broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010. aktualno 1www.skolskenovine.hr

TJEDNIK ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE ISSN 0037 - 6531

UDK 37 (05)’’530.1’’

Broj 40 (2780) • Godina LXI. Zagreb, 14. prosinca 2010.

Kako spasiti našu jedinu Zemlju?!

U ovom broju za Školske novine pišu i govore dr. Mladen Juračić, dr. Pavao Brajša, Drago Roša, Ivica Aviani, Višnja Francetić, mr. Andreja Silić, dr. Vladimir Lay, Sanja Janeš, mr. Nataša Ljubić Klemše,

dr. Ivanka Stričević, Olivera Marinković, Sanja Režek, Azra Rađenović, Blaženka Jelaš, Mirjana Žnidaršić, Marija Drobnjak Posavec, mr. Dunja Špoljar

tema broja: OBRAZOVANJE ZA ODRŽIVI RAZVOJ

Projektna nastava - likovna kultura

Poučavanje kroz istraživanje

Str. 12

260 godina Osnovne škole Retfala u Osijeku

Humanost i ekologija na prvome mjestu

Str. 20-21

Izvor: www.educol.net

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010.aktualno2www.skolskenovine.hr

NAKLADNIK Školske novine d.o.o., Hebrangova 4010000 Zagreb

DIREKTOR Ivan Vavra (ivan.vavra@skolskenovine.hr)

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Marijan Šimeg (marijan.simeg@skolskenovine.hr)

UREDNIŠTVO (redakcija@skolskenovine.hr), Marijan Šimeg, Ivan Rodić (ivan.rodic@skolskenovine.hr), Vjekoslav Welle (vjekoslav.welle@skolskenovine.hr), Branko Nađ (branko.nadj@skolskenovine.hr), Ivica Buljan (ivica.buljan@skolskenovine.hr)

GRAFIČKI UREDNIK Nenad Pejušković

TAjNIŠTVO REDAKcIjE (info@skolskenovine.hr) Tel. 01/4855-709, 01/4855-720; Telefaks 01/4855-712

RAČUNOVODsTVO, PRETPLATA (pretplata@skolskenovine.hr) i OGLAŠAVANjE (oglasi@skolskenovine.hr) Tel. 01/4855-824; Telefaks 01/4855-712

ŽIRO RAČUN 2360000-1101381687 / Zagrebačka banka 2340009-11101681174 / Privredna bankaDEVIZNI RAČUN IBAN HR6723600001101381687 (2100055635)

TIsAK Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb

cIjENA Pojedinačni broj: 10 KN / Polugodišnja pretplata za Hrvatsku: Ustanove - 300 KN / Pojedinci - 160 KN / Studenti i umirovljenici - 130 KNCijena godišnje pretplate za inozemstvo Slovenija, BiH, Srbija, Crna Gora, Madžarska, Italija, Austrija i Makedonija - 90 € / Ostale europske zemlje - 100 € / Izvaneuropske zemlje - 110 €

cIjENA OGLAŠAVANjA (bez PDV-a): 1/1 str. 7.000 KN (zadnja 8000 KN), 1/2 str. 4.000 KN (zadnja 4500 KN), 1/3 str. 3.000 KN, 1/4 str. 2.000 KN, 1/8 str. 1.500 KN

IZ SaDrŽaja

125 godina Hrvatskog prirodoslovnog društvaTRADIcIjA I REZULTATI UNATOČ sLABOM FINANcIRANjU str. 5

Predškolska djeca i ljudska pravaODGOj OD MALIH NOGU sTVARA ODRAsLE LjUDE

str. 7

Projektna nastava u OŠ Petar Zrinski u ČabruPROŠLI ŠUMOM, PRONAŠLI ZNANOsT str. 10

sjedinjene Američke DržavePOZITIVNI UČINcI INTERNETA NA UČENjE

str. 14

meĐU Namapiše Marijan Šimeg marijan.simeg@skolskenovine.hr

Neću pisati o PISA istraživanju koje je prove-deno lani i čiji su rezultati objelodanjeni prošloga tjedna, ali ću iskoristiti samo jedan podatak o kojem se relativno malo govori. Naime, kažu da je od 15 postkomunističkih, tranzicijskih zemalja koje su sud-jelovale u istraživanju daleko najbolji rezultat postig-la Estonija. Mnoge će iznenaditi podatak da su mali Estonci rame uz rame s onih šest, sedam najboljih država koje su redom iz Azije, pa im se još pridodaje i Finska. I teško je povjerovati da bi država koja ima stanovnika kao Zagreb, s okolicom koju omeđuju Velika Gorica, Ivanić Grad, Vrbovec, Samobor i Jas-trebarsko, i koja ima ne samo manji bruto dohodak po stanovniku nego i manje ulaže u obrazovanje od Hrvatske mogla odgajati i obrazovati uspješne i pa-metne mlade ljude.

A baš to se događa u Estoniji, premda je, kako kažu, tamo situacija krajnje paradoksalna. Narod nije bogat pa ni država ne može biti bogata, ali u tre-nutku kad su se u devedesetima osamostalili odlučili su da će sve svoje potencijale i novac uložiti u znan-je i informatizaciju. Bili su svjesni da nemaju gotovo nikakvih prirodnih resursa osim vlastitih mozgova te da svijetu i Europskoj Uniji u koju su već ušli mogu prodati jedino sebe, kao sposobne, kvalitetno školovane i kompetentne stručnjake. Znanje i razvoj informatičkih tehnologija dva su njihova strateška cil-ja. Prvi su u svijetu uveli e-Vladu u čijim ministarstvi-ma radi stotinjak činovnika. Prvi su imali elektroničke osobne iskaznice, izbore obavljaju putem interneta, a pravo na internetski priključak proglasili su jednim od temeljnih ljudskih prava.

Računala su davnih dana uveli u vrtiće i škole u kojima se djeca uglavnom igraju na njima, ali su uvijek znali da će samo tako djeca odrastati s no-vim tehnologijama. Sve to moguće je realizirati uz visokoobrazovano stanovništvo, a podaci govore da je polovica stanovnika u dobi između 18 i 40 godina uključena u neki oblik visokog obrazovanja. I da, kad su se uvjerili da njihov školski sustav nije dobar, nisu izmišljali toplu odu nego su kopirali školski sustav od svojih uvijek vjernih i dobrih susjeda Finaca. Baš kao i Finci, Estonci puno ulažu u obrazovanje učitelja, ali i

u njihovo stalno usavršavanje i sve to obilato financira država. Svemu tome valja dodati i vrijednosni sustav, odnosno mentalitet sjevernjaka kojima je u krvi rad, bez obzira na to o kojoj se djelatnosti radilo.

Pogledamo li u vlastito dvorište, prvo ćemo shva-titi da već dvadeset godina kao država ne znamo što želimo i koji su nam prioriteti, ali znamo da to zasigurno nije obrazovanje. Takav osjećaj, odnos-no dojam ne mogu promijeniti nikakva opetovana političarska naklapanja o Hrvatskoj kao zemlji znan-ja, jer to je samo još jedan mit u koji gotovo više nitko i ne vjeruje. Pa čak ni oni koji ga stalno naglašavaju. Mi, izgleda, nikada nismo imali izgrađen kult rada, kulturu rada, radne navike, bez obzira na to radilo se o radu na tokarskom stroju, u istraživačkom centru ili samo pisanju domaćih zadaća. Kao narod smo sk-loniji uzdati se u barbe, ujake, stričeke, kumove koji bi nam svojim utjecajem mogli donijeti prosperitet, svjetlu budućnost, siguran i dobro plaćen posao, a sve manje vjerujemo u ono malo ili puno pameti koju imamo.

Dodajmo tome silne neostvarene tlapnje o jed-nosmjenskoj nastavi, rasterećenju, kvalitetnom opremanju školskih objekata, škologradnji koje nema, nabavi knjižnih naslova za školske knjižnice za koje se već godinama iz državnog proračuna ne izdvaja ni lipa. Dodajmo tome i mizerne plaće učitelja i nastavnika, njihov srozani ugled u društvu, nemogućnost da napreduju, nemogućnost da odlaze na stručna usavršavanja, pa još na minimum sreza-na izdvajanja za preventivne, ali i sve ostale školske i izvanškolske programe i bit će nam uskoro jasno zašto ne možemo biti ne Finska, ne Koreja, ne Ki-neski Tajpeh nego – Estonija!

Osim klika u glavama i kopernikanskog obrata u mentalnoj matrici svih nas, ipak je neophodno i uložiti puno više novca u cijelu obrazovnu vertikalu. Kroz različite predpristupne fondove novac će nam i za tu namjenu dati Europska Unija, no i sami moramo malo jače posegnuti u državnu blagajnu, jer inače nećemo dugo dostići ni Estoniju, a kamoli neku mno-go razvijeniju zemlju.

Estonija na našem pragu

GoVor StatIStIKe

PoDCrtaNoUostalom, ja sam se prvi usudio uključiti u PISA-u, nitko drugi nije.

Prof. dr. sc. Dragan Primorac, bivši ministar znanosti, obrazovanja i športa (23. 12. 2003. - 6. 7. 2009.)Novi list, 8. prosinca 2010., str. 3.

Vlada Republike Hrvatske je još 2003. donijela odluku o uključivanju u ciklus OECD/PISA 2006.[*]

PISA u Hrvatskojhttp://www.pisa.hr/index.php/uvodno (8. prosinca 2010.)

[* Odluka je donijeta na sjednici VRH 15. svibnja 2003.]

OBAVIjEsT PRETPLATNIcIMAPoštovani pretplatnici,zbog propusta službi koje adresiraju i distribuiraju Škol-ske novine (što je izvan naše redakcije), moguće ja da pogreškomu dobijete veći ili manji broj primjeraka na-šega tjednika, da ga ne dobijete na vrijeme ili da uop-će do vas ne dođe. Ako ste primijetili da s dostavom Školskih novina nešto nije u redu, ispričavamo vam se i molimo da o tome svakako izvijestite naš odjel pretpla-te (tel. 01/4855-824 ili na info@skolskenovine.hr).

Redakcija Školskih novina

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010. aktualno 3www.skolskenovine.hr

Liječničkom nalazu da je zdravstveno stanje starijega paci-jenta „u granicama normale, s obzirom na dob” nalik je (pr)ocjena da naš odgojno-obrazovni sustav nije loš, dapače, do-bar je – za neka prošla desetljeća i ako ga ne uspoređujemo s ponajboljima na svjetskoj razini. Takav dojam glede školstva nije, čini se, daleko od istine u svjetlu prošloga tjedna objav-ljenih rezultata međunarodnog testiranja postignuća petnae-stogodišnjih učenika. Riječ je, dakako, o izvješću PISA 2009, kojim je bilo obuhvaćeno skoro pola milijuna učenika iz 65 zemalja.

Postignućima hrvatskih učenika samo neupućeni mogu biti iznenađeni i razočarani. Njima, kao i mnoštvu naivaca i idealista bez pokrića, nikako ne ide u glavu da Hrvatska ne stoji bolje te da je bez stvarne osnove bila ne samo ambicija nego i tvrdnja da tobože imamo „najkonkurentniji obrazovni sustav u Europi”. Takvima je vrijeme da se konačno „otri-jezne” i spoznaju ispraznost paradnih floskula politikantske provenijencije, a svima nam je pak profesionalna, ako hoćete i nacionalna dužnost, ozbiljno shvatiti OECD-ovo istraživa-nje, njegove ranije i najnovije rezultate i uvide te razumjeti njegove poruke kako bi nam postale pouke. Nama kojima je obrazovanje važno javno dobro, svima koji na njegovo po-boljšanje mogu utjecati.

PISA 2009 - poruke Bolja obrazovna postignuća pouzdan su navještaj buduće-

ga gospodarskog rasta. Iako su nacionalni dohodak i obra-zovna postignuća uvijek povezani, PISA pokazuje da dvije zemlje sličnoga stupnja razvijenosti mogu dati različite rezul-tate. To upućuje na prevladanost predodžbe svijeta podijelje-nog na bogate te dobro obrazovane zemlje i na siromašne te loše obrazovane zemlje – ističe glavni tajnik OECD-a Angel Gurría.

PISA također pokazuje postojanje razlika u postignući-ma između učenika i učenica te pouzdano prepoznaje razne utjecaje i uzroke učeničkih postignuća, od veličine razrednih odjela i plaća učitelja do pitanja školske autonomije, ne zane-marujući pritom ni pozadinske utjecaje, u prvom redu socijal-no-gospodarsko okruženje obitelji učenika.

Tako su, kad je posrijedi čitalačka pismenost, učenice bolje od svojih muških vršnjaka, a prosječna razlika slična je pred-nosti od godine dana školovanja.

Koji su najbolji školski sustavi? Prema onome što PISA vr-jednuje, to su sustavi koji su pravični (nepristrani), u kojima je učenicima omogućeno da dobro uče neovisno o njihovoj socijalno-ekonomskoj pozadini. Za visoka, pak, postignuća školskih sustava u područjima koja PISA vrednuje važnije je dobro (više) plaćati učiteljski rad nego smanjivati broj učeni-ka u razrednim odjelima.

Zemlje u kojima učenici ponavljaju razrede češće pokazu-ju lošije rezultate, a pritom su najveće razlike među djecom imućnih i siromašnih roditelja.

Školski sustavi visokih dosega su oni koji omogućuju ško-lama izradu kurikuluma i razvijanje vlastitih metoda vrjedno-vanja, bez nužnog natjecanja među učenicima. Na nacional-noj i međunarodnoj razini bolje rezultate postižu škole u koji-ma je dobra disciplina (ozračje) i u kojima su, što je posebice važno, bolji odnosi između učitelja i učenika.

U vodu pada, nestaje još jedna stara predrasuda, još prisut-na i kod nas, ona po kojoj su privatne škole bolje od državnih škola. PISA pokazuje da slične rezultate postižu učenici iz tih dviju vrsta škola, dakako – uzmu li se u obzir (pod)jednake obiteljske prilike u kojima učenici žive.

Za hrvatske prilike (posebice mjere obrazovne politike) osobito bi mogao biti važan još jedan međunarodno verifi-ciran podatak: sjedinjenje lokalne autonomije (škole) s kom-petentnošću i vrsnom odgovornošću (djelatnika) – to je, po svemu sudeći, jamstvo vrhunskih rezultata.

Budući da je PISA 2009 imala težište na čitalačkoj pisme-nosti, zanimljiv je i njezin uvid u globalno nepovoljan trend pada postotka učenika kojima čitanje pričinja zadovoljstvo (69 posto 2000. godine te 64 posto 2009. godine).

Navedene činjenice tek su suhoparan sažetak goleme ri-znice podataka koji svakoj zemlji (pa i pojedinim školama) omogućuju komparativno sagledavanje vlastitih obilježja i dosega, onih koji se tiču kvalitete, pravičnosti i djelotvornosti školskog poučavanja/učenja. Hoće li se Hrvatska okoristiti tim podacima u težnji da joj obrazovni rezultati budu bolji, što znači da učenici budu bolje za život pripremljeni, učitelji bolje poučavaju i s učenicima više surađuju te nacionalni od-gojno-obrazovni sustav bude djelotvorniji?

Anđelko Jelin

jo© jeDaN tjeDaN

Povjerenica EK za obrazovanje A. Vassi-liou (uime EU) i ministar R. Fuchs (uime RH) potpisali su Memorandum o razumi-jevanju pa je Hrvatska od početka 2011. punopravna sudionica obrazovnih pro-grama Europske Unije (Program cjeloži-votnog učenja i Mladi na djelu)

„Hrvatski [se] učenici uglavnom ne susre-ću sa zadatcima u kojima se traži praktič-na primjena znanja i vještina za rješava-nje svakodnevnih problema” (v. str. 6.)

Prošlog je petka u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa održana svečanost na kojoj su se

okupili predstavnici svih obrazovnih institucija koje su u okviru 4. kom-ponente IPA Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala u sektoru obrazovanja za svojih 45 projekata do-bile nepovratna sredstava u iznosu ve-ćem od 10 milijuna eura.

U okviru projekta Regionalna mre-ža lokalnih obrazovnih ustanova, koji je razvila Agencija za strukovno obra-zovanje i obrazovanje odraslih, 20 prijavitelja zajedno sa svojim partne-rima dobilo je 4,096.472 eura, a cilj je ove darovnice jačanje ustanova za obrazovanje odraslih. U okviru pro-

jekta Implementacija novih kurikulu-ma, koji je također razvila Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 18 prijavitelja zajedno sa svojim partnerima dobilo je 4,483.724 eura, a cilj je darovnice poticanje no-vih inovativnih pristupa obrazovnom sadržaju i metodama podučavanja u strukovnim školama. U okviru projek-ta Uključivanje učenika s teškoćama u obrazovanje za zapošljavanje, koji je razvilo Ministarstvo znanosti, obrazo-vanja i športa, iznos od 1,568.814 eura podijelit će sedam prijavitelja zajedno sa svojim partnerima, a novac će pri-donijeti izjednačavanju mogućnosti uključivanja učenika s teškoćama u obrazovanje te poboljšati njihovo

uključivanje na tržište rada. Tom je prigodom ministar znanosti,

obrazovanja i športa dr. Radovan Fu-chs čestitao svima na uspješno pripre-mljenim projektima. „Vi ste izvrstan primjer i poticaj onima manje hrabri-ma da se upuste u projektnu avantu-ru, no u fondovima Europske Unije vidimo velik potencijal za gospodar-ski oporavak Hrvatske. Vjerujem da ćemo zajedničkim naporima i surad-njom te koristeći sve brojnije europ-ske instrumente ojačati konkurentnost Hrvatske kao zemlje čija su najjača snaga ljudski potencijali” – rekao je ministar i najavio nove natječaje koji će biti objavljeni već početkom 2011. godine.

Prigodom 90. godišnjice rođenja pedagoga i sveučilišnog profe-sora Vladimira Poljaka (Vukovo

Selo, 11. prosinca 1920. – Novi Marof, 24. listopada 1998.) Osnovna škola Ivana Perkovca, Šenkovec, Udruga Ivana Perkovca za očuvanje kajkavske ikavice i promicanje zavičajne kultur-ne baštine u suradnji s Ogrankom Ma-tice hrvatske iz Zaprešića priredili su u srijedu, 8. prosinca, u prostorijama šenkovečke osnovne škole okrugli stol o Vladimiru Poljaku, na kojemu su o životu i radu ovoga vrsnoga znanstve-nika govorili njegovi mlađi kolege nasljednici na Odsjeku za pedagogiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i suradnici iz nekih drugih prosvjetnih ustanova s kojima je prof. Poljak surađivao tijekom cijeloga svo-ga radnoga vijeka.

Vladimir Poljak bio je dugogodiš-nji profesor na Odsjeku za pedagogiju zagrebačkoga Filozofdskog fakulteta i dugogodišnji šredsjednik Hrvatskoga pedagoško–književnog zbora i autor većega broja knjiga s područja peda-gogije, a kao autor Didaktike postao je nezaobilazno ime novije hrvatske pedagogije. „Stoga je ova obljetnica bila prigoda da se – prvi put nakon njegove smrti – javnost podsjeti ne samo na njegov život i djelo, nego i da mlađi učiteljski naraštaj upozna veliko ime pedagoške znanosti u Hrvatskoj” – istaknuo je Stjepan Laljak, predsjed-

nik Matice hrvatske Zaprešić.Vlatko Previšić, s Odsjeka za pe-

dagogiju Filozofskoga fakuklteta u Zagrebu, Vladimira Poljaka nazvao je hrvatskim didaktikusom jer je prof. Poljak, uz Vladima Petza i Petra Ši-mlešu, jedan od utemeljitelja hrvatske didaktike, kao što su i Wolfganga Rat-kea i Jana Komenskog naziva europ-skim didaktikusima jer su u 16. stolje-ću utemeljili didaktiku kao znanost u europskim okvirima.

O aktualnosti Poljakove didaktike danas, na početku trećega tisućljeća govorio je Milan Matijević, s Učitelj-skoga fakulteta sveučilišta u Zagrebu koji je za Poljakovu Didaktiku rekao kako to njegovo kapitalno njegovo djelo ni nakon 40 godina od njezina prvoga objavljivanja još nitko u Hr-vatskoj nije nadmašio, a poglavito se to odnosi na poglavlje o didaktičkim principima. Velika je zasluga prof. Poljaka i u sređivanju pedagoške ter-minologije, a i prvi je u hrvatskoj pe-

dagoškoj znanosti upotrijebio termin nastavne strategije.

O tome kakav je bio prof. Poljak kao sveučilišni nastavnik govorio je Neven Hrvatić, također s Odsjeka za pedagogiju FF–a u Zagrebu, a o Po-ljakovoj suradnji u pedagoškim listo-vima govorila je Štefka Batinić, viša knjižničarka Hrvatskoga školskog mu-zeja. Jedan od listova u kojima je prof. Poljak kontinuirano surađivao tijekom cijeloga svoga radnoga vijeka bile su i Školske novine u kojima je ukupno objavio 135 članaka, odnosno 55 po-sto svih članaka koje je objavio u peri-odičkim listovima i publikacijama.

Okruglome stolu prisustvovao je i prigodnim se riječima nazočnima obra-tio Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje te sin Vladimi-ra Poljaka dr. Željko Poljak koji se u ime obitelji zahvalio organizatorima na trudu koji su uložili u organiziranje izložbe i okruglog stola.

Tekst i snimka: Ivan Rodić

Čazma je jedan od najstarijih gradova u Hrvatskoj, a arheo-loški nalazi svjedoče o njenoj

naseljenosti u pretpovijesno i rimsko doba. Spominje se i 1094. godine, kada mađarski kralj Ladislav Čaz-mu daje kao posjed zagrebačkom biskupu prigodom osnivanja zagre-bačke biskupije. Svojevremeno je u njoj bio utemeljen Kaptol odakle je Herceg Koloman, brat kralja Bele IV. upravljao Hrvatskom. Godine 1226. biskup Stjepan II. Babonić je na obali rijeke Česme osnovao župu i izgradio dominikanski samostan te Crkvu svete Marije Magdalene,

nadaleko poznatu po svojoj spome-ničkoj i kulturnoj vrijednosti, a već 1229. je utemeljeno i prvo učilište. Dominikanski samostan postaje ško-la za opću izobrazbu i vjersku podu-ku na latinskom jeziku, što Čazmu pretvara u jedno od središta sred-njovjekovne hrvatske kulture i pi-smenosti. Najbolji učenici upućivani su na ondašnja sveučilišta diljem Europe. Od sedam Hrvata, koji su tijekom 14. i 15. stoljeća predavali u Beču, dvojica su bili Čazmanci: Ju-raj i Benedikt iz Čazme ( Georgius i Benedictus de Chasma).

Školstvo u Čazmi lani je napunilo

780 godina, a tim povodom je tiskana i velika monografija koja je predstav-ljena na prigodnoj svečanosti održanoj 13. prosinca kojoj su pored brojnih učenika, sadašnjih i bivših djelatnika Osnovne škole Čazma nazočili Želi-mir Janjić, državni tajnik u Ministar-stvu znanosti, obrazovanja i športa, Viko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, saborski zastu-pnik Stanko Grčić te Miroslav Čačija, župan Bjelovarsko-bilogorske župani-je i mnogi drugi.

O svemu opširnije u jednom od slje-dećih brojeva Školskih novina.

M.Š.

IZ MINIsTARsTVA ZNANOsTI, OBRAZOVANjA I ŠPORTA

ŠENKOVEc: OBILjEŽENA 90. GODIŠNjIcA ROđENjA PEDAGOGA VLADIMIRA POLjAKA

Utemeljitelj hrvatske didaktike

Školama više od 10 milijuna eura iz IPA programa

OBILjEŽENA 780. OBLjETNIcA ŠKOLsTVA U ČAZMI

Stoljeća hrvatske kulture i pismenosti

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010.aktualno4www.skolskenovine.hr

aktualno

Comenius je dio Programa za cjeloživotno učenje koji omogućuje suradnju

među vrtićima, osnovnim i sred-njim školama diljem Europe. Su-djelovanjem u pojedinim njego-vim aktivnostima potiče se uče-nje i razumijevanje raznolikosti europskih kultura i jezika te se podiže razina kvalitete školskog obrazovanja u Europi. Školska partnerstva Comenius promiču europsku dimenziju obrazova-nja škola, vrtića i ostalih odgoj-no-obrazovnih ustanova diljem Europe. Omogućuju učenicima i nastavnicima stjecanje i una-pređivanje vještina, ponajprije u području na koje se odnosi tema projekta, ali i u ostalim aktiv-nostima, kao što su timski rad, društvene vještine, planiranje, korištenje informatičko-komu-nikacijske tehnologije. Također, sudjelovanje u partnerstvima sa školama poticaj je za učenje stranih jezika, za razvoj inova-tivnih sadržaja, usluga, pedagoš-kih metoda i pristupa za cjeloži-votno učenje, koji se temelje na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, kao i unapređenje kvalitete obrazovanja nastavnika i uvođenje europske dimenzije u cjelokupni proces.

U 2010. godini u Programu za cjeloživotno učenje institu-cijama i pojedincima dostupna su stručna usavršavanja, pripre-mni posjeti i kontaktni semi-nari u trajanju do pet dana kao i eTwinning, odnosno suradnja škola putem interneta. Kontaktni su seminari namijenjeni škola-ma i vrtićima koje žele ostvariti školsko partnerstvo Comenius sa školama i vrtićima iz Euro-

pe. Organiziraju ih nacionalne agencije koje provode Program za cjeloživotno učenje u svojoj državi i usmjereni su na posebnu temu unutar Programa za cjelo-životno učenje. Pružaju moguć-nosti raspravljanja o određenoj temi, upoznavanja potencijalnih ustanova partnera iz Europe te razvoja ideje za buduću zajed-ničku suradnju. Na kontaktnom se seminaru također može ugo-voriti i zajednička suradnja iz-među ustanova.

Na jednom takvom kontak-tnom seminaru koji je održan sredinom studenoga u Bilbau u Španjolskoj sudjelovala je i Ja-smina Hamer, ravnateljica za-grebačke Osnovne škole Tina Ujevića.

„ Agencija za mobilnost ogla-sila je natječaj Comenius s pot-programom za osnovne i srednje škole i program Izazovi školama u 21. stoljeću, koji je podrazumi-jevao i kontaktni seminar u Špa-njolskoj na kojemu se uspostav-lja suradnja sa zemljama koje su u programu Agencije. Zemlje nečlanice EU imaju mogućnost biti škole partneri ili tihi partneri u bilateralnim i multilateralnim suradnjama, s time da u bilate-ralnoj suradnji jedna škola uvi-jek mora biti iz zemlje članice EU. Prijavila sam projekt koji je Agencija ocijenila dobrim, a opi-sala sam teme koje me zanimaju, koje smo već radili u školi i o ko-jima bih željela raspraviti s kole-gama iz drugih zemalja, izmije-niti iskustva, proširiti edukaciju, raditi na zajedničkim projektima s inozemnim partnerima. Ti opći ciljevi uključuju i upoznavanje načina rada u drugim kulturama,

primjerice, kako škole uključuju roditelje kao partnere u svoj rad, zatim volontiranje i dobrotvorni rad u drugim zemljama” - kaže Jasmina Hamer.

U Španjolskoj je inače bilo 70 sudionika iz 23 zemlje koji su se u pet dana predstavili i na teme-lju toga su stvorene grupe za su-radnju u multilateralnom obliku.

„Bila sam u grupi s kolegama iz Engleske, Češke, Španjolske, Mađarske i Slovenije, iz zema-lja koje su nama dosta bliske, a opet svaka od njih ima poseb-nosti i svi međusobno možemo puno profitirati u novim spozna-jama, metodama poučavanja, organizaciji rada u školi i svemu ostalom. Našli smo se na temi Pronađi druge mogućnosti za dijalog i unutar nje ćemo raditi na razmjeni iskustava iz razli-čitih područja, kulturoloških, prirodnih, matematičkih znanja, načina rada, kroz platforme pou-čavanja i učenja putem interneta.

Napravili smo okvirni projekt i dogovorili zaduženja pa će naš koordinator iz Velike Britanije sve te ideje objediniti - jer sva-ki član tima mora odraditi svo-ju dionicu - u cjeloviti projekt. Projekt mora biti gotov do kraja veljače, a onda ga još do kraja srpnja treba odobriti Agencija za mobilnost. Ako ga odobri,

svi krećemo u realizaciju u idu-će dvije godine unutar kojih će članovi tima odraditi 24 mobil-nosti, odnosno međusobnih su-sreta i posjeta, a planirano je da se u realizaciji pridruže i učitelji i učenici iz tih šest škola” - rekla je ravnateljica Hamer.

Bilo je na kontaktnom semi-naru mnogo učitelja, a manje ravnatelja, no smisao je u tome da ljude treba ohrabriti na surad-nju, jer to je jako dobro iskustvo za osobni i profesionalni razvoj. Naime, sudionici takvih okuplja-nja nauče se prilagoditi novoj sredini, steknu sigurnost, neka nova znanja, dobivaju europsku dimenziju u gledanju na učenje i poučavanje. Prema riječima Jasmine Hamer, treba raditi na tome da se izađe iz zadanih okvi-ra i pokušati usvajati neke nove kompetencije, prihvatiti novu tehnologiju, prezentirati našu zemlju i naš rad te se samovred-

novati u usporedbi s drugima. „Na temelju iskustava i uvida

koji smo stekli u Španjolskoj može se reći da naša škola ide prema europskim dimenzijama, koristimo nove strategije uče-nja, ali nam nedostaje kvalitetna oprema škole. I u tome smo jedi-no inferiorni, dok smo u svemu drugome - u idejama, metodama rada, promicanju nekih novih vrijednosti poput volontiranja - jednaki pa čak i bolji od škola u Europi. Sve je lijepo što smo zamislili u okviru projekta, od komuniciranja preko interneta, kvizova, dopisivanja, razmje-njivanja kulinarskih recepata, upoznavanja tradicije, ali sve to ne smije zasjeniti čovjeka. Važ-no je da se sve može odraditi i preko interneta, ali je ipak puno važnija mobilnost u kojoj ćemo se posjećivati i upoznavati u ži-vom kontaktu. Komuniciramo stalno preko interneta, a u rea-lizaciju programa uključit ćemo i neke učitelje, što je posve normalno i uobičajeno, jer ih je petoro u našoj školi već sudje-lovalo u pripremi materijala za kontakt seminar u Španjolskoj. Moram istaknuti da je atmosfera

na kontaktnom seminaru kolegi-jalna, svi su uključeni, dobro se surađuje i treba ohrabriti i naše ljude da se što više uključe u ta-kve oblike suradnje, jer nam sve to može pomoći da širimo vidi-ke, upoznajemo nove sustručnja-ke u Europi i surađujemo s njima na zajedničku korist. Primjerice, u školi imamo klasične jezike pa sam u Španjolskoj ostvarila kon-takt s osnovnom školom u Ateni, jer želimo razmijeniti iskustva i vidjeti kako drugi rade. I ne smijemo se osjećati inferiornima u tim kontaktima, jer se doista nemamo čega sramiti. Imamo puno ideja, postignuća i kvali-tetnih projekata, ali je problem što to nigdje ne prezentiramo. Moramo izaći iz sjene i naučiti da ono što je dobro treba negdje i pokazati” - zaključila je Jasmi-na Hamer, ravnateljica Osnovne škole Tina Ujevića u Zagrebu.

Marijan Šimeg

IsKUsTVA IZ PROGRAMA MEđUNARODNE sURADNjE cOMENIUs

Sudjelovanje u partnerstvima sa školama poticaj je za učenje stra-nih jezika, za razvoj inovativnih sadržaja, usluga, pedagoških me-toda i pristupa za cjeloživotno učenje, koji se temelje na informa-cijsko-komunikacijskim tehnologijama, kao i unapređenje kvalitete obrazovanja nastavnika i uvođenje europske dimenzije u cjelokupni proces

Prije nepunih godinu dana Osnov-na škola Bilje aktivno se uključila u Program za cjeloživotno učenje

koji u Hrvatskoj provodi Agencija za mobilnost i programe EU. Uključila se u sektorski potprogram Comenius, slijede ciljeve programa za cjeloživotno učenje, a to su stvaranje naprednog društva zna-nja, održivi ekonomski razvoj, veći broj kvalitetnijih poslova te jača društvena ko-hezija. Program potiče suradnju obrazov-nih institucija širom Europe, mobilnost sudionika obrazovnog procesa, razvijanja tolerancije i multikulturalnosti, a istodob-no i priprema sudionike za uspješno su-djelovanje na europskom tržištu rada.

Kao dio programa Comenius pokrenut je portal eTwinning.net kako bi se europ-

ske škole potaknule na suradnju korište-njem informacijsko-komunikacijske teh-nologije. Isto tako, pružanjem kompju-torske podrške, alata i usluga, eTwinning omogućava školama brz i jednostavan način kreiranja školskih partnerstava u bilo kojem području. Svaka osoba iz obrazovnog sustava koja se registrira na eTwinningu naziva se eTwinner.

Sa sedam eTwinnera biljska je škola vodeća u Hrvatskoj u kojoj do danas na tom portalu ima sveukupno 256 učitelja i ostalih zaposlenika osnovnih škola te više od 110.000 diljem Europske Unije. Virtualna projektna partnerstva do sada su ostvarili učitelji engleskog jezika, ra-zredne nastave, matematike, vjeronauka, ali i tajnica naše škole, koja je istodobno

i jedan od tri veleposlanika Republike Hrvatske za eTwinning čija je misija po-većati broj aktivnih sudionika portala u cijeloj Hrvatskoj.

Kako sve ne bi ostalo samo u virtual-noj domeni, biljski su eTwinneri zahva-ljujući predanom radu na portalu ostvari-li značajan broj mobilnosti, odnosno od-lazaka u zemlje EU radi profesionalnoga stručnog usavršavanja, kontaktnih semi-nara te pripremnih posjeta partnerskim školama s ciljem dogovaranja budućih zajedničkih multilateralnih projekata.

Tako su preko Agencije za mobilnost i programe EU, a uz financijsku potporu EU, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Općine Bilje, posjetili Belgiju, Finsku, Italiju, Sloveniju, Tursku, Veli-

ku Britaniju i Poljsku, a pripremaju se za posjet Francuskoj i ponovno Turskoj. S ukupno 15 škola iz isto toliko država EU pripremaju četiri projekta Comenius koje će prijaviti na Natječaj za cjeloži-votno učenje za Republiku Hrvatsku za 2011. godinu.

Upravo su ovih dana ponosni doma-ćini učenicima i učiteljima iz partnerske škole iz Kisnane u Republici Mađarskoj koji su im došli u uzvratni posjet te upo-znaju život i rad škole, kao što su bilj-ski učitelji i učenici upoznali njihovu, kad su prije nekoliko tjedana bili gosti u Kisnani. U Osnovnoj školi Bilje čvrsto vjeruju da se u mobilnosti izvrsno uči. Za život, ne za školu.

Ankica Bilandžić

OsNOVNA ŠKOLA BILjE U MOBILNOsTI KROZ eTwINNING

Izvrsna škola za život

OŠ TIN UjEVIĆ ZAGREB

Preko kontaktnih seminara do partnerstva

BILBAO: S kolegama iz Engleske, Češke, Španjolske, Mađarske i Slovenije

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010. aktualno 5www.skolskenovine.hr

aktualno

Ove godine Hrvatsko priro-doslovno društvo obilježa-va 125. obljetnicu postoja-

nja i djelovanja, koju su odlučili proslaviti na najprimjereniji način. Točnije, organiziranjem prošlotjed-noga znanstveno-stručnog skupa u Zagrebu, o 125 godina komunici-ranja i popularizacije znanosti u Hrvatskoj.

Hrvatsko prirodoslovno društvo osnovano je 1885. godine na po-ticaj Spiridiona Brusine, da bi već sljedeće godine počelo izdavati Glasnik Hrvatskog naravoslovnog društva (koji još uvijek izlazi, no pod naslovom Periodicum biolo-gorum). Godine 1911. Društvo je počelo izdavati i časopis Prirodu, danas najstariji časopis za popula-rizaciju znanosti u Hrvatskoj.

O problematici (ne)dovoljnog komuniciranja znanstvenika s jav-nošću, posebice onom koja nije izravno vezana uz struku, na zagre-bačkom skupu govorili su pokreta-či i voditelji brojnih projekata koji

služe upravo tom cilju - što većem uključivanju Hrvata u znanost. Od predstavnika Tehničkoj muzeja koji organizira već nadaleko po-znati Festival znanosti, Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja pa do vo-ditelja projekta E-škola, koji zbog svoje multimedijalnosti najviše korespondira s potrebama i intere-sima javnosti 21. stoljeća.

Ivica Aviani s Fizičkog odsje-ka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu voditelj je E-škole Fizika, obrazovnog inter-netskog sjedišta koje potiče i pot-

pomaže zanimanje za fiziku. Uz informacije o značajnim događa-njima u Hrvatskoj i o najnovijim postignućima svjetske fizike, ova interaktivna internetska stranica namijenjena je učenicima predmet-ne nastave u osnovnoj školi, svim srednjoškolcima, studentima, ali i samim pripadnicima znanstvene zajednice, kao i građanima koji bi to željeli postati.

- Ponosimo se što smo u ovih petnaestak godina kreirali neko-liko stotina internetskih stranica novog obrazovnog materijala, pot-

pomagali i produbljivali suradnju nastavnika fizike i znanstvenika, a uz praktične savjete i pokuse te dnevne zadatke i natječaje uspje-li smo se nametnuti kao odlični pomagač u obrazovnom procesu,

kako djeci i mladima tako i samim prosvjetnim djelatnicima, poručio je Aviani.

Sličan projekt namijenjen astro-nomiji predstavio je Drago Roša iz Zvjezdarnice Zagreb. I tom je inter-netskom portalu namjera produbiti veze između svijeta obrazovanja i svijeta znanosti te uvesti učenike na zanimljiv i praktičan način u znanstvene vode.

- Naši sadržaji predstavljaju jedan od oblika trajne edukacije nastav-nika, čime se izravno poboljšava kvaliteta cjelokupnog obrazovnog procesa i sustava. Pošto astronomi-ja nije redoviti školski predmet, na našoj stranici ponajprije donosimo osnovne astronomije, kao internet-ski astronomski udžbenik.

Najvažniji segment E-škola za-pravo su miniprojekti i pokusi, nešto što učenici konkretno rade i izvode, shvaćajući tako teorijske postavke kroz praktične radove, a pri realizaciji tih projekata, zada-taka i pokusa mogu izravno komu-nicirati sa znanstvenicima, koji su osmislili te projekte ili, pak, uče-nici sami dolaze do ideja odnosno rješenja, ali je za završnu realiza-ciju potreban kreativni doprinos znanstvenika iz nekog područja.

Voditelji E-škola požalili su se na probleme s financiranjem, budući da nisu uključeni u redovite kana-le resornog Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. To je zaista šteta, jer naposljetku živimo u 21. stoljeću, gdje se do znanja više ne mora dolaziti proučavanjem dese-taka knjiga, već s nekoliko klikova računalnim mišem. A kada već po-stoje ovako kvalitetnih informatič-ki odnosno internetski portali koji služe i postoje upravo radi učenika i njihova obrazovanja, šteta bi bila da njihova budućnost dođe u pita-nje zbog nedostatka novca, kada već novca ima za svakakve druge projekte sumnjive kvalitete i teško dokazivih rezultata.

Spomenimo da je obilježavanje 125. godišnjice Hrvatskoga priro-doslovnog društva završeno sveča-nom Skupštinom, na kojoj su bile dodijeljene zahvalnice zaslužnim članovima Društva, proglašeni novi počasni članovi te je dodijeljena medalja Spiridion Brusina istaknu-tom znanstveniku međunarodnog ugleda, prof. Ivanu Đikiću, koji je tom prigodom održao i predavanje pod naslovom Uloga autofagije u patogenezi i liječenju tumora.

Branko NAĐ

Znanstvenici koji rade u inozemstvu, a koji su uspješni, naučili su kako sami sebe promovirati, zaintrigirati i zainteresirati javnost, plasirati svoje uspjehe, pa onda i privući financijske dotacije i fondove. Hrvatski znanstvenici su previše samozatajni. Oni su marljivi i rade, ali su zatvoreni u svoje male svjetove

Što biste okarakterizirali najvećim po-stignućima Hrvatskoga prirodoslovnog društva u proteklih 125 godina?

Mislim da naše najveće nasljeđe predstav-ljaju dva stručno-znanstveno časopisa, Pe-riodicum biologorum i časopis Priroda, koji je zapravo je zaštitni znak našeg društva, a koji dogodine slavi 100. godišnjicu kontinui-ranog izlaženja. To je izdanje zapravo glavni kanal kojim društvo popularizira ili, kako se danas popularno kaže, komunicira znanost. Naravno, treba znati da je u nekim razdo-bljima HPD bio vrlo aktivan i pokrenuo niz važnih zbivanja. Primjerice, malo se zna da je upravo HPD osnovao Zvjezdarnicu Zagreb 1903. godine, kao i Planetarij u zagrebačkom Tehničkom muzeju 1965. godine. Nadalje, izdavali smo niz malih znanstvenih knjižni-ca, pogotovo nakon Drugoga svjetskog rata i time smo popularizirali znanost kada je to bilo najpotrebnije. U suvremeno doba pokrenuli smo i E-školu, internetski kanal putem ko-jeg srednjoškolci u kemiji, fizici, matematici, astronomiji komuniciraju sa znanstvenicima, kojim im onda asistiraju u rješavanju određe-nih problema i zadataka. Učenici su kroz taj projekt izravno upoznati sa znanstvenim me-todama i vjerujem da će neki od njih i izabrati takav životni put.

Koliko članova HPD uopće ima danas i kakva je budućnost?

Mi smo istodobno i malo i veliko društvo. Od

1992. godine HPD je krovna organizacija svih prirodoslovnih znanstvenih društava, a ima ih 33 u cijeloj Hrvatskoj, poput Hrvatskoga bio-loškog društva, Hrvatskoga kemijskog druš-tva, itd. Po tome smo jako velika organizacija. S druge strane, imamo i individualne članove, zapravo pretplatnike časopisa Priroda. Tre-nutačno ne stojimo baš sjajno, jer je tiraža tog časopisa znatno pala odnosno smanjio se broj pretplatnika, što zbog ekonomske kri-ze, što zbog zdrave tržišne konkurencije, jer danas za razliku od prije sto godina na tržištu postoji nekoliko vrlo kvalitetnih prirodoslovnih časopisa, od National Geographica nadalje. Dakako, to nam predstavlja financijsku teško-ću, pa se nadamo boljim vremenima. Dodu-še, kao i svi ostali u ovoj zemlji.

Jeste li zadovoljni statusom znanstveni-ka i znanosti u hrvatskom društvu?

Naravno da nismo. Jer, pogledajmo samo državni proračun, iz kojeg se sve manje iz-dvaja za znanost, obrazovanje, pa onda i samu popularizaciju znanosti. U početku se, prije 125 godina, naše društvo bavilo i razvo-jem znanosti, sada je to djelatnost instituta i fakulteta, pa je danas primat naše djelatno-sti upravo popularizacija znanosti, poglavito među mladima, nešto kao znanstvena rekla-mna agencija. Ali se ni za taj segment iz dr-žavnih financira ne izdvaja dovoljno. Umjesto da idemo prema sintagmi društva znanja mi idemo u suprotnom smjeru. Ne znam imamo li uopće strategiju razvoja društva, a kamoli strategiju znanosti. Čini mi se da po tom pita-nju još vrludamo.

Je li onda pametno biti znanstvenik u toj i takvoj Hrvatskoj, gdje su obrazovanje i znanost itekako marginalizirani?

Unatoč svemu, mislim da jest. Mislim da je znanstvenicima privlačno što imaju izravnu veza sa svijetom. Sa znanjem i znanstveni-cima iz cijelog svijeta imamo dnevnu vezu, i to je dobra stvar. S druge strane, godinama nam se događa odljev mozgova, koji nije do-bar i očito je posljedica upravo onoga što sam rekao, premalog ulaganja države u znanost i nepostojanje perspektive, pa mladi znanstve-nici odlaze, da ne kažem bježe. No, budući da u svakom zlu treba gledati i neko dobro, moram kazati da upravo preko tih naših znan-stvenika u inozemstvu imamo vezu i dolaske

svjetske znanstvene elite, poput prof. Ivana Đikića, kojem ćemo uručiti posebnu godišnju Nagradu Spiridon Brusina, koja nosi ime po našem osnivaču.

Đikić, Radman, to su znanstvenici za čiji rad zna i šira javnost. No, moramo prizna-ti da malo ljudi zapravo zna za konkretna imena naših uspješnih znanstvenika, dok svi znaju, nažalost, tko je modni mačak. Tko je za to kriv?

Dio krivice sigurno leži na samome druš-tvu, gdje su vrijednosti poremećene i prioriteti pobrkani. S druge strane, znanstvenici koji rade u inozemstvu, a koji su uspješni, ujedno su naučili taj zapadnjački način znanstvenog reklamiranja, kako sami sebe promovirati, kako zaintrigirati i zainteresirati javnost, pla-sirati svoje uspjehe, pa onda i privući financij-ske dotacije i fondove. Čini mi se da su naši znanstvenici, koji su svjetski priznati i reno-mirani u stručnim krugovima, previše samo-zatajni. Oni su marljivi i rade, ali su zatvoreni u svoje male svjetove. To je karakteristika te grupacije ljudi – vrijedni, ali previše samoza-tajni. I zbog toga je ovaj naš skup o populari-zaciji znanosti vrlo važan, da konačno i sami znanstvenici shvate da moraju izaći u javno-sti, da se moraju reklamirati, a ne zatvarati se u svoje bjelokosne kule! To nije dobro, jer znanstvenici moraju biti prepoznati i u užoj i u široj javnosti. Na kraju, cijela javnost, porezni obveznici uglavnom plaćaju znanost. Daleko su još vremena kada će privreda financirati razvoj znanosti, iako bez toga nema pokreta-nja gospodarstva.

DR. MLADEN jURAČIĆ, PREDsjEDNIK HRVATsKOGA PRIRODOsLOVNOG DRUŠTVA

Nedostaje nam strategija razvoja znanosti

Ivica Aviani Ivan –ikiÊ Drago Roπa

Tradicija i rezultati unatoč slabom

financiranju

125 GODINA HRVATsKOGA PRIRODOsLOVNOG DRUŠTVA

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010.aktualno6www.skolskenovine.hr

Vi ste oni koji uvode sustav e-učenja i koji daju doprinos njegovu ra-zvijanju, a mi možemo obećati da

ćemo učiniti sve kako bismo adekvatno i financijski pratili vaš rad, kazao je otvara-jući Drugi sveučilišni Dan e-učenja rektor zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš, če-stitajući nagrađenima za najbolje kolegije e-učenja. Prorektorica za studente i studije Blaženka Divjak istaknula je da se kvaliteta obrazovanja može povećati kroz e-učenje.

– Strateški su ciljevi e-učenja unaprije-diti kvalitetu obrazovanja, omogućiti na-stavnicima i studentima ostvarivanje no-vih uloga u obrazovnom procesu, povećati konkurentnost sveučilišta i sveučilišnih studijskih programa te osposobiti studen-te za uporabu tehnologije cjeloživotnog učenja – navela je Divjak, dodajući da su u e-učenje uključeni svi, od studenta do pro-fesora, a osobita se pažnja posvećuje su-djelovanju dekana, kako bi mogli potpuno sagledati važnost cjelokupnog procesa.

Drugi sveučilišni Dan e-učenja organizi-ran je kako bi se akademskoj zajednici, pr-venstveno nastavnicima Sveučilišta u Za-grebu, a onda i cjelokupnoj zainteresiranoj javnosti, omogućila razmjena iskustava te stjecanje novih spoznaja o primjeni infor-macijskih i komunikacijskih tehnologija, kao i tehnologija e-učenja u obrazovnom procesu. Kako je istaknuto, organizacijom ovog događanja Sveučilište u Zagrebu po-tvrđuje ulogu vođe u regiji u unapređenju kvalitete obrazovanja i implementaciji teh-nologija e-učenja te potiče provedbu svoje Strategije e-učenja.

Inače, nagrada za najbolji e-kolegij, koja se na temelju odluke Senata i Strategije e-učenja Sveučilišta u Zagrebu dodjeljuje drugi puta, namijenjena je nastavnicima koji su ostvarili značajan iskorak u osmi-

šljavanju novih e-kolegija, temeljenih na upotrebi tehnologije u svrhu postizanja veće kvalitete obrazovanja u tehnološkom, pedagoškom i didaktičkom smislu.

Cilj je nagrade istaknuti najbolje pri-mjere uporabe suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije te interneta u sveučilišnom obrazovanju kako bi se po-stigle bolje kompetencije studenata. Prvu je nagradu za e-kolegij dobio projekt Otvo-reno računarstvo s Fakulteta elektrotehni-ke i računarstva, koji je predstavio vodi-telj projekta Mario Žagar. Istaknuo je da su kroz taj projekt došli do novih izazova koji govore o promicanju e-obrazovanja, zajedničkom uređivanju sadržaja, njihovoj otvorenosti, automatiziranoj provjeri vjež-bi...

Tijekom Dana e-učenja predavanje je održao i britanski stručnjak za e-učenje Si-mon Paul Atkinson, a u auli rektorata odr-žana je panel-diskusija o e-učenju na ko-joj su dekani i ravnatelj Instituta za fiziku raspravljali o napretku razvoja e-učenja na Sveučilištu u Zagrebu. Također je održan okrugli stol pod nazivom Uloga knjižnica u e-obrazovanju.

Inače, Dan e-učenja organizirao je Ured za e-učenje/Centar za e-učenje Sveučiliš-noga računskog centra Sveučilišta u Za-grebu koji ovom prilikom ujedno obilježa-va treću godišnjicu svog djelovanja. Ured, odnosno Centar, svakodnevno obavlja niz aktivnosti - od podrške za korisnike sveu-čilišnoga sustava za e-učenje i sustava za webinare i e-portfolio, preko savjetovanja, informiranja i održavanja predavanja ve-zanih uz e-učenje, do organizacije tečajeva i mjesečnih druženja pod nazivom popod-ne@ceu, kao i koordinacije rada centara za e-učenje na sastavnicama Sveučilišta.

Ivica Buljan

sVEUČILIŠNI DAN E-UČENjA sTUDIj U INOZEMsTVU

Kako unaprijediti kvalitetu

obrazovanja

VREDNOVANjE OBRAZOVNIH POsTIGNUĆA

Prošlog utorka, 7. prosinca, točno u 11 sati u cijelom svijetu istodobno su objavljeni rezultati ciklusa PISA 2009. (Programme for International Student Asses-sment) te je u Hrvatskoj u Naci-onalnom centru za vanjsko vred-novanje obrazovanja održana konferencija za medije na kojoj je Michelle Braš-Roth, voditelji-ca OECD/PISA istraživanja za Hrvatsku, prezentirala postignu-ća hrvatskih učenika. Na konfe-renciji koju je otvorio ravnatelj Nacionalnog centra Goran Siro-vatka, a rezultate hrvatskih uče-nika komentirala državna tajnica prof. dr. Dijana Vican, voditeljica projekta podijelila je priopćenje u kojem su javnosti predočeni sljedeći podaci:

„PISA je trenutačno najveća međunarodna procjena znanja i vještina učenika u dobi od 15 godina. Provodi se u zemlja-ma članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj – OECD – i partnerskim zemlja-ma, što čini gotovo 90 posto svjetskoga gospodarstva. Pro-gram se provodi u trogodišnjim ciklusima – 2000., 2003., 2006.

i 2009. – i obuhvaća tri područja procjene: čitalačku, matematič-ku i prirodoslovnu pismenost. Četvrti ciklus ovog OECD-ova istraživanja PISA 2009. prove-den je u 65 zemalja, a ukupno je testirano više od 470.000 pet-naestogodišnjih učenika, što je reprezentativni uzorak za oko 26 milijuna petnaestogodišnjaka.

U Hrvatskoj je metodom slu-čajnog uzorka odabran ukupno 5471 učenik, a testirana su 5033 učenika iz 157 srednjih škola. U ciklusu PISA 2009. procjena čitalačke pismenosti, kao glav-ne ispitne domene, temeljila se na unaprijeđenom i proširenom konceptualnom okviru za čita-lačku pismenost kako bi se uze-le u obzir sve promjene koje su se dogodile u načinu čitanja od 2000. godine, kada je čitalačka pismenost također bila glavna domena. Osim toga, procjenji-vala su se postignuća učenika u prirodoslovnoj i matematičkoj pi-smenosti. Osim kognitivnog te-sta, anketirani su učenici, njihovi roditelji i ravnatelji njihovih škola te su tako prikupljeni podaci o velikom broju mogućih poza-

dinskih utjecaja na obrazovna postignuća. Time je omoguće-na analiza učeničkih, obiteljskih i institucionalnih čimbenika koji mogu objasniti međuškolske i unutarškolske razlike učenika u znanju i sposobnostima.

Analizom dobiveni pokazate-lji postignuća hrvatskih učenika mogu se promatrati u međuna-rodnom kontekstu, uspoređiva-ti s rezultatima prvoga ciklusa PISA provedenog u Hrvatskoj 2006. godine te pratiti promjene unutar obrazovnog sustava. U većini zemalja sudionica PISA istraživanja rezultati prethodnih ciklusa i usporedbe obrazovnih sustava uglavnom imaju važne implikacije za razvoj obrazov-ne politike i pokretanje širokog spektra različitih reformi u obra-zovnim sustavima.

U području čitalačke pisme-nosti najbolji prosječni rezultat od 556 bodova postiže Šangaj – Kina, a slijede ju Koreja (539) i Finska (536). Republika Hrvat-ska nalazi se na 36. mjestu s pro-sječnim rezultatom od 476 bodo-va. U usporedbi s ciklusom PISA 2006., kada je rezultat Hrvatske

iznosio 477 bodova, može se uočiti da nije došlo do značajnije promjene u postignuću hrvatskih učenika. Rezultatom od 460 bo-dova iz matematičke pismenosti Hrvatska zauzima 40. mjesto lje-stvice zemalja sudionica. Najbo-lji prosječni rezultat od 600 bo-dova postigla je Šangaj – Kina, dok je najlošiji rezultat ostvario Kirgistan (331 bod).

U trećem području procjene, prirodoslovnoj pismenosti, Hr-vatska postiže prosječni rezultat od 486 bodova te je na 37. mje-stu u ukupnom poretku zemalja sudionica. Prvo i drugo mjesto zauzimaju Šangaj – Kina (575 bodova) i Finska (554), dok se na dnu ljestvice nalaze Peru (369 bodova) i Kirgistan (330). Promatrajući rezultate u cijelosti, može se uočiti da su u odnosu na prijašnje PISA cikluse, vode-ća mjesta zauzele zemlje istoč-ne Azije poput Šangaj – Kine, Koreje, Hong Kong – Kine. Tra-dicionalno najuspješnija Finska i dalje je pri vrhu ljestvice kao najuspješnija europska zemlja. Postignuća hrvatskih učenika, gledajući u cjelini rezultate sva tri područja procjene, možemo oci-jeniti zadovoljavajućima. Naime, u odnosu na ciklus PISA 2006. hrvatski su učenici u prosjeku ostvarili svega sedam bodova manje na skalama matematičke i prirodoslovne pismenosti, dok se u čitalačkoj pismenosti, kao

glavnoj ispitnoj domeni ovoga ci-klusa, prosječni rezultat razlikuje za tek jedan bod. Ovakav rezul-tat donekle je i očekivan, budući da se hrvatski učenici uglavnom ne susreću sa zadatcima u ko-jima se traži praktična primjena znanja i vještina za rješavanje svakodnevnih problema.”

Michelle Braš-Roth, voditeljica OECD/PISA istraživanja za Hr-vatsku ovih dana u povodu naj-novijih PISA pokazatelja održat će stručni skup za 157 ravna-telja škola koje su sudjelovale u ciklusu PISA 2009., na kojem će ravnateljima uzorkovanih škola podijeliti i izvješća za njihove škole, kao i personalizirana iz-vješća o procijenjenim postignu-tim kompetencijama na PISA testu za svakoga pojedinog uče-nika njihove škole (u zatvorenoj omotnici koju učenici otvaraju kod kuće). PISA centar Hrvatska ovih je dana tiskao i prijevode dvaju OECD-ovih publikaci-ja: Definiranje i odabir ključnih kompetencija i Što čini školske sustave učinkovitima - Pogled na školske sustave kroz prizmu PISA istraživanja. Sigurno je da će uslijediti i daljnje analize po-stignuća hrvatskih učenika koje će kreatorima obrazovne politike pomoći u osmišljavanju koraka koji su nužni kako bi naši učenici bili sposobniji, a time i rezultati u sljedećem istraživanju bolji u odnosu na sadašnje.

Zadovoljavajući rezultati na ciklusu PIsA 2009.

Piše Višnja Francetićnačelnica Odjela za organizaciju i provođenje ispita u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Zbog želje za znanjem, ali i avan-turom, širenjem horizonta, boljim životom ili nečim četvrtim, hrvat-

ski studenti sve češće odlaze na studij izvan domovine. Koliko često nije mo-guće reći, jer ne postoje sustavni podat-ci o onima koji studiraju s druge strane granice niti u jednoj hrvatskoj instituci-ji. Hrvatski studenti sve češće za studij izabiru neko od europskih sveučilišta. Često su to ona na engleskom govor-nom području, ali studenata iz Hrvatske ima i u Njemačkoj. Ipak, u usporedbi sa zemljama Europske Unije, mobilnost hrvatskih studenata još uvijek je vrlo mršava, a koliko opet je teško reći jer podatci o tome, kako rekosmo, ne po-stoje. Riječ je tek o dojmu onih koji po-sreduju između studenta, stranih sveu-čilišta i institucija koje nesebično dijele stipendije za studij izvan Hrvatske.

Nešto više podataka ima o hrvatskim studentima u SAD–u. Naime, ovih je dana Institut za razvoj obrazovanja objavio podatke o najnovijim trendo-

vima u akademskoj mobilnosti između Hrvatske i SAD-a. Prema novim služ-benim statistikama, SAD je i dalje jedno od najpopularnijih odredišta za hrvatske studente i profesore s 623 hrvatska dr-žavljana na studiju u SAD-u u 2010. godini. Od toga ih 47 posto studira na preddiplomskoj, 39 posto na diplom-skoj razini te 14 posto na programima stručnog usavršavanja. Među najpopu-larnijim sveučilištima za hrvatske stu-dente i profesore su Harvard University, Columbia University i New York Uni-versity.

SAD je svjetski lider u međunarod-nom obrazovanju jer privlači 20 po-sto svih mobilnih studenata u svijetu te je u akademskoj godini 2009./10. u SAD-u studiralo ukupno 690,923 međunarodnih studenata, što je 3,4 poto ukupne studentske populacije SAD-a. Nakon SAD-a slijede Veli-ka Britanija s 12 posto, Njemačka s 9 posto, Francuska s 8 poato te Australi-ja sa 7 posto međunarodnih studenata. U akademskoj godini 2009./10. u ra-zvoj visokog obrazovanja i istraživanje u SAD-u uloženo je 54,9 milijarde ame-ričkih dolara, a studenti i istraživači su mogli za ostvarenje svojih obrazovnih ciljeva birati između 4937 akreditira-nih visokoškolskih institucija na kojima je studiralo više od 19 milijuna stude-nata. Najtraženija područja studija na američkim sveučilištima su ekonomija i poslovno upravljanje te inženjerski smjerovi, kao i prirodne znanosti. Veliki broj međunarodnih studenata, pa tako i hrvatskih, ostvaruje financijsku potporu za studij u SAD-u prvenstveno od samih američkih sveučilišta kao i putem pre-stižnih programa stipendiranja kao što su Fulbright, Hubert H. Humphrey te Junior Faculty Development Program.

Hrvatima najdraža Amerika

U usporedbi sa zemljama Europske Unije, mobilnost hrvatskih studenata još uvijek je vrlo mršava, a koliko opet je teško reći jer podatci o tome ne postoje. Prema novim službenim statistikama, sAD je i dalje jedno od najpopularnijih odredišta za hrvatske studente i profesore s 623 hrvatska državljana na studiju u sAD-u u 2010. godini

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010. aktualno 7www.skolskenovine.hr

aktualno

Odgoj od malih nogu stva-ra odrasle ljude, maksi-ma je koje se svatko u

obrazovnom sustavu mora pri-državati. U Agenciji za odgoj i obrazovanje toga su svjesni pa redovito održavaju stručne sku-pove o temi odgoja i obrazova-nja, a jedan je od tih programa i razvijanje projekta iz područja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Kako navodi viša savjetnica u AZOO-u Andreja Silić, voditeljica tih projekata, Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i odgovornosti te demo-kratsko građanstvo doprinos je promicanju temeljnih ljudskih vrijednosti i njihovu življenju u dječjim vrtićima u Republici Hrvatskoj. cjelovit pristup djetetu

– Prihvaćeni dokumenti na državnoj razini obvezuju sve no-sitelje programa u predškolskom odgoju i obrazovanju na preispi-tivanje ostvarivanja prava i od-govornosti djece i unapređivanje uvjeta za njihovo ostvarivanje. Prošlogodišnja je Smotra proje-kata pokazala samo neke od pri-mjera iz prakse, odnosno razli-čite načine na koje se taj proces ostvaruje u predškolskim usta-novama. Svake je godine mo-guće pratiti napredak u življenju dječjih prava i odgovornosti u sve većem broju odgojno-obra-zovnih ustanova za rani odgoj i razvoj u Republici Hrvatskoj. Možemo istaknuti da su vrijed-nosti prihvaćene ovim Nacional-nim programom doista zaživjele i postale temeljem kurikuluma svake ustanove, da ih je moguće iščitati u godišnjim planovima i izvješćima te pratiti u odgojno-obrazovnoj praksi.

Nakon što je Vlada Republike Hrvatske krajem 1999. usvoji-la Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava, postao je obavezni dio odgojno-obrazovnog djelovanja unutar našeg odgojno-obrazovnog su-stava. To je značilo njegovo su-stavno planiranje, provođenje i vrednovanje odnosno ugrađiva-nje u različite programe predš-kolskog odgoja. Na taj je način naglašena važnost predškolskog odgoja u odgojno-obrazovnom sustavu, koji je primjenom Naci-onalnog programa odgoja i obra-zovanja za ljudska prava i de-mokratsko građanstvo dobio na kvaliteti, u smislu izgrađivanja cjelovite i cjeloživotno usmjere-ne koncepcije odgoja i obrazo-vanja koja je posebno usmjerena na usustavljenje znanja, vještina, vrijednosti i stavova koje mora usvojiti svaki pojedinac kao član humano usmjerenoga demokrat-skog društva.

– Mnogi autori ističu važnost rane dobi te kažu da je ono kri-tično za razvoj svakog pojedinca. Također, ističe se nužnost i važ-nost provođenja osmišljenih pro-grama i usmjeravanja društvene pozornosti i brige za svu djecu jednako. Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava tako je značio novi dopri-nos humanističko-razvojnoj kon-cepciji važećega Programskog usmjerenja odgoja i obrazovanja predškolske djece iz 1991. godi-

ne, njegovoj primjeni u praksi te obvezu preispitivanja pedagoške prakse, obogaćivanja zadaća, sa-držaja, metodike i vrednovanja odgojno-obrazovnog procesa i postignuća. U predškolske pro-grame ugrađene su obveze iz Konvencije o pravima djeteta iz 1989. – navodi Silić.

Odgoj za ljudska prava i od-govornosti te demokratsko građanstvo proces je koji obu-hvaća cjelovit pristup djetetu, interdisciplinarnost u pristupu sadržajima za ljudska prava, po-tvrđivanje životnih vrijednosti, izgrađivanje pozitivnih stavova prema sebi i drugima u humanoj i materijalnoj okolini, usmjere-nost na razvijanje vještina po-trebnih za život u demokratskoj zajednici.Polaziti od djece i njihovih potreba

Od početka primjene Na-cionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u Hr-vatskoj je održano 27 seminara za predškolske djelatnike, u or-ganizaciji nekadašnjeg Zavoda za školstvo RH, današnje Agen-cije za odgoj i obrazovanje. Svi polaznici preuzeli su obvezu prenošenja informacija drugim stručnjacima u svojim vrtićima

te poticanja primjene ovoga programa. To je značilo orga-niziranje niza seminara, radio-nica, radnih grupa, aktiva i ra-sprava na kojima su se stjecala nova znanja, promišljali uvjeti za planiranje i ostvarivanje no-vih ciljeva, zadataka i sadržaja te iznosila iskustva iz prakse na razini pojedinog vrtića, županij-skoj i međužupanijskoj.

Vrlo je značajna bila surad-nja s timom stručnjaka koji je osmislio priručnik Živjeti i učiti prava, u izdanju Filozofskog fa-kulteta Sveučilišta u Zagrebu te Istraživačko-obrazovnog centra za ljudska prava i demokrat-sko građanstvo, 2003., dr. sc. Dubravkom Maleš, Mirjanom Milanović, prof. te dr. sc. Ivan-kom Stričević. Autorice ovog priručnika bile su i glavni nosi-telji stručnog usavršavanja dje-latnika s područja predškolskog odgoja tijekom proteklih godi-na. Priručnik je postao jedan od osnovnih izvora u popisu litera-ture za kvalitetno uvođenje pri-pravnika u odgojno-obrazovni rad u dječjim vrtićima. Važno je istaknuti i kako godišnji pro-grami i izvješća dječjih vrtića sadrže u sve većem broju među bitnim zadaćama unapređivanja odgojno-obrazovnih procesa upravo one iz područja odgoja

i obrazovanja za ljudska prava, odgovornosti i demokratsko građanstvo.

Dr. Ivanka Stričević u svom osvrtu Kriterij vrednovanja postignuća ističe da Odgoj za ljudska prava podrazumijeva rad na četiri osnovne ciljne razi-ne – ja; ja i drugi; mi; svijet kao cjelina – i one trebaju biti za-stupljene i u vrednovanju. Kao i u samom projektu, i prilikom njegova vrednovanja polazi se od djece i njihovih potreba – što su djeca usvojila i novo naučila u području ja, koje su vještine usvojila i području odnosa s drugima, što znaju i kako dje-luju u području mi (zajednice) i kako doživljavaju i u skladu sa stavovima djeluju na razini svi-jet kao cjelina. Planirati situacije

Projekti u dječjem vrtiću pri-padaju planski stvorenim situaci-jama u kojima se provodi odgoj i obrazovanje za ljudska prava, no ne izostaje utjecaj projekta na svakodnevne životne situacije i cjelokupno ozračje. Stoga je i vrednovanje projekta vrlo slože-no, posebice procesno vrednova-nje. Upitamo li se kako je projekt utjecao na kvalitetu života, zasi-gurno će za dobivanje odgovora biti potrebno vrednovati i proces

(po njegovim fazama, sudioni-cima, materijalnom okruženju i odnosima) i produkt.

– Vrednovanje postignuća projekta trebalo bi dati odgo-vor na to je li odabrana tema relevantna za život djeteta, je li osnovno načelo sudjelova-nje djece – aktivna uključenost djeteta, kakvo je materijalno okruženje i koji su poticaji koji iz njega proizlaze, kakva je in-terakcija potaknuta projektom, kakvo je izražavanje i ponašanje djece s obzirom na kreativnost, konstruktivnost, radoznalost i optimizam i u kojoj je mjeri projekt pridonio promjenama i kvaliteti života djece i kao takav je poticaj za nova istraživačka područja. Osim djece, sudionici projekta su i odrasli, primarno odgojitelji. Oni ne samo da ini-ciraju i stvaraju promjene, već ih i osobno doživljavaju. Stoga je vrednovanje potrebno usmjeriti i na sudjelovanje odraslih – što su naučili, jesu li poboljšali svoj

odnos s djecom, jesu li i koliko unaprijedili svoje odgojiteljske vještine i sl.

U svom drugom osvrtu Projek-ti iz područja odgoja i obrazova-nja za ljudska prava u dječjem vrtiću dr. Stričević napominje dvije bitne teme o kojima valja govoriti kada se radi o projekti-ma u dječjim vrtićima kojima je cilj oživotvorenje prava djeteta i učenje o pravima u okviru odgoja i obrazovanja za ljudska prava.

– Prva su tema projekti i stra-tegije rada na projektu, a druga ljudska prava i u okviru njih prava djeteta. Postavlja se pitanje zašto projekt u dječjem vrtiću, s kojim ciljem, po čemu je specifičan kao strategija rada i kako provođenje projekta s djecom može pridoni-jeti oživotvorenju njihovih prava i učenju o pravima. Naime, samo u uvjetima gdje djeca žive svoja prava moguće je učiti o njima i stjecati građanske vještine koje će im pomoći da svoja prava ostvaruju i da se zalažu za prava drugih. A kao metoda aktivnog učenja upravo projekt ima velike potencijale, jer aktivno učenje daje najbolje rezultate, ne samo u smislu usvajanja znanja nego u razvoju socijalnih vještina i izgradnji stavova – zaključuje Stričević.

Ivica Buljan

Odgoj od malih nogu stvara odrasle ljude

Od početka primjene Nacionalnog progra-ma odgoja i obra-zovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u Hrvat-skoj je održano 27 seminara za predš-kolske djelatnike, u organizaciji nekadaš-njeg Zavoda za škol-stvo RH, današnje Agencije za odgoj i obrazovanje

PREDŠKOLsKI ODGOjDjEcA

I LjUDsKA PRAVA

Poticati djecu da se pridržavaju pravila U sklopu nedavno održanoga stručnog skupa Razvijanje projekata iz područja Nacionalnog programa

odgoja i obrazovanja za ljudska prava tim koji su činili odgojiteljica savjetnica Nevenka Holetić i pedago-ginja Gordana Petarčec prezentirale su projekt koji je započeo na poticaj petogodišnjeg dječaka Jana, koji je u sukobima i svađama zbog igračaka i načina igre često objašnjavao da je on u pravu. U svojoj su prezentaciji pojasnile kako su započeti razgovori s djecom o pravima, polazeći od toga što je pravo, koja su njihova prava i koja su prava njihovih roditelja. Aktivnosti su se razvijale u smjeru kako dijete ima prava, dužnosti i obaveze.

– Nadovezujući se na prava, došli smo do pravila. Zaključili smo da je to nešto čega se svi moramo pridržavati. Izradili smo plakat s pravilima i stavili ga na vidljivo mjesto u sobi dnevnog boravka. Mnogim je roditeljima to bio poticaj da sa svojim djetetom i kod kuće definiraju određena pravila. Nastojali smo saznati što je to odgovornost. Raspravljali smo kako se može postati odgovoran dajući obećanja, radeći različite poslove u vrtiću i obitelji i pridržavajući se pravila. Uz određene primjere u kojima je do izražaja dolazilo ispunjavanje ili neispunjavanje odgovornosti, djeca su donosila zaključke o tome zašto je odgovornost važ-na za pojedinca i društvo. Primijetili smo da se neka djeca boje izraziti vlastito mišljenje. Da bismo u djece razvili samopouzdanje i sigurnost, poticali smo ih na izražavanje vlastitog mišljenja. Kao rezultat projekta nastala je knjižica Dječja prava u vrtiću. Ovim smo projektom poticali djecu da se nastoje pridržavati pra-vila koja su sama definirala i pomoći djeci koja krše ta pravila da ih preusmjere na primjereno ponašanje. Starija djeca pokazala su da imaju više razumijevanja za mlađu i pomagala su im u njihovim problemskim situacijama. Djeca su također tražila različita rješenja problema i zajedno donosila zaključke na koji će se način određeni problem riješiti, međusobno se uvažavajući, slušajući jedni druge, podržavajući različite ideje i potičući svakoga da izrazi svoje mišljenje.

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010.aktualno8www.skolskenovine.hr

aktuakno

Matematičari za humanost SPLIT – Splitska OŠ Sućidar jedna je od pet škola

dobitnica godišnje nagrade za volonterstvo te je po-nijela titulu Škola – prijatelj zajednice, koju dodjeljuje Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Tu su nagradu zaslužili prije svega učenici okupljeni u Klubu mladih matematičara, u kojem ih već više od dvadeset godina uči i odgaja nastavnik matematike Davor Belaić. Ovu su zasluženu nagradu dobili među ostalim za originalnu akciju Volontirajmo za bolji svi-jet, ali i za dugogodišnji humanitarni rad, što će osim priznanja biti donirano i sa 10 tisuća kuna, koje će dobro doći. Ovo priznanje obradovalo je sve učenike i njihova nastavnika Belaića, koji ističe da je u ško-lama već godinama zanemaren odgoj djece, pa je zato, uz redovne obveze u nastavi, osjetio potrebu da s djecom, učenicima od petog do osmog razreda, dodatno radi volonterski. Inače, Klub mladih mate-matičara OŠ Sućidar ima sto članova, a predsjednica je vrsna matematičarka i volonterka Ivana Gabela.

Videonadzorom protiv huliganizma

ZADAR – U zadarskim srednjim školama uskoro će se, nadaju se, stati na kraj huliganizmu i sustav-nom uništavanju imovine. Naime, Zadarska župa-nija odlučila je uložiti financijska sredstva u nabavu opreme za videonadzor i protuprovalne sustave u šest osnovnih zadarskih škola i tri srednje. Na taj se način napokon želi stati na kraj problematičnom po-našanju. Kako ističu ravnatelji škola, videonadzor i protuprovalni sustav vrlo im je važan zbog noćnih sati, kada se oko škola okupljaju gradski huligani. Tijekom proteklog razdoblja događale su se brojne provale, uništavanje inventara, fasada, razbijanja školske imovine, pri čemu nisu pomagali ni noćni čuvari, jer se bilo opasno upustiti u bilo kave obra-čune s huliganima. Zadarska županija već je osi-gurala sredstva za opremu, a radi se o 200 tisuća kuna. Sami sustavi trebali bi profunkcionirati do idu-će školske godine.

Nova škola na mjestu stare

OSIJEK – Jedna zgrada odlazi u povijest, a na njezinim temeljima niknut će nova. Naime, napušte-na zgrada OŠ Vladimira Nazora u Retfali bit će u idućih dvadesetak dana srušena, jer je zaključeno da bi njezina obnova bila preskupa, neisplativa in-vesticija. Nažalost, ruševna škola postala je ruglo na kojem su se djeca počela okupljati pa je prije-tila opasnost od stradavanja. Izgradnja nove zgra-de trebala bi prema planovima započeti početkom 2012., a odgovorni ističu da žele novi objekt koji će biti energetski učinkovit te će istodobno zadovolji-ti sve potrebe i uvjete za jednosmjensku nastavu za 320 učenika. Gradonačelnik Bubalo najavio je gradnju još dviju škola čiji se troškovi projektiranja procjenjuju na po milijun kuna. Ovih je dana pred-stavljeno i idejno rješenje buduće osnovne škole u Retfali, a jedna je od zanimljivosti i to što će buduća sportska dvorana biti smještena na katu.

Pričom protiv nasilja DELNICE – Kroz priču protiv nasilja glavni je slo-

gan 2. festivala priče, a delnički srednjoškolci i gi-mnazijalci ostvarili su odlične rezultate u smišljanju slogana i grafičkom oblikovanu poruka na zadanu temu o nenasilju. Pokušajte voljeti, možda uspije, Tu-cimo se znanjem, a ne šakama, samo su neki od vrlo uspješnih slogana, čiji su autori učenici Erik Marko-vić, Sabina Mihelčić i Ivana Jerbić. Isto tako, prve su nagrade likovnim oblikovanjem svojih poruka ostva-rile učenice trećeg razreda Opće gimnazije, i to Dora Herljević (Žrtvom te ne čine samo masnice) i Karla Mrak (NEnasilje), Anamarija Mihaljević (Nasilje nije odgovor). Sam je Festival priče manifestacija koja je pokrenuta prošle godine uz poticaj Ministarstva kul-ture, a ove je godine održana pod pokroviteljstvom Ministarstva branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti. Početnu inicijativu za ovakav oblik dru-ženja dala je Udruga Medioteka, koja nastoji promi-cati medijsku kulturu djece i mladeži, a ove je godine temeljni motiv radova svih sudionika bio vezan uz promicanje nenasilja. Počasni su gosti na završnoj priredbi bili Suzana i Reno Ritz, roditelji tragično pre-minuloga zagrebačkoga gimnazijalca Luke Ritza.

Ivica Buljan

UKRATKO

Modularni kurikulumi stru-kovnih škola, brzo prila-godljivi zahtjevima tržišta

rada, cilj su projekta ECHO, koji se provodi u sklopu IPA Komponente IV - Razvoj ljudskih potencijala, sufinanciranog iz sredstava Europ-ske Unije. Time se namjerava rije-

šiti problem koji često naglašavaju poslodavci: neusklađenost znanja i vještina koje učenici dobivaju kroz programe strukovnih škola sa zna-njima i vještinama koje poslodavci očekuju od zaposlenika. Krajnji re-zultat projekta trebala bi biti veća zapošljivost učenika koji završe

programe srednjih strukovnih ško-la.

Na projektu, čije je provođenje započelo prije dva mjeseca, zajed-nički rade vodeći partner Gospo-darska škola u Varaždinu s Eko-nomskom školom Mije Mirkovića iz Rijeke, Turističkom i ugostitelj-skom školom Dubrovnik i Sred-njom školom Ivanec kao partneri-ma te sa Zavodom za zapošljavanje i Ekonomskom školom Maribor kao suradnicima.

Projektni partneri i suradnici na sastanku u Gospodarskoj školi u Varaždinu najavili su objavu inter-netske stranice projekta i snažnu promidžbenu kampanju projekta, prvenstveno među poslodavcima. Naime, za uspjeh ECHO-a nužna je suradnja strukovnih škola s poslo-davcima, od kojih će se prikupljati podaci o njihovim potrebama i pru-žiti im se sve potrebne informacije.

Projekt ukupne vrijednosti 188.512 eura sa čak 80 posto udjela sufinancira Europska Unija.

R. I.

Knjižničarska struka jedna je od najnevidljivijih u na-šoj zemlji, a postajemo je

obično svjesni kada nam zatreba-ju nedostupni literaturni naslovi potrebni za studijsko ili slično istraživanje. To je struka koja se razvila u tišini i skrovitosti osnov-nih i srednjih škola valjda zbog in-zistiranja nadležnih tijela da svaka škola ima školsku knjižnicu. Ne-koliko su godina knjižnicama sti-zala i redovna sredstva za nabavu građe, no kriza je zaustavila takav njihov razvoj pa sad nabava ovisi o umješnosti ravnatelja, a ponekad i knjižničara.

U zadnje se vrijeme priča o tome da knjižnice neće biti potreb-ne, jer će lektira biti dostupna na internetu, a to govore oni koji ne znaju što je zadatak knjižničara. Današnje školske knjižnice nisu samo posudionice knjiga, u njima učenici uče istraživati i pravilno koristiti informacijske izvore ko-jih je sve više, ne samo u knjigama nego i u modernim elektroničkim medijima, pa time jačaju svoju informacijsku (ne informatičku!) pismenost. U njima se uče služiti internetskim servisima za prezen-taciju svog znanja i komunikaciju s prijateljima i nastavnicima radi ostvarivanja zadataka. U knjižni-cama provode slobodno vrijeme, stječući različite kompetencije.

To je moguće ako im je u knjiž-nici osim knjižnog fonda na raspo-laganju i pristup internetu, čime se mogu pohvaliti knjižnice u Međi-murskoj i Varaždinskoj županiji, a na usluzi kvalificirani školski knjižničari. Valja reći da su knjiž-ničari struka koja godinama pred-njači u korištenju novih metoda prenošenja znanja, a dokaz tome su zbornici s državnih stručnih skupova školskih knjižničara u kojima su sve novosti koje su uvo-

đene u naš edukacijski sustav (rad po HNOS-u, kurikulumu, timski rad, projektna nastava) viđene naj-manje godinu prije.

Grupa renomiranih stručnjaka i školskih knjižničara već godinama radi na primjeni ICT-tehnologije u radu školskih knjižničara pa su tako napravili repozitorij stručnih radova školskih knjižničara na mrežnoj stranici www.knjiznicari.hr, a osnovana je i udruga Hrvat-ska mreža školskih knjižničara, kojoj je misija potpora pokretanju i provedbi projekata školskog knjiž-ničarstva s posebnim naglaskom na korištenje interneta, odnosno mrežnu suradnju i informacijsko opismenjavanje. Sjedište udru-ge je u Varaždinu, a ima članove u 16 županija. Udruga je do sada organizirala studijsko putovanje u Beč, bila pokrovitelj natjecanja u znanju Čitanjem do zvijezda pro-vedenog u Međimurskoj županiji, a trenutačno radi na projektu Naše niti u web 2.0 mreži namijenjenom osposobljavanju školskih knjižni-čara, učenika i nastavnika u kori-

štenju web 2.0 servisa. Nedavno je udruga održala svoju prvu skup-štinu na zajedničkom županijskom stručnom vijeću školskih knjižni-čara iz spomenutih dviju županija.

Tom je prigodom Zora Hajdaro-vić, knjižničarka iz OŠ Nedelišće, predstavila natjecanje u znanju Čitanjem do zvijezda, a održane su i dvije radionice, Naše niti u web 2.0 mreži, koje su vodili Tihomir Dunđerović i Milena Klanjac, te radionica digitalne fotografije Lica moga grada – digitalna izložba u školskoj knjižnici, koju je vodio Božidar Breški. Izlaganje s disku-sijom Nove kulture učenja održale su Ivana Vladilo i Svjetlana Jurlin-Livić.

Domaćin skupa održanog 3. prosinca bila je Graditeljska, pri-rodoslovna i rudarska škola u Va-raždinu, koja je na ovaj način obi-lježila preseljenje knjižnice u novi prostor.

Draženka Stančić, voditeljica ŽSV-a osnovnoškolskih knjižniča-

ra Varaždinske županije

HRVATsKE ŠKOLE U PROjEKTU EcHO

sTRUČNI sKUP ŠKOLsKIH KNjIŽNIČARA MEđIMURsKE I VARAŽDINsKE ŽUPANIjE

Modularni kurikulumi za strukovne škole

Unapređenje struke u prvom planu

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010. aktualno 9www.skolskenovine.hr

Piše mr. sc. Dunja Špoljar Osnovna škola Viktora Kovačića, Hum na Sutli, PŠ Prišlin

Lektirna nastava u trećem razredu morala bi se provoditi za jedno dje-lo kroz dva do tri nastavna sata. Prvi

i drugi nastavni sat namijenjen je za pri-premu učitelja i pripremu učenika, a treći za ostvarivanje lektirnoga nastavnog sata.

Priprema učitelja obuhvaća ponovno čitanje književnog djela, pripremu listića za izvannastavno čitanje te osiguranje do-voljnog broja primjeraka djela da ga uče-nici mogu na vrijeme pročitati. Kao pri-prema može poslužiti čitanje književnou-mjetničkog teksta, gledanje dječje dram-ske predstave, igranog ili crtanog filma prema književnoumjetničkom predlošku, dolazak pisca u školu, obrada odjeljka na satu književnosti ili, pak, slušanje pjesme ili glazbe za film.

Artikulacija nastavnog sata lektire

Etape trećeg sata lektire identične su etapama sata proze/poezije: - motivacija- najava- interpretativno čitanje ulomka i/ili raz-

govor o pročitanoj knjizi- emotivno-intelektualna stanka- objavljivanje doživljaja- interpretacija- uopćavanje- stvaralački oblici.

Dva obvezatna djela lektire za treći ra-zred su:1. Ivana Brlić-Mažuranić: Čudnovate

zgode šegrta Hlapića2. Mato Lovrak: Vlak u snijegu

Uz oba književna djela postoje filmovi. Igrani film Vlak u snijegu snimljen je 1976. godine (scenarij i režija Mate Relja).

Priprema za izvođenje nastave uz sve one uobičajene podatke (naziv škole, ra-zred, učitelj/ica, nadnevak, redni broj sata), sadrži i sljedeće podatke:

Nastavna cjelina: Književnost – lektiraMetodička nastavna jedinica: Mato Lo-

vrak - Vlak u snijeguKljučni pojmovi: dječji roman, dječji

film, glumac, događaj, lik, mjesto radnje, vrijeme radnje, obilježja lika.

Ciljane učeničke kompetencije: komu-

nikacija na materinskom jeziku, socijalna i građanska kompetencija, inicijativnost i poduzetnost, kulturna svijest i izražava-nje.

Obrazovna postignuća: Doživljaj proznog teksta, primanje i prihvaćanje pozitivnih odrednica i književne poru-ke. Uočiti sličnosti i razlike u primanju (recepciji) dječjeg filma i dječjeg roma-na.

Zadatci koje treba obaviti da bi se cilj postigao:Obrazovne zadaće:- upoznati sadržaj dječjeg romana- uočiti kompoziciju- prepoznati i odrediti poruku književ-

nog djela- navikavati učenike na uporabu knjige u

rješavanju zadaća- bogatiti i proširivati rječnik. Funkcionalne zadaće:- razvijati sposobnost asocijativnog, fan-

tazijskog i racionalnog stvaralačkog mišljenja, percipiranja i doživljavanja književnoumjetničkog djela, govornog i pisanog stvaralačkog izražavanja, uo-čavanja odnosa među likovima

- razvijati zanimanje za čitanje književ-noumjetničkog ostvarenja.

Odgojne zadaće: - cijeniti ljude po njihovim karakternim

osobinama- uočavati moralne osobine likova- suzbijati grubost- njegovati nesebičnost i ostale vrednote

pomaganja drugima- isticati ljepotu i nužnost poštenja- uočavati moralne psihološke odrednice

glavnih likova, motive ponašanja i pro-mjena u ponašanju

- razvijati estetske dimenzije učenikove ličnosti, osobnog odnosa prema pro-znom tekstu i osobnom stvaralačkom izražavanju

- kritički vrednovati osobno izlaganje i izlaganje drugih učenika.

Oblici rada:- frontalni- skupni- individualni. Nastavne metode:- razgovor, izlaganje(objašnjavanje)- metoda demonstracije- metoda rada na tekstu, čitanja- metoda pismenih radova. Nastavni izvori i pomagala:- knjiga Mate Lovraka Vlak u snijegu - nastavni listići - bilježnice za lektiru - LCD projektor, kompjutor - DVD, DVD reproduktor i televizor - kreda i ploča.

Korelacija:- medijska kultura – igrani film- likovna kultura- glazbena kultura.

Artikulacija sata: 1. motivacija

Prisjećanje na odgledani film. Zajednič-ko pjevanje pjesme Dobro jutro. Ponovi-mo još jednom naslov filma. Kako se zove knjiga istog sadržaja? Jednako – Vlak u snijegu. Koliko vas je knjigu pročitalo? Dižu ruke. Usporedba knjige i filma. Pi-sac: Mato Lovrak. Ukratko o piscu: Mato Lovrak rodio se u Velikom Grđevcu kod Bjelovara 1899. godine. Kao učitelj ra-dio je 35 godina u raznim mjestima po Hrvatskoj. Umro je u Zagrebu 1974. go-dine. Književnim radom bavio se 50 go-dina. Njegovi romani i pripovijetke među omiljenim su dječjim knjigama, a njihova popularnost ni danas ne prestaje. Zasluga je to ponajprije Vlaka u snijegu, Družbe Pere Kvržice, Devetorice hrabrih, Anke Brazilijanke i ostalih. Mnoge su mu knjige prevedene na druge jezike, a prema Vlaku u snijegu i Družbi Pere Kvržice snimljeni su i filmovi. Pripremimo svi knjige, bi-lježnice za lektiru, ispunjene listiće i bi-lježnice za hrvatski jezik jer… 2. najava

… na današnjem satu književnosti, od-nosno lektire čitat ćemo i govoriti o jed-noj od najuzbudljivijih knjiga za djecu u hrvatskoj književnosti, o Vlaku u snijegu Mate Lovraka. Pišem na ploču. 3. interpretativno čitanje

Čitam sam početak knjige (broj strani-ca naveden prema izdanju Vlak u snijegu, Znanje, Zagreb, 1996.), poglavlje Velika kuća, 5. i djelomično 6. stranica. Zadruga Ljubanovac – početak 19. stranice. Izlet u grad – 43. stranica. Vlak u snijegu – 59. stranica. Ponoć – 87. stranica. 4. emotivno – intelektualna stanka

Učenici u tišini proživljavaju tekst. objavljivanje doživljajaKome se pročitano, odnosno knjiga u

cijelosti svidjela? Što posebno? 5.interpretacija

Pogledajmo listiće koje ste rješavali pri čitanju. Analiza (projekcija LCD projek-torom) prvog i drugog pitanja ujedno je analiza glavnih likova. Na panou lijepim stilizirane likove Ljubana i Pere i dva učenika moraju pridružiti na jednu stranu vrline, a na drugu mane. Usporedba s bi-lješkama u bilježnicama za lektiru. Zapi-sujemo glavne likove na ploču.

Skupni rad: podijelim učenike u dvije skupine. Upoznam ih s načinom rada u skupinama. Jedna skupina mora pronaći u

knjizi nekoliko rečenica koje opisuju Lju-bana, a druga Peru. Zapisujemo najbolje. Opazit ćemo kako se Perino ponašanje mijenja iz zlog prema dobrom prema za-vršetku knjige. Sporedne likove nabraja-mo i zapisujemo.

Analiza trećeg pitanja s listića. Mjesto radnje: Veliko Selo – Zagreb – Veliko Selo. Vrijeme radnje: prije otprilike 70 godina usred zime. Što su djeca osnovala i zašto? Zadrugu.

Četvrto pitanje: Kako su se djeca podi-jelila? Između Ljubana i Pere? Čime su bili vođeni u toj podjeli? Neki pravednim osjećajima, a neki su bili podmićeni.

Peto pitanje: Kako su djeca zajedničkim snagama pobijedila snježnu zapreku?

Analiza šestog pitanja: Što biste nazvali glavnim događajem u ovom romanu?

Što ste vi naveli u svojim bilješkama kao glavni događaj? Nabrajamo događaje prije i poslije. Iznosimo redoslijed doga-đaja. O svakom ponešto kažemo.6. Uopćavanje

Zašto se ova knjiga zove upravo Vlak u snijegu? Zbog glavnog događaja. Biste li joj vi dali neki drugi naslov? Što smo nau-čili u ovoj priči? Je li vlak iz snijega izvu-kla snaga ili zajedništvo? Koja pjesma u filmu govori o zajedništvu. Zapjevajmo je: Himna zadrugara. Postoji li u našem razredu Ljuban? Tko bi on mogao biti? U našem razredu zasigurno nema Pere!7. Stvaralački oblici

Dramatizacija scene po izboru. Analiza zapisa u bilježnicama za lektiru: Promije-ni priči kraj.

Domaća zadaća: nastavni listić s okviri-ma za ilustraciju po naslovima odlomaka.

Poruke Lektira je nezamjenjivi dio nastave

književnosti, odnosno hrvatskog jezi-ka. Djeca se moraju što ranije saživjeti s kulturom čitanja, odnosno osnovnom ljudskom potrebom za doživljavanjem novoga.

Na nama, učiteljima, velika je odgo-vornost da tu ljubav i naviku stvorimo i održimo. Taj posao nije ni kratkotrajan, ni lak. No, rezultati znaju biti zadivlju-jući. Stvoriti mlado vrijedno biće koje će konzultirati lijepu književnost i tako stvarati parametre za budući život goto-vo je jednako samozadovoljstvu i ponosu Ljubanovog učitelja čiji su učenici vođe-ni njegovom sjenom pomaknuli vlak od nekoliko tona udruživši pravdu, emocije i osjećaj pripadnosti.

Ne prisiljavati, nego motivirati, ne izla-gati, nego voditi, ne kritizirati, nego pri-lagođavati i navikavati. Pokušajmo svaki nastavni dan završiti s 5-10 minuta bajke ili poezijom. Podršku nam daju roditelji, djeca i stručnjaci.

Na nama je da tradiciju dobroga seo-skog učitelja nastavimo.

(Kraj)

odgojno-obrazovna praksa

Metodička obrada romana

Vlak u snijegu

IsKUsTVA DOBRE PRAKsE - LEKTIRA U RAZREDNOj NAsTAVI (2) Lektira je nezamjenjivi dio nastave književnosti, odnosno hrvatskog jezi-ka. Djeca se moraju čim ranije saživjeti s kulturom čitanja, odnosno osnov-nom ljudskom potrebom za doživljavanjem novo-ga. Na nama je učiteljima velika odgovornost da tu ljubav i naviku stvorimo i održimo

PLAN PLOČELEKTIRAMato Lovrak: Vlak u snijeguLikovi:a) glavni: Ljuban – „Da pripazi na toga maloga Ljubana! To je čudo od djeteta. Stari bi se mogli u njega ugledati.”Pero – „Pero je bio grub, volio je pokazivati kako je jači, znao ih tući i peckati te im otimati slatkiše i voće.b) sporedni: Draga, učitelj, kondukter i ostala djeca iz Velikog Sela.Glavni događaj: Djeca su zajednič-kim snagama spasila vlak iz snijega.Redoslijed događaja:1. Najveća kuća2. Ttroje mladih s Jabukovca3. Zadruga Ljubanovac4. Dogovor5. Izlet u grad6. Vlak u snijegu7. Dječje ruke8. Ljuban i Pero9. Ponoć

Vlak i mlin u pozadini u Lovrakovu rodnom Velikom

Grđevcu kao spomen na dva velika djela hrvatske književno-

sti za djecu - Vlak u snijegu i Družba Pere Kvržice

(2)

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010.aktualno10www.skolskenovine.hr

odgojno-obrazovna praksa

Piše Sanja Janeš profesorica matematike, OŠ „Petar Zrinski”, Čabar

Stoljetna goranska šuma naša je ljubav i baština, tradicija i kultura, riznica

znanja i mit. Od drveta su se izrađivali alati, oruđe i oružje. Od njega su se gradile kuće i mlinovi, izrađivalo pokućstvo. Služilo je za izradu brana i mo-stova. Od drveta se izrađivalo sve, od drvenih cipela do drve-nih vodovoda. Za prekrivanje kuća i oblaganje izvanjskih zi-dova u prošlosti opet je služilo drvo - šindra.

U Osnovnoj školi „Petar Zrinski” u Čabru u srijedu, 10. studenoga, obilježen je Dan znanosti prezentacijom projek-ta Šuma – prošlost, sadašnjost, budućnost. Projekt je ostvarivan uz podršku udruge „Zlatni rez” iz Rijeke te tvrtke L’oreal-Adria, koja je projekt podržala i finan-

cijski. Gošća na prezentaciji bila je prof. Marta Žuvić-Butorac, predstavnica udruge Zlatni rez i supervizor projekta.

Obilježavanjem Dana znano-sti želi se naglasiti da napredak i budućnost ljudskog roda ovisi o znanju, znanosti i održivom ra-zvoju. Znanstveni pristup nužno je razvijati od najranijeg doba. Ovaj interdisciplinarni projekt ostvarivan je tijekom rujna, li-stopada i studenoga kroz mate-matiku, kemiju, biologiju, fizi-ku, informatiku, književnost i jezik, glazbu, prirodu i društvo. U ostvarivanju projekta sudje-lovali su učenici od trećeg do osmog razreda. Mentori učeni-cima bile su učiteljice razredne nastave Silvana Šebalj-Mačkić, Tina Malnar i Milica Vlainić te profesorice Melita Lichtenthal, Irena Kovač-Kvas, Marina Hr-ga-Arh, Sanja Janeš, Tanja Še-balj-Kocet i Sanja Križ.

Tijekom ostvarivanja projekta veliku podršku pružili su nam

vanjski suradnici iz šumarija Tršće i Gerovo. Djelatnik šu-marije Tršće dipl. ing. Branko Ožbolt omogućio je organizaci-ju terenske nastave u šumi. Tu smo doživjeli šumu ne samo kao ugodno šetalište već i kao radnu sredinu. Obišli smo posječena šumska mjesta, vidjeli strojeve koji služe za rušenje, izvlačenje i prijevoz drva, razgovarali sa šumskim radnicima. Iz Šumarije Gerovo dipl. ing. Krešimir Janeš pomogao nam je u ostvarivanju matematičkog projekta Šindra, a dipl. ing. Siniša Arh u etimološ-koj obradi nazivlja biljaka.

Prezentacija je započela glaz-benom temom Zvukovi šume. Istraživanje i oponašanje zvuko-va šume drvenim instrumentima u scenski prikaz Lijeni jež sklad-no je uobličila učiteljica Tina Malnar s učenicima od drugog do četvrtog razreda. Vođeni uči-teljicom Silvanom Šebalj-Mač-kić, učenici trećeg i četvrtog ra-zreda predstavili su svoj projekt

Matematika u školskom vrtu. Mjerili su opsege i promjere panjeva srušenih čempresa, pre-brojavali godove, izračunavali starost stabla, prirodni prirast te prema godovima određivali strane svijeta.

Floru goranskih šuma obradili su učenici osmog razreda s uči-teljicom Melitom Lichtenthal u projektu Biološka raznolikost listova biljaka našega kraja. Pozabavili su se pronalaženjem biljaka, sušenjem i izradom her-barija sa stručnim nazivljem. Učiteljica Milica Vlainić s uče-nicima osmog razreda istražila je faunu goranskih šuma. Obradili su više od sto životinja, od vo-dozemaca do predatora. Istražili su kategorije životinja, staništa, hranu, zaštitu, areale te zanimlji-vosti vezane uz njih.

Učenici osmog razreda iz Pre-zida s učiteljicom Tanjom Še-balj-Kocet napravili su program interaktivnog učenja Goranska šuma (Learning Managment

System), koji će biti postavljen na internetskoj stranici škole, a može se pokretati i preko CD-a. Tijekom prezentacije programa pokazali su kako funkcionira kviz u sklopu programa te na taj način uključili i publiku u pre-zentaciju. Kemijske su procese u šumi kroz pokuse, Mini pla-net, Dokazivanje transpiracije na listovima bukve, Ekstrakcija biljnih pigmenata iz listova te filtracija vode kroz zemljine slo-jeve predstavili učenici osmog razreda iz Prezida pod vod-stvom učiteljice Irene Kovač-Kvas. Najzanimljiviji dio bila je ekstrakcija biljnih pigmenata iz kojeg se došlo do objašnjenja za šarenilo jesenske šume.

Da je matematika neizbježna u iskorištavanju drva pokazao nam je Arijan Jašarević, učenik osmog razreda, s voditeljicom Sanjom Janeš. Naslov njegova projekta je Šindra – matemati-ka naših predaka. U njemu je matematički objašnjen način

Piše mr. sc. Nataša Ljubić Klemše učiteljica savjetnica, I. osnovna škola Bjelovar

Integracija Web 2.0 alata u proces učenja uvjetuje pojavu sve većeg broja mrežnih apli-

kacija koje učenicima olakšavaju pristup informacijama i usvaja-nje novih obrazovnih sadržaja te koje utječu na razvoj kreativno-sti i stjecanje novih IKT vješti-na. To znači da tehnologija služi poboljšanju klasične nastave na način da omogućava dinamič-nu interakciju između učenika i učitelja, učenika međusobno te pojednostavljuje pristup drugim izvorima znanja u vrijeme i na način koji korisnicima najbolje odgovara, čime je omogućeno najefikasnije korištenje vremena, znanja i vještina.

wEB alati i digitalne kompetencije

Bez odgovarajuće informacij-ske i informatičke pismenosti sadržaji nastave integrirani u su-stav e-učenja ostaju beskorisni, kao i što u slučaju nedostatne i primjerene informatičke opre-me postaju nedostižni. Bitno je svim učenicima, u školi, omo-gućiti odgovarajući pristup IK tehnologiji, pri čemu škola, od-nosno učitelji trebaju biti uzori u upotrebi i praktičari u primjeni barem dijela mogućnosti koje se upotrebom Web 2.0 tehnologije

i raspoloživih alata nude. Društvene softvere potrebno

je i neophodno početi koristiti u primarnom obrazovanju kako bi se tijekom obveznog školova-nja, kroz sva četiri ciklusa, kod učenika razvila digitalna kom-petencija. Zanemarivanje pri-mjene IK tehnologije u prvom obrazovnom ciklusu posljedič-no će uvjetovati nepotpune nove kompetencije pojedinca koje stavljaju naglasak na razvoj ino-vativnosti, stvaralaštva, rješava-nja problema, razvoj kritičkoga mišljenja, poduzetnosti, infor-matičke pismenosti, socijalnih i drugih kompetencija (Nacional-ni okvirni kurikulum, 2010).

Web 2.0 alati potpuno omo-gućavaju razvoj digitalne kom-petencije, jer sve korisnike osposobljavaju za upotrebu IK tehnologije u radu, osobnom i društvenom životu i komunika-ciji, na način da su korisnici os-posobljeni za pronalaženje, pro-cjenu, pohranjivanje, stvaranje, prikazivanje i razmjenu infor-macija te razvijanje suradničkih mreža putem interneta (ibid).

O sebi kao dijelu virtualne zajednice učenici prve spozna-je dobivaju na službenim inter-netskim stranicama škole. Ako ih/vas nema, znači da u online zajednici ne postojite. Prvi je korak učenike naviknuti na sva-kodnevnu potrebu pregledava-nja internetskih stranica škole, u potrazi za novostima. Zato je potrebo što više i što češće ažu-rirati internetske stranice ško-

le novim sadržajima, kako bi učenici spoznali promjenjivost i brzu izmjenu informacija u informacijskom svijetu. U upo-trebi društvenih mreža učitelj treba biti vrlo oprezan. Imati profil na jednoj od društvenih mreža ima prednosti: moguće je dijeliti prezentacije sa svojim učenicima, odgovarati na njiho-va pitanja vezana uz domaće za-daće, u očima učenika prikazati se u neformalnom svjetlu, di-jeliti zajedničke fotografije (uz dozvolu i suglasnost roditelja za njihovo objavljivanje). Razmjena mišljenja, stavova i spoznaja

Potrebno je izbjegavati profil dostupan svojim učenicima u kojemu dijelite informacije pri-vatnoga karaktera, diskutirate o neobrazovnim temama, do-zvoljavate svakome da ga vidi, koristite neodgovarajuće riječi, objavljujete neprofesionalne fotografije, igrate Farmville ili slične igre, chatate s učenicima izvan unaprijed dogovorenom vremena i učenicima javno od-govarate na pitanja nevezana uz školu.

Upotrijebiti Skype kako biste razgovarali s učenicima iz dru-goga grada ili škole napredak je u upotrebi društvenog softvera. Potrebno je dogovoriti Skype ili neki drugi internetski poziv, imati potrebnu opremu i s dru-gim učenicima, vršnjacima, iz-mijeniti razmišljanja, stavove i spoznaje. Na taj će način učeni-

ci upoznati i kratko poručivanje (engl. Instant Messaging) kao još jednu od mogućnosti dopisi-vanja u sferi oblaka.

Alati za razmjenu medija (prezentacija, fotografija, audio i audio-video podcasta) najviše su korišteni Web 2.0 alati. Na svakom nastavnom satu moguće ih je upotrijebiti, a s vremenom, kad se učenici naviknu i stvarati svoje uratke i dijeliti ih s drugim korisnicima u virtualnoj zajed-nici.

U kreativnom području naj-učinkovitije je početi koristiti Wordle http://www.wordle.net/,

posebni alat za stvaranje oblaka riječi kojim će učenici spoznati jednostavnost i lakoću primje-ne. Slijedi Bubbl.us http://bu-bbl.us/ alat za izradu mentalnih mapa kojim će učenici spoznati lakoću u organiziranju ideja u njihovoj oluji.

Shvatiti što je Cloud Compu-ting ili Internet u oblacima, na učenicima najprihvatljiviji način moguće je putem alata za komu-nikaciju i razmjenu znanja, jer je pomoću njih najlakše shvatiti ta programska rješenja (kako elek-troničkoj pošti pristupiti s bilo kojeg računala, s bilo kojeg mje-

Iskustva iz prakse Bitno je svim učenicima, u školi, omogući-ti odgovarajući pristup IK tehnologiji, pri čemu škola, odnosno učitelji trebaju biti uzori u upotrebi i praktičari u primjeni ba-rem dijela mogućnosti koje se upotrebom Web 2.0 tehnologije i raspoloživih alata nude

Prošli šumom, pronašli znanost

PROjEKTNA NAsTAVA U OŠ „PETAR ZRINsKI” U ČABRU

MALI TEHNOLOŠKI KUTAK (1) (5)

Obilježavanjem Dana znanosti želi se naglasiti da napredak i bu-dućnost ljudskog roda ovise o znanju, znanosti i održivom razvo-ju. Znanstveni pristup nužno je razvijati od najranijeg doba

Web 2.0 alat za izradu mentalnih mapa

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010. aktualno 11www.skolskenovine.hr

odgojno-obrazovna praksa

cijepanja šindre, a geometrija cijepanja prikazana je u progra-mu Dinamične geometrije Sket-chpad. Također su napravljeni izračuni i mogućnosti površin-skog pokrivanja te volumnog iskorištenja.

Učiteljica Marina Hrga-Arh s učenicima sedmog i osmog ra-zreda uspoređivala je hrvatske i latinske nazive drveća i biljaka s nazivima u zavičajnom govoru, istraživala pojavljivanje naziva u izrekama, poslovicama, npr. Da se jadna za zelen bor ‘vatim, i on bi se zelen osušio (biti ja-dan), imenima mjesta i ljudi u našem kraju, istražiti postanak i značenje naziva. Na kraju, ali ne manje važna, pokazala se fizika. Mentorica Sanja Križ s učenici-ma sedmog razreda određivala je gustoće različitih vrsta drveta (bukva, smreka, jela, joha, javor, jasen…). Napravili su grafički prikaz i rezultati su pokazali da najveću gustoću ima bukva, a najmanju jela.

Ovo je Godina biološke ra-znolikosti. Najveću biološku raznolikost nalazimo u šumi kojom smo okruženi i s kojom živimo. Čabarski kraj je gotovo sav pokriven šumom (90 posto). Život na ovim prostorima zapo-čeo je i održava se zahvaljuju-ći šumi. Ovim smo projektom pokazali učenicima kolika je važnost šume i što sve može-mo činiti u njezinu očuvanju. Učenici su uočavali kako samo održivim razvojem mogu op-stati i šuma i ljudi. Također su prepoznali prirodne i društvene znanosti u pojavnosti šume. Pri-rodne znanosti objasnile su im zakonitosti opstojnosti šume i suživota čovjeka sa šumom, a društvene znanosti doživljajni aspekt šume. Dakle, učenici su dobili cjelokupni uvid u šumu, iskorištavanje, očuvanje, razno-likost, uživanje. Naučili su da je potrebno mnogo elementa (ljudi i znanja) da bi se šuma održivo iskorištavala.

UPOZNAjMO sEBE!

Svaka škola ima dvije stvarnosti. Jed-na je lako prepoznatljiva, neskrivena, lako i dobro vodljiva. Predstavlja

deset posto cjelokupne stvarnosti jedne škole. Ona je jednostavna, odvija se ispred kulisa, eksplicitna je. Lako je mjerljiva, objektivno dohvatljiva. Odgovara na naša pitanja što. Djeluje sređeno. Širom je otvo-rena i otkrivena. Svima svjesna i dostupna. Njome vlada linearna uzročno-posljedična logika. Sve ima svoj jasni zašto, uzroke i nužne jednoznačne posljedice. Njoj pripa-daju tehnologija, struktura, formalni cilje-vi, sposobnosti, znanja i vještine svih zapo-slenih, a posebno učitelja, financijska sred-stva, kompetentnosti, obaveze, planiranje, kontrola, projekti, metode rada i odlučiva-nja, pravci razvoja, odredbe i sheme. Bli-ža je redu, manje promjenjiva, lakše pred-vidljiva. Daje mnogo informacija i malo alternativa, poznate posljedice, pregledna, jasna, racionalno planirana. U njoj se pri-mjenjuje logičko zaključivanje. Formalna je, s formuliranim ciljevima. Pripadaju joj sustav organizacija, financije, ekonomija, mogućnost kontrole, kvantiteta.

To je stvarnost prvog reda, objektivno utvrđena obilježja. Obilježavaju je formal-ni ciljevi, poznata tehnologija, uočljiva struktura, kompetentnost i znanja učitelja. Nalazi se u statutu, pravilnicima, raspore-du sati, na parolama i zidnim novinama, oglasima i obavijestima zidovima hodni-ka i razreda. Nalazi se u raznim statisti-kama, godišnjim izvještajima, krivuljama i prezentacijama. Poznata su i osigurana financijska sredstva, podjela obaveza, pla-niranje, pravci razvoja, metode rješavanja problema i odlučivanja, pravila ponašanja, naredbe, sheme, udžbenici. Određena je i prepoznatljiva. Napisana su pravila pona-šanja, odredbe, sheme, podaci. To je tvrda stvarnost naših škola.

Svaka škola ima i drugu stvarnost. Ona je teško prepoznatljiva, skrivana i podsvje-sna. Čini 90 posto čitave školske stvarno-sti. Ona je kompleksna, odvija se iza ku-lisa. Implicitna je. To je stvarnost drugog reda. Teško je mjerljiva, izrazito subjektiv-na, kaotična, teško vidljiva, još teže prepo-znatljiva. Često neprepoznata, podsvjesna. Nije linearna i jasno uzročno posljedično određena nego cirkularna, a to znači odno-sno, kružno uvjetovana u smislu obostrane i višestrane određenosti različitih i nepred-vidljivih posljedica. Odgovara na pitanje

kako, a ne što. Njoj pripada ono što naziva-mo ličnost učitelja i učenika, njihova oče-kivanja, motiviranost, kreativnost, ljubav, emocije, timska suradnja, komunikacija, odnosi, povjerenje, vizije, ciljevi, fantazije, lojalnost, uvjerenja, želje, smisao, mišlje-nje, doživljavanje, opažanja, tumačenja. Ta je stvarnost promjenljiva, nepredvidiva. Ima malo informacija, mnogo alternativa, s nepoznatim posljedicama. Nadilazi ogra-ničenost logičnog i uzročno-posljedičnog razmišljanja. Odvija se iza kulisa, a to zna-či da je neformalna, teže vidljiva i uočljiva, zapostavljena i negirana. U njoj se nalazi ljudski potencijal svih zaposlenih, učitelja i učenika. Sadrži kvalitetu, norme, vrijed-nosti, stvarno ponašanje, držanje, stavove, klimu, raspoloženje, motiviranost, interak-cije. Ona je stvarnost drugoga reda. Tu se stvaraju značenja, vrijednosti, doživljava-nja svega što se u njoj događa. To je ono što zaposleni, učitelji, roditelji i učenici stvarno misle, osjećaju i u sebi čuvaju u vezi sa svim događanjima u školi. Sve je tu proizvoljno i subjektivno, ali u isto vrije-me sudbonosno za stvarne rezultate odgoja i obrazovanja učenika. Ona daje značenje stvarnom događanju i činjenicama u njoj. Njoj pripadaju nazori i mišljenja o objek-tivnoj stvarnosti, naša slika, predodžba i doživljavanja naše škole.

Tu pripadaju doživljeni utjecaji drugih na nas u njoj, izvedena tumačenja i uvjerenja drugih o nama u njoj. Ona je implicitna. U njoj se nalaze osjećaji, stavovi interakcije, grupne norme i vrijednosti, etika, moral, spontane svakodnevne odluke, stav prema činjenicama i drugima, stil međusobnog ophođenja; tradicija nenapisana pravila po-našanja, apriorna mišljenja, uhodane ideje, rituali, suprotstavljanja, konflikti, ideje, te-orije, ideologije, angažman. Ona je od nas selektivno percipirana, subjektivno inter-pretirana i našim projekcijama iskrivljena. To je meka stvarnost naših škola.

Koja je razlika između tvrde i meke, predkulisne i zakulisne, prvoga reda i dru-goga reda, eksplicitne i implicitne, svjesne i podsvjesne, objektivne i subjektivne, lako uočljive i skrivane školske stvarnosti? Koja je od njih važnija? Koja ima više utjeca-ja na učenike i njihov razvoj, ali i školski uspjeh? Koja od njih više utječe na stvarnu budućnost učenika? Koja od njih više utje-če na motiviranost i zadovoljstvo učitelja? To su samo neka od mogućih pitanja, koja će vjerojatno zanimati čitateljice i čitatelje.

Mislim da i na to moramo odgovoriti na meki i cirkularni, a ne tvrdi i linearni način. I jedno i drugo je važno. Svakoj školi treba kvalitetna vanjska, ali i unutarnja organiza-cija, dobro plaćeni, ali i zadovoljni učitelji, dobro podučavani, ali i uvažavani učenici, udobna zgrada i učionice, ali i atmosfera prihvaćenosti i ljubavi prema i među učite-ljima i učenicima. Učenici moraju zavoljeti školu da bi u njoj uspješno napredovali. To važi i za učitelje.

Nije dovoljno održavati fasadu školske zgrade i imati statistički dobre rezultate ocjena. Treba održavati i učiteljice i učitelje, voditi brigu i o njihovoj mekoj, a ne samo tvrdoj stvarnosti, o tome kako se osjećaju a ne samo o tome što zapisuju u imenicima.

(U sljedećem broju:Motivirane učiteljice i učitelji)

Dvije stvarnosti jedne škole

sta, bez konfiguriranja postav-ki). Korisno je učenicima dati zadatak javiti se učiteljici/uči-telju s jedne internetske adrese u oblacima. Učenici će pri tome trebati pomoć svojih rodite-lja, koji ih većim podržavaju, jer su prethodno s učiteljicom na roditeljskom sastanku bili upoznati sa svim dobrobitima upotrebe i primjene društvenih softvera u nastavi. Razvijanje funkcionalnih vještina

U područje društvenog ozna-čavanja učenike treba uvoditi postupno. Naime, pravilo je da će učenici najlakše i najbrže upoznati i spoznati prednosti upotrebe bilo kojeg od Web 2.0 alata kad se ukaže potreba za njima. Tek tada učenici ovla-davaju funkcionalnim vještina-

ma i vještinama neophodnima za kritičko razmišljanje, koje uključuje i osposobljenost za upotrebu IK tehnologije. Bitno je shvatiti kako se na taj način olakšava pristup omiljenim in-ternetskim stranicama, bez ob-zira na mjesto pristupanja, isto-dobno omogućavajući različite poglede na podatke i izvore podataka.

Korisno je učenike, ali i uči-telje, uputiti na vođenje eviden-cije o internetskim stranicama, za čiji je pristup potrebno imati korisničko ime i lozinku, po-dučavajući ih o sigurnosnim mjerama u njihovu određiva-nju (kako zadati sigurnu lozin-ku, ali i korisničko ime), kako određenoj stranici pristupiti kako bi stekli naviku i bili na-učeni o pravilima sigurnog bo-ravka na internetu.

(Kraj)

(15)

Jedna je stvarnost lako prepoznatljiva, odvija se ispred kulisa, lako je mjerljiva, i odgovara na naša pitanja što. Druga je stvarnost teško prepoznatljiva, skrivana je i podsvjesna. Ona je kompleksna, od-vija se iza kulisa, izrazito je subjektivna, kaotična i odgovara na pitanje kako Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša

psihoterapeut i komunikolog

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010.aktualno12www.skolskenovine.hr

odgojno-obrazovna praksa

PROjEKTNA NAsTAVA - LIKOVNA KULTURA KAO POVEZNIcA RAZLIČITIH sADRŽAjA (1)

Poučavanje kroz istraživanje

Piše Jelena Bračun

Ove je godine prvi puta održan natječaj za najbolje školske pro-jekte koje je objavila Udruga za

promicanje vizualne kulture OPA. Do 1. listopada na natječaj je pristiglo 29 pro-jekata iz 19 škola, od čega 16 osnovnih škola, dvije srednje škole i jedan projekt iz vrtića. Projekte je ocjenjivalo povje-renstvo u sastavu Sonja Vuk (asistenti-ca za Metodiku nastave likovne kulture na zagrebačkoj Akademiji za likovnu umjetnost), Miroslav Huzjak (docent za metodiku likovne kulture na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu), Milena Matijević Medvešek (nastavnica likovne kulture, OŠ Trnsko u Zagrebu), Katarina Franjčec (učiteljica razredne nastave, OŠ Tin Ujević u Zagrebu) i Jelena Bračun (tajnica udruge OPA), koje je ocjenjivalo projekte u četiri kategorije: materijalna ili nematerijalna kulturna baština, zna-nost (prirodne ili društvene grupe pred-meta u školi), suvremena umjetnost i društvo, humanitarne akcije.

spoznati, istražiti, naučiti...Članovi povjerenstva su se suglasili

da dobar projekt treba imati određene karakteristike prema kojima su ocjenji-vani pristigli projekti: originalnost, kva-liteta metodičke izvedbe, prezentacija projekta, rezultati koje je projekt polu-čio u zajednici te uloga likovne kulture u projektu. Važno je naglasiti da u samom imenu natječaja stoji da se traže najbolji projekti s polazištem u likovnoj kulturi. To znači da projekti moraju imati zna-čajan udio likovne kulture/umjetnosti - koja je planirana i odrađena na meto-dički kreativan i kvalitetan način. Cilj je ovog natječaja pokazati kako likovna kultura može ujediniti i povezati različi-ta područja. Sadržaji likovne kulture u projektima moraju biti izvedeni stručno, prema suvremenim metodičkim pravili-ma struke, na način koji potiče kreativ-nost te poučava učenike kvalitetnim sa-držajima. Povjerenstvo je zaključilo da je poučavanje kroz istraživanje iznimno bitno u projektnoj nastavi. Svi članovi su smatrali da svaki dobar projekt mora imati jasan cilj: što učenici trebaju spo-znati/istražiti/naučiti kroz takav oblik nastave.

Nakon pregledavanja svih pristiglih projekata članovi povjerenstva odlučili su dodijeliti pet nagrada i osam pohvala. Nagrađeni projekti zadovoljili su sve kri-terije: originalnost, kvalitetnu metodič-ku izvedbu, dobru prezentaciju projekta i izvrsne rezultate projekta. U svakom od nagrađenih projekata likovna kultura je imala važnu ulogu, bila je polazište,

ali je ujedno objedinjavala raznorodne sadržaje drugih predmeta. Svaki pred-met je u tim projektima zadržao svoju vrijednost i posebnost, a ujedno je pu-tem korelacije stvorena veća cjelina.

U ovom članku predstavit ćemo tri nagrađena projekta, a u sljedećem ostale nagrađene i pohvaljene projekte.

Nagrađeni projekti: Likovi na plohi (OŠ Rovišće)...

U kategoriji materijalna ili nemateri-jalna baština nagrađen je projekt Likovi na plohi OŠ Rovišće, voditeljica Irene Jukić Pranjić (likovna kultura), Gorda-ne Margetić Šunjo (povijest), Žane No-vaković (hrvatski jezik), Nade Šeperac (tehnička kultura) i Adriane Ređep Ma-tošević (informatika).

Za izvođenja projekta predviđeno je 10 školskih sati u petom razredu. Cilj mu je povezati znanja koja se stječu na različitim nastavnim predmetima o poj-movima lik i ploha te učiniti vidljivim proces razvijanja sposobnosti zapaža-nja, kreativnosti u postupku učenja i istraživanja, izražavanja i spoznavanja nastavnih pojmova.

Projektom su obuhvaćeni likovna kul-tura, povijest, hrvatski jezik i književ-nost, tehnička kultura i informatika.

Ključni pojmovi obrađeni kroz pro-jekt jesu: lik, plošni lik, ploha, dvodi-menzionalno.

Projektom su obuhvaćene sljedeće na-stavne teme: - Likovna umjetnost: ploha, likovi na

plohi - Povijest: spartanska aristokracija i

atenska demokracija, grčki bogovi i junaci

- Hrvatski jezik: lik u književnom dije-lu, mit

- Tehnička kultura: promet, prometni znakovi i propisiInformatika: Windows Movie Maker

– koriste se fotografije snimljene u igri sjenama kako bi se od njih napravio ani-mirani film tehnikom stop-animacije.

Ovaj je projekt, prema mišljenju Po-vjerenstva, najbolje u svojoj kategoriji pokazao obilježja likovne kulture kao poveznice ostalih predmeta te pružio učenicima kvalitetne i kreativne sadrža-je za istraživanje.

...Zlatni rez OŠ Matije Gupca, Zagreb...

U kategoriji znanost (prirodne ili druš-tvene grupe premeta u školi) nagrađen je projekt Zlatni rez OŠ Matije Gupca (IBO), Zagreb, međunarodna škola na engleskom jeziku, voditeljica Ivane De-vernay Cimić (visual art), Lane Brkić (bi-ology), Svjetlane Keser (mathematics).

Za ovaj projekt predviđeno je osam školskih sati u sedmom razredu. Cilj je projekta ostvariti kvalitetnu korelaci-ju sadržaja na područjima umjetnosti i znanosti na temu Zlatni rez unutar na-stavnih predmeta likovne kulture, biolo-gije i matematike, u okviru redovnih i integriranih nastavnih sati.

Zadatci su projekta da učenici istra-žuju, uočavaju, prikazuju i vrjednuju odnos veličina (razmjer) prema zako-nitostima zlatnog reza u geometrijskim oblicima (zlatni pravokutnik), ljudskom tijelu, prirodnim oblicima, likovnim i umjetničkim djelima te na vlastitom li-kovnom radu, da shvate zlatni rez kao harmoničan, idealan razmjer koji nala-zimo u matematici (geometriji), prirodi i likovnoj umjetnosti da se potiče cjelo-vito učenje kroz različite nastavne sadr-žaje, materijale, sredstava i pomagala, primjenjujući različite metode i oblike rada kao i individualno mišljenje i izra-žavanje učenika.

Projektom su obuhvaćeni predmeti li-kovna kultura, biologija i matematika, a obrađeni su pojmovi: omjer, razmjer, pro-porcija, kanon, zlatni rez, Fibonaccijev niz te proporcionalnost (razmjernost).

Projektom su obuhvaćene sljedeće na-stavne teme: - Likovna kultura: proporcija (odnos

više veličina) - zlatni rez - Biologija: Fibonaccijev niz u biljnom i

životinjskom svijetu - kritosjemenjače, puževi i dr.

- Matematika: omjer i proporcija (raz-mjer), proporcionalne veličine. Ovaj projekt, smatra Povjerenstvo,

izvrsno spaja umjetničko i znanstveno područje te je učenicima dana prilika da kroz projektno istraživanje otkriju pove-znice koje bi im tradicionalnom nasta-vom ostale skrivene.

...i Gradimo grad DV Marjan, split

U kategoriji suvremena umjetnost i društvo nagrađen je projekt Gradimo grad Dječjeg vrtića Marjan, Split, u su-radnji s udrugom arhitekata Platforma 9.81. Voditelji projekta su Ivana Kova-čić i Ana Tarašić (odgojiteljice), Zrinka Marović (pedagoginja), Miranda Velja-čić i Dinko Peračić (arhitekti).

Projekt je izvođen kontinuirano od veljače do svibnja 2009., a ostvaren je u mješovitoj odgojnoj skupini (od tri do sedam godina). Cilj je projekta bio da se djeca iskustvenim učenjem (doživljaj, prorada i ekspresija doživljenog i viđe-nog) upoznaju s prostorom i arhitektu-rom i da se tako kod predškolaca razvija aktivan i pozitivan odnos prema okolišu (kako kulturnom tako i prirodnom) te da se djeci osvijesti značaj kulturnog

identiteta i pripadnost zajednici u kojoj odrastaju, kako bi se odgajali svjesni građani (svoje zemlje i svijeta) koji od-govorno kreiraju okoliš i participiraju u odlukama o njemu.

Percepcija prostora, razumijevanje materijala, prostora, svjetla i njihov odnos, građenje, izgrađeni okoliš, arhi-tektura, arhitektura kao povijesno nasli-jeđe, zaštita prirodne i kulturne baštine, njegovanje kulture življenja, kreativno izražavanje kroz različite materijale, oblike i boje – bili su ključni pojmovi obrađeni kroz projekt, a obuhvaćene su sljedeće teme: - istraži svoj vrtić i ulicu - upoznajmo različite građevine i mate-

rijale - upoznajmo arhitekta - kako je nastao naš grad Split, kakav je

danas i kakav bismo željeli da bude.

Putokaz ostalim nastavnicima

Povjerenstvo je prepoznalo izniman trud uložen u ovaj projekt koji je puto-kaz načina i metoda kako bi se od naj-mlađe dobi trebalo raditi s djecom na osvješćivanju važnosti kvalitetno obli-kovane okoline.

U sljedećem broju opisat ćemo još dva nagrađena projekta iz 15. gimna-zije u Zagrebu i Škole za primijenjenu umjetnost u Zagrebu te osam pohvalje-nih projekata. Na stranici udruge OPA www.opa.hr uskoro će biti objavljeni detaljni opisi svih nagrađenih i pohva-ljenih projekata kako bi svi nastavnici mogli proučiti i preuzeti ideje koje ime se sviđaju.

(Kraj u sljedećemu broju)

Cilj je ovoga projekta, koji je pokrenula Udruga za promicanje vizualne kulture OPA, pokazati kako likovna kultura može ujediniti i povezati različita područja

Nagrađeni projekt Gradimo grad DV

Marjan, Split

Nagrađeni projekt Likovi na plohi OŠ Rovišće

Nagrađeni projekt Zlatni rez OŠ Matije Gupca, Zagreb

(1)

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010. aktualno 13www.skolskenovine.hr

regija

boSNa I HerCeGoVINa

Rasprava o Prijedlogu nacionalnog okvira

Često se čuju različiti ko-mentari o kvaliteti rada pojedinih škola. Dok jedni

za neku školu tvrde da odlično radi, drugi imaju mnogo zamjer-ki. Pitanjem procjene kvalitete rada škole bave se različite insti-tucije i pojedinci. Pri tome se ru-kovode različitim kriterijima koji ovise o pojedinačnom poimanju kvalitete i pozicije, odnosno ulo-ge u sustavu. Ujednačiti kriterije

Roditelji, nastavnici, učenici, ravnatelji, stručni suradnici, pro-svjetni savjetnici i prosvjetna jav-nost imaju na umu različite stvari kada govore o kvaliteti rada neke škole. Zato je važno znati što se podrazumijeva pod pojmom kva-litete rada. Za nekoga su najvaž-nije ocjene koje učenici dobiva-ju, opremljenost škole (dvorana za tjelesni, računala...), odnos nastavnika i učenika, dok drugi vrednuju uređenje školskog pro-stora i sigurnost.

U dosadašnjoj obrazovnoj praksi nisu postojali ujednačeni kriteriji za vanjsko vrednovanje kvalitete rada škola koji bi nam osigurali objektivnu sliku o radu. Osim toga, nisu postojale defini-rane i utvrđene procedure vredno-vanja kvalitete koje bi omogućile podjednake uvjete za procjenu kvalitete svih škola. Zbog toga je Zavod za vrednovanje kvalitete obrazovanja i odgoja pripremio Prijedlog nacionalnog okvira za vrednovanje rada škola.

Okvir sadrži standarde i indi-katore kvalitete unutar svakog područja. Razvijali su ga pro-svjetni savjetnici iz Ministarstva prosvjete te stručnjaci iz Zavoda za vrednovanje kvalitete obrazo-vanja i odgoja i Zavoda za una-pređivanje obrazovanja i odgoja. U razvijanju okvira metodološku pomoć pružali su stručnjaci Kra-ljevskog inspektorata Nizozem-ske, kao i stručnjaci iz drugih europskih zemalja.

U izradi ovog okvira kvalitete krenulo se od postojećih sedam područja kvalitete rada škola, u sklopu kojih su škole i dosad vrednovale svoj rad. To su: Škol-ski program i godišnji plan rada, Nastava i učenje, Obrazovna po-stignuća učenika, podrška uče-nicima, Etos, Organizacija rada škole i rukovođenje te Resursi. Unutar svakog područja razvijeni su standardi (ukupno 29), za koje su definirani odgovarajući indi-katori (ukupno 154), kojima se mjeri ostvarenost standarda. Provjere u osnovnim i srednjim školama

Tijekom razvijanja okvira kva-litete, primjenjivost standarda i indikatora provjeravana je u ne-koliko osnovnih i srednjih škola. Tijekom tih provjera razvijene su i procedure prikupljanja dokaza o ostvarenosti standarda i pokaza-telja, vrednovanja i izvještavanja o rezultatima vrednovanja. One podrazumijevaju niz aktivnosti: pregled programske dokumenta-cije i evidencije, promatranje sati i drugih aktivnosti u školi, razgo-vore s nastavnicima, roditeljima, ravnateljima, učenicima, obradu prikupljenih podataka i analizu dokaza, davanje povratne infor-macije nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnatelju škole o rezultatima vrednovanja. Rezul-tati probne primjene iskorišteni su za poboljšanje konačnog pri-jedloga.

Nacionalni okvir kvalitete tre-ba osigurati objektivnost i ujed-načeno vanjsko vrednovanje rada škola, odnosno kvalitetan struč-no-pedagoški nadzor i biti osno-va za samoprocjenu rada škola. Da bismo dobili što kvalitetniji nacionalni okvir kvalitete, orga-nizirana je javna rasprava koja treba pomoći u uspostavljanju konsenzusa o tome što je kvalite-ta rada škole.

Prema Prosvetni pregledPriredio Ivica Buljan

SrbIja

Standardi i indikatori za vanjsko vrednovanje

rada škola

CrNa Gora Tranzicija od škole do

tržišta radaForum mladih Obrazovanje i zapošljavanje mladih ljudi - izazovi i perspek-

tive održan je u Budvi u sklopu crnogorskog predsjedavanja Srednjoeurop-skom inicijativom (SEI). Forum je organizirala Uprava za mlade i sport

Crne Gore, uz financijsku podršku Srednjoeuropske inicijative. Cilj je ovoga fo-ruma razmotriti izazove i mogućnosti za uspješnu tranziciju mladih iz obrazov-nog sustava na tržište rada. Forum je poslužio kao prilika i platforma za razmje-nu primjera najboljih praksi, kao i stvaranje zajedničkih zaključaka i preporuka za donositelje odluka i mladih u zemljama sudionicima Foruma mladih.

Sudionici Foruma mladih Obrazovanje i zapošljavanje mladih ljudi - izazovi i perspektive bili su predstavnici ministarstava i organizacija mladih koji djeluju u područjima zapošljavanja i obrazovanja, u deset zemalja članica Srednjoeurop-ske inicijative. Sudjelovali su i predstavnici crnogorskih institucija i organizacija relevantnih u područjima obrazovanja i zapošljavanja. Nakon uvodnih govora, sudionici su nastavili rad u radnim skupinama na sljedeće teme: Mjere podrš-ke vlade za zapošljavanje mladih; Usklađivanje obrazovnih politika s tržištem rada; Preduvjeti za uspješan ulazak na tržište rada; Obrazovna mobilnost. Nakon radnih skupina, sudionici su imali priliku predstaviti primjere dobre prakse u navedenim područjima, nakon čega su predstavljeni i usvojeni zaključci radnih skupina koji će se provoditi, a posebno je naglašeno zadovoljstvo postignutim.

Prema MPNCG I. Buljan

Važno je znati što se podrazumijeva pod pojmom kvalitete rada. Za nekoga su najvažnije ocjene koje učenici dobivaju, opremljenost škole, odnos nastavnika i učenika, dok drugi vrednuju uređenje školskog prostora i sigurnost

Primjeri Da bi se prosvjetnim djelatnicima što više približila ideja standarda i pokazatelja, u Zavodu su dali

primjer koji se odnosi na definiranje standarda i pokazatelja u području kvalitete Nastava i učenje. U tom se slučaju pod pojmom standarda podrazumijeva da je nastavnik učinkovito upravljao procesom učenja na nastavnom satu. Indikatori su sljedeći: nastavnik efikasno strukturira i povezuje dijelove sata, efikasno koristi vrijeme na satu, na konstruktivan način uspostavlja i održava disciplinu sukladno dogovorenim pravilima i funkcionalno koristi nastavna sredstva. Nastavnik, također, usmjerava inte-rakciju među učenicima tako da je ona u funkciji učenja (koristi pitanja, ideje, komentare učenika za rad na satu) te provjerava je li uspješno upravljao procesom učenja, odnosno jesu li postignuti ciljevi nastavnog sata.

Rezultati Rezultati javne rasprave o Prijedlogu nacionalnog okvira kvalitete uzet će se u obzir prilikom utvr-

đivanja konačnog prijedloga koji će se uputiti na razmatranje i usvajanje članovima Nacionalnoga prosvjetnog savjeta. Krajem godine Zavod će organizirati konferenciju na kojoj će biti prezentiran okvir kvalitete i rezultati projekta. U predstojećem razdoblju Zavod će nastaviti aktivnosti koje su nužne da bi se nacionalni okvir kvalitete koristio kao instrument za vanjsko vrednovanje kvalitete rada škola. Također, slijedi razvijanje detaljnih procedura za vrednovanje i izvještavanje te realiziranje edukacije za prosvjetne savjetnike.

Predstavnici Federalnog mini-starstva obrazovanja i znanosti i predstavnik Ministarstva za ra-

seljene osobe i izbjeglice Edin Mušić razgovarali su prošlog tjedna u sjedi-štu Vlade FBiH u Sarajevu s delega-cijom Vijeća Europe, predvođenom povjerenikom za ljudska prava Toma-som Hamarbergom. Raspravljalo se o pitanjima ljudskih prava s posebnim osvrtom na položaj interno raseljenih osoba te o prevenciji diskriminacije u obrazovanju. Govoreći o 48 tisuća in-terno raseljenih osoba u BiH, rečeno je da se na razini BiH provodi zajednički projekt FBiH, RS i Distrikta Brčko u iznosu od 24 milijuna konvertibilnih maraka, s ciljem rješavanja problema te populacije.

Ta sredstva nisu dovoljna da se rije-še svi problemi, tako da se razmišlja o

dodatnom kreditnom zaduženju kod Europske banke za obnovu i razvoj te je istaknuto da je od potpisivanja Daytonskog sporazuma do danas uči-njeno mnogo na zbrinjavanju raselje-nih osoba u BiH. Kada je riječ o diskri-minaciji u obrazovanju, predstavljena je i analiza Federalnog ministarstva, prema kojoj razlike u nastavnom planu i programu u FBiH nisu toliko drama-tične i kreću se u okviru dopuštenih 30 posto. Mali, ali nedovoljan napredak napravljen je u rješavanju problema dvije škole pod jednim krovom. Među-tim, veliki iskorak učinjen je u integra-ciji romske djece u obrazovni sustav. Istaknuto je da resorno ministarstvo snažno podupire osnovna ljudska pra-va u području obrazovanja.

Prema FMON I. Buljan

Riješiti problem raseljenih osoba

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010.aktualno14www.skolskenovine.hr

Djeca rođena u 21. stoljeću žive u vremenu kojim dominira infor-macijska tehnologija. Računala,

internet, mobiteli i videoigre nadmeću se za pozornost mladih, ali i odraslih. Stručnjaci kažu da njihova stalna upora-ba može utjecati na način na koji se ljudi ponašaju i razmišljaju.

Amerikanci svakog dana konzumira-ju tri puta više informacija nego 1960. godine. Istraživanje pokazuje da učenici u SAD-u koriste elektroničke naprave najmanje šest sati dnevno, a mnogi od njih koriste ih nekoliko odjednom. No, obavljanje nekoliko stvari istodobno – multitasking – ljudima je prirođeno, kaže profesor kognitivne neurologije James Olds:

„Kao znanstvenik vjerujem da su svi ljudi rođeni za obavljanje nekoliko za-dataka istodobno. To je vjerojatno jedna od glavnih karakteristika naše vrste.” U potrazi za novim izvorima informacija

James Olds kaže da je ta karakteri-stika ljudi jako dobra. Pritom ukazuje na pilote putničkih zrakoplova čija je pažnja usmjerena na nekoliko izvora in-formacija:

„Piloti danas moraju žonglirati veli-kim brojem informacija. Zato je uprav-ljanje modernim putničkim zrakoplo-vom znatno lakše ako ste odrasli u digi-talnom dobu.”

No, znanstvenici kažu da svaki put kad neka osoba preuzme dodatni zadatak, za njegovo mu je dovršavanje potrebno dvostruko više vremena. Ljudi koji kori-ste nekoliko medija istodobno lakše gube koncentraciju, kaže neurolog sa Sveuči-lišta Johns Hopkins Steven Yantis:

„Oni koji su naviknuti na korištenje nekoliko medija istodobno stalno su u potrazi za novim izvorima informacija. Problem im je ignorirati informacije za koje znaju da su irelevantne. A to, pak, otežava njihovu mogućnost da se kon-centriraju na posao koji je pred njima.“

Znanstvenici kažu da se ljudski mozak razvija još u dvadesetim godinama, ali kakve učinke na ljudski mozak ima isto-

dobno obavljanje nekoliko zadataka nije poznato. Kao i računalo, ljudski mozak ima ograničeni kapacitet procesuiranja informacija, kaže Steven Yantis:

„U mozgu postoje milijarde neurona. Njihov kapacitet je golem, ali ne i be-skrajan.” Problem vjerodostojnosti informacija

Tu je i problem vjerodostojnosti, isti-nitosti, informacija upravo na internetu. Dakle, ostaje pitanje čine li novi medi-ji ljude manje koncentriranima, manje studioznima i – lakovjernijima. Većina stručnjaka kaže da to nije tako, tvrdi Lee Rainie iz Istraživačkog centra Pew:

„Ovo nije pitanje tehnologije već ljudi. Internet ih samo čini više onima

što oni već jesu. Ako niste odveć inte-ligentni, ako ste skloni brzanju i niste u stanju prepoznati laž ili neistinu, inter-net će potencirati upravo te vaše karak-teristike. S druge strane, ako po prirodi uvijek tragate za dodatnim informacija-ma, kako biste ih provjerili, ukoliko ste žedni znanja, onda za vas nema boljeg izvora od interneta.”

Psiholozi nastavljaju proučavati učin-ke interneta na učenje, no neke inici-jalne studije pokazuju pozitivan efekt kod standardiziranih testova čitanja. Za razliku od televizije, internet je interak-tivan medij i stručnjaci kažu da potiče mlade ljude na nezavisno, samostalno učenje.

Prema VOA News Priredila Ivana Čavlović

Kako pokazuju istraživanja zadnjih godina, učenici iz Finske među najbo-

ljima su u Europi. Najveći dio zasluga za status vodeće naci-je ne pripada samim učenicima već njihovim učiteljima. Dok se ostatak Europe pita što je recept uspjeha obrazovnog sustava ove zemlje, Finci kažu da stajne uop-će nema.

Recept je, naime, prilično jed-nostavan. Prema njemu bi učeni-ci trebali osjećati poštovanje. Mi-ikka Paajanen predaje već deset godina u jednoj osnovnoj školi na istoku Helsinkija. No, unatoč tome svojim učenicima tijekom nastave nastoji ostaviti puno slo-bodnog prostora. Cilj mu je nau-čiti ih slobodno razmišljati i uči-ti, a ne samo ponavljati ono što učitelj kaže. Na taj način, kako kaže, djeca nauče i preuzimati odgovornost:

„Rado radim s djecom, s ljudi-ma koji imaju svoju volju i svo-

je ja. Odmah mogu vidjeti ima li moj rad smisla, tako da djeca zaista nešto mogu naučiti. To su moje male osobne pobjede.”

U obrazovnim studijama Orga-nizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) finski su učeni-ci uvijek među najboljima. To je svakako i posljedica angažmana učitelja. A dobra plaća i premije jedan su od razloga njihove viso-ke motiviranosti. Miikka Paaja-nen svakog mjeseca za svoj do-datni angažman dobiva novčani bonus:

„Nije to mnogo, možda stoti-njak eura. Ali to je za mene znak da me moji nadređeni, ali i rodi-telji, smatraju dobrim učiteljem, a to mi je vrlo važno”, priča on.

U Finskoj ne postoji manjak nastavnika kao u ostalim eu-ropskim zemljama. Sveučilišta mogu birati među najboljim ma-turantima, jer mnogi žele postati nastavnici. Predavati u školi u Finskoj je jednako cijenjen po-

sao kao i onaj liječnika ili od-vjetnika.

Dvije tragedije sa smrtnim slu-čajevima koje su se prošle godi-ne dogodila u finskim školama dodatno su senzibilizirala svijest građana o tomu koliko je važno zanimanje nastavnika. Niina Ha-lonen predaje u srednjoj školi u helsinškom predgrađu. Ondje žive mnogi useljenici, mnoge obitelji s nižim primanjima. I ona dobiva premiju, jer se brine o učenicima kojima škola ne ide baš najbolje. Odnedavno održava i tečajeve suzbijanja nasilja:

„Nakon tih dviju tragedija svi smo postali osjetljivi kada je ta tema u pitanju. Djeca strahuju da bi se takvo što moglo ponoviti. I mi učitelji postali smo mnogo pa-žljiviji”, priča učiteljica Halonen, koja za dodatni angažman prima i do 400 eura mjesečno više.

Miikka Paajanen u svojoj je školi organizirao neku vrstu ma-loga ekološkog poduzeća. Tako

djeca uče kako se pravilno odva-ja otpad. I taj se angažman dodat-no nagrađuje. Direktorica škole svoje nastavnike ocjenjuje svake godine te ministarstvu prosvjete predlaže pet najboljih nastavnika koji su zaslužili premiju:

„Ocjenjujem sposobnost rada u skupini kao i nastavne metode. Učitelji dobivaju ocjene od jedan do pet.”

A učenici primjećuju da to i njih motivira:

„Meni se sviđa kako moj na-stavnik predaje, jer ne moramo cijelo vrijeme mirno sjediti, ak-tivni smo na nastavi i puno nau-čimo. Rado idem u školu. Prilič-no je raznoliko, a mislim da je i učiteljima zabavno.”

Miikki Paajanenu sigurno jest. Učitelj je za njega, kaže, još uvi-jek zanimanje iz snova. A premija mu pomaže da zaboravi ponekad naporne trenutke u učionici.

Prema VOA News Priredila Ivana Čavlović

Pozitivni učinci interneta na učenje

svijet

Psiholozi stalno proučavaju učinke raznih medija na učenje, no neke inicijalne studije pokazuju pozitivan efekt kod standardiziranih testova čitanja. Za razliku od televizije, internet je interaktivan medij i stručnjaci kažu da potiče mlade na nezavisno, samostalno učenje

sve više američkih škola uvodi četverodnevni školski tjedan

Za razliku od pomalo kaotičnog i obaveza-ma prenatrpanog ponedjeljka u nekim dijelo-vima SAD-a, mališani u okrugu Peach drža-ve Georgije ponedjeljkom se i dalje odmaraju i igraju. Više od 120 školskih okruga u SAD-u uvelo je četverodnevni školski tjedan kako bi u doba ekonomske krize uštedjeli novac. Ideja koja je prvotno trebala uštedjeti visoke troškove održavanja škola i njezinih djelat-nika pokazala je niz drugih pozitivnih stva-ri. Naime, djeca dobivaju sve bolje ocjene, imaju više vremena za učenje i češće dolaze u školu nego prije. Isto je i s učiteljima, koji redovitije dolaze na nastavu, pa škola manje troši na zamjene koje su ranije bile problem. Postotak učenika koji će završiti srednjoš-kolsko obrazovanje popeo se na 80, što je više nego ikad u povijesti školskog okruga Peach.

Četverodnevni školski tjedan znači duži školski dan i više predmeta u jednom danu, no učenicima je ponuđena i pomoć nakon na-stave u određenim predmetima. Djeca koja nemaju gdje boraviti ponedjeljkom imaju na raspolaganju razne organizirane programe u lokalnim crkvenim zajednicama ili dječjim igraonicama i klubovima, gdje također mogu dobiti pomoć u učenju. Cijeli program stoji nekoliko dolara dnevno po djetetu, odnosno mnogo manje nego petodnevni školski tje-dan.

S obzirom na to da se četverodnevni na-stavni tjedan pokazao toliko uspješnim, struč-njaci su odmah prionuli proučavanju njegovih učinaka na uspjeh djece. Naime, za sada se uspjeh ovog programa temelji isključivo na iskustvima pojedinih školskih kolektiva, ali nema znanstvenih činjenica koje bi potvrdile da je učinkovitiji i bolji od petodnevnog na-stavnog tjedna. Znanstvenica sa Sveučilišta u Southern Maineu Christine Donis-Keller kaže da se zasad jedino može reći da četve-rodnevni školski tjedan ne šteti učenju i škol-skom uspjehu djece. Učitelji i ravnatelji tvrde da su djeca manje umorna i više usredotoče-na, što pridonosi boljim ocjenama i smanje-nju broja izostanaka s nastave.

Neki roditelji, pak, tvrde da nema znatnije uštede novca te da djeca zapravo pate, jer nisu u dužem kontaktu s učiteljima koji im pomažu u učenju. Učitelji su uglavnom zado-voljni, jer imaju više vremena pripremiti se za nastavu, usredotočeniji su i lakše im je raditi s odmornijom djecom. Sada je na ekspertima da prouče slučaj kroz duže razdoblje, uspore-de dva modela te donesu stručno mišljenje.

Prema Parentdish.com I. Č.

Finski učenici među najboljima u Europi Recept uspjeha obra-zovnog sustava ove

zemlje prilično je jed-nostavan - motivirani

školarci + ljubazni učitelji nagrađeni za svoj rad = produk-

tivna atmosfera

Odrastanje u digitalnomdobu SaD

Tajna uspjeha skandinavske zemlje FINSKa

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010. aktualno 15www.skolskenovine.hr

Tema b

roja: O

brazov

anje z

a održ

ivi raz

voj

Kako spasiti našu

jedinu Zemlju?!

Je li napokon došlo vrijeme da se svi zajedno – dakle cijeli svijet, sve zemlje, sve organi-

zacije, sve udruge, vladine i nevla-dine, sve ustanove i svi pojedinci – napokon zauzmemo za spas našega jedinoga planeta Zemlje i, po dosadašnjim spoznajama,

jedinoga mjesta u Svemiru na ko-jemu postoji život?! Naša i jedina – to bi trebale biti ključne moti-vacijske riječi koje bi odgovorne trebalo pokrenuti i potaknuti da se snažnije zauzmu za očuvanje života na Zemlji u svoj njegovoj složenosti i raznovrsnosti.

Napori koji se u tome pogle-du čine nisu od jučer i nisu mali, kao ni rezultati koji su postignuti u brojnim aktivnostima na po-dručju zaštite okoliša, no još je to malo da bismo sa sigurnošću mogli reći da je čovječanstvo postalo svjesno svih izazova su-

vremenoga svijeta na tome po-dručju i da je napokon zaustav-ljeno propadanje Zemlje.

Među ostalim aktivnostima koje u tome smislu pokreće me-đunarodna zajednica jest i De-setljeće obrazovanja za održivi razvoj, projekt UN-a za razdo-

tema broja

Pripremio Ivan Rodić

Napori koji se čine na području zaštite okoliša nisu od jučer i nisu mali, kao ni rezultati koji su postignuti u brojnim aktivnostima na tome području, no još je to premalo da bismo sa sigurnošću mogli reći da je čovječanstvo postalo svjesno svih izazova suvremenoga svijeta i da je napokon zaustavljeno propadanje Zemlje. Među ostalim je aktivnostima, koje pokreće međunarodna zajednica, i Desetljeće obrazovanja za održivi razvoj, projekt UN-a za razdoblje 2005. - 2014., pokrenut s ciljem da se svima omogući pristup kvalitetnom obrazovanju i us-vajanje vrijednosti, ponašanja i stila života potrebnih za održivu budućnost i pozitivnu društvenu preobrazbu

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010.aktualno16www.skolskenovine.hr

tema broja

blje 2005. – 2014. (Decade of Education for Sustainable De-velopment - DESD), koji pruža mogućnost da se dublje promisli na koji način pristupiti izazovima suvremenoga svijeta. Ta inicijati-va UN-a pokrenuta je s ciljem da se svima omogući pristup kvali-tetnom obrazovanju kao i mo-gućnost da se nauče vrijednosti, ponašanje i stil života potrebni za održivu budućnost i pozitivnu društvenu preobrazbu.

Izazovi suvremenoga svijeta

Ciljevi desetljeća uključuju: pridavanje važnosti glavnoj ulozi obrazovanja i učenja u zajednič-kom ostvarenju održivog razvoja, razmjena i interakcija među dio-nicima obrazovanja za održivi ra-zvoj, pružanje prostora i moguć-nosti za usavršavanje i promidžbu vizije i transformacije prema odr-živom razvoju – kroz sve oblike učenja i javne obaviještenosti, poticanje povećane kvalitete pou-čavanja i učenja u obrazovanju za održivi razvoj, razvijanje strategi-ja na svim razinama za pojačanje kapaciteta u obrazovanju za odr-živi razvoj...

Već od samoga početka pa do danas, kada je iza nas prva po-lovica Desetljeća, taj je projekt zabilježio veliki napredak u po-gledu konkretnih aktivnosti na samom terenu, kako na među-narodnoj, tako i na regionalnoj i nacionalnoj razini. Ostaje, me-đutim, još dosta toga što treba obaviti u sljedećih pet godina s obzirom na svu širinu i dubinu

izazova s kojima je čovječanstvo suočeno na planetarnoj razini.

Na polovici toga puta, koji je započeo proglašenjem Desetlje-ća obrazovanja za održivi razvoj u New Yorku 1. ožujka 2005. godine, pred međunarodnom zajednicom stoji zadaća da pre-ispita što je sve do sada učinje-no i promisli daljnje aktivnosti i mjere koje treba poduzeti da bi se ostvarili zacrtani ciljevi.

U rezoluciji broj 57/254 ko-jom se proglašava to Desetlje-će naglašeno je da obrazovanje mora potaknuti vjerovanje kako svatko od nas ima snagu i od-govornost utjecati na pozitivne promjene na globalnoj razini te da obrazovanje predstavlja glavni čimbenik transformacije prema održivom razvoju i pove-ćanju kapaciteta kako bi se vizi-ja društva pretvorila u realnost, da promiče one vrijednosti, ponašanje i životne stilove koji su prijeko potrebni za održivu budućnost, te da jača kapacitete za promišljanje okrenuto buduć-nosti.

Promjena načina mišljenja

Obrazovanje za održivi razvoj treba pridonijeti da ljudi budu svjesni stvarnosti svijeta, pota-knuti ih da daju doprinos postiza-nju veće pravednosti, jednakosti i poštivanja ljudskih prava za sve. U sklopu takvog obrazovanja treba objediniti teme vezane za razvoj, ljudska prava, održivost, mir i sprječavanje sukoba, za in-terkulturalnost i sl.

Održivi razvoj treba se promo-virati kroz formalno, neformalno i informalno učenje, a edukatori moraju biti kompetentni za uklju-čivanje tema održivog razvoja u proces učenja. Pri tome je važno voditi računa o osiguranju pra-vodobnog pristupa relevantnim informacijama.

Uz ekonomske i zakonske instrumente, obrazovanje i in-formiranje važni su instrumenti u nacionalnim strategijama za postizanje održivosti – ističe se, među ostalim, u spomenutoj re-zoluciji UN-a.

UNESCO-ovo izvješće od prošle godine, pod naslovom Učiti za održivi svijet: kontekst i ustroj obrazovanja za održivi razvoj dolazi u trenutku kada se svjetska zajednica suočava sa strahovitim ekonomskim, socijal-nim i kulturnim izazovima kao i s izazovima glede zaštite okoliša. Danas više nego ikada potreban je jedan globalni pristup učenju i poučavanju. Želimo li da obrazo-vanje za održivi razvoj pridonese promjeni modela razmišljanja te učenja i poučavanja kojemu je cilj izgradnja održivog svijeta,

projekt UN-a o kojemu je riječ morao bi biti u središtu svekoli-ke pozornosti kako na svjetskoj, tako i na regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini – ističe Mark Ri-chmond, direktor Odjela UN za koordinaciju odgojno-obrazov-nih aktivnosti.

U potrazi za održivim razvojem

Svijet se nastavlja suočavati s najrazličitijim i vrlo ozbiljnim izazovima, kao što su klimatske promjene izazvane čovjekovim

Piše dr. sc. Vladimir LayInstitut „Ivo Pilar“ i Hrvatski studiji

ŠTO JE ODRŽIVI RAZVOJ?„Održivi razvoj jest proces

unapređivanja kvalitete ljudskog života koji se odvija u okvirima tzv. nosivih kapaciteta održivih ekosustava“ (1991, IUCN –WWF – UNEP). Održivost možemo definirati kao sposobnost nekog entiteta (biološkog ili socijalnog) da se načinom življenja i djelo-vanja (samo) održavaju, (samo) reproduciraju kroz duže vrijeme.

KOJE SU OSNOVNE DIMENZIJE ODRŽIVOSTI? Održivost – čega? U čemu? Za

koga? Predlažemo četiri dimen-zije održivosti:

a) biološka i ekološka održi-vost - održivost života samog i našeg prirodnog doma (okoliša, prirode, planeta). Biološko-eko-loška održivost nekog društva iskazuje se kroz njegove ukupne sposobnosti da se dugoročno (samo)obnavlja u svojim temelj-nim ekološkim karakteristikama pogodnim za zdravlje i opstanak živog svijeta, uključivo i čovjeka

b) ekonomska održivost nekog društva, države, šireg teritorija ili institucije (kompanije) jest spo-sobnost da se svojim načinom funkcioniranja kroz produkciju roba i usluga obnavljaju u posto-jećem ili širem opsegu i takvo stvaraju dobit. Napomena: gos-podarski sustavi koji ne stvara-ju barem „nulti profit“ – koji ne vrše jednostavnu reprodukciju ne mogu se održati u modernom tržišnom kontekstu

c) socio-kulturna održivost neke lokalne zajednice, nekog društva, šireg teritorija je spo-sobnost tih entiteta da kroz način

življenja i djelovanja njegovih pri-padnika obnavlja svoj identitet (znamo tko smo i što smo), druš-tvene vrijednosti koje doprinose socijalnoj integraciji a ne dezin-tegraciji, disolucijama, destrukci-jama, anomiji i napokon općem društvenom rasapu. Socio-kultu-ralna održivost je važna na sim-boličkoj, ljudskoj, socio-psiho-loškoj razini i ne može se mjeriti brojem novčanica u džepu

d) smatramo da je moguće govoriti i o političkoj održivosti nekog društva, države, šireg teritorija (npr. EU). Ogleda se u sposobnosti nekog društva/dr-žave/nadnacionalne asocijacije da samo određuje svoju ukupnu sudbinu, svoj identitet i uvjete rada i življenja svojih stanovnika. Politička održivost je sposobnost samoodređenja, samodetermi-nacije koja ima niz praktičnih pokazatelja u životu društva i dr-žava i u doba globalizacije koje samo po sebi za ovaj tip održi-vosti pojedinih entiteta previše ne brine.

Ukupni dugoročni razvoj Hrvat-ske na postojeći današnji način nije održiv. Ekološka održivost je još zadovoljavajuća (osim klimat-skih promjena, ali to je planetarni proces), socio-kulturalna održi-vost je u opadanju, ekonomska održivost je slaba, a politička održivost (zaduživanje u inozem-stvu) negativna.

Harmonije između ovih dimen-zija nema, postoji tek dinamička ravnoteža između njih i njeno na-rušavanje i opetovano osvajanje. Održivost može u jednoj dimen-ziji rasti, a u drugoj padati u istoj vremenskoj dimenziji. Integralna je održivost na djelu kada se ra-zina održivosti održava u svima dimenzijama. Ne možemo imati

sve više stvari, a putovati u sta-nje neugodne i razorne klime. Ne možemo trošiti više nego što proizvedemo. To dugoročno nije održivo.

MOGUĆI PRISTUP TEMI ODRŽIVOG RAZVOJA HRVATSKE Teme moraju biti raznovrsne,

ne samo biološko-ekološke. Razgovor o održivosti mora biti takav. Ako to – nije znanstveno korektan.

1. Ekološka (ne)održivost:‡ klimatske promjene su po-

sljedica neodržive prakse stva-ranja stakleničkih plinova ‡ kako vožnjom automobila stvaramo staklenički plin CO2? Koji auto-mobili stvaraju više, a koji manje tog plina?

‡ Smanjenje broja vrsta je neodrživi proces ‡ koliko je do-maćih pasmina u Hrvatskoj već

izumrlo? Koliko je vrsta životinja ugroženo i pred nestajanjem u Hrvatskoj? Što ih ugrožava?

2. Ekonomska (ne)održivost: Smanjenje broja vrsta - ugro-

žavanje staništa tih vrsta je neo-drživ proces:

Hrvatska ima 20 posto plod-nog tla koje nije obrađeno. Isto-dobno uvozi značajne količine hrane. Iako ima obilje obnovljive, čiste i pitke vode u navodnjava-nju je pri dnu liste europskih ze-malja. U ekološkoj poljoprivredi, iako za nju ima odličnih prirodnih uvjeta, također je pri dnu. Ovi-snost o uvozu hrane je neodrživa pojava. Hrvatska brodogradnja koja se odvija na temelju stalnih državnih subvencija (plaćanja svih nas), proizvodnja umjetnih gnojiva koja se subvencionira s cijenom plina koja je upola niža

(razliku plaćamo svi) nisu održi-ve ekonomske prakse.

– Gdje je u našem mjestu ili neposrednoj okolini neobrađeno tlo koje je inače obradivo? Za-što je obradivo tlo neobrađeno? Razgovarati o razlozima.

Zaduživanje u Hrvatsko je neodrživi proces / Trošiti više nego što se proizvodi neodrži-vi je proces

Hrvatska (država, tvrtke, poje-dinci kod banaka) zadužena je s oko 38,5 milijardi eura. To je već blizu 90 posto godišnjeg BDP-a Hrvatske. Zašto se država, tvrtke i pojedinci zadužuju? Zašto se toliko ide u kredite?

3. Socio-kulturalna (ne) održivost: Po čemu je Hrvatska posebna,

svoja, jedinstvena, po čemu se ljudi i ovaj kraj razlikuju od dru-gih? U čemu je srž – koji su sadr-žaji hrvatskog identiteta? Znamo li? Ukoliko je saznanje o tome slabo na djelu je slaba svijest o vlastitom identitetu, a to je izrav-no neodrživ proces.

– Koje socio-kulturalne znako-ve identiteta u svojoj užoj okolini (naselju, ulici) i široj (gradu, regiji, domovini) učenici prepoznaju?

4. Demografska (ne) održivost:U Hrvatskoj će – ako se od-

nos umrlih i rođenih kakav je danas nastavi – 2020. godine biti 387.000 ljudi manje (četiri grada veličine Osijeka!).

– Zašto se u Hrvatskoj ne rađa više djece? Što sve ljude obe-shrabruje da rađaju više djece? Što učenici misle o tome? Raz-govarati.

(Članak je uz dopuštenje auto-ra preuzet s portala Agencije za odgoj i obrazovanje)

Eko učionica na otvorenome IV. osnovne škole Bjelovar (izvor: Web stranica škole

KAKO UČENIcIMA PREDsTAVITI TEMU „ODRŽIVI RAZVOj HRVATsKE“?

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010. aktualno 17www.skolskenovine.hr

tema broja

djelovanje, ubrzano iskorištava-nje prirodnih resursa, učestalost prirodnih katastrofa, širenje za-raznih bolesti (i starih i novih), nestajanje biološke raznolikosti, kršenje ljudskih prava, poveća-nje siromaštva, utjecaj rastućega konzumerizma na ekonomske sustave, itd. Pojam održivog ra-zvoja postao je danas u cijelome svijetu jedan od glavnih načina suprotstavljanja današnjim domi-nantnim modelima razvoja koji su očito nesposobni odgovoriti na potrebe svjetskoga stanov-ništva kojemu je potreban mir i napredak, ali ne na štetu planeta Zemlje.

Održivi razvoj moramo pro-matrati u njegovim trima glav-nim dimenzijama koje uključuju vrijeme (prošlost – sadašnjost – budućnost) i prostor (blizina – daljina). Održivi socijalni razvoj (čovječanstvo) smjera prema ra-zvoju društvene zajednice i nje-zina društvenog ustrojstva, po-sebice kad je riječ o ostvarivanju socijalne kohezije, jednakosti, pravednosti i općeg blagostanja. Održivi razvoj vezan za okoliš (planet) utvrđuje osnovne odred-nice razvoja prirodnih ekosusta-va koji će pridonijeti da se očuva-ju biološki kapaciteti na Zemlji i potpuno poštuje neljudski svijet. Održivi ekonomski razvoj (na-predak) odnosi se u biti na razvoj ekonomske infrastrukture, za što je potrebno osigurati efikasno upravljanje prirodnim i ljudskim resursima.

Svjedoci smo danas u čitavo-me svijetu da pojačani interes za pitanja održivog razvoja poka-

zuju kako pojedine vlade, druš-tvene zajednice i organizacije tako i poslovni i industrijski svi-jet. Možda je još znakovitije da sve više osoba počinje shvaćati kako stvaranje svijeta pogodnog za život, uključujući tu i čovje-ka, iziskuje duboke promjene u postojećim socio-ekonomskim sustavima, i to takve promjene koje, da bi se uspješno provele, traže od sviju nas da iz temelja promijenimo svoja dosadašnja načela, vrijednosti, ponašanje i načine života.

Ishodišta i značenje obrazovanja za održivi razvoj

Svjetska financijska i gospo-darska kriza na određeni je na-čin i poziv da se ubrza prijelaz prema alternativnim ekonom-skim sustavima, odnosno prema mehanizmima i načelima koja su bolje prilagođena društvenoj i okolišnoj dimenziji održivoga razvoja. Očekujemo, dakle, da se pojave nove politike, novo za-konodavstvo, novi oblici uprav-ljanja i to na lokalnoj, regional-noj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, kao i novi oblici učenja i poučavanja koji će pridonijeti da se te promjene uspješnije prove-du.

Počeci obrazovanja za održivi razvoj sežu na početak sedam-desetih godina prošloga stolje-ća, međutim o tome se prvi put ozbiljnije raspravljalo na Konfe-renciji UN-a o zaštiti okoliša i ra-zvoju, održanoj u Rio de Janeiru 1992. godine. Na toj konferenciji,

Uzimajući u obzir stavove i zaključke iz dosadašnjih

rasprava o problemima obra-zovanja za održivi razvoj kao i iskustva iz prve faze proved-be toga projekta, ova strategija vodi računa o svjetskoj gos-podarskoj i financijskoj krizi, o Milenijskim ciljevima razvoja do 2015. godine, „zelenoj eko-nomiji”, biološkoj raznolikosti i klimatskim promjenama kao i o problemima pojedinih regija. Jedno od polazišta u izradi stra-tegije bila je i Bonska deklara-cija, iz travnja 2009., koja po-sebice ističe veliku važnost koju ima obrazovanje u programima razvoja u svijetu kao i bitan do-prinos obrazovanja za održivi razvoj u utvrđivanju ciljeva i sa-držaja sveukupnog obrazovanja i njegove kvalitete. Ovom glo-balnom strategijom UNESCO pomaže međunarodnoj zajed-nici da ostvari ciljeve Desetljeća obrazovanja za održivi razvoj.

Zahvaljujući upravo obrazo-vanju, UNESCO će i dalje po-dupirati promjene na tom planu, oslanjajući se na iskustva dobre prakse, kako bi se potaknulo zemlje članice te mjerodav-ne institucije, kao i sve bitne čimbenike civilnog društva i privatnog sektora da sadržaje obrazovanja za održivi razvoj još intenzivnije uključuju u sve oblike obrazovanja na svim ra-zinama.

U razdoblju 2010. ‡ 2015. UNESCO će svoje napore usmjeriti na četiri glavna stra-teška područja djelovanja:

a) razvijanje sinergije s razli-čitim inicijativama u području obrazovanja i razvoja i osnaži-vanje partnerstva među svim dionicima u području obrazova-

nja za održivi razvoj;b) osnaživanje kapaciteta u

službi obrazovanja za održivi razvoj;

c) prikupljanje, obrada, obje-dinjavanje i primjena znanja koje se odnosi na obrazovanje za održivi razvoj;

d) promidžba obrazovanja za održivi razvoj te produbljivanje znanja i razumijevanja pojma održivosti.

Izgradnja svijeta po mjeri čovjeka

Glavni je cilj UNESCO-ove strategije za ovo drugo razdo-

blje provedbe projekta obrazo-vanja za održivi razvoj da se pomogne zemljama članicama kao i svim drugim dionicima da utvrde koji su to najveći izazovi održivog razvoja na regionalnoj, nacionalnoj i svjetskoj razini te da kroz sadržaje obrazova-nja za održivi razvoj osiguraju stjecanje znanja potrebnog za izgradnju svijeta po mjeri čovje-ka.

Svjetska financijska i gospo-darska kriza otkrila je sve sla-bosti postojećih ekonomskih sustava u svijetu te je potaknula preispitivanje dosadašnjih mo-dela razvoja svijeta kao i vrijed-

nosnih sustava na kojima su se ti modeli zasnivali. Brzina ko-jom je nastupila svjetska kriza bila je pravi šok za sve one koji su smatrali da stabilnost i kon-tinuitet idu sami od sebe. Nada u brzi oporavak išla je ruku pod ruku sa željom da se pronađu trajnija rješenja, posebice kad je riječ o još nekim krizama koje se javljaju u današnjem svijetu, kao što su klimatske promjene, prirodne katastrofe, nestašica hrane i energije, itd.

Sve te krize posebice ugro-žavaju obrazovanje ‡ ne samo zbog smanjivanja sredstava iz proračuna i drugih oblika pomo-ći, nego i zbog toga što je kraj-nji cilj obrazovanja doveden u pitanje. Radi se, naime, o tome da treba znati za kakvo društvo i kakvo gospodarstvo, ili ‡ bolje rečeno ‡ za kakvu to budućnost današnja škola treba pripremati svoje polaznike i kako odgovoriti na promjene koje se trenutačno događaju oko nas, a istodobno se pripremati za jednu mogu-će posve drugačiju budućnost. Ta su pitanja već dulje vrijeme bitna sastavnica obrazovanja za održivi razvoj, no posebno su postala aktualna danas, u doba spomenute svjetske krize, zbog čega je potrebno žurno pronaći i prikladne odgovore na njih, što je posebice istaknuto i u Bonskoj deklaraciji: „Ulaganje u obrazovanje za održivi razvoj ulaganje je u budućnost.“

Zelena ekonomijaPostoji, međutim, još jedno

područje koje bi u skoroj buduć-nosti moglo biti pogođeno kri-zom. Riječ je o „zelenoj ekono-miji“, koja se zasniva upravo na

obrazovanju za održivi razvoj. No. da bi zaživjela „zelena eko-nomija“ i da bi se izgradilo odr-živo društvo, nije dovoljna samo tehnologija. Čovječanstvo ne će moći riješiti probleme s kojima je danas suočeno ukoliko i dalje bude polazilo od onih vrijednosti i onih pristupa koji su i stvorili te probleme. U skladu s time, me-đunarodna zajednica „zelenu ekonomiju“ mora razumjeti kao održivo društvo, uspostavljajući pri tom ravnotežu između razli-čitih shvaćanja okoliša, društva, kulture i gospodarstva, koja se javljaju u propitivanju mogućno-sti izgradnje kvalitetnijeg života. Jedna od glavnih koristi koja nam dolazi od pojma održivog razvoja jest to da nam taj pojam svojim socijalnim, ekonomskim i okolišnim utemeljenjem kao i svojim kulturalnim i etičkim di-menzijama pomaže da izazove suvremenoga svijeta shvatimo u svoj njihovoj složenosti.

Obrazovanje za održivi ra-zvoj omogućuje da se pronađe učinkovit odgovor na aktualne izazove suvremenoga svije-ta. To obrazovanje, primjerice, ukazuje na važnost odgovor-nosti na lokalnoj razini, potiče kritičko mišljenje, integrira tra-dicionalna znanja, ističe u prvi plan međusobno razumijevanje i suradnju, potiče promišljanje novih oblika i načina života koji uključuju blagostanje, kvalitetu života te poštivanje prirode i drugoga. Obrazovanje za održi-vi razvoj pokretač je promjena. Sadašnji kontekst pruža nam, dakle, prigodu da poboljšamo i unaprijedimo kvalitetu obrazo-vanja i prilagodimo ga potreba-ma suvremenoga svijeta koji se ubrzano mijenja iz dana u dan.

sTRATEGIjA PROVEDBE PROGRAMA DO 2014.

AGENDA 21 O ULOZI OBRAZOVANjA

U Poglavlju 36 Agende 21, koja je sastavni dio projekta Desetljeće obrazovanja za

održivi razvoj i koja donosi odredbe o obrazo-vanju, osposobljavanju i senzibiliziranju javno-sti, a za čije je provođenje bio zadužen UNES-CO, naznačena su četiri temeljna cilja:

poboljšavanje kvalitete obrazovanja: nagla-sak je na cjeloživotnom obrazovanju kojemu je cilj usvajanje znanja i stjecanje kompetencija i vrijednosti potrebnih za poboljšanje kvalitete života;

promjene u obrazovnim programima: obra-zovanje na svim razinama – od dječjeg vrtića do sveučilišta – mora biti tako koncipirano da prenosi znanja, načine mišljenja i vrijednosti potrebne za izgradnju svijeta pogodnog za ži-vot;

senzibiliziranje javnosti za problem održivog razvoja: to će pridonijeti da se na lokalnoj, re-gionalnoj i svjetskoj razini odgoji prosvijećeno građanstvo, koje će biti aktivno i odgovorno;

osposobljavanje aktivnog stanovništva: stalno tehničko i strukovno osposobljavanje i usavršavanje radnika i rukovoditelja, posebi-ce u trgovini i industriji, pridonijet će usvajanju prihvatljivih oblika održive proizvodnje i potroš-nje.

Premda je o tim ciljevima postignut širok kon-senzus, to nije bio slučaj i sa shvaćanjem što bi trebalo značiti samo obrazovanje za održivi razvoj. Kao i u slučaju održivog razvoja, ne po-stoji jedno i jedinstveno tumačenje pojma obra-zovanja za održivi razvoj. Razlike u mišljenjima o tome što je održivi razvoj i o načinima nje-gova ostvarivanja ne umanjuju nužno važnost tih pojmova. Naprotiv, te razlike u mišljenjima mogle bi pripomoći da se na različite načine otkrije glavni izazov našega vremena, polazeći s različitih stajališta i to pomoću sredstava koja

djeluju na lokalnoj razini, ali su neuporabljiva na globalnom planu.

Projekt obrazovanja za održivi razvoj sadrži u sebi ukupnost različitih sredstava potrebnih da se izgradi „društvo koje uči”, u kojemu svat-ko uči od svakoga i sa svakim i u kojemu će svi članovi, okupljeni u zajednicu, postati spremniji nadvladati nedaće i suočiti se s nesigurnošću, složenošću i opasnostima vezanima za odr-živost razvoja. Gledano tako, obrazovanje za održivi razvoj sastoji se u tome da se – i kroz poučavanje i kroz učenje – ljudima predoče pitanja i problemi vezani za održivi razvoj, da se razviju njihove sposobnosti da sami shva-te što je održivi razvoj, okoristivši se pri tom raznolikošću koja je svojstvena svim ljudima – posebice onima koji jesu ili se osjećaju margi-naliziranima – kako bi se pronašla inovacijska rješenja za probleme ili krize vezane za održivi razvoj.

U eko učionicama učenici se i obrazuju i odga-jaju. Na slici: učenici iz OŠ Pećine u Rijeci (izvor: Web stranica škole)

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010.aktualno18www.skolskenovine.hr

tema broja

poznatoj i kao Sastanak na vrhu o Zemlji, usvojen je jedan povi-jesni dokument, Agenda 21, koja sadrži detaljno razrađen plan aktivnosti koje trebaju provodi-ti svi – kako na svjetskoj, tako i na nacionalnoj i lokalnoj razini – kako bi se smanjile negativne posljedice čovjekove aktivnosti za okoliš. Agendu 21, uz ostala četiri dokumenta (Deklaraciju iz Rija o okolišu i razvoju, Kon-venciju o biološkoj raznolikosti, Konvenciju o klimatskim pro-mjenama te Izjavu o načelima održivog upravljanja šumama), službeno su na Konferenciji u Riju prihvatili i obvezali se na djelovanje visoki predstavnici 178 država (od čega 120 pred-sjednika država), uključujući i Hrvatsku.

U UNESCO-ovu izvješću o provedbi obrazovanja za održivi razvoj u prvoj polovici Desetlje-ća posebna se pozornost pokla-nja formalnom, odnosno redo-vitom obrazovanju, budući da je u taj oblik obrazovanja uklju-čen najveći broj djece i mladih u cijelom svijetu. S obzirom na tu činjenicu, nije nikakvo čudo da društvo, suočeno s ozbiljnim izazovima suvremenoga svijeta, upravo u školi pripisuje ključnu ulogu u jačanju kapaciteta koji će u složenom okruženju uspješ-no prepoznati te izazove i znati odgovoriti na njih. Uostalom, mnoge škole u cijelom svijetu stalno se suočavaju s brojnim problemima lokalnoga stanov-ništva, nastojeći pridonijeti nji-hovu rješavanju ili ublažavanju, posebice kad je riječ o zdravlju, smanjenju siromaštva, zaštiti okoliša, klimatskim promjena-ma, biološkoj raznovrsnosti ili, pak, o ratu i miru.

Ključni pojmoviRadna skupina za provedbu

programa obrazovanja za održi-vi razvoj definirala je 14 ključ-nih pojmova koje treba uključiti u obrazovne programe na svim razinama. To su:‡ kritičko mišljenje‡ razumijevanje i sustavno pro-

mišljanje složene stvarnosti koja nas okružuje

‡ promišljanje okrenuto buduć-nosti

‡ planiranje promjena i uprav-ljanje promjenama

‡ interdisciplinarna povezanost‡ prilagodba stečenih iskustava

različitim kontekstima kon-kretne stvarnosti

‡ donošenje odluka, čak i u ne-sigurnim okolnostima

‡ sposobnost suočavanja s kri-zama i različitim opasnostima

‡ sposobnost da se odgovorno djeluje i na lokalnoj i na glo-balnoj razini

‡ sposobnost da se utvrde i objasne vrijednosti

‡ sposobnost da se djeluje uz poštivanje drugoga

‡ sposobnost da se prepoznaju dionici i njihovi interesi

‡ sposobnost da se na demo-kratski način sudjeluje u do-nošenju odluka te

‡ sposobnost dogovaranja i po-stizanja konsenzusa.

U većini zemalja najveći tim ključnim pojmovima najveća se pozornost poklanja u osnov-nom i općem srednjem obrazo-vanju, nešto manja u strukov-nom obrazovanju i obrazovanju nastavnika, kao i općenito u visokoškolskom obrazovanju, dok se u predškolskom odgoju i obrazovanju tome ne poklanja gotovo nikakva pozornost, što znači da je u mnogim dijelovima svijeta uloga predškolskog od-goja i obrazovanja u planiranju i provedbi obrazovanja za održivi razvoj podcijenjena.

Najčešće teme održivog razvoja u obrazovnim programima

Glavne teme kojima se posve-ćuje najviše pozornosti u okviru obrazovanja za održivi razvoj jesu teme vezane za okoliš, kao što je zdravlje, voda, upravljanje prirodnim resursima (voda, tlo, minerali, fosilna goriva) i sma-njivanje biološke raznovrsnosti. S druge strane, neke vrlo važne teme, kao što su milenijski cilje-vi razvoja, sprječavanje katastro-fa i društvena odgovornost po-duzeća, vrlo su slabo zastuplje-ne u obrazovnim programima. Općenito, čini se da najbogatije zemlje, odnosno regije vode vrlo malo brige o sociokulturnoj di-menziji održivog razvoja dok si-romašne zemlje tome poklanjaju mnogo više pozornosti, posebice kad je riječ o temama kao što je mir, građanstvo, etika, jedna-kost, smanjenje siromaštva ili kulturna raznolikost.

Ovisno o povijesnom kontek-stu i shvaćanju uloge obrazova-nja u svakoj pojedinoj zemlji, javljaju se i različiti pristupi i različite strategije uključivanja sadržaja obrazovanja za održivi razvoj u programe formalnog obrazovanja.

Sve u svemu, obrazovanje za održivi razvoj predstavlja veliki izazov za sve i još uvijek u mno-gim zemljama njegova provedba nailazi na brojne prepreke ‡π kaže se u UNESCO-ovu izvje-šću. Tome se ne treba čuditi ako se zna da obrazovanje za održivi razvoj sadrži brojne „rukavce“ i obuhvaća velik broj sektora i disciplina, da stavlja naglasak na nove oblike učenja i nove načine mišljenja te da se mora uklopi-ti u lokalni kontekst, ostajući potpuno otvoreno za osluški-vanje (i prihvaćanje) onoga što se događa drugdje. Ne postoji, dakle, jedan i jedinstveni način provedbe obrazovanja za održivi razvoj. Premda svaka zemlja na drugačiji koji pristupa proble-mu održivoga razvoja i shvaća ulogu učenja i poučavanja, ipak se naziru neke zajedničke točke, odnosno pojavljuje se određeni broj pitanja i problema koji su zajednički mnogim zemljama.

Drugi dio Desetljeća obra-zovanja za održivi razvoj, koje traje do 2014. godine ostavlja dovoljno prostora i vremena za ispravljanje propusta i pogr-ješaka ili pak za poduzimanje aktivnosti tamo gdje su one bile rijetke ili se možda ništa nije ni poduzimalo. U vezi s time, čak i letimičan pogled na mrežne stranice naših škola, posebi-ce osnovnih, pokazuje da su se mnoge od njih aktivno uključile u „pokret“ obrazovanja za odr-živi razvoj i da veliku pozornost poklanjaju ekološkom odgoju i obrazovanju.

Trajna briga svekolikog čovječanstva

Najgore bi, pak, bilo kada bi se shvatilo da tema obrazovanja za održivi razvoj traje koliko i Desetljeće UN-a posvećeno toj temi. Održivi razvoj mora posta-ti trajna briga svekolikog čovje-čanstva, pa stoga ni obrazovanje, kojemu se u svim dokumentima međunarodne zajednice pripisuje odlučujuća uloga u promicanju ekološkog odgoja i obrazova-nja i ekološke kulture, ne može tome pristupati kampanjski. To je „vječna“ i prevažna tema, jer radi se o nama samima i našem opstanku na ovome planetu koji je jedini koji imamo.

Na Svjetskoj konferenciji UNES-CO-a o obrazovanju za održi-

vi razvoj koja je održana u Bonnu od 31. ožujka do 2. travnja 2009. godine, usvojena je posebna De-klaracija u kojoj je, uz potporu na-porima svjetske zajednice za ak-tivnosti u području zaštite okoliša i održivog razvoja, upućen i apel da se ti napori još više intenziviraju. Prvo na što upozoravaju sudionici bonskoga sastanka jest žalosna činjenica da golemom gospodar-skom rastu na prijelazu u treće ti-sućljeće siromaštvo i nejednakost još pogađaju velik broj ljudi, pose-bice one koji pripadaju najranjivijim skupinama. Deset godina od početka 21. stolje-ća svijet se našao suočen s velikim izazovima i problemima vezanima za razvoj i način života i njihovo rješavanje iziskuje snažniju političku mo-bilizaciju i posve određenu akciju.

Čovječanstvo danas raspolaže znanjima, vje-štinama i tehnologijama potrebnima da se po-taknu promjene i da se situacija okrene, kaže se među ostalim u Bonskoj deklaraciji. Danas je svijetu potrebno obrazovanje koje će ospo-sobljavati pojedince da mogu pokretati i provo-diti promjene. Po svojoj kvaliteti to obrazovanje treba omogućiti polaznicima da steknu potrebna znanja, vještine i kompetencije koje će im omo-gućiti život po mjeri čovjeka, uključivanje u druš-tvo i pristojno zaposlenje. Program Obrazova-nje za sve ističe da je osnovno obrazovanje od krucijalne važnosti za održivi razvoj, a isto tako naglašava se velika važnost i predškolskog od-goja, kao i obrazovanja seoskog stanovništva te opismenjavanja odraslih. Rezultati postignuti u opismenjavanju i stjecanju temeljnih matematič-kih znanja pridonose ukupnoj kvaliteti obrazova-nja i bitni su za uspjeh programa Obrazovanje za održivi razvoj, stoji u Deklaraciji, u kojoj se naglašava da je obrazovanje za održivi razvoj

uvjet bez kojega je nemoguće osigurati mladima život po mjeri čovjeka, ispuniti njihove nade i za-jamčiti im sigurnu budućnost.

„Obrazovanje za održivi razvoj daje novi smi-sao obrazovanju i učenju za sve. Ono osigurava kvalitetu obrazovanja i otvoreno je svima, bez iznimke. Ono se temelji na vrijednostima, nače-lima i praktičnim iskustvima nužnima da bi se uspješno moglo odgovoriti na sadašnje i buduće izazove.

Obrazovanje za održivi razvoj pomaže druš-tvima da se suoče s različitim prioritetima i razli-čitim problemima, kao što su, primjerice, voda, energija, klima, prirodne katastrofe, smanjivanje biološke raznolikosti, nestašica hrane, zdrav-stveni problemi, socijalna ranjivost i nesigur-nost.

Obrazovanje za održivi razvoj pomaže nam da jasnije shvatimo međuovisnost okoliša, gos-podarstva, društva i kulturne raznolikosti na lo-kalnoj i svjetskoj razini. Obrazovanje nudi alat pomoću kojega ćemo pronaći zadovoljavajuća rješenja za različite potrebe i stvarne uvjete živo-ta stanovništva, oslanjajući se na iskustva dobre prakse, kulturno nasljeđe pojedinih sredina kao i na nove znanstvene spoznaje i nove tehnologi-je“ – piše, među ostalim, u Deklaraciji.

BONsKA DEKLARAcIjA O OBRAZOVANjU ZA ODRŽIVI RAZVOj

Šesnaesta konferencija zema-lja potpisnica u okviru Okvir-

nog sporazuma UN-a o klimat-skim promjenama, odnosno šesta konferencija u okviru Protokola iz Kyota, održana je od 29. studeno-ga do 10. prosinca u Cancunu u Meksiku.

Više od 190 zemalja potpisnica Konvencije UN-a o klimi pokušalo je tijekom dvanaestodnevne kon-ferencije odgovoriti na probleme koje postavlja klimatsko zagrija-vanje te dogovoriti pravila pona-šanja poslije Kyota, u kojemu je 1997. godine usvojen Protokol za Okvirnu konvenciju UN-a o kli-matskim promjenama i u kojemu se utvrđuju brojčane obveze o smanjivanju emisije stakleničkih plinova 2012. godine. Cilj je bio postići smanjivanje svjetske emisije stakleničkih plinova za 5,2 posto u od-nosu na 1990. godinu. Međutim, od 1997. go-dine emisije ugljičnog dioksida stalno su rasle i 2009. dostigle su rekordnu razinu, priopćila je Svjetska meteorološka organizacija.

Prije godinu dana na summitu u Kopenha-genu zemlje se nisu uspjele dogovoriti o planu djelovanja za razdoblje poslije 2012. godine i zadovoljile su se minimalnim sporazumom koji nije odredio nijedan obavezujući cilj za drža-ve.

Pod dojmom tog neuspjeha iz Kopenhage-na započela je i dobrim se dijelom održavala konferencija u Cancunu, no naposljetku je po-stignut kompromis kojim se nastavlja protokol iz Kyota, a siromašnijim zemljama se na ras-polaganje stavljaju velika financijska sredstva za borbu protiv posljedica klimatskih promje-na. Zemlje u razvoju, naime, najjače osjećaju posljedice klimatskih promjena te im je sada,

dogovorom u Cancunu zajamčena pomoć iz posebnoga, za ove potrebe osnovanoga, Fon-da pomoći. Tako bi industrijski razvijene zemlje do 2012. godine siromašnim državama trebale pomoći s 30 milijarda dolara, a do 2020. godi-ne sa čak 100 milijarda dolara godišnje.

Ovaj je dogovor postignut unatoč dramatič-nim scenama koje se su odigravale u završnoj fazi summita. Delegacija Bolivije se, naime, do posljednjeg trenutka protivila usvajanju završ-ne deklaracije. Prethodno su sve zemlje našle zajednički jezik, uključujući Kinu i SAD, čija su stajališta do tada bila potpuno suprotna.

Organizacije za zaštitu klime unatoč tome nezadovoljne su rezultatima konferencije. Pre-ma mišljenju nekih, njime je, doduše, omogu-ćen nastavak borbe za zaštitu klime pod okri-ljem UN-a, ali se tim dokumentom ne pridonosi smanjenju emisija štetnih plinova u atmosferu te je ponovo odloženo pravno obvezujuće rje-šenje središnjih pitanja, čime je industrija dobi-la još godinu dana vremena da nekontrolirano u atmosferu izbacuje štetne plinove.

MEđUNARODNA KONFERENcIjA O KLIMATsKIM PROMjENAMA U cANcUNU

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010. aktualno 19www.skolskenovine.hr

savjetnici

Novi Pravilnik utvrđuje obvezu donošenja škol-skog dokumenta koje se naziva okvirnim vreme-nik pisanih provjera znanja koji škola mora imati do kraja trećega tjedna nastave u svakom po-lugodištu i koji treba javno objaviti na oglasnoj ploči ili internetskoj stranici škole. Detaljno se

razrađuju svi ele-menti vremenika s mogućim iznimkama i postupcima, te je ovaj članak 10. no-vog Pravilnika u jav-nosti i struci izazvao je dosta zanimanja.

Oba Pravilnika utvrđuju donošenje zaključna ocjena iz nastavnoga predme-ta pri čemu je novina u novom Pravilniku prema kojem učitelji početkom školske godine na stručnim aktivima pojedinih nastavnih predmeta utvrđuju elemente, načine i postupke u procesu zaključi-vanja ocjene te su

o njima dužni upoznati sve sudionike odgojno obrazovnog procesa. U praksi to može značiti da će se učitelji matematike usaglasiti oko pri-marnih elemenata koji će utjecati na donošenje zaključne ocjene, kao što može, ali ne mora to biti aritmetička sredina ocjena koje učenika ima tijekom nastavne godine. Novi Pravilnik ne odre-đuje točno vrijeme kada se utvrđuje zaključna ocjena kao i ni postupke u slučajevima nena-zočnosti predmetnih nastavnika kako je to bilo u starom Pravilniku. Novi Pravilnik ne obrazlaže postupke preispitivanja ocjena.

Novi Pravilnik dalje razrađuje prava i obveze nastavnika oko utvrđivanja elemenata ocjenjiva-nja, načina praćenja, ali kao novost donosi obve-zu unosa podatka tako da se upisuje datum pi-sane provjere, posljednju cjelinu koja se usmeno provjeravala, broj ostvarenih u odnosu na broj mogućih bodova na pisanoj provjeri, teme i re-zultate samostalnih, seminarskih i drugih radova učenika, redovitost izvršavanja zadataka i druge informacije koje su osnova za ocjenu pojedinoga predmeta.

Novi Pravilnik dalje određuje prava i obveze učenika, roditelja, razrednika i ravnatelja u ko-jima se niz obveza definira. Tako se uz obvezu dobrog poznavanja svih elemenata ocjenjivanja za sve sudionike , za učenike se naglašava ob-veza pridržavanja svih pravila koja se odnose na načine i postupke vrednovanja, te na pravila ponašanja učenika u školi.

Roditelje se obvezuje na redovitost dolaženja na roditeljske sastanke , ali i mogućnost zahtjeva za individualni informativni razgovor s predmet-nim nastavnikom. A kao posebna novina Pravil-nikom je utvrđeno da se u posljednjem tjednu prije završetka nastavne godine ne organiziraju se roditeljski sastanci i individualni informativni razgovori. Roditelji se i upućuju na predstavke nadležnim tijelima.

Prava i obveze razrednika uz ostalo definiraju i kroz najmanji broj roditeljskih sastanaka, te po-sebno u suradnji s roditeljima osigurati kontakte s predmetnim nastavnicima na zahtjev roditelja. Obveza je razrednika i prijedlog ocjene vladanja koji potvrđuje razredno vijeće. Navedeni članci novog Pravilnika mogu se poštivati prije svega informiranjem svih sudionika odgojno obrazov-nog procesa, a onda i dobrom organizacijom prema njihovim zahtjevima unutar škole.

Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika (4)

PeDaGoGIjaPiše Azra Rađenovićpedagoginja, ravnateljica, Osnovna škola 22. lipnja, Sisak

U školi u kojoj radim uočena je potre-ba za specijaliziranim programima koji bi zadovoljili potrebe nadarenih učeni-ka. Upravo je zato pokrenut Program za kreativan razvoj. Učitelji rade s darovitim učenicima prema svojim interesima i predmetu koji predaju. Programi za na-darene (prema Čudini, 91.) trebali bi biti individualizirani, prilagođeni interesima djece, trebali bi obilovati izvornim i alter-nativnim mogućnostima i omogućavati jedinstvo i ravnotežu s ostalim dijelovi-ma školskog programa te tako osigurati cjelinu obrazovnog iskustva. Cilj je mog rada s darovitim učenicima dati podršku njima i njihovim roditeljima i učiteljima te ih uputiti u načine samostalnog rješava-nja problema, dati im priliku da budu ra-zličiti onoliko koliko to i stvarno jesu i dati im mogućnost da se bave onime što je u središtu njihovih interesa. Kao psiholog provodim identifikaciju darovitih učenika trećih razreda, koji su poslije uključeni u radionicu za kreativni razvoj koju vodim.

Cilj je ove radionice rad s darovi-tim učenicima kroz koji će se razvijati njihova osobnost i stvaralaštvo. Kod darovitih se potiče razvoj apstraktnog mišljenja, uvježbavanje pronalaženja i rješavanje problema, konvergentno mišljenje, uvježbavanje primjene viših misaonih operacija: analize, sinteze i evaluacije. Važan je razvoj socijalnih vještina koje su im itekako potrebne, jer ih okolina može izolirati upravo zbog njihove različitosti, a zbog različi-tih interesa neki od njih teško pronala-ze prijatelja u razredu. Neki daroviti su kognitivno odrasli, ali emocionalno su i dalje djeca. Postoji, dakle, nesrazmjer u razvoju psihičkih funkcija.

Osiguranje potrebnog emocionalno-motivacijskog sklopa omogućava razvoj osjećaja sigurnosti i prihvaćenosti oko-line, razvoj samopouzdanja i samopo-štovanja, pozitivne slike o sebi i povje-renja u vlastite snage, usmjerenost na učenje kao proces i razvijanje vlastitih sposobnosti, interesa i vještina (intrin-zična motivacija), nasuprot usmjereno-sti na ocjene, nagrade i druge vanjske potvrde uspješnosti (ekstrinzična mo-tivacija), razvijanje aktivnog odnosa i uvida prema teškoćama i neuspjesima kao znakova za povećanu motivaciju, nasuprot odustajanju, izbjegavanju i bespomoćnosti.

Koliko ste puta vidjeli suze u daro-vitog učenika zbog toga što je dobio četvorku ili još lošiju ocjenu? Takvi

učenici imaju visoku razinu aspiraci-je. U svojoj sam praksi imala nekoliko darovitih učenica koje su se liječile od anoreksije, jer njima je savršenstvo bilo životni moto. Upravo su zbog toga teme naših susreta i vještine aktivnog slušanja, strategija kooperacije u rje-šavanju sukoba, različiti smo i to nam se sviđa.

Radionica zadovoljava tri osnovne skupine potreba darovitih: kognitivne, afektivno-socijalne i stvaralačke potre-be, koje će se zadovoljiti kroz iskustvo u istraživanju, samostalnom prikuplja-nju i analizi podataka. Radi se u maloj skupini i individualno, u školi, ali i izvan nje kad odlazimo u organizirane po-sjete muzejima, kazalištima i drugdje ovisno o temi kojom se bavimo. U školi organiziramo susrete sa stručnjacima određenog područja tako da su nam se u radu skupine do sada pridružili i reno-mirani znanstvenici.

Navest ću neke od tema kojima se učenici bave: od kotača do udobnog automobila, astronomija, budućnost avijacije, Božić kod nas i u svijetu, ve-lika zemljopisna otkrića, eksperimenti u prirodnim znanostima, dinosauri, iz svijeta životinja, Sredozemni krug, upoznajmo druge zemlje, prve škole, učenici. Teme su raznolike i svake se godine mijenjaju ovisno o interesima učenika. Bez obzira na to o kojoj se temi radi, razvijamo vještinu govorenja i izlaganja, jer to je vještina koju bi sva-ki učenik trebao tijekom svog školova-nja usvojiti. Važno je omogućiti nadare-nim učenicima da ne budu zanemareni u odnosu na druge učenike s posebnim potrebama.

?Ima li učiteljica pravo na dnev-nice isplaćene od škole ukoli-

ko vodi učenike na petodnevnu ekskurziju Škola u prirodi, uda-ljenu od mjesta stanovanja 500 kilometara?

Sukladno članku 21. stavak 4. Ko-lektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (NN br. 80/02., 174/04., 94/05., 28/06.), ako je zaposlenik upućen na službe-no putovanje s učenicima koje traje najmanje osam sati ili ako provodi izvanučioničku nastavu sukladno propisanom nastavnom planu i pro-gramu u mjestu izvan sjedišta škole, bez obzira na osiguranu prehranu i smještaj, isplaćuje mu se iznos pune dnevnice. Sukladno istom članku 21. stavak 5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama ukoliko to radnik zatra-ži, škola je dužna isplatiti predujam prije polaska na službeno putova-nje. Slijedom navedenoga učiteljica koja s učenicima ide na izvanučio-ničku nastavu prije putovanja treba od škole dobiti putni nalog, eventu-alno i predujam dnevnica, a nakon povratka sa službenog puta napravit će se konačni obračun prema kojem će se učiteljici odrediti točan iznos troškova i dnevnica na koje ima pra-

vo. Škola je obvezna osim isplate dnevnica učiteljici u skladu s pore-znim propisima podmiriti i obveze prema državnom proračunu.

?Bračni par je zaposlen u ško-li, a imaju dvoje djece. Ima li

svaki od supružnika pravo na dar za oboje djece?

Članak 70. stavak 1. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN br. 115/2010.) određuje da sva-kom zaposleniku roditelju djeteta mlađeg od 15 godina i koje je na-vršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana Sv. Nikole. Iz navedenoga proizlazi da svaki ro-ditelj zaposlen u školi ima pravo na dar za svako dijete koje je mlađe od 15 godina i koje je u tekućoj godini navršilo 15 godina.

?Spremačica je radila na za-mjeni bez natječaja, najduže

do 60 dana. U međuvremenu se osoba koju je zamjenjivala vrati-la na posao, 60 dana nije isteklo, a druga je spremačica započela bolovanje. Može li se aneksom ugovora o radu na određeno vri-jeme te spremačice ugovoriti rad na drugome radnom mjestu, kao zamjena za drugu spremačicu?

Sukladno članku 107. stavak 10. podstavak 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10, dalje u tekstu: ZOOOSŠ), iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se za-snovati ugovorom o radu i bez na-tječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propi-san način, ali ne dulje od 60 dana. Spremačici koja je zasnovala radni odnos bez natječaja sukladno nave-denom članku ZOOOSŠ-a ugovor o radu treba prestati povratkom na rad osobe koju je zamjenjivala, bez obzira na činjenicu da 60 dana nije prošlo, a taj se ugovor o radu na određeno vrijeme ne može aneksom promijeniti za zamjenu druge oso-be. Budući da zbog bolovanja druge spremačice nema na radu, ravnatelj škole ponovno može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme prema navedenome članku 107. stavak 10. podstavak 1. ZOOOSŠ-a, bez natje-čaja, jer obavljanje poslova opet ne trpi odgodu. Međutim, to je moguće isključivo sklapanjem novog ugovo-ra o radu na određeno vrijeme zbog zamjene druge osobe.

PSIHoLoGIjaPiπe Sanja Reæekprof. psiholog, Osnovna πkola A. G. Matoπa, Zagreb

PraVoPiπe Olivera Marinković dipl. iur., Hrvatska zajednica osnovnih πkola

Pravo na dnevnice

Kao posebna novina Pravilni-kom je utvrđeno da se u posljed-njem tjednu prije završetka nastavne godine ne organizira-ju se roditeljski sastanci i indivi-dualni informa-tivni razgovori

Programi za nadarene trebali bi biti individu-alizirani, prilagođeni interesima djece, trebali bi obilovati izvornim i alternativnim moguć-nostima i omogućavati jedinstvo i ravnotežu s ostalim dijelovima škol-skog programa te tako osigurati cjelinu obra-zovnog iskustva

Program za kreativan razvoj

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010.aktualno20www.skolskenovine.hr

Osnovnu školu Retfala u istoimenoj gradskoj če-tvrti u zapadnom dijelu

Osijeka ove godine pohađa 641 učenik u 28 razrednih odjela, od čega 13 razredne i 15 predmetne nastave. Za njih brinu 42 učite-lja, pedagoginja Mirjana Žnidar-šić, psihologinja Ružica Vlainić, knjižničarka Ivana Hengl i rav-nateljica Blaženka Jelaš. Nastava se održava u dvije smjene, a treća je izbjegnuta tako što dvoranu za priredbe ujedno koriste kao do-datnu učionicu.

- Jedna smjena zasad je samo san, ali ako Grad Osijek uredi prostor u Strossmayerovoj ulici, gdje je nekad bila stara školska grada, odnosno ako se tamo ure-di i treća osnovna škola u Retfali, onda bismo mogli prijeći u jednu smjenu, govori nam ravnateljica Jelaš.

Zbog nedostatka prostora ško-la nema uređenih specijaliziranih kabineta, već je jedino specijali-zirana učionica informatike, koja je najmodernije opremljena. Što se opremljenosti tiče, ravnatelji-ca je ipak zadovoljna i govori da su solidno opremljeni, budući da je ovo zapravo najmlađa školska zgrada u Osijeku, u koju su se preselili 1985. godine.

Unatrag pet godina broj uče-nika lagano pada. Tako danas nastavu pohađa njih oko šezde-set manje, odnosno zadnje dvije godine po jedan razredni odjel manje. Ipak, nazire se kraj tom negativnom trendu budući da je

Retfala postala vrlo privlačna če-tvrt, u kojoj nema nikakve indu-strije, a izgrađene su nove stam-bene zgrade. Gimnazije se bore za ove učenike

Za svaku je učionicu nabavljen LCD projektor pa je sada u tijeku instalacija i postavljanje opreme, tu je i jedna pametna ploča, a možda će nabaviti još nekoliko. Učenici su po znanju vrhunski, ponajprije dakako i zbog vrlo kvalitetnog tima učitelja. Ta razi-na znanja održava se i potvrđuje svake godine uspjesima na svim razinama raznih natjecanja, a do-kaz je i povratna informacija iz osječkih gimnazija, koje se bore da dobiju upravo učenike iz OŠ Retfala, koji pak onda i u sred-njoškolskim danima nastavljaju stečenu praksu odličnih akadem-sko-odgojnih postignuća.

Najegzaktniji su podaci testira-nja iz 2008. godine, koje je pro-veo Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje za sve učenike če-tvrtih i osmih razreda. Prema tim rezultatima, učenici OŠ Retfale u svim su područjima iznad prosje-ka, svugdje +1, osim hrvatskog jezika, povijest i fizike, koji su čak bili u rangu ocjene +2 iznad prosjeka.

- Moram pohvaliti nastavnike koji daju i zadnji atom snage u pripremu i izvođenje nastave te se svakim danom trude da bude čim kvalitetnija, da čim bolje djecu pripreme za daljnje obrazovanje,

ali i za život, ističe Jelaš. Grad Osijek osnivač je dvade-

set osnovnih škola, što u samom gradu što u prigradskim mjesti-ma. I Retfala spada u gornji dom, i po rezultatima i odgojnim posti-gnućima, filozofiji i pristupu uče-nicima te suradnji s roditeljima. Blaženka Jelaš ravnateljica je pet godina, u školi ukupno radi 28 godina, a bila je i jedna od uče-nica OŠ Retfale. Stoga ovu školu poznaje u dušu:

- Svi smo veliki radnici, ništa nam nije teško, od aktivnosti ve-zanih uz nastavu do, primjerice, čišćenja lišća u dvorištu. Pedago-ginja i psihologinja, nastavnici, moji su savršeni partneri, odlično surađujemo i mislim da se takav partnerski odnos na svim razina-ma škole osjeti i u kvaliteti na-stave te pozitivnom ozračju koje vlada u zbornici, u razredima, na školskim hodnicima. Velika sestra vas gleda!

OŠ Retfala već je pet godina dio UNICEF-ove mreže Škola bez nasilja, ove godine s obnov-ljenim statusom, a iz ove škole potječe i dječji gradonačelnik grada Osijeka, Domagoj Leko iz 7.c razreda.

- Svjesni smo da se nasilje za-pravo nikad neće moći potpuno iskorijeniti iz škola. No, i sam pojam nasilja se promijenio otka-ko sam ja bila učenica. U to moje vrijeme nasiljem se nisu smatra-le grube riječi. Netko bi nekome rekao majmune, glupane ili nešto slično i zapravo se ništa ne bi dogodilo. Danas se takav način komunikacije smatra verbalnim zlostavljanjem, pojašnjava rav-nateljica.

Stručne školske službe stoga

danas reagiraju na sve oblike nasilja, od verbalnog do najnovi-jeg, elektroničkog nasilja. Otkad je lani u svibnju uveden video-nadzor nema više ni uništavanja fasade sprejevima i grafitima. A i razina cjelokupne učeničke nepodopštine smanjena gotovo je do nepostojanja. Pogotovo tijekom ljetnih mjeseci, kad je školsko dvorište, naročito zeleni park u okolišu, bio mjesto gdje su okupljali mladi i tulumarili. Videonadzor, kojeg uprava škole u šali naziva velika sestra, i taj je problem iskorijenio.

Dakako, u svim odgojnim po-stignućima presudna je suradnja s roditeljima. Jelaš je njome iteka-ko zadovoljna. Otvorenost škole dokazuje se upravo kvalitetnom suradnjom s roditeljima, većina roditelja OŠ Retfalu doživljava kao nešto svoje, gdje njihova dje-ca ionako provode većinu dana pa žele da im to vrijeme bude is-punjeno pravim sadržajima.

- Dijete nam je na prvome mje-stu, zbog toga timski odrađujemo sve vezano uz njih. A u tom timu roditelji su presudna, najvažnija karika. Vijeće roditelja oduvijek je bilo kvalitetno, no unatoč tome u svakoj generaciji ima roditelja koji školu podupiru, pa baš ona-ko, izvanserijski!

Dobra je suradnja i s lokalnom zajednicom, poglavito su tijesni i redoviti kontakti s gradskom četvrti Retfala. Štogod se u ško-li događa imaju potporu gradske četvrti i obrnuto, pa učenici neri-jetko za potrebe lokalne zajedni-ce održavaju prigodne priredbe i nastupe svakojakih vrsta.

Ove je godine produbljena suradnja s Volonterskim cen-trom Osijek kroz projekt Ruka

prijateljstva, snaga zajednice pa će za božićne blagdane skupina učenika volontera otići s darovi-ma u domove za stare i nemoćne osobe.

- Trudimo se djeci usaditi tu humanitarnu, dobročiniteljsku notu od malih nogu. Posjećujemo azil za životinje, organizirali smo humanitarne Dane kruha, sura-đujemo s Caritasom... Rekorderi u skupljanju starog papira

Od izvannastavnih aktivnosti sport je oduvijek bio najatrak-tivniji, djeci najdraži, od malog nogometa, odbojke do graničara za niže razrede. Tu je i novinar-ska grupa koja izdaje školski list KBG - Klub Bistrookih Ge-nijalaca, pjevački zbor i folklor

U vrijeme Domovinskog rata nastavu u Osijeku nije bilo moguće održavati, pa su niži razredi OŠ Retfala upućeni u Dom Crvenoga križa na Sljemenu, peti i šesti razredi u Jarovce, selo nedaleko od Bratislave, a sedmaši i osmaši smješteni su u Hrvatskom Židnju u Mađarskoj

Humanost i eko logija na prvome mjestu

reportaæa

260 GODINA OsNOVNE

ŠKOLE RETFALA

U OsIjEKU

Ravnateljica Blaženka Jelaš Glazbenu kulturnu predaje Ivona Ferić

Spomenka Grgić smatra da država premalo ulaže u školstvo

Dječji gradonačelnik Osijeka Domagoj Leko iz 7.c razreda

Crtice iz povijestiPrema povjesničaru Antunu Cuvaju, prva škola u Retfa-

li spominje se 1750. Godine 1812. osnovana je pučka škola. U sljedećem razdoblju u njemačkoj Retfali djeluju Dječačka škola i Djevojačka učionica. One se kasnije ujedinjuju u jednu mješovitu, koja je dobila novu jednokatnu zgradu u današnjoj Strossmayerovoj ulici 179. U mađarskoj Retfali sve do potkraj 19. stoljeća postoji Opća pučka škola kada se crkvena općina uspjela izboriti za osnivanje konfesionalne (kalvinske) škole. Godine 1932. ukinuta je kalvinska škola te se učenici upućuju u retfalačku pučku školu.

Godine 1940. u okviru pučke škole počinje s radom odjel za djecu njemačke nacionalnosti koji je nastavu imao na nje-mačkom jeziku. Nakon Drugoga svjetskoga rata osnovana je II. narodna četverogodišnja škola. Nastava je organizirana za hrvatske odjele u zgradi u Strossmayerovoj ulici te za jedan ma-đarski odjel u Petöfijevoj, u prostorijama bivše mađarske škole. Kada je završena adaptacija stare zgrade retfalačke pučke ško-le 1957. godine, osnovana je nova osmogodišnja OŠ Vladimira Nazora, koja 1991. mijenja ime u OŠ Retfala.

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010. aktualno 21www.skolskenovine.hr

uljepšavaju sve školske priredbe, a valja istaknuti da te male fol-kloraše vodi Nataša Tutnjević, mama jedne od učenica.

Redovito se izlazi na terensku nastavu te razne edukativne izle-te, a naročito su ponosni na eko-lošku aktivnost skupljanja starog papira. I po tome je OŠ Retfala među najvrednijima i najboljima u Hrvatskoj.

- Rekord smo postavili prije dvije godine, kada smo skupili 87 tona tijekom školske godine, a po akciji smo znali skupiti i do 19 tona. Akcije skupljanja papira organizirali smo subotama prije-podne i učitelji u svoje slobodne subote dolaze bez ikakvih pro-blema i s puno volje i entuzijaz-ma asistiraju učenicima u toj ple-menitoj akciji, u kojoj ih se uči ekologiji, racionalizaciji i vrijed-

nosti skupljanja. Akcija je i natje-cateljskoga karaktera pa najbolji razred uvijek bude nagrađen ne-kakvim izletom. Od tog se novca sufinanciraju ekskurzije četvrtim razredima i mali maturalac za sedmaše, kazala je ravnateljica. Sufinancira se i priredba sve-čanog ispraćaja osmaša nakon završetka osnovnog školovanja, što je još jedna tradicija po kojoj se Retfala razlikuje i ističe među ostalim školama. Zadnjih 15 go-dina učenicima svira živa glazba i nakon školske priredbe organi-zira im se maturalna večera, uz pravi pravcati plesnjak.

- Time ujedno izbjegnemo kla-sične veselice koje osmaši na kra-ju godine inače rade po drugim dijelovima Osijeka, vjerujem i Hrvatske, s kojih dolaze ne baš ugodne slike. Našim osmašima

škola priređuje zabavu u kontro-liranim uvjetima i praksa je po-kazala da to i njima i cijeloj školi ostaje u jako lijepom sjećanju.

Što još reći o ovoj vrijednoj i aktivnostima prebogatoj zajed-nici? Ovdje se polažu stručni ispiti iz matematike i biologije, škola je studentska vježbaonica Učiteljskog fakulteta u Osijeku za razrednu nastavu, njemački jezik, biologiju, kemiju, povijest i matematiku. U suradnji s Cen-trom za nenasilje i mir osnovan je Klub medijatora, a koji vodi učiteljica Danijela Novački. Bira se i učenik generacije.

Jedino se nekako premalo čita-ju knjige, požalila nam se školska

knjižničarka Ivana Hengl. Čita se uglavnom lektira, jer to moraju, pa je pred Hengl veliki izazov mo-tiviranja i stvaranja ljubavi prema

knjizi. Te se radionice počinju provoditi od prvih razreda, poput Čitanja pod krošnjama u povodu Međunarodnog dana pismenosti.

Spomenka Grgić u Retfali predaje biologiju već 19 godina i smatra da je uspješna u svo-me poslu, budući da su učenici oduvijek bili vrlo zainteresirani za ovaj predmet, dobrih ocjena i kvalitetnih rezultata na kojem god bi se natjecanju pojavili. Iako priznaje da su se možda po vladanju učenici promijenili ti-jekom godina na gore, količina znanja koju nose u sebi veća je nego u prijašnjih generacija.

- Međutim, evidentno su manje koncentrirani, manje strpljivi. To su računalne generacije koje su naučene po sedam stvari raditi istodobno i dosadno im je na na-stavi, ako se ona ne izvodi atrak-tivno. Grgić stoga smatra da dr-žava u obrazovanje mora ulagati mnogo više nego što to čini, da bi se nastava obogatila, osuvreme-nila i učinila atraktivnijom, a po sadašnjim stanjem stvari još smo godinama daleko od obećane dr-žave znanja!

Branko NAĐ

Humanost i eko logija na prvome mjestu

reportaæa

Čitanje pod krošnjama, projekt uËiteljice Dragice TomiÊ

Novinarsku grupu vodi Marinko Plazibat, inače i sam dugogodišnji suradnik Školskih novina Knjižničarka Ivana Hengl požalila se da učenici premalo čitaju

Projekt Imamo bicikle, a staza...? kojim su tražili uređenje biciklističke staze u četvrti Retfala

Rekorderi smo u skupljanju starog papira!

Pedagoginja Mirjana Žnidaršić

Roditelji trebaju više pomoći od djece

Školska pedagoginja pohvaljuje cijeli kolektiv i vrlo je zadovoljna suradnjom s nastavnicima po pita-nju odgojne komponente, na koju se ovdje polaže možda i više nego na obrazovnu.

- Zahvaljujući svakodnevnoj ko-ordinaciji školskih služb i među-sobnom povjerenju reagiramo od samog početka kod svih mogućih problema. I sve odrađujemo timski. Učitelji, naravno, prvi evidentiraju neki problem, a onda slijedi dogo-vor i strategija pomoći tim učenici-ma, uigrano i timski. Mislim da je vrlo bitan rad nastavnika u samo-

me razrednom odjelu, prije svega kod razredne nastave, pa se puno pažnje posvećuje podizanju kvalitete satova razrednika, da on zaista bude rezultat potreba unutar razrednog odjela, prilago-đen učenicima i njihovim problemima. Sretna sam što je na našoj školi razina nasilja svedena na minimum, iako je kriza vrijednosti u cjelokupnome društvu itekako prisutna. Učenici su srećom do-sta senzibilizirani, međusobno jako dobro funkcioniraju, vrlo su tolerantni, a kada im pomoć zatreba ne stide je se potražiti. A to je jako dobro!

Pedagoginja Žnidaršić ističe da je nedavni Domovinski rat osta-vio velike posljedice i traume, ne izravno kod ove djece, ali kod njihovih roditelja zasigurno. Velik dio njih teško se snašao u po-stratnom razdoblju i oni su zapravo ti kojima je potrebna pomoć. Da bi se ti roditelji mogli na pravi način posvetiti svome djetetu, moraju kao prvo razviti vlastite pozitivne stavove i vrijednosti.

- Ljudi su zbog rata izgubili pozitivne vrijednosti i vrlo teško mogu tolerirati različitosti pojedine djece. Znaju biti vrlo osjetlji-vi na postupanje druge djece, štiteći svoje. U konačnici, naš je zadatak pomagati i roditeljima, pa organiziramo predavanja i po-jedinačne susrete s njima te mislim da naše stručne službe jako dobro odrađuju i taj dio posla!

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010.aktualno22www.skolskenovine.hr

KLENOVNIK Međunarodni dan inva-lidnih osoba obilježili su 3. prosinca 2010. članovi Školskoga sportskog društva i Podmlatka Crvenoga križa Osnovne škole grofa Janka Draškovića iz Klenovnika pod vodstvom učiteljica Josipe Polančec i Karmelke Car. Kroz radionicu Tvoja je nesposobnost što ne vidiš moje sposob-nosti učenici su glumeći osobe s različitim oštećenjima imali priliku upoznati i bolje razumjeti probleme osoba s invaliditetom. Radionicom se željelo stvoriti pozitivan stav prema osobama s invaliditetom, razviti toleranciju i uvažavati prava drugih, osobito pravo biti drugačiji kako bi osobe s invaliditetom što bolje prihvaćali kao članove našega društva. (K. C.)

SELCE Dan Selca i Blagdan svete Katarine, zaštit-nice mjesta, đaka i studenata, obilježen je prigodnim kul-turnim, vjerskim i zabavnim sadržajima. Amaterski mješo-viti pjevački zbor KUD-a Neven iz Selca održao je 24. studenoga koncert, a na blagdan 25. studenoga u prepunoj crkvi održana je koncelebrirana misa koju je predvodio župnik iz Dramlja Marko Stipetić. Nakon mise ispred crkve održan je domjenak, a pučko veselje nastavljeno je u središtu mjesta. U obilježavanje blagdana uključili su se i mladi ribolovci ribolovnog društva Oslić, koji su posadili stablo lipe. Pokrovitelj proslave bio je Grad Crikvenica, a organizatori Mjesni odbor, Župni ured, KUD Neven i obrt Mareta iz Selca. (I. Š.)

DRNIŠ Večer poezije i glazbe omogućila je vokalno-instrumentalnom sastavu učenika Srednje škole Ivana Meštrovića iz Drniša da se potvrde i u izvanškol-skoj sredini i da pokažu visoku vrijednost svojih izvedbi, koje su bile na razini profesionalaca. Josipa Ivić, Darija Močić, Maja Buha, Petra Šiklić, Franka Vukorepa, Zvonimira Lojić, Mia Bojčić, Joso Kulušić, Stipe Knežević, Roko Radeljak i Marija Prpa nastupili su 8. prosinca 2010. na priredbi u organizaciji Udruge građana Emanuel iz Drniša i Školske knjižnice i pobrali veliki pljesak. Dvorana za predstave Pučkog otvorenog učilišta bila je tijesna za iznenađujuće veliki broj posjetitelja. Pjesnici iz Drniša, Knina, Benkovca i Zadra Branko Antunović, Zvonko Čulina, Stipan Grcić, Branka Grubač, Antonija Jolić, Fabijan Lovrić, Nikola Marinović, Nadomir Tadić-Šutra, Ivan Topić i Kristina Zubčić oduše-vili su okupljene građane. Domaćicom je bila Robertina Hrstić. (Fabijan Lovrić)

BEČ Nova strukovna iskustva omogućila je članovima ULU Grupa '69 edukativnim razgledavanjem raznovrsnih izložaba nastalih upornim i predanim radom mnogih priređivača. Diskretno tihi kružoci u raskošnim vizualnostima blještavila galerijskih salona i muzejskih palača dragocjena su atmosfera ekskurzije. Budući da je prošle godine vlastitom izložbom upravo u Beču obilježe-na 40. obljetnica te razgranate asocijacije u prisutnosti članova pri otvorenju, ovaj je adventski međunarodni isko-rak brižno obnavljanje običaja njegovanja likovne kulture. (Goran Dvoršak)

UKRATKOsuradnici javljaju

Podijeljeni u grupe s dogovorenim zadacima, učenici su marljivo promatrali, bilježili i zaključivali

Da su knjige uvijek u modi potvrdili su učeni-ci viših razreda Osnovne škole dr. Branimira Markovića iz Ravne Gore kada su posjetili In-

terliber – najveći sajam knjiga u Hrvatskoj. Iako se u današnje vrijeme, zbog velikih tehnoloških promjena i bogatstva medija, knjiga u dječjim glavama smjesti-la na margine zanimljivosti i privlačnosti, učenici su toga dana osvijestili njezinu važnost i nezamjenjivost. Oduševljeni ponudom i posjećenošću, učenici su u dahu pretražili oba paviljona, kupili neke knjige i za-bavili se u multimedijalnom kutku. Podijeljeni u gru-

pe s dogovorenim zadacima, marljivo su promatrali, bilježili i zaključivali.

Nakon Interlibera i umorni od hodanja, pogledali su u kinu High school musical 3. Budući da u Ravnoj Gori nema kina, nekoliko učenika nikada nije bilo u kinu pa je njihov doživljaj bio nesvakidašnji. Zadovoljni od-gledanim filmom, prošetali su Starim gradom i uputili se u Klovićeve dvore na izložbu antičkih Grka na tlu Hrvatske. Spoj baštine, povijesti i kulture posebno se dojmio učenika. Ostatak terenske nastave posvećen je šetnji Trgom bana Josipa Jelačića i obilasku katedrale.

Svi su se vratili kućama prepuni dojmova. Učenje je na taj način poprimilo novu notu, sve viđeno trajno se urezalo u svijest učenika, a poruka je bila jasna: Kombinacija raznih medija kvalitetnije popunjava život, a bogatstvo povijesti, sadašnjosti i budućnosti ovisi o nama.

Žaklina Majetić Mufić

Osnovna škola dr. Branimira Markovića raVNa Gora

Od Interlibera do antičkih Grka

Za uspomenu zajednička fotografija

U sklopu kampanje Živim ži-vot bez nasilja, koju je po-krenulo Ministarstvo unu-

tarnjih poslova, u Osnovnoj školi Josipa Zorića u Dugom Selu odr-žana je 24. studenoga 2010. velika tribina o nasilju, sve češćoj pojavi u školama, ali i u društvu općenito. Tribini su prisustvovali svi učenici sedmoga razreda. Gosti i predava-či bili su školska liječnica Danica Herc-Cerovac, Marina Akmačić iz PP Dugo Selo, Marijana Pekvarić iz Centra za socijalnu skrb, rav-nateljica Crvenoga križa Gordana Kocaj te dugoselski rukometaš Ante Kaleb, koji je proglašen naj-boljim igračem Europskog kadet-skog prvenstva 2010. godine.

Predavanja su bila veoma pouč-na i zanimljiva. Gosti iz Centra za socijalnu skrb pričali su o djevoj-čici Lani, koju je skupina dječaka tukla i neprestano maltretirala go-voreći joj pogrdne riječi. Jednoga dana dočekali su je na igralištu i udarili je u lice. Zaključak priče bio je da je nasilje sve češći pro-blem s kojim se susreću mnoga djeca i mladi. Rukometaš Ante Ka-leb poručio je mladima da je dobro baviti se sportom, jer je to puno bolji način za ispucavanje energije od nasilja. Liječnica školske medi-cine govorila je o boli koju nasilje nanosi žrtvama i ranama koje osta-ju zauvijek.

- Tjelesne su rane privremene, ali emocionalne ostaju zauvijek -

poručila je liječnica mladima.Ravnateljica Crvenoga križa go-

vorila je o nasilju na internetu i za-ključila da je ono također vrlo opa-sno i ostavlja teške posljedice kao i fizičko i verbalno nasilje. Marina Akmačić objasnila je da svatko tko jednom bude zapisan u policiji kao nasilnik ostaje u sustavu cijeli ži-vot. Stručnjaci govore da je najbo-lje obratiti se odraslima, a tako su savjetovali i predavači, uz poruku da se svako nasilje može spriječiti. Spriječiti se moglo i nasilnu smrt

mladog, prerano preminulog Luke Ritza. Njemu u spomen na početku predavanja pogledali su sudionici videospot grupe Ad Astra Surovi grade.

Na predavanju su također sa-vjetovali da, u slučaju da učenici prisustvuju nasilju ili vide kako nekoga napadaju, pomognu i pri-jave nasilje odraslima. Gledali su i video o nasilju koji su napravi-li učenici jedne američke škole. Mnogi su se poistovjetili s djecom u filmu. Na kraju su učenici po-stavljali brojna pitanja, posebno o tome što bi konkretno trebali činiti da bi spriječili nasilje.

O skupu su potom izvijestili čla-novi novinarske grupe Radoznali reporteri, a ta izvješća iskorištena su i za nastanak ovoga članka.

Katarina Jularić

Osnovna škola Josipa Zorića DUGo SeLo

Živim život bez nasilja Predavanja su bila veoma poučna i zanimljiva

Tko jednom bude zapisan u policiji kao nasilnik, ostaje tako obilježen za cijeli život

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010. aktualno 23www.skolskenovine.hr

ZamrznutiPiπe Marija DROBNJAK POSAVEC

I ovu godinu završavamo zamrznu-ti, što je na neki način u skladu s prirodom, jer je prirodno da u zimi

bude sve smrznuto, osobito ono što nije dobro. A nije dobro to što u proljeće nismo bili nimalo odmrznuti. Lako je onima s visokim plaćama, oni imaju barem što zamrznuti i njima odgovara ovakvo zamrznuto stanje. Drugo što ne valja jesu i dalje vrlo odmrznute cijene pa rastu baš kao da je proljeće. Mlijeko, kruh, sir, plin i još koješta što i ne vidimo na prvi pogled poskupljuje, a mi smo sve jeftiniji. A jeftin znači za manje novca moraš više raditi. Nije čovjeku teško raditi posao koji zna i

voli, no u škole se kao talog naslagalo poslova za koje trebaš raditi, a ne vidiš im svrhu ni kraj.

Administracija je nad-mašila samu sebe, toliko toga moraš pisati da od pustog pisanja više ne stigneš učenika pravo ni vidjeti, a kamoli ga ne-čemu i naučiti. Najgore je što moraš pisati ono što ne znaš, a neke stvari se ne mogu ni pretposta-viti, a kamoli znati. Za-htijeva se, na primjer da kod dopunske nastave za svakog učenika posebno

napraviš plan rada. Moraš predvidjeti što dijete neće moći lako naučiti i koliko sati će mu za to trebati da bi ipak ovladao najnužnijim. Sve to se onda mora dobro izračunati, uskladiti s tvojom i djetetovom satnicom, naći za to mjesto i vrijeme i onda pritisni i nauči dijete čitati i pisati, prirodu i društvo.

Roditelji imaju pravo od tebe tražiti da njihovo dijete bude učeno i naučeno. No, ti isti roditelji zaboravljaju na svoje dužnosti, naime da i oni moraju raditi s djete-tom. Poznato je da roditelji u pravilu ne rade dovoljno sa svojom djecom. Neki se ne stignu nekad ni vidjeti. I što se dogodi? Ono što učitelj i uspije naučiti dijete, to ga društvo lako i brzo oduči. Gotovo nitko više, osim učitelja, ni ne pokušava uvjeriti dijete da je dobro biti pametan i učen. Društvo šalje poruke: pričaj, surfaj, troši, šalji SMS poruke, pogađaj, glasaj za svoje fano-ve, zovi pa ćeš biti slavodobitnik. A budući da slava i dobitak ne stignu baš na svaka vrata, dobijemo razo-čaranu i nesretnu djecu kojoj nije više ni do čega, a najmanje do nauke.

Učiteljima u razrednoj nastavi još nekako i pođe za rukom da unaprijed znaju što je djetetu teže, jer ga bo-lje poznaju, ali predmetni nastavnici morali bi imati nekakvoga priručnog alternativca koji bi gatao na karte što će se dogoditi u budućnosti. Učitelj je čitavo polu-godište planirao, pisao, crtao, zadavao zadatke objek-tivnog i subjektivnog tipa, a dijete je nešto naučilo, a još više zaboravilo. Sad opet treba isplanirati, pripremi-ti materijale, vježbati, ispravljati, ponavljati, a rezultata nema.

Ako se prisjećate nobelovca, ruskoga književnika Aleksandra Solženjicina, koji je još u prošlom stoljeću u svojim romanima oslikao društvo koje voli pisati pla-nove i programe, ali te iste planove i programe ne može ostvariti, onda vam je jasno da ovo silno piskaranje nema smisla. Mi smo izgleda u toj fazi kad nas pritišću da pišemo ono što nismo u mogućnosti realizirati. Sad kad se završava prvo polugodište ti problemi dolaze do izražaja. Napisalo se mnogo, realiziralo se malo, a do učenika je doprlo najmanje.

Uime napretka i demokracije učiteljima se preporu-čuje da budu samostalni i kreativni u svome radu. To zvuči baš zgodno i dosjetljivo, a kako i kada ćeš naći vremena za kreativnost kad si pritisnut tolikim silnim preporukama i naputcima, a morao bi još naći vremena i razgovarati sa svojim učenicima, pomoći im u njiho-vim problemima, obiteljskim, socijalnim, psihološkim, emocionalnim i drugim.

Ovaj polugodišnji predah možemo iskoristiti da sku-pimo novu energiju i da se ponadamo da će nam Nova godina pomoći, a ona će sigurno doći u to se barem možemo pouzdati.

Administracija je nadmašila samu sebe, toliko toga moraš pisati da od pustoga pisa-nja više ne stigneš učenika pravo ni vidjeti, a kamoli ga nečemu i naučiti

suradnici javljaju

Na©a SVaKIDa©NjICa

Osmi Gospodarski sajam - Sajam sira održan je na igralištu i u sportskoj dvorani Srednje ško-le Bartola Kašića u Grubišnom Polju. Uz 113

izlagača, sudjelovala je i školska Učenička zadruga Kockavica sa svojim proizvodima i uslugama, i to: ugostiteljska i prehrambena sekcija, poljoprivredna sekcija, građevinska sekcija, strojarska, informatička i elektronička sekcija. Uz pedesetak učenika, školu je zastupalo 17 nastavnika s ravnateljem i dvoje ostalih radnika škole. Učenici su vrlo uspješno predstavili školu i u zabavnom programu s folklornim ansam-blom Centra za kulturu i informiranje. Predstavila se i školska dramska družina u Noći kazališta.

Učenici i nastavnici ugostiteljske sekcije poslužili su ručkom sve posjetitelje i izla-gače u školskim učionicama, a za objed se pobrinuo orga-nizator, grad Grubišno Polje. Učenička zadruga ugostila je i predstavnike mađarske fon-dacije MIOK HaHe i Srednje škole iz Pitomače. Svrha sa-stanka bila je upoznati pred-stavnike mađarske fondacije sa srednjoškolcima iz Pitoma-če i pripremiti prekograničnu suradnju na IPA projektu.

Ravnatelj Jozo Matošević obišao je s gostima iz Ma-đarske i Pitomače izložbeni prostor i nakon dvosatnoga

radnoga sastanka posjetio školsku siranu. Ondje su gosti i proizvođači sira pratili učenike u laboratorij-skoj proizvodnji bilogorskog škripavca, o čemu im je detaljno govorila voditeljica radionice Ružica Bobi-čić. Program Sajma sadržavao je i predavanja, stručne skupove, prezentaciju strojeva, smotru folklora i pri-kaz kuhinja nacionalnih manjina.

Učenici i nastavnici škole domaćina istaknuli su se i u pripremi sekeli gulaša, u kategoriji jela nacional-nih manjina. Bili su i domaćini Hrvatskoj samoupravi grada Šeljina iz Mađarske koju je vodio njihov pred-sjednik Đuso Dudaš, potpredsjednik Hrvatske ma-njinske samouprave u Mađarskoj.

J. M.

Srednja škola Bartola Kašića GrUbIŠINo PoLje

Uspješan nastup Kockavice

Na Gospodar-skom sajmu zapaženo su

se predstavili svojim

proizvodima i uslugama i članovi uče-

ničke zadruge

U Strojarsko-brodograđevnoj školi za industrijska i obrt-nička zanimanja u Rijeci

održano je Stručno vijeće školskih knjižničara Primorsko-goranske županije. Odazvalo se sedamdese-tak knjižničara osnovnih i srednjih škola za koje su voditeljice Ivana Vladilo i Korina Udina pripremile zanimljiv program. Posebnu je draž tome skupu dao Projekt Jabuka koji je u školskoj knjižnici organizirala knjižničarka i domaćica skupa Kar-men Delač-Petković.

Ona je u goste pozvala Željku Podnar iz Osnovne škole Frana Kr-ste Frankopana u Brodu na Kupi, voditeljica Učeničke zadruge Bobo-vac, koja je predstavila knjižničar-kama svoju zadrugu kroz zanimlji-vu izložbu radova mladih zadru-

gara, starih sorti jabuka i jabučnih prerađevina te radove etnografske i keramičarske grupe, sve na temu jabuke. Vedrina predstavljačice i njezina šarena i mirisna goranska izložba očarala je knjižničare i dala im mnogo ideja za rad. Domaćini su učiteljici uručili cvijeće i za-hvalnicu koja će biti samo jedna

u nizu onih što krase hodnike OŠ Frana Krste Frankopana. Naime, ta je škola dobila brojna državna pri-znanja, među ostalim i nagradu za najljepši školski vrt u Hrvatskoj.

Radi poticanja zdrave prehrane, uzvanicima su za domjenak po-služene svježe jabuke, ali i sušene jabuke, kompoti, sokovi, pekmezi, džemovi, želei, kolači i druge ja-bučne prerađevine. U knjižnici ri-ječke škole domaćina postavljena je i izložba Jabučice moja mila, a potom izložba Što i kako jedemo – poremećaji u prehrani. Spomeni-mo i da je školska liječnica dr. Bolf za učenike drugoga razreda održa-la predavanje Debljina je bolest – hrana je lijek, čime je zaključen taj uspješan projekt.

Karmen Delač-Petković

Učenici i zaposlenici Po-morske škole u Bakru te njihovi brojni gosti i pri-

jatelji svečano su proslavili Dan škole, koji se tradicionalno obi-lježava 6. prosinca na blagdan Svetog Nikole, zaštitnika morna-ra i putnika te darovatelja djece i siromašnih. U školskoj sportskoj dvorani organiziran je prigodni kulturni i sportski program kojim je obilježeno i pola stoljeća posto-janja Učeničkog doma Tomislav Hero i tom su prigodom svoja umijeća i dosege u pjevanju po-kazali učenici budući pomorci. U sportskom dijelu programa održa-na je malonogometna utakmica u kojoj su učenici bili uspješniji od profesora. Zanimljivo je bilo i po-tezanje konopa.

Atmosfera je bila vesela i živa, sve u svemu lijepi doživljaji za učenike i profesore, ali i za brojnu

publiku. U povodu toga postav-ljena je i filatelistička izložba hr-vatskih poštanskih maraka temat-ski vezanih uz more. Nakon toga uslijedilo je odavanje počasti pa je s palube školskoga broda Vila Velebita dva spušten u Bakarskom zaljevu vijenac za stradale pomor-ce, bivše učenike bakarske škole. Održana je i svečana sjednica Na-stavničkog vijeća kojoj su nazočili i bivši učenici, predstavnici grad-skih i županijskih vlasti, djelatnici pomorske privrede, Pomorskog

fakulteta, umirovljeni profesori i drugi uzvanici.

Prigodnim riječima nazočnima se obratio ravnatelj Gordan Papeš koji je dao kratki prikaz pedeseto-godišnjega djelovanju učeničkog doma, a podsjetio je i da je škola najstarija strukovna srednjoškol-ska ustanova u Hrvatskoj koja ove godine obilježava 161 godinu dje-lovanja. Govorio je o mnogim po-stignućima u školi te u planovima za budućnost najavio uvođenje no-vog programa izobrazbe tehničara za marine i jahte.

Svoje viđenje o životu i radu u domu dali su i učenici koji su uz redovne nastavne dužnosti spo-menuli i raznovrsne aktivnosti u kojima sudjeluju i uspjehe koje bilježe. Tisak, televizija i lokalni radio obavijestili su građane o tom događaju.

Ivan Šamanić

Strojarsko-brodograđevna škola za industrijska i obrtnička zanimanja

Pomorska škola

rIjeKa

baKar

Stručno vijeće knjižničara

Pola stoljeća učeničkoga doma

Vedrina predstavlja-čice i njezina šarena i mirisna goranska izložba očarala je knjižničare i dala im mnogo ideja za rad

Atmosfera je bila vese-la i živa, lijepi doživ-ljaji za učenike i pro-fesore, ali i za brojne goste

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010.aktualno24www.skolskenovine.hr

suradnici javljaju

Prema Carlu Rogersu, empatija nije vještina nego stav. S time se slažu i u Osnovnoj školi Milana Brozovića Ka-stav, sustavno nastojeći izgraditi takav stav kod svojih

učitelja, stručnih suradnika, ali i učenika. Tome u prilog govo-ri i zadnja akcija učenika te škole kojom su dali svoj doprinos obilježavanju Međunarodnog dana tolerancije 16. studenoga. Akcija je ostvarena u suradnji s Forumom za slobodu odgo-ja, veleposlanstvom SAD-a i Medijacijskim centrom Rijeke, a provodila se pod nazivom Obojimo svijet tolerancijom. Njezini su provoditelji bili učenici kastavske osnovne škole okupljeni u izvannastavnoj skupini Medijacija, a ideja je bila poslati val tolerancije i pozitivnih poruka iz toga grada.

Od jutarnjih sati, mladi su budući medijatori prolazili kroz grad s pozitivnim i poticajnim mislima, ostavljajući iza sebe, zajedno sa šarenim papirićima i brojna nasmiješe-na lica građana. Ideja vodilja bila je da se poruke ne bacaju nego proslijede dalje, budući da je to i ekološka škola pa je u sve njihove aktivnosti snažno uključena i svijest o zaštiti okoliša. Poruke su bile veoma tražene i u samoj školi, što od učenika, što od djelatnika, o čemu svjedoče i fotografije, ali i dolazak novinara Novoga lista koji su se rado odazvali na poziv ravnateljice Sandre Krpan.

Time su učenici dobili priliku i sami nešto reći o akciji i tako svjedočiti da i razmišljaju i djeluju odlučujući se za dobro. Nije se mogla izbjeći žalosna podudarnost toga dana sa slučajem novoga nasilja nad maloljetnim Miroslavom Tunjićem te je u znak prosvjeda, ali i podrške kampanji protiv nasilja u svim prozorima škole upaljena svijeća koja se svojim svjetlom spojila i s Danom sjećanja na žrtve Vu-kovara.

Istoga dana u školi je proveden i međunarodni projekt Šafran.

Dubravka Uroda

U okviru projekta Razvoj osob-nosti i poticanje kreativnog mišljenja darovitih učenika

četvrtog razreda osnovne škole sva-koga se polugodišta, četvrtu godinu zaredom, ostvaruje se projekt Darovi-ti za darovite koji je osmišljen za uče-nike koji osjećaju želju za kreativnim izražavanjem u okviru ponuđenih ra-dionica. Realizacija projekta popular-no je nazvana kreativna subota, jer se događa u učeničko slobodno vrijeme. Tim se projektom nastoji metodom radionica razvijati kritičko mišljenje, poticati razvoj osjećaja zajedništva i pomaganja djece i odraslih, pridono-siti međusobnom povjerenju učenika i učitelja, upućivati sve na toleranciju u komunikaciji. Taj se projekt temat-ski povezuje s ostala dva školska pro-jekta, a to su Preventivni program i Ekološka škola.

Projekt se ostvaruje kao kreativ-na subota dvaput godišnje, jednom u polugodištu. Posebnost rada je u tome što su voditelji radionica bivši ili sadašnji stariji učenici Osnovne škole Grabrik koji su se osposobili za takav rad polazeći Školu stvaralaš-tva Novigradsko proljeće te aktivnim sudjelovanjem u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. Radio-nice polaze i učitelji voditelji nekih izvannastavnih aktivnosti ili oni koji osjećaju potrebu za kreativnim izra-žavanjem u različitim područjima. Uloga je takvih učitelja pomagača da zajedničkim dogovorom s voditelji-ma radionica osmisle rad u radionici i aktivnim sudjelovanjem pridonesu njenom ostvarenju.

Početkom školske godine prihva-ćen je idejni projekt s predloženim te-mama i uvršten u Godišnji plan rada. Uslijedio je sastanak voditeljice pro-jekta s voditeljima radionica i učitelji-ma pomagačima te zajedničko promi-šljaje mogućnosti realizacije zadane teme i definiranje sredstva i pomagala

za rad i prezentaciju. Voditeljica pro-jekta osigurava potrebna sredstva za rad, a financira ih škola. Tjedan dana prije kreativne subote daroviti učenici sedmog razreda izrađuju informativni plakat kojim se najavljuje događaj. Zainteresirani učenici se prijavljuju u radionice prema vlastitim interesima.

Kreativna subota započinje zajed-ničkim druženjem u holu škole u 9 sati uz pozdrave ravnateljice i vodi-teljice projekta. One upoznaju sudio-nike s osnovnim ciljem projekta i vo-diteljima radionica. Polusatna pauza za zajedničko druženje i zakusku je u 10.30, a prikaz radova započinje u 12 sati. Oko 13 sati završava kreativna subota.

Radionice su vezane za glazbe-ni, likovni i plesni izričaj te medije. Tijekom prezentacije polaznici skla-dateljske, plesne, scenske i lutkarske radionice te slikovnice nastupaju na sceni, a polaznici slikarske, kerami-čarske, fotoradionice i grafita u holu škole organiziraju izložbu radova. Video i fotoradionica projiciraju urat-ke na platnu na sceni, a novinarska, među ostalim, osmišljava i vodi pre-zentaciju.

Do sada je realizirano sedam kre-ativnih subota. Zimska kreativna subota tematski je vezana za projekt Preventivni program, a proljetna za projekt Ekoškola.

Školske godine 2006./2007. teme su bile I NEĆU je riječ pozitivnog značenja te Mi smo dio Zemlje i ona je dio nas. Radilo se u sedam radio-nica. Ukupno u obje subote sudjelo-

valo je 128 učenika i učitelja. Sljede-će školske godine radilo se na teme Vrijeme je za prijateljstvo i Darujmo rijekama dobrotu. Rad je bio organi-ziran u deset radionica u kojima se kreativno izražavalo 123 učenika i učitelja. Školske godine 2009./2010. teme su bile Svi jednaki – svi različi-ti i Zagrljaji. U 12 radionica tijekom dviju subota bilo je ukupno uključe-no 299 učenika i učitelja. U rad su se uključivali učenici i učitelji nekih karlovačkih škola koje su započele rad s darovitim učenicima.

Prva ovogodišnja kreativna subo-ta, inače sedma po redu, održana je 27. studenoga, a radilo se u 13 radi-onica. Zbog velikog interesa organi-zirane su dvije plesne radionice, čije su voditeljice bile Mirna Pavlaković i Ena Matičić. Lutkarsku radionicu vodila je Tea Borković, a scensku Ivana Štedul. Voditeljice slikarske radionice bile su Paula Mikšić i Lea Cvitković, a keramičarsku radionicu Kristijan Milojčić. Radionicu grafita vodio je Adrijan Stavljenić, a modno-dizajnersku Laura Pribanić. Voditelj skladateljske radionice bio je Andrej Obranović, a voditelj videoradionice Marko Mikšić. Fotoradionicu vodio je Mateo Milovac. Voditeljica slikov-nice bila je Renata Golubić, a vokalne Renata Sumina. Novinarsku radioni-cu vodio je Armin Protulipac.

U radionicama su se kreativno izra-žavala 204 učenika OŠ Grabrik, OŠ Dragojle Jarnević, OŠ Mahično, OŠ Draganići i OŠ Turnić iz Rijeke te 24 učitelja iz spomenutih škola. Bila je to najbrojnija kreativna subota do sada.

Sve radionice radile su na temu Mostovi. Točno u podne počela je prezentacija uradaka. Nakon prezen-tacije učenici 6.a nastavili su druže-nje sa svojim prijateljima iz Rijeke u okviru vlastitog projekta Mostovi prijateljstva.

Bogdanka Conjar

Osnovna škola Grabrik KarLoVaC

Kreativna subota

U Osnovnoj školi kralja Tomislava u Našicama obi-lježen je Međunarodni dan osoba s invaliditetom na vrlo lijep i human način. Obilježavanju tog dana

odazvala se policija u zajednici, predstavnici Vojske Repu-blike Hrvatske, RK Nexe, NK Našk te ŽOK Našice. Ravna-teljica Blaženka Kapetanović pozdravila je sve sudionike, posebno učenike s invaliditetom i zahvalila gostima koji su tim povodom darivali učenike.

Glazbeni program osmislili su vjeroučiteljica Barbara Špoljarić, učitelj Danijel Rončević i DJ Ewan (Ivan Kape-tanović), učenice Anamarija Mrak i Petra Digula, a pjesmu Ljepši će postati svijet Ante Gardaša pročitala je učenica Ivona Gašparić. Za tehniku bio je zadužen domar Goran Đomešić. Djevojčice su rado govorile o svojim dojmovima s toga druženja.

- Osjećala sam se dobro zato što su nam svi davali poklo-ne i bila sam sretna! - kazala je Mia Koljenik.

- Bilo mi je dobro. Svidjelo mi se kako su pjevale učenice naše škole. Posebno mi je bilo drago što su bili rukometaši, jer ih poznajem, budući da zajedno idemo na fizikalnu tera-piju u našičku bolnicu. Dobila sam puno darova, ali knjige su mi najdraže - rekla je Katarina Barušić.

- Program mi se posebno dopao, a bilo mi je i drago što su nas posjetili rukometaši, odbojkašice, nogometaši, vojska i policija - nasmijala se zadovoljno Valentina Biuklić.

- Divno sam se osjećala! To je bio najdraži dan u mom ži-votu! Posebno mi se dopalo što je moj razrednik pjevao za nas i što mi je darovao cvijeće - rekla je Dijana Blagajac.

I ostali učenici i učitelji bili su oduševljeni programom. Pjesmom i pljeskom podržali su svoje prijatelje! Na kraju programa, ravnateljica Blaženka Kapetanović zahvalila je svim sudionicima programa, a posebno gostima koji su po-kazali da imaju veliko srce za učenike s posebnim potreba-ma. Lijepo je živjeti u zajednici s ovakvim divnim ljudima, jer zajedno ćemo učiniti svijet ljepšim, zaključili su svi.

Đurđica Zailac

Osnovna škola Milana Brozovića KaStaV

Obojimo svijet tolerancijom

Osnovna škola kralja TomislavaNaŠICe

Obilježen dan osoba s invaliditetom

Lijepo je čuti da se dje-ca i u današnje vrijeme raduju knjizi

Na godišnjicu rođenja hrvat-skoga književnika Augu-sta Šenoe 14. studenoga,

učenici i djelatnici Osnovne škole Augusta Šenoe iz Osijeka, koja ima status Međunarodne ekološke škole, obilježavaju svoj Dan škole. Tema ovogodišnjeg obilježavanja bila je Moje slobodno vrijeme. Učenici drugih razrednih odjela i njihove učiteljice Mirta Ćosić i Bi-

ljana Pavić pripremili su u učionici izložbu posvećenu učeničkom slo-bodnom vremenu i njihovim hobi-jima. Izradili su i plakat kojim su pozvali goste škole da pogledaju njihovu izložbu.

Slobodno vrijeme učenici pro-vode skupljajući značke, školjke, salvete, lutke, barbike, plišane igračke, naljepnice, karte, figuri-ce, bočice parfema, razglednice, čestitke, autiće, društvene igre, romane, postere pjevača, mode-lirajući ukrase od tijesta i knjige, što osobito veseli. Učenica Erika Kulić ima desetak knjiga književ-nice Sanje Pilić koje je pročitala, a i susrela se u Svijetu knjige s

omiljenom spisateljicom. Lijepo je čuti da djeca vole i knjige pa ui-stinu raduje da u današnje vrijeme, kada puno vremena provode za računalom, postoji i zanimanje za knjigu.

Veseli i činjenica da online ge-neracije nisu odustale od lopte i lutaka. U predvorju škole izloženi su i plakati učenika prvoga, treće-ga, četvrtoga i sedmoga razreda na kojima su učenici prikazali kako provode svoje slobodno vrijeme. Izložene su i lutkice od šuške koje si izradili učenici produljenog boravka i njihova učiteljica Ana Sušić te prodajna izložba nakita malih likovnjaka koju je postavila učiteljica Mirna Lišnić. Posjetitelji su sa zanimanjem razgledali sve izloženo.

Na istu temu u školskoj dvo-rani održana je priredba kojoj su nazočili brojni gosti. Na priredbi su sudjelovali plesači, pjevači, tamburaši, svirači, imitatori, pan-tomimičari, sportaši, gimnastičari, hodači na štulama i drugi spretni pojedinci. Priredbu su organizira-le učiteljice Sanda Lukenda i Zo-rica Jukić. Ravnatelj Josip Kadić istaknuo je da je važno dati djeci priliku da pokažu čime se bave u slobodno vrijeme da se ne bi dogo-dilo da učenici prođu kroz osnov-nu školu nezamijećeni u onome u čemu su dobri i što vole.

B. P.

Osnovna škola Augusta Šenoe oSIjeK

Moje slobodno vrijeme

Pokaži što znaš

Četvrtu godinu za-redom ostvaruje se projekt Daroviti za daroviteHumanost, pažnja i susretljivost

prema potrebitima

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010. aktualno 25www.skolskenovine.hr

mediji

U pulskoj Galeriji Milo-tić, koja je u posljed-nje vrijeme ugostila

nekoliko slikara koji djeluju ili su djelovali i kao likovni pedagozi u školama, od 3. do 25. prosinca trajala je izložba Martina Bizjaka pod naslovom Geomatrijska apstrakcija.

Martin Bizjak rođen je u Hrastniku (Slovenija) 16. prosinca 1929. godine. U Ljubljani je diplomirao na Akademiji za likovne umi-

jetnosti 1958. godine. U Puli živi i radi od 1957. go-dine. Najprije djeluje kao likovni pedagog, a kasnije kao referent za kulturu u Općini Pula, pa voditelj kul-turno-estetskog obrazovanja pri tadašnjem Radničkom sveučilištu, a od 1975. do 1984. godine obnaša dužnost direktora Festivala jugoslavenskog igranog filma. Za-dnje njegovo zaposlenje prije odlaska u mirovinu bilo je u Nacionalnom parku Brijuni.

„Martin Bizjak je izraziti kolorist. Zapravo, u nje-govu slikarstvu ne nedostaje nijedna boja. Fauvizam i P. Gaugen i njegove tropske slike ostavile su traga (nataložile se) na njegovoj paleti. No ipak, boje koji-ma daje prednost, boje s pomoću kojih naglašava svoje slikarske poruke, bez daljnjega su crvena (i ružičasta), zelena (i tirkizna) i modra. Modra i crvena predstav-ljaju rivalstvo između neba i zemlje. Pa iako crvena simbolizira vruće, a modra hladno, zelena je najljud-skija boja koja je posrednik između gornjeg (modrog) i donjeg (crvenog). Ta napestost između crvenog i mo-drog simbolizira i erotsku strast između muškog i žen-skog principa koji se manifestira i spaja u zelenom... U slikarskom svijetu Martina Bizjaka definitivno postoji samo jedna nadkategorija koja nema svoje suprotnosti. To je ljepota. Estetika je ona Ariadnina nit koju nam je autor ponudio kako bismo s njom mogli naći izlaz iz kaotična osjećaja života i stvarnosti” – piše, među ostalim, slovenski likovni kritičar Milan Pirker u mo-nografiji o Martinu Bizjaku.

A sam umjetnik će uz svoju najnoviju pulsku izlož-bu zapisati: “Teško sam se odrekao uhodane oponaša-teljske manire koja nije samo formalne već i svjeto-nazorske orijentacije. Je li taj stilski pomak posljedi-ca razvojne nužde ili tek neke snobofilne preuzetosti (murtićevska me radikalna gestualnost fascinirala) ili eskalacija tinjajućeg prokubističkog i geometriziranog nagnuća u mom likovnom izrazu? No neovisno o sve-mu, apstraktni je element za komponiranje slike bitno drugačiji.“

Geometrijske apstrakcije Martina Bizjaka

Prvi program - subota, 18. 12. 2010., 14.40KULTURNA BAŠTINA - KNEŽEV DVORPogled na Dubrovnik, povijesni grad, državu, republiku, za-ustavlja dah u prvom i svakom sljedećem susretu, kad se gleda kao cjelinu, dragocjenost zatvorenu zidinama, i kada se u njega uđe, kada se od elemenata - kamenih ulica, crka-va, palača, ukrasa - počne sklapati mentalna karta cjeline, u kojoj je sve važno, da bi se spoznala njegova veličina, prošlost i ljepota. Knežev dvor je najvažnija javna zgrada i sjedište političke moći Dubrovačke Republike.Scenaristica: Edda DubravecRedatelj: Luka MarottiUrednica: Edda Dubravec

Drugi program - subota, 18. 12. 2010., 10.00NI DA NI NE - IZBORI LjEPOTEU ovoj epizodi riječ je o izborima ljepote. Zašto postoje i čemu služe? Koje vrijednosti promiču? Pomažu li ženama ili ih omalovažavaju? U emisiji sudjeluju učenici V. gimna-zije iz Zagreba, debatanti Hrvatskog debatnog društva, naš dežurni stručnjak profesor Tomislav Reškovac i dvije gošće - Regina Jäger, vlasnica prve modne agencije UMAH, i filo-zofkinja Ankica Čakardić.Urednica: Ana Jurišić

Prvi program - nedjelja, 19. 12. 2010., 8.05PRIjATELjI (13. epizoda)Sara i Klara nisu više obične ptice voditeljice. Postale su sportske komentatorice. Ni prijateljski TV studio nije više ono što je bio. Pretvorio se u pravu sportsku arenu, svi išče-kuju da žuti i ljubičasti sa starta krenu. Hoće li prvašići iz OŠ Alojzija Stepinca uspješniji u nadmetanju biti ili će eki-pa iz OŠ Grigora Viteza pobijediti? Žan je glavni i na na-tjecanju sudi, a pomoćnici su mu veliki ljudi. Gledatelji, ne propustite prijenos ove napete utakmice. Pred TV ekranima bodrite male prijatelje i prijateljice!Voditelji: Žan Jakopač i Jasna BilušićAutori serije: Ida Tomić, Dragutin Broz i Srđan GulićScenarist: Tomislav Zagoda Redatelj: Tihomir Žarn

HtV Izbor iz programa NAjAVLjUjEMO...

IZLOŽBA U PULsKOj GALERIjI MILOTIĆU»eNICIPjeSNICI

Kad ča i kaj tako složno zvone

U dvobroju časopisa Kaj 1-2/2010., časopisa za književnost, umjetnost, kulturu, objavljeni su najbolji radovi s ovogodišnjeg zajedničkog i uspješno provedenog 8. natječaju za kajkavske i 1. natječaju za čakavske književne ra-dove učenika srednjih škola Republike Hrvatske.

Prema općoj ocjeni, i ovogodišnji su literarni tekstovi znatno pridonijeli poti-canju mladenačke kreativnosti sred-njoškolaca na materinskom jeziku.

U suradnji s uredništvom časopisa u nekoliko sljedećih brojeva Školskih no-vina objavit ćemo izbor iz nagrađenih pjesničkih uradaka.

Protuletje Denes, Rane v jutre, Zbudil sam se drugač neg včera. Vesela popevka vtičekov Čula se najprije z dalekuga, A onda z bližnjega. Čez oblok sunčece je svetlilo... Kak z najfinešu svilu vse je gladilo Protuletje! Došle je stiha I dougu i sniežnu zimu V stran porinule.

Decu je z hiž van pozvale, Težake v polja i trsja potirale, Vtičeke na popevku zmislile. Protuletje! Denes, Rane v jutre V mojem Zagorju. Protuletje! Rezultati 8. natječaja za kajkavske knji-ževne radove učenika …

Hrvoje Vdović, 2.a Srednja škola Oroslavje Mentorica: Barica Gradiški, prof. savjetnik (Govor oroslavskog kraja)

NostalgijaPuno godišć tujineČa je biPrisiljen proćZa koron kruha.Poče je snitDi će mu greb bit.U žepiću od jaketeDoni je doloreSa šćopon u ruciIz auta izišo.Nočin pronošoDa popraviOni stori krov,Škure iBritveleČa ga je uvik vukloKa bi ga ćapalaTuga i malinkonija.Otvorila seNostalgija. Silvija Buvinić, 2. raz. Srednja škola Bol - Opća gimnazija Mentorica: Ljubica Kusanović, prof (Bračka čakavica - Pražnice)

Martin Bizjak

Radovi izloženi na izložbi u Puli

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010.aktualno26www.skolskenovine.hr

Da svemir bude bliži i o njemu znamo višehttp://eskola.zvjezdarnica.hr

Ima internetskih mjesta koja nas možda ne će oduševiti vizualnom atraktivnošću, stupnjem korištenja medijskih mogućnosti ili ažurnošću u praćenju zbivanja u području ko-jim se bave, no unatoč tome vrijed-na su naše pozornosti zbog svog edukativnog potencijala. Takva je i web-stranica e-škola astronomi-je, edukacijski projekt koji provodi Zvjezdarnica Zagreb, a izvorno je pokrenut još 1996. unutar Hrvat-skoga prirodoslovnog društva.

Pomoć u učenju/poučavanju, što je svrha ovoga projekta, ostvaruje se na više načina. Cjelina Osnove astronomije, kao svojevrsni on line priručnik, donosi nastavne cjeline iz niza užih područja, od od polo-žajne i sferne astronomije do astro-fizike i kozmologije, a uz tekstual-nu i slikovnu obradu sadržaja daje i zadatke te potiče na samostalna istraživanja. Druga cjelina (Vježbe

i projekti) sadrži mnoštvo praktič-nih astronomskih vježbi ili malih projekata za naprednije učenike viših razreda osnovne škole i za srednjoškolce; ondje su elemen-tarne praktikumske vježbe, vježbe temeljene na vlastitim opažanjima ili opažanjima domaćih i svjetskih opservatorija te kabinetske vježbe i simulirane vježbe.

U cjelini Za nastavnike i profeso-re (Astro prezentacoje, Učimo za-jedno i Nastava astronomije) obilje je građe koja učiteljima/nastavnici-ma može pomoći u radu s učeni-cima, u nastavi ili izvannastavnim aktivnostima.

Interaktivno komuniciranje otva-ra rubrika Piši znanstveniku: među desetak naših znanstvenika mo-guće je odabrati stručnjaka koji će odgovorom zadovoljiti znatiželju posjetitelja ili mu pomoći u astro-nomskom istraživanju.

A. Jelin

mediji

KaZaLIŠte

Fadil Hadžić, Prevaranti, Satiričko kazalište Kerem-puh, Zagreb, 2010.

Nije moguće dostići slav-noga španjolskoga pis-ca Lope de Vegu koji je

navodno napisao čak 1800 ko-medija – samo je pitanje što se sve smatralo komedijom. Fadil Hadžić (1922.), višestruko za-služan za osnivanja kazališta, novina... sa šezdeset napisanih i igranih komedija od 1952. do 2010. svakako jest „hrvatski Lope”, a ova zadnja, 60., bavi se sitnim ucjenjivačem koji od svo-jih „klijenata” s nekim „putrom na glavi” uzima postotak plaće. Naleti, međutim, na glasovitog ekonomista (novine, simpoziji, tv...) koji je krivotvorio diplomu, naleti na policajca kojega tako-đer ucjenjuje zbog „nestašluka” mladosti – no oni ga se uspiju ri-ješiti, na kriminalan način narav-no – ipak tek prividno. Jedna od tako tipičnih naših beskorisnih spodoba dočepat će se ucjenjiva-čeve torbe u kojoj su podatci o ucijenjenima te preuzeti njegovu ulogu... Pokvarenost je vječna!

Iako tu i tamo ubaci kakvu aktualiju („neka institucije rade svoj posao”, „nema nedodirlji-vih” i slično, što gledateljstvo, kao i obično, lijepo prihvaća), kao i domaći verbalni humor, Hadžić se nije dao upecati na pretjeranu aktualnost, na satiri-ziranje konkretnih sadašnjih zbi-

vanja. U usporedbi sa strahota-ma kojima smo okruženi, šačica sitnih prevaranata djeluje doista bezazleno. Međutim, takve sorte ljudi uvijek ima, bilo ih je i bit će ih te tako Hadžićeva komedija uvijek može biti suvremena.

Geogrij Paro, redatelj, jednako slavan i zaslužan, sva je četiri mjesta radnje (stan, policijska postaja, ured i kafić) postavio na pozornicu ovladavši njome sigurnom rukom te tako – uz pomoć svjetla – postigao brze iz-mjene, živahan ritam i – s recep-cijskoga prosudbenog motrišta – jasnoću prikazanoga. Čvrstu i cjelovitu režiju oplemenio je detaljem ruke s kažiprstom koji upire na zbivanje, a na kraju se pretvara u figu.

Adam Končić (Vagner) va-ljano je izabran za svoju ulogu ekonomista bez diplome. Otokar Levaj (Jušak), kao ucjenjivačka

gnjida, dao je jednu od najboljih svojih uloga. Edo Vujić (Habek, novokomponirani ucjenjivač) odigrao je zrelo, dakle ne prena-padno. Stanovito tako napravio je Ivan Đuričić (konobar). Hr-voje Kečkeš (policajac) dobro je uklopljen u igru. Vrlo uvjerljiv (novinar) bio je Borko Perić. Branka Trlin, Ana Maras, Anita Matić Delić i Lucija Barišić čine manje istaknut ženski dio ekipe, a detalj lezbijskoga braka zapra-vo je ovdje suvišan (otvara novu temu!).

Pozornica je realistična, kako i priliči (Dinka Jeričević), odje-ća duhovita i dosjetljiva (Đenisa Pecotić), a glazba diskretna, ali angažirana (Davor Rocco).

Solidno i napisano i uprizo-reno, preporučljivo je srednjoš-kolcima kao primjer suvremene domaće komedije.

Stijepo Mijović Kočan

Svečanim koncertom održa-nim u četvrtak, 2. prosin-ca, u Maloj dvorani Lisin-

ski Hrvatska glazbena mladež i Muzička akademija u Zagrebu obilježili su 25 godina popular-nog koncertnog ciklusa Mladi za mlade. U 56 godina postojanja HGM ovo je njen najduži ciklus kontinuirane djelatnosti koja je započela 1985. u suradnji s MA koja traje do danas. Cilj je ovog ciklusa da se uz slušanje glazbe, mlada publika nauči i voljeti glazbu i počne se njome i baviti. Važan je estetski razvoj mladih koji su često pod utjeca-jem loših uzora. S druge strane Ciklus daje priliku studentima i da se pred mladom publikom nauče nastupati na pozornici, steknu neko iskustvo i krenu u

dalje osvajanje publike u fanta-stičnome svijetu glazbe. Mnogi su mladi glazbenici nastupali u ciklusu Mladi za mlade, a danas su vrhunski majstori glazbe, na primjer Martina Filjak, Dubrav-ka Šeparović, Goran Listeš, La-ura Vadjon...

Koncert je počeo s gošćama koje su i same, svojevremeno, bile solistice ciklusa Mladi za mlade, a također i dobitnice nagrade Ivo Vuljević, koju do-djeljuje HGM. To su Eva Kir-chmayer Bilić i Katarina Krpan. One su na klaviru četveroručno sjajno izvele plesove A. Dvořa-ka Slavenski plesovi, op. 72 br. 2, i Mađarske plesove, br. 7 u A-duru, Allegretto, Johannesa Brahmsa, a među njima do-bro se uklopila i skladba Ivane

Lang (1912.-1982.) s naslovom Mali šaroliki svijet, op. 61 Val-cer, Tango. Slijedila je skladba 6. sonata za dvije violine, vio-lončelo i kontrabas Tempesta G. Rossinija, a usklađeno su je odsvirali Tara Horvat i Marta Brathković na violinama, De-nis Brkić, violončelo i Matej Vilošev, kontrabas. Sonatinu Miroslava Miletića izvele su Iva Vukić, vilina, i Josip Roše, gita-ra, koji su ostavili vrlo suptilan dojam. Zanimljiva i atraktivna točka programa bila je skladba Jan Van der Roosta Puszta – dva plesa za ansambl klarineta. Pred kraj koncerta čuli smo i nekoliko vokalnih skladbi, a na samome kraju izvedena je A Christmas jazzs suite te božićne pjesme s popularnom Silent Nights izveo je sekstet flauta, sve djevojke i Tihomir Hoysak, kontrabas.

Spomenimo da je za uspjeh ciklusa Mladi za mlade zasluže-na, uz neke prethodnice, i sadaš-nja voditeljica Ljiljana Lermann Skomina. Prije početka koncerta Berislav Šipuš, predsjednik Hr-vatske glazbene mladeži, uručio je diplome profesorima Muzič-ke akademije Josipu Tonžetiću i prof. emeritusu Preradu Deti-čeku i zahvalio im na suradnji i svestranoj potpori koji su pruža-li ciklusu Mladi za mlade.

Milica Jović

Uvijek moguće suvremeno

GLaZba

Mladi izvođači za mladu publiku

Web

Aljoša Jurinić dobitnik Nagrade Ivo Vuljević

Dobitnik Nagrade Hrvatske glazbene mladeži Ivo Vuljević mladim glazbenicima za najistaknutije glazbeno ostvarenje u 2010. godi-

ni je pijanist Aljoša Jurinić. Tako je odlučio Ocjenjivački sud Nagrade Hrvatske glazbene mladeži Ivo Vuljević za 2010. godinu u sastavu mr. sc. Naima Balić, Mo Tonči Bilić, dr. sc. Eva Sedak i Mo Berislav Šipuš – priopćeno je iz HGM-a.

Aljoša Jurinić (Zagreb, 1989.) student je četvrte godine klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Rubena Dalibaltayana i na Universität für Musik und darstellende Kunst u Beču u klasi prof. Noela Floresa. Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u Glazbenoj školi Pa-vla Markovca u Zagrebu u klasi prof. Jasna Reba.

Višestruko je nagrađivan na državnim i međunarodnim natjecanjima. Dobitnik je prve nagrade na državnim natjecanjima 2001. i 2003. te na međunarodnim natjecanjima u Saleu, Goriziji, Beču (2002.), Zagre-bu (2000., 2002., 2004. i 2006.), Rijeci (2007.) i Osijeku (2007.). Na natjecanju pod okriljem EPTA-e osvojio je Drugu nagradu u Moskvi (2007.).

Na sveučilišnim natjecanjima dobitnik je prve nagrade na međuna-rodnom natjecanju Euroregione u Udinama (2009.) te Rektorove nagra-de Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2008./2009.

Na međunarodnim natjecanjima iz svjetske mreže Alink-Argeri-ch najvišu nagradu osvojio je na 9. međunarodnom natjecanju Grand Prize of Piano Mendelssohn (Taurisano, Italija, 2009.), drugu nagradu na 19. međunarodnom pijanističkom natjecanju Ricard Viňes (Lleila, Španjolska, 2010.) te treću nagradu na 8. međunarodnom Chopinovom pijanističkom natjecanju Marianské Lázně / Marienbad (Češka, 2010.). Održao je brojne recitale, nastupao uz pratnju orkestra u zemlji i ino-zemstvu.

Svečanost dodjele Nagrade mladom glazbeniku održat će se u sri-jedu, 29. prosinca 2010. godine u 18 sati u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. (R.I.)

jUBILEj cIKLUsA MLADI ZA MLADE IZ HRVATsKE GLAZBENE MLADEÆI

Aljoša Jurinić

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010. aktualno 27www.skolskenovine.hr

mediji

KNjIGe

Mijo RečićOdgajati znanjem i ljubavlju - Priručnik za odrasleTempo d. o. o.Đakovo, 2010.

Za demokratizaciju odgoja Kako bi bilo kad bi svatko

mogao dobiti vozačku do-zvolu i voziti auto samo

zato što se s nekim vozio u autu i gledao kako on to radi ili je slu-šao priče o tome kako netko do-bro vozi?! To je, naravno, neza-mislivo, treba pohađati autoškolu, položiti sve propisane ispite i tek onda voziti, ali je sasvim lako za-misliti da netko „dobije” (rodi) dijete i odgaja ga na osnovi onoga kako je on odgojen, što je čuo od drugih, preko mnogih zbunjujućih i često sasvim suprotnih savjeta.

Ova knjiga smjera upravo na učenje vještina potrebnih za kva-litetno odgajanje djece i popunja-va dio velike praznine u sustavnoj pripremi roditelja za roditeljstvo u suvremenoj, kako je autor na-ziva, demokratskoj obitelji, kao i za osposobljavanje odgajatelja i učitelja u demokratskom vrtiću i školi.

Autor se odlučio za sljedeću sa-držajnu strukturu knjige. Nakon predgovora slijedi glavni dio knji-ge pod naslovom O prednostima odgoja u demokratskoj obitelji s potpoglavljima: Od tradicionalne do demokratske obitelji, O očuva-nju integriteta, O jačanju samo-poštovanja, O razvijanju odgo-vornosti, O poštivanju granica, O konstruktivnom rješavanju suko-ba, O obitelji s bolesnim djetetom, O obitelji s adolescentom, O od-nosima među roditeljima i djecom te O roditeljskom vodstvu obitelji, a završava kraćim naputcima Što nam je činiti?, zaključnim raz-matranjem i popisom relevantne literature.

Iz sadržaja je vidljivo koje teme, probleme i postupke autor drži ključnima za uspjeh u odgoj-nom pothvatu od predškolske do srednjoškolske dobi. Vrijednost ove knjige nije toliko u pojedinim odgojnim postupcima ili vještina-ma, koliko u autorovu osobitom odabiranju, povezivanju i oku-pljanju ključnih odgojnih zadaća i postupaka za njihovo uspješno ostvarivanje u jedinstvenoj, logič-no uređenoj i preglednoj cjelini.

Polazište i okosnica knjige dana je u odjeljku Od tradicionalne do demokratske obitelji gdje autor ra-zlaže proces transformacije obite-lji od tradicionalne (u kojoj caruju moć i autoritarnost starijih) pre-ko slobodnog obiteljskog odgoja (ponekad i preslobodnog) do de-mokratske, ravnopravne, obitelji (koju karakteriziraju odnosi uza-jamnog poštovanja i uvažavanja među članovima).

Autor nam redom pokazuje kako odgajati da bi se očuvao integritet djeteta i jačalo njegovo samopo-štovanje, kako razviti djetetovu odgovornost, kako postavljati i ostvariti poštivanje nužnih osob-nih i društvenih granica, kako kon-struktivno rješavati međuljudske sukobe, kako se nositi s bolešću djeteta, a kako s njegovim razvo-jem u adolescenciji. Svaki odjeljak obogaćen je dobro izabranim do-datkom/pričom iz drugih izvora, što upečatljivo potkrepljuje auto-rovo pisanje i nastojanje, čime je cijela knjiga začinjena vrijednim praktičnim primjerima i lucidnim zapažanjima različitih autora.

Ivo Žanetić

Cijela knjiga začinjena je vrijednim praktičnim primjerima i lucidnim zapažanjima različitih autora o odgoju

DSO - Prvih deset godinaDruštvo za strukovno obrazovanjeZagreb, 2010.

Obljetnica Društva za strukovno obrazovanje Knjiga obilježava desetu

obljetnicu rada Društva za strukovno obrazovanje,

a pripremili su je Jerko Pandžić, Branko Švara, Božo Čužić i mr. Ivan Kuleš. Knjiga je podijeljena u šest cjelina. U prvoj su cjelini uvodnici predsjednika DSO-a mr. Ivana Kuleša i prvog, a sada poča-snog predsjednika prof. dr. Pavla Rebića.

U drugoj su cjelini u prvom dije-lu škole domaćini natjecanja i vr-sna postignuća učenika, mentora i škola (1., 2. i 3.mjesto) državnih natjecanja od 2000. do 2009. godi-ne. Navedena su natjecanja četve-rogodišnjih strojarskih zanimanja iz disciplina Tehnička mehanika, Strojarske konstrukcije, Crtanje pomoću računala, Oblikovanje pomoću računala, Tehnološki procesi CNC, Mehatronika, Bro-dostrojarstvo i Pomorska nautika te natjecanja učenika trogodišnjih zanimanja iz disciplina Autome-haničar, Tokar, Plinoinstalater, Instalater grijanja i klimatizacije i Vodoinstalater. Prikazane su i održane smotre učenika s teškoća-ma u razvoju i smotre projekata i izrade CAD-CNC. U nastavku je analitički prikaz disciplina i njiho-vih zastupljenosti, škola domaćina natjecanja i smotri, broj sudionika po disciplinama i vrsna postignuća škola i mentora po disciplinama.

Treća cjelina daje pregled pri-mjera zadataka po disciplinama s autorima zadataka za četverogo-

dišnja i trogodišnja zanimanja. U četvrtoj cjelini Projekti navede-ni su projekti na kojima je radilo Društvo i to Projekt motivacije učenika za nastavu u strukovnim školama i Nakladnička djelatnost izdavanja udžbenika te Projekcija razvoja aktivnosti udruge DSO u budućem djelovanju.

U petoj je cjelini je pregledno prikazano sedam skupova koje je organiziralo Društvo za strukovno obrazovanje s popisom predavača i tema plenarno i u radionicama, kako su i održani u Crikvenici 2001., Topuskom 2004., Bjelolasi-ci 2005., Biogradu na moru 2006., 2007., 2008, 2009. uz prikaz kul-turnih događanja. Šesta cjelina do-nosi dosad objavljenih osam broje-va Glasnika s abecednim popisom autora i njihovim prilozima, kako su ih redom pripremili DSBM broj 1 i 2, TŠ Osijek broj 3, STŠ FV Za-greb broj 4, STŠ FB Zagreb broj 5, TŠ Split broj 6, TŠSB Rijeka broj 7 i TŠ Karlovac broj 8.

Iz pregleda je vidljivo da knjiga obiluje podatcima o radu Društva za strukovno obrazovanje. Osim toga, uložen je trud u skupljanje podataka o natjecanja učenika, mentorima koji su ih vodili i škola domaćina. Podatci mogu biti kori-sni školama za usporedbu i Agen-ciji za strukovno obrazovanje za napredovanje nastavnika. Knjiga je tiskana u 400 primjeraka i pred-viđena za sve članove društva.

Jerko Pandžić

Knjiga obilježava desetu obljetnicu Društva za strukovno obrazovanje

Sredinom studenoga iz tiska je izašao jedanaesti broj Mati-

ce u 2010. godini, koja po običaju donosi obilje zanimljivih priloga iz domovine i svijeta. Na naslovnici je otisnuta slika bana Josipa Jelačića koja upućuje na članak o ostavšti-ni Jelačić, trenutačno izloženoj u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu. Usto, časopis donosi re-portažu iz Rovinja, gdje su održani sedmi po redu Susreti književnika hrvatskih manjina. U novoj Matici čitatelji će naći i razgovor s američ-kim Hrvatima Marijanom i Željkom Pavićem koji vode Hrvatsku škol-sku zakladu.

Uz redovite kolumne Globalna Hrvatska (Vesna Kukavica), Hrvat-ske županije (Zvonko Ranogajec – u ovome broju Istarska župani-ja), Povijesne obljetnice (Željko Holjevac – u ovome broju Rapalski ugovor 1920.), Legende o rodijaku Ćipi (Petar Miloš) i Govorimo hrvat-ski (Sanja Vulić), časopis donosi i obilje drugih zanimljivih članak: Izaslanstvo slovačkih Hrvata po-sjetilo HMI; Knjiga Ramona Díaza Eterovica Druga želja; Kanadski Hrvat gradonačelnik Hamiltona; Obljetnica Hrvatske katoličke misi-je u Nici; Umrla pjesnikinja Vesna Parun; Emisija HTV-a Lijepom na-šom u Subotici; Tomislav Žigmanov dobitnik nagrade Fra Lucijan Kor-dić; Knjiga: Stari Šibenik – kalama, skalama i butama; Retrospektivna izložba Roberta Auera u Klovićevim dvorima u Zagrebu; Prozna večer uz knjige Ruže Kanitz u Berlinu; Susret pjesnika u Rešetarima, itd.

Zapatero i 40 invertita – naslov je uvodnog članka u najnovi-

jem broju Marulića, u kojemu autor Jerko Grgec problematizira sve rašireniju liberalizaciju stavova prema istospolnim zajednicama u zemljama EU, pri čemu je Zapa-terova Španjolska, čini se, otišla najdalje, a Grgec se u svome uvod-niku posebno osvrće na praktične posljedice zakonske regulative koja u nekim zemljama takvim parovi-ma dopušta čak i usvajanje djece. Grgecov članak zapravo je uvod u čitanje iz knjige znakovitog naslova

Matica

Mogućnosti

Mjesečna revija Hrvatske matice iseljenikabroj 11., Zagreb, studeni 2010.

Časopis za književnost, umjetnost i kulturne problemegodina LVII., broj 7 - 9, Split, srpanj - rujan 2010.

Žene koje nisu voljele muškarce, iz koje Marulić objavljuje nekoliko ulomaka i u kojoj njezin autor anda-luzijski političar i umirovljeni kirurg Diego de los Santos iznosi nesmi-ljenu kritiku radikalnog feminizma i Zapaterovih zakona.

Tvrtko Klarić osvrće se na ovo-godišnje 16. dane hrvatskoga puč-kog teatra u Hercegovcu, a Ivan Armanda nastavlja svoj serijal o istaknutim hrvatskim redovnicima/redovnicama ovaj put piše o bene-diktinki s. Vjekoslavi Gojanović, du-gogodišnjoj nastavnici i ravnteljici Pučke ženske škole u šibenskom samostanu Sv. Luce.

Među ostalim prilozima, tu je i (prevedeni) članak francuskoga povjesničara i publicista Francka Damoura koji se osvrće na način kako je Katolička crkva prikazana u suvremenom filmu te opširan prikaz najnovije knjige katoličkoga teologa Tončija Matulića Tužaljke kamenja hrvatske pustinje, a izdvajamo i odgovor Jurja Batelje, u rubrici Mi-šljenja i reagiranja, na kritički osvrt Ivana Gabelice, iz prošloga broja, na Bateljinu trotomnu knjigu Blaže-ni Alojzije Stepinac – svjedok Evan-đelja ljubavi.

Splitska Galerija umjetnina prolje-tos je bila priredila rekonstrukci-

ju glasovite Prve dalmatinske umjet-ničke izložbe iz 1908. godine, koja je značila prekretnicu u kulturnoj povijesti grada. Povijesna izložba bila je otvorena krajem rujna 1908. u splitskome Hrvatskom domu (u dvorani iznad današnjega Kazališta lutaka), a zbog velikog interesa po-sjetitelja ostala je otvorena do sre-dine prosinca. Valja napomenuti da je izložbu, na kojoj su bila izložena djela Bukovca, Vidovića, Meštrovi-ća, Medovića, Rendića, Račkoga i drugih, vidjelo deset tisuća ljudi, a grad je tada imao samo 20 tisuća stanovnika. U najnovijemu trobroju splitskog časopisa Mogućnosti, u članku pod naslovom Na zdencu hrvatske moderne, o značenju te izložbe za kulturni život ondašnjeg Splita piše Joško Belamarić, jedan od suradnika na projektu rekon-strukcije izložbe.

Sa studijama, raspravama i ese-jima javljaju se još Ambroz Tudor, koji donosi neke dosad nepoznate povijesne podatke o proizvodnji i trgovini vinom u Dalmaciji i Du-brovniku u 16. i 17. stoljeću, zatim Antonija Bogner-Šaban, koja piše o bugarskim umjetnicima u hrvat-skom kazalištu za djecu, te Marina Šur-Puhovski, koja se bavi književ-nim djelom portugalskoga pisca Fernanda Pessoe.

Poeziju u ovome trobroju objav-ljuju Jakša Fiamengo (rukovet pje-sama pod naslovom Treće zvono), Daniela Trputec (Od koje sam stva-ri stvorila sebe), a predstavljen je i suvremeni poljski pjesnik, esejist i prevoditelj Adam Zagajewski, čije je pjesme s poljskoga preveo i popra-tio kratkom bilješkom Pero Mioč.

Pripremio I. Rodić

ČaSoPISI

MarulićČasopis za književnost i kulturugodina XLIII., broj 5, Zagreb, rujan - listopad 2010.

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010.aktualno28www.skolskenovine.hr

Krajiški učiteljiSav sviet stupa napred, samo mi graničarski učitelji ne

samo da nenapredujemo, već kano rak natražke hodamo. Pa tko je tomu kriv? Odkuda riba smrdi?

U vojnoj krajini obstoje dvie vrste učionah, naime: obćinske narodne od tri razreda i ärarialne trivialne nje-mačke takodjer od tri razreda; osim ovih ima obično svaka regimenta jednu glavnu učionu od četiri razreda. narodne učione većinom su u zločestom stanju; a zašto? jerbo prvo imade već malo sposobnih učiteljah te veća stran njih radi bolje plaće i uljudnijega postupanja u provincialnu Hrvat-sku prošla jest, a drugo neima prave preparandije. Drže se kod nas na glavnih učionah svake druge ili treće godine tromjesečna predavanja pedagogička. tu se sakupi mladi-ćah sa svih stranah od 12 do 18 godinah, da prisustvuju tom predavanju, riedki iz prave namjere, da se šta nauče; jer šta će se u tri mjeseca naučiti, ta to je gola satira na učiteljstvo; a kako će se naučiti pedagogiju i učbu, kada niti sami ono neznadu, što učenici 3., a još manje 4. razre-da znati moraju; jer i ono malo dobra što su znali svršiv učionu zaboraviše, budući su polazili poslje pisarnu ili se čim drugim zabavljali. Možebit bi na to tkogod zapitao, zašto se takovi primaju. – Moraju se primiti, jer ravnatelj zapovijeda.

Napredak Br. 6 / 15 prosinca 1860.

Novo iznašašće gospođe Curie

Glasovita kemičarka gospođa Curie postigla je sa svo-jim neumornim radom i istraživanjima sjajne rezultate. sada joj je u zajednici s kemičarom Debierne-om uspjelo dobiti čistu kovinu radium. Dosada je bilo moguće dobiti radium tek slučen u raznim solima ili kao amalgan (ra-stopljen u živi), a sada je gospođi Curie uspjelo izlučiti kovinu radium iz raznih sastavina, što je veoma teško i to zato, jer se radium vrlo rado spaja sa kisikom. Ovome se otkriću pripisuje velika važnost. Mi žene imamo mnogo razloga radovati se uspjesima ove učene gospođe, koja je svojim iznašašćima znanost obogatila, te time opovrgla tvrdnju protivnika ženskoga pokreta, e da je žena na polju znanosti inferiorna i neplodna.

Domaće ognjišteBr. 12 / prosinac 1910.

Angelo MossoDana 24 studenoga o. god. umro je u Turinu poznati ta-

lijanski fiziolog Angelo Mosso u 64. godini svog života. Od godine 1878. bio je profesorom na sveučilištu u Rimu, gdje je neumorno razvijao svoj rad, tako da su ga učenjaci, koje je on naobrazio, nazivali „učiteljem” u najvišem smi-slu riječi, a mnoga svijetska znanstvena društva imenovala ga svojim počasnim članom.

Njegov rad na polju fiziologije doprinesao je mnogo ne samo medicini već i pedagogiji, dapaće vidimo iz njego-vih obijelodanjenih djela, da mu je cilj bio u prvom redu uzgoj tijela i podignuće mlitave generacije na temelju re-čenica „mens sana in corpore sano”.

Narodna prosvjetaBr. 11 i 12 / studeni i prosinac 1910.

Uzaludan gnjevU listiću „za zamatanje sira” – kako čujemo – g. „ured-

nik” silno se uzvrpoljio i razgnjevio pročitavši u „Hrv. učit. domu” iskrenu tvrdnju gosp. direktora Barušića, da se u učiteljskim školama nađe i takvih učenika, kojima tre-ba utuvljivati i najelementarnije stvari. Međutim da takvih učenika danas ima, to je – nažalost – činjenica; a da ih je i negda bilo, za to g. „urednik” ne bi trebao tražiti dokaza daleko od – sebe. – Čemu se dakle gnjevi, kad se s tim ne da ništa popraviti, a škodi se zdravlju! – Toliko na kraju godine, e se ne bi reklo, da smo ovu „reviju” z. z. s. ljetos baš sasvim ignorirali.

Hrvatski učiteljski domBr. 24 / 20. prosinca 1910.

PRIJE 150 GODINA

PRIJE 100 GODINA

obLjetNICe

Graditelj mostovaU ovoj se godini navršava 90. obljet-

nica rođenja i 10. obljetnica smrti prof. dr. Ivana Furlana. Generacije

bivših studenata Filozofskog fakulteta još uvijek ga se vjerojatno živo sjećaju. Nje-gov opušten i ležeran stil predavanja i inte-rakcija sa studentima pomalo su odudarali od ugođaja Sedmice, najveće dvorane na Filozofskom fakultetu, u kojoj je obično držao predavanja.

Rođen je 12. ožujka 1920. godine u Lo-kvama kraj Delnica, za koje su ga vezale lijepe uspomene iz djetinjstva. Učiteljsku školu završio je u Zagrebu 1940. godine, a njegov razredni kolega bio je Vladimir Poljak. Od svog razrednika Saliha Ljubun-čića, ali i od ostalih profesora zagrebačke Učiteljske škole učili su poučavati u skladu s načelima radne škole, tadašnje didaktič-ko-metodičke orijentacije koja je pretpo-stavljala aktivnu ulogu učenika u nastavi.

Kratko je vrijeme nakon završetka učitelj-ske škole radio kao učitelj u Kupljenskom kraj Vojnića, a zatim odlazi u partizane. Od 1942. godine bio je urednik partizanskog lista Goranski vjesnik. Novinarstvom se neko vrijeme bavio i poslije rata, ali se ipak nakon golgote na Golom otoku vraća uči-teljskom zvanju. Uz rad studira psihologiju i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a po završetku studija 1956. go-dine zapošljava se kao školski psiholog. Godine 1961. doktorirao je obranivši diser-taciju Raznolikost rječnika i struktura go-vora. Od 1962. do 1977. godine prosvjetni je savjetnik u Zavodu za unapređivanje osnovnog obrazovanja, odakle odlazi na Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za psihologiju. Do umirovljenja 1990. godine bio je profesor i voditelj Katedre za razvoj-nu psihologiju.

Psiholingvistika, razvojna i pedagoš-ka psihologija bila su područja Furlanova znanstvenog interesa. Autor je prvog hrvat-skog čestotnog rječnika te niza radova u kojima se bavi govornim razvojem djeteta. Istraživao je govor osnovnoškolske djece te izradio testove čitanja. Rezultatima svo-jih istraživanja nastojao je utjecati na po-boljšanje početnica.

Kao sveučilišni profesor Furlan je, uz redovnu nastavnu djelatnost, napisao ne-koliko ključnih knjiga za kolegije koje je predavao. Sveučilišni udžbenik Čovjekov psihički razvoj – uvod u razvojnu psiho-logiju (1981.) prvi je udžbenik razvojne psihologije u nas koji obuhvaća sve faze čovjekova razvoja. Kao autor ipak je naj-plodniji na području pedagoške psiholo-gije. Pisao je o učenju, opterećenosti uče-

nika, nastavnim planovima i programima, programiranoj nastavi, ispitivanju i ocje-njivanju učenika, napredovanju učenika, pedagogizaciji čovjekove okoline itd. Kao sveučilišni udžbenici rabile su knjige Pri-mijenjena psihologija učenja (1984.) i Psi-hologija podučavanja (1990.).

Umirovljeničke je godine profesor Fur-lan provodio u Gorskom kotaru. Pisanje znanstvenih radova zamijenio je pisanjem priča. Pod pseudonimom Ivan Most ka-ligrafskim je rukopisom tijekom nepuna dva desetljeća napisao dvadesetak priča te tri prijevoda priča Marka Twaina, koji mu je bio uzor u pisanju. Te su priče dolazile samo do uskog kruga prijatelja i do danas nisu objavljene. Poznato je da je kopije 23 svoja rukopisa tijekom 1995. i 1996. godi-ne darovao Sveučilišnoj knjižnici Maribor. Bila je to simbolička gesta prema domovi-ni svoga oca u kojoj je i sam imao puno prijatelja. O tome je Mladen Tancer 2004. godine pisao u Analima za povijest odgoja, gdje je među ostalim objavljen i dio autoro-ve literarne oporuke iz rukopisa Tri osobne priče i jedno pismo iz 1999. godine:

... Ali ono, na što treba osobito paziti, to su rukopisi mojih priča. Što s tim rukopi-sima?

Čuvajte ih, nikome, a ma baš nikome ih ne poklanjajte, ne posuđujete ih ni na čita-nje (jer knjigu, što ste je nekom posudili, smatrajte izgubljenom!). Dakle, čuvajte, dobro čuvajte te rukopise! Jer doći će vri-jeme, sigurno će doći, kad će se barem neki od njih moći objaviti. Pa će moje priče, barem neke od njih, ugledati svjetlo dana i biti dostupne onima, koji priče trebaju i koji ih vole.

U povodu Furlanova 80. rođendana Hr-vatski pedagoško-književni zbor organizi-rao je 13. prosinca 2000. godine u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi malu svečanost. rođendana. Kako bi izbjegao predvidivi scenarij u takvim prigodama, slavljenik je preuzeo ulogu scenarista i redatelja, pa se svečanost odvijala prema njegovu igrokazu Suđenje jednom heretiku. Bio je to osebu-jan i neobičan način upoznavanja prisutnih sa životom, radom i djelima profesora Fur-lana. Sud je pedagoškom heretiku odredio još 80 godina života. Devet dana kasnije, profesor Ivan Furlan alias Ivan Most napu-stio je ovaj svijet. U jednoj „bilješci o auto-ru” iz 1994. godine zapisao je:

Prezime pod nazivom Most autor je pre-uzeo zato jer mostovi koriste svima, oni po-vezuju, premošćuju. Istina je da su i auto-rove priče svojevrsni mostovi. I tko želi na drugu obalu, može ići!

Kao sveučilišni profesor Furlan je, uz redovnu nastavnu djelatnost, napisao nekoliko ključnih knjiga za kolegije koje je predavao

Ivan Furlan(1920. – 2000.)

Priredila Štefka Batinić

Specijalno školstvo u splitskom kotaru

U našem kotaru ima 30.400 učenika-ica. na tu veliku cifru imamo samo jednu specijalnu osnovnu školu koja može primiti 85 polaznika, a radi se u tri smjene.

Početkom ove školske godine izdan je Zakon o speci-jalnom školstvu, u kojem se navodi da su sva mentalno ometena djeca dužna pohađati specijalnu osnovnu školu, a njihovi roditelji će se kažnjavati za neopravdane izostanke svoje djece. Ako uzmemo svjetski prosjek mentalno zao-stale djece, koji iznosi 1 do 1,50%, onda u našem kotaru ima oko 390 – 590 mentalno zaostale djece, koji su dužni da se školuju. Kako i gdje će se ova djeca školovati ako imamo samo jednu školu, koja može da primi samo 85 polaznika. Mi ne mislimo da bi se u domu specijalne škole uzeli svi mentalno ometeni učenici, već samo oni čiji su roditelji socijalno najugroženiji, a za ostalu djecu mogu se otvarati pomoćna odjeljenja pri centralnim školama i tako im omogućiti osnovno skraćeno školovanje, tj. da na-uče čitati i pisati. Ometena djeca naših zemljoradnika npr. mogu se korisno upotrebiti na posjedima svojih roditelja.

Uzmimo naše kotarske jače centre kao Sinj, Omiš, Tro-gir, gdje je već industrija u razvitku, a onda nam se nameće

pitanje: „Što će radnik sa svojim duševno zaostalim djete-tom, a nema ni domaće životinje, ni oranice da tu zaposli svoje duševno zaostalo dijete?”

Onemogućiti školovanje takvoj djeci, čiji su roditelji io-nako teško pogođeni, nije pravo ni socijalno. treba djeci i roditeljima pomoći, jer i zakon to predviđa.

Prvi Zakon o specijalnim školstvu stupio je na snagu 1. IX. 1960. Tu stoji da se za mentalno ometenu djecu osnivaju domovi u centru kotara. Ovakav dom, naročito za kotar Split, bio bi neophodno potreban, jer mi na našem terenu imamo velik broj mentalno zaostale djece.

Školski vjesnikBr. 9 - 10 / studeni - prosinac 1960.

Dopunski pedagoški tečajeviOd 24. novembra radi i u Puli pri Učiteljskoj školi do-

punski pedagoški seminar za svršene gimnazijalce, koji rade u osnovnim školama. Seminar pohađa 15 polazni-ka. Nastava je organizirana sa ukupno 34 sata sedmično. Seminar će zasada raditi mjesec dana, nakon čega će se polaznici uputiti na literaturu po kojoj će samostalno ra-diti da bi u toku drugog polugodišta ponovno bili pozva-ni na mjesec dana, polagali ispit u lipnju iduće godine te stekli zvanje učitelja.

Polaznici s interesom i savjesno rade u seminaru.Školske novine

Br. 40 / 16. prosinca 1960.

PRIJE 50 GODINA

iz proπlosti

Ivan Furlan

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010. aktualno 29www.skolskenovine.hr

πkolski æivot nekoÊ

Jednog listopadskog sunčanog popod-neva, kad se već sva školska mladež razišla domovima, stigla je Jelisa-

vi Valić od kotara pismena obavijest, da imade najkasnije u roku od četrdesetio-sam sati nastaviti svoje daljnje službova-nje u gradiću N. Seoska učiteljica zdrava kao kaplja, živahna pogleda, mekanih, simpatičnih osmijeha upravo je taj čas sjedila u vrtiću pred školskom zgradom ispod prekrasnoga grma posljednjih je-senskih maršanila. To je bilo za sve vri-jeme njezina šestogodišnjega službovanja u tom samotnom seocu njezino najmilije boravište. Mnogi kraljevski čas svoga ži-vota prosanjala je ona u rijetkoj sjeni tih maršanila u ovo šest godina. I sad, kad se našla sama s novim pogledom u nov ži-vot u novomu mjestu, lagan joj smiješak u isti čas radostan i nujan – proleti licem, a onda se velikim, sanjarskim, čeznutlji-vim očima zagledala daleko preda se u ono zapadno sunce pred sobom, u onaj put, kojim djeca dnevno dolaze u školu, u ona daleka ispružena polja, na mjesti-ma pokošena i požnjevena, na mjestima raznovrsnim žitkom oplođena, u onaj bi-jedo–modri horizont, što se tamo daleko, vrlo daleko sklanjao zemlji.

Sjetila se svoga odlaska od kuće u ovo malo, pusto, osamljeno selo bez crkve, bez općine, bez liječnika i gotovo bez trgovca. Nije morala, a ipak je išla. Vukla ju je že-lja u život, u samostalan život i rad.

– Ne idi nikuda, drago! – mekano joj je svjetovala majka i stiskala je uza se, kao da će ona bez skuta majčinih stati pred ži-vot bespomoćna, uprepašćena.

– Idem, ne odvraćajte me! Idem, mo-ram!

– Dobra dušo! Svega u nas imaš! Ni-šta ti nijesmo uskraćivali! Kud ćeš dakle? Sve ćemo ti dati, sve! – upravo se svijao majčin glas.

– Ali ono?– Što-o! – stegnulo je majku pod gr-

lom.– Dječicu! Bezbrojnu, dragu dječicu!

Onih raznolikih glavica, onih bezbrojnih nevinih očiju, što gledaju s povjerenjem i s nadama, s ljubavlju i čežnjom, s vjerom i ufanjem, da im nešto nosiš, nešto daješ od svojega vlastitoga unutarnjeg bogatstva, od svojega vlastitog života; da im nosiš ljubav, mir i istinu! – govorila, razlagala je uvjerljivo. A majka!? Ona joj je za sve vrijeme njezina objašnjavanja, pa i dugo poslije, mučke, zaplakanih očiju gladila kosu i uzdisala nad njom, bogatom sanja-ma i vedrim pogledima u budućnost, uz-disala je kao da je Jelisava Valić još uvijek ono malo, nestašno majčino djetešce, što posiže za životom kao za mjesecom, jer se iz daljega čini tako lijep, tako veličan-stven, miran, vrijedan da se dosegne.

Život među dječicom! Kako je ona taj život čeznula, kako ljubila, kako mu se veselila, kako mu je bogata

dolazila ususret! A život? Pustio je, da po njenoj vedrini prođu i padnu lagane sjene; dao je, da spozna i oluju i vjetar, i studeni i mrak, ali i sunca joj nije uskratio! Za-lazila je u taj svoji mali dječji svijet, što se danomice istim putem, istom bukom, istim veseljem šuljao k njoj, zalazila je u nj premda joj je gdjekad nestašno i pr-kosio, uvijek s pjesmom u glasu, uvijek s jorgovanom u kosi, oboružana veseljem, kako ne bi povrijedila taj dragi, djetinji mir, tu toplu djetinju dušu.

– Zašto ste vi uvijek tako veseli? – upitalo ju je jednom neko dragošno, nestašno curče plave kose, krupnih, kupinastih očiju.

– Zašto da budem tužna?– Zar vam je tako lijepo?– Lijepo mi je! Ta vas imam!– Moja mamica ima nas mnogo, pa

ipak je uvijek žalosna! Govori: život je težak, pun je čemera i prokletstva! – pro-plakala je mala, ne razumijući tu razliku, koja joj se ukazala između raspoloženja njezine učiteljice, i one mrzovolje, koja je uvijek kao olovo tištila dušu, ćud nje-zine matere.

– Sirotica! – uzdahnula je, sjetivši se toga Jelisava Valić, koja se nepomično zagledala u daljinu, u kojoj je sunce već posve gasnulo, a mrak je kao brzao, nasr-tao u njen vrtić.

– Dvostruko sam je jače onda prikupi-la uza se, dvostruko sam je više pazila i milovala. Osjećala sam, da je to njoj po-trebno više nego drugima. Žeđala sam, istinski, da u njoj izbijem iskru ljubavi za ovaj život, da joj ogrijem dušu i prognam iz nje tugu i bol. I kako sam sama u časo-vima, kad je život pustio, da sjene prekri-ju moja vedra osjećanja, dolazila među najnestašnije, da u njihovu smijehu pri-berem snage, vedrine, da raspršim sjene, tako sam jednako u časovima, kad je u meni sve kipilo od radosti i sreće, prila-zila k njoj, k maloj sirotici i k drugim bli-jedim obrazićima i boležljivim očicama, da ih razgrijem, oživim. Moja je duša bila uvijek bogata, uvijek darežljiva! Njego-vala sam cvijeće, prolazila livadama, kri-žala poljima, lutala šumama, verala se po brežuljcima, klicala suncu, pozdravljala nebo, radovala se zvijezdama i vraćala se natrag u taj mali svijet, osvježena no-vim i jakim ljepotama, kako bih i u njima uzgojila ljepotu, pridigla radost i užitak. Ruke su mi htjeli cjelivati, - lice sam im nastavljala, skutova su mi se htjeli lovi-ti, – ruke sam im pružala. Dolazili su i s daleka me pozdravljali: domahivala sam im s prozora bijelim cvijećem, kao da im kličem: Ovamo, ovamo vi, što traži-te svjetla, što želite sunca i dobrote! Eto svjetionik, eto sigurna luka na pučini uzburkana, opasna života! Lijepo mi je bilo! Sretna sam bila, sretna!

– Pa zašto onda ostavljam to seoce, tu sreću! Zašto sam tražila premještenje? – s poluglasom pritajenim i tjeskobnim uzdahnula je i prošla umorno rukom po čelu i tamnoj, gustoj kosi.

Mjesec se već popeo, no sav još blijed, bez pravoga i određenog sjaja. Tamne sjene s maršanile

pale su po stazi, što se vijugala ispred Jelisave Valić, šljunkom nasuta i gubila se podalje u povisokoj, ali podosta požu-tjeloj travi.

– Izgubila je svoj mir, izgubila svoj smijeh, ranila je dušu svoju i ne može više da izdrži ovdje! Ne može! On, kri-vac, ne, ne, uzročnik njenoga nemira, on je neizbrisiv. Mlad, visok, smeđokos, ži-vahan mladić, nasmijanih, punih obraza, crne kravate, koju je vezao s nehajnom elegancom, svršeni tehničar, sin starje-šine najbogatije zadruge u tom pustom seocu, rad njega je to! – šaputala je Je-lisava Valić, i osjećala je, kako joj neka čudnovata klonulost ulazi u tijelo, u sva-ki zglob, samo mozak živo radi i privodi joj pred zatvorene oči svu tu nesretnu, kratku povijest njene ljubavi, od prvoga susreta i prvih riječi, što su ih njih dvoje međusobno izmijenili.

– Ladislav Divić, svršeni tehničar!– Drago mi je; mjesna učiteljica.– Učiteljica! Zar dugo? – začudio se on,

a glas mu je zvučao mekano, kao da se

srebro pretače iz zvonkih, kovnih posu-da na tanke staklene ploče. Srce joj je često zadrhtalo, obuzelo je neko tronu-će. To veče, kad se našla sama u svojoj sobi, dugo se zadržala nad dnevnikom, koji je svako veče pomnjivo ispunjava-la svakom danjom sitnicom, ponajpače sličicama i psihološkim opažanjima iz života školske mladeži. No te večeri njen je dnevnik započeo novom stranicom; zabavljala se od tada više svojom vlasti-tom dušom, nego li psihom onoga malog svijeta, nepresahlog vrela zanimljivosti i zagonetke. Otpočelo je.

Nju je od onoga časa sve više i sve jače radovala njegova blizina, ona je sve više tu blizinu tražila; riječi su je njegove dra-žile voljkim poćutima, a odsutnost nje-gova sprečavala joj mir.

A noći? Mirne, seoske noći, u koji-ma se dnevno svjetla rano gase, u kojima mjesec tako srdačno bdije

nad usnulom zemljom; noći, koje je ona uvijek prije slatko, bezbrižno provodila u poslu i u snu, sad su je stale spokojno-šću plašiti, mučiti do plača. Bdjela je nad vezivom, nad knjigama, nad dnevnikom često umorno vukući pero, ispod kojega se sva njezina uzbunjena duša slijevala u riječi, i opet u riječi velike, lijepe, tople, vruće, – a neki čudnovat šapat, šuškanje neko oko nje slijevalo se u veliku, slatku istinu: Ljubim! Napokon se i uživjela u taj posve nov osjećaj, predala mu se sva dragovoljno, puštala se talasanju njego-vu i uživala je. Satkivala je ružičaste sne, gledala često, kako joj dolazi ususret ne-što strastveno željkovano, nešto veliko, kako joj dolazi nova, prava sreća.

– Sreća! – trgnula se Jelisava Valić, nabasavši u sjećanju na tu kratku riječ, koja u sebi nosi tako jak, neodoljiv i du-bok smisao, koja ljudima vabi suze na oči, uzdah na usne od same puste čežnje, da je stignu, nju, tu ludu, nedosežnu sre-ću. – Noć je bila duboka. Vjetar je nad glavom Jelisave Valić ljuljao jesenske maršanile. Šuštale su kao na ljubavnim domjencima.

– Sreća... dà, dà... mislila sam sreću... baš sreću! U sebi sam je izgradila, pred sobom sam je izmaštala, gledala, osje-ćala joj se posve blizu... Pa? Ah! Uzalud sam gradila; na krivim sam temeljima zi-dala! Divić je istina u razgovorima mno-go govorio o sreći, o pravoj sreći dvoje jednakih, dvoje vjernih; govorio je o sre-ći onoj, o kojoj sam i ja sanjarila, no nije mislio moju sreću, nikada našu, sreću nas dvoje... onu sreću, koja je rad njega i za nj i kraj njega sve jače, sve sugestivnije rasla u meni! Pustio me tapati u zabludi! Da li hotimično? Ne znam, ali na sreću moju nije nigda mislio, nije o njoj go-vorio... To je jasno! To se posve otkrilo, razjasnilo!

Na brdo su išli pred mjesec dana. Bilo je popodne sedmičkoga praznika. Često su se amo uspinjali, otkako se upoznaše i uvijek su vodili duge razgovore, dašto razgovore o svemu, pa i o sreći! No to popodne nekako nije izlazila riječ iz usti-ju Divića. Šutio je, kao da ga nešto tišti, kao da pati. Bože, što je ona smišljala! Tako su svaki u svojim mislima i stigli na brdo. Zaustavili su se. Divić je duboko uzdahnuo.

– Vi danas nešto nijeste ponajbolje vo-lje?

Ona nije više mogla izdržati.– Po čemu to zaključujete? – čisto se

začudio on.– Žalostan ste!

– Naprotiv! Loše opažate. Radostan sam, pun sam sanja, lijepih sanja!

– O čemu sanjarite? – tjerala je znati-želja, a srce joj kucalo uznemireno.

– O sreći!– Oh, o tom je tako lijepo, ugodno sa-

njariti! A valjda o sreći dvoje zaljublje-nih; recimo vas i...! – ušutila je, a lagana rumen prekrila joj obraze.

– Da, da, o sreći mojoj, i... i...! – zapleo se on i onda se nasmiješio. A njoj su se oči zaiskrile jakom vatrom. Što je sve taj čas izmaštala pred sobom, što je sve osje-ćala u sebi, a kako se teško prevarila.

– I... i! – pobrzala je ona i čisto mu se uletjela u oči.

– Sjutra putujem! – odgovorio je on sav prenešen u druge misli; zagledao se daleko nad selo, nekud jako daleko.

– Putujete! – klonuo je njen, čas prije tako vruć glas.

– Putujem. Jučer sam naime u oca isprosio dozvolu, da pođem po svoju sre-ću. Vi me jamačno ne shvaćate taj čas. Ne slušate me valjda pomnjivo. Oči su vam mutne, nemirne, pogasle; ne vje-rujete! Ali jest tako! Imam sreću milu, blagu, punu osjećaja, punu dobrote, punu mekane plemenite duše. Študentska lju-bav. Uostalom...! – skratio je razlaganja, mašio se u unutarnji džep kaputa, izvadio lisnicu i pružio joj fotografiju.

– Pogledajte! – mekano je izgovorio. A njoj je bilo da vrisne, da zgnječi sliku. Blijeda, suzdržljiva, usiljenom ravnoduš-nošću ubrzo mu je povratila sliku. Ča-skom je samo u fotografiju uprla oči, ali s omaglice, nije vidjela nijedne crte one lijepe, pune, bujnokose, stasite djevojke, nasmijanih usnica, blaga pogleda, što se mogao jasno očitati u njenim krupnim ta-mno-smeđim očima.

– O tom mi nijeste nijedamput pripovi-jedali! – istisnula je.

– Nijesam htio, dok ne izmolim u oca dozvolu, blagoslov. Išlo je teško!

– Kad putujete?– Sjutra! Ajdemo, imam još neke sit-

narije urediti.Cijelim su putem šutjeli; kao da je Di-

vić shvatio, opazio kolika je njena bol i kao da je razumio njeno teško razočara-nje.

Onu je noć proplakala. Svako i naj-neznatnije sjećanje na nj smetalo joj i tjeralo suze na oči. I onda se

odlučila. Izvukla je iz ladice „Službeni glasnik”, potražila raspis mjesta, napisa-la molbenicu i sad joj je ostaviti to seoce, taj vrtić, taj sav život i za četrdesetiosam sati nastupiti službu u gradiću N.

– Hoće li joj tamo biti tako lijepo, kako joj je bilo ovdje sve do pred kratko vrije-me? To ne zna; to joj ne bi nitko ni znao reći, ali jedno je jasno: ovdje više nije smjela ostati! Mora otići, mora... daleko od svega ovoga, daleko od te kuće, od tog vrta, od sela, šume, polja, bregova... daleko od kolijevke svojih prvih sanja i ujedno grobnice najsvetijih nada. U nov svijet, među nove krajeve, da na novom suncu, na novom smijehu, na novim sr-cima liječi ranu, grije led i razgoni mrak i sumor duše! I ništa ne smije sobom po-nijeti... ništa! Ni dnevnik, ne ni njega! On je knjiga njena smijeha i njenih suza, njenih radosti i bolova! A sve to treba uništiti.

– Uništiti! – ponovila je kao u polusnu buđenja, otvorila je oči i kao s nekom promišljenom, tvrdom odlukom i s boja-zni, da tu odluku još u posljednji čas ne promijeni; otrčala je puteljkom u hodnik školske zgrade, pa u svoj stan. Upalila je svijetlo, nervozno je ispod debelih na-slaga bijeloga rublja iz ormara izvukla odeblju knjigu, uvezanu u crne korice s nekim zlatnim napisom, prinesla je knji-gu svjetlu, prelistala je, čas se nad njom smijala jakim oštrim smijehom, čas opet jecala djetinjom slabosti, a onda joj listo-ve poderala u komade, pa sve bacila u mrtvo ždrijelo peći.

Nekoliko časaka kasnije mrtvo je ždrijelo oživjelo. Slab se plamen u njem sve jače razgarao, a listo-

vi razderane knjige svijali se, planuli i pocrnili redom. Jelisava Valić je s nasla-dom buljila u onaj čudan, prigušen oganj. Samo visoke njene prsi naglo su se dizale pod tkaninom violetne boje.

Zbivanja i osobe iz stvarnog škol-skog života, zrcaljeni u pojedinač-nom doživljaju i svijesti, često su bili poticaj i tema raznovrsnih tekstova, od beletrističkih opisa i memoarskih zapisaka do publicističkih članaka i analitičkih rasprava. Usporedno s tim sadržajima, nerijetko i nasuprot njima, oblikovale su se teorije i nor-me bolje škole, onakve kakva bi ona trebala, mogla ili morala biti.Da bismo osvijetlili bogatstvo, razno-likost pa i proturječja naše školsko-pedagoške baštine, za ovu rubriku odabiremo ulomke tekstova koji ilu-striraju stanje stvari kakvo je bilo, s jedne strane – u zbilji i praksi, s dru-ge strane – u teoriji i normama.

Priređuje Anđelko Jelin

Pred odlazakLjudevit Krajačić

Ljudevit Krajačić (1882. – 1970.) bio je više od pola stoljeća djelat-no prisutan u hrvatskom prosvjetnom životu, od svojih ranih učiteljskih dana u Velikoj Gorici do predsjedanja Hrvatskim pedagoško-književnim zborom i objavljivana članaka u Pedagoškom radu i Školskim novinama sredinom prošloga stoljeća. Bio je cijenjen i kao autor te prevoditelj knji-ževnih djela za djecu i mladež, a okušao se i u beletristici za odrasle, što je manje poznato. U časopisu Domaće ognjište iz prosinca 1912. godine otkrili smo njegovu pripovijest o ljubavima jedne učiteljice...

broj 40 • Zagreb • 14. prosinca 2010.aktualno30www.skolskenovine.hr

pisma

REAGIRANjE

Ima li u matematici demokracije? Je li riječ o matematici ili računici? U povodu članka Klavir s krivim tipkama (ŠN br. 38/2010.)

Na moj odgovor Petru Bonačiću, u 38. broju Školskih novina, javio se Petar Mladi-nić bez obrazloženja je li on zapravo autor prvog članka ili se umiješao samo radi iz-gradnje matematike na stalnom propitivanju. Bilo kako bilo, očito je upoznat s činjenicom da Bonačićev članak uopće nije original. Izu-zev onih otrcanih anegdota, prepisan je sa stranica američkog izdavača Key Curriculum Press, kojem je GeoGebra na svjetskom tr-žištu pomrsila račune. Čak su prekopirane i slike iz tog članka. Kada se to radi u ovolikom opsegu, a bez navođenja izvora, onda se to zove plagijat!

No, manje je važno kopija ili original, Bo-načić ili Mladinić. Bitne su tvrdnje. U prošlom sam odgovoru pokazao da izneseni primjeri ne stoje. I dalje se inzistira da simetrala kuta nije pravac nego isključivo zraka. Za potvrdu se Mladinić poziva na Weissteinovou enciklo-pediju. Eric W. Weisstein pokrenuo je, razvija i održava online enciklopediju Wofram Mat-hWorld u kojoj stoji: „The (interior) bisector of an angle, also called the internal angle bisec-tor (Kimberling 1998, pp. 11-12), is the line or line segment that divides the angle into two equal parts.“ Dakle, pravac!

U svom sam prethodnom odgovoru rekao da nije potrebno hiniti zgražanje nad simetra-lom kako ju crta računalni program GeoGe-bra, jer i u hrvatskim odobrenim udžbenicima simetrala kuta se crta i definira kao pravac. Tako udžbenik sa zbirkom zadataka za pri-rodoslovno matematičku gimnaziju Matema-tika 1, II dio, autori M. Kurnik, B. Pavković, Ž. Zorić, u izdanju Školske knjige, Zagreb 2006. na stranici 116. kaže: „Simetrala kuta u tro-kutu je pravac koji raspolavlja unutarnji kut u trokutu.“

Nadasve je zanimljivo da u toj knjizi piše da je Petar Mladinić član Stručne redakcije. A da nije riječ o računici?

Nije Mladinić zabrinut zbog GeoGebrine simetrale već zbog GeoGebre same. Naime, GeoGebra je besplatan računalni program koji bitno unaprjeđuje poučavanje i učenje matematike. Prvi je takav program potpuno preveden na hrvatski jezik. Zbog svoje je kvalitete vrlo raširen u svijetu i vjerojatno je najprevođeniji matematički program. Ame-rički nastavnik matematike Robert Fant na svojim stranicama kaže: GeoGebra (slična Geometer’s Sketchpadu) je program čija je kompatibilnost s Javom neusporedivo veća nego kod bilo kojeg sličnog programa. To omogućuje učenicima da rade s programom i istražuju matematiku s bilo kojeg mjesta gdje je dostupan internet. Povrh svega, program je besplatan za sve pa školama štedi tisuće dolara (http://robertfant.com).

Program The Geometer’s Sketchpad, čija je verzija 4.07 prevedena na hrvatski jezik (nova 5.0 od 2009. godine nije dostupna na hrvatskom jeziku!) u Hrvatskoj prodaje tvrtka Proven grupa d.o.o. po 7099 kuna za nelimi-tiranu školsku licencu. Vlasnik tvrtke je Ante Mladinić, sin Petra Mladinića. Nameće se pi-tanje štiti li Mladinić u člancima objavljenim u Školskim novinama interese nastave mate-matike ili izvodi računicu zarade?

Dok se gotovo u svim europskim zemljama uvelike uvodi Geogebra u škole, dok se diljem svijeta održavaju regionalne i međunarodne konferencije s GeoGebrom u žarištu, dobiva-ju financijska sredstva iz europskih fondova za projekte zasnovane na tom programu, a u mnogim zemljama svijeta na računalima za škole odmah se instalira GeoGebra, u isto vrijeme Hrvatsko matematičko društvo konti-nuirano nameće hrvatskim školama i nastav-ničkim fakultetima program The Geometer’s Sketchpad. Sve se to može pročitati u članku Aktivnosti usmjerene na provedbu kurikulu-ma (Školske novine br. 32, od 19. listopada 2010.), koji je potpisao Petar Mladinić kao vo-ditelj nastavne sekcije Hrvatskoga matema-tičkog društva. Radi li zaista HMD kao krovna

udruga (?!) svih matematičara u Hrvatskoj na dobrobit učenika, nastavnika i šire zajednice, kao što kaže Mladinić (ŠN br. 32) ili za obitelj-sku tvrtku Mladinićevih obavlja marketinške usluge?

Uz to na stranicama http://sketchpad.car-net.hr možemo pročitati da je ustanova CAR-Net pružila potrebnu infrastrukturu za lakše korištenje programa, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u dva je navrata financij-ski podržalo projekt Sketchpad. S druge stra-ne skupina nastavnika matematike već šest godina radi na lokalizacijama novih verzija programa Geogebra i s njim izrađuje kvalitet-ne obrazovne materijale koje dijeli besplatno. Za taj rad nikada nismo dobili podršku ni ma-terijalnu potporu. Sad se još pokušava ocrniti najbolji program u kategoriji ne bi li ga se iz-bacilo iz škola i tako omogućilo više prostora komercijalnom programu i veću zaradu tvrtki Proven.

Je li tu riječ o simetrali i simetriji ili je došlo do potpune asimetrije u postupanju prema softverskim rješenjima za nastavu matema-tike?

Šime Šuljić, Pazin

ODjEcI

Omalovažavanje konstruktivne kritike NOK-aU povodu članaka o nacionalnom kurikulumu (ŠN br. 38/2010.)

U vašem cijenjenom listu br. 38 od 30. stu-denoga 2010. objavljena su dva napisa glav-nog i odgovornog urednika Marijana Šimega u vezi s nacionalnim kurikulumom, u kojima se jezikom podcjenjivanja i osobnih uvreda nastoji omalovažiti bilo kakvu konstruktivnu kritiku NOK-a, a istodobno uskraćujući čita-teljima temeljnu informaciju o konkretnim ar-gumentima. Radi se o suviše važnom pitanju za budućnost Hrvatske da bi se smjele pri-krivati ključne informacije, pogotovo od tako utjecajnog medija u školstvu kao što su Škol-ske novine. Isto tako žalosti da se ponovno bude metode osobnih uvreda i diskvalifikacija prema neistomišljenicima, a bez prava na od-govor, što sliči nekim prohujalim vremenima u školstvu, za koja smo vjerovali da su nepo-vratna prošlost.

Na Vijeću za nacionalni kurikulum 18. stu-denoga 2008. godine glasovao sam protiv

NOK-a, s argumentiranim obrazloženjem da bi to vodilo do snižavanja kvalitete hrvatskoga školstva, čime se bitno ugrožava budući gos-podarski i društveni razvoj Hrvatske. Tadaš-njem ministru Draganu Primorcu podnio sam neopozivu ostavku na članstvo u Vijeću. Na nedavnom skupu HPKZ-a u Opatiji, o koje-mu pristrano izvještava Marijan Šimeg, iznio sam da je predsjedništvo Hrvatske akademi-je znanosti i umjetnosti 2. studenoga 2010., na prijedlog nadležnog Akademijinog Odbora (predsjednik akademik Ivica Kostović), za-ključilo da „objavljeni dokument pod nazivom Nacionalni okvirni kurikulum u sadašnjem obliku, nije prihvatljiv u svom općem, kao ni posebnom dijelu”.

HAZU je tijekom protekle dvije godine obja-vio niz publikacija i stavova iz kojih je razvid-no da NOK u sadašnjem obliku nije sukladan potrebama znanstveno-tehnološkog razvoja hrvatskoga gospodarstva i društva. Predla-gao sam da bi Ministarstvo trebalo otvoriti dijalog s HAZU-om, kako bi se na temelju znanstvenih i stručnih argumenata pristupilo bitnoj reviziji NOK-a.

Jer, Hrvatska treba postati razvojno orijen-tirana zemlja, a ne zemlja slabo obrazovane i jeftine radne snage. To treba biti polazište reforme obrazovanja, koja je ključna za bu-dućnost Hrvatske. To treba biti polazište naci-onalnoga kurikula. Dokument koji bi u najosjet-ljivijem aspektu ugrozio uspješnu budućnost Hrvatske zaista jest i treba biti najgora noćna mora za svakoga, a ne samo za mnoge.

Vladimir Paar, Zagreb

REKREAcIjA

Izabrale smo plivanje Nakon devedeset minuta plivanja i boravka u vodi, bile smo sretne, gladne i umorne

Kako nam stižu hladniji dani, tako je i pri-rodno da se čovjek manje kreće i hrani obil-nije i kaloričnije. To ne znači da se moramo odreći redovite tjelovježbe. Takvom smo se zimskom stanju organizma pokušale othrvati ovaj tjedan kad smo zaplivale u riječkom ba-zenu Kantrida. Plivanje je vjerojatno najzdra-

viji način održavanja tjelesne kondicije, jer se u isto vrijeme aktiviraju sve glavne grupe mi-šića, pritom se ne opterećuje zglobovi, a kao aerobna aktivnost, plivanje povoljno djeluje na kardiovaskularni sustav i osnažuje cijeli organizam.

Novi kompleks bazena na Kantridi, osim što je nov, lijepo i moderno uređen, topao i čist, građanima nudi svoje prostore u termi-nima praktičnim za svakoga. Tako je primje-rice tri dana u tjednu moguće otići na bazen u jutarnjem, popodnevnom ili večernjem ter-minu. Ostale se dane nude dva termina, a nedjelja je cijeli dan otvorena za građanstvo, od 9 sati do 19 sati. Cijena ulaznice iznosi deset kuna za učenike, studente i umirovlje-nike i dvadeset za odrasle pa se može cijeli dan uživati u dobrobitima plivanja.

Djevojke Učeničkog doma Kvarner prošlog su se tjedna dale nagovoriti na tu vrstu re-kreacije i zajedno sa svojom odgajateljicom otkrile još jedan djelić Rijeke koji ih je odu-ševio! Četvrtkom je navečer, kako naknadno saznajemo, uglavnom gužva na bazenima, no nismo se dale smesti. Nakon što smo se presvukle u prostranim i urednim svlačioni-cama, spremile smo stvari u ormariće sa za-tvaračima na magnetnim narukvicama koje cijelo vrijeme imamo na ruci pa nema bojazni da se nešto otuđiti. Potom smo se otuširale i unatoč gužvi, našle smo svoje mjesto pod staklenom kupolom novog olimpijskog baze-na.

U isto su vrijeme na drugoj polovici baze-na vaterpolisti odrađivali svoj redoviti trening pa je cijeli doživljaj bio nabijen sportskim duhom i motivirajući za ostale (ne)plivače. Osim olimpijskog bazena, zaplivale smo u manjem, 25-metarskom bazenu, dok je stari bazen bio zatvoren za građane zbog odr-žavanja treninga. Nakon devedeset minuta plivanja i boravka u vodi, bile smo sretne, gladne i umorne. Odlazak na bazen rezulti-rao je dogovorom da ćemo bazen posjećivati češće, a ukoliko postane i redovito, učenice će imati veliku psihofizičku i duhovnu korist od plivanja pa im niti učenje neće padati tako teško, a većinom sjedilački način života, bo-ravak pod umjetnim svjetlom, prehrana puna rafiniranih proizvoda i ostali nepovoljni faktori kojima su srednjoškolci danas izloženi, neće imati toliki negativan utjecaj na njihov život.

Mi smo izabrale plivanje za svoju zimsku tjelesnu aktivnost i tako do proljeća!

Dora Tkalec, Rijeka

Objavljeni tekstovi ne izražavaju gledišta uredništva. Zadržavamo pravo njihova kraćenja, lektoriranja i redigiranja.

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (u daljnjem tekstu: Centar) objavljuje

jAVNI POZIVza izbor osoba koje će izrađivati ispitne zadatke

za potrebe CentraCentar objavljuje javni poziv za izbor osoba koje će izrađivati ispitne zadatke prema ishodima učenja određenih NOK-om i drugim dokumentima kojima se određuju potrebne razine znanja i vještina. Ishodi učenja odnose se na sadr-žaje sljedećih nastavnih predmeta:A. Nastavni predmeti:

B. Materinski jezici nacionalnih manjina:Talijanski jezikČeški jezikMađarski jezikSrpski jezikOd kandidatkinja i kandidata očekuju se sljedeće kvalifikacije i kompetencije: - završen sveučilišni studij – odgovarajući fakultet - najmanje pet godina radnog iskustva - iskustvo predavanja ili znanstvenoga rada u području pred-meta za koji se prijavljuje ili rada u istom trajanju u predava-nju predmeta u srednjoškolskoj ustanovi

- praktična iskustva u ispitivanju znanja - znanje jednoga stranog jezika u govoru i pismu (engleski, njemački) - znanje rada na osobnomu računalu (MS Office, internet) - visoka razina motiviranosti, tolerancije i komunikacije - spremnost za usvajanje novih znanja. Kandidatkinje i kandidati obvezni su u cijelosti završiti pro-gram osposobljavanja za izradu ispitnih materijala kojeg će organizirati i provoditi Centar. Odluku o izboru osoba koje će izrađivati ispitne zadatke pre-ma potrebama Centra donosi ravnatelj na temelju preporuke stručnoga povjerenstva Centra, nakon završenoga programa osposobljavanja. Izabrane kandidatkinje i kandidati izrađivat će ispitne zadatke na temelju mjerila koje propisuje Centar.Odabrani autori ispitnih zadataka za svoj rad ostvaruju pravo na novčanu naknadu koja će se utvrditi posebnom odlukom. Odluka o naknadi objavit će se na mrežnim stranicama Centra.Ovaj se Javni poziv ne odnosi na imenovanje članova Struč-ne radne skupine za izradu ispita državne mature. Rok je za prijavu 31. siječnja 2011.Prijave se podnose na adresu Centra: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Trg Marka Marulića 18, 10000 Zagreb ili na e-mail:moj.zadatak@ncvvo.hr, s naznakom: Drugi javni poziv za izradu ispitnih zadataka. Uz prijavu je potrebno dostaviti:- životopis (EU-format) - ispunjeni obrazac i upitnik koji čine prijavu - dvije preporuke s podatcima za kontakt.Dostavljena se dokumentacija ne vraća. Nepotpune prijave i prijave izvan roka neće se razmatrati. RAVNATELJ Goran Sirovatka, dipl. ing.