BEPUBLIKA IJiIYATIiI..A (1.

GFTAD ZAG FIEB251-0l sTRuĆHn sluŽen GRADSKE sxupŠ tttii

GRAD ZAGREBGRADSKA SKUPŠ TINAGradski zastupnik Radnič ke fronteprof. dr. sc. Mate KapovićZagreb, 1 7. prosinc a 2017 .

1s -PREDSJEDNIKU

GRADSKE SKUPŠ TINEGRADA ZAGREBA

Na temelju č lanka l0l. stavka 2. Poslovnika Gradske skupš tine Grada Zagteba (Služ beni glasnikGrada Zagreba 17109, 6113, 7ll4, 24116 _ ispr.' 2lI7 i 9lI7- proč iš ćeni tekst), gradski zastupnikRadnič ke fronte dr. sc. Mate Kapović podnosi sljedeće amandmane na Prijedlog prorač una GradaZagreba za 20 I 8. godinu :

AMANDMAN I.

na č lanak 3. II. Posebnog dijela:

U Razdjelu 009. GRADSKI URED ZA OBRAZOVANJEGlava 02. PREDŠ KoLSKI oDGoJ I OBRAZOVANJEProgram 100l. REDO\rNA DJELATNoST USTANoVA PREDŠ KOLSKoG oDGoJAProjekt K100002. OPREMANJE USTANoVA PREDŠ KOLSKoG oDGoJA422 P ostrojenj a i opremapovećava se za 50.000.000'00 kuna.

U Razdjelu 009. GRADSKI URED ZA OBRAZOVANJEGlava 02. PREDŠ KOLSKI oDGoJ I oBRAZoVANJEProgram 1001. REDOVNA DJELATNOST UPRA\rNIH TIJELAProgram 1001. REDo\rNA DJELATNoST USTANoVA PREDŠ KOLSKoG oDGoJAAktivnost Al00003. VJERSKI I PRIVATNI VRTIĆI I DRUGE PoMoĆI381 Tekuće donacijesmanjuje se za 50.000.000,00.

U skladu s predlož enim amandmanom predlaž e se na odgovarajuć i izmijeniti i Prijedlog programajavnih potreba u predš kolskom odgoju i obrazovanju te skrbi o djeci rane i predš kolske dobi GradaZagrebaza20lS.

obrazlož enje

Kao š to nema smisla da Grad financira privatne osnovne i srednje š kole, koje funkcioniraju na profitninač in i koje poha aju mahom jecaiz imućnijih obitelji, nač elno nema smisla da Grad financira niprivatne ili vjerske dječ je vrtiće. Vjerske dječ je vrtiće Grad ne bi smio financirati jer se tako krš iustavno nač elo sekularnosti - roditelji imaju pravo dati odgajati dijete u vjerske ustanove, ali to nijeodgoj koji bi druš tvo ili Grad trebalo financirati. Š to se tič e privatnih dječ jih vrtića, situacija je neš toslož enija. Iako bi Grad nač elno trebao financirati isključ ivo javne dječ je vrtiće, trenutno privatnidječ ji vrtić i naŽalost djelomič no pokrivaju nedostatak kapaciteta gradskih dječ jih vrtića. Mnogi suroditelji, naime, prisiljeni djecu slati u privatne vrtiće jer u javnima nema dovoljno mjesta ili zato š tone mogu nać i zadovoljavajuć i javni vrtić blizu mjesta svog stanovanja ili posla. Stoga se

Vrij.

Primrjeno: '17 -17- 2017Org. jedKlasilik:ci jsl,a oznaka

t|.ao - 06/ t'7- a ,/ / qqPril.UrucŽbeni broi

sufinanciranje privatnih vrtića, kako bi troš kovi roditelja u njima bili manji, ne moŽe u potpunostiukinuti preko noć i, nego je prije toga potrebno raditi na proš irenju mrež e gradskih vrtića kako bi onisvima bili dostupni i kako bi u njima bilo dovoljno mjesta za svu djecu. Ipak, potrebno je ukinutisubvencije za vjerske vrtiće, a dio sredstavaiz privatnih vrtića prebaciti u javne dječ je vrtiće.

AMANDMAN II.

na č lanak 3. II. Posebnog dijela:

U Razdjelu 009. Gradski ured za obrazovanjeGlava 03. osnovno š kolstvoProgram 1002. Pojač ani standard u osnovnom š kolstvuProjekt Kl00005. odrŽavanje i opremanje osnovnih š kola za poboljš anje standarda422 P ostrojenj a i opremapovećava se za 600.000'00 kuna.

U Razdjelu 008. Gradski ured za gospodarstvo, energetiku i zaš titu okoliš aGlava 01. Gradski ured za gospodarstvo, energetiku i zaš titu okoliš aProgram 1001. Razvoj gospodarstvaAktivnostA l000l0. Suradnja s znanstveno istraž ivač kim inst. i sveuč iliš tima u funkciji razvojagospodarstvaProjekt T100004. ZAGREB CONNECT323 Rashodi za usluge smanjuje se za 170.000,00 kuna329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja smanjuje se za 300.000,00 kuna381 Tekuće donacije smanjuje se za 130.000,00 kunasmanjuje se za 600.000,00 kuna

te se u Programu Pojač anog standarda u osnovnom š kolstvu u Gradu Zagrebu u 20l8., pod toč koml. Rashodi za usluge planirani iznos od 5.000.000,00 povećava tako da iznosi 5.600.000,00 kn.

U skladu s predlož enim amandmanom predlaž e se na odgovarajuć i izmijeniti i Prijedlog programajavnih potreba u osnovnom odgoju i obrazovanju Grada Zagrebaza2}lS.

Obrazlož enje

Sufinanciranje organizacije konferencije ,,Zagreb Connect" ne ostvaruje svrhu postavljenu udefiniranom ciljevima prorač una, a napose onih vezanih uz pripadnu toč ku ''Razdjel 8. Gradski uredza gospodarstvo, energetiku i zaš titu okoliš a Gradski ured za gospodarstvo' energetiku i zaš tituokoliš a obavlja poslove'' u Obrazlož enju Prijedloga prorač una Grada Zagreba za 20|8. Svrhufinanciranja definira obrazlož erye planiranih rashoda iizdatakazaprovo enje programa u 2018. ''Cilj1. Konkurentan i odrŽiv razvoj obrta, malog i srednjeg poduzetniš tvauz rast zaposlenosti'' gdje sekao pozitivan cilj izdvaja ''rast zaposlenosti'' i to ''uključ ivanje u poduzetniš tvo i trŽiš te rada tež ezapoš ljivih osoba'', te ''sprječ avanje socijalne isključ enosti'' (Prorač un Grada Zagreba za 2018.(Prijedlog), str. 169-170.). Poduzetniš tvo se u preambuli definira kao temelj ne samo gospodarskihveć i ''opć ih druš tvenih vrijednosti''. Ni drugi ciljevi poput "postizanja odrŽivog razvoja","razvojainfrastrukture'', ''ulaganja u ljudski kapital'', ''omogućavanja povećanja BDP-a i povećanja stopezaposlenosti na područ ju Grada Zagreba" (Cilj 2.) ne proizlaze iz ove manifestacije, niti organizatoripotič u takve ciljeve. Novci poreznih obveznika ne bi se trebali troš iti na projekte koji zagovarajuprincip povećavanja individualne dobiti, a ne uključ uju socijalne mjere zapoš ljavanja'

Konferenciju organizira udruga CRANE - mreŽa hrvatskih poslovnih an ela, odnosno privatnihinvestitora. U medijima se dosta pisalo o tome kako je ovamreŽa do sada investirala u tek manji brojprojekata (2-3 godiš nje), kako sama udrugazagovararadikalna porezna rasterećenja i kako se za|až eza smanj enj e radni č kih prava (https ://www. portal novo sti. c om/brutalni-andj e l i).

Č ehici udruge su poznati po svojim ekstremnim stavovima, socijalnom darvinizmu i socijalnojneosjetljivosti prema siromaš nima i nezaposlenima. Tako je jedan izjavio da ''nije pobomik laŽneempatije'' i pozvao institucije da procesuiraju nezaposlenog siromaš nog č ovjeka koji je u emisijiNedjeljom u 2 priznao da ponekad radi na crno(http://vijesti.hrt.hr/270422lnedjeljom-u-dva-gost-sasa-cvetojevic). Isti č elnik udruge je poduzetnikpoznat po svojim stavovima o minimalnoj drž avi, koji istovremeno svoj posao temelji na radu sdrž avom (http://www.forum.tm/viiesti/sasa-cvetoievic-poslovni-andeo-na-ramenima_svih-ministarstava-4942; https://www.portalnovosti.com/s-drzavne-sise-neoliberali-vise).

Pitanje je i treba li financirati ove poduzetnike koji pojedinač no ostvaruju ogromne prihode i spadajuu najbogatije osobe u Hrvatskoj. Poticanje malog i srednjeg poduzetniš tva upitno je ukoliko uzmemou obzir prihode koje ovi poduzetnici već sad ostvaruju. Jedan od č elnika udruge je tako uspješ nipoduzetnik č tje tvrtke godiš nje ostvaruju viš e od 10 milijuna eura prometa(http://www.nacional.hr/interviu-sasa-cvetojevic-ljudima-poput-mene-politika-je-samo-uteg4.Drugi je pak samo od trgovanja Bitcoinom stvorio prihod od viš e od dva milijuna kuna(https://lider.media/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/hrvoje-prpic-kako-sam-prikupio-vise-od-dva-milij una-kunĐ.

Tako er č lanovi udruge ne zagovataju razvoj domaće proizvodnje već otvoreno pozivaju ljude datvrtke otvaraju u inozemstvu. Jedan od č elnika udruge savjetuje ''Moja preporuka za start-upe _osnujte tvrtke u USA (ili bilo kojoj normalnoj zemlji za business, USA spominjem jer osobno imamtvrtku tamo i prezadovoljan sam) pa neka te tvrtke budu vlasnik hrvatske ako je već morate imati.Tako izbjegavate sve č ari hrvatske birokracij e. " (https ://dnevnik.hrivii esti/hrvatska/davorin- stetner-o vo - s u-tri - t azlo ua- zasto - b i - startuno v i I i -nsn nvnti -f vrtke-r r -sa 11 -n -- -4(t1 75 I hf m I ) To je,naravno' njihovo pravo' ali riječ je o neskladu s onim š to zagovaraju u okviru programa koji financiraGradZagreb.

Č lanovi udruge otvoreno izraž avajunegativni stav prema svim zaposlenicima javne uprave i to neone na vodeć im mjestima već radnike i radnice na š alterima koje smatraju odgovomimazaloš e stanjeu zemlji i u gradu Zagtebu. Jedan od č elnika udruge tako se tim ljudima obraća u javnom pismu:''Novaq koji nam otmete, prvo troš ite na sustav. Na sebe. Prvo vaš e plaće, koje ni u najvećoj krizi,dok su firme i njihovi zaposlenici padali kao klasje, nisu ozbiljno kasnile niti izostale... " Pri tomedotič ni č elnik ''poslovnih an ela'' jasno izraž ava prezir prema radnicima na š alterimabez inlzetka.''Ne nama, nama su već S Vama' dovoljno bolne Sve ove godine vaš eg izmotavanja, vaš enenadlež nosti, vaš eg pingponganja s naš im sudbinama i vaš ih prezirnih pogleda preko š altera''GAp :/luuw.index.hrlvii esti/clanak/novac-koi i-nam-otmete-orvo-trosite-na-svoi e-olace-a-onda-na-skole-i-bolnice-zato-sam-protiv-poreza/9927 I I .aspx)

Č lanovi udruge su u viš e navrata naglaš avali kako njihova djelatnost cilja pomoć i samo manjinikonkurentnih projekata, š to znač i manjem broju vlasnika poduzeća u rijetkim uspješ nim start-upprojektima. Je an od č elnika udruge je ovako opisao nač in ulaganja ''poslovnog an ela'': ''U start-upovima setraž i povratputa l00 ili puta 1000 i to [onda] kaž ete da ste pogodili. Znač i vi ga atekonstantno takav nekakav'puta 100'pa pogodite, ne znam, recimo u 40, 50 start-upa." (N1 televizija,7 . 12. 2017 ., http://hr.nl info.com/a265869/Video/Pressing/Ir{1-Pressing-Hrvoie-Pmic-7.- 12.-2017.html), nastavljajuć i ''UloŽite i ondajedalz bude taj koji ste pogodili.'' Dakle, investiranje rač unas propaš ću stotina poduzetnič kih start-upova dok investitore zanima samo onaj jedan koji donosivisoku dobit ili kako je to dalje ustvrdio reč eni č elnik u navedenoj emisiji ''Dok ne keš iraš nisi

zara io." te kako je to zaokruŽio voditelj razgovora Nl televizije: ''U start-up je ugra ena ideja oneuspjehu _to razlikau odnosu na klasič ni model poduzetniš tva.'' Takav nač in razvojagospodarstvane samo da nije socijalno osjetljiv' već i ne pogoduje planiranom razvoju gospodarstva koje bi trebalopoticati proizvodnju potrebnih, a ne samo financijski isplativih proizvoda. Grad treba poticati realanrazvoj i š iroko zapoš ljavanje' a ne privatne profite za majuš an broj firmi.

Jedan od organizatora u prilogu navedene emisije, a s ovogodiš njeg Connect-a proziva drž avneinstitucije zbog visoke birokracije i naziva ih ''represivnim aparatom''. organizatori ovog doga ajazagovaraju izuzimanje drž ave iz poduzetniš tva, no istovremeno upravo njihova manifestacijapredstavlj a ozbiljnu stavku prorač una.

ovogodiš nji start-up projekti koji se na ovoj manifestaciji predstavljaju kao finalisti tako er neostvaruju ciljeve iz preambule prorač una. Projekti koji su odabrani 2017. godine kao finalisti tognatjecanja ne potič u socijalno poduzetniš tvo već isključ ivo maksimiziranje dobiti. Projekti tako erne potič u investiranje u domaće gospodarstvo. Tako voditelj projekta Makerbuino - oblika gameboy-konzole _ opisuje svoj posao kao prodaju putem interneta. ''Mi ovo prodajemo isključ ivo prekointerneta... mi se odnosimo isključ ivo na poš tu.'' Nije riječ niti o projektima koji mogu potaknutizapoš ljavanje. Voditelj projekta Baggizmo _ odjeće koja je opremljena tehnologijom (poputnovč anika koji upozorava kada je pao na zemlju) _ pak opisuje strategiju zapoš ljavanja u vidljivomnesrazmjeru izme u niza suradnika (preko tridesetak) koji nisu u stalnom radnom odnosu i č etiri dopet novozaposlenih, š to smatraju svojim ciljem u narednom periodu. GradZagreb će pak upravo ovefinaliste financirati nagradom ovogodiš nj egZagreb Connect-a koja se dodjeljuje pobjednič kom start-upu' a u iznosu od č ak 130.000,00 kn.

Umjesto ulaganja u ovu udrugu i manifestaciju sredstva bi se trebala preusmjeriti na obrazovanje.osnovnoš kolskom obrazovanju u gradu Zagrebu su sredstva u odnosu na proš lu godinu smanjena utoč ki ''održ avanje i opremanje osnovnih š kola za poboljš anje standarda'' i to u rashodimazausluge ito č ak za7.000.000,00 kn. Povećanje od 600.000,00 kn bi donekle taj manjak nadoknadio.

AMANDMAN III.

na č lanak 3. II. Posebnog dijela:

U Razdjelu 010. GRADSKI URED ZAZDRAVSTVOGlava 02. JA\TNOZDRAVSTVENE USTANOVEProgram 1002. JA\TNOZDRAVSTVENI PROGRAMI - ZDRAVSTVENE USTANOVEProjekt K100006. KAPITALNA ULAGANJA U ZDRAVSTVENE USTANOVE - DECENTRA-LIZIRANE FUNKCIJE451 Dodatna ulaganja u gra evinske objektepovećava se za 3.900.000'00 kuna452Dodatna ulaganja u postrojenja i opremupovećava se za 3.900.000'00 kuna.

U Razdjelu 001. URED GRADoNač nr,Nrx,q.Glava 01. URED GRADoNAČ ELNIKA - UREDProgram 1001. REDOVNA DJELATNOST UPRA\/NIH TIJELAAktivnost A100009. DRŽA\rNE POTPoRE ZA SUBVENCIONIRANJE RADIJSKIH IT ELEV IZIJ S KIH S AD RŽAJA352 Subvencije trgovač kim druš tvima, poljoprivrednicima i-obrtnicimaizvan javnog sektorasmanjuje se za 4.000.000,00 kuna

U Razdjelu 008. GRADSKI URED ZA GOSPODARSTVO, ENERGETIKU I ZASTITU O-KOLISAGlava 01. GRADSKI URED ZA GoSPODARSTVo, ENERGETIKU I ZAŠ TITU oKoLIŠ AProgram 1001. RAZVOJ GOSPODARSTVAAktivnost A100006. LOKALNE MANIFESTACIJE I SAJMOVI U FUNKCIJI RAZVOJAGOSPODARSTVA352 Subvencije trgovač kim druš tvima' poljoprivrednicima i obrtnicimaizvan javnog sektorasmanjuje se za 500.000000 kuna.

U Razdjelu 008. GRADSKI URED ZA GOSPODARSTVO, ENERGETIKU I ZASTITU O-KOLISAGlava 01. GRADSKI URED ZA GoSPODARSTVo, ENERGETIKU I ZAŠ TITU oKoLIŠ AProgram 1001. RAZVOJ GOSPODARSTVAAktivnost A100001. RAZVOJ TURIZMA U GRADU ZAGREBU352 Subvencije trgovač kim druš tvima, poljoprivrednicima i obrtnicimaizvan javnog sektora(650.000,00)smanjuje se za 300.000,00 kuna.

U Razdjelu 011. GRADSKI URED ZAPDLJDPRIVREDU I š UMARSTVOGlava 0l. GRADSKI URED ZAP)LJ)PRIVREDU I Š UMARSTVO _ UREDProgram I 004. PoljoprivredaAktivnost 4100003. POTPORE U POLJOPRIVREDI352 Subvencije trgovač kim druš tvima, poljoprivrednicima i obrtnicimaizvan javnog sektorasmanjuje se za 3.000.000,00 kuna.

Obrazlož enje

U Hrvatskoj se od zastupnika trŽiš nog fundamentalizma č esto moŽe č uti da se drž ava ne bi smjelamiješ ati u privatni sektor. Istovremeno se na svim razinama isplaćuju ogromne subvencije privatnomsektoru. Takve subvencije mogu biti opravdane kada se radi o subvencijama zadrugama,samozaposlenima' oPG-ovima ili socijalnim poduzeć ima, tj. u sluč ajevima kada se radi oekonomskim subjektima kod kojih se dobit raspore uje podjednako na sve radnike i koje promič ujednakost. S druge strane, takve se subvencije ne mogu smatrati opravdanima kada se dodjeljujuklasič nim privatnim poduzeć ima, makar ona bila manja ili srednja, s obzirom da je u njima uHrvatskoj brutalno krš enje radnič kih prava (neplaćanje doprinosa, neplaćanje prekovremenih, isplatadijela plaće na crno' uskrać ivanja prava na pauzu, priječ enje sindikalnog organiziranja itd.) prijepravilo nego iznimka. Dodatan je problem š to klasič na poduzeća _ s oš trom podjelom na vlasnike,kojima ide sav profit, i radnike _ dodatno doprinose ionako ogromnoj i sve većoj nejednakosti isocijalnom raslojavanju u zemlji. Stoga se predlaŽe preusmjeravanje dijela tih sredstava zajavnozdravstvene ustanove u Gradu, a koje su trenutno nedovoljno financirane.

AMANDMAN IV.

na č lanak 3. II. Posebnog dijela:

U Razdjelu 021. GRADSKI URED ZA SOCIJALNU ZASTITU I OSOBE SINVALIDITETOMGlava 01. GRADSKI URED ZA SOCIJALNU ZAŠ TITU I oSoBE S INVALIDITETOM _ URED

Program 100l. oPĆI PRoGRAMI SoCIJALNE ZAŠ TITEAktivnost 4100005. PRoGRAMI SoCIJALNoG I HUMANITARNoG ZNAČ ENJADodaje se:372 ostale naknade gra anima i kućanstvimaiz prorač una 10.500.000'00

U Razdjelu 008. GRADSKI URED ZA GOSPODARSTVO' ENERGETIKU I ZASTITU O-KOLISAGlava 01. GRADSKI URED ZA GoSPoDARSTVO' ENERGETIKU I ZAŠ TITU oKoLIŠ AProgram 1001. RAZVOJ GOSPODARSTVAAktivnost 4100001. POTICANJE RAZVOJA OBRTA, MALOG I SREDNJEGPODUZETNIŠ rva352 Subvencije trgovač kim druš tvima, poljoprivrednicima i obrtnicimaizvan javnog sektora(30.500.000,00)smanjuje se za 10.500.000,00 kuna

Obrazlož enje

U Hrvatskoj se od zastupnika trž iš nog fundamentalizma č esto mož e č uti da se drŽava ne bi smjelamiješ ati u privatni sektor. Istovremeno se na svim razinama isplaćuju ogromne subvencije privatnomsektoru. Takve subvencije mogu biti opravdane kada se radi o subvencijama zadrugama,samozaposlenima, oPG-ovima ili socijalnim poduzeć ima, tj. u sluč ajevima kada se radi oekonomskim subjektima kod kojih se dobit raspore uje podjednako na sve radnike i koje promič ujednakost. S druge strane, takve se subvencije ne mogu smatrati opravdanima kada se dodjeljujuklasič nim privatnim poduzeć ima, makar ona bila manja ili srednja, s obzirom da je u njima uHrvatskoj brutalno krš enje radnič kih prava (neplaćanje doprinosa, neplaćanje prekovremenih' isplatadijela plaće na crno, uskrać ivanja prava na pauz:u, priječ enje sindikalnog organiziranja itd.) prijepravilo nego iznimka. Dodatan je problem š to klasič na poduzeća - s oš trom podjelom na vlasnike,kojima ide sav profit, i radnike _ dodatno doprinose ionako ogromnoj i sve većoj nejednakosti isocijalnom raslojavanju u zemlji.

Stoga dio sredstava namijenjena subvencijama privatnom kapitalu preusmjeravamo u Ostale naknadegra anima i kućanstvimaiz prorač una, s ciljem povećavanja sredstava za najosjetljivije druš tveneskupine. Me u njima treba spomenuti i radnike/ce poduzeća u steč aju (i poduzeća u kojima je steč ajnipostupak završ en), kao š to su radnici/e Diokija, Kamenskog ili Gredelja' kojima još nisu isplaćenegoleme svote zaostataka za plaće. Kao primjer mogu se navesti Dioki ili Kamensko č ije su tvorniceupropaš tene, a ostali su veliki dugovi za neisplaćene plaće - tako 553 radnika Diokija potraž uje viš eod 90 milijuna kuna, a 829 radnica Kamenskog viš e od 40 milijuna kuna. I jedni i drugi se mogunadati tek mrvicama od toga i to tko znakada(npr. radnik Diokija kojemu nije isplaćeno oko 100.000kuna za plaću će mož da dobiti nekoliko tisuća kuna kroz par godina). ovakvo bi preusmjeravanjesredstava pomoglo brŽem i pravednijem rješ avanju pitanja namirenja dijela radnič kih potraž ivanjaodnosno sredstava koja su radnici ostvarili svojim radom, a ostali bez njih ako je steč ajem doš lo doraskida ugovora o radu, te ako poslodavac prije otvaranja steč aja nije redovito isplać ivao plaće. Utakvim situacijama poloŽaj radnika, osim š to gube zaposlenje i naknadu za svoj rad' postaje još teŽibuduć i da ne mogu' u obič no dugotrajnom steč ajnom postupku' u razumnom roku dobiti naknadusvojih potraž ivanja.

GRADSKI ZASTUPNIKprof. dr. sc. Mate Kapović

Izvjestitelj na sjednici bit će prof. dr. sc. Mate Kapović .