Susret slovenskih i - kfbih.com

2 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Privredna/Gospodarska komora FBiH, u suradnji s gospodarskim komora-ma Hercegbosanske i Hercegova~ko-neretvanske ùpanije, odràla je, u velja~i,u Mostaru, sastanak s predstavnicima Gospodarske komore Kr{ko i iza-slanstvom gospodarstvenika iz Republike Slovenije.

Jago Lasi}, dopredsjednik P/GKFBiH, i Marjan [unta, predsjednikGospodarske komore Kr{ko, upoznali su predstavnike obje zemlje o stanju unjihovim gospodarstvima i o robnom prometu dviju zemalja.

Predsjednik Gospodarske komore Kr{ko predstavio je sedam firmi svojih~lanica iz oblasti: metalne industrije specijalizirane za proizvodnju te{kihvarenih konstrukcija, energetike, gra|evinskog inènjeringa, komunalne djelat-nosti, alternativnih izvora energije, sakupljenja i distribucije vode, uzgoja vinoveloze - proizvodnje loznih cijepova, obrazovanja i osposobljavanja mladih, kaoi banku koja daje potporu trgovinskim aktivnostima u BiH.

Ispred bh. gospodarstvenika nazo~ili su predstavnici zainteresirani za surad-nju sa firmama iz pomenutih oblasti, koji su zatim nastavili bilateralne razgov-ore.

Zaklju~eno je da su ovim susretom bili zadovoljni predstavnici obje komore,jer su se stvorili preduvjeti za dalju gospodarsku suradnju izme|u njihovih ~lan-ica, te da }e se naredni uprili~iti u Republici Sloveniji.

@. BEVANDA

GLASNIK

Privredna/Gospodarska komora

Federacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~no

Godina VII

Broj 42

Mart/oùjak

2006.

GLASNIK ure|uje

Redakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,

Mira Idrizovi},

odgovorni urednik,

~lanovi:

[emsa Alimanovi}, Dubravka

Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin

\iki}, Juso [kalji} i Meliha Veli},

sekretar Redakcije.

DTP: "Privredna {tampa"

Adresa:

Privredna/Gospodarska komora

FBiH

- za Glasnik -

71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690

E-mail: [email protected]

Telefoni:

033/663-370 (centrala)

033/217-782

Faks: 033/217-783

www.kfbih.com

Izdava~:

"Privredna {tampa" d.d. Sarajevo

[tampa:

“Birograf”

Sarajevo,

Kasima efendije Dobra~e 14

Besplatan primjerak

U Mostaru

Susret slovenskih ibh. gospodarstvenika

3Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Na zahtjev Udruènja/Udrugeveleprometnika lijekovima i farma-ceutskim proizvodima P/GKFBiH,federalni ministar zdravstva prim. drVjekoslav Mandi}, 7. februara,odrào je sastanak sa ~lanovimaUdruènja/Udruge o:

* Efektima primjene Zakona oporezu na dodanu vrijednost,

* Analizama prodajnih marì,* Uskla|ivanju poslovanja rada

veledrogerija u FBiH s odredbamaPravilnika o posebnim uvjetima pros-tora, opreme i kadra koje morajuispunjavati veleprometnici lijekova icarinska skladi{ta,

* Kontroli kvaliteta lijekova.Bili su prisutni i saradnici ministra:

Snjeàna Bodnaruk, Branko Nikoli},Slobodan Lu~i} i Pa{an [ehovi}.

U raspravi o efektima primjeneZakona o PDV-u veleprometnici suistakli da je najve}i dio udara odPDV-a na veleprometnicima lijekova ifarmaceutskih proizvoda, odnosnona cijenu lijeka. Uvo|enjem PDV-ana lijekove u visini od 17 odstotro{kovi veleprometnika su pove}aniza 3,70 odsto, te nije opravdan pri-jedlog struktura vlasti za smanjenjemarè na lijekove. Prijedlog zasmanjenje veleprodajnih i apote-karskih marì, na àlost, vodi naba-vkama lijekova izvan normalnoglanca snabdijevanja, {to otvara vrataza ulaz krivotvorenih lijekova u legal-ni lanac snabdijevanja.

Istaknuto je da }e u Ministarstvuanalizirati primjenu Zakona o PDV-ukada je rije~ o lijekovima i predloìtiodgovaraju}e mjere. Izrada analizemoè se o~ekivati po proteku perio-da od {est do dvanaest mjeseci nje-gove primjene. Da bi analiza po-

kazala stvarno stanje, veleprometnicilijekova su zamoljeni da Ministarstvuu {to kra}em roku dostave cijenelijekova (januar 2006. u odnosu nanovembar i decembar 2005. godi-ne). Analiza bi trebala pokazati eve-ntualnu opravdanost smanjenja PDV-a na lijekove.

Veleprometnici su predloìli slje-de}e mjere:

* Nakon analize efekata PDV-apredloìti smanjenje procenta PDV-ana lijekove,

* Utvrditi referalne cijene za istegeneri~ke skupine lijekova,

* Ukinuti Instrukciju o primjeniPravilnika o odre|ivanju visine velepro-dajne i maloprodajne marè lijekova,

* Dati uputstvo o primjeni Za-kona o javnim nabavkama kada jelijek u pitanju, u skladu sa odredba-ma Zakona o lijekovima,

* Donijeti zakon o lijekovima nanivou BiH.

Prvi rezultat je ve} obavijest min-istra zdravstva o ukidanju Instrukcijeo primjeni Pravilnika o odre|ivanjuvisine veleprodajne i maloprodajnemarè lijekova.

M. IDRIZOVI]

Uvo|enjem PDV-a na lijekove u visini od 17 odsto tro{koviveleprometnika su pove}ani za 3,70 odsto, te nije opravdanprijedlog struktura vlasti za smanjenje marè na lijekove,re~eno je na sastanku Udruènja veleprometnika lijekovima ifarmaceutskim proizvodima

Udruènje/Udruga veleprometnika lijekovima ifarmaceutskim proizvodima

Posljedice PDV-a

Regionalni principi

Uspostava Vije}a za lijekovezemalja jugoisto~ne Evrope

Vlada FBiH je, nakon razmatranja, prihvatila Informaciju Federalnog min-istarstva zdravstva o uspostavi Vije}a za lijekove zemalja jugoisto~ne Evrope, tedala preporuku da BiH u|e u ovo tijelo. Ovaj zaklju~ak Vlade }e biti proslije|enVije}u ministara BiH na razmatranje i usvajanje.

Ova je institucija formirana s ciljem upravljanja regulative o lijekovima naregionalnom principu po{to farmaceutska industrija djeluje na me|unarodnojosnovi. Na ovaj na~in se èli osigurati za{tita pacijenata, pobolj{ati kvalitetzdravstvenih usluga i farmaceutske industrije.

Vije}e koje podràvaju ministri zdravstva zemalja u regionu predstavlja stalniforum za saradnju u ovoj oblasti kada se radi o harmonizaciji legislative, te orga-nizaciji i podjeli rada izme|u ovla{tenih institucija u dràvama ~lanicama Vije}a.

Ovo }e tijelo raditi kroz radne grupe, edukaciju, konferencije i dostupnostinformacija i namijenjeno je za osoblje ministarstava i agencija za lijekove, uzmogu}nost uklju~enja u rad i profesionalnog osoblja iz apoteka, veledrogerija iindustrije.

Vije}e radi na dobrovoljnom principu, a njegove se aktivnosti planiraju uskladu s interesima dràva koje u njemu sudjeluju.

O~ekivani efekti ovakvog rada su pobolj{anje kapaciteta i kvaliteta nacionalneregulative lijekova, me|unarodna harmonizacija regulacije lijekova, u{tedatro{kova i vremena u farmaceutskoj industriji i me|unarodno priznavanje lijekovaproizvedenih u zemljama ~lanicama Vije}a. M. I.

Sezonski vi{kovi mlijeka su pra-te}a pojava u razvoju proizvodnjemlijeka. U ve}ini zemalja tr`ni vi{kovimlijeka prera|uju se u trajne pro-izvode prvenstveno u mlijeko uprahu, maslac i sir. Proizvodnja mli-jeka se stimuli{e odgovaraju}im sis-temskim mjerame dràve s ciljemodràvanja kontinuiteta u proizvodnjii preuzimanju mlijeka od proizvo|a-~a i njegove za{tite. Mjere dràvenaj~e{}e se sastoje od: regresiranjadijela tro-{kova prerade vi{kova mli-jeka, otkupa proizvoda u dràvnerezerve i bilansiranog kontingenti-ranja uvoza ovih proizvoda (Hrva-tska), odnosno formiranje intervent-nih cijena i subvencioniranje izvozaovih proizvoda (EU).

O problemima tr`nih vi{kova mli-jeka u BiH raspravljano je na sas-tanku predstavnika mljekarske indu-strije u Tesli}u. Istaknuto je da je uposljednjih nekoliko godina i u BiH,posebno u Federaciji BiH izraènapojava sezonskih vi{kova mlijeka injegovog neredovnog preuzimanjaod proizvo|a~a u ljetnom periodu.Rje{avanje vi{kova mlijeka prepu-{teno je isklju~ivo mljekarama i pro-izvo|a~ima mlijeka. Zbog izostajanjaodgovaraju}ih sistemskih mjera, kojestimuli{u preradu mlijeka u mlijeko uprahu i maslac, mljekare su poku-{ale vi{kove mlijeka rje{avati, prven-stveno, pove}anjem proizvodnje ster-iliziranog mlijeka i sira. Me|utim,zbog prezasi}enosti trì{ta i nelojalneinoko-nkurencije, u mljekarama suse ubrzo nagomilale zalihe ovih pro-izvoda, zbog ~ega su morale smanji-ti proizvodnju i izvr{iti restrikciju otku-pa mlijeka.

Prema procjenama mljekara, o~e-kuje se da }e u BiH, u ovoj godini, biti

oko 20 miliona litara sezonskihvi{kova mlijeka. Instalisani kapacitetiu mljekarskoj industriji u mogu}nostisu da sve tr`ne vi{kove mlijeka pre-rade u UHT (trajno) mlijeko, mlijeko uprahu i sireve. Otkup i preradu sezon-skih vi{kova mlijeka u trajne mlije~neproizvode onemogu}ava niz faktora:

* oteàn plasman doma}ih trajnihmlije~nih proizvoda, zbog visokogu~e{}a uvoznih proizvoda;

* rast zaliha trajnih mlije~nihproizvoda u mljekarama i visok onga-`man obrtnih sredstava;

* proizvodna cijena mlijeka u pra-hu i maslaca vi{a je od uvoznih, zbogvisokih subvencija koje ovi proizvodiimaju u zemljama iz kojih se uvoze.

Ukoliko se èli obezbijediti kon-tinuirani razvoj primarne proizvodnje iprerade mlijeka, neophodno je

donijeti odgovaraju}e mjere i stvoritiuslove za preuzimanje mlijeka odproizvo|a~a kako bi se preradilo utrajne mlije~ne proizvode. Predstavnicimljekarske industrije zaklju~ili su dase nadle`nim dràvnim i entitetskiminstitucijama predloè odgovaraju}esistemske mjere:

* uvesti sezonske kontingente (kvote)za uvoz trajnih mlije~nih proizvoda(UHT mlijeko, mlijeko u prahu, maslac itvrdi i polutvrdi sir) u junu - decembru;

* zabraniti uvoz svjeèg mlijeka odjuna do oktobra;

* preuzimanje dijela trajnihmlije~nih proizvoda - interventni otkupod entitetskih robnih rezervi, po cije-nama koje bi se formirale pometodologiji EU;

* regresiranje kamata na kreditemljekarama za zalihe trajnih mlije~nihproizvoda koje ne preuzmu robne rez-erve, kao i za pokrivanje dijelaproizvodnih tro{kova prerade.

Predloène mjere trebalo bidonijeti uskoro, s tim da se do krajagodine donesu dugoro~ne mjere koje}e interventno rje{avati problemetr`nih vi{kova mlijeka.

Ukoliko izostanu, mljekare ne}emo}i, u ovoj godini, preuzeti o~eki-vane velike vi{kove mlijeka od pri-marnih proizvo|a~a, {to bi se nega-tivno odrazilo na primarnu sto~arskuproizvodnju.

M. ME[ANOVI]


Tesli}

Proizvodnja i otkuptr`nih vi{kova mlijeka

U Tesli}u su predstavnici mljekarske industrije razgovarali osezonskim vi{kovima mlijeka i njegovom neredovnom preuzi-manju od proizvo|a~a u ljetnom periodu

Sastanak privrednika i bankara

Prezentirane kreditne linijeTokom februara i marta P/GKFBiH, uz saradnju kantonalnih privrednih

komora FBiH, organizovala je susrete privrednika s menad`mentomInvesticijske banke FBiH. Investicijska banka FBiH prezentirala je kreditnelinije koje se nude privrednicima za finansiranje projekata.

Cilj susreta je bio saznati {to je u strukturi proizvodnje po kantonimaprimarno, te {ta bi se moglo kreditirati i uz koju kamatnu stopu.

Prema rije~ima vr{ioca du`nosti generalnog direktora Zlatana Juga, zaprivrednike s podru~ja FBiH Investicijska banka FBiH za ovu godinu pred-vidjela je do 80 miliona KM. Krediti su namijenjeni prvenstveno za podsti-caj poljoprivrede, zatim izvoza, zapo{ljavanja i uop{te za proizvodnju.

Najpovoljniji su direktni krediti za poljoprivredu i za podsticaj izvozabez posredovanja komercijalnih banaka s grejs razdobljem do pet godi-na i kamatnom stopom od ~etiri do pet odsto, dok su za obrtna sredstvagrejs razdoblja ne{to kra}a. Visine kredita mogu biti od 200.000 do dvamiliona KM, dok se za zapo{ljavanje po jednom zaposleniku kre}u do25.000 KM.

5

Sto~arstvo, posebno govedarstvo iov~arstvo zauzimaju zna~ajno mjesto uprimarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.Obnovom i razvojem govedarstva kaovode}e grane sto~arstva pove}ala bi seproizvodnja mesa i mlijeka, smanjio bise uvoz proizvoda animalnog porijek-ala i zaposlila brojna radna snaga uzve}e kori{tenje ve} postoje}ih prirodnihresursa (pa{njaka, livada, oranica). Br-ojni zemljoradnici u FBiH bave se sto~a-rskom proizvodnjom u oteànim uslovi-ma privre|ivanja. Poljoprivredno-prehra-mbeni proizvodi koji se uvoze iz zemaljau okruènju i EU su visoko subvencioni-rani u proizvodnji, a, isto tako, i u izvozu.

Primarna poljoprivredna proizvod-nja u FBiH nije dovoljno stimulisana,tako da zemljoradnik - proizvo|a~ nijeekonomski motiviran za ovu aktivnost.Proizvo|a~ nije siguran da }e svojuproizvodnju realizirati po tr`nim cijena-ma i uz kori{tenje sredstava za poticaje.Primjer za ovo je i Zakon o poticajima ukojem su utvr|ena sredstva za poticajeu iznosu od najmanje tri odsto izbudèta FBiH (u 2005. godini izdvojenoje samo 1,5 odsto).

Nakon rasprave usvojeni su sljede}i:Zaklju~ci: - da se u Uputstvu za ostvarivanje no-

v~anih podr{ki u primarnoj poljoprivre-dnoj proizvodnji za 2006. godinu ugradi:

* da proizvo|a~i utovljene junadisvoj proizvod mogu isporu~iti i klaoni-cama koje su kao pravni subjekt,zanatskog tipa, a ne isklju~ivo industri-jskim klaonicama (kao {to je to bilo u2005. godini). Da bi proizvo|a~i utovl-jenih grla mogli ostvariti poticaje,neophodno je da i na osnovu kooper-antskih ugovora svoju robu mogu pro-dati i zanatskim klaonicama. Na pros-toru FBiH postoje samo ~etiri industri-jske klaonice koje u proizvodnom pro-gramu ne koriste isklju~ivo svjeè meso.U zanatskim klaonicama prodaje sesvjeè meso, kao i oblikovani proizvodi,tako da se potro{a~ima nudi zdra-vstveno bezbjedna doma}a hrana.

* Da pravo na poticaje imaju proiz-vo|a~i ~ija su grla (bebi bif) te{ka od450 do 500 kg ive mjere. Utovljena ju-nad tjelesne teìne preko 500 kg imaju

manju iskori{tenost mesa i ve}e masnenaslage tako da gube na vrijednosti.

* Da visina poticaja u 2006. godinuiznosi jedan KM za jedan kg prirasta.Pomenuti iznos poticaja primjenjuje sena prostoru Distrikta Br~ko BiH.

* Da se uvede i poticaj i za uzgoje-nu mu{ku i ènsku telad od ~istokrvnih- plemenitih pasmina koja je obiljeìlasto~arsko-selekcijska slu`ba teìne do200 kg 200 KM/grlo i najmanje petkomada. Na ovaj na~in bi se smanjiouvoz junica plemenitih pasmina i zapo-slio znatan broj seoskog stanovni{tva.

* Da se uvrste poticaji i za uvoznutelad koja su namijenjena za dalji tovtjelesne teìne od 150 do 200 kg, akoja su provela u karantinu zakonomodre|eno vrijeme. Uvoz teladi za tovnamijenjen je registrovanim poljopri-vrednim proizvo|a~ima i zadrugamakoje imaju kooperantske ugovore satovlja~ima junadi. Visina poticaja zaovakav na~in tova treba da bude istakao i za telad iz doma}e proizvodnje.

* Poticajima obuhvatiti i umjetnoosjemenjavanje krava i junica za ~isto-krvni uzgoj, jer su bikovi u centrima zaumjetno osjemenjavanje, uglavnom,progeno testirani i daju kvalitetnije po-tomstvo od bikova u prirodnom pripustu.

* Da se uvedu poticaji za tov svinjabez obzira na to da li su prasad iz vlasti-tog odgoja, ili su nabavljena u RS ili izuvoza.

* Da se uvede i stimulacija za uzgojjagnjadi i ovaca za klanje kao {to jepredvi|eno i za svinje. U FBiH postojevelike mogu}nosti za ov~arsku proizvo-dnju, a i sada{nja nije zanemarljiva, pabi poticajima smanjili uvoz, a time i

unos zaraznih bolesti (bruceloza).Neophodno je da se na prostoru cijeleBiH izvr{i obiljeàvanje jagnjadi (kao ikod junadi).

* Da se i proizvodnja brojlerskogmesa stimuli{e u iznosu od 0,10 KM/kgìve vage. Na ovaj na~in pove}ala bi seproizvodnja, a smanjio uvoz brojler-skog mesa.

* Govedarstvo u pojedinim kanton-ima/ùpanijama razvijenije je nego udrugim, pa je zaklju~eno da se u Un-sko-sanskom, Hercegbosanskom, Tuzl-anskom i Posavskom kantonu oja~a iformira sto~arsko-selekcijska slu`ba ko-ja }e provoditi selekcijske zahvate kao{to je to i u EU s ciljem proizvodnje viso-kogravidnih junica plemenitih pasminakoje bi se organizirano prodavale nasto~nim sajmovima. Da Poljoprivredniinstitut Sarajevo, u saradnji sa kanton-alnim ministarstvima poljoprivrede,pokrene ove aktivnosti. Neophodno bibilo odrediti (iz pomenutih kantona) podva diplomirana inìnjera agronomijekoji bi bili na obuci u inostranstvu izoblasti selekcije u govedarstvu.

* Da se Zakonom utvr|ena sredst-va o nov~anoj podr{ci u primarnojpoljoprivrednoj proizvodnji (“Slu`benenovine FBiH”, broj 28/04, ~lan 4.) izd-voje od ukupno prikupljenih sredstavau budètu FBiH, a ne od planiranih.

* Da se na osnovu ~lanova 9. i 28.stav 3. Zakona o nov~anoj podr{ci uprimarnoj poljoprivrednoj proizvodnjiPrijedlog odluke i Uputstva obaveznodostave nadle`nim odborima Parlame-nta FBiH, radi pribavljanja mi{ljenja.

* Neophodno je nastaviti zapo~eterazgovore (od 13. i 25. 04. 2005.) sapremijerom Vlade FBiH, kako bi serealizirali tada doneseni zaklju~ci.

* Neophodno je na grani~nimprelazima poja~ati kontrolu kvaliteta izdravstvene ispravnosti uvoznih poljo-privredno-prehrambenih proizvoda,ìve stoke, sjemenskog i sadnog mater-ijala. Federalni Poljoprivredni zavod uSarajevu raspolaè savremenom opre-mom kojom se mogu vr{iti sve analizepoljoprivredno-prehrambenih proizvo-da, uklju~uju}i i utvr|ivanje G.M.O.

M. ME[ANOVI]

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

U sto~arskoj proizvodnji

Nema ekonomske motivacijeGrupacija proizvo|a~a i prera-|iva~a mesa P/GKFBiH, na sa-stanku u Odàku, 3. februara,raspravljala je o problematiciu sto~arskoj proizvodnji, poti-cajima za proizvodnju, te stan-ju i mjerama za pobolj{anje iunapre|enje ove grane


O aktuelnom trenutku te{anjskeprivrede i njenim perspektivama nov-inari su razgovarali sa predstavnicimaop}ine i Kantona, te direktorima neko-liko renomiranih kompanija.

Tokom jednodnevne posjete obi{lisu proizvodne pogone fabrike pumpi ipre~ista~a “Pobjeda”, preduze}e“Dukat” iz Jelaha, koje se baviprehrambenom industrijom, proizvod-njom namje{taja i trgovinom, te neko-liko proizvo|a~a mineralnih voda.

U ovoj op}ini djeluje oko 1.300privrednih subjekata koji se baverazli~itim oblastima privre|ivanja, odproizvodnih do trgovinskih u okviru triindustrijske zone.

- Nastojimo da pro{irenjem posto-je}ih i formiranjem novih zona stvo-

rimo ambijent privrednicima iz BiH, alii inostranstva za otvaranje proizvodnihpogona, pove}avaju}i tako brojuposlenih. To je na{ primarni cilj, kakobismo smanjili stopu nezaposlenosti.

[ansu za pove}anje broja uposle-nika vide u razvoju poljoprivrede,stoga, osim poticaja koje dobijaju sanivoa Federacije i Kantona, ve} neko-liko godina u te svrhe izdvajaju i sred-stva iz op}inskog budèta.

Tokom protekle dvije godine poti-caji su dijeljeni za proizvodnju malina,program ulaganja u druge oblike jo{nije usvojen. Do sada je za te namjenepodijeljeno oko 260.000 KM - rije~i suAdema Huski}a, na~elnika Op}ineTe{anj.

Kada je rije~ o {irenju postoje}ih iformiranju novih industrijskih zona,na~elnik Huski} isti~e da se velikaindustrijska zona “Bukva” odavnopo~ela {iriti, zato }e se ove godinepraviti regulacioni plan za njeno plan-sko {irenje.

Druge dvije zone su na podru~jumjesne zajednice Jelah i tamo su ve} utoku aktivnosti na njihovom pro{iri-

Te{anj

Grad sa poduzetni~kim duhomPosjeta predstavnika nekolikomedijskih ku}a iz Sarajevaprivrednim subjektima Op}ineTe{anj uprili~ena je, sredinomfebruara, u organizaciji Privre-dne/Gospodarske komore FBiH

Fabrika pumpi i pre~ista~a “Pobjeda”

Proizvodnja i prodaja ve}a za 18 odstoOcjenu poslovanja uspje{no privatizirane fabrike pumpi i pre~ista~a

“Pobjeda” d.d. Te{anj za na{ list dao je Kasim Kotori}, generalni direktor. Premanjegovim rije~ima, tokom 2005. godine zabiljeèno je pove}anje proizvodnje iprodaje od oko 18 odsto.

Ostvarena je prodaja od 13,5 miliona KM, {to se, dugoro~nije, o~ekivalotokom naredne godine.

Svoje proizvode “Pobjeda” izvozi na trì{ta svih kontinenata osim SjeverneAmerike.

Kako isti~e direktor Kotori}, njihovo doma}e trì{te je EU, uz svega pet dodeset odsto prodaje u na{oj zemlji.

Tokom ove godine planiraju pove}ati proizvodnju i prodaju za pet do {estodsto i zavr{iti ciklus investiranja.

Za tri godine investirali su oko pet miliona KM, zavr{etak ovog kruga investi-cija o~ekuju krajem {estog mjeseca, kada namjeravaju zapo~eti novo dvogo-di{nje investiranje koje se odnosi na sanaciju objekata i nabavku nove opreme uiznosu od 2,5 miliona KM.

- O~ekujemo da }emo se i u ovoj godini jo{ vi{e prilagoditi evropskom trì{tu,prije svega, stvaranjem ambijenta za dobijanje najzahtjevnijeg certifikata auto-mobilske industrije TS 16 949 - kazao je direktor Kotori}.

7

vanju. Traì se lokacija za izgradnjunovih.

- Postoji nekoliko prijedloga, aOp}ina }e napraviti regulacioniplan, izgraditi pristupni put, obezbi-jediti odgovaraju}u infrastrukturu, aostalo }emo prepustiti onima koji suzainteresirani da tu ulaù - kazao jena~elnik Huski}.

Selma VARUPA


Okolinsko upravljanje

Zaga|enje okoli{aotrovnim i

kancerogenim uljem piralena

Privredna/Gospodarska komora FBiH uputila je Ministarstvuvanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Federalnom min-istarstvu za prostorno ure|enje i okoli{ pismo o “Istraìvanjuposljedica rata na zaga|enje okoli{a POPs na podru~ju biv{eJugoslavije - BiH

Odbor Udruènja za razvoj okolinskog upravljanja P/GKFBiH, na svojojtre}oj sjednici, odrànoj 20. 12. 2005. godine, izme|u ostalog, ponukan sve~e{}im i zabrinjavaju}im napisima u sredstvima javnog informiranja, raspravl-jao je o rezultatima istraìvanja prisustva PCBs u okoli{u, odnosno otrovnog ikancerogenog ulja piralena.

Odbor je informisan da }e se pristupiti izradi elaborata u kojem }e se utvrdi-ti koli~ina piralena u FBiH i definirati na~in sanacije.

Zatraìli su hitno organiziranje stru~ne rasprave o rezultatima istraìvanja idono{enje programa mjera sanacije, ukoliko su utvr|ena rizi~na podru~ja kon-taminirana PCBs.

Predlaèno je da se od Zavoda za geologiju Sarajevo, koji je jedini iz BiHbio uklju~en u Projekat “Istraìvanja posljedica rata na zaga|enje okoli{a sta-bilnim organskim polutantima (POPs) na podru~ju biv{e Jugoslavije”, finansiranod Evropske unije, obezbijedi dokumentacija o navedenim istraìvanjima.Traèno je i da se {to prije organizira rasprava o ovoj tematici u koju }e bitiuklju~eni predstavnici ovog udruènja i relevantni privredni subjekti.

Federalno ministarstvo za prostorno ure|enje i okoli{ odgovorilo je na ovopismo u kojem kaù: “U vezi s Va{im dopisom o problematici zaga|enja okoli{aperzistentnim organskim polutantima (POPs) analizirane me|unarodnim pro-jektom “Procjena odabranih perzistentnih organskih polutanata u atmosferi ivodnim ekosistemima iz otpadnih materija stvorenih ratnom djelatno{}u napodru~ju biv{e Jugoslavije”, elimo Vas informisati da je Finalni izvje{taj dostavl-jen od Federalnog zavoda za geologiju na uvid ovom ministarstvu 21. 12.2005. godine.

Prethodno je izvje{taj dostavljen na reviziju Evropskoj komisiji u Birsel. Poizvr{enoj reviziji, bit }e nam dostavljen i zavr{ni izvje{taj. Sugerirali smo daFederalni zavod za geologiju o ovoj problematici upozna Vladu FBiH, uz pred-laganje mjera i aktivnosti za rje{avanje problema one~i{}enja okoli{a pomenu-tim polutantima.

Kako stoji u pismu, Ministarstvo je spremno organizovati raspravu na kojojbi predstavnici Federalnog zavoda za geologiju (kao nosioci izrade dijelaizvje{taja za BiH) upoznali sve zainteresovane privredne i druge subjekte o nave-denim istraìvanjima o problematici POPsa sadràne u ovom izvje{taju.

“Dukat”

Proizvodnjazdrave hrane“Dukat” mlin i pekara raspo-

laè modernom mlinskom opre-mom koja omogu}ava preraduoko 1.500 tona p{enice i 1.800tona kukuruza mjese~no, savre-meno opremljenom pekarom, telaboratorijom za kontrolu kvalitetasirovina i finalnog proizvoda.

- Izgradnja novog mlina, kojaje u toku, do 2007. godine }e zatri puta pove}ati proizvodnekapacitete - isti~e AhmetDizdarevi}, direktor “Dukata”.

U okviru pomenute kompani-je je i tvornica namje{taja “May”d.o.o. ~iji se proizvodni programmoè kupiti u prodajnim salonimau Jelahu i Sarajevu.

Prirodni kiseljak“Princess”

Dnevni plasman

25.000 bocaNovinari su obi{li i pogone i

punionicu kompanije “Prirodnikiseljak Princess” u Ora{ - Planjukod Te{nja. Na ovom lokalitetu,dnevno, se crpi 100.000 litaraprirodne mineralne vode sa 57metara dubine. Dnevno plasirajuukupno 25.000 boca na doma}e,te evropsko i ameri~ko trì{te.Tokom ove godine o~ekuje sepove}anje proizvodnje za oko 50odsto.

8

S obzirom na zastarjelost poda-taka, nemogu}e je utvrditi kojimbogatstvom {uma raspolaè BiH, teizraditi strategiju razvoja {umarstva istrategiju razvoja drvne industrije.Zbog toga su {umarski fakulteti u Sa-rajevu i Banja Luci izradili nacrt me-todike Druge dràvne inventure {u-ma, a odluku o izradi metodike za pro-vo|enje Druge inventure {uma donije-la su resorna entitetska ministarstva.

U odnosu na Prvu inventuru{uma u BiH, koja je postavljenim cil-jevima bila {iroka, Druga inventura{uma ima uè i druga~ije ciljeve kojise odnose, izme|u ostalog, na sagle-davanje najzna~ajnijih problema kojiugroàvaju razvoj {uma i procjeneobima radova koje je potrebnoizvr{iti radi unapre|enja stanja {umau cjelini, odnosno za realnu izradudugoro~nih smjernica gazdovanja zaunapre|enje {uma i {umarstva.

Istovremeno, cilj inventure jesteprocjena stanja {umskih resursa, kao

realnog osnova potrebnog za realnoplaniranje razvoja {umarstva i drvneindustrije u narednom periodu, teista procjena radi analize proteklog40-godi{njeg perioda, u gazdovanju{umama, unapre|enju rezultatadvije inventure i preporuka za una-pre|enje metoda rada.

Prof. dr Faruk Meki}, dekan[umarskog fakulteta u Sarajevu,rekao je da bi se mogla izvr{iti inven-tura od prioritetnog zna~aja jeutvr|ivanje vlasni{tva nad {umama,jer Dejtonskim sporazumom, odnos-no Ustavom BiH, nije definirano vlas-ni{tvo {uma, iako bi, po logici, treba-lo biti dràvno. Prirodni resursi poUstavu BiH su u nadle`nosti entitetadok FBiH svoju nadle`nost prenosina kantone. Naglasio je da zemljeokruènja nemaju praksu vr{iti naci-onalnu inventuru {uma i {umskogzemlji{ta, ali svako {umsko-gospo-darsko poduze}e vr{i godi{nje inven-ture pojedina~no, sa analizom koja

sluì za upore|ivanje realizacijepostavljenih i realiziranih ciljeva.Realizacija ovog projekta u FBiHmoè po~eti. [to se ti~e RS ona zavisiod politi~kih zbivanja, ali, u svakomslu~aju, moglo bi se pristupiti Drugojinventuri {uma i {umskog zemlji{taBiH ve} naredne godine, a ona }ezasigurno trajati nekoliko godina.

O~ekuje se finansijska podr{kaod dràvnih i entitetskih institucija, kaoi od me|unarodnih organizacija.

Stanje u {umarstvu je alarmantno{to se ti~e njege kultura, rije~i suprof. dr Faruka Meki}a. To je aktuel-na tema vezana za postoje}e stanjeu {umskim nasadima - kulture i stavl-ja se u prioritetan zna~aj, jer zaistaovaj segment nije definisan nacijelom podru~ju BiH, radi se opovr{ini od 300.000 do 350.000 hakoje su, ve} se sad moè re}i, u stan-ju propadanja. Sam pristup irje{avanje ovog elementarnog prob-lema za sama {umarstva i poduze}a~ine veliki teret, obavezu i niz radnji imjera koje treba poduzeti.

Pored navedenih tema, ~laniceGrupacije su upoznate sa projektomizrade kataloga drvne industrije FBiH,koji finansijski i tehni~ki podràvaUSAID CCA klaster prerade drveta.

Razmatrani su izvje{taj o radu u2005. i plan rada za 2006. godinu.Sve bitne teme za {umarstvo i drvnuindustriju razmatra}e se na sastanci-ma Grupacije.

Prezentacija kompanije WolfgangWeber iz Njema~ke odnosila se naproizvodnju bioenergije, a sirovine zaproizvodnju te energije su neiskori{tenidrvni sortimenti u {umarstvu.

[. A.


[umarstvo i drvna industrija

Prva inventura {umaura|ena prije 40 godinaGrupacija {umarstva i drvne industrije P/GKFBiH odràla je sas-tanak, 16. februara, u Sarajevu * Sve trenutne procjene o raspo-loìvim {umama i {umskom zemlji{tu vr{e se na osnovu podata-ka od prije 40 godina, kada je izvr{ena prva inventura {uma navelikim povr{inama u na{oj zemlji, rekao je prof. Ahmet Lojo sa[umarskog fakulteta u Sarajevu

U organizaciji U[IT-a (Udruènja{umarskih inènjera i tehni~araFBiH), od 28. februara do 5. marta,odràno je 38. prvenstvo {umarskihradnika Evrope u nordijskim disci-plinama na Igmanu.

U~estvovalo je oko 750 takmi-~ara iz 22 zemlje Evrope. Pored spo-rtskih aktivnosti, na ovim susretimaodràne su i tematske konferencijevezano za {umarstvo.

Sektor {umarstva je zna~ajan faktorposlijeratnog ekonomskog i socijalnograzvoja BiH. Dva klju~na ekonomskapotencijala BiH su turizam i {umarstvo,rekao je Kristijan [varc [iling,

Predsjednik EFNS-a Ahmet Sejdi}uru~io je Specijalnu plaketu Sarajevavisokom predstavniku Kristijan [varc[ilingu i ambasadoru Njema~ke Frei-herr von Kittlitz. Ginter Gros, {umarskiinènjer iz pokrajine Baden Virtenberg,

dobio je priznanje od kolega iz BiHkao znak zahvalnosti za pomo} u ratu,koje mu je uru~io Sead Hadìabdi},uvaèni stru~njak za {umarstvo.

Ovo takmi~enje {umara je naj-masovnije koje je odràno nakonOlimpijade 1984. godine.

[. A.

Evropski parlament isektor {umarstva i

drvne industrije

Zapo~eo dijalog

Pod motom “U susret klimatskimpromjenama - iskoristimo drvo”,po~etkom februara, odràna je u EUparlamentu informativna izlo`ba kojaje kod ~lanova izazvala velikointeresovanje. Cilj je bio da se infor-mi{u politi~ari i mediji o posebnimprednostima drveta kao ekolo{kog,tehnolo{ki vi{eupotrebljavanogmaterijala i prirodne sirovine. Drvnifond kao glavni partner podrào jeovu izlo`bu u okviru projekta RoadMap 2010, koji provodi organizacijaCEI - Bois, pa je na njoj organiziranaserija izlo`bi o prednostima kori{tenjadrveta, a o~uvanje klime kroz upotre-bu drveta predstavljeno je u bro{uripod imenom “Book of Arguments”.

[. A.

EURO INFO KORESPONDENTNI CENTAR

Kao dio Vanjskotrgovinske komo-re BiH otpo~eo je sa radom EUROINFO KORESPONDENTNI CENTAR(EICC BiH).

Za po~etak, njegove aktivnosti }ebiti poslovne ponude koje koristeinformacionu mreù od blizu 300centara u 45 zemalja Evrope iMediterana. Pruàti }e informacijevezane za jedinstveno trì{te EU iujedno odgovarati na upite malih isrednjih preduze}a u BiH i pruìti impriliku za uspostavljanje poslovnesaradnje izme|u preduze}a EU i BiH.

9

Drvnoprera|iva~ka industrija u FBiH

Analiza proizvodnih tehnologijaU sklopu projekta “Podizanja konkurentnosti u drvoprera|iva~kom sektoru

razvojem klastera u regiji centralna BiH”, Regionalna razvojna agencija - REZ je,9. februara, u Zenici, uz podr{ku USAID CCA - Razvoj klastera drvoprerade,organizirala radni sastanak akcionog tima o novim tehnologijama u drvnopre-ra|iva~kom sektoru.

Bili su prisutni predstavnici poduze}a iz drvnoprera|iva~kog sektora iz regi-je centralna BiH, resornih ministarstava ZE-DO i Srednjobosanskog kantona,privrednih komora, univerziteta i fakulteta iz Sarajeva i Zenice, te me|unarod-nih organizacija u BiH ~iji je rad usko povezan sa ovom djelatno{}u.

Cilj skupa je bila analiza postoje}eg nivoa proizvodnih tehnologija u drvno-prera|iva~koj industriji u FBiH, te specifikacija njihovih potreba. Analizu jeprezentirao Ismar Alagi}, koordinator za razvoj i tehnologije pri REZ Agenciji.

Na osnovu detaljne analize izraèna je potreba firmi za uslugama zasno-vanim na znanju tehnologije su{enja, tehnologije lakiranja, tehnologije preradetanke oblovine, CNC programiranja, 3D - dizajn uz kori{tenje softerskihaplikacija, informacione tehnologije, sistemi upravljanja proizvoda, kori{tenjaalata, kvaliteta proizvoda, menad`ment tehnike, certifikacija proizvoda kojemoè ponuditi institucija tipa tehnolo{kog parka.

Uspostavljanje doma}e certifikacijske ku}e i doma}e laboratorije za ispiti-vanje izvozno orijentiranih proizvoda (namje{taj i gra|evinska stolarija), koja bidrvoprera|iva~ima u BiH ponudila me|unarodno priznate certifikate zaproizvode od drveta.

Prezentirana je i Studija izvodljivosti “Komercijalna upotreba drvnog otpadau regiji centralna BiH kao projekat oporavka i ekonomskog razvoja regije kojuje finansijski podràla SIDA ([vedska razvojna agencija).

[. A.


U nordijskim disciplinama

38. prvenstvo {umarskih radnika Evrope

10

Ukupan prihod u turiz-mu od januara do krajadecembra 2005. godineiznosio je 40,353.673 KM.Ukupan prihod od no}enjaje 33, 929.832 KM.

FBiH lani je posjetilo273.912 turista, od toga115.983 doma}ih i157.929 stranih. Ukupnoje ostvareno 596.685no}enja, od tog 245.360od doma}ih gostiju, a351.325 stranih. Gosti seuglavnom registriraju uhotelima i motelima, ali nesvi. U hotelima je zabi-ljeèno 243.345 no}enja,115.983 su bili doma}igosti i 157.929 strani.

U motelima je ost-vareno 10.364 no}enja, au pansionima i preno-}i{tima 8.660, u doma}instvima svega 2.180 no}enja.

Broj leàja u FBiH je 11.585.

Unsko-sanski kanton pos-jetilo je 16.643 turista, Posavski2.242, Tuzlanski 34.979, Zeni-~ko-dobojski 8.083, Bosansko-podrinjski 1.460, Srednjo-bosanski 13.804, Hercego-va~ko-neretvanski 68.037, Za-padno-hercegova~ki 1.261,Hercegbosanski 1.307 i Ka-nton Sarajevo 106.539.

Statistika obuhvata malibroj turista i leàja, jer turisti~kedestinacije Neum, Mostar iMe|ugorje, âpljina, Jajce,Ilidà, Travnik, odnosno nji-hove turisti~ke zajednice nema-ju u nadle`nosti kontrolu.

U FBiH je 30. 11. 2005.bilo uposleno 387.083 radnikasa prosje~nim neto osobnimdohotkom od 568,96 KM, a uugostiteljstvu i turizmu 14.957radnika sa prosje~nim osobnim

dohotkom od 404,21 KM. Ovakva primanja nisu stimula-tivna za obrazovan kadar u turizmu i ispod prosjeka je.

D. B.

Rezultati ugostiteljsko-turisti~ke ponude FBiH u 2005.

Najvi{e turista iz Hrvatske


PPoo zzeemmlljjaammaa uukkuuppaann bbrroojjttuurriissttaa

11 -1122//0055..

nnoo}}eennjjaa11 - 1122//0055..

AAuussttrriijjaa 55..330011 1100..119988Francuska 9.423 15.701NNiizzoozzeemmsskkaa 22..777766 66..555588IIrrsskkaa 884477 11..991199Italija 10.730 18.594NNjjeemmaa~~kkaa 99..441122 2255..224433SSlloovveenniijjaa 2211..551133 4444..770044Albanija 400 1.113HHrrvvaattsskkaa 2266..443344 5533..223311SSrrbbiijjaa ii CCrrnnaa GGoorraa 2200..220011 3322..884400êe{{kkaa 22..449944 1100..993333MMaaððaarrsskkaa 22..229900 55..661188PPoolljjsskkaa 44..442266 1166..554477SSlloovvaa~~kkaa 11..119944 66..114477TTuurrsskkaa 66..660099 1177..772233SSAADD 55..882222 1166..449900KKiinnaa 223355 660011AAuussttrraalliijjaa 779933 11..556666IIrraann 225566 884422VV.. BBrriittaanniijjaa 44..229966 99..773388

U~esnici (njih oko 200 iz 18 zemal-ja) su se kriti~ki osvrnuli na postoje}estanje gasne privrede u regionu i èleponuditi rje{enja za kreiranje jedin-stvenog ambijenta za gasnu privredu.

O prednostima povezivanja izajedni~kog rada govorio je predsjed-nik MARCOGAZA i DVGW-a dr KlausHomann. Prezentiraju}i iskustvaDVGW-a i MARCOGAZA, zaloìo se

za “umreàvanje gasne ekonomije”~ime se mogu smanjiti i tro{kovi upo-trebe prirodnog gasa.

Tokom dva dana saslu{an je 21referat sa mnogo preporuka oko jo{boljeg organiziranja gasne privrede,saradnje, uspostavljanja odgovara-ju}eg pravnog i regulatornog okvira,uspostavljanja slobodnog trì{ta sa cil-jem da potro{a~i imaju sigurnofunkcionisanje sistema i kontinuiranuisporuku.

Promovirana su i 53 tehni~ka prav-ila za gasnu struku iz oblasti trans-porta, distribucije i primjene gasovitihgoriva, te prvi vi{ejezi~ni Rje~nik/Le-

3. me|unarodna gasna konferencija

“Perspektive regionalne saradnje ustvaranju gasnog trì{ta jugoisto~ne

Evrope i povezivanje s EU”Regionalna saradnja u stvaranju gasnog trì{ta jugoisto~neEvrope i povezivanje s Evropskom unijom, usagla{avanje daljn-jih pravaca uvezivanja i alternativnih pravaca snabdijevanjaregiona prirodnim gasom radi uvezivanja u jedinstveni evrops-ki gasni sistem, glavne su odrednice 3. me|unarodne konferen-cije o gasu, koja je odràna u Sarajevu, od 14. do 16. febru-ara/velja~e 2006. godine

11

ksikon gasne struke (bosansko-nje-ma~ko-engleski).

Usvajanjem zavr{nog dokumentai prezentacijom gasne infrastrukturena olimpijskim planinama Igmanu iBjela{nici okon~an je rad 3. me|u-narodne gasne konferencije Saraje-vo 2006., ~iji je izvr{ni organizatorbio IGT Sarajevo.

Usvojeni su i zaklju~ci:- Odràvanje ove konferencije je

u potpunosti bilo opravdano, {to jepokazao broj u~esnika i kvalitet pre-zentiranih referata i diskusija, te je is-punila o~ekivanja organizatora, u~e-snika i gostiju.

- Udruènja za gas i gasne kom-panije iz regiona izraàvaju zahval-nost DVGW, IGU i MARCOGAZ-u zauloène dosada{nje napore u pomo}iregionu, da bi uredili svoj gasni sek-tor u skladu sa evropskim standardi-ma, kao i za pomo}i u organizacijiove konferencije.

- Ova konferencija predstavljanastavak saradnje DVGW-a s udru-ènjima za gas i gasnim kompanija-ma zemalja regiona, kao i podr{kuDVGW-a navedenim subjektima uizgradnji kvalitetne saradnje u gas-nom sektoru regiona.

- Definirani projekat “Harmoni-zacija legislative i tehni~ke regulativeu gasnom sektoru u zemljama jugois-to~ne Evrope” u toku 2002. godinebio je prvi korak u saradnji u gasnomsektoru zemalja regiona, a uspostavl-janje pet pravaca (oblasti) saradnje(legislativa, tehni~ka regulativa, edu-kacija, certificiranje, te interkonekcijai diversifikacija) pokazalo se kao du-goro~no ispravno rje{enje, koje je pr-epoznala i me|unarodna zajednicapotpisivanjem Ugovora o osnivanjuenergetske zajednice zemalja jugois-to~ne Evrope (u kome se predvi|ajusli~ni pravci regionalne saradnje).

- Ura|ena tehni~ka pravila za gas,od 2003. do 2005. godine, predsta-vljaju dobar osnov za dogovore udr-uènja za gas sa vlastima svojih zem-alja o partnerskom odnosu u dobija-nju ovla{tenja za dono{enje tehni~kihpravila za gas i odgovornost za nji-hovo provo|enje u praksi.

- DVGW }e i dalje nastaviti pru-àti podr{ku udruènjima za gas uregionu da se izbore za status kakavDVGW ima u Njema~koj, a udruè-nja za gas }e nastupati me-|usobno

jedinstveno u regionu da bi se izbori-la za takav status.

- Osnivanje energetske zajednicejugoisto~ne Evrope bi mogla biti{ansa da se dono{enje i imple-mentacija tehni~kih pravila za gas(zajedno s evropskim standardima)definira na regionalnom nivou,odnosno da se tehni~ka pravila zagas, pored evropskih standarda,uvrste u “Op}e primjenjive standardeEvropske zajednice” za ovaj region.

- Udruènja za gas i gasne kom-panije iz regiona }e, pored tehni~keregulative, gdje ve} postoji dobrasaradnja, traìti na~ina da pobolj{ajusvoju saradnju u drugim definiranimpravcima, a prije svega u edukaciji,interkonekciji i diversifikaciji. S tim cil-jem }e udruènja za gas organiziratigodi{nje regionalne forume sa pred-stavnicima nadle`nih ministarstavaza gasni sektor iz zemalja regiona,gdje bi se definirali pravci me|uso-bnog djelovanja i saradnje pred-stavnika vlasti, udruènja za gas i ga-snih kompanija iz regiona. Koordi-naciju ovih aktivnosti }e voditi DVGW,uz pomo} postoje}eg Koordi-nacionog odbora projekta.

- Udruènja za gas i gasne kom-panije }e zajedno sa nadle`nim vlasti-ma svojih zemalja imati aktivnu uloguu planiranju potrebne infrastrukture zainterkonekciju i diversifikaciju snabdije-vanja gasom u regionu. To se, prijesvega, odnosi na planiranje mjestainterkonekcije sa susjednim zemljama,planiranje tranzitnih kapaciteta ikoli~ina prema susjednim zemljama,

planiranje i saradnju u gradnji skla-di{ta i LNG terminala (eventualnouzimaju}i u obzir potrebne koli~ine zasusjedne zemlje).

- Udruènja za gas i gasne kom-panije zemalja regiona iskazuju pose-ban interes za interkonekciju i diversi-fikaciju. Konstatovana je neophodnostme|usobnog povezivanja gasovodnihsistema pojedinih dràva u regionu. Stim ciljem }e udruènja za gas i gasnekompanije nastupati jedinstveno uregionu i organizirati okrugle stolove,zajedno s nadle`nim vlastima, ointerkonekciji i diversifikaciji snabdije-vanja gasom zemalja regiona.

- O rezultatima i zaklju~cima ovekonferencije }e biti upoznati nadle`nidràvni organi dràva u~esnica, pri~emu se od nadle`nih organa traìda uvrste kao prioritet rje{avanjeproblematike iz gasnog sektora, i dauspostave punu koordinaciju izme|uudruènja za gas i nadle`nih organaza oblast gasne privrede.

Mr Zijad BAJRAMOVI]


OsnovanoMinistarstvo okoli{a i

turizma u FBiHFederalno ministarstvo

okoli{a i turizma formirano jetako {to su iz Ministarstva pros-tornog ure|enja i okoli{a iMinistarstva trgovine i turizmaizuzete oblasti okoli{a i turizma.

M. I.

Sa zasjedanja 3. me|unarodne gasne konferencije


Vlada FBiH je utvrdila Nacrtzakona o eksproprijaciji. Nacrtomzakona ure|uju se uslovi, na~in i pos-tupak eksproprijacije nekretnina zaizgradnju objekata od javnog intere-sa, koja podrazumijeva oduzimanje iliograni~enje prava vlasni{tva nadnekretninama uz naknadu prematrì{noj vrijednosti nekretnina.Nekretnina se moè izvlastiti kada jeto potrebno radi izgradnje prometneinfrastrukture, privrednih, komunal-nih, zdravstvenih, obrazovnih iobjekata kulture, objekata odbrane,uprave i drugih objekata od javnoginteresa, koji se utvr|uje na na~inpropisan ovim zakonom. Odluku outvr|ivanju javnog interesa za izgrad-nju objekta ili izvo|enje radova

(prometnica, dalekovoda, plinovoda,telekomunikacija, vodovodnih idrugih) na osnovu podnesenog pri-jedloga korisnika izvla{tenja donosiVlada FBiH i kantonalne vlade.

Nekretnina se ne moè izvlastiti usvrhu poljoprivredne proizvodnje.

Nacrt zakona o duguNakon {to je Parlamentarna sku-

p{tina BiH donijela Zakon o zaduì-vanju, dugu i garancijama BiH, namet-nula se potreba usagla{avanja entitet-skih propisa sa ovim krovnim zako-nom. No, budu}i da su postoje}i propisiu FBiH ili prevazi|eni ili ne regulirajuovu materiju, Vlada FBiH odlu~ila je uskup{tinsku proceduru uputiti novi za-

konski projekt - Nacrt zakona o zadu-ìvanju, dugu i garancijama u FBiH.

Dodjela koncesijaVlada FBiH je razmatrala i dala

saglasnost na dokumente Komisijeza koncesije FBiH:

Pravila o postupku dodjele koncesi-je i Pravilnik o utvr|ivanju koncesionenaknade, kao sastavni dio ovih pravila.

Njima se definira postupakpodno{enja zahtjeva za dodjelu konce-sije, na~in rada, sastav, sjednice i broj~lanova Komisije, koncesiona nakna-da, zaklju~ivanje ugovora o koncesiji,kao i prestanak i raskid tog ugovora,nadzor i provjera rada koncesionara,kao i druga pitanja iz ove oblasti.

Pravilima su, tako|er, preciziraneodredbe Zakona o koncesijama kojese odnose na javni poziv potencijal-nim ponu|a~ima i samoinicijativneponude, kao na~ine na koje se dod-jeljuje koncesija na kori{tenje.

Pravilnikom o utvr|ivanju konce-sione naknade je utvr|eno da konce-sionar za dodijeljenu koncesiju pla}anaknadu u skladu sa ugovorom,koja mora biti izraèna u odre|enomnov~anom iznosu.

Poticanje razvoja privatnogsektora

Vlada FBiH je dala saglasnostfederalnom ministru razvoja, podu-zetni{tva i obrta Mladenu âbrilu da,u ime FBiH, potpi{e Sporazum o pri-

Konferencija

“Partnerstvo za mala i srednja preduze}a: Njema~ka- Bugarska - jugoisto~na Evropa”

Bugarska privredna komora, u saradnji sa Partnerskimprojektom ABC-DIHK, organizira u Sofiji, od 9. do 11. maja,konferenciju pod nazivom “Partnerstvo za mala i srednja pre-duze}a: Njema~ka - Bugarska - jugoisto~na Evropa”. U istovrijeme, Projekat ABC-DIHK-a i preduze}a sa zapadnogBalkana u~estvova}e na zajedni~kom {tandu na Me|unarod-nom sajmu medicinske opreme “Bulmedica-Buldental”. [tand

ima 230 m2 s tim da svaki od izlaga~a moè koristiti {est m2prostora za svoje eksponate. Tro{kove {tanda i opreme snosiProjekat, a putne tro{kove i smje{taj sama preduze}a.

Njema~ka strana }e obezbijediti prisustvo preduze}a izoblasti gra|evinarstva, infrastrukture, snabdijevanja energi-jom i vodom, urbanog razvoja, gra|evinskih ma{ina i insta-lacija, za{tite okoli{a, medicinske opreme i sli~no.

U okviru susreta bi}e organizirani sastanci, paneldiskusije, seminari i druge partnerske inicijative.

Pozivaju se odgovaraju}a preduze}a iz BiH da u~estvujuu bilateralnim razgovorima.

Prijava za u~e{}e (bilo na sajmu medicinske opreme, bilona Konferenciji) dostupna je na web sajtu P/GKFBiH(www.kfbih.com) i treba je dostaviti do 27. 03. 2006. godine.

Zemlje u~esnice su: Albanija, BiH, Bugarska, Kipar, Njema-~ka, Gr~ka, Makedonija, Rumunija, Srbija i Crna Gora, Turska.

U julu

Op}i sajam “Pri{tina 2006”Privredna komora Kosova i Ministarstvo trgovine i industrije Kosova orga-

niziraju Me|unarodni op}i sajam “Pri{tina 2006”, od 07. do 10. juna.U okviru dogovorenih aktivnosti nosilaca poslova po projektima

Vanjskotrgovinske komore BiH, Privredna/Gospodarska komora FederacijeBiH prikuplja informacije o zainteresiranosti poduze}a iz BiH za izlaganje nasajmu u Pri{tini. Imaju}i u vidu sada{nju situaciju i budu}i razvoj Kosova, nas-tojimo poja~ati prisustvo na{e privrede na tom trì{tu.

Kako bismo na vrijeme izvr{ili pripreme i rezervaciju prostora, pozivamozainteresirane za u~e{}e da se jave {to prije, kao i sa koliko prostora (m²) èleda se predstave. Cijena ure|enog izlo`benog prostora je 55 eura/m².

Kontakt osoba u P/GKFBiH je [emsa Alimanovi}, telefon: 033 220 760 ifaks: 033 217 783.

Zakoni i propisi

Nacrt zakona o eksproprijaciji

hvatanju projekta “Poticanje priva-tnog sektora u BiH” kroz stimuliranjeprivrede i zapo{ljavanja u BiH, kojise konkretno odnosi na ~etvrtu fazuprojekta poticanja malih i srednjihpreduze}a u sjevernom dijelu BiH.

Implementacija ovog projekta,koji sufinansira [vicarska sa 2,32miliona {vicarskih franaka, treba dase zavr{i do kraja 2007. godine.

M. IDRIZOVI]

Uo~ene nepravilnosti

Osnovni problem i upori{te za ve-}inu prevara jesu upotrebe punomo}i igotovinske isplate. Komisija za vrijed-nosne papire FBiH navodi da su pu-nomo}i nepotpune, da se opuno-mo}enici pona{aju kao servis, madaza to nisu registrovani kao brokeri, kaoi da postoje veliki vremenski razmaciizme|u ovjere punomo}i i datumapodizanja gotovine.

Mogu}e je dokazati i da supunomo}i ovjerene prije trgovanja,odnosno istovremeno sa davanjemnaloga za prodaju, tvrde u Komisiji zavrijednosne papire. (Poslovne novosti)

13Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Saradnja Be~ke iSarajevske berze

Uskoro potpisivanje

memoranduma o razumijevanjuPredstavnici Sarajevske i Be~ke

berze potpisat }e u glavnom graduAustrije memorandum o razumije-vanju, saznaje portal BH biznis. Ovajsporazum podrazumijeva razmjenupodataka izme|u dvije berze, kao ipomo} be~kih kolega sarajevskim uedukaciji i u pobolj{anju berzanskeinfrastrukture. Zlatan Dedi}, direktorSarajevske berze, naglasio je da }epotpisivanje memoranduma o razu-mijevanju sa Be~kom berzompomo}i pri integraciji bh. trì{ta kap-itala u regionalno trì{te vrijednosnihpapira.

“Ovom prilikom razgovarat }emoi o mogu}em u~e{}u bh. kompanija uformiranju regionalnog berzanskogindeksa”, rekao je Dedi}. Me|utim,da bi neka bh. kompanija u~estvo-vala u formiranju regionalnogberzanskog indeksa, ona prven-stveno mora ispuniti osnovne usloveza kotaciju na mati~noj berzi, odnos-no svoje rezultate poslovanja u~initimaksimalno transparentnim.

U BiH jo{ uvijek nema kompani-ja spremnih zainteresiranim investi-torima pokazati svoje kvartalnerezultate poslovanja ili knjigudioni~ara (vlasnika). U gotovo svimbh. kompanijama te podatke tretira-ju “kao najstroù poslovnu tajnu”,bez obzira {to ih nekoliko zakonaobavezuje na javno objavljivanje.

M. I.

Upozorenje brokerskih ku}a

Transakcije mimo ovla{tenihposrednika

Javno upozorenje svih 16 brokerskih ku}a u BiH, u kojima seogra|uju od prodaje dionica i vrijednosnih papira na ulici iposredstvom malih oglasa, nije nastalo samo zbog posljednjeafere nelegalne prodaje dionica Fabrike duhana Sarajevo, pi{e“Dnevni avaz”

Prema zvani~nim podacima Komisije za vrijednosne papire FBiH, koje jenjen predsjednik Hasan ]elam dostavio poslanicima u Parlamentu FBiH, uku-pan promet vrijednosnih papira “van institucija” u pro{loj godini je iznosio122.297.793 KM.

Iako ]elam isti~e da su u taj promet uklju~eni i poslovi izme|u pravnihosoba, ~injenica je da je u 2005. mimo Berze obavljeno 10.140 transakcijadovoljno svjedo~i da je uli~na prodaja jedan od stubova prometa vrijednosnimpapirima.

Statisti~ki gledano, uzme li se u obzir da je ukupan pro{logodi{nji promet naSarajevskoj berzi iznosio 555 miliona KM, onda je petina dioni~kog prometara|ena mimo ovla{tenih osoba i institucija. Vi{egodi{nja borba sa uli~nim pre-prodava~ima dionica, koja je po~ela jo{ u vrijeme kada se trgovalo certifikati-ma gra|ana, nastavljena je, ali ova pojava, bez obzira na stalne korekcijepropisa, i dalje opstaje.

Tokom nadzora otkriveno je 45 slu~ajeva neovla{tenog trgovanja vrijednos-nim papirima, a u dva nadzora otkrivene su manipulacije cijenama. Nadle`nomMUP-u informacije su proslije|ene za 22 predmeta, zbog sumnje u izvr{enakrivi~na djela, a u pet predmeta Komisija za vrijednosne papire podnijela jekrivi~ne prijave protiv odgovornih osoba.

U Komisiji za vrijednosne papire, zbog otvorenih istraga, nisu èljeli otkrivatikonkretne slu~ajeve zbog kojih su angaòvani MUP i tuìla{tva. Jedino je najavl-jeno da }e, uz preventivni nadzor, u narednom periodu biti pokrenute sve raspo-loìve represivne mjere za kr{enje propisa iz oblasti trgovanja vrijednosnimpapirima.

M. IDRIZOVI]

Najve}i promet ostvario

VGT BrokerPosmatrano po brokerskim

ku}ama, najve}i promet u febru-aru ostvarile su ku}e VGT BrokerVisoko sa prometom ve}im od17,5 miliona KM, zatim AWBroker Sarajevo sa 8,5 milionaKM, te Hypo Alpe-AdriaVrijednosnice Mostar sa prekoosam miliona KM prometa.

M. I.


U okviru ukupno ostvarenog van-jskotrgovinskog prometa BiH u posma-tranom periodu, pokrivenost uvozaizvozom je 53,3 odsto.

U prva dva mjeseca 2006. godine,ostvaren je izvoz u vrijednosti 661,7 mil-iona KM, {to je za 39,6 odsto vi{e uodnosu na isti period prethodne godine.

U januaru - februaru ostvaren jeuvoz u vrijednosti 1,1 milijardu KM, {toje za 2,4 manje u odnosu na isti peri-od prethodne godine.

U prva dva mjeseca ove godine,BiH je u robnom prometu sa inos-transtvom ostvarila ukupan trgovinskideficit u vrijednosti 516,1 milion KM.

Posmatrano po sektorima Standa-rdne me|unarodne trgovinske klasifika-cije (SMTK/SITC. Rev.3), mogu}e je uo~itida je u februaru 2006. najve}e u~e{}e uizvozu ostvareno u sektoru “Proizvodisvrstani po materijalu” sa ukupnom vri-jedno{}u od 110,2 miliona KM, {to iznosi30,6 odsto od ukupnog izvoza.

Zna~ajan obim izvoza ostvaren je usektoru “Razni gotovi proizvodi” sa uku-pnom vrijedno{}u od 71,4 miliona KM,{to iznosi 19,7 odsto od ukupnog izvoza.

U februaru ove godine, u BiH jenajve}e u~e{}e u uvozu ostvareno usektoru “Ma{ine/strojevi i transportnasredstva” sa ukupnom vrijedno{}u155,3 miliona KM, {to iznosi 22,9odsto od ukupnog uvoza.

Zna~ajan obim uvoza ostvaren je usektoru “Proizvodi svrstani po materi-jalu” sa ukupnom vrijedno{}u 123,9miliona KM, {to iznosi 18,2 odsto odukupnog uvoza.

U januaru - februaru 2006.godine, u okviru sektora “Hrana i ìveìvotinje” najve}e u~e{}e u izvozu ost-vareno je u izvozu povr}a i vo}a u vri-jednosti 5,1 milion KM.

U istom periodu, zna~ajno u~e{}eu izvozu ostvareno je u izvozu proizvo-da u okviru grupe proizvoda “[e}er,

proizvodi od {e}era” u vrijednosti 4,2miliona KM.

U januaru - februaru ove godine, uokviru sektora “Hrana i ìve ìvotinje”najve}e u~e{}e u uvozu ostvareno je uuvozu proizvoda iz grupe “Povr}a ivo}a” u vrijednosti 17,1 milion KM, dokje na drugom mjestu uvoz “@itarice iproizvodi” u vrijednosti 15,1 milion KM.

Zna~ajan uvoz odnosio se na uvozmesa i prera|evina od mesa u vrijed-nosti 9,4 miliona KM.

Gledaju}i ukupno na nivou sektora“Hrana i ìve ìvotinje” u prva dvamjeseca ove godine, BiH je ostvarilapokrivenost uvoza izvozom od 24,8odsto, u okviru toga pokrivenost uvozaizvozom mesa i mesnih prera|evina bila

je 14,5 odsto, povr}a i vo}a 29,8 odsto,te mlije~nih proizvoda i jaja 54,1 odsto,a u sektoru “Pi}a i duhan” pokrivenostuvoza izvozom je 14, 5 odsto.

Posmatrano po podru~jima iodjeljcima Klasifikacije djelatnosti(KD/NACE Rev.1), moè se uo~itikako je najve}e u~e{}e u izvozu ufebruaru bilo ostvareno u podru~ju“Prera|iva~ke industrije”, u vrijed-nosti 310 miliona KM, {to ~ini 86,3odsto od ukupnog izvoza. Isto-vremeno, u navedenom mjesecu jenajve}e u~e{}e u uvozu ostvareno upodru~ju “Prera|iva~ka industrija” saukupnom vrijedno{}u 575,4 milionaKM, {to iznosi 85,3 odsto od uku-pnog uvoza.

Agencija za statistiku BiH

Robni promet s inostranstvomu februaru milijardu KM

Vanjskotrgovinska razmjena

BiH najvi{e izvezla u Hrvatsku i SiCG

BiH je u februaru ove godine najvi{e izvozila robe u Hrvatsku, u vrijed-nosti 69,5 miliona KM, {to je 19,3 odsto od ukupno ostvarenog izvoza.

Od susjednih zemalja, BiH je zna~ajan izvoz u istom periodu ostvarila uSrbiju i Crnu Goru, u vrijednosti 38,7 miliona KM, {to je 10,7 odsto.

Posmatrano prema regionalnim grupacijama, u februaru ove godinenajvi{e smo izvozili u EU, u vrijednosti 206,8 miliona KM, {to je 57,3 odstood ukupno ostvarenog izvoza.

U okviru zemalja EU, BiH je najvi{e izvozila u Italiju, u vrijednosti od 56,3miliona KM, {to je 15,6 odsto od ukupnog ostvarenog izvoza.

U februaru smo najvi{e uvozili iz Hrvatske, u vrijednosti 113,4 milionaKM, {to je 16,8 odsto od ukupno ostvarenog uvoza. Od susjednih zemalja,zna~ajan uvoz u istom periodu ostvarili smo iz SiCG, u vrijednosti 59,8 mil-iona KM, {to je 8,8 odsto.

Posmatrano prema regionalnim grupacijama, u februaru ove godinenajvi{e se uvozilo iz EU, u vrijednosti 322,1 milionaKM, {to je 47,7 odsto odukupnog uvoza.

U okviru zemalja EU, najvi{e smo uvozili iz Njema~ke, u vrijednosti 94,5miliona KM, {to je 14 odsto od ukupnog ostvarenog uvoza.

U januaru - februaru 2006. godine, BiH je imala pokrivenost uvoza izvo-zom sa Hrvatskom 56,8 odsto, te sa SiCG 67,4 odsto.

BiH je u februaru ove godine ostvarila ukupan robni promet sa inostranstvom u vrijednosti jedne milijardeKM, od ~ega se na izvoz odnosi 359,8 miliona KM ili 34,7 odsto, a na uvoz 674,7 mi-liona KM ili 65,3 odsto

15

Industrijska proizvodnja u FBiH ufebruaru ove godine, u odnosu na pr-osje~nu mjese~nu proizvodnju iz pro-{le godine manja je za 10,7%. U od-nosu na proizvodnju iz istog mjesecalani ve}a je za 7,9%, dok je u odnosuna januar ove godine manja za 7,1%.

Posmatrano po podru~jima indus-trijskih djelatnosti u februaru ove go-dine, u odnosu na prosje~nu mjese~nuproizvodnju iz pro{le godine, industri-jska proizvodnja u podru~ju

“snabdijevanja elektri~nom ene-rgijom, plinom i vodom” ve}a je za9,1%, u podru~ju “prera|iva~ke indus-trije” manja je za 19,8%, a u podru~ju“rudarstva” manja za 5,7%.

Posmatrano po glavnim industri-jskim grupacijama u januaru - februaru2006., u odnosu na isti period 2005.godine, proizvodnja bilje i pove}anjeintermedijarnih proizvoda, osim energi-je, za 20,4%, energije za 16,5%, netra-jnih proizvoda za {iroku potro{nju za6,5%, kapitalnih proizvoda za 3%, dok jezabiljeèno smanjenje trajnih proizvodaza {iroku potro{nju za 3,3%, te proizvo-da iz grupe neraspore|eno za 12,7%.

Ukupni tro{kovi ìvota u februaru2006. godine vi{i su za 0,8% u odno-

su na prethodni mjesec, s tim da sutro{kovi ìvota za robu vi{i za 0,8%, aza usluge za 0,3%.

Tro{kovi ìvota za ishranu vi{i su za1,5%, duhan i pi}e za 0,7%, higijenu injegu zdravlja za 0,6%, ogrev i osvjetl-jenje za 0,3%, saobra}aj i telekomu-nikacijske usluge za 0,2% i odje}u iobu}u za 0,1%.

Tro{kovi ivota za opremu stana niìsu za 0,2%, dok se tro{kovi ìvota zastan i obrazovanje i kultu-ru nisu mijenjali u febru-aru u odnosu na januar.

Ukupni tro{kovi ivotau februaru vi{i su za 6,6%u odnosu na prosje~netro{kove iz 2005. godine,a za 5,8% u odnosu nafebruar 2005. godine.

Ukupni tro{kovi ivotau januaru ove godine vi{iza 3,8% u odnosu naprethodni mjesec, s tim dasu tro{kovi ivota za robuvi{i za 3,9%, a za usluge za3,6%.

Tro{kovi ìvota za ishranu su vi{i za6,6%, higijenu i njegu zdravlja za6,3%, ogrev i osvjetljenje za 5,2%, stanza 4,1%, saobra}ajne i telekomu-nikacijske usluge za 2,9%, obrazovan-je i kulturu i duhan i pi}e za 0,7%,odje}u i obu}u za 0,6% i opremu stana

za 0,1%, te da su ukupni tro{koviìvota u januaru vi{i za 5,8% u odnosuna prosje~ne cijene iz 2005., a za 5,4%u odnosu na januar 2005. godine.


Zavod za statistiku FBiH

Industrijska proizvodnja u februaru manja za 7,1%Prosje~na neto plata za januar 591,85 KM

Prosje~na mjese~na ispla}ena neto plata po zaposlenom za januar 2006.godine u FBiH iznosi 591,85 KM. Tokom januara ove godine do{lo je dopove}anja prosje~ne mjese~ne ispla}ene neto plate za 1,68%.

U periodu novembar 2005. / januar 2006. godine prosje~na mjese~naispla}ena neto plata iznosi 580,97 KM.

U odnosu na isti period prethodne godine do{lo je do porasta prosje~nemjese~ne ispla}ene neto plate za 7,33%.

Najvi{a prosje~na ispla}ena neto plata u januaru 2006. godine zabil-jeèna je u Kantonu Sarajevo i ona iznosi 755,50 KM, zatim u Hercegova~ko-neretvanskom kantonu 662,82 KM, a najnià prosje~na ispla}ena neto platazabiljeèna je u Zeni~ko-dobojskom kantonu i ona iznosi 470,49 KM.

Prosje~na mjese~na ispla}ena bruto plata po zaposlenom za januar ovegodine u FBiH iznosi 870,37 KM.

Potro{a~ka korpa u januaru skuplja za 31,41 KMPotro{a~ka korpa, odnosno izdaci za ishranu i pi}e u februaru iznose 494,92

KM, {to je za 2,76 KM ili za 0,6% vi{e u odnosu na januar, kada su bili 492,16 KM.Posmatrano po sjedi{tima kantona, za potro{a~ku korpu je u februaru ove

godine najvi{e trebalo izdvojiti u [irokom Brijegu 544,36 KM, Livnu 532,93KM, Mostaru 529,68 KM, Sarajevu 497,57 KM, Tuzli 478,93 KM, Ora{ju477,82 KM, Zenici 465,09 KM, Biha}u 459,50 KM, Travniku 454,36 KM, dokje najjeftinija potro{a~ka korpa bila u Gora`du 448,37 KM.

Op{ta ocjena Zavoda za statistiku FBiH jeste da je potro{a~ka korpa ujanuaru, u odnosu na decembar skuplja za 31,41 KM ili 6,8%, dok je u feb-ruaru, u odnosu na januar skuplja za 2,76 KM ili 0,6%.

Farmavita

Realizirana investicija

Sarajevska firma za proizvodnjui trgovinu farmaceutskim proizvodi-ma Farmavita je sredstvima kreditaod dva miliona KM Ministarstvaprivrede Kantona Sarajevo i kreditaod 460.000 KM Slu`be za zapo{lja-vanje KS, zajedno sa vlastitim ula-ganjima, uspje{no realizirala inves-ticiju u vrijednosti preko devet mil-iona KM.

Prije godinu po~ela je izgradnjaobjekta u Op}ini Vogo{}a, tako daFarmavita sada raspolaè modern-im proizvodnim kapacitetima i opti-malnim skladi{nim uslovima premame|unarodnim standardima.

M. I.

16

Zna~aj intelektualne svojineSkoro svako je korisnik i potenci-

jalni stvaralac intelektualne svojine.Njena za{tita, preko sistema nacional-nih i me|unarodnih pravila, koja sezovu prava na intelektualnu svojinu,neophodna je radi podsticanja i finan-siranja inovacija i kreativnosti, koje,zauzvrat, vode ka ekonomskom, kul-turnom i socijalnom napretku. Za{titaintelektualne svojine podsti~e proizvo-dnju i {irenje znanja i {irokog asorti-mana kvalitetnih proizvoda i usluga.

Prava na intelektualnu svojinu st-varaju dodatnu vrijednost za potro{a-~e i mogu da budu garancija za pori-jeklo i kvalitet.

Za{tita intelektualne svojine dopri-nosi ekonomskom rastu kako u razvi-jenim tako i u zemljama u razvoju tako{to podsti~e inovacije, kulturnu razno-likost i tehni~ki razvoj kao dio {iregpoliti~kog okvira. Ukoliko se pravilnokoriste, prava na intelektualnu svojinumogu predstavljati klju~na sredstva zaiskorjenjivanje siroma{tva trgovinom.

Ogroman negativan ekonomski isocijalni efekat koji ima kra|a intelek-tualne svojine iziskuje da borba protivfalsifikovanja i piratstva postane prior-itet za dru{tvo u cjelini, a ne samo zanosioce tog prava. Ukoliko vlade,poslovni svijet i gra|ani ne u~ine koor-dinirani napor da se podrì sistemintelektualne svojine, dru{tvo ne}eubrati plodove tog sistema.

[ta je intelektualna svojina?Intelektualna svojina je unikatna i

ona je plod li~ne kreativnosti i inven-tivnosti. To moè da bude pjesma kojupi{ete, ime pod kojim va{ frizer èli daproda svoju uslugu, ili, pak, izum nekemajke za {olju koju dijete ne moè daprospe. To, tako|e, moè da budePikasova slika, film Akire Kurosave,roman Naguiba Mahfouza, novimetod navodnjavanja za poljoprivred-nike u su{nim regionima, otkri}e sijal-ice, kompjuterski ~ip ili mlazni turbo

motor. Kreatori intelektualne svojineimaju cilj da u budu}nosti daju obiljeprehrambenih resursa, ~istu energiju ilijekove za bolesti po~ev od raka doobi~ne prehlade.

Skoro u svakom pojedina~nomslu~aju, intelektualna svojina stimuli{enapredak, transformi{u}i dru{tvo idodaju}i vrijednost na{em ìvotu.

Za{to je potrebna za{titaintelektualne svojine?

Dru{tvena zajednica je obezbijedi-la pravo na intelektualnu svojinu radipodsticanja izuma i kreativnih ost-varenja od kojih dru{tvo ima koristi,kao i da bi pomogla inovatorima istvaraocima da ìve od svog rada. Taprava, koja mogu da ostvaruju pojed-inci ili organizacije, priznata su odvlada i sudova. Sistem je osmi{ljentako da bude od koristi dru{tvu u cjeli-ni, u razvijenim i u zemljama u razvo-ju; on odràva delikatnu ravnoteù uostvarivanju potreba kako stvaraocatako i korisnika.

Ova ravnoteà odràva se prov-jerama u okviru samog sistemaintelektualne svojine, a u {irem zakon-odavnom okviru radi obezbje|ivanjafunkcionisanja odrìvosti sistema i nje-gove korisnosti za sve zainteresovanestrane.

Kako je za{ti}ena intelektual-na svojina?

Razli~iti vidovi intelektualne svojine- literarno i umjetni~ko stvarala{tvo,izumi, za{titni znakovi i dizajn - za{ti-}eni su na razli~ite na~ine:

• Djela u oblasti literature i umjet-nosti, kao {to su knjige, slike, muzika,film, kao i software, za{ti}uju se au-torskim pravima, ili takozvanim srod-nim pravima;

• Tehnolo{ke inovacije obi~no se{tite patentnim pravima;

• Obilje`ja razli~itosti - kao naprimjer rije~i, simboli, mirisi, zvuci, bo-je i oblici - kojima se neki proizvod ili

usluga razlikuje od drugog, mogu seza{tititi pravima o ìgovima (trgovin-skom znaku);

• Specifi~an spoljni izgled koji sedaje nekim stvarima, kao {to sunamje{taj, karoserija automobila,kuhinjskom posu|u, odje}i ili nakitu,mogu imati za{ti}eni dizajn;

• Geografska oznaka porijekla(npr. parmski pr{ut) i trgovinske tajne,tako|e, se smatraju vrstom intelektu-alne svojine i u ve}ini zemalja su naneki na~in za{ti}ene;

• Pravna za{tita za bezbjednost iefikasnost istraìva~kih podataka zaodre|ene proizvode (npr. proizvodi uoblasti nauke o biljkama i farmaceuts-ki proizvodi) sve vi{e se reguli{e umnogim dijelovima svijeta.

Ljudi i firme na svim nivoima kor-iste lepezu alata. Skoro svaka firma usvim zemljama - od kojih su to naj-ve}im dijelom mala preduze}a - koristiìgove za marketing svojih proizvoda iusluga. Jo{ su dostupnija autorskaprava. Onog momenta kad nekonapi{e neki tekst, komponuje nekumuziku ili nacrta sliku, on ili ona moèza to dobiti autorska prava.

Finansiranje inovacija i stvar-ala{tva preko trì{ta

Inovacije i stvarala{tvo se morajufinansirati; kao i svi ostali, ljudi koji suinovatori i stvaraoci moraju da zara-|uju za ìvot. Moè se utro{iti mnogovremena i novca na istraìvanje i ra-zvoj novih tehnologija i proizvoda, bezikakve garancije da }e se to isplatiti,jer uvijek postoji rizik da proizvodmoè da pretrpi neuspjeh. Prava naintelektualnu svojinu predstavljajumehanizam koji omogu}ava inova-torima, stvaraocima i proizvo|a~imada finansiraju svoj rad preko trì{ta.Postoje i drugi modeli za finansiranje,kao {to su vladini fondovi ili privatnipatronat, ali prava na intelektualnusvojinu (IPR) ostaju osnovni i naj~e{}ivid finansiranja koji koriste pojedinci i


Intelektualna svojina

Izvor inovacija, kreativnosti,rasta i progresa

17

organizacije za svoj rad i njegovo{irenje. Prava na intelektualnu svojinudaju slobodu kreativnosti i podsti~uinovatore i stvaraoce da odgovore naizraène potrebe potro{a~a.

Kreiranje virtuelnog ciklusainovacija

Preno{enje ideja, znanja i informa-cija neophodnih za stimulisanje krea-cije i inovacija podsti~e se pravima naintelektualnu svojinu, posebno patenti-ma i autorskim pravima.

Po{to su podnosioci prijava za pa-ente obavezni da objave pojedinosti osvojim inovacijama u zamjenu za pa-tentnu za{titu, objavljeni patenti i pri-jave za patente su bogat izvor stru~nihi nau~nih informacija, dostupnih svimapreko baze podataka patentnog ure-da. Ovaj pul znanja, koji ne bi posto-jao bez sistema patenata, stimuli{edalje istraìvanje i razvoj, i pri tom kr-eira virtuelni ciklus inovacija. Podsti-canjem publikovanja inovacija, paten-ti, tako|e, pomaù da se izbegnedupliranje istraìvanja. Autorsko pravoohrabruje preno{enje novih radova ikreativnih izraza, po{to autori lak{eobjavljuju svoje radove ako znaju damogu donekle da zadrè kontrolu nadnjima. Intelektualna svojina donosi ko-rist dru{tvu, naro~ito potro{a~ima, do-davanjem vrijednosti i obezbje|enjemgarancije kvaliteta. Robni ìgovi i ge-ografske oznake omogu}avaju pot-ro-{a~ima da naprave diferencijaciju iz-me-|u robe i usluga od raznih proizvo-|a~ai da izaberu proizvode prema pr-oiz-vo|a~ima ~ijem ugledu najvi{e vje-ruju.

Oni, tako|e, predstavljaju trajnuvezu izme|u proizvo|a~a i njegovogproizvoda i podsti~u proizvo|a~e dabudu odgovorni za bezbjednost,efikasnost i kvalitet proizvoda ~ak inakon njegove prodaje.

Kako za{tita intelektualnesvojine dovodi do ekonom-skog napretka?

Inovacije, kreativnost, kulturnaraznovrsnost i tehnolo{ki razvoj doprinoseekonomskom razvoju. To je utoliko ta~nije{to su privredne grane koje po~ivaju naznanju sve zna~ajnije za ekonomiju,naro~ito kao kreatori radnih mjesta.

Inovacije - klju~ za konkurent-nost

Inovacije su postale jedan od naj-va`nijih vektora odrìvog razvoja pre-duze}a i ekonomskog prosperiteta cij-elog dru{tva. Preduze}a moraju stalnoda unapre|uju ili obnavljaju svoje pro-izvode i usluge, ukoliko èle da odrèili osvoje udio u trì{tu i ostanu kon-kurentni. Preduze}a ~esto investirajuvelike iznose u istraìvanje i razvoj i nareklamiranje i marketing svojih proi-zvoda. Do ovih investicija ne}e do}iukoliko preduze}a nisu u poziciji dapovrate svoje tro{kove. Odgovaraju}ai efikasna za{tita intelektualne svojinedaje inovativnim preduze}ima mo}anpodsticaj za investiranje i doprinosiekonomskom napretku.

Inovacije se nadovezuju jedna nadrugu, i svaki pronalaza~ i kreator jedu`nik onima koji su bili prije njega.Za{tita intelektualne svojine podsti~eovaj virtuelni ciklus inovacija i kreacija.Ona obezbje|uje da oni koji unapre-|uju prethodne radove dobiju na-gr-adu, a da ove nove ideje mogu zatim dakoriste drugi. Ovaj proces leì u osnovidugoro~nog ekonomskog razvoja.

Inovacije stimuli{u razvojKorelacija izme|u uspje{nosti ino-

vacija i ekonomskog razvoja sepoja~ala tokom posljednjih 15 godi-na. Tehnolo{ki napredak je sada za-sluàn za skoro polovinu rasta privre-de SAD-a i, u 2000., nematerijalnadobra su predstavljala 70 odsto kor-porativnih dobara u SAD-u. Kreativnegrane privrede, kao {to su izdava{tvo,muzika, film, softver i umjetnost, sumo}ni generator ekonomskog razvojai zaposlenosti kako u razvijenim zeml-jama tako i u zemljama u razvoju.Ove grane privrede, koje se mnogooslanjaju na autorska prava - doprini-jele su sa preko 1,2 triliona euraekonomiji EU, proizvele dodatu vrijed-nost od 450 milijardi eura, {to ~ini 5,3odsto BND-a EU, i zaposlile 5,2 mil-iona ljudi u 2000.

Statisti~ki podaci potvr|uju poziti-van odnos izme|u ekonomskog rasta,istraìvanja i razvoja i intelektualnesvojine. Doprinos grana privrede, kojeintenzivno koriste znanje, brutonacionalnom dohotku se pove}ava(od 21 do 27 odsto u SAD od 1982.do 1995.) i postoji primjetan trendrasta broja prijavljenih i odobrenihpatenata {irom svijeta. Sve ve}ekori{}enje sistema intelektualne svo-

jine od lokalnih preduze}a u dina-mi~nim privredama, kakve su privredaKine (87,1 odsto odobrenih prona-lazaka, malih patenata i projektnihpatenata do kraja 2004. odnosio sena lokalne podnosioce prijava) i Bra-zila (40 odsto brazilskih prijava pate-nata poti~e iz Brazila), u kombinacijisa porastom od 70,6 odsto kod me-|unarodnih prijava patenata, po os-novu Sporazuma o saradnji na paten-tima, podnesenim od zemalja u razvo-ju u 2001., svjedo~e u prilog tome.

Trgovanje pravima intelektu-alne svojine

U svijetu koji je sve vi{e me|usob-no povezan, ekonomsko zdravlje ze-malja umnogome zavisi od me|unar-odne trgovine. Postoji op{ti dogovor opozitivnom dvosmjernom odnosu iz-me|u intelektualne svojine i me|unar-odne trgovine. Podaci Me|unarodnogmonetarnog fonda pokazuju da jetrgovina patentima rasla skoro duplobrè nego trgovina robom izme|u1988. i 1996. Sistem intelektualne svo-jine, tako|e, podsti~e ekonomski ra-zvoj obezbje|enjem baze za poslovnetransakcije, kao {to je licenciranje.

Patentni sistem omogu}ava lak{itransfer tehnologije i direktne straneinvesticije, po{to ulijeva povjerenjekompanijama koje razmatraju mogu-}nost investiranja u neku zemlju.

Baze podataka o patentima obe-zbje|uju veliki pul tehni~kih informaci-ja koje zemlje mogu da koriste zaizgradnju svojih tehni~kih kapaciteta.

Realizacija potencijala pravana intelektualnu svojinu

Za{tita intelektualne svojine jejedan klju~ni element alata neopho-dnog za ekonomski rast. Me|utim, dabi realizovao svoj ukupan potencijal,sistem intelektualne svojine treba daima podr{ku zdravog ekonomskogupravljanja, dobre infrastrukture iodgovaraju}ih bo~nih politika. Aktivnenacionalne politike koje se odnose naintelektualnu svojinu i efikasna rje{e-nja, kao i svijest i podr{ka javnosti,klju~ni su elementi ovog alata. Nekezemlje u razvoju sa znatnom nau~nomprodukcijom imaju potencijal daizvuku veliku korist od patentnog sis-tema. Na primjer, nau~na produkcijau Latinskoj Americi se gotovo utro-stru~ila za manje od jedne decenije, a



publikovanje ~lanaka u specijalizovan-im ~asopisima se pove}alo sa 5.600 u1988. na 16.300 u 2001. Ovo nau-~no znanje bi moglo bolje da se isko-risti podizanjem svijesti o intelektualnojsvojini i premo{}avanjem jaza izme|uakademskih i istraìva~kih institucija,firmi i izvora finansiranja. Na primjer,uspjeh industrije biotehnologije naKubi je rezultat znatnih dràvnih inves-ticija u objekte za biotehnologiju, istr-aìvanje i edukaciju. Singapur, tako|e,aktivno koristi intelektualnu svojinukao dio strategije za razvoj svojih gra-na privrede koje se zasnivaju na znanju.

Mala i srednja preduze}a sume|u najve}im korisnicima

Mnoga mala i srednja preduze}akako u razvijenim zemljama tako i uzemljama u razvoju umnogome seoslanjaju na prava intelektualne svo-jine. Pravo dizajna, autorska prava,patenti i robne marke su od pre-sudnog zna~aja za brojne graneprivrede sastavljene uglavnom odmalih i srednjih preduze}a, kao {to suindustrije tekstila, igra~aka, izdava~kaindustrija, biotehnolo{ka industrija,maloprodajne industrije, da pomen-emo samo neke. U zemljama u razvo-ju, prava intelektualne svojine su pod-stakla razvoj krupnih grana privrede(kao {to su softwerska i filmska indus-trija u Indiji), a, isto tako, omogu}ila sumalim preduze}ima da razviju inova-tivne poslovne modele (npr. fran{iza{tandova za brzu hranu). U 2003.gofini 80 odsto me|unarodnih prijavaza robne marke do{lo je od podnosio-ca koji su imali dvije ili manje robnihmarki, {to ukazuje na veliko kori{}enjesistema od malih kompanija.

Skoro sva, od preko 500 malih isrednjih preduze}a i nezavisnihpronalaza~a koji su u~estvovali uanketi Konfederacije {vedskih pre-duze}a, rekla su da su prava intelektu-alne svojine va`na za mala i srednjapreduze}a. Njihovi odgovori su ukaza-li na to da velika preduze}a imajukonkurentnu prednost (kao {to suveli~ina, trì{na pozicija ili finansijskamo}), dok patent moè da bude jedi-na prednost malih preduze}a.

Lokalne zajednice naro~ito u zeml-jama u razvoju mogu da koriste, ikoriste, sistem intelektualne svojine zaeksploatisanje potencijala, ili tradi-cionalnih proizvoda ili resursa.

Uz propisnu podr{ku konzistentnihpolitika i pomo} i u pogledu upravl-janja njima i njihovom komercijalnomprimjenom, prava intelektualne svo-jine mogu da budu klju~no sredstvo upomaganju da se ublaì siroma{tvo.

Nacionalna federacija uzgajiva~akafe, koja je u punom vlasni{tvu hilja-da uzgajiva~a kafe, stvorila je robnumarku kolumbijske kafe, na kojoj jenacrtan Huan Valdez, njegova mazgai kolumbijske planine. Ovaj znak jesada poznat {irom svijeta po tome {topredstavlja kafu visokog kvaliteta iomogu}ava kolumbijskim uzgajiva~i-ma da diktiraju premije cijena za ono{to je nekada bio robni proizvod. Ovastrategija kori{}enja intelektrualne svo-jine je unaprijedila prihod i ekonom-sku sigurnost kolumbijskih uzgajiva~akafe.

Kome {teti kra|a intelektu-alne svojine?

Kra|a i nelegalno kori{}enjeintelektualne svojine rezultira ekonom-skim, socijalnim i razvojnim tro{kovi-ma, koji su {iri od gubitaka dobitipojedina~ne kompanije ili sektora, imnogo vi{e {tete ekonomskom rastunego {to trenutno moè da se shvati.

Odliv iz privrede poga|a sveSvaki sektor industrije je pogo|en,

uklju~uju}i rezervne dijelove za avionei automobile, hranu, akumulatore, lije-kove, film, muziku, izdava{tvo i ig-ra~ke. Zbirno, ve}i ekonomski, socijal-ni i razvojni tro{kovi prave ogromanodliv u nacionalnim ekonomijama,naro~ito onima koje se bore da se raz-vijaju. Piratstvo i falsifikovanje su odg-ovorni za {iroko rasprostranjen gub-itak zakonskih mogu}nosti za zapo-slenje i ogroman gubitak prihoda odporeza koji trpe vlade. Oni kradu odinovatora i kreatora nagradu za nji-hove napore i inovaciju, podrivaju lok-alnu kulturu smanjenjem podsticaja zainvestiranje, te kona~no ograni~avajuraznovrsnost i raspoloìvost robe iusluga visokog kvaliteta. Potro{a~iimaju sve vi{e {tete od falsifikovanihproizvoda koji mogu da predstavljajuznatne rizike za zdravlje i sigurnost. Uzto, postoji dokaz o sve ve}oj pove-zanosti piratstva i falsifikovanja i orga-nizovanog kriminala.

Ogroman socijalni uticaj falsifiko-vanja i piratstva, zna~i da je borba

protiv ove nelegalne aktivnosti postalaprioritet za dru{tvo, a ne samo zanosioce prava intelektualne svojine.

Uticaj na privreduKra|a intelektualne svojine stvara

ogromne ekonomske tro{kove u razvi-jenim zemljama i zemljama u razvoju.I lokalni i uvozni proizvodi znatno trpezbog falsifikovanja i piratstva. Kra|aintelektualne svojine ometa inovacije iodvra}a lokalne preduzetnike od inve-stiranja u proizvode i trì{ni razvoj.Ovo naro~ito poga|a grane privredezasnovane na znanju, koje su osnovaekonomskih strategija u mnogim ze-mljama. Falsifikovanje i piratstvo ome-taju zemlje koje imaju za cilj pove-}anje vrijednosti svog izvoza kori{}e-njem intelektualnog kapitala.

U Indiji, roba {iroke potro{nje kojase brzo razvija gubi otprilike 15 odstotrì{nog udjela zbog falsifikata, a 38odsto rezervnih dijelova za automobilesu falsifikovani. Otprilike 22 odstojapanskih direktora firmi tvrdi da sufalsifikati njihova najve}a briga utrgovinskim pregovorima sa Kinom.SAD i druge razvijene zemlje nisu nato imune. Privreda Kalifornije gubi okoUSD 34,5 milijardi godi{nje zbog fal-sifikovanja i piratstva, dok industrijaVelike Britanije izvje{tava da je izgubi-la skoro 20 milijardi funti u 2002.

Vjeruje se da je otprilike {est odsvakih 10 prodatih CD-ova u Meksikukrijum~areno, {to zadaje te{ke udarcetradicionalno razvijenoj lokalnoj mu-zi~koj industriji Meksika.

Prodaja u 2003. je naglo pala naUSD 347 miliona, za 25 odsto uodnosu na 2002., biljeè}i od 2000.pad zaposlenosti u industriji od gotovo50 odsto, a vlada godi{nje gubi prekoUSD 100 miliona prihoda od poreza.

Falsifikovanje i piratstvo su, tako-|e, {tetni za propisno funkcionisa-njekonkurencije.

Legitimne industrije ne mogu “dase takmi~e” sa piratima i falsifikatori-ma u cijeni proizvoda, po{to su nele-galni operatori po{te|eni tro{kova zaistraìvanje, razvoj i marketing, kojesnosi legitimni sektor. Pirati i falsifika-tori jednostavno besplatno koriste savtrud, kreativni rad i investicije drugihljudi. Ova nelegalna aktivnost vodi doozbiljnih distorzija na trì{tu.

(NASTAVAK U SLJEDEÆEM BROJU)

19

In memoriam

Mr ph. Katarina Halili} - Tina

UU ppeettaakk uu 4488-oojj ggooddiinnii ìivvoottaa pprreemmiinnuullaa jjeeiizznneennaaddaa mmrr pphh.. KKaattaarriinnaa HHaalliillii}},, ppoozznnaattiijjaa kkaaoommaaggiissttrraa TTiinnaa.. PPrreerraannoo..

@@eennee ppoodduuzzeettnniiccii ssuu zzaaiissttaa pprraavvaa rriijjeettkkoosstt uunnaa{{oojj zzeemmlljjii,, aa uupprraavvoo ttoo jjee bbiillaa mmaaggiissttrraa TTiinnaa,, tteezzaattoo ii iimmaammoo ppoottrreebbuu ddaa nnaa oovvoomm mmjjeessttuu uummjjeessttoouuoobbii~~aajjeennoogg ssaaddrràajjaa nnaappii{{eemmoo ppaarr rriijjee~~ii oo TTiinnii iioo ppoosslluu kkoojjii jjee oonnaa uussppjjee{{nnoo vvooddiillaa ddoo ssvvoojjee pprree-rraannee ssmmrrttii

Prije ta~no deset godina, supru`nici Katarina iEdhem Halili} su odlu~ili da se iz progonstvavrate u svoju domovinu. Bili su dio brojnih ljudikoji su od dva puta odabrali povratak u neizvjes-nost. Ne ~ekaju}i da im neko ponudi posao “napladnju”, hrabro se odlu~uju da zapo~nu sop-stveni mali biznis. U skladu sa Tininom stru~nomspremom magistra farmacije, osnivaju preduze}e

za promet lijekovima i sanitetskim materijalom “Pharmacon”, sa sjedi{tem u Zenici.Kako to i bude kad se zapo~ne posao, otvaraju nova radna mjesta i kre}u trnovitim putem

malog poduzetni{tva. U tom radu i napredovanju, uvijek se stremi ka boljem. Prije nekoliko god-ina “Pharmacon” preseljava u ve}i i moderniji prostor, u Tinino rodno @ep~e. Pod okriljem“Pharmacona” otvaraju se jo{ tri apoteke: Apoteka “Dina” u Begovom Hanu, Apoteka “Tina”@ep~e i Apoteka “Stari Grad” u Maglaju.

Godinu za godinom, zahvaljuju}i prevashodno sopstvenom predanom radu, uspijevaju da“mala” veledrogerija “Pharmacon”, na ~ijem je ~elu bila ova divna èna, naraste u respektabilnogpartnera brojnim pravnim subjektima u BiH. Uprkos te{koj situaciji u zemlji, prisutnoj nelojalnojkonkurenciji, naslije|enim monopolima, i drugim oteìcama koje se javljaju u svakodnevnom poslo-vanju u BiH, njihov trud dobija formu i rast posla je gotovo svakodnevan.

O djelima onih koji mijenjaju sliku ove zemlje premalo toga dobrog pi{e u na{im medijima. Malose toga kaè o onima zbog kojih ova zemlja barem za trenutak izgleda kao da za nju i nas s njomima nade. Uvijek traìmo velike vijesti, uvijek su interesantne velike nagrade, ali i ~injenica da nekouspijeva da dokaè da se moè i po{teno ìvjeti od svog rada vrijedi barem kao i te zvu~ne nagrade.

Znamo da mnogi dobri ljudi nikad ne}e biti nagra|eni, ne}e im gotovo sigurno biti posve}eneulice, niti }e ih se spomenuti nigdje osim na mjestima u novinama samo za to odvojenim.

Takvi ljudi, hrabri, odlu~ni, predani i po{teni, ~ine ki~mu razvoja ekonomije na zdravim osnova-ma i daju poticaj drugima da se odvaè i}i istim putem. Naprosto, njihova vjera i optimizam dajukrila svakom da poku{a da stvori bolje danas sopstvenim radom i sopstvenom pame}u. Na àlost,u BiH smo svjedoci da se to malo cijeni, da u dru{tvu nema prave potpore, pa ~ak da ima previ{eoptu`bi, naj~e{}e potpuno neutemeljenih.

Svjedoci smo svaki dan da neko nama drag nije vi{e me|u nama, kao da se u jednom momen-tu samo pomire sa tim tegobnim kamenom koji guraju uz brdo, pa kaù - ja vi{e ne mogu dalje.

Tina je bila stru~njak, privatni poduzetnik, kao èna stub porodice, skromna i tiha. Magistra Tinanedostaja}e svojim najmilijim, koji su je prerano izgubili.

Njenu dobrotu, plemenitost i stru~nost pamti}e dugo svi njeni pacijenti. Nama, njenim kolegamaostaje tuga {to smo je izgubili i ponos {to smo je poznavali.

AAppootteekkaa MMYY MMEEDDIICCOO


Documents

Susret slovenskih i - kfbih.com