (EU i nacional-ni nivo), treba imati u vidu potrebu uskla|enogdjelovanja svih u~esnika na njihovom kreiranju iprovo|enju.

Osim za provo|enje kohezijske politike EU,regionalne statistike imaju veliki zna~aj i zaprovo|enje politike trì{nog natjecanja (Odluka okarti dràvnih potpora, NN 52/08), tepoljoprivredne i drugih politika u EU. Na osnovustatisti~kih indikatora (od kojih je najva`nijiregionalni BDP po stanovniku) utvr|uje se koja supodru~ja u EU na nacionalnom i subnacionalnomnivou pogodna za primjenu instrumenata ovihpolitika, u skladu sa mjerilima zajedni~kim za~itavo podru~je Europske unije.

Pripremila: M. IDRIZOVI]

22

EVROPSKA UNIJA

NUTS klasifikacija

Regionalna politika EU U okviru kohezijske politike EU, statisti~ke jedinice NUTSsluè za utvr|ivanje nivoa i vrste pomo}i kojom EU finan-sira kohezijsku politiku, tj. razvojne aktivnosti zemalja ~la-nica, u skladu sa strate{kim smjernicama donesenim nanivou EU * Regionalne statistike imaju i veliki zna~aj zaprovo|enje politike trì{nog natjecanja, poljoprivredne idrugih politika u EU

Uloga statistikeStatistika treba da ima osnovnu ulogu u

transparentnom i otvorenom procesu dono{enjaodluka u svakom dru{tvu. Uloga Eurostata je dabude vode}i faktor u koordinaciji rada na priku-pljanju statisti~kih podataka i uskla|ivanju kri-terija u okviru zemalja ~lanica EU i Evrope.

Eurostat podràva efikasnu komunikacijuizme|u dràvnih agencija za statisti~kepodatke, a posebno stav da u svakoj zemlji~lanici EU postoji jedna takva organizacija zakontakt. Pred BiH postoji mnogo izazova da bise integrirala u evropski statisti~ki sistem, koji nepokriva samo zemlje ~lanice EU ve} sve zemljeEvrope. U vrijeme globalne ekonomske krize itrenda rasta nezaposlenosti, za BiH je va`no dase {to prije uspostavi adekvatna institucionalnastruktura za razvoj malih i srednjih preduze}a,stvori neophodno poslovno okruènje i otkloneadministrativne barijere za razvoj ovogprivrednog sektora s ogromnim potencijalom zaotvaranje novih radnih mjesta.

Klju~ razvoja je u ~vrstoj povezanosti razvo-jne politike i razvojne prakse. S jedne strane,razvojnu politiku kreiraju nosioci ekonomskepolitike, a razvojnu praksu realiziraju poduzetni-ci, bilo da se radi o pojedincima ili kompanijama.Svaka podr{ka ovom zadatku je od nemjerljivogzna~aja.

Ali, kada je rije~ o izgradnji putne mreè uFederaciji Bosne i Hercegovine, ~esto se zane-maruje veliki doprinos kompanija iz naftnog sek-tora.

I ”nafta{i” shvataju da je veza izme|u naftnogsektora i automobilske industrije sa prate}ominfrastrukturom, a prvenstveno izgradnja putnemreè, osnovna pretpostavka ekonomskog itehnolo{kog razvoja.

Za{to nafta? Zato {to ovaj energentomogu}uje dinami~an privredni razvoj. Nimalojednostavan zadatk koji je distributerima naftnihderivata nametnuo zahtjevnu ulogu uz obavezuuklapanja u sve standarde vrhunskog kvaliteta.

Naftni derivati zastupljeni na trì{tu FBiH su uskladu sa standardima Evropske unije. Radi se onaftnim derivatima koji se uvoze iz zemaljaokruènja, provjerenog kvaliteta, certificiranim uskladu sa EU propisima, a koji prolaze i odgo-varaju}e kontrole, u skladu sa na{im propisima.

Proizvodnja euro-dizela EN4 u rafinerijiBosanski Brod, koji svojim kvalitetom moè pred-stavljati stvarnu konkurenciju uvozu iz zemaljaEvropske unije, doprinijela je boljoj slici naftnogsektoru u FBiH i BiH.

Vi{e ne postoji niti jedan razlog da korisniciputnih komunikacija kroz BiH iz inostranstvaprethodno obezbijede svojim automobilimapotrebne koli~ine derivata u svojim zemljama. Toje do sada bilo praksa zbog stava da je kvalitetgoriva kod nas lo{, a {to je godinama rezultiraloodlivom novca, na koji se moglo ra~unati i dioizdvajati za izgradnju putne komunikacije.

Za ilustraciju - na relaciji od granice saRepublikom Hrvatskom do Sarajeva ([amac -Sarajevo) kamion pre|e u dva pravca ukupno500 km i za ovu relaciju utro{i 150 litara nafte.Ukoliko ovu koli~inu nafte prethodno obezbijediu Hrvatskoj, pre|eni put kroz BiH mu je bespla-tan. Ako bi potrebno gorivo (150 l) kupio napodru~ju na{e zemlje, u dràvnu namjensku”kasu” bilo bi, samo po jednom teretnom vozilu,upla}eno 22,5 KM, jer se po litri goriva izdvaja15 feninga putarine. Dakle: 0,15 KM x 150 l gori-va = 22,5 KM.

”Pe~at nepovjerenja” naftnom sektoru FBiH iBiH dale su one naftne kompanije koje su 90-tihgodina vr{ile tzv. miksanje derivata sa surogati-ma.

Zauzvrat ovakve firme vi{e nisu prisutne na”naftnoj pozornici” u na{oj dràvi. Nije im mjestou dru{tvu najboljih.

Pripremila: Amela Ke~o

Putna mreà je jedna od kapitalnih vrijednos-ti svake dràve, a odràvanje i izgradnjasavremenih puteva jedan od najzna~ajnijihzadataka.

Dobri putevi doprinose kvalitetnom i efikas-nom me|usobnom povezivanju teritorija,brèm i kvalitetnijem prevozu putnika i robe.

Izgra|ena putna mreà je ogledalo ekonom-skog razvoja dràve.


ZANIMLJIVOSTI

Jeste li znali da su…

Nafta{i u funkciji izgradnje putne mreè

Documents

Ja~anje privredne saradnje - kfbih.com · dne odnose, bh. i srbijansko tr`i{te su od izni-mnog zna~aja za hrvatsku privredu. Sa ovim zemljama, od 2000. do 2008. godine, Hrvatska je