IZVJEŠTAJ O ZDRAVSTVENOM STANJU STANOVNIŠTVA · Pregled po općinama.....95 5 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji zdravstva

IZVJEŠTAJ

O ZDRAVSTVENOM STANJU STANOVNIŠTVA

I

ORGANIZACIJI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

U SBK / KSB U 2016. GODINI

Travnik, 2017. godina

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SBK/KSB

1 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji

zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini

Izdavač:

Zavod za javno zdravstvo Srednjobosanskog kantona / Kantona Središnja Bosna

Uredila:

Prim.Mr.sci.dr. Amra Mehmedbegović-Živanović

Izvještaj pripremili:

Prof.Dr.sci.med. Sead Karakaš


Mr.sci.dr. Zudi Osmani

dr. Emir Kerić

Naslovna strana:


Štampa:

Grafički studio „Din“, Travnik

Tiraž:

200 primjeraka





SADRŽAJ

PREDGOVOR ....................................................................................................................... 5

1. OPĆI PODACI ............................................................................................................... 7

2. STANOVNIŠTVO........................................................................................................... 9

2.1. Vitalni pokazatelji ...................................................................................................10

2.2. Socioekonomski pokazatelji .......................................................................................13

3. ZDRAVLJE STANOVNIŠTVA .......................................................................................15

3.1. Mortalitet ................................................................................................................15

3.1.1. Dojenačka smrtnost i smrtnost djece 1 do 5 godina ........................................16

3.2. Morbiditet ...............................................................................................................17

3.3. Hronične nezarazne bolesti (HNB) .........................................................................19

3.3.1. Oboljenja cirkulatornog sistema ......................................................................24

3.3.2. Dijabetes mellitus ............................................................................................25

3.3.3. Maligne bolesti ................................................................................................27

3.3.4. Mentalni poremećaji ........................................................................................30

3.3.5. Hronična respiratorna oboljenja ......................................................................32

3.3.6. Povrede i trovanja ...........................................................................................32

3.4. Zdravlje djece i mladih ............................................................................................33

3.5. Zdravlje žena ..........................................................................................................36

3.6. Oralno zdravlje .......................................................................................................37

3.7. Zarazne bolesti .......................................................................................................38

3.7.1. Epidemiološki nadzor ......................................................................................38

3.7.2. Struktura zaraznih bolesti ................................................................................43

3.7.3. Prevencija zaraznih bolesti .............................................................................55

3.7.4. Specifični ciljevi i mjere u oblasti epidemiologije .............................................57

3.7.5. Povezanost zaraznih i hroničnih nezaraznih bolesti ........................................60

4. ZDRAVLJE I OKOLIŠ ...................................................................................................62

4.1. Sanitarno-higijensko stanje okoliša ........................................................................62

4.1.1. Otpadne materije .............................................................................................62

4.1.2. Medicinski infektivni otpad ..............................................................................65

4.2. Analiza uzoraka materijala na zdravstvenu ispravnost ...............................................67



4.3. Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija .....................................................................68

4.4. Zdravstveni pregledi osoba pod zdravstvenim nadzorom...........................................70

5. Organizacija zdravstvene zaštite ..................................................................................72

5.1. Zdravstveni kadar ......................................................................................................73

5.2. Primarna zdravstvena zaštita .....................................................................................74

5.2.1. Obiteljska medicina .............................................................................................74

5.2.2. Mreža i kadrovi u PZZ .........................................................................................75

5.2.3. Zahtjevi za uslugama primarne zdravstvene zaštite ............................................77

5.2.4. Zdravstvena zaštita žena ....................................................................................78

5.2.5. Stomatološka zdravstvena zaštita .......................................................................78

5.3. Laboratorijska djelatnost ............................................................................................79

5.4. Apotekarska djelatnost ..............................................................................................80

5.5. Specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita .......................................................80

5.6. Bolnička zdravstvena zaštita ......................................................................................81

5.6.1. Bolnički mortalitet ................................................................................................85

5.6.2. Bolnički morbiditet ...............................................................................................86

6. DISKUSIJA I ZAKLJUČCI .............................................................................................88

7. PREPORUKE ZA POBOLJŠANJE ...............................................................................93

Pregled po općinama............................................................................................................95



PREDGOVOR

Kao članica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), naša zemlja obavezala se na

zajedničku odgovornost za zdravlje svog stanovništva. Prihvatili smo da su

unapređenje zdravlja i dobrobit ljudi konačni cilj socijalnog i ekonomskog razvoja, te

se obavezali da ćemo nastaviti razvijati zdravstveni sistem u skladu sa trenutnim i

predviđenim zdravstvenim stanjem, socijalno-ekonomskim okolnostima i potrebama

ljudi i zajednice kroz vođenje odgovarajućih aktivnosti i investiranje u zdravlje.

Na zdravlje ljudi uticaj imaju brojni faktori, koji sa jedne strane doprinose očuvanju i

unapređenju zdravlja, a sa druge strane predstavljaju rizik i prijete narušavanju

zdravlja. Oni su takođe višestruki, udruženi i međusobno povezani, što zdravlje

pojedinca i zajednice čine veoma kompleksnim.

Naše zdravlje zavisi od toga gdje živimo, kakva nam je okolina, genetika, naši

prihodi, obrazovanje, naši odnosi sa drugim ljudima, način kako živimo i kakav odnos

imamo prema zdravlju i faktorima zdravlja. Uticaj na zdravlje zajednice takođe ima i

pristup i korištenje zdravstvenih usluga, organizacija zdravstvene zaštite, zdravstveni

kadrovi i oprema, ekonomska razvijenost područja, demografski faktori, klimatološki

faktori, kao i reforme koje se čine u samom zdravstvenom sistemu.

Multifaktorijalni uzroci obolijevanja i smrtnosti stanovništva u Federaciji BiH ukazuju

da očuvanje i promocija zdravlja prevazilaze granice zdravstvenog sistema.

Intesektorski pristup rješavanju zdravstvenih problema i zaštite zdravlja bitna su

odrednica u zdravstvenoj politici. U skladu sa Deklaracijom iz Otawe, zdravstvena

politika se treba temeljiti na pet oblasti za intervenciju:

- kreiranju zdravih javnih politika,

- kreiranju održivog okoliša,

- jačanju akcije zajednice,

- razvoju osobnih vještina u javnom zdravstvu i

- reorjentaciji zdravstvenih usluga.

Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji zdravstvene zaštite na

jednom mjestu objedinjuje sve relevantne podatke vezane za zdravlje stanovništva,

organizaciju zdravstvene zaštite i rad zdravstvenih ustanova na području

Srednjobosanskog kantona/ Kantona Središnja Bosna, prateći pokazatelje zdravlja i

faktore rizika. Podaci su prikupljeni iz javnih zdravstvenih ustanova putem redovnih

zdravstveno-statističkih izvještaja, a na osnovu Plana i programa statističkih

istraživanja u FBiH, kao i iz drugih relevantnih institucija i izvještaja. Podaci o broju

stanovnika dobiveni su iz izvještaja i biltena Federalnog zavoda za statistiku.



Izvještaj omogućuje praćenje kretanja faktora povezanih sa zdravljem, što daje

mogućnost detaljne analize, ocjene i planiranja budućih koraka.

Nadamo se da će Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva SBK/KSB pomoći

donosiocima odluka da kvalitetnije i sveobuhvatnije planiraju buduće aktivnosti koje

će biti usmjerene na poboljšanju zdravlja ukupnog stanovništva, zdravijem okruženju

te boljoj organizaciji i funkcionisanju zdravstvenog sistema, a ostalim korisnicima bolji

uvid u zdravlje stanovništva i mogućnosti njegovog poboljšanja.



1. OPĆI PODACI

Srednjobosanski kanton prostire se na 3.189 km2. U 12 općina, prema procjenama

Zavoda za statistiku FBiH, u 2016. godini živjelo je 251.973 stanovnika. Prosječna

gustina naseljenosti je 79,0 stanovnika/km2. Najgušće naseljena je općina Vitez sa

162,0 stanovnika/km2, a najmanje naseljena je općina Dobretići sa 27,1 stanovnika/

km2.

Administrativno sjedište kantona je u Travniku, općina Travnik.

Kanton se odlikuje umjerenom kontinentalnom klimom, sa oštrim zimama i blagim

ljetima. Srednja temperatura zraka u 2016. godini iznosila je 10,5, sa min.-max.

rasponom od -16,5 do +36,0˚C.

Slika 1. Administrativni ustroj Srednjobosanskog kantona/ Kantona Središnja Bosna



Tabela 1. Opći podaci

1991. 2006. 2012. 2016.

Broj stanovnika* 337.010 256.351 253.598 251.973

Gustina naseljenosti (st/km2) 106 80 80 79

Urbana populacija 38,1% 40% 40% 30,2%

Natalitet (‰) 17,6 10,2 9,4 8,5

Mortalitet (‰) 6,1 8,2 9,1 9,3

Opći fertilitet (‰) 76,4 41,8 40,8 33,7

Dojenačka smrtnost (‰) 12,0 7,7 5,9 5,5

Mortinatalitet (‰) ... 6,5 5,5 5,6

Prirodni priraštaj (‰) 10,3 2,0 0,3 -0,8

Nasilne smrti (100.000 st) ... 18,7 19,2 20,6

Tabela 2. Stanovništvo Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna

Općina 1991. 2006. 2012. 2016.

Bugojno 46.889 37.440 37.197 31.220

Busovača 18.879 16.044 16.009 17.773

Dobretići - 660 649 1.600

D.Vakuf 24.544 14.139 13.948 13.828

Fojnica 16.296 12.365 11.812 11.979

G.Vakuf 25.181 19.475 18.888 20.519

Jajce 45.007 24.383 24.232 26.867

Kiseljak 24.164 20.785 20.653 20.454

Kreševo 6.731 5.724 5.524 5.149

N.Travnik 30.713 24.770 24.899 23.767

Travnik 70.747 55.634 54.567 53.054

Vitez 27.859 24.932 25.214 25.763

Kanton-UKUPNO 337.010 256.351 253.592 251.973



2. STANOVNIŠTVO Prim.Mr.sci.dr.Amra Mehmedbegović-Živanović

Stanovništvo Kantona postaje sve starije, sa značajnim učešćem osoba starijih od 65

godina. Prema kriterijima ocjene starosti stanovništva, spadamo u vrlo staro

stanovništvo. Starosna struktura stanovništva odgovara stacionarno-regresivnom

tipu.

Starost stanovništva uvjetuje specifičnost zdravstvenih potreba, kao i specifičnosti u

mogućnostima pružanja zdravstvene zaštite. Ona predstavlja polaznu osnovu za

planiranje i programiranje mjera, koje je neophodno provoditi u zajednici u cilju

optimalnog zadovoljenja potreba u području zdravstvene zaštite i unapređenja

zdravlja u okviru ograničenih sredstava.

Grafikon 1. Starosna struktura stanovništva

Index starosti pokazuje odnos osoba starosti preko 65 godina i djece i mladih od 0-19

godina. Index starosti je 0,54 što ukazuje da je stanovništvo počelo stariti.

U spolnoj strukturi žene čine 50,0% ukupnog stanovništva.

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

0-14 15-49 50 i više

17,9

51,6

30,5



2.1. Vitalni pokazatelji

Kretanje stanovništva zavisi od prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva, te

međusobne povezanosti raznih kombinacija prirodnog i mehaničkog kretanja koji

direktno djeluju na jačinu promjene u ukupnom broju stanovnika.

Prirodno kretanje stanovništva čine biološki procesi: rađanje i umiranje, a rezultat

njihovog međuodnosa je prirodni priraštaj. Na prirodno kretanje snažno djeluju

ekonomski, društveni, kulturni, sociološki i drugi faktori.

Tabela 3. Pokazatelji prirodnog kretanja stanovništva SBK/KSB u periodu 1991-2012.

1991. 2006. 2012. 2016.

Natalitet (‰) 17,6 10,2 9,4 8,5

Mortalitet (‰) 6,1 8,2 9,1 9,3

Opći fertilitet (‰) 76,4 41,8 40,8 33,7

Dojenačka smrtnost (‰) 12 7,7 5,9 5,5

Mortinatalitet (‰) NP 6,5 5,5 5,6

Prirodni priraštaj (‰) 10,3 2 0,3 -0,8

U 2016. godini živorođeno je 2.135 beba, od čega je 1.106 dječaka i 1.029

djevojčica. Stopa nataliteta iznosi 8,5 ‰ i ocjenjuje se kao niska. Najniža stopa

nataliteta je u općini Dobretići (1,3 ‰) i Kreševo (6,2 ‰), dok je najviša u općinama

Donji Vakuf (11,1 ‰) i Vitez (9,0 ‰).

Broj umrlih u 2016.godini je 2.342, od čega je 47,8% žena, a stopa općeg

mortaliteta iznosi 9,3‰. Stopa mortaliteta ima lagani porast posljednjih godina, kao

odraz stalnog starenja stanovništva. Naveća stopa mortaliteta zabilježena je u

općinama Kreševo (12,6 ‰) i Fojnica (12,2 ‰). Najnižu stopu bilježimo u općinama

Dobretići (6,3 i Jajce (7,4‰).



Grafikon 2. Stope mortaliteta po općinama SBK/KSB u periodu 2001-2016.

U 2016. godini mrtvorođno je 12, a tokom dojenačkog perioda umrlo je 12 beba.

Stopa dojenačkog mortaliteta je 5,5‰, dok je stopa mortinataliteta

(mrtvorođenosti) 5,6‰. Najveća stopa dojenačke smrtnosti zabilježena je u općini

Kiseljak, gdje su umrle četiri bebe, i iznosi 23,8‰. Dojenačke smrti zabilježene su i u

općinama Bugojno (8,5‰), Travnik (8,2‰), Busovača (6,5‰) i Jajce (5,6‰). Najveću

stopu mrtvorođenosti imaju općine Bugojno Mrtvorođenost i dojenačka smrtnost su u

postupnom padu, zahvaljujući kvalitetnijoj, dostupnijoj i sveobuhvatnijoj prenatalnoj

zaštiti.

Grafikon 3. Trend dojenačkog mortaliteta u SBK/KSB u periodu 1991-2016.

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

2001. 2006. 2016.

12,0

5,0

7,7 8,6

5,5

0,0

2,0

4,0

6,0

8,0

10,0

12,0

14,0

1991. 2001. 2006. 2011. 2016.



Kao posljedica pada stope nataliteta i fertiliteta, uz porast stope mortaliteta, prirodni

priraštaj, kao razlika između živorođenih i umrlih, bilježi konstantan pad, i u 2016.

godini iznosi -0,8‰. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se samo u općinama Donji

Vakuf (1,3‰), Vitez (1,3‰) i Novi Travnik (0,5‰). Najniža stopa prirodnog priraštaja

zabilježena je u općinama Kreševo (-6,4‰) i Dobretići (-5,0 ‰).

Grafikon 4. Natalitet i prirodni priraštaj po općinama SBK/KSB u 2016. godini

Vitalni index, predstavlja odnos živorođenih i umrlih, a za naš kanton on iznosi

91,16%, i opao je za 11% u odnosu na 2012. godinu.

Očekivana dužina života

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je objavila da se prosječni životni vijek od

1980. godine na globalnom nivou, produžio za pet godina. Međutim, naglašeno je da

je napredak nejednak jer i dalje ljudi siromašnih zemalja umiru mlađi od onih u

bogatim zemljama.

Najdugovječnije žene su u Japanu (86,8 godina), a muškarci u Švicarskoj (81,3

godine). Prosječna starost umrlih osoba je 72,3 godine, za žene 75 a muškarce 69,6

godina. Prema osvježenim podacima SZO, očekivana dužina života za stanovnike

Bosne i Hercegovine (2015.godina) je 76,59 godina, za žene je 79,17 godina, a za

muškarce 74,13 godine, i nalazimo se na 42.mjestu zemalja svijeta.1

1 http://countryeconomy.com/demography/life-expectancy/bosnia-herzegovina

-8,0

-6,0

-4,0

-2,0

0,0

2,0

4,0

6,0

8,0

10,0

12,0

Natalitet Prirodni priraštaj



Grafikon 5. Očekivana dužina života u BiH i nekim odabranim zemljama EU

2.2. Socioekonomski pokazatelji

Ekonomska kriza koja pogađa našu zemlju ima negativne posljedice na ukupni život

stanovništva. Procijenjeni bruto društveni proizvod po glavi stanovnika u 2015.

godini2 u Federaciji BiH 8.001 KM.

Prema rangu razvijenosti kantona (utvrđen na osnovu aritmetičke sredine 5

pokazatelja: stepena zaposlenosti, stepena nezaposlenosti, broja učenika osnovnih i

srednjih škola na 1000 stanovnika, odsutnog stanovništva u odnosu na 1991. godinu

i poreskih prihoda po općinama po glavi stanovnika), Srednjobosanski kanton nalazi

se na 7-om mjestu od deset kantona. Unutar kantona, najrazvijenija je općina Vitez, a

najnerazvijenija je općina Dobretići.

Poreski prihodi po glavi stanovnika u FBiH iznose 124 KM, dok u SBK/KSB iznose 79

KM, što je 63,1% u odnosu na prosjek FBiH.

Prema procjenama Svjetske Banke i drugih međunarodnih organizacija, procenat

stanovništva koji se nalazi ispod linije siromaštva (procenat stanovništva koji živi sa

manje od 1,90 US$ dnevno), popeo se sa 17,2% u 2011. godini na 27%, i obuhvata

populaciju od oko 900.000 ljudi. U našem kantonu siromaštvo je više izraženo u

ruralnim sredinama i povećava se povećanjem broja djece u domaćinstvu.

2 Federalni zavod za programiranje razvoja. Makroekonomski pokazatelji po kantonima FBiH 2015.

Juni 2016.

66 68 70 72 74 76 78 80 82 84 86

Francuska

Austrija

Slovenija

Njemačka

Hrvatska

BiH

Makedonija

Srbija

82,4

81,3

80,9

80,7

77,5

76,6

75,5

75,3

79,2

78,8

77,8

78,3

74,4

74,1

73,5

72,8

85,5

83,7

83,9

83,1

80,5

79,2

77,4

77,9

žene

muškarci

oba spola



U 2016. godini broj zaposlenih iznosio je 43.474 osoba. Najveći broj zaposlen je u

prerađivačkoj industriji (30,8%), trgovini (20,1%) i u obrazovanju (9,2%). Procenat

zaposlenih u odnosu na radnoaktivno stanovništvo (20-64 godine) iznosi 27,3%.

Najveći procenat zaposlenosti je u općini Travnik (39,4%), a najmanji u općini

Dobretići (2,8%). Broj zaposlenih u SBK učestvuje u ukupnom broju zaposlenih u

FBiH sa 9,4%.

Prosječna plaća u Federaciji BiH iznosi 839 KM, dok prosječna plaća u

Srednjobosanskom kantonu iznosi 678 KM. Najviše plate su u oblasti proizvodnje i

snabdjevanja električnom energijom 1.609 KM, a najniže su u oblasti umjetnosti,

zabave i rekreacije i iznose prosječno 385 KM. Najniže plaće su u općini Vitez (607

KM), a najviše u općini Dobretići (913 KM).

U zdravstvu i socijalnoj skrbi zaposleno je 3.069 osoba, odnosno 7,1% svih

zaposlenih, sa prosječnom plaćom od 960 KM.

Broj nezaposlenih osoba je 38.889, što je za 3,6% manje u odnosu na 2012. godinu.

Stopa nezaposlenosti u odnosu na radnoaktivno stanovništvo čini 24,3%. Najveći

broj nezaposlenih čine kvalifikovani (35,3%) i nekvalifikovani radnici (30,8%).

Najmanje nezaposlenih je među visokokvalifikovanim (0,4%) i polukvalifikovanim

radnicima (1,3%). Najveću stopu nezaposlenosti ima općina Donji Vakuf (33,2%) i

Bugojno (29,1%), dok je najmanja u općini Dobretići (7,7%). Stopa nezaposlenih

osoba sa visokom stručnom spremom porasla je sa 2,5% u 2012. godini na 3,2% u

2016. godini.

Broj penzionera3 u decembru 2015. godine iznosi 38.457 što je više za 1,1% i što je

9,6% od ukupnog broja penzionera u FBiH. Prosječan broj penzionera je 152,6 na

1.000 stanovnika. Najveću stopu penzionera ima općina Fojnica (194,6‰), a

najmanju Jajce (118,4‰). Na jednog penzionera dolazi 1,13 zaposlenih. Prosječna

mejsečna penzija u Kantonu iznosi 359,2 KM i za 34 KM je niža od prosjeka

Federacije. prosječne penzije se kreću od 326,2 KM (Gornji Vakuf-Uskoplje) do 376,3

KM (Vitez). Prosječne starosne penzije iznosile su 405,5 KM, invalidske 324,9 KM, a

prosječne porodične 324,2 KM.

U 135 osnovnih škola sa redovnim obrazovanjem i 25 srednjih škola nastavu je

pohađalo 32.136 učenika što je za 6.332 učenika manje nego u 2012. godini. Udio

djece koja pohađa školu u dobnoj grupi 6-18 godina iznosi 72,8%. Na 20

visokoškolskih ustanova u školskoj 2016/2017 godini upisano je 5.149 studenata, od

čega je 38,6% studentica.

3 Federalni zavod za programiranje razvoja. Makroekonomski pokazatelji po kantonima FBiH 2015.

Juni 2016.



3. ZDRAVLJE STANOVNIŠTVA Prim.Mr.sci.dr.Amra Mehmedbegović-Živanović

3.1. Mortalitet

Mortalitet ili smrtnost, kao negativni indikator zdravlja, je najčešće korišteni pokazatelj

zdravstvenog stanja stanovništva. Na mortalitet posebno utiče starost stanovništva,

ali i drugi biološki, kao i društveno-ekonomski faktori.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u Srednjobosanskom kantonu u

2015. godini umrlo je 2.280 osoba, od čega je 51,4% muškaraca, a žena 48,6%.

Stopa općeg mortaliteta iznosi 9,04 na 1.000 stanovnika. Vodeći uzroci smrti

povezani su sa visokom prevalencom faktora rizika i porastom učešća hroničnih

nezaraznih bolesti u ukupnom obolijevanju stanovništva.

Tabela 4. Vodeći uzroci mortaliteta u 2016. godini

Vodeći uzroci smrtnosti Broj

umrlih

Stopa na

10.000 st.

Index

strukture

Bolesti cirkulatornog sistema (I00-I99) 1.427 56,6 62,6

Maligne bolesti (C00-C97) 406 16,1 17,8

Endokrina i metabolička oboljenja (E00-E90) 76 3,0 3,3

Oboljenja genitourinarnog sistema (N00-N99) 73 2,9 3,2

Simptomi, znaci i nenormalni klinički nalazi (R00-R99) 70 2,8 3,1

Ostali uzroci 228 9,0 10,0

UKUPNO 2.280 90,4 100,0

Od bolesti cirkulatornog sistema, koje su kao i prethodnih godina vodeći uzrok

smrtnosti, umrlo je 1.427 osoba. Stopa smrtnosti je 56,6 na 10.000 stanovnika.

Najčešći uzroci smrti od kardiovaskularnih bolesti su kardiomiopatije (20,2 na 10.000

stanovnika), akutni infarkt miokarda (10,4 na 10.000 st.) i moždani udar (9,8 na

10.000 st.).

Na drugom mjestu vodećih uzroka smrti su maligne neoplazme sa stopom umiranja

od 16,1 na 10.000 stanovnika. Vodeći uzrok umiranja od malignih neoplazmi je

karcinom pluća (3,4/10.000 st). Na drugom mjestu su maligne neoplazme želuca

(1,5/10.000), a na trećem karcinom pankreasa (1,2/10.000)

Endokrine bolesti su na trećem mjestu uzroka smrti stanovništva Srednjebosanskog

kantona sa stopom smrtnosti od 3,3 / 10.000 stanovnika. Insulin ovisni dijabetes

uzrokom je 59,2% svih smrti uzrokovanih endokrinim poremećajima.



Grafikon 6. Vodeći uzroci smrtnosti po spolu u 2015.godini

3.1.1. Dojenačka smrtnost i smrtnost djece 1 do 5 godina

Jedan od najosjetljivijih pokazatelja zdravlja stanovništva i razvijenosti zdravstvene

zaštite jeste dojenačka smrtnost. U 2015. godini umrlo je 14 djece starosti do 1

godine, a stopa dojenačke smrtnosti u 2015. godini iznosi 5,6‰. U prvih 7 dana

života umrlo je 10 dojenčadi, a u prvom mjesecu života 12 djece.

Stopa perinatalne smrtnosti (mrtvorođeni i umrli u prvoj sedmici života) iznosi 10,3‰,

i najveća je u općinama Donji Vakuf (25,2‰) i Bugojnu (21,2‰), dok u općinama

Dobretići, Fojnica i Kreševo nisu zabilježeni slučajevi perinatalnog mortaliteta.

Grafikon 7. Stope perinatalnog mortaliteta po općinama u 2016.godini

0%

20%

40%

60%

80%

100%

29,1 11,0

1,4 1,4 1,7

2,1 4,6

33,5 6,8

1,9 1,8 1,4

0,7 2,6

Žene Muškarci

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

21,4

13,0

0,0

25,2

0,0

6,2 5,6

11,9

0,0

4,7 6,2

12,5



Bolesti perinatalnog perioda (P00-P96) uzrokovale su smrt 9 beba i čine 64,3% svih

uzroka smrti kod dojenčadi. Plućno krvarenje porijeklom iz perinatalnog perioda

(P26) uzrokom je smrti 44,4% smrti iz ove grupe bolesti. Neoznačeni uzroci smrtnosti

dojenčadi čine 14,4% svih uzroka, a evidentirane su smrti i usljed hromozomskih

malformacija (7,1%), hronične bubrežne insuficijencije (7,1%) i akutnog bronhitisa

(7,1%).

Zabilježene su tri smrti djece starosti 1 do 4 godina. Stopa smrtnosti djece 1-4 godinE

je 1,4‰. Uzroci smrti su maligna neoplazma mozga (C71), limfatična leukemija (C91)

i druge virusne infekcije CNS koje nisu drugdje klasificirane (A88).

3.2. Morbiditet

Vanbolnički morbiditet, kao indirektni pokazatelj zdravlja stanovništva, dobija se na

osnovu konačnih dijagnoza registrovanih u ustanovama primarne zdravstvene

zaštite. On značajno zavisi od starosne i spolne strukture stanovništva, dostupnosti

zdravstvene zaštite, kao i navike i standarda građana.

Stopa obolijevanja bilježi stalni trend rasta, i za 37% je veći u odnosu na 2010.

godinu.

Grafikon 8. Trend oboljevanja stanovništva u SBK u periodu 2010-2016. (stope na 10.000 stanovnika)

Vodeće grupe oboljenja su bolesti respiratornog sistema (1.623/10.000),

cirkulatornog sistema (1.053/10.000), bolesti endokrinog sistema (430/10.000),

3995,2 4122,9 4146,3

4713,7 5148,5 5166,3 5489,7

0,0

1000,0

2000,0

3000,0

4000,0

5000,0

6000,0

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.



bolesti koštano-mišićnog sistema (320/10.000) i bolesti kože (315/10.000). Došlo je

do značajnog porasta stope oboljelih od navedenih bolesti u odnosu na 2012.godinu.

Grafikon 9. Vodeće grupe oboljenja u periodu 2012-2017.

Vodeće dijagnoze registrovane u stanovništvu su akutne infekcije gornjih

respiratornih puteva (J00-J06) sa stopom obolijevanja 862,9/10.000. Na drugom

mjestu je hipertenzija (I10) sa stopom obolijevanja 596/10.000, a na trećem dijabetes

(E10-E14) sa stopom 218,7/10.000. Četvrto mjesto vodećih oboljenja zauzimaju

povrede i trovanja (S00-T98) sa stopom 150,6/10.000, dok su se "drugi simptomi i

nenormalni klinički i laboratorijski nalazi" (R99) našli na petom mjestu sa stopom

141,5/10.000.

Grafikon 10. Stope morbiditeta vodećih uzroka oboljevanja stanovništa u 2016. godini

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

bolesti respiratornogsistema

cirkulatornog sistema bolesti endokrinogsistema

2012.

2017.

0,0

500,0

1000,0

1500,0

2000,0

2500,0

1133,2

830,1

323,0 182,9 174,3 157,4 155,2 110,3 103,0 100,8

2219,6



3.3. Hronične nezarazne bolesti (HNB) Prim.Mr.sci.dr.Amra Mehmedbegović-Živanović

Prof.Dr.med.sci. Sead Karakaš

Hronične nezarazne bolesti u svijetu pokazuju karakteristike pandemije i čine oko

75% ukupnog morbiditeta i mortaliteta. One su jedan od najvećih uzroka invalidnosti i

apsentizma. One ubijaju više od 40 miliona ljudi svake godine, od čega je 15 miliona

starosti između 30 i 70 godina. Više od 80% tih smrti spada u kategoriju

"prijevremenih".

Prema nekim istraživanjima u prosjeku svaki stanovnik stariji od 60 godina ima tri

hronična oboljenja, među kojima su najčešće bolesti srca i krvnih žila, oboljenja

koštano mišićnog sistema, oboljenja probavnog sistema, šećerna bolest, poremećaji

duševnog zdravlja. Poseban problem predstavljaju maligne bolesti (zloćudni tumori)

čija je učestalost u porastu.

Nezarazne bolesti su rezultat vrlo kompleksnih interakcija između pojedinca i njegove

sredine. Individualne karakteristike (pol, genetska predispozicija) i neki emocionalni

faktori, zajedno sa socijalno-ekonomskim determinišu razlike u osjetljivosti pojedinca

na stanja koja kompromitiraju zdravlje. Naročito snažan utisak na obrasce ponašanja

stanovništva, kao i na pojavu, stepen izloženosti i ishod bolesti imaju socijalno-

ekonomski uslovi.

Eksperti SZO su procijenili da skoro 60% ukupnog opterećenja bolešću nastaje kao

posljedica sljedećih sedam faktora: povišenog krvnog pritiska, pušenja duhana,

konzumiranja alkohola, povišenog nivoa holesterola, prekomjerne tjelesne težine,

niskog unosa voća i povrća i fizičke neaktivnosti. Navedeni rizični faktori su zajednički

za najčešća hronična nezarazna oboljenja.

Svjetska zdravstvena skupština je 2013. godine usvojila Globalni akcijski plan4 SZO

za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti koji će, ako se realizuju u razdoblju 2013.-

2020. godine, doprinijeti napretku 9 globalnih ciljeva postavljenih za nezarazne

bolesti, a koji treba da se ostvare do 2025. godine u odnosu na baznu 2010. godinu.

Globalni ciljevi su:

- Smanjenje rizika od ranog umiranja od kardiovaskularnih bolesti, raka,

dijabetesa i hroničnih respiratornih bolesti za 25%;

- Smanjenje štetne upotrebe alkohola za najmanje 10%;

- Smanjenje prevalence nedovoljne tjelesne aktivnosti za 10%;

- Smanjenje prosječnog unosa soli za 30%;

4 SZO. Globalni akcijski plan za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti 2013.-2020.



- Smanjenje prevalence konzumacije duhana kod osoba starosti 15 i više

godina za 30%;

- Smanjenje prevalence povišenog krvnog pritiska za 10%;

- Zaustaviti porast dijabetesa i gojaznosti;

- Najmanje 50% osoba će dobivati lijekove i ići na savjetovanje s ciljem

sprječavanja srčanog i moždanog udara;

- Dostupnost osnovnih tehnologija i osnovnih lijekova za vodeće nezarazne

bolesti biće na razini od 80%.

Dokazano je da postoje efikasne intervencije za prevenciju i kontrolu nezaraznih

bolesti, pri čemu prevencija ima najveći potencijal za smanjenje obolijevanja od

hroničnih masovnih nezaraznih bolesti. Nije uvijek potrebno čekati decenijama da bi

se postigli efekti preventivnih programa. Smanjenje faktora rizika može dovesti do

iznenađujuće brzog unapređenja zdravlja, što se može uočiti posmatranjem

nacionalnih trendova za pojedine poremećaje zdravlja. Odličan primjer su Finska i

Poljska. U Finskoj je u period 1972–1992. godine mortalitet od koronarne srčane

bolesti smanjen za 80% zahvaljujući značajnom smanjenju glavnih faktora rizika, dok

je incidencija dijabetesa tipa 2 redukovana za 60% u Finskoj i SAD-u i za preko 30%

u Kini.

Evropska strategija za prevenciju i kontrolu hroničnih nezaraznih bolesti, sačinjena

od WHO sredinom 2006. godine, vođena je osnovnom idejom da je ostvarivanje

boljeg zdravlja stanovništva moguće dostići prvenstveno kroz sveobuhvatne

programe prevencije i kontrole najvažnijih masovnih hroničnih nezaraznih bolesti:

ishemične bolesti srca, cerebrovaskularnih bolesti, malignih neoplazmi, diabetes

mellitus-a i hroničnih opstruktivnih bolesti pluća.

Za hronične nezarazne bolesti karakterističan je komorbiditet. Tako, depresija, kao

jedno od najčešćih stanja današnjice, češće se dijagnostikuje kod osoba koje boluju

od neke bolesti nego kod zdravih osoba (kod 35% oboljelih od raka, kod 29%

oboljelih od povišenog pritiska, kod 27% oboljelih od dijabetesa).

Dostupnost zdravstvene zaštite u vidu kontinuiranog pružanja zdravstvene zaštite u

svim vidovima i nivoima (prevencije, liječenja i rehabilitacije) i u skladu sa potrebama

cjelokupne zajednice od velike je važnosti za realizaciju programa iz oblasti javnog

zdravstva. Obzirom da je hipertenzija rasprostranjeno oboljenje u našim krajevima i

da je jedan od rizika ishemične bolesti srca, naša pažnja je usmjerena na rano

otkrivanje i liječenje hipertenzije, jer tako djelujemo i na smanjenje oboljenja srca.

Naše su procjene da od ukupnog broja oboljelih od hipertenzije na broj

novootkrivenih slučajeva otpada oko 15%, te je rano otkrivanje i liječenje hipertenzije

važno da bismo preduprijedili teža oboljenja, invalidnost i smrt. Uz hipertenziju se

često otkriju i drugi riziko faktori na koje je moguće djelovati. Tako se kod bolesnika

oboljelih od dijabetesa tip II mnogo može postići u kontroli bolesti higijensko –



dijetetskim režimom i fizičkom aktivnošću. Naše su procjene da od ukupnog broja

oboljelih od šećerne bolesti oko 9% otpada na novootkrivene slučajeve. Rano

liječenje ove bolesti odgađa komplikacije bolesti za što kasniju životnu dob.

Povezanost hroničnih nezaraznih bolesti i stanja okoliša

Značajan dio tereta hroničnih nezaraznih bolesti posljedica je izloženosti uticaju

okoliša i radne okoline. Svjetska zdravstvena organizacija procijenila je da zagađenje

zraka u okolišu sudjeluje s udjelom od 0,6% među deset vodećih rizičnih faktora

povezanih s ukupnom smrtnošću u Evropskom regionu (The European Health Report

2005). Prema procjenama SZO oko 2% ukupnih smrti u Hrvatskoj vezano je uz

onečišćenje zraka (The European Health Report 2009.).

Tjelesna aktivnost pod utjecajem je okolišnih uslova poput razvoja prometne

infrastrukture i urbaniziranosti prostora u kojem ljudi žive. Razvojem sigurne

infrastrukture može se poticati prevoz biciklom i pješačenjem. Osiguranje dostupnih

zelenih površina za tjelesnu aktivnost u slobodno vrijeme preduslov su za uspješno

poticanje promjene ponašanja.

Prihvatljiva i održiva politika koja se odnosi na okoliš i zdravlje može izravno

pridonijeti smanjenju tereta hroničnih nezaraznih bolesti.

Demografske promjene i HNB

Demografske promjene koje se ogledaju u procesu starenja stanovništva

predstavljaju dopunske izazove u ekonomskom, budžetskom i socijalnom pogledu.

Odnos starih, ekonomski neaktivnih lica i lica u radno aktivnim godinama iz godine u

godinu će biti nepovoljniji. Zbog toga je izuzetno važno da osobe ostanu zdrave i

nezavisne od tuđe pomoći što je moguće duže u svom životu i da se prijevremena

smrt u srednjim godinama života izbjegne u najvećoj mogućoj mjeri.

Siromaštvo i HNB

Siromaštvo, nedovoljni prihodi da bi se zadovoljile životne potrebe, predstavlja složen

fenomen koji se ogleda u nemogućnosti zapošljavanja, lošim stambenim uslovima,

neadekvatnom pristupu zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, obrazovnim i komunalnim

uslugama, neostvarenim pravima na zdravu životnu sredinu i drugo. Zbog toga

siromaštvo ima veliki udio u nastanku hroničnih nezaraznih bolesti.

Siromaštvo spada u osnovne faktore rizika za nastanak hroničnih nezaraznih bolesti,

a podrazumeva loše socijalno-ekonomsko stanje, nezaposlenost, nizak obrazovni

nivo i nezadovoljavajući položaj porodice. Definiše se kao višedimenzionalni fenomen

koji, pored nedovoljnih prihoda za zadovoljenje životnih potreba, podrazumjeva i

nemogućnost zapošljavanja, neodgovarajuće stambene uslove i neadekvatan pristup

socijalnoj zaštiti, zdravstvenim, obrazovnim i komunalnim uslugama, uz

neostvarivanje prava na zdravu životnu sredinu i prirodna bogatstva, prije svega, na



čistu vodu i zrak. Najveći rizik siromaštva imaju domaćinstva gde je nosilac

domaćinstva sa nezavršenom osnovnom školom, nezaposlen, ili neaktivan (student,

domaćica). Stanovništvo seoskog područja je dva i po puta siromašnije u odnosu na

stanovništvo gradskog područja. Kategorija sa natprosečnim rizikom siromaštva su

stara lica uzrasta 65 i više godina, čiji je relativni rizik siromaštva bio za 13,4% veći u

odnosu na rizik ukupne populacije

Obrazovanje i HNB

Pored pozitivnih trendova u odnosu na stepen pismenosti stanovništva, problemi u

obrazovanju se ogledaju u nedostatku opremljenosti savremenim nastavnim

sredstvima, neostvarenoj integraciji marginalizovanih grupa, posebno Roma,

neadekvatnom zdravstvenom vaspitanju i sticanju određenih socijalnih znanja koja bi

budućim generacijama pomogla u svakodnevnim životnim iskušenjima.

Što se tiče rodne nejednakosti, prema vrijednosti takozvanog indeksa staklenog

plafona (glass ceiling), koji se izračunava kao odnos ukupnog broja žena na svim

nivoima obrazovanja prema broju žena sa najvišim stepenom obrazovanja, naša

zemlja je na začelju Evrope.

Globalizacija, urbanizacija i HNB

Proces globalizacije, između ostalog, povezan je sa trendom da stanovništvo nisko

razvijenih država konzumira nezdravu hranu sa dosta zasićenih masti, soli i šećera.

Stanovništvo je u urbanim sredinama sve više orijentisano ka sedentarnom načinu

života i smanjenoj mogućnosti za redovnu dnevnu fizičku aktivnost.

Dokazano je da postoje efikasne intervencije za prevenciju i kontrolu nezaraznih

bolesti. Moguće je spriječiti ili modifikovati faktore rizika, spriječiti početak ili

napredovanje bolesti, spriječiti nesposobnost, kao i prerano umiranje uz bol i patnju.

Ishod bolesti je moguće poboljšati njenim ranim otkrivanjem, odgovarajućom

terapijom i efikasnom rehabilitacijom.

Odgovarajuća primjena znanja na svim nivoima zdravstvene zaštite ima višestruku

korist za sve.

Primjer pojedinih zemalja koje su napravile značajan napredak u prevenciji i kontroli

hroničnih nezaraznih bolesti ukazuje na ogroman potencijal za unapređenje zdravlja.

Smanjenje nejednakosti u zdravlju

Povišene razine šećera u krvi, na primjer, prema podacima za naš kanton, češća je

kod stanovnika sa najnižom školskom spremom (62,7%). Intervencije kojima se

deluje na determinante zdravlja, kao što su ekonomski rast, nejednakosti u dohotku,

siromaštvo, obrazovanje, radna sredina, nezaposlenost i dostupnost zdravstvene

službe, predstavljaju glavne opcije za značajno unapređenje zdravlja. Širok opseg



mjera na nivou populacije zahtjeva uključenje, kako zdravstvenog, tako i

vanzdravstvenog sektora u zajednički rad. Zdravstveni sektor treba da ukaže ostalim

sektorima na značaj koji oni imaju u određivanju uslova bitnih za zdravlje i

blagostanje ljudi, kao i na njihovu odgovornost za poboljšanje zdravlja populacije.

Neophodno je istovremeno sprovoditi prevenciju na individualnom i populacionom

nivou. Ukoliko se osobe sa povišenim rizikom od nastanka hronične nezarazne

bolesti ne liječe, kratkoročno i srednjoročno gledano neće biti značajnog uticaja na

morbiditet i mortalitet od hroničnih nezaraznih bolesti. Kod osoba sa poremećenom

tolerancijom glukoze, koje su pod visokim rizikom da obole od dijabetesa, program

modifikacije stila života može da smanji rizik pojave dijabetesa za oko 58%, a

farmakološka intervencija (primena odgovarajućih lijekova) za 31%.

Primjenom skrininga, može se spriječiti nesposobnost, smanjiti smrtnost i poboljšati

kvalitet života, pod uslovom da je efikasna, pristupačna i prihvatljiva terapija

dostupna svima kojima je potrebna. Skrining sa sljedstvenom terapijom osoba sa

povećanim rizikom od nastanka KVB istovremenim delovanjem na više faktora rizika,

isplatljiviji je od fokusiranja na pojedinačne faktore rizika. U zemljama sa dovoljnim

resursima za obezbjeđenje odgovarajuće terapije, efektivno je uvođenje masovnog

skrining programa za ranu detekciju raka dojke i raka grlića materice.

Za poboljšanje menadžmenta hroničnih bolesti potrebni su programi koji će uzeti u

obzir zajedničke pristupe u liječenju hroničnih stanja, kao i pristupe specifične za

svaku pojedinačnu bolest. Kod nas su, po ugledu na mnoge evropske zemlje,

napravljeni vodiči dobre prakse za menadžment pojedinim hroničnim nezaraznim

bolestima. Međutim, imajući u vidu visok stepen koomorbiditeta, prednost treba dati

integrisanoj zaštiti u čijem sprovođenju ljekari primarne zdravstvene zaštite imaju

važnu ulogu. Pritom se sve više pažnje obraća aktivnom učešću pacijenata u

liječenju, što može poboljšati ishod bolesti.

Zbog produženog životnog vijeka sve je više ljudi koji boluju od jedne ili više

hroničnih nezaraznih bolesti, čijem nastanku pogoduju i urbanizacija, usvajanje

nezdravih stilova života, kao i reklamiranje u medijima stilova života koji predstavljaju

rizik po zdravlje. Sve ovo nameće potrebu za reorganizacijom zdravstvenih sistema

širom svijeta kako bi bili u stanju da se uhvate u koštac sa povećanim opterećenjem

hroničnih nezaraznih bolesti.

U Srednjobosanskom kantonu HNB su vodeći uzrok smrtnosti i obolijevanja

stanovništva. Najveći porast broja oboljelih od HNB u odnosu na prethodni period

uočljiv je kod dijabetes mellitusa, malignih neoplazmi, mentalnih oboljenja i bolesti

cirkulatornog sistema



Tabela 5. Prevalenca hroničnih nezaraznih bolesti u periodu 2004 - 2016.*

Oboljenje

Prevalenca (na 10.000 st)

2004. 2012. 2016.

Oboljenja cirkulatornog sistema 632 778 942

Diabetes mellitus 125 219 323

Mišićno-koštana oboljenja 297 211 285

Mentalni poremećaji 145 173 239

Hronična respiratorna oboljenja 227 105 170

Maligne neoplazme 33 42 59

*Izvor podataka: Izvještaj o registrovanim stanjima i oboljenjima u ambulatno-polikliničkoj

djelatnosti PZZ u 2016. godini

3.3.1. Oboljenja cirkulatornog sistema

Na visoku stopu obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti upućuju i rezultati Studije o

stanju zdravlja stanovništva u Federaciji BiH, rađene 2012. godine5 koji su pokazali

da 44,4% odraslog stanovništva Federacije BiH ima povišenu vrijednost holesterola

(=ili>5mmol/l), a 21,2% imaju povišenu vrijednost triglicerida (=ili>1,7mmol/l), bez

značajnih razlika među ženama i muškarcima.

Rezultati ovog istraživanja su pokazali da 42,1% odraslih stanovnika ima potencijalnu

hipertenziju (sistolni pritisak >140, dijastolički >90mmHg) i/ ili koji uzimaju

antihipertenzivnu terapiju. Hipertenzija je nešto više zastupljena među muškarcima

(45,3%), nego među ženama (38,9%).

U Srednjobosanskom kantonu od bolesti cirkulatornog sistema u 2016. godini umrlo

je 1.427 osoba, odnosno 56,6 na 10.000 stanovnika. Čak 20% umrlih su starosti do

65 godina, odnosno iz populacije radnoaktivnog stanovništva, 80,0% su stariji od 65

godina, odnosno 59,6% starijih od 75 godina.

5 Studija o stanju zdravlja odrasloga stanovništva u Federaciji Bosne i Hercegovine 2012. Federalno

ministarstvo zdravstvo, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, 2014.



Grafikon 11. Starosna struktura umrlih od kardiovaskularnih bolesti u 2015. godini

Od svih oboljenja cirkulatornog sistema registrovanih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti,

55,6% registrovano je starosnoj grupi 20-64 godine, 44,3% u starosnoj grupi 65

godina i više, a 0,05% u grupi 15-19 godina. Hipertenzivna oboljenja (I10) čine 78,9%

svih registrovanih oboljenja cirkulatornog sistema, a 6,3% čine druga ishemična

oboljenja (I20, I23-I25).

3.3.2. Dijabetes mellitus

Procjene su da u svijetu od šećerne bolesti boluje više od 371 miliona ljudi, a da će

do 2030. godine taj broj narasti na 550 miliona, pa se sa punim pravom pojava ove

bolesti naziva „epidemijom 21. vijeka“. Faktori rizika za nastanak dijabetesa, kao što

su povećana tjelesna težina i gojaznost, fizička neaktivnost, metabolički sindrom,

nepravilna ishrana i stres, mogu se uspješno prevenirati i tako smanjiti broj

novoboljelih i broj oboljelih sa razvijenim komplikacijama.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, od dijabetesa je u 2016. godini

umrlo 76 osoba, odnosno 3,0 na 10.000 stanovnika. Od inzulin ovisnog dijabetesa

(E10) umrlo je 59,2%. 21% umrlih je starosti do 65 godina, 78,9% je starijih od 65

godina.

U Registru oboljelih od dijabetesa prijavljeno je 11.556 oboljelih, od čega su 6.956

žene, odnosno 60,2%, dok je muškaraca 4.600, odnosno 39,8%.

Prosječna starost oboljelih je 65 godina, a 50% oboljelih je starosti 57 do 74 godine.

Insulin ovisnih dijabetičara je 3.417 (29,6%), a insulin neovisnih dijabetičara 8.139

(70,4%).

0

50

100

150

200

250

300

350

20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75-79 80-84 85 i



Tabela 6. Registrovani dijabetičari po spolu i tipu dijabetesa

Spol Inzulin ovisni dijabetes

(E 10)

Inzulin neovisni dijabetes

(E 11) Ukupno

Muškarci 1.421 3.179 4.600

Žene 1.996 4.960 6.956

Ukupno 3.417 8.139 11.556

Prema završenom obrazovanju, najveći broj oboljelih su osobe bez škole i sa

završenom osnovnom školom (67,5%), sa srednjim nivoom obrazovanja je 29,1%,

dok je sa višom i visokom školom 3,4% oboljelih.

Kao izraženi rizik za nastanak dijabetesa jeste povećana tjelesna težina koja kod

registrovanih pacijenata iznosi 81,4 ± 16,2 kg. U odnosu na prosječnu visinu od

168,1 ± 9,6 cm, prosječni BMI je 28,7 što ukazuje na povećanu tjelesnu težinu

registrovanih, koja je na granici sa gojaznošću.

Neku od hroničnih komplikacija ima čak 78,3% registrovanih. Najučestalije

komplikacije su poremećaji cirkulacije koju ima 7.904 oboljelih (68,4%) i neurološke

komplikacije 5.937 (51,4%).

Grafikon 12. Registrovane komplikacije dijabetesa

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

68,4

51,4

39,8 36,0 33,6

28,7

9,0



3.3.3. Maligne bolesti

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u Srednjobosanskom kantonu je

od malignih bolesti u 2015. godini umrlo je 406 osoba, i to 251 muškaraca (61,8%) i

155 žena (38,2%). Stopa umrlih od malignih bolesti je 161,1/100.000 stanovnika.

Vodeći uzroci smrtnosti su maligne neoplazme bronha i pluća (C34) sa stopom

smrtnosti 34,1/100.000 stanovnika. Na drugom mjestu su maligne neoplazme želuca

(C16) sa stopom smrtnosti 15,1/100.000 stanovnika, a na trećem su neoplazme

pankreasa (C25) sa stopom 12,7/100.000.

Stopa smrtnosti od malignih neoplazmi veća je za 8% u odnosu na 2012. godinu.

Značajno povećanje smrtnosti izraženo je kod karcinoma prostate, jetre i larinxa.

Grafikon 13. Stope smrtnosti od malignih neoplazmi na 10.000 stanovnika u 2012. i 2015.godini

Vodeći uzroci smrtnosti od malignih neoplazmi kod muškaraca su neoplazme bronha

i pluća, prostate i želuca, dok su kod žena najčešći uzrok smrti neoplazme dojke,

bronha i pluća i želuca.

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

Bronhi i pluća (C34)

Želudac (C16)

Pankreas (C25)

Prostata (C61)

Jetra (C22)

Dojka (C50)

Larinx (C32)

Rektosigm. spoj (C19)

Mozak (C71)

Rektum (C20)

Ostale

42,1

13,1

4,8

7,9

5,6

10,7

4,8

10,7

7,5

7,2

34,6

34,1

15,1

12,7

10,3

10,3

9,1

8,7

7,9

7,9

7,5

37,3

2015.

2012.



Grafikon 14. Stope umrlih (na 10.000 st.) od malignih bolesti po spolu u 2016. godini.

Prosječna starost umrlih je 66,5 ± 13,2 godina. 40,9% umrlih su starosti do 65

godina, 59,1% su starosti preko 65 godina, a starijih od 75 godina je 32,01%.

Grafikon 15. Umrli od malignih neoplazmi u 2016. po starosnim godinama

Prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo, incidenca obolijevanja od

malignih neoplazmi je, kada je u pitanju SBK niža u odnosu na 2011. godinu. Tako je

incidenca oboljevanja muškaraca u 2011. godini iznosila 20,8 /10.000 stanovnika,

dok u 2014. godini iznosi 10,4 /10.000. Incidenca oboljevanja žena u 2011. iznosila je

18,9/10.000, a u 2014. je 9,7/10.000.

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0Muški

Ženski

0

10

20

30

40

50

60

70



Na osnovu Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Službene novine F/BiH br. 29/05), Zakona

o statistici (Službene novine F/BiH br. 63/03), Programa statističkih istraživanja i

Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti, kao i Upute o mjerama i

aktivnostima za sprečavanje, rano otkrivanje i suzbijanje maligne neoplazme

(Službene novine F/BiH br.2/08) zdravstvene ustanove su dužne prijavljivati osobe

oboljele od maligne neoplazme. Proces registracije raka u FBiH je decentraliziran.

Zdravstvene ustanove primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, kao i

privatna zdravstvena djelatnost dostavljaju nadležnom Kantonalnom zavodu prijave

slučajeva oboljelih od karcinoma. Kantonalni zavodi mjesečno, nakon unošenja

prijava u Registar, prosljeđuju podatke Federalnom zavodu gdje se objedinjuju

podaci za cijelo područje Federacije. Prijavljivanje se vrši na jedinstvenom obrascu

Prijava maligne neoplazme (objavljenom u Službenim novinama F/BiH br. 2/08).

Glavni izvori podataka za Registar su prijave bolesti prikupljene iz zdravstvenih

ustanova. Informacije su upotpunjene potvrdama o smrti koje dostavlja kantonalna

statistika.

U 2015. godini u Registru oboljelih od malignih bolesti evidentirano je ukupno 558, a

u 2016. godini 589 osoba.

Grafikon 16. Novoregistrovani oboljeli po spolu u 2015. I 2016. godini

U 2016. godini bilježi se veći broj žena oboljelih od malignih bolesti u odnosu na

muškarce.

Najčešće lokalizacije maligniteta kod muškaraca su pluća (C 34), želudac (C16) i

prostata (C61), dok su u ženskoj populaciji najčešće lokalizacije dojka (C50), korpus

materice (C54) i ovarij (C56).

42,0

44,0

46,0

48,0

50,0

52,0

54,0

2015. 2016.

53,0

47,4 47,0

52,6

muškarci žene



Grafikon 17. Najčešće registrovane lokalizacije maligniteta kod muškaraca u 2015. i 2016. godini

Broj novooboljelih muškaraca u 2016. godini nešto je manji u odnosu na 2015.

godinu. Međutim značajnije je manji broj oboljelih od karcinoma prostate i mokraćnog

mjehura.

Grafikon 18. Najčešće registrovane lokalizacije maligniteta kod žena u 2015. i 2016. godini

3.3.4. Mentalni poremećaji

Mentalni poremećaji su od posebnog javnozdravstvenog značaja. Ova oboljenja se

javljaju u svim dobnim grupama, nivoima obrazovanja, ekonomskim kategorijama, i

jedan su od vodećih uzroka apsentizma, odnosno odsustva sa posla zbog bolesti i

povreda.

0,0 2,0 4,0 6,0 8,0 10,0 12,0 14,0 16,0


Želudac (C16)

Prostata (C61)

Mokraćni mj. (C67)

Rektosim.sp. (C19)

ostale

4,0

1,4

2,7

1,8

1,1

12,3

3,2

1,4

1,2

1,2

1,1

14,0

2016.

2015.

0,0 2,0 4,0 6,0 8,0 10,0 12,0 14,0 16,0

Dojka (C50)

Uterus (C54)

Ovariji (C56)

Želudac (C16)

Cerviks (C53)


Ostale

5,2

1,6

1,5

0,5

1,8

1,0

9,2

4,4

2,1

1,4

1,0

0,8

0,4

14,6

2016.

2015.



Ovi poremećaji dovode do razvoja stigme i diskriminacije. Takođe ne treba

zanemariti i vezu mentalnog i tjelesnog zdravlja. Bilo koja tjelesna bolest može za

posljedicu imati narušeno mentalno zdravlje, kao što mentalni poremećaj može

rezultirati tjelesnim poremećajem.

Naznačen je porast broja oboljelih u periodu 2004-2016. godine, sa stope 145/10.000

stanovnika u 2004. godini na 238,7/10.000 stanovnika u 2016. godini.

Grafikon 19. Stopa obolijevanja stanovništva SBK/KSB u periodu 2008-2016. godina (na 10.000

stanovnika)

Među poremećajima mentalnog zdravlja dominiraju neurotski sa stresom povezani i

somatski poremećaji (F40-F48) i afektivni poremećaji raspoloženja (F30-F39).

Grafikon 20. Stopa obolijevanja stanovništva po dijagnozama u periodu 2010-2016. godina

145

125,5 137,7

173,4

208,6

238,7

0

50

100

150

200

250

300

2004. 2008. 2010. 2012. 2010. 2016.

0 20 40 60 80

Neurotski, stres porem.

Poremećaji respoloženja

Šizofrenija

Dr. ment. porem.

Porem. uzrokovani alkoholom

Porem.uzrokovani.psihoakt.supst.

Demencija

Mentalna zaostalost

38,7

34,3

28

13,8

6,2

5,4

5,4

6

44,6

49,3

39,3

19,5

6,6

6,3

5

2,6

74,5

66,3

48,9

26,7

7,5

5,6

5,2

4,0

2016.

2012.

2010.



3.3.5. Hronična respiratorna oboljenja

Oboljenja respiratornog sistema predstavljaju vodeći uzrok oboljevanja svih dobnih

skupina i ukupnom morbiditetu učestvuju sa 29,6%. Hronične obstruktivne bolesti

pluća su drugi uzrok radne nesposobnosti nakon srčanih bolesti, a četvrti najčešći

uzrok smrti. Život u sredini sa zagađenim zrakom, rad u onečišćenom okolišu kao i

pušenje povećava rizik za nastanak HOBP.

Hronične obstruktivne bolesti (J40-J46) učestvuju sa 6,7% u svim bolestima

respiratornog trakta, te sa 1,97% u ukupnom morbidetetu.

Grafikon 21. Učestalost oboljevanja od HOBP po dobnim grupama

Imajući u vidu visoku prevalencu pušenja među stanovnicima (44,1%), uz sve veće

onečišćenje zraka, praćenje kroničnih opstruktivnih bolesti ima sve veći značaj.

3.3.6. Povrede i trovanja

Povrede i trovanja su posebno značajan javnozdravstveni problem jer predstavljaju

jedan od vodećih uzroka invaliditeta i smrti, te su česte kod mlađe populacije.

U 2016. godini registrovano je ukupno 4.391 povreda i trovanja, sa stopom

povređivanja od 174,3/10.000 stanovnika.

3,8 6,7

6,3

47,4

35,8

1-6

7-14

15-18

19-64

65 i više



Grafikon 22. Učeššće povreda i trovanja po dobnim grupama u 2012. i 2016. godini

3.4. Zdravlje djece i mladih

Djeca i mladi čine oko 37% svjetske populacije čija se vulnerabilnost odražava u

oblicima morbiditeta, mortaliteta i reprodukcije, kao posljedica različitih formi

socijalnog i ekonomskog lišavanja. Posebnu vulnerabilnost pokazuju ruralne grupe

žena i djece.

Među pokazateljima zdravstvenog stanja djece, smrtnost dojenčadi predstavlja jedan

od najosjetljivijih pokazatelja zdravlja ove populacije. U ovom se razdoblju prate:

mrtvorođenost, perinatalna smrtnost, neonatalna i postneonatalna smrtnost. Stopa

dojenačkog mortaliteta u posmatranom razdoblju ima trend pada, i u 2016. godini

iznosi 5,5‰, stopa mrtvorođenosti 5,6 ‰, dok perinatalni mortalitet iznosi 10,3‰.

Kvalitetnija, dostupnija i sveobuhvatnija prenatalna zaštita je dovela do smanjenja

mrtvorođenosti i dojenačkog mortaliteta.

Mala porođajna težina predstavlja rizik od češćeg oboljevanja i umiranja male djece.

U 2016. godini rođeno je 2.049 beba od čega je 3,4% (70 beba) imalo porođajnu

težinu manju od 2.500 grama, odnosno 0,8% (17 beba) je imalo porođajnu težinu

manju od 2.000 grama.

Istraživanje o anemiji među djecom i ženama u FBiH6 pokazuje da 18,4% djece

uzrasta 6-59 mjeseci ima anemiju, uglavnom u umjerenom i blagom obliku. Anemija

je najučestalija u dobi 1 do 2 godine, nakon čega postepeno opada. Istraživanje je

pokazalo da djeca čije majke imaju niži nivo obrazovanja češće imaju anemiju, kao i

ona djeca koja žive u domaćinstvima čija su primanja ispod 300 KM.

6 Zavod za javno zdravstvo FBiH, Federalno ministarstvo zdravstva, UNICEF. Istraživanje o anemiji

među djecom i ženama u FBiH, izvještaj za opštu populaciju. Sarajevo 2012.

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

0-6 7-14 15-18 19-64 65 i više

5,7

10,5 10,2

63,1

10,5 7,3

16,0 13,6

51,9

11,2

2016.

2012.



Dojenje štiti djecu od infekcija i obezbjeđuje im idealan izvor hranjivih materija. SZO i

UNICEF izdali su preporuke o isključivom dojenju tokom prvih 6 mjeseci života bebe,

te produženo dojenje tokom dvije ili više godina. Istraživanje višestrukih pokazatelja u

FBiH7 pokazalo je da samo 15,1% djece ispod 6 mjeseci isključivo doji.

Vodeća oboljenja dječijeg uzrasta su:

Tabela 7. Vodeća oboljenja djece uzrasta 0-6 godina

Oboljenje Br.oboljelih Index

strukture

Stopa

oboljevanja na

10.000 st.

Ak.inf. gornjih respirat.puteva (J00-J06) 9.460 51,6 375,4

Ak.bronhitis i bronhiolitis (J20-J21) 2.116 11,5 84,0

Dr.ob. kože (L10-L14, L20-L45, L55-L99) 689 3,8 27,3

Anemije uzrokovane nedostatkom Fe (D50) 607 3,3 24,1

Otitis media (H65-H75) 577 3,1 22,9

Ostala oboljenja 4.877 26,6 193,6

Školska djeca spadaju u najzdraviju populaciju. Njihovi zdravstveni problemi vezani

su za polazak u školu i odvajanje od roditeljskog doma, sticanje životnih navika pod

djelovanjem različitih uticaja. U starijem školskom uzrastu često se započinje sa

konzumiranjem cigareta, alkohola, opojnih sredstava, seksualnih odnosa. Posebno

su izloženi štetnom uticaju okolišu. Sve ovo reflektuje se na njihovo zdravlje i na

vodeća oboljenja ove populacije.

Tabela 8. Vodeća oboljenja djece uzrasta 7-14 godina


strukture

Stopa

oboljevanja na

10.000 st.


Ak.bronhitis i bronhiolitis (J20-J21) 962 7,3 38,2

Povrede i tovanja (S00-T98) 462 3,5 18,3

Dr.oboljenja kože (L10-L14, L20-L45, L55-L99) 461 3,5 18,3

Dr. simpt. i nenormalni klinički nalazi

(R00-R09, R11-R49, R51-R53, R55-R99) 401 3,0 15,9


7 Zavod za javno zdravstvo FBiH, Federalno ministarstvo zdravstva, UNICEF.Istraživanje višestrukih

pokazatelja u FBiH 2011-2012. Sarajevo, 2013.



Tabela 9. Vodeća oboljenja mladih uzrasta 15-18 godina


strukture

Stopa

oboljevanja

na 10.000 st.


Povrede i tovanja (S00-T98) 448 5,6 17,8

Dr.oboljenja kože (L10-L14, L20-L45, L55-L99) 404 5,0 16,0

Ak.bronhitis i bronhiolitis (J20-J21) 391 4,9 15,5

Dr. simpt. i nenormalni klinički nalazi

(R00-R09, R11-R49, R51-R53, R55-R99) 350 4,4 13,9


Povrede se prema metodologiji izvještavanja svrstavaju u povrede nastale u školi

(radno mjesto, vrtić), sportu, kući i na drugom mjestu. Najveći broj povreda školske

djece (50,2%) nastao je na „drugom“ mjestu, odnosno na ulici i mjestima za igranje.

U kući se desilo 28,6% povreda, školi 12,7%, dok se u sportu desilo 8,5% svih

povreda.

Indeks ranog rasta i razvoja

Indeks ranog rasta i razvoja predstavlja procenat djece s očekivanim nivoom razvoja

u najmanje tri od sljedeća četiri područja: pismenost i poznavanje brojeva, tjelesni

razvoj, socijalni i emocionalni razvoj i učenje. Prema MICS4 istraživanju u Federaciji

BiH 95,6% djece uzrasta 36‐59 mjeseci je dostiglo očekivanu razinu razvoja. Nivo

razvoja u domenu tjelesnog, socijalnog i emocionalnog razvoja i učenja veći je od

90%, dok je nivo razvoja u domeni pismenosti i poznavanja brojeva očekivano manji

među djecom ovog uzrasta i iznosi 26,7%.

Spremnost za školu

Pohađanje predškolskog obrazovanja u okviru organizovanog obrazovnog programa

važno je za spremnost djece za školu. Prema rezultatima MICS4 istraživanja, 18,4%

djece koja pohađaju prvi razred osnovne škole su pohađala predškolsku ustanovu u

prethodnoj godini. Taj procenat je znatno veći među ženskom (27,3%) nego muškom

djecom (11,6%), te je veći u urbanim sredinama (35,4%) nego u ruralnim (12,6%).

Većina djece osnovnoškolskog uzrasta pohađa školu (97,2%), više muške (97,4%)

nego ženske djece (96,9%). Osnovnu školu uopće ne pohađa 2,8% djece ovoga

uzrasta, dok 8% djece srednjoškolskog uzrasta ne pohađaju srednju školu.



Među djecom koja pohađaju srednju školu više je ženske (93,3%), nego muške djece

(90,4%). Osnovnu školu u Federaciji BiH završava 91,7% djece. Srednju školu

završava 89,3% muške i 89,6% ženske djece.

3.5. Zdravlje žena

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u Srednjobosanskom kantonu

žene čine 49,96% ukupnog stanovništva. Očekivana dužina života za žene u BiH,

pema procjenama SZO, iznosi 79 godina i nešto je veća od očekivane dužine života

za muškarce.

Od ukupnog broja umrlih u 2016. godini žene čine 48,5%. Najčešći razlog umiranja

žena su kardiovaskularne bolesti koje čine 69% svih uzroka smrti žena. Ovakvo

visoko učešće KVO u ukupnoj strukturi uzroka smrti može se povezati sa riziko

faktorima ponašanja izraženim u ženskoj populaciji, kao što su neadekvatna ishrana,

gojaznost, nedovoljna tjelesna aktivnost, pušenje, te faktorima okoline. Na drugom

mjestu uzroka smrti su maligne bolesti i to maligna neoplazma dojke, maligne

neoplazme bronha i pluća, te rektosigmoidalnog dijela crijeva.

Grafikon 23. Vodeći uzroci smrtnosti u ženskoj populaciji

Zdravlje žena ugroženo je trudnoćom, porođajem, materinstvom, ekonomskom

ovisnošću, siromaštvom i različitim oblicima diskriminacije.

Vodeća oboljenja žena starosti 15 i više godina, kada se izuzmu poremećaji

menstrualnog ciklusa i menopauzalni poremećaji, su: druge upale vulve i vagine sa

stopom obolijevanja od 61,2/ 10.000 žena. Na drugom mjestu je upala vrata materice

(N72) sa stopom 35/10.000 žena, zatim kandidijaza (B37) sa stopom 28,8/10.000. Na

četvrtom i petom mjestu vodećih oboljenja žena su cistits (N30) sa stopom od

26,1/10.000 žena, te anemije sa stopom od 27,7/10.000 žena.

69,0

14,0

3,9 3,6

2,8 1,4 5,3

kardiovaskularne

maligne

endokrine

urogenitalni

drugi simptomi

povrede

ostali uzroci



Reproduktivno zdravlje uključuje slobodno i svjesno odlučivanje o najpovoljnijem

vremenu rađanju, rađanje željenog broja djece, razmak između poroda, dostupnost

kontracepcije i informacija.

Prema izvještaju MICS 4, 86% žena u SBK, koje su trenutno u braku ili zajednici,

koriste neki oblik kontraceptivne zaštite. Samo 7,7% žena koristi neki od modernih

metoda zaštite, dok 78,4 % žena koristi tradicionalne metode (laktaciona amenoreja,

periodična apstinencija, prekinuti odnos). Žene nižeg obrazovnog statusa češće

koriste tradicionalne metode kontracepcije, dok sa višim obrazovanjem koriste

moderne metode.

U 2016. godini registrovano je 2.049 poroda od čega je 325 (15,8%) završeno

carskim rezom. Registrovano je 87 maloljetničkih poroda (starosti do 19 godina),

odnosno 4,2%, od čega je jedan porod zabilježen u dobi ispod 15 godina.

3.6. Oralno zdravlje

Oralno zdravlje se definiše kao stanje zdravih i za funkciju sposobnih zuba i njihovih

potpornih tkiva, uključujući zdravlje svih dijelova usne šupljine koji sudjeluju u

žvakanju.

Prema Izvještaju o utvrđenim stanjima, oboljenjima i povredama u stomatološkoj

djelatnosti za 2016. godinu, evidentirano je 30.170 oboljenja, a stopa obolijevanja je

1.197 na 10.000 stanovnika.

Kao vodeće oboljenje u svim dobnim grupama evidentira se karijes (K02) sa stopom

obolijevanja 865,4/10.000 stanovnika. Na drugom mjestu vodećih oboljenja su

oboljenja pulpe i periapikalnog tkiva (K04) sa stopom 148,9/10.0000, Gingivitis i

periodontalna oboljenja (K05) sa stopom 51,7/10.000.

Kod djece i mladih starosti do 18 godina na trećem mjestu vodećih zubnih oboljenja

su poremećaji razvoja i rasta zuba (K00).

KEP-indeks (odnos karioznih, ekstrahiranih i plombiranih zuba) pokazao se kao vrlo

dobar pokazatelj oralnog zdravlja. U zemljama EU vrijednosti KEP indeksa kreću se

između 0,5 i 1,5. U našem Kantonu ovaj indeks za djecu predškolskog i školskog

uzrasta iznosi 2,49.



Grafikon 24. Vodeća oboljenja zuba i usta u 2016. godini

3.7. Zarazne bolesti Prof.Dr.med.sci. Sead Karakaš

3.7.1. Epidemiološki nadzor

Epidemiološki nadzor predstavlja stalno, sistematsko prikupljanje, analizu i

tumačenje podataka o određenoj pojavi vezanoj za zdravlje, kao i povratnu

informaciju onima koji učestvuju u prikupljanju podataka ili njihovom korišćenju, a u

cilju sprječavanja i suzbijanja poremećaja zdravlja. Osnovni cilj epidemiološkog

nadzora je sagledavanje deskriptivno-epidemioloških karakteristika ispitivanog

događaja vezanog za zdravlje. Ovaj aspekt nadzora obuhvata: a) identifikaciju

posebno ugroženih grupa; b) uočavanje prostorne raspodjele oboljevanja, i c)

praćenje vremenskog kretanja učestalosti poremećaja zdravlja, uključujući otkrivanje

epidemija kao i karakteristike osoba, mjesta i vremena.

Međunarodne zdravstvene regulative zahtijevaju brzo otkrivanje javnozdravstvenih

rizika i njihovu procjenu, obavještavanje i djelovanje na rizike. Zbog toga je potreban

osjetljiv i fleksibilan sistem nadzora uz funkciju ranog upozoravanja.

Osnovni ciljevi rada epidemioloških službi su praćenja zaraznih i masovnih hroničnih

bolesti. U tu svrhu prikupljaju se i analiziraju podaci o kretanju zaraznih bolesti prema

prijavama pojedinih oboljenja ili epidemija, koji pristižu iz ordinacija primarne

zdravstvene zaštite, bolnica i laboratorija.

72,3

12,4

4,3 2,5

2,3 6,2

Zubni karijes (K02) Ob.zubne pulpe (K04)

Gingivitis i period.ob.(K05) Por.razvoja i rasta zuba (K00)

Dr.porem.zuba (K08) ostala oboljenja



Pored toga nadziru se sve osobe zaposlene u proizvodnji i prometu prehrambenih

proizvoda, odnosno opskrbi stanovništva pitkom vodom, djelatnici u zdravstvu i

ustanovama socijalne skrbi koji se bave pregledima, liječenjem, njegom i

usluživanjem bolesnika, osobe koje rade u proizvodnji, opremanju i izdavanju

lijekova, ustanovama za odgoj i obrazovanje predškolske i školske djece te osobe

koje pružaju usluge njege stanovništvu.

Epidemiološki nadzor obuhvata osobe u kontaktu s oboljelim od određene zarazne

bolesti, ali i osobe koje putuju ili su doputovale iz područja endemskog ili

epidemijskog javljanja određenih zaraznih bolesti. Ovaj nadzor obuhvata niz mjera

prevencije, uključujući i epidemiološko izviđanje, određivanje protuepidemijskih mjera

te preventivno cijepljenje i hemoprofilaksu.

Kvalitet epidemiološkog nadzora i mogućnost sagledavanja realne epidemiološke

situacije direktno zavise od kvaliteta dijagnostike, mogućnosti mikrobiološkog

ispitivanja i ažurnosti i sveobuhvatnosti prijavljivanja zaraznih bolesti, u skladu sa

zakonskim propisima.

Većina podataka o zaraznim bolestima rezultat je pasivnog nadzora, osim za gripu,

za koju je uveden tzv. sentinel nadzor, respiratornu tuberkulozu i pojedine

vakcinopreventabilne bolesti, za koje se sprovodi epidemiološki nadzor u sklopu

programa Svjetske zdravstvene organizacije.

Ne samo učestalost bolesti, već i učestalost izlaganja faktorima rizika, određenim

navikama i oblicima ponašanja u prošlosti i sadašnjosti služe za projekciju budućih

dešavanja I predviđanje trenda kretanja. Takvi podaci, prikupljeni nadzorom, nužni su

ne samo za organizovanje zdravstvene službe, već i za preduzimanje mjera

(preventivni programi i sl.).

Epidemiološke karakteristike zaraznih bolesti, brzina širenja i masovnost javljanja,

problem rezistencije mikroorganizama, opasnost od importovanja zaraznih oboljenja

iz raznih dijelova svijeta i stalna, potencijalna opasnost prirodnožarišnih infekcija daje

ovoj grupi oboljenja poseban značaj.

Zarazne bolesti i dalje predstavljaju teret za zdravlje i za zdravstvene resurse: bilo da

je riječ o endemski prisutnoj tuberkulozi, epidemijskom pojavljivanju bolesti koje se

mogu prevenirati cijepljenjem, rastućem problemu rezistencije na antibiotike, do

izazova izrade strategija prevencije i kontrole kada je riječ o bolestima koje se javljaju

u svijetu i predstavljaju globalnu zdravstvenu prijetnju (npr. Ebola). Jačanje

kapaciteta na svim razinama nadzora (epidemiološkog, laboratorijskog), osobito

uspostava i jačanje kapaciteta ranog obavještavanja i uzbunjivanja (ALERT),

efektivno korištenje informacija za kontrolu javnozdravstvenih prijetnji, reducirat će

ukupni teret zaraznih bolesti.



Nadzor nad zaraznim bolestima

Nadzor nad zaraznim bolestima zasniva se na obaveznom prijavljivanju zaraznih

bolesti (Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, Službene novine FBiH br.

29/05 i Pravilnik o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti, Službene novine FBiH br.

101/12). U sistemu nadzora i kontrole zaraznih bolesti učestvuje cijeli zdravstveni

sistem. Prijave oboljelih od zaraznih bolesti koje podliježu obaveznom prijavljivanju,

Služba za epidemiologiju Zavoda kontinuirano prikuplja, analizira i prati stanje

zaraznih bolesti, vrši procjenu epidemiološke situacije, te evaluaciju poduzetih mjera

prevencije i suzbijanja. Zaštita od zaraznih bolesti je moguća samo kroz efektivan

sistem monitoringa i evaluacije, pri čemu „nadzor predstavlja informaciju za akciju“.

Morbiditet (obolijevanje) od zaraznih bolesti, iako značajno reduciran, još uvijek ima

značajan udio u ukupnom obolijevanju i zahtjeva našu stalnu pažnju. Problem

zaraznih bolesti, naročito moguća pojava novih, kao i ponovna pojava „starih“

infektivnih bolesti je uvijek aktuelna. Njihovo održavanje i širenje zaokuplja opću

pažnju, jer su to bolesti koje se iznenada pojave, često uzrokuju visok morbiditet, pa i

letalitet

Slučaj oboljevanja od zarazne bolesti može se klasifikovati kao “moguć”, “vjerovatan”

i “potvrđen”.

Moguć slučaj označava slučaj klasifikovan kao moguć za potrebe prijavljivanja.

Najčešće je to slučaj koji zadovoljava kliničke kriterijume na način na koji je to

opisano u samoj definiciji bolesti, bez epidemioloških ili laboratorijskih dokaza.

Određivanje slučaja kao mogućeg ima visoku senzitivnost i nisku specifčnost.

Ovakva klasifikacija omogućava otkrivanje većine slučajeva, ali sa mogućnošću da

se u ovoj kategoriji nađu i neki lažno pozitivni slučajevi.

Vjerovatan slučaj označava slučaj klasifikovan kao vjerovatan za potrebe

prijavljivanja.

Najčešće je to slučaj koji zadovoljava kliničke kriterije i kod koga je ustanovljeno

postojanje epidemiološke povezanosti na način naveden u samoj definiciji bolesti.

Laboratorijski testovi za vjerovatne slučajeve su potrebni samo za neke bolesti.

Potvrđen slučaj označava slučaj klasifikovan kao potvrđen za potrebe prijavljivanja.

Potvrđeni slučajevi su laboratorijski potvrđeni slučajevi oboljevanja od određene

zarazne bolesti. Oni mogu, ali ne moraju, ispunjavati kliničke kriterijume koji su

opisani u definiciji bolesti. Klasifikacija slučaja kao potvrđenog ima visoku secifičnost i

nisku senzitivnost, što znači da će većina potvrđenih slučajeva biti stvarno oboljele

osobe pri čemu postoji mogućnost da neki slučajevi ostanu neotkriveni.



U zavisnosti od podataka dobijenih tokom ispitivanja slučaja zaraznih bolesti,

potvrđeni slučajevi mogu biti svrstani u jednu od tri navedene kategorije:

Laboratorijski potvrđeni slučaj sa kliničkim kriterijumima: slučaj isunjava laboratorijske

kriterijume za potvrđenog slučaja, kao i kliničke kriterijume navedene u definiciji

slučaja.

Laboratorijski potvrđen slučaj sa nepoznatim kiničkim kriterijumima: slučaj ispunjava

laboratorijske kriterije za potvrdu slučaja, ali nisu dostupni ili su nepoznati podaci

vezani za kliničke kriterijume (npr. postoji samo laboratorijski izvještaj)

Laboratorijski potvrđen slučaj bez kliničkih kriterija: slučaj ispunjava laboratorijske

kriterijume za potvrdu slučaja, ali ne ispunjava kliničke kriterijume iz definicije slučaja

ili je slučaj asimptomatski.

U 2016. godini, Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine je

prijavljeno ukupno 54.064 oboljelih od zaraznih bolesti (Mb 2316/100.000), više nego

u 2015. godini (Mb 2133/100.000). U razdoblju od 2011-2015. godine, najniža stopa

incidence zaraznih bolesti registrirana je 2013. godine, a najviša, 2011. godine.

Na ukupan morbiditet od zaraznih bolesti, svake godine, najviše utječe gripa, pa tako

u 2015. godini 65% registriranih zaraznih oboljenja čini gripa/bolesti sličnih gripi

(35.048), dok ostale zarazne bolesti (19.016) učestvuju sa 35%.

U predhodnom, četvorogodišnjem, posmatranom periodu dijagnostikovano je 38

različitih zaraznih oboljenja na prostoru SBK, od ukupno 48 koja, po Zakonu o zaštiti

stanovništva od zaraznih bolesti, podliježu obaveznom prijavljivanju.

Samo tokom 2016. godine na području kantona dijanosticirano je ukupno 35 različitih

zaraznih oboljenja.

Na osnovu prijave oboljenja od zaraznih bolesti tokom 2016. godine na prostoru

SBK/KSB registrirano je ukupno 10.613 oboljelih lica (Mb 4.162/100.000), što je

znatno više u odnosu na predhodnu 2015.godinu (4.277 ili 1677/100.000).

Od tog broja od gripe (ARI/ ILI) oboljelo je 9.347osoba ili 88% što je značajna razlika

u odnosu na predhodnu godinu kada je od gripe oboljelo 2760 ili 64,5% od ukupnog

broja oboljelih. Najveći broj oboljelih u 2016. godini, njih 2393, je u općini Novi

Travnik (Mb 957/10.000), zatim 2185 u općini Travnik (Mb 397/10.000) i Jajce sa

1919 oboljelih i morbiditetom od 767/10.000.

Na osnovu prijave oboljenja od zaraznih bolesti, u periodu od 2013. do 2016.godine,

na prostoru SBK, registrovano je ukupno 21.008 oboljelih osoba. Najmanji broj

oboljelih (1.432) registriran je tokom 2013. godine, a najveći broj (10.613) posljednje

2016.godine.



Grafikon 25. Zarazne bolesti na prostoru SBK/KSB u periodu od 2013. do 2016. godine

U odnosu na općine, najveći broj oboljelih u protekle četiri godine, njih 3.349,

registriran je u općini Novi Travnik, zatim u općinama Travnik (3.154) i Bugojno

(2.618). Kada uporedimo stope morbiditeta na 10.000 stanovnika uočavamo da je

najveća stopa oboljevanja zabilježena u općini Novi Travnik (1.945/10.000), zatim

Kreševo (1.849/10.000) i J.ajce (1267/10.000), dok su najmanje stope oboljevanja

zabilježene u općinama Kiseljak (226/10.000) i Fojnica (347/10.000).

Tabela 10. Prikaz oboljelih od zaraznih bolesti po općinama u periodu 2013-2016.godine

Naziv općine 2013. 2014. 2015. 2016. ukupno Stopa na 10.000

Jajce 181 389 680 1.919 3.169 1.267

D. Vakuf 47 154 206 437 844 602

Bugojno 194 832 459 1.133 2.618 654

Gornji Vakuf /Uskoplje 60 255 72 573 960 480

Novi Travnik 209 810 1451 2.393 4.863 1.945

Travnik 245 839 635 2.185 3.904 710

Vitez 226 366 364 1.217 2.173 869

Busovača 111 233 139 108 591 369

Kiseljak 35 105 50 262 452 226

Kreševo 18 459 181 359 1.017 1.849

Fojnica 106 244 40 27 417 347

U 2016. godini, među oboljelim od zaraznih bolesti (bez gripe), više od polovine

(62,93%) su mlađi od 25 godina. S obzirom na spol, 50,8% oboljelih je muškog, a

49,2% ženskog spola.

1.432

4.686

4.277

10.613

2013

2014

2015

2016



3.7.2. Struktura zaraznih bolesti

U strukturi zaraznih bolesti dominiraju respiratorne infekcije sa učešćem od 38 % (bez gripa).

RESPIRATORNE ZARAZNE BOLESTI

Respiratorne zarazne bolesti zbog svoje učestalosti imaju veliki javnozdravstveni

značaj. Virus gripa je sa najvećim pandemijskim potencijalom. Pandemije gripe su

nepredvidive, jer se javljaju ciklično u neodređenom vremenskom periodu i imaju

teške posljedice na ljudsko zdravlje i čitavu ljudsku populaciju, kao i na ekonomsku

situaciju u svijetu. S obzirom na to da stanovništvo nema prirodni imunitet na novi

pandemijski soj virusa, to bi značilo zaražavanje, oboljevanje i umiranje većeg broja

ljudi nego kod sezonskog gripa, sa izrazitim socio-ekonomskim posljedicama u svim

sverama života. Počev od šesnaestog vijeka, od kada postoje pisani tragovi, u

svakom vijeku u prosjeku su registrovane po tri pandemije. Intervali između

pandemija variraju od 11 do 39 godina.

Tokom XX vijeka desile su se tri pandemije gripa i to:

- 1918.godine, tzv. Španska gripa, izazvana virusom gripa A (H1N1), sa oko 40-

50 miliona umrlih;

- 1957.godine, tzv.Azijska gripa sa oko 2 miliona umrlih;

- 1968.godine, tzv.Hongkongška gripa sa oko milion umrlih.

Pored desetine miliona oboljelih i više miliona umrlih, svaka pandemija je izazivala i

socijalno ekonomsko urušavanje društva. Naknadnom analizom ovih pandemija

zaključeno je da su posljedice ovih pandemija bile katastrofalne, usljed

nepripremljenosti vlada da se suoče i brzo reaguju na pojavu velikog broja oboljelih i

umrlih lica u veoma kratkom periodu.

Zbog toga sve zemlje svijeta održavaju i unapređuju sisteme nadzora nad gripom, a

posebno u svjetlu Međunarodne zdravstvene regulative.

Sezonska gripa

Gripa je akutno respiratorno oboljenje koje nastupa iznenada, pojavom opštih i

specifičnih simptoma. Javlja se svake sezone od oktobra do maja i godišnje pogađa

tri do pet miliona ljudi u svijetu, sa 300.000 – 500.000 smrtnih ishoda. Prenosi se

putem sitnih kapljica, ali je moguć i indirektni prenos putem kontaminiranih ruku i

predmeta. Sezonskom gripom godišnje se zarazi 5% do 10% populacije, dok je u

pandemijama oboljevalo 30% do 50% stanovništva.

Pojava virusa gripe tip A (H1N1) u 2009. godini pokazala je nepredvidivost

pandemijske gripe. Većina oboljelih lica je imala blažu kliničku sliku. Međutim, teška

klinička slika se javljala kod mlađih lica, trudnica i zdravog stanovništva. Pandemijsko



širenje ovog virusa, 2009. godine, bilo je mnogo brže u odnosu na predhodne

pandemije, zbog neograničenosti u kretanju stanovništva i stilu života. U okviru šest

nedjelja od kada je opisan i otkriven, novi pandemijski virus je već bio zahvatio svih

šest regiona WHO što je i dovelo do proglašenja pandemije. Brzina kojom se virus

širio istakla je važnost da se uspostave sistemi nadzora koji će pravovremeno i

efikasno otkriti pojavu novog virusa sa panemijskim potencijalom.

Gripa uzrokuje znatan morbiditet i mortalitet svake godine i na listi vodećih zaraznih

oboljenja zauzima vodeće mjesto u svakoj izvještajnoj godini. S toga, praćenje

kretanja gripe zauzima posebnu pažnju. Kao jedan od odgovora na pandemiju gripe,

2009. godine u FBiH, je redizajniran postojeći pasivni sistem nadzora. Uveden je

epidemiološki i bolnički nadzor nad oboljenjima sličnim gripi (ILI), akutnim

respiratornim infekcijama (ARI), kao i nadzor nad teškim neobjašnjenim akutnim

respiratornim bolestima (SARI) i mortalitetom povezanim s gripom, korištenjem

standardnih definicija slučaja.

Iskustva su pokazala da postoje problemi u prijavljivanju i lošem protoku podataka, te

ukazala na važnost uspostave integriranog nadzora utemeljenog na laboratorijskoj

analizi. Iskustva sa pandemijom (2009/2010), kao i međunarodne inicijative

(Globalne smjernice o nadzoru i kontroli gripe WHO, IHR 2005) definirale su kao

jednu od prioritetnih aktivnosti svake zemlje, korištenje više vrsta nadzora nad gripom

i jačanje sistema nadzora.

Jačanje sistema nadzora rezultiralo je povećanjem broja registriranih slučajeva

oboljenja po godinama i na prostoru SBK. Tako je tokom 2013. godine registrirano

120 oboljelih, zatim 2014. godine bilježimo 1.659, tokom 2015.godine 2.760 oboljelih,

a zadnje posmatrane godine čak 9.347.

Meningokokni meningitis

Zbog svog načina pojavljivanja, stopa mortaliteta i pogođene populacije, izuzetno je

značajno pratiti pojavu meningokoknog oboljenja (meningokokna sepsa i

meningokokni meningitis). To je oboljenje koje se javlja iznenada, ne može se

predvidjeti niti prevenirati. Zadatak zdravstvene službe je rano uspostavljanje

dijagnoze koja garantira povoljan ishod bolesti i istovremeno hitno provođenje

interventnih mjera u cilju spriječavanja širenja ovog oboljenja u epidemijskoj formi.

Svake godine mi bilježimo sporadične slučajeve, registrirano je ukupno 14 oboljenja

tokom predhodne četiri godine i jedan smrtni slučaj. Tokom 2016.godine zabilježena

su tri slučaja oboljevanja od meningokoknog meningitisa.

U sprječavanju i suzbijanju oboljenja koja se šire putem vazduha, opštim

preventivnim mjerama se ne mogu postići zadovoljavajući rezultati. Epidemiološka

situacija je povoljna u pogledu onih respiratornih infekcija protiv kojih postoje

efikasne vakcine i protiv kojih se sprovodi sistematska imunizacija. Ona respiratorna



oboljenja, za koja ne postoji specifična prevencija, karakteriše neometan, prirodan

tok, sa cikličnim porastom morbiditeta i mogućom pojavom epidemija u uslovima

povećanja broja oboljele populacije.

Tabela 11. Sedam vodećih zaraznih bolesti na prostoru SBK/KSB, u 2015. i 2016. godini

2 0 1 6. 2 0 1 5.

rang Bolest Broj

oboljelih

Mb/

100.000

rang Bolest Broj

oboljelih

Mb/

100.000

1. ARI/ILI 9.347 366,5 1. ARI/ILI 2.760 108,2

2. Varicellae 596 23,4 2. Varicellae 675 26,5

3. Enterocolitis 186 7,3 3. Enterocolitis 393 15,5

4. Angina streptoc. 104 4,1 4. Angina streptoc. 98 3,9

5. Tuberculosis 47 1,8 5. Tuberculosis 68 2,7

6. Herpes zoster 46 1,8 6. Scarlatina 55 2,1

7. Brucellosis 31 1,2 7. Scabies 48 1,9

VAKCINOPREVENTABILNE BOLESTI

Početkom 2011. godine,na prostoru SBK, dolazi do pojave epidemije parotitisa, koji

se nastavlja i tokom 2012.godine. Razlog nastanka ove epidemije je nedovoljna

pokrivenost imunizacijom djece koja su rođena tokom rata ili neposredno nakon toga

kada nije bilo dovoljno adekvatnih vakcina. Epidemija se razvija u svim općinama

kantona sa najvećim stopama oboljevanja u Fojnici, Novom Travniku i Vitezu.

Ukupan broj registriranih oboljenja od parotitisa tokom ove dvije godine iznosio je

2.417, od čega 2.182 tokom 2011.godine.

Epidemija morbila u Bosni i Hercegovini započinje u našem kantonu, u Bugojnu,

početkom 2014. godine, i u narednih nekoliko mjeseci zahvata sve općine kantona.

Ukupan broj oboljelih u posmatranom periodu (2014-2015.) iznosio je 1.305, pri čemu

su Bugojno, Fojnica i Novi Travnik općine sa najvećim stopama oboljevanja.

Oboljevale su osobe različitih dobnih skupina a zajednička karakteristika je da nisu

vakcinisani, ili nemaju podatke o vakcinaciji.



Tabela 12. Obolijevanje od vakcinopreventabilnih bolesti na prostoru SBK u periodu 2012.-

2016.godine

Oboljenje 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Ukupno

Morbili 0 0 1.270 35 3 1.308

Rubeola 1 0 2 0 1 4

Parotitis 235 12 17 7 21 292

Pertusis 2 11 15 0 2 30

Ukupno 238 23 1.304 42 27 1.634

Epidemija morbila koja je započela u Bugojnu, februara 2014. godine, proširila se po

Federaciji, nakon čega zahvata i cijelu BiH. Samo tokom 2014. godine u BiH se

registrira 5.340 oboljelih. Epidemija se nastavlja i u 2015. godini. Zabilježeni su

slučajevi morbila u sedam kantona Federacije. Ukupno je u 2015. godini u FBiH

prijavljeno 1.677 slučajeva. Necijepljeni ili s nepoznatim cijepnim statusom činili su

87,9% (1.474), nepotpuno cijepljeni 8,2% (138) i cijepljeni s dvije doze 3,9% (65).

Gotovo deset posto oboljelih je bilo mlađe od godinu dana, premladi za cijepljenje,

koji su trebali biti zaštićeni kolektivnim imunitetom.

Inače, pred kraj 2009. godine, u sklopu Programa eliminacije morbila i rubeole,

uveden je laboratorijski nadzor za ove dvije bolesti (Ref. laboratorij UKC u Sarajevu i

kontrolni laboratorij u Luksemburgu). U 2015. godini, u tri laboratorije (Sarajevo,

Tuzla i Mostar) ukupno je testirano 169 slučajeva, od kojih je 82 bilo pozitivno

(48,5%).

Prema preporukama WHO, u cilju eliminacije morbila i rubeole u Evropskom regionu,

u Federaciji BiH uveden je nadzor baziran na slučaju radi otkrivanja, istraživanja i

potvrđivanja sumnjivih slučajeva na morbile i rubeolu u zajednici. U 2015. godini, u

bazi podataka, napravljenoj za taj tip nadzora, evidentirano je i istraženo 805

slučajeva (48% od ukupno prijavljenih slučajeva).

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, Federacija BiH je postala zemlja

endemske transmisije.

Genotipizacija virusa u cirkulaciji tokom epidemije 2014/2015. je pokazala da je riječ

o virusu- genotip D8-Frankfurt/ Main.

Osim navedene epidemije morbila, druge vakcino-preventabilne bolesti registriraju se

sporadično.



U 2016. godini među bolestima koje se mogu prevenirati cijepljenjem registrirano je

21 slučaj parotitisa, 2 slučaja pertusisa, 1 slučaj rubeole i 3 slučaja morbilla..

Invazivna oboljenja koja uzrokuje hemofilus influence tip b, na kantonu (ali i na

prostoru Federacije BiH), se ne prijavljuju, tako da pouzdanim informacijama o njima

Zavod za javno zdravstvo SBK ne raspolaže.

TUBERKULOZA

Spada u 10 vodećih uzroka smrtnosti u svijetu. Vodeći je uzrok smrtnosti među

infektivnim uzročnicima. U toku 2016. godine, 10.4 miliona ljudi u svijetu oboljelo je

od tuberkuloze (90% odrasli, 65% muškarci, 10% HIV pozitivni, 56% u 5 zemalja:

Indija, Indonezija, Kina, Filipini i Pakistan). U toku 2016.godine 1.7 miliona smrtnih

ishoda usljed tuberkuloze (od kojih 0.4 miliona HIV pozitivnih).

Zapaža se sve veći jaz između procjenjenog i prijavljenog broja oboljelih. Samo 6,1

milion oboljelih (59%) prijavljen je WHO, što govori da 41% novih slučajeva

tuberkuloze ostaje nedijagnostikovano ili neprijavljeno, što je više u odnosu na 2014.

godinu kada je procjenjen broj nedijagnostifikovanih slučajeva iznosio 37%. Isti trend

se održava i kada je u pitanju multirezistentna tuberkuloza (MDR). Od procjenjenih

580.000 slučajeva, samo jedna petina je prijavljena i uključena u liječenje, odnosno

5% manje u odnosu na 2014.godinu.

Prema podacima Evropskog centra za kontrolu bolesti (ECDC), tokom 2015. godine

registrovano je ukupno 311.910 slučajeva oboljevanja od tuberkuloze u 51 zemlji

evropskog regiona WHO, što odgovara stopi prijavljivanja od 35 na 100.000. To

predstavlja 3% od ukupnog broja oboljelih u svijetu.

Sa druge strane u zemljama EU i Evropske ekonomske zajednice u 2015.godini

registrirano je 60.195 slučajeva tuberkuloze, što odgovara stopi od 11,7/100.000.

Visoke stope MDR TB u velikom broju zemalja istočne evrope i centralne Azije

predstavljaju najveći izazov u kontroli tuberkuloze u Evropskom regionu.

Multirezistentna (MDR TB) tuberkuloza predstavlja javnozdravstvenu prijetnju i

ugrožava dalji napredak u kontroli tuberkuloze. WHO procjenjuje da je trenutno u

svijetu 600.000 novooboljelih sa rezistencijom na rifampicin-najefikasniji

antituberkulotik prve linije, medju kojima je 490.000 MDR-TB.

U Federaciji BiH u 2015. godini, prema rezultatima pasivnog nadzora, registrirane su

664 osobe oboljele od tuberkuloze, odnosno stopa oboljevanja iznosi 28,4/100.000

stanovnika. Prema broju oboljelih od respiratornih bolesti u Federaciji BiH u 2015.

godini, tuberkuloza se nalazi na trećem mjestu, nakon gripe/ILI i varičela.



Tuberkuloza je oboljenje koje se prema Pravilniku o načinu prijavljivanja zaraznih

bolesti prijavljuje prema posebnim propisima, odnosno prema Federalnom programu

za kontrolu tuberkuloze.

Prijavljena stopa oboljevanja iznosi 31,1/100.000 stanovnika. U razdoblju 1996-2015.

godina, u Federaciji Bosne i Hercegovine, stopa oboljevanja od tuberkuloze se

kretala u rasponu od 93 slučaja (1998.) do 29 slučaja na 100.000 stanovnika (2015.).

U ukupnom broju oboljelih od tuberkuloze bilo je 425 osoba muškog (58,5%) i 302

ženskog spola (41,5%). Kao i prethodnih godina, najviše prijavljenih slučajeva

tuberkuloze je u dobnoj skupini preko 65 godina (35,5%). Oboljeli do 24 godine činili

su 13,5 % u ukupnom broju oboljelih. Među 664 prijavljenih slučajeva tuberkuloze u

2015. godini, 90,1% su novootkriveni slučajevi, dok su 9,9% recidivi.

U 2016. godini završen je proces unaprjeđenja web orijentirane elektronske baza

podataka o tuberkulozi (podržana projektom finansiranim od strane Globalnog fonda

za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije - GFATM). Nova verzija je postavljena

na odgovarajuće servere u Zavodu za javno zdravstvo FBiH, Institutu za javno

zdravstvo Republike Srpske i Ministarstvu civilnih poslova BiH. Baza omogućava da

se iz nje generiraju odgovarajući mjesečni, kvartalni i godišnji izvještaji. U narednom

periodu, redovitim ažuriranjem podataka i generiranjem izvještaja, potrebno je izvršiti

evaluaciju rada, s konačnim ciljem potpune funkcionalnosti baze i harmonizacije kada

je riječ o izvještavanju.

Tabela 13. Uporedni podaci o oboljevanju od tuberkuloze u Federaciji BiH i Republici Srpskoj

u periodu 2012.-2016.godine

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Republika Srpska

Broj novih TB slučajeva

532 440 382 353 306

FBiH

Broj novih TB slučajeva

828 772 773 664 547

Republika Srpska

Incidencija na 100.000

38,0 31,4 27,3 25,2 21,8

FBiH

Incidencija na 100.000

35,4 33,0 33,0 28,4 24,8

Kao što je već naglašeno, tuberkuloza je najčešća zarazna bolest na svijetu, bolest

koja je stara koliko i čovječanstvo i na kraju, bolest čija je incidencija u posljednje

vrijeme porasla za 20% usprkos sve modernijoj medicini i naučnim dostignućima.

Svake godine bacilom tuberkuloze zarazi se 1% svjetske populacije, pri čemu 8-10

miliona razvije aktivnu bolest. U vrijeme otkrića uzročnika tuberkuloze 1882.godine u

svijetu je bio zaražen svaki sedmi stanovnik planete, a danas je to svaki treći

stanovnik (oko dvije milijarde ljudi). Tek 1-5% inficiranih razvit će bolest unutar jedne

do dvije godine.



Alarmantni podaci o tuberkulozi na globalnom nivou su doveli do toga da je Svjetska

zdravstvena organizacija stvorila strategiju za borbu protiv tuberkuloze, koju je

nazvala DOTS (Directy Observed Therapy Short course).

Analiza stanja prijavljenih slučajeva tuberkuloze, Zavodu za javno zdravstvo

SBK/KSB, u periodu od 2008. do 2016. godine pokazuje da je u navedenom periodu

registrirano ukupno 850 slučajeva novooboljelih pacijenata od tuberkuloze. U

prosjeku, to je godišnje 95 novooboljelih. (tabela 5.)

Tabela 14. Broj oboljelih od plućne tuberkuloze na prostoru SBK u periodu 2008.-

2016.godine

Godina 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Ukupno

Oboljeli 157 113 118 86 76 83 99 68 47 850

Zahvaljujući efektima DOTS strategije, prisutan je trend značajnog opadanja stope

morbiditeta od tuberkuloze po pojedinim godinama. Broj novooboljelih, koji je 2008.

godine iznosio 157, sa stopom oboljevanja od 61,81/100.000, u 2012. godini se

smanjio na 76 i stopu oboljevanja od 29/100.000 stanovnika, dok je 2016.godine

registrirano samo 47 oboljelih, sa stopom 18/100.000 (slika 2)

Grafikon 26. Prikaz broja oboljelih od tuberkuloze u periodu 2008-2016. godine

U odnosu na pojedine općine kantona najveći broj oboljelih se registrira u općini

Travnik (185), zatim Bugojno (128) i Gornji Vakuf/Uskoplje (80). U općini Kreševo u

posmatranom devetogodišnjem period registrirano je svega 21 oboljelih. (tabela 6)

157

113 118

86 76

83

99

68

47

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016



Tabela 15. Broj oboljelih od plućne tuberkuloze po općinama SBK u periodu 2008- 2012. g.

U navedenom periodu prosječna stopa incidencije plućne tuberkuloze na prostoru

srednjobosanskog kantona iznosila je 46/100.000, sa varijacijama koje su se kretale

od 19/100.000 u Novom Travniku do 250/100.000 u Gornjem Vakufu/Uskoplju.

Visoke stope oboljevanja u općini Fojnica su u vezi sa štićenicima ustanova za

zbrinjavanje mantalno invalidnih lica „Drin“ i „Bakovići“.

CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI

Više od 250 poznatih bolesti se prenosi putem kontaminirane hrane. Značaj tih

bolesti ogleda se u činjenici da se njihova pojava može spriječiti primjenom

jednostavnih mjera (higijena ruku, dispozicija otpadnih materija, vodosnabdjevanje,

adekvatna primjena mjera za bezbjednost hrane), a uprkos tome od ovih bolesti

godišnje oboli oko milion ljudi širom svijeta.

Salmoneloze su, poslije kampilobakterioza, u zemljama Evropske unije i Evropske

ekonomske zajednice (EU/EEZ), druge najčešće prijavljivane gastrointestinalne

infekcije i značajan uzrok alimentarnih epidemija. U 2014. godini je u 30 država

članica EU registrovano 89.883 potvrđenih slučajeva salmoneloze, sa registrovnom

stopom incidencije od 25,4 na 100.000. Time se nastavlja trend opadanja učestalosti

oboljevanja u posmatranom sedmogodišnjem periodu (2008-2014) i potvrđuje se

Go

din

a

Bu

go

jno

Bu

sova

ča

D.V

akuf

Fojn

ica

G.V

akuf

Ja

jce

Kis

elja

k

Kre

ševo

N.T

ravn

i

Tra

vn

ik

Vite

z

2008. 25 7 11 5 16 19 11 8 7 37 11

2009. 16 6 9 8 5 20 10 5 8 17 9

2010. 13 5 8 13 6 9 14 2 9 32 7

2011. 14 7 4 15 8 3 9 0 4 13 9

2012. 15 5 6 6 6 4 7 1 4 19 3

2013. 15 5 7 5 4 7 8 2 4 21 5

2014. 13 6 6 9 17 5 10 2 4 21 6

2015. 13 5 0 12 11 0 4 1 4 11 7

2016. 4 2 2 4 7 6 0 0 3 14 5

Ukupno 128 48 53 66 80 73 73 21 47 185 62



uspješna implementacija programa kontrole infekcije kod životinja, posebno kod

živine.

Najviše registrovana specifična stopa incidencije registrovana je u dobnoj skupini 0-4

(115,7/100.000). Grupa crijevnih zaraznih oboljenja, sa registriranih 5.531 oboljelih

osoba učestvuje u ukupnoj strukturi zaraznih bolesti u Federaciji BiH sa 10,2%.

Najzastupljeniji je enterocolitis acuta (84,12%), na drugom mjestu su salmoneloze

(7,93%), na trećem zarazno trovanje hranom (7,44%).

Stopa incidence u 2015. godini, (236,9/100000) je veća u odnosu na 2014. godinu

(183,5/100000).

Najveći broj oboljelih od crijevnih zaraznih bolesti je u dobi 0-6 godina (30,08%),

zatim u dobi 25-49 godina (24,19%). U 2015. godini, najveća stopa obolijevanja od

crijevnih zaraznih bolesti je registrirana u Sarajevskom, a najmanja u Zapadno-

hercegovačkom kantonu.

Na prostoru SBK u posmatranom periodu registrira se prosječna stopa oboljevanja

od 150/100.000..Najveći broj oboljelih zabilježen je tokom 2012.godine, kada je

evidentirano 728 oboljelih sa stopom od 285/100.000 stanovnika, dok je najmanje

registriranih 2016.godine sa stopom 82/100.000 stanovnika opšte populacije.

Tabela 16. Kretanje oboljevanja od crijevnih zaraznih bolesti na prostoru kantona u periodu

2012- 2016.godine

Oboljenje 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. ukupno

Enterocolitis 715 246 260 396 186 1.803

Toxiinfectio alimentaris 5 10 11 15 8 49

Salmonellosis 8 6 13 18 15 60

Ukupno 728 262 284 429 209 1.912

ANTROPOZOONOZE

Prema navodima WHO, smatra se da je oko 75% novih oboljenja koja su se pojavila

u humanoj populaciji u posljednjih 10 godina uzrokovano infektivnim agensom

porijeklom od životinja ili produkata životinjskog porijekla. Većina oboljenja iz ove

grupe odlikuje se blažom kliničkom slikom sa povoljnim ishodom. Međutim u ovoj

grupi oboljenja registruju se i invazivne forme koje mogu dovesti do smrtnog ishoda,

naročito u vulnerabilnim skupinama.



Iako stope oboljevanja i umiranja od antropozoonoza u FBiH nisu visoke u poređenju

sa bolestima iz drugih grupa zaraznih bolesti, one su od značaja zbog zdravstvenih i

ekonomskih posljedica. Treba napomenuti da u grupi zoonoza postoji značajna

podregistracija, zato što se ove bolesti nedovoljno istražuju, ali i zbog problema

vezanih za dijagnostiku ovih bolesti, kako zbog raznolikosti kliničkih manifestacija

tako i zbog nedostataka reagensija za serološka ispitivanja.

U 2015. godini, u ovoj grupi oboljenja registrirane su 152 oboljele osobe. U strukturi

svih zaraznih oboljenja ova grupa oboljenja učestvuje sa 0,28%. Stopa obolijevanja

(6,51/100.000 stanovnika) je niža nego 2014. godine (14,5/100.000). Najveća stopa

incidence je od bruceloze, a registrirani su slučajevi leptospiroze, hemoragijske

groznice sa bubrežnim sindromom (HGSBS) i Lymove bolesti.

Na prostoru Srednjobosanskog kantona u periodu 2013.-2016. godine nisu

zabilježene epidemije antropozoonoza. Broj oboljelih je relativno mali, vjerovatno kao

i u cijeloj Federaciji da se radi o podregistraciji prije svega zbog neadekvatne

dijagnostike. Od bolesti koje su predstavljale najveće prijetnje izdvajaju se

Hemoragijska groznica sa renalnim sindromom tokom 2014. godine i bruceloza

tokom 2016.godine.

Tabela 17. Kretanje oboljevanja od odabranih antropozoonoza na prostoru SBK/KSB u

periodu 2013- 2016. godine

Oboljenje 2013. 2014. 2015. 2016. Ukupno

Brucellosis 7 9 9 31 56

Q-febris 1 1 1 0 3

Leptospirosis 1 5 0 3 9

Febris haemoragicae 1 22 0 1 24

Ehinococcus 0 1 4 2 7

Ukupno 10 38 14 37 99

Bruceloza

Prema podacima iz 2015.godine, u zemljama EU/EEZ prijavljeno je 439 slučajeva

bruceloze sa stopom incidencije od 0,09/100.000. Najviše stope incidencije

registrovane su u Grčkoj (1/100.000), Bugarskoj (0,5/100.000), Portugalu

(0,44/100.000) i Italiji (0,17/100.000). U ove četiri zemlje prijavljeno je 67,4% od

ukupnog broja registriranih slučajeva oboljevanja u humanoj populaciji tokom 2015.

godine. Nakon velike epidemije bruceloze koja je pogodile Federaciju BiH tokom

2007. i 2008. godine došlo je do smirivanja stopa oboljevanja od ove bolesti.

Međutim, tokom 2016.godine u većini kantona ponovo se bilježi porast broja



oboljelih. Na prostoru SBK tokom 2016.godine registrirano je 31 oboljenje i to u

drugoj polovici godine sa izraženim trendom rasta tako da je očekivati da će tokom

2017.godine broj oboljelih i dalje rasti. Neophodno je alarmirati sve nadležne

institucije kako bi se na vrijeme preduprijedila eventualna epidemija. Iskustva iz

predhodne epidemije, koja je ostavila nesagledive posljedice prije svega zbog kasne

reakcije i neadekvatnog odgovora veterinarske službe, nas uče da je veoma

značajan energični intersektorijalni pristup rješavanju ove prijetnje.

Hemoragijska groznica sa renalnim sindromom

Na nivou EU/EEZ u 2015.godini prijavljeno je 2.885 slučajeva hantavirusnih infekcija,

sa stopom incidencije 0,65/100.000. Najviša stopa incidencije registrovana je u

Finskoj (26,74/100.000). Od hantavirusnih infekcija oboljevau uglavnom odrasli, sa

procentualnim učešćem od 76% u dobnoj skupini 25-64 godine. U odnosu na polnu

distribuciju 63,65 oboljelih bile su osobe muškog spola.

Na prostoru Srednjobosanskog kantona u predhodne četiri godine registrirano je 24

oboljela, od čega 22 tokom 2014.godine. Tokom 2014.godine, slučajevi oboljenja

nisu grupirani već su se javljali u deset različitih općina.

ZARAZNE BOLESTI KOJE SE PRENOSE SPOLNIM PUTEM

Procjene WHO za 2012. godinu ukazuju da je skoro 400 miliona osoba uzrasta 15-49

godina u svijetu svake godine imalo neku od četiri spolno prenosive infekcije

(hlamidijaza 131 milion, gonoreja 78 miliona, sifilis 6 miliona, vaginalna trihomonijaza

143 miliona). Procjene za region Evrope ukazuju na brojku od 18 miliona ovih

infekcija na godišnjem nivou.

Spolna hlamidijaza uzrokovana bakterijom Chlamydia trahomatis je jedna od

najčešćih spolno prenosivih infekcija u Evropi. Učestalost ove infekcije među

seksualno aktivnim mladim osobama se kreće između 5% i 10%. Inficirane osobe

mogu imati simptome upale genitalnih organa uključujući upalu uretera ili grlića

materice, ali većina osoba nema ni jedan simptom (70% žena i 50%muškaraca).

Hlamidijaza je značajan javnozdravstveni problem zbog toga što neliječena infekcija

može usloviti pojavu upale reproduktivnih organa, smanjenje plodnosti/seksualnog

steriliteta, kao i komplikacije tokom trudnoće, prijevremenog porođaja i slično.

Troškovi liječenja steriliteta uzrokovanog hlamidijom su veliki zato što zahtijevaju

hiruršku intervenciju na jajovodima i /ili vještačku oplodnju. Premda je dostupno

jeftino i uspješno liječenje, kontrola hlamidijaze je i dalje izazov jer je većina osoba

bez simptoma i /ili znakova infekcije.

Imajući u vidu epidemiološke karakteristike, problem u laboratorijskoj dijagnostici i

značajan stepen stigmatizacije osoba sa dijagnostikovanim bolestima koje se

prenose seksualnim putem u društvu, postoji opravdana pretpostavka da prijavljeni



slučajevi bolesti koje se prenose seksualnim putem u našoj sredini ne prikazuju

realno stanje, kako zbog nepoznatog obima mogućnosti dijagnostikovanja, tako i

zbog insuficijentnog prijavljivanja laboratorijski potvrđenih slučajeva u skladu sa

važećom zakonskom i podzakonskom regulativom.

VIRUSNI HEPATITIS-i

Procjenjuje se da su virusni hepatitisi odgovorni za 1,34 miliona smrtnih slučajeva u

2015. godini, što je više u poređenju sa smrtnim ishodima uslijed tuberkuloze i više

od smrtnih ishoda kod osoba inficiranih HiV-om. Međutim, broj smrtnih slučajeva

zbog virusnog hepatitisa raste u vremenu, dok smrtnost izazvana tuberkulozom i

HIV-om opada. Hronične bolesti jetre uslijed prisustva virusa hepatitisa

prouzrokovale su tokom 2015. godine 720.000 smrtnih ishoda zbog ciroze jetre i

470.000 zbog hepatocelularnog karcinoma. Po podacima WHO tokom 2015.godine u

svijetu je živjelo oko 257 miliona ljudi sa hroničnom HBV infekcijom i 71 milion ljudi sa

hroničnom HCV infekcijom.

Pristup testiranju na hepatitise je generalno ograničen. Malo osoba sa virusnim

hepatitisom je dijagnostikovano (9% HBV zaraženih osoba od procjenjenih 22

miliona, i 20% HCV-zaraženih osoba od procjenjenih 14 miliona). Među onima koji su

dijagnostikovani, antivirusni tretman je dostupan samo malom broju inficiranih osoba.

U 2015.godini, 8% osoba sa dijagnostikovanom HBV infekcijom, odnosno 1,7 miliona

ljudi je bilo na liječenju, dok je samo 7,4% osoba sa dijagnostikovanom HCV

infekcijom odnosno 1,1 milion ljudi je započelo terapijski tretman.

Dodatnu komplikaciju čini koinfekcija sa HDV kod osoba sa već manifestnom HBV

infekcijom. Većina stručnjaka procjenjuje da je 5% HBV inficiranih osoba koinficirana

sa HDV.

Procjenjena prevalenca i sa HbsAg i anti-HCV u zemljama Evropske unije je oko 1%.

Zemlje sa najvećim procjenjenim apsolutnim brojem hroničnih hepatitis B slučajeva

su Italija i Rumunija (obe zemlje sa preko jedan milion slučajeva), a slijede Poljska ,

Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Bugarska i Španija gdje se brojke kreću u

rasponu od 550.000 do 300.000 slučajeva. U Grčkoj, Portugalu i Mađarskoj u

rasponu od 260.000 do 100.000 slučajeva.

Tabela 18. Oboljeli od hepatitisa na prostoru SBK/KSB u periodu 2013-2016. godine

Oboljenje 2013. 2014. 2015. 2016. Ukupno

Hepatisis virosa C 7 5 10 7 29

Hepatitis virosa B 4 2 6 2 14

HbsAg 18 13 20 21 72

UKUPNO 29 20 36 30 115



3.7.3. Prevencija zaraznih bolesti

U cilju prevencije i spriječavanja širenja zaraznih bolesti i mogućih epidemija,

epidemiološki timovi su tokom godine poduzimali čitav niz protuepidemijskih

aktivnosti. Radi ranog otkrivanja izvora zaraze i puteva prenošenja, zavod je putem

Službe za epidemiologiju obavljao čitav niz aktivnosti među kojima su najčešći:

- epidemiološko izviđanje u kući i kolektivu (114),

- epidemiološka anketa (137),

- posjeta kliconoši i ispitivanje okoline (31),

- uzimanje uzoraka na mikrobiološke pretrage (3406) i

- cijepljenje (512).

Epidemiološko terensko izviđanje i ispitivanje obavezno se provodi pri pojavi Brill-

Zinssenove bolesti, bruceloze, tuberkuloze, hemoragijske groznice sa renalnim

sindromom, virusne žutice, bjesnoće, malarije, morbila, rubeole, meningokokne

bolesti, Q groznice, sindroma stečenog nedostatka imuniteta, nosilaštva HIV antitjela,

trbušnog tifusa i paratifusa, pjegavca, dječije paralize, difterije, gonoreje, sifilisa,

crnog prišta, tularemije, trihineloze, legionarske bolesti i botulizma te pri pojavi

epidemije drugih zaraznih bolesti, kao i pri pojavi ili opasnosti od pojave kolere i

kuge.

Vršeni su zdravstveni pregledi osoba koje su preboljele trbušni tifus, virusnu žuticu

tipa B i C , a po epidemiološkim indikacijama i po preboljeloj dizenteriji i salmonelozi,

kao i zdravstvene preglede osoba za koje se sumnja da su oboljele ili da nose klice

(kliconoše) zaraznih bolesti kao i zdravstvene preglede osoba koje su oboljele ili se

sumnja da su oboljele od zaraznih bolesti nepoznatog uzročnika, takođe, bile su

predmetom ovog ispitivanja. Ispitivanje krvi davatelja na prisutnost markera virusne

žutice tipa B i C i antitjela na virus HiV-a vršeno je u saradnji sa Službama za

transfuziju općih bolnica na kantonu.

Među svim mjerama prevencije zaraznih bolesti, imunizacija predstavlja najbržu,

najefikasniju i ekonomski najviše opravdanu mjeru, koja je direktno uticala na

smanjenje incidencije morbiditeta i mortaliteta, kao i izmjenu strukture zaraznih

bolesti u svijetu. U ovim izuzetno složenim okolnostima zdravstveni radnici su učinili

napore kako bi održali i unaprijedili program imunizacije. Posebna aktivnost u centru

za cijepljenje je skladištenje i distribucija cjepiva prema općinskim cijepnim centrima

iz Programa obaveznih imunizacija, ali i fakultativnih imunizacija (gripa). Ovu godinu

je obilježilo uglvnom kontinuirano snabdjevanje vakcina u dovoljnim količinama po

svim cjepivima, osim povremenih kratkotrajnih kašnjenja za pojedina cjepiva. Kroz

hladni lanac Zavoda za javno zdravstvo u predhodnih četiri godine prošlo je više od

300.000 doza cjepiva uz svakodnevni monitoring, skladištenje i transport po

principima hladnog lanca.



Broj cijepljenih osoba u ambulanti Zavoda za javno zdravstvo, je znatno manji u

odnosu na predhodnu godinu iz razloga što se nije provodilo cijepljenje protiv gripe, a

i broj putnika na hadž je iz godine u godinu sve manji. S druge strane povećan je broj

cjepljenih protiv hepatitisa B i bjesnila.

Kada je u pitanju antirabična zaštita ljudi, u toku 2016. u ambulantu za antirabičnu

zaštitu se javilo 67 pacijenata. Za 9 pacijenata je propisan antirabični tretman od po 5

doza vakcine, 4 pacijenta su tretirana i antirabičnim serumom, a 3 pacijenta su

nepotpuno vakcinisana. Životinje poznatih vlasnika su bile pod veterinarskim

nadzorom, a u ostalim slučajevima nije bilo indikacije za antirabičnim tretmanom.

Tabela 19. Uporedni pokazatelji o realizaciji programa imunizacije na prostoru SBK/KSB u

periodu 2014.-2016.godine

VRSTA VAKCINA Broj

planiranih

Broj imuniziranih

2016. % 2016. % 2015. % 2014.

BCG 2.049 2.039 100 98 99

Hep B 1 2049 2.035 99 98 100

Hep B 2 2.049 1.893 93 94 99

Hep B 3 2.049 1.395 68 78 94

DTwP IPV1 2.049 1.796 88 91 97

DTwP IPV2 2.049 1.520 75 82 93

DTwP IPV3 2.049 1.422 70 78 90

OPV 1 /IPV1 2.049 1.796 88 91 97

OPV 2 /IPV2 2049 1.481 73 82 93

OPV 3 /IPV3 2.049 1.395 68 78 90

Hib 1 2.049 1.710 84 90 94

Hib 2 2.049 1.509 74 81 93

MMR 2.049 1.238 61 80 99

Hib 3 1.980 1.124 61 66 77

OPV I 1.980 1.049 53 68 73

DTa P 2.100 1.120 56 61 75

MMR 2100 1.435 69 69 98

OPV / II 2100 1.089 55 69 77

dT(adul. ) 2.100 1.411 66 98 92

OPV / III 2.100 1.421 67 98 82

TT 2.100 1.766 78 98 85



3.7.4. Specifični ciljevi i mjere u oblasti epidemiologije

1. Dječija paraliza (poliomijelitis)

Cilj: eradikacija poliomijelitisa

Mjere:

- Održavanje obuhvata vakcinacije djece oralnom polio vakcinom (OPV) po

Programu, sa najmanje 95% obaveznih u svakoj opštini i naselju;

- Imunizacija grupa visokog rizika (izbjeglice, raseljena lica, imigranti, Romi i

dr.);

- Kontrola vakcinalnog statusa djece i omladine kroz kartoteku o imunizaciji i

djece pri ulasku u kolektivne smeštaje i vakcinacija neimunizovanih;

- Periodično i godišnje izvještavanje o obuhvatu vakcinacije polio vakcinom;

- Održavanje visoko kvalitetnog nadzora nad svim slučajevima akutne flakcidne

paralize (AFP), potpuno ispitivanje i klasifikacija, analiza i izvještavanje po

kriterijumima SZO;

2. Male boginje (morbili)

Cilj: kontrola i eliminacija

- U fazi prevencije epidemijskog javljanja redukcija stope incidencije na manje

od 1 na 100.000 stanovnika;

- Eliminacija autohtonih slučajeva.

Mjere:

U fazi prevencije epidemija:

- Visok obuhvat vakcinacije kombinovanom morbili-mups-rubela vakcinom

(MMR) djece do navršene 2 godine života i revakcinacije u 6-oj godini, sa 95%

obaveznih u svakom naselju;

- Sumnju na epidemiju potvrditi laboratorijskom dijagnozom u prvih 10

slučajeva;

- Rutinsko sedmično izvještavanje po svim nivoima o kliničkim slučajevima.

U fazi eliminacije:

- Održavanje visokog obuhvata MMR vakcinom (primjenom sljedećih strategija

imunizacije: "održavanje", "postizanje" i "praćenje");

- Uvođenje i sprovođenje aktivnog epidemiološkog nadzora nad svakim

sumnjivim i oboljelim od morbila sa laboratorijskom potvrdom dijagnoze.



3. Rubela

Cilj: smanjenje kongenitalnih komplikacija na 0.01 na 1000 živorođenih

Mjere:

- Visok obuhvat vakcinacije MMR vakcinom sve ženske djece do navršene 2

godine i revakcinacije u 6-oj godini života, sa obuhvatom od 95% obaveznih u

svakoj opštini i naselju;

- Aktivan epidemiološki nadzor u epidemijama sa laboratorijskom identifikacijom

u prvim slučajevima oboljenja;

- Aktivan epidemiološki nadzor nad oboljelima od rubele (trudnice i žene) u

generativnom periodu, sa laboratorijskom potvrdom dijagnoze svakog

prijavljenog slučaja;

- Rutinsko nedjeljno izveštavanje po nivoima.

4. Tuberkuloza

Cilj: snižavanje stopa incidencije i mortaliteta

Mjere:

- Visok obuhvat vakcinacije novorođenčadi BCG vakcinom;

- Rano otkrivanje oboljelih sa više od 80% novoregistrovanih slučajeva;

- Uspješno liječenje 85% novootkrivenih slučajeva koji su bakteriološki

potvrđeni;

- Uvođenje kratkog, direktno praćenog tretmana lečenja (DOTS strategija) i

praćenje multirezistentnosti na terapiju;

- -Testiranje oboljelog od tuberkuloze na HIV infekciju prema epidemiološkim

indikacijama;

- Rutinsko nedjeljno izveštavanja po nivoima.

5. Virusni hepatitis B

Cilj: smanjenje stope incidencije nosilaštva virusa hepatitisa B za najmanje 80%

Mjere:

- Registracija i prijavljivanje slučajeva virusnog hepatitisa B;

- Aktivno epidemiološko i serološko ispitivanje oboljelih i kontakata iz rizika;

- Kontinuirano sedmodnevno izvještavanje po svim nivoima;

- Sprovođenje vakcinacije protiv hepatitisa B (HB) kod zdravstvenih radnika i

novorođenčadi HBsAg pozitivnih majki;

- Imunizacija HB vakcinom grupa sa visokim rizikom;

- Obavezna HB imunizacija djece do navršene 1 godine života;

- Testiranje na HBsAg trudnica, dobrovoljnih davalaca krvi i grupacija iz rizika;



- Primjena higijenskih i sanitarnih postupaka i mjera u pružanju zdravstvenih

usluga;

- Edukativni programi za čitavo stanovništvo i ciljano u grupacijama

stanovništva sa većim rizikom.

6. Hemoragijska groznica sa bubrežnim sindromom i druge hemoragijske groznice

Cilj: sniženje stopa incidencije i mortaliteta u prirodnim žarištima

Mjere:

- Otkrivanje sumnji i slučajeva bolesti sa laboratorijskom potvrdom dijagnoze;

- Epidemiološko ispitivanje oboljelih, radi otkrivanja mehanizma širenja i

utvrđivanja žarišta;

- Praćenje brojnosti mišolikih glodara i krpelja u prirodnim žarištima;

- Preduzimanje DDD mjera u žarištima;

- Redovno izvještavanja po nivoima

7. Bolničke infekcije

Cilj:

- Sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (BI);

- Smanjenje infekcija izazvanih bakterijama rezistentnim na antibiotike.

Mjere na nivou bolnice:

- Forsirati ulogu bolničke komisije za bolničke infekcije (najmanje 4 sastanka

tokom godine). Bolnička komisija priprema program i plan rada.

- Odrediti sestru na svakom odjeljenju koja će biti zadužena za sprovođenje

programa za sprječavanje i suzbijanje BI.

- Bolnice koje imaju mogućnosti trebaju formirati tim za aktivni nadzor nad BI

koja će raditi u koordinaciji sa Zavodom za javno zdravstvo;

- Sprovoditi sve opšte mjere za zaštitu od BI i mjere po kliničkim i

epidemiološkim indikacijama predviđenim zakonom

U Zavodu za javno zdravstvo formirati tim za zaštitu od BI koji vrši epidemiološki

nadzor:

- Studija prevalencije (presjeka) najmanje svake treće godine u svim bolnicama

sa ciljem da se registruju sve BI i sagleda korišćenje antibiotika u profilaksi i

terapiji;

- Sprovođenje sanitarno-higijenskog nadzora.

- Za odjeljenja sa visokim rizikom za nastanak BI (jedinice intenzivne nege,

hirurška odjeljenja, odjeljenja za neonatologiju): Studija incidencije u trajanju

1-3 meseca tokom godine.



- Prikupljanje podataka o infekcijama izazvanim bakterijama rezistentnim na

antibiotike.

- Rano otkrivanje i suzbijanje epidemija BI.

8. Zarazne bolesti od većeg socijalnog i epidemiološkog značaja

Cilj: sprečavanje, suzbijanje i sniženje stope incidencije

Mjere:

- Rutinsko nedeljno prijavljivanje podataka o oboljelima;

- Epidemiološki nadzor nad pojedinačnim slučajevima oboljevanja od: tetanusa,

trbušnog tifusa, bruceloze, Q-groznice, lajmske bolesti, antraksa,

hemoragijske groznice sa bubrežnim sindromom, salmoneloza i komplikacija

od streptokoknih infekcija;

- Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u epidemijama: zaraznih

trovanja hranom, virusnih žutica, meningitisa, trihineloze, tularemije, gripa i

akutnih respiratornih bolesti i zaraznih proliva kod djece mlađe od pet godina;

- Održavanje nivoa eliminacije bjesnila kod ljudi;

- Sprječavanje unošenja karantinskih i tropskih bolesti;

- Laboratorijsko ispitivanje kod postavljanja dijagnoze prema definiciji slučaja, a

kod sumnje na epidemiju laboratorijsko ispitivanje na uzorku slučajeva;

- Redovno izvještavanje na svim nivoima

3.7.5. Povezanost zaraznih i hroničnih nezaraznih bolesti

Neki od uzročnika zaraznih bolesti prepoznati su i kao uzročnici kasnijeg razvoja

hroničnih oboljenja kod ljudi. Tako su infekcije virusima hepatitisa B i C jedan od

glavnih medicinskih problema širom svijeta zbog mogućeg razvoja hroničnog

hepatitisa, ciroze jetre i hepatocelularnog karcinoma. U Bosni i Hercegovini se

zadnjih godina godišnje evidentira oko 200 novootkrivenih hepatitis B infekcija

(asimptomatskih nositelja virusa i akutno oboljelih od hepatitisa B zajedno), te oko

150 hepatitis C infekcija.

Također, humani papiloma virus (HPV) uzrokuje karcinom cerviksa koji je u svijetu

drugi najčešći karcinom žena. Gotovo svi slučajevi karcinoma cerviksa (99%)

povezani su s infekcijom HPV-om.

Efikasne mjere, među kojima treba istaknuti cijepljenje, dovode do pada incidencije

ovih bolesti. Treba napomenuti da brojni uzročnici zaraznih bolesti mogu značajno

pogoršati ionako narušeno zdravstveno stanje hroničnih bolesnika te dovesti do

komplikacija pa i smrtnih ishoda. Stoga je bitno planirati i osigurati sinergijsko

djelovanje preventivnih programa prevencije zaraznih i nezaraznih bolesti jer su

mjere prevencije zaraznih bolesti važne upravo za hronične bolesnike i edukativne

poruke preveniranja zaraznih bolesti trebaju biti pažljivo usmjerene na te skupine



stanovništva. Dobar primjer iz prakse je gripa, odnosno cijepljenje protiv gripe osoba

s hroničnim bolestima koje se provodi već dugi niz godina kako bi kod njih prevenirali

teške oblike gripe i spriječili smrtne ishode. Rizični faktori, koji su rizični faktori za

neke hronične nezarazne bolesti, kao što su pušenje i prekomjerno konzumiranje

alkohola, javljaju se kao prateći problem i kod osoba oboljelih od TBC-a.



4. ZDRAVLJE I OKOLIŠ Mr.sci.dr. Zudi Osmani

Dr.Kerić Emir

4.1. Sanitarno-higijensko stanje okoliša

Stanovništvo je svakodnevno izloženo riziko faktorima okoliša, koji mogu značajno

uticati na zdravlje. Rizičnim faktorima okoliša kontinuirano su izložene sve

populacijske grupe. Naročito su ugrožena djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji

ljudi, jer se nalaze pod većim zdravstvenim rizikom zbog onečišćenog zraka, vode i

zemljišta, kontaminirane hrane, buke, jonizirajućeg zračenja, UV zračenja, i loših

stambenih i radnih uslova.

4.1.1. Otpadne materije

Na području kantona odlaganje čvrstih i tečnih otpadnih materija predstavlja jedan od

glavnih problema javnog zdravstva. Kada je u pitanju čvrsti otpad, najveći problem je

njegovo nekontrolisano odlaganje i stvaranje „divljih“ odlagališta pored puteva, na

seoskim smetljištima, riječnim koritima ili napuštenim rudnicima. Ova mjesta

predstavljaju opasnost za podzemne vode koje osiguravaju pitku vodu za

stanovništvo, a samim tim i rizik za ljudsko zdravlje uslijed spiranja i curenja

onečiščujućih tvari. Osim toga, tečne otpadne materije se uglavnom bez prethodnog

prečišćavanja ispuštaju u rijeke.

Općinska odlagališta komunalnog otpada većinom su otvorenog tipa i to su najčešće

prostori koji ne zadovoljavaju uslove sanitarnih odlagališta otpada, niti su propisno

pripremljeni za tu namjenu. Kontrole procjednih voda i gasova nema gotovo ni na

jednom općinskom odlagalištu otpada. Neuređena odlagališta otpada uglavnom su

neograđena, tako da ljudi i životinje neometano ulaze, čime se povećava rizik od

širenja infektivnih bolesti. Na većini ovih deponija odlažu se sve vrste otpada, od

industrijskog do medicinskog. Raspoloživa mjesta za odlaganje čvrstog otpada su

nedovoljna u usporedbi sa količinom proizvedenog otpada. Kao posljedica toga

značajne količine otpada su odložene na nedozvoljenim mjestima.

Općine Travnik, Novi Travnik, Busovača i Vitez imaju ugovore sa regionalnom

santarnom deponijom „Mošćanica“ u Zenici o zbrinjavanju čvrstog otpada.



Tabela 20. Domaćinstva sa organizovanim prevozom smeća po općinama*

Općina Broj

domaćinstava

Organizovani prevoz smeća

%

Gradska

%

Seoska

%

Bugojno 9.429 7.490 79 2.552 34 4.938 66

Busovača 5.621 1.081 19 871 81 210 19

D.Vakuf 4.183 2.800 67 1.300 46 1.500 54

Fojnica 3.908 1.740 45 1.280 74 460 26

G.Vakuf/ Uskoplje 5.686 4.221 74 1.532 36 2.689 64

Jajce 8.041 4.200 52 3.500 83 700 17

Kiseljak 6.801 5.238 77 4.138 79 1100 21

Kreševo 1.845 810 44 540 67 270 33

Novi Travnik 7.267 4.140 57 3.200 77 940 23

Travnik 16.445 7.961 48 5.459 69 2.502 31

Vitez 8.190 3.000 37 1.000 33 2.000 67

Dobretići 473 - - - -

Ukupno 77.889 42.681 55 25.372 59 17.309 41

*Izvor podataka : HES službe domova zdravlja

U Srednjobosanskom kantonu od ukupno 77.889 domaćinstava, u organizovan

prevoz smeća uključeno je 42.681 domaćinstava ili 55%. Od broja domaćinstava koja

su uključena u organizovan prevoz smeća 25.372 su gradska domaćinstva ili 59% i

17.309 seoskih domaćinstava ili 41%. Najveći procenat domaćinstava sa

organizovanim prevozom smeća je u općini Bugojno i iznosi 79%, a najmanji u općini

Busovača i iznosi 19%.

Tabela 21. Sanitarno-higijenske karakteristike deponije čvrstog otpada*

Općina

Ud

aljen

ost

naselj

a

Način

od

lag

an

ja

Incid

en

tno

zap

aljen

je

Prisustvo

Br.

eksp

on

iran

ih

do

maćin

sta

va

Ču

vars

ka

slu

žb

a

Insekti

Glo

dari

Živ

oti

njje

Jata

pti

ca

G.Vakuf/Uskoplje 1.500 m zatrpavanjem Ne Da Da Da Da 50 Da

Fojnica 1.500 m zatrpavanjem Ne Da Da Da Da 0 Ne

Bugojno 1.200 m zatrpavanjem Ne Da Da Da Da 150 Da

Donji Vakuf 2.000 m zatrpavanjem Ne Da Da Da Da 10 Da

Jajce 2.000 m zatrpavanjem Da Da Da Da Da 0 Da

Kreševo 7.000 m zatrpavanjem Ne Da Da Da Da 0 Da

Busovača 25.000 m zatrpavanjem Ne Ne Ne Ne Ne 0 Da

Novi Travnik 2.000 m zatrpavanjem Ne Da Da Da Ne 0 Da

Kiseljak 5.000 m Bez zatrpavanja Da Da Ne Ne Da 0 Da

Vitez 1.000 m zatrpavanjem Ne Da Da Da Ne 0 Da

Travnik Prikupljanje i odvoz čvrstog otpada iz Travnika i sa općine obavlja J.K.P.Bašbunar, a

deponija za odlaganje otpada nalazi se u Zenici- Moščanica

Dobretići - - - - - - - - -

*Izvor podataka : HES službe domova zdravlja



Najveća udaljenost deponije od naseljenog mjesta iznosi 25 km u općini Busovača, a

najmanja u općini Bugojno i ona iznosi 1.200 metara. Prikupljanje i odvoz čvrstog

otpada iz općine Travnik obavlja J.K.P.Bašbunar, a deponija za odlaganje otpada

nalazi se u Zenici na odlagalištu „Moščanica“. U svim općinama SBK/KSB odlaganje

čvrstog otpada na deponiji se vrši sa zatrpavanjem, izuzev općine Kiseljak gdje se

odlaganje vrši bez zatrpavanja. Incidentno zapaljenje dešava se na deponijama u

općinama Jajce i Kiseljak, dok u ostalim općinama nema incidentnog zapaljenja na

deponijama.

Prisustvo insekata, glodara, životinja lutalica i jata ptica primjećeno je na većini

deponija, izuzev općine Busovača. Imamo ukupno 210 eksponiranih domaćinstava, i

to najviše u općini Bugojno (150), zatim u općini Gornji Vakuf/Uskoplje (50) i u

općini Donji Vakuf (10). U ostalim općinama nema eksponiranih domaćinstava.

Čuvarska služba postoji na svim deponijama osim u općini Fojnica. Za općinu

Dobretići nema podataka.

Tabela 22. Sanitarno higijensko stanje gradskog naselja*

Općina

Broj stanovnika u

gradskom naselju

Pražnjenje kontejnera i

odvoz smeća

Prisustvo otpadaka smeća po slobodnim

površinama

Rasipanje smeća iz

vozila tokom transporta

Pranje ulica

G.Vakuf/Uskoplje 1602 2x sedmično Da Ne Ne

Fojnica 4000 2x sedmično Da Ne 4x godišnje

Travnik - 7x sedmično Da Ne Po planu-

ugovor

Bugojno 29728 7x sedmično ljeti,

6xostali

Da Ne -

Donji Vakuf 7530 2x sedmično Da Ne -

Jajce 9000 6x sedmično Da Da 4x mjesečno

Kreševo - 1x sedmično Da Ne 3x godišnje

Busovača 4000 6x sedmično Da Ne 6x godišnje

Novi Travnik 1200 6x sedmično Da Ne 4x godišnje

Kiseljak 9989 4x sedmično Da Ne 5x godišnje

Vitez 4000 3x sedmično Da Ne 1x mjesečno

Dobretići - - - - -

*Izvor podataka: HES službe domova zdravlja

Na osnovu tabele vidimo da je neujednačen odvoz smeća po općinama, što može da

predstavlja opasnost u ljetnjem periodu u smislu nastanka zaraznih oboljenja zbog

povećane aktivnosti insekata kao i širenje neprijatnog mirisa.



Tabela 23. Sanitarno higijensko stanje seoskog naselja*

Općina Broj sela

Broj domaćinstava

Broj vodovoda

Domaćinstava priključena na

kanalizacionu mrežu

Broj %

priključenih

Novi Travnik 27 2.114 41 1.743 82

Vitez 35 7.064 45 - -

Kiseljak 17 3.380 49 3.099 91

Jajce 26 5.203 61 4.558 87

Donji Vakuf 24 2.288 33 713 31

Bugojno 60 4.870 18 - -

G.Vakuf /Uskoplje 11 1.015 8 650 64

Fojnica - 3.908 - - -

Busovača 35 3.889 44 1.476 37

Kreševo 26 1.380 56 1.366 98

Travnik 31 8.985 46 3.369 37

*Izvor podataka : HES službe domova zdravlja SBK/KSB

Na osnovu dostavljenih podataka vidimo da najveći broj priključenih domaćinstava

na kanalizacionu mrežu imaju općine Kreševo 98% i Kiseljak 91%.

4.1.2. Medicinski infektivni otpad Zbrinjavanje medicinskog otpada je veliki problem u svim zemljama svijeta, jer zbog

svojih karakteristika predstavlja opasnost za zdravlje ljudi, životinja i ekološki sistem.

Infektivni otpad je otpad koji u većoj ili manjoj mjeri vjerovatno sadrži patogene

organizme (pretežno mikroorganizme) koji zbog svog tipa, virulencije, te količine i

koncentracije mogu izazvati bolest kod ljudi koji su mu izloženi.

U infektivni otpad spada:

- pribor i kulture iz mikrobioloških laboratorija, otpad koji nastaje pri hirurškim

zahvatima, obdukcijama, pri previjanju hirurških rana, otpad iz jedinica za

izolaciju, iz jedinica za hemodijalizu, otpad iz sistema za infuziju, rukavice i

drugi materijal za jednokratnu upotrebu itd.

- oštri predmeti koji uključuju igle, šprice, skalpele, oštrice, pile, čavle i sve oštre

predmete koji mogu izazvati ubod ili posjekotinu.

Put prenosa opisan je kod infekcija Diphtheria; Ebola; Gonorrhoea; Hepatitis B i C;

Infekcija izazvana Humanim Imunodeficijentnim Virusom(HIV); Herpes;

Leptospirosis; Malaria; Mycobacterium tuberculosis; Pjegavi tifus; Syphilis;

Toxoplasmosis.



Neadekvatno upravljanje ovom vrstom otpada, koja je heterogena mješavina otpada,

pri čemu 10-25% čini opasan otpad rizičan pozdravlje ljudi i životnu sredinu,

predstavlja veliki rizik za zdravlje svih osoba koji mogu doći u kontakt sa njim.

Zavod za javno zdravstvo raspolaže sa uređajima „Sintion“ i „Šreder“ koji služe za

obradu infektivnog otpada i njegovu pretvorbu u komunalni otpad.

Slika 2. Uređaj „SINTION“ Slika 3. Drobilica „Šreder“

Tabela 24. Obrađeni infektivni otpad u kg u zdravstvenim ustanovama u periodu 2013-

2016.g.

Godina Javne zdravstvene ustanove Privatne zdravstvene ustanove

2013. 43.525 kg 670 kg

2014. 40.010 kg 476 kg

2015. 34.046 kg 695 kg

2016. 37.796 kg 730 kg

Ukupno 155.378 kg 2.581 kg

U ukupno obrađenoj količini otpada u posmatranom periodu, javnozdravstvene

ustanove učestvuju sa 98%.



Grafikon 27. Obrađeni otpad u javnim i privatnim ustanovama

4.2. Analiza uzoraka materijala na zdravstvenu ispravnost Ubrzano onečišćenje okoliša zbog industrijskog razvoja, porasta poljoprivredne

proizvodnje kao i primjene savremenih agrotehničkih postupaka i sredstava,

preopteretilo je prirodni okoliš brojnim hemijskim spojevima. Mikrobiološka i hemijska

onečišćenja hrane i predmeta opće upotrebe mogu biti uzrok infekcija i trovanja

stanovništva. Zdrava ishrana podrazumijeva konzumiranje higijenski ispravne i

nuritivno sadržajne hrane, što je jedna od prioritetnih aktivnosti javno zdravstvenog

sektora.

Cilj analize uzoraka materijala je nadzor nad proizvodnjom, distribucijom i upotrebom

hrane, vode i predmeta opće upotrebe.

Uzimanje uzoraka hrane, vode kao i predmeta opće upotrebe provodi se sa

sanitarnom inspekcijom.

Tabela 25. Mikrobiološka analiza namirnica za period 2013-2016.

Godina Ukupan broj analiza Procenat neispravnih

mikrobioloških nalaza

2013. 1.439 4,8 %

2014. 668 1,19 %

2015. 1.355 0,07 %

2016. 1.575 1,07 %

Broj neispravnih (pozitivan nalaz) uzoraka ima trend opadanja. Jedan od razloga za

smanjenje neispravnih uzoraka je provođenje kontinuirane edukacije iz sanitarno-

98,37%

1,63% javne zdravstvene ustanove

privatne zdravstvene ustanove



higijenskog minimuma za osobe koje rade sa hranom, a u skladu sa zahtjevima

standarda ISO 9001, ISO/IEC 17025.

Tabela 26. Mikrobiološka analiza vode za piće za period 2013-2016.godina

Godina Ukupan broj

analiza

Procenat neispravnih


2013. 1.976 9,8 %

2014. 1.515 16,3 %

2015. 1.995 11,1 %

2016. 1.707 7,02 %

Procenat neispravnih nalaza bio je najveći u 2014. godini kada su Bosnu i

Hercegovinu zadesile poplave. Ovako veliki procenat neispravnih nalaza ukazuje na

činjenicu da je stanje vodnih objekata loše i da je voda za piće ugrožena zbog

nesaniranih objekata.

Tabela 27. Mikrobiološka analiza briseva na čistoću za period 2013-2016.godina



2013. 3.877 2,5 %

2014. 1.690 7,0 %

2015. 3.673 7,9 %

2016. 4.275 3,7 %

Tabela 28. Fizičko - hemijska analiza vode za period 2013-2016.godina


fizičko-hemijskih nalaza

2013. 1.020 0,7 %

2014. 1.008 0,7 %

2015. 990 0,7 %

2016. 932 0,5 %

4.3. Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija Dezinfekcija predstavlja uništavanje onih mikroorganizama na koje je primjenjeno

dezinfekciono sredstvo, u određenoj koncentraciji, vremenu ekspozicije i uslovima

sredine, djeluje ispoljavajući baktericidno dejstvo.



U zavisnosti od vrste mikroorganizma, vremena i uslova djelovanja, dazinfekcija se

može podjeliti na:

- Preventivnu: uništavanje mikroorganizama koji mogu da se nađu na

predmetima, a koji mogu da dovedu do oboljenje ljudi ili kvara životnih

namirnica. Ovo je najčešći vid dezinfekcije i skoro se svakodnevno primjenjuje

u zdravstvenim, prehrambenim i obrazovnim organizacijama, sredstvima

javnog prevoza itd.

- Tekuća dezinfekcija: dezinfekcija koja se sprovodi u slučajevima pojave bolesti

ljudi ili životinja. Predstavlja ciljanu dezinfekciju i sprovodi se sve vrijeme

trajanja bolesti

- Završna dezinfekcija: dezinfekcija koja se sprovodi nakon prestanka bolesti.

Pod pojmom dezinsekcija podrazumijeva se regulacija populacije štetnih insekata

(artropoda). Štetni insekti izazivaju zdravstvene poremećaje kod ljudi i domaćih

životinja i nanose velike ekonomske štete. Štetni insekti su vektori (prenosioce ili

prelazne domaćine) za veliki broj zaraznih bolesti ljudi i domaćih životinja. Da bi se

lanac prenošenja zaraznih bolesti prekinuo, neophodno je sprovesti adekvatne mjere

dezinsekcije. Pri pojavi infektivnih bolesti pristupa se dezinsekciji u skladu sa

zakonskom regullativom. Sa druge strane, insekti izazivaju velike ekonomske štete.

Procjene Svjetske zdravstvene organizacije su da artropode unište oko 1/3 namirnica

koje se godišnje proizvedu u svijetu. Regulacija populacije artropoda vrši se

preventivnim (mjere sprečavanja pojave insekata) i kurativnim mjerama (mjere koje

se primenjuju kada su se štetni insekti već naselili.

Deratizacija predstavlja suzbijanje, uništavanje ili regulisanje populacije štetnih

glodara. Potreba za suzbijanje štetnih glodara uslovljena je kako iz epizotiološko-

epidemioloških razloga, tako i u cilju sprječavanja ekonomskih šteta koje glodari

nanose materijalnim dobrima. U svjetu postoji oko 3.000 vrsta glodara. Glodari su

prenosioci velikog broja uzročnika bolesti kod ljudi i domaćih životinja, kao što su

tularemija, leptospiroza, bruceloza, botulizam, pseudotuberkuloza, tuberkuloza, kuga,

lepra, tifus, hemoragične groznice, bjesnilo, slinavka i šap, trihineloza i druge.

Zavod za javno zdravstvo vrši poslove DDD po ugovoru i na osnovu zahtjeva

pojedinaca.

Dinamika rada DDD poslova je u skladu sa Pravilnikom o vršenju preventivne

dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (Službene novine FBiH, br. 30/16).

Sistemsku deratizaciju na prostoru SBK/KSB provodi “Sanitacija” d.o.o Sarajevo.“



Tabela 29. Ustanove i objekti u kojima je provedena obavezna dezinfekcija,dezinsekcija i

deratizacija u periodu 2013-2016.

Godina Objekti za

javno

vodosnabd.

Objekti za

proizvodnju

životnih

namirnica

Prevozna

sredstva

Ugostiteljsk

i objekti

Odgojno

obrazovne

ustanove

Zdravstvene

ustanove

2013. 0 5 0 8 3 2

2014. 0 6 2 31 3 6

2015. 0 36 9 79 2 12

2016. 1 43 11 127 8 63

Najveći obim DDD poslova izvršen je u 2016. godini, a što je bilo uslovljeno novim

pravilnikom o načinu obavljanja obavezne DDD (Sl.novine FBiH, br.30/16).

4.4. Zdravstveni pregledi osoba pod zdravstvenim nadzorom Zakonom o zdravstvenoj zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (Sl.novine FBiH,

br.29/05) definisano je koje se osobe stavljaju pod zdravstveni nadzor, a Pravilnikom

o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom

(Sl.novine FBiH, br.20/08) propisan je način obavljanja zdravstvenih pregleda

(sanitarni pregled). Sanitarni pregled obavlja se obavezno prije zasnivanja radnog

odnosa, svakih 6 mjeseci za sve osobe koje obavljaju poslove u proizvodnji /prometu

namirnica i snabdijevanju stanovništva pitkom vodom, a za ostale osobe svakih 12

mjeseci.

Sanitarnom pregledu podliježu:

1. osobe koje obavljaju poslove u proizvodnji ili prometu namirnica,

snabdijevanju stanovništva pitkom vodom;

2. osobe koje obavljaju poslove u obrazovnim i drugim ustanovama za djecu i

omladinu;

3. osobe koje su zaposlene u predškolskim ustanovama (jaslice i dječiji vrtić);

4. osobe koje se bave pregledima, liječenjem, njegom, usluživanjem bolesnika

(napomena: zdravstveni radnici ne podliježu obavezi pregleda stolice na

kliconoštvo i parazite, osim onih koji su zaposleni na porođajnim i dječijim

odijelima);

5. osobe koje rade u proizvodnji, opremanju i izdavanju lijekova te dolaze u

neposredan dodir s lijekovima;

6. osobe koje se bave pružanjem higijenske njege stanovništva;

7. osobe koje se bave proizvodnjom ili prometom sredstava za higijenu za

potrebe stanovništva;



8. osobe koja u toku školovanja obavljaju obaveznu praksu na navedenim

poslovima dužna su da obave zdravstvene preglede pod uslovima, u rokovima

i na način propisan za lica zaposlena na tim poslovima.

Tabela 30. Provedeni zdravstveni pregledi osoba pod zdravstvenim nadzorom u periodu od

2013-2016.godina

Godina Ukupan broj analiza

/pregleda Pozitivni nalazi (%)

2013. 7.178 315 (4,3 %)

2014. 5.546 232 (4.1 %)

2015. 11.714 433 (2,7 %)

2016. 9.624 490 (5,1 %)



5. Organizacija zdravstvene zaštite Prim.Mr.sci.dr.Amra Mehmedbegović-Živanović

Zdravstvena zaštita podrazumijeva djelatnosti usmjerene na zadovoljavanje

zdravstvenih potreba, što je uslovljeno demografskim karakteristikama stanovništva,

opštom i zdravstvenom kulturom, stepenom obrazovanja i pismenosti, uslovima

života i rada, navikama i stavovima...

Zahtjevi i potrebe za zdravstvenom zaštitom podložni su stalnim promjenama zbog

demografskog kretanja, promjena u vanjskoj sredini, organizacije zdravstven službe,

razvoja medicinske nauke i tehnologije.

Potrebe za zdravstenom zaštitom su neograničene i praktično ih je nemoguće

zadovoljiti. U medicinskoj praksi pod zdravstvenim potrebama podrazumijevaju se

ona stanja i bolesti koje se mogu utvrditi i na koje možemo uticati nekom

zdravstvenom uslugum. U potrebe spadaju i tzv. nepoznate zdravstvene potrebe koje

se mogu otkriti samo posebnim ispitivanjima, kao što su npr.sistematski pregledi

stanovništva.

Zdravstvena zaštita u Srednjobosanskom kantonu provodi se na načelima

solidarnosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa bez obzira na starost, spol, vjeru i

etničku pripadnost. Zdravstvene usluge se pružaju na primarnom i sekundarnom

nivou zdravstvene zaštite. Poseban oblik zaštite zdravlja stanovništva ostvaruje se

putem javnog zdravstva, koje je na našem kantonu organizovano na primarnom i

sekundarnom nivou.

Slika 4. Javne zdravstvene ustanove na području SBK/KSB



5.1. Zdravstveni kadar

Broj zdravstvenih djelatnika je jedan od bitnih indikatora za mjerenje napretka u

razvoju zdravstene zaštite. Pristup zdravstvenim službama determinišu još i vještine

zdravstvenih djelatnika, geografska distribucija i produktivnost.

U zdravstvenim ustanovama u 2016. godini bilo je zaposleno ukupno 2.286

zaposlena, i to: 356 doktora medicine, 56 doktora stomatologije, 12 magistara

farmacije, 98 zdravstvenih radnika sa VSS, 1.065 zdravstvenih tehničara, 14

zdravstvenih saradnika, dok je nezdravstvenih radnika bilo 685. Nezdravstveni

radnici čine ukupno 30,0% svih zaposlenih u zdravstvenim ustanovama.

Tabela 31. Zdravstveni radnici na 10.000 stanovnika u periodu 1991-2016.godine

1991. 2006. 2010. 2012. 2016.

Dr.medicine-ukupno 12,4 10,9 12,0 12,9 14,1

opća medicina 6,3 7,3 4,5 5,0 5,4

specijalisti 6,1 3,7 7,5 7,9 8,8

Dr.stomatologije 1,9 1,4 1,9 2,1 2,2

Mr.farmacije 1,5 0,2 0,4 0,3 0,5

Zdr.tehničari-ukupno 36,3 40,9 42,1 44,1 46,2

VSS zdr.tehničari - - 1,1 2,2 3,9

VŠ zdr.tehničari 5 3,9 4,9 4,3 3,8

SSS zdr. tehničari 31,3 37,1 36,1 37,6 38,4

Bilježimo blagi porast broja zdravstvenih radnika u odnosu na prethodni period, dok

je broj tehničkog i administrativnog osoblja manji.

Može se reći da je odnos zdravstvenih radnika u primarnoj i sekundarnoj

zdravstvenoj zaštiti dosta povoljan, iako je potrebno i dalje potencirati rad u primarnoj

zdravstvenoj zaštiti. U sekundaranoj zdravstvenoj zaštiti, uključujući i RC Reumal,

zaposleno je ukupno 172 doktora medicine i 598 medicinskih tehničara, dok u

primarnoj zdravstvenoj zaštiti radi 179 doktora medicine i 539 medicinskih tehničara.

Nezdravstveni radnici u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti čine 28,5% svih zaposlenih,

dok u primarnoj taj odnos iznosi 24,6%.



Grafikon 28. Struktura kadrova u primarnoj i sekundarnoj zdravstenoj zaštiti

U spolnoj strukturi zdravstvenih radnika žene su više zastupljenje, i to kod VSS

zaposlenika 55,6%, a kod zdravstvenih tehničara 75,3%.

Starosna struktura doktora medicine značajno je povoljnija u odnosu na prethodni

period. Čak 29,8% doktora medicine je u starosnoj dobi do 34 godine, od kojih je

10% na specijalizaciji. Od ukupno zaposlenih doktora medicine, starijih od 55 godina

je 25%.

I kod doktora stomatologije je povoljnija starosna struktura. U starosnoj grupi do 34

godine je 39,3% doktora stomatologije, među kojima je najveći broj onih bez

specijalizacije. Manje od jedne trećine doktora stomatologije (30,5%) ima

specijalizaciju ili je na specijalizaciji, od čega je njih 29% starijih od 55 godina.

5.2. Primarna zdravstvena zaštita

Projekat jačanja zdravstvenog sektora ima za cilj unapređenje efikasnosti

zdravstvenog sistema putem rekonstruisanja i jačanja primarne zdravstvene zaštite

kroz razvoj obiteljske medicine i jačanje procesa donošenja politika, te smanjenja

nejednakosti u dostupnosti i kontinuitetu zdravstvene zaštite.

5.2.1. Obiteljska medicina

Kada je u pitanju implementacija obiteljske medicine najveći uspjeh postignut je

edukaciji kadra, rekonstrukciji i opremanju ambulanti. Prema izvještajima o radu

0

100

200

300

400

500

dr.o

pće

med

icin

e

dr. s

peci

jalis

ti

dipl

.med

,teh.

VS

S

med

.tehn

ičar

i VŠ

med

.tehn

ičar

iS

SS

upra

va i

adm

inis

trac

ija

primarna z.z.

sekundarna z.z.



obiteljske medicine u funkciji su 32 lokaliteta u kojima radi 49 timova obiteljske

medicine, od čega je 11 specijalista obiteljske i 38 doktora medicine i specijalista sa

PAT edukacijom. Izražena je fluktuacija kadra sa dodatnom edukacijom, koji odlazi

na neke druge specijalizacije, tako da je gotovo nemoguće formirati stalne timove za

određena područja. Izrađeni su planovi doedukacije iz obiteljske medicine, kao i plan

specijalizacija baziran prvenstveno na razvoju obiteljske medicine.

Kao jedan od prioritetnih problema u implementaciji obiteljske medicine na ovom

kantonu je svakako nepostojanje Pravilnika o registraciji stanovništva, koji predstavlja

preduslov za donošenje planova i programa rada, monitoring i evaluaciju rada, te

finansiranje timova.

Postojeća legislativa, Dokumentaciona osnova za provođenje primarne zdravstvene

zaštite i Zakon o zdravstvenoj zaštiti SBK, ne prate razvoj obiteljske medicine, niti su

usklađeni sa reformskim procesima.

5.2.2. Mreža i kadrovi u PZZ

Usluge primarne zdravstvene zaštite u 2016. godini pružalo je 11 domova zdravlja na

147 punktova u 175 ordinacije.

U domovima zdravlja zaposleno je 1.046 radnika, od čega 776 zdravstvenih radnika,

13 zdravstvenih saradnika i 257 nezdravstvenih radnika. U navedeni broj zaposlenih

ulazi i zdravstveni kadar koji pruža vanbolničku sekundarnu zdravstvenu zaštitu.

Učešće nezdravstvenog kadra (administracija i tehničke službe), u ukupnoj strukturi

radnika, iznosi 24,6%.

Usluge primarne zdravstvene zaštite pružalo je 148 stalno zaposlenih doktora

medicine i 392 zdravstvenih tehničara. Od ukupnog broja zaposlenih doktora

medicine je 68 specijalista, od kojih su 45,9% specijalisti opće i obiteljske medicine.

Tabela 32. Mreža i kadrovi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Službe Punktovi Ordinacije Doktori medicine

Zdravstveni tehničari

Opća medicina 32 40 41 68

Medicina rada 10 11 11 19

Zaštita djece 17 19 15 29

Zaštita školske djece i omladine

13 14 9 17

Pneumoftiziološka služba 10 10 4 11

Patronažna služba 11 11 - 29



Hitna pomoć 11 11 17 77

Porodična medicina 32 48 49 123

HES 11 11 2 19

UKUPNO 147 175 148 392

Broj punktova i doktora medicine značajnije je povećan u odnosu na 2012. godinu, i

to prvenstveno u djelatnosti opće i obiteljske medicine.

U gotovo svim domovima zdravlja, osim u DZ Bugojno i u DZ Jajce, zdravstveni

radnici rade u dvije ili više službi, ili se angažuju kadrovi iz drugih domova zdravlja.

Na ovaj način radi 28 doktora medicine (18,9%) i 9 medicinskih tehničara SSS.

Najveći deficit kadra je u službama za zdravstvenu zaštitu predškolske i školske

djece, pneumoftiziološke zaštite, hitne medicinske pomoći i higijensko-epidemiološke

službe.

Opterećenost zdravstvenog kadra moguće je pratiti brojem stanovnika na jedan tim.

Prosječno na jednog doktora medicine dolazi 1.702 stanovnika, dok na zdravstvenog

tehničara dolazi 628 stanovnika. Najveći broj stanovnika po jednom doktoru medicine

je u općinama Jajce (2.372) i Gornji Vakuf-Uskoplje (2.052). Najmanja opterećenost

je u općinama Vitez (1.515) i Donji Vakuf (1.536).

Najveći broj stanovnika na jednog tehničara je u općini Bugojno (800), a najmanji u

općini Kreševo (396).

Grafikon 29. Broj stanovnika po jednom stalno zaposlenom timu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

0,0

500,0

1000,0

1500,0

2000,0

2500,0 dr.medicine

zdr.tehničari



5.2.3. Zahtjevi za uslugama primarne zdravstvene zaštite

Zahtjevi za uslugama su ona količina usluga koju pojedinac, grupa ili cijelo

stanovništvo potražuje od zdravstvenih radnika, na šta uticaj ima starosna struktura

stanovništva, navike i stavovi prema zdravlju, uslovi života i rada, kao i dostupnost

zdravstvene zaštite.

Zahtjevi za uslugama PZZ mogu se posmatrati kroz broj posjeta ljekaru u ordinaciji i

posjetama ostalim zdravstvenim radnicima.

U periodu od 2001. do 2009. godine bilježili smo smanjen broj posjeta u ordinaciji

doktora medicine što je bilo uslovljeno plaćanjem participacije. Nakon što je 2009.

godine uvedeno plaćanje godišnje premije, dolazi do značajnog povećanja broja

posjeta. Posebno je bilo izraženo povećanje zahtijeva za specijalističkim pregledima i

laboratorijskim uslugama. Ipak, reformski procesi, koji su najviše bili usmjereni na

razvoj obiteljske medicine te edukaciju kadra, doveli su do zaustavljanja negativnog

trenda.

Tabela 33. Rad primarne zdravstvene zaštite u SBK/KSB u 2016. godini

2004. 2006. 2012. 2016.

Broj posjeta u ordinaciji dr.medicine 676.831 662.096 919.176 993.213

Broj posjeta u ordinaciji dr.medicine/st.

2,7 2,6 3,7 3,9

Broj posjeta po dr.medicine (god.) 5.013,6 5.213,4 6.709,3 5.643,3

Broj posjeta med.tehničaru 629.974 625.003 1.070.789 1.440.971

Broj posjeta med.tehničaru/ st. 2,5 2,4 4,3 5,7

Broj posjeta po 1 med.tehničaru (god.) 1.815 1.796,0 2.704,0 3.593,4

Odnos prvih i ponovnih posjeta (1 : ) 2,3 2,4 1,4 1,5

Odnos preventivnih i kurativnih posjeta (1 : )

46 40 27 22

Izdate specijalističke uputnice/timu 908 970 1.320,5 1.133,7

Izdate spec.uputnice/st. 0,47 0,48 0,7 0,8

Izdate laboratorijske uputnice/timu 702 718 1.037,0 869,1

Izdate laboratorijske uputnice/st. 0,35 0,35 0,6 0,6

Reformski procesi vide se i u promjeni odnosa preventivnih i kurativnih posjeta, gdje

pratimo povećanje broja preventivnih posjeta. Preventivni rad trebao bi da zauzima

15-50% radnog vremena, u zavisnosti od djelatnosti. Nažalost, zdravstveni radnici

ovaj dio posla još uvijek ne prihvataju kao svakodnevnu obavezu, pa je broj

preventivnih usluga u pojedinim službama veoma nizak. Najveći broj preventivnih



posjeta registrovan je u službama obiteljske medicine i zdravstvenoj zaštiti

predškolske djece.

Grafikon 30. Preventivni rad po službama primarne zdravstvene zaštite

5.2.4. Zdravstvena zaštita žena

Zdravstvena zaštita žena provodila se na 11 punktova, 11 ordinacija, a usluge je

pružalo 8 stalno zaposlenih doktora medicine i 22 zdravstvena tehničara. Općine

Fojnica, Kiseljak, Kreševo i Vitez imale su ugovorom angažovane specijaliste.

Tabela 34. Rad u službama za zdravstvenu zaštitu žena

Vrsta usluge Broj Stopa na 10.000 žena

Ciljani pregledi 10.750 1.049,54

Posjete u ordinaciji 26.093 2.547,50

Patronažne posjete 1.202 117,35

U savjetovalištu za trudnice registrovano je 11.511 posjete, odnosno 1.845 posjeta

na 10.000 žena fertilne dobi. Propisano je 731 kontraceptivnih sredstava, odnosno

0,011 sredstava po ženi fertilne dobi. Kao što je pokazalo i Istraživanje višestrukih

pokazatelja (MICS 4) vrlo mali broj žena koristi moderna sredstva zaštite od

neželjene trudnoće.

5.2.5. Stomatološka zdravstvena zaštita

U 2016. godini stomatološku zdravstvenu zaštitu stanovništvo je kroz javni sektor

ostvarivalo u 52 stomatološke ordinacije na 38 punktova. Usluge je pružalo 56 stalno

zaposlenih stomatologa i 58 zubnih tehničara i asistenata. Broj stomatologa povećan

je za 32%.

0,05,0

10,015,020,025,030,035,040,045,0

Porodičnamedicina

Zaštita djece Medicina rada Zaštita školskedjece

Opća medicina

44,4

21,0

14,4 12,6 7,6



Prsječan broj stanovnika po jednom stomatološkom timu je 4.500. Ipak postoje

značajne razlike po općinama. Najbolja pokrivenost je u općini Kreševo, gdje na

jedan tim dolazi 2.575 stanovnika, dok u općini Gornji Vakuf-Uskoplje jedan tim

opskrbljuje 10.260 stanovnika.

Grafikon 31. Broj stanovnika po jednom stomatološkom timu u 2012. i 2016.godini

U 2016. godini ostvareno je 82.847 posjeta, odnosno 1.479 posjeta po timu godišnje,

ili prosječno dnevno 5,6 posjeta. Po stanovniku ostvareno je prosječno 0,32 posjete

godišnje.

Odnos plombiranih i izvđenih zuba je loš, jer na jedan plombirani zub dolazi 1,9

izvađenih zuba.

Rezultati istraživanja pokazuju da 52% stanovištva stomatologu odlazi samo u

slučaju zubobolje ili neke tegobe, 29,1 % jednom ili više puta godišnje odlazi zbog

kontrole zubnog zdravlja, dok 9% ne odlazi nikako ili vrlo rijetko.

5.3. Laboratorijska djelatnost

Laboratorijska djelatnost obavljala se na 16 bolničkih i 16 vanbolničkih punktova.

U bolničkim laboratorijima radilo je 4 doktora medicine, 9 zdravstvenih saradnika i 61

zdravstveni tehničar.

Od 176.626 lica uzeto je 300.332 uzoraka i urađeno 979501 analiza. Po stanovniku

je ostvareno 0,7 bolničkih laboratorijskih usluga. Po jednom pacijentu uzeto je 1,2

uzoraka i urađeno 3,9 analiza.

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

18000

20000 2012.

2016.



U vanbolničkim laboratorijima radilo je 2 doktora medicine, 8 zdravstvenih saradnika i

53 zdravstvena tehničara.

U vanbolničkim laboratorijima je od 249.172 lica uzeto 536.448 uzoraka i urađeno

1.148.320 analiza. Svaki stanovnik, prosječno je ostvario 1,0 vanbolničku

laboratorijsku uslugu. Po jednom pacijentu uzeto je 2,1 uzoraka i urađeno 4,6

analiza.

Najveći broj analiza urađen je u biohemijskim i hematološkim laboratorijama.

5.4. Apotekarska djelatnost

Na području SBK/KSB u javnom sektoru radile su 3 društvene, 6 ogranka i 1 depo

apoteka, i to u Bugojnu, Travniku i Vitezu. Apoteke iz ostalih općina ne dostavljaju

izvještaje o radu. Usluge je pružalo 15 magistara farmacije i 25 zdravstvenih radnika

sa srednjom stručnom spremom.

Na recept je izdato 324.500 esencijalnih, 100.028 ostalih lijekova i 1.513 lijekova koji

sadrže opojnu drogu. U ručnoj prodaji izdato je 634.832 gotovih i 6.965 magistralnih

lijekova. Po stanovniku je na recept izdato 1,68 lijekova, i to 1,29 esencijalnih i 0,39

ostalih.

Prodaja gotovih lijekova veća je za 49% u odnosu na 2012. godinu, a magistralnih

lijekova za 79%.

5.5. Specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita

Specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita dio je zdravstvene djelatnosti koja,

kroz pružanje vanbolničkih usluga, obezbjeđuje podršku primarnoj i bolničkoj

zdravstvenoj djelatnosti, a sa ciljem povećanja stepena rješavanja zdravstvenih

problema pacijenata i racionalnog korištenja resursa. Prema Zakonu o zdravstvenoj

zaštiti djelatnost opće interne medicine, opće hirurgije, neurologije,

otorinolaringologije, oftalmologije, ortopedije, dermatologije i radiološke dijagnostike

primarnog nivoa organizuje se tako da je korisnicima dostupna u općinama njihovog

boravka.

Na području Srednjobosanskog kantona specijalističko-konsultativna djelatnost se za

15 disciplina pružala u 147 ordinacija. Usluge je pružalo 92 stalno zaposlenih doktora

medicine i 149 zdravstvenih tehničara. Značajan dio kadra angažovan je na

povremenom pružanju usluga (77 doktora medicine i 63 zdravstvenih tehničara). Na

10.000 stanovnika dolazi 6,7 svih angažovanih doktora medicine i 8,4 zdravstvenih

tehničara.



U posmatranom periodu došlo je do značajnog povećanja broja posjeta. U 2016.

godini realizovano je ukupno 408.857 posjeta, od čega je 139.330 prvih posjeta.

Odnos prvih i ponovnih posjeta je 1 : 2,93. Ostvareno je 1,6 posjeta po stanovniku,

dok je u 2006. godini ostvareno 1,1 posjeta. Po jednom timu ostvareno je prosječno

2.419 posjete godišnje, dok je u 2006. godini ostvareno 1.790 posjeta po timu.

Grafikon 32. Broj posjeta u specijalističkim službama po stanovniku u periodu 2006-2016.

5.6. Bolnička zdravstvena zaštita

Bolnička zdravstvena zaštita, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, obuhvata skup

mjera, aktivnosti i postupaka, koje se poduzimaju u cilju dijagnosticiranja, liječenja i

medicinske rehabilitacije oboljelih u odgovarajućim stacionarnim zdravstvenim

ustanovama. Ova zaštita se provodi na sekundarnom i tercijarnom nivou. To jedan

od najznačajnijih i najskupljih segmenata zdravstvenog sistema, jer rješava

najsloženije zdravstvene probleme u populaciji, angažuje brojne specijalističke i

dijelom usko specijalizirane kadrove, te koristi skupu i visokosofticiranu opremu.

Na korištenje bolničke zaštite utiču brojni faktori, a prije svega: razvijenost primarne

zdravstvene zaštite, biološki tip stanovništva, udio starije populacije, te vodeći uzroci

morbiditeta i mortaliteta.

Za planiranje funkcionalnih bolničkih sitema koristi se nekoliko važnih kriterija, kao

što su:

0,00

0,05

0,10

0,15

0,20

0,25

0,30

0,35

0,40

0,452006.

2012.

2016.



- Zauzetost postelja. Prema međunarodno priznatim optimizacijskim kriterijima

za popunjenost bolničkih postelja koji se koriste u Europi, optimalna stopa

popunjenosti je 85% u akutnoj bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Prema

rezultatima istraživanja, postoje naznake da rizici u pružanju bolničke

zdravstvene zaštite postaju vidljivi kada prosječne stope Zauzetosti postelja

premaše 85%, a bolnica za akutnu zdravstvenu zaštitu može očekivati redovni

nedostatak postelja i periodične krize ako se prosječna stopa popunjenosti

postelja poveća na 90% ili više.

- Prosječno trajanje boravka u bolnici. Prosječno trajanje boravka u bolnici često

se koristi kao pokazatelj učinkovitog rada bolnice. Uz pretpostavku da su svi

drugi parametri jednaki, kraći boravak pacijenata u bolnici smanjit će troškove

liječenja i omogućiti preusmjeravanje pružanja zdravstvene zaštite s akutnih

stacionarnih kapaciteta prema financijski povoljnijim oblicima post-akutne

zdravstvene zaštite. Ipak, kraći boravci u bolnici podrazumijevaju intenzivnije

pružanje zdravstvene zaštite, što povećava troškove po danu boravka u

bolnici. Također, prekratki boravak može nepovoljno uticati na zdravstvene

ishode, smanjiti zadovoljstvo pacijenta pruženom uslugom, pa čak i ugroziti

njegov oporavak te povećati stopu rehospitalizacija.

Preporuke i rezultati međunarodne prakse potvrđuju da je u području hirurgije

moguće postićikraći boravak, posebno u oftalmologiji i optometriji, te

otorinolaringologiji. Relativno kraći boravak trebao bi biti u određenoj mjeri

ostvaren u ginekologiji i opstetriciji, ortopediji i traumatologiji, urologiji, dječjoj

hirurgiji, maksilofacijalnoj hirurgiji, plastičnoj i rekonstrukcijskoj hirurgiji, kao i u

standardnoj vaskularnoj, endokrinoj i općoj hirurgiji. Relativno duže boravke u

bolnicama zahtijevaju složene onkološke operacije različitih sistema organa

(probavnih, uroloških, ginekoloških, respiratornih, endokrinih itd.), složene

vaskularne operacije, kardijalna hirurgija, neurohirurgija i transplantacijske

operacije. U nehirurškim djelatnostima prihvaćeno je da pedijatrija,

dermatologija i venerologija, a donekle i fizikalna medicina i rehabilitacija,

infektologija, gastroenterologija i kardiologija mogu imati kraći boravak nego,

npr. hematologija, nefrologija, neurologija i psihijatrija.

- Minimalni broj postelja u bolničkim jedinicama. Broj bolničkih postelja u

savremenoj medicinskoj i bolničkoj praksi ne može se uzimati kao jedini ili čak

najvažniji pokazatelj aktivnosti. U načelu, broj bolničkih postelja trebao bi se

određivati fleksibilno, te planirati tako da se može brzo promijeniti i prilagoditi

potrebama stanovništva. Eventualni višak kadrova koji može nastati

promjenom broja bolničkih postelja može se preusmjeriti na druge modalitete

bolničkog liječenja, kao što je dodatni rad s pacijentima u poliklinici, dnevnoj

bolnici i slično.



- Modalitet liječenja. U bolničkom liječenju postoji nekoliko ključnih modaliteta

koji se razlikuju po trajanju i intenzitetu zdravstvene zaštite koja se pruža

pacijentu. Pod pojmom specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita

podrazumijeva se polikliničko-ambulantna zdravstvena zaštita koja se pruža u

bolnicama. Dnevna bolnica definiše se kao modalitet bolničkog liječenja koje

ne traje duže od 16 sati u toku jednoga dana. Akutno stacionarno liječenje

definira se kao pružanje bolničke zdravstvene zaštite visokog ili višeg

intenziteta, u jedinicama intenzivnog ili akutnog liječenja, pri čemu je trajanje

liječenja u okvirima međunarodno preporučenih i prihvatljivih prosjeka za

pojedinu djelatnost. Pri tome jedinice intenzivnog liječenja pružaju

visokospecijaliziranu zdravstvenu zaštitu za pacijente neposredno ugroženog

zdravlja i života i nezamjenjiv su modalitet liječenja u bolnicama. Produženo

liječenje namijenjeno je pacijentima liječenim u akutnim stacionarnim

kapacitetima čije zdravstveno stanje ne dopušta otpuštanje iz bolnice u

okvirima preporučenoga prosječnog trajanja boravka u bolnici za pojedinu

djelatnost, ali čije se bolničko liječenje može nastaviti smanjenim intenzitetom.

Dugotrajno liječenje namijenjeno je bolesnicima kojima je potrebna

kontinuirana i dugotrajna zdravstvena zaštita nižeg intenziteta, koja obično

traje i duže od trideset dana. Hronično liječenje odnosi se na specifično

liječenje hroničnih bolesnika u pojedinim djelatnostima kao što su pedijatrija i

pulmologija. Palijativna njega u bolnici odnosi se na zbrinjavanje bolesnika s

neizlječivom bolešću u posljednjem stadiju bolesti sprječavanjem i

olakšavanjem simptoma, liječenjem boli te pružanjem psihosocijalne podrške.

Savremeno bolničko liječenje temelji se na učinkovitim i djelotvornim

modalitetima poput dnevne bolnice, te na specijalističko-konsultativnoj

zdravstvenoj zaštiti uz upotrebu akutnih stacionarnih kapaciteta samo u

slučajevima kada je to nužno.

Na području kantona, bolničke zdravstvene usluge pružalo je 158 doktora medicine

od čega je 111 specijalista i 526 zdravstvenih tehničara u šest bolničko-stacionarnih

ustanova. Odnos doktora medicine i zdravstvenih tehničara je 1 : 3,3.

U analizi rada bolničkih ustanova izostavljena je djelatnost RC Fojnica zbog

specifične djelatnosti (banjsko liječenje).



Tabela 35. Pregled odabranih indikatora o radu bolničko-stacionarnih ustanova u periodu

2001-2016.

2001.* 2006. 2010. 2012. 2016.

Broj postelja 662 765 765 741 749

Broj doktora medicine-specijalisti 95 89 92 104 111

Broj zdr.tehničara 314 397 434 428 526

Broj postelja na 1.000 st. 2,76 2,97 3,01 2,94 2,97

Broj BO dana 164.580 155.488 139.682 135.646 122.904

Broj BO dana na 1.000 st. 686,5 606,5 548,7 539 488

Broj ispisanih 15.743 20.646 19.283 19.307 20.187

Dužina ležanja 10,5 7,5 7,2 7 6,1

Zauzetost postelja (%) 68,1 56 50 50,2 45,0

Stopa liječenih na 1.000 st. 66 81 76 77 80

Obrt bolesnika po postelji 23,8 27,1 25,2 26,1 27,0

Zauzete postelje /ljekar 4,6 6,9 6,3 5,5 5,4

Zauzete postelje /tehničar 1,4 1,5 1,3 1,3 1,1

*bez Opće bolnice Jajce

Broj postelja na 1.000 stanovnika odgovara propisanim normativima bolničke

zdravstvene zaštite (2,99). Ostvareni broj BO dana na 1.000 stanovnika je manji u

odnosu na propisani normativ od 988,6; a dužina ležanja odgovara propisanoj (6,6

dana. Zabrinjava izrazito niska zauzetost postelja kao i negativan trend opadanja

zauzetosti. Prosječna zauzetost postelja je izrazito niska, svega 50,2%. Niska je i

stopa liječenih, svega 80/1.000 stanovnika u odnosu na propisanih 150,37.

Tabela 36. Pregled odabranih indikatora o radu bolnica u 2016. godini

.. JU Bolnica

Travnik Bolnica Fra Mato Nikolić

OB Jajce OB Bugojno Bolnica za

plućne bolesti i TBC

Broj postelja 323 130 66 80 150

Broj specijalista 46 29 10 7 7

Broj zdr.tehničara 162 87 30 80 44

Broj BO dana 69.569 29.844 7.250 3.735 12.479

Broj ispisanih 11.668 5.066 1.610 738 1.105

Dužina ležanja 6,0 5,9 4,5 5,1 11,3

Zauzetost postelja 59,0 62,9 30,1 12,8 22,8

Obrt bolesnika po postelji 36,1 39,0 24,4 9,2 7,4



Zauzetost postelja je vrlo niska i kreće se od 12,8% u Općoj bolnici Jajce, do 62,9% u

Bolnici fra Mato Nikolić, a nizak je i obrt bolesnika po postelji. Ovakva situacija

zahtijeva reorganizaciju u cilju postizanja optimalne iskorištenosti resursa.

U bolnicama je izvršeno ukupno 4.687 operativnih hirurških i ginekoloških zahvata,

što iznosi prosječno 142 operativnih zahvata po specijalisti hirurgu. U JU Bolnica

Travnik izvršeno je 3.219 operativnih zahvata (169 po hirurgu), Bolnici Fra Mato

Nikolić 1.259 zahvata (126 po hirurgu), OB Bugojno 105 (52,5 po hirurgu) i OB Jajce

104 zahvat (52 po hirurgu).

5.6.1. Bolnički mortalitet

Pod bolničkim mortalitetom podrazumijeva se broj smrtnih slučajeva na 1.000

liječenih bolesnika.

Stopa bolničkog mortaliteta raste. U 2006. godini iznosila je 32,5‰, u 2012. godini

39,5‰, dok u 2016. godini iznosi 42,5‰. Najveću stopu smrtnosti bilježimo u Bolnici

za pluće bolesti i TBC gdje smrtnost iznosi 80/1.000 liječenih, dok je najmanja u JU

Bolnica Travnik i iznosi 30,9/1.000 liječenih.

Tabela 37 . Stopa mortaliteta po bolnicama u 2016. godini

Bolnica Umrli Broj ispisanih Stopa na 1.000

liječenih

JU Bolnica Travnik 360 11668 30,9

Bolnica za plućne bolesti i TBC 89 1105 80,5

Bolnica Fra Mato Nikolić 289 5066 57,0

Opća Bolnica Jajce 66 1610 41,0

Opća Bolnica Bugojno 53 738 71,8

Ukupno 857 20187 42,5

Najčešći vodeći uzroci smrti su kardiovaskularne bolesti uključujući i moždani udar, te

maligne bolesti, pa su i najveće stope smrtnosti zabilježene na odjelima interne

medicine, neurologije i hirurgije.



Tabela 38. Vodeće grupe oboljenja kao uzroci bolničkog mortaliteta

Grupa oboljenja Broj

umrlih

Index

strukture

Stopa na 1.000

liječenih

Oboljenja cirkulatornog sistema (I00-I99) 409 47,7 20,3

Maligne neoplazme (C00-C97) 120 14,0 5,9

Oboljenja digestivnog trakta (K00-K93) 69 8,1 3,4

Oboljenja respiratornog sistema (J00-J99) 48 5,6 2,4

Endokrine bolesti (E00-E90) 34 4,0 1,7


Ukupno 857 100,0 42,5

Kao pojedinačni uzroci od kardiovaskularnih poremećaja najsmrtonosniji su

kardiomiopatije (I42) sa stopom od 5,3/1.000 liječenih te moždani udar (I63) sa

stopom od 4,1/1.000. Među malignim oboljenjima najveća smrtnost usljed maligne

neoplazme želuca (C16) sa stopom od 1,2/1.000 i neoplazme bronha i pluća (C34)

sa stopom od 0,9/1.000 liječenih.

5.6.2. Bolnički morbiditet

Vodeća oboljenja u JU Bolnica Travnik su bolesti cirkulatornog sistema sa

147,8/1.000 liječenih, oboljenja digestivnog trakta sa 130,6/1.000 liječenih, oboljenja

urogenitalnog trakta sa 89,9/1.000 liječenih, oboljenja respiratornog sistema sa

83,5/1.000 liječenih i povrede sa 65/1.000 liječenih. Vodeća oboljenja čine 51,7%

ukupnog bolničkog morbiditeta.

U Bolnici fra Mato Nikolić vodeća oboljenja su iz grupe cirkulatornih poremećaja sa

176,7/1.000 liječenih, oboljenja digestivnog trakta sa 161,3/1.000 liječenih, oboljenja

respiratornog sistema sa 93,8/1.000 liječenih, maligne bolesti sa 48,6/1.000 liječenih

i povrede sa 33,2/1.000 liječenih. Vodeća oboljenja čine 51,3% ukupnog bolničkog

morbiditeta.

Vodeća grupa oboljenja Opće bolnice Jajce su cirkulatorni poremećaji sa 214,9/1.000

liječenih. Na drugom mjestu nalaze se oboljenja respiratornog sistema sa 141/1.000

liječenih, a na trećem bolesti digestivnog trakta sa 121,1/1.000 liječenih. Na četvrtom

mjestu su endokrine bolesti sa 75,2/1.000 liječenih, a na petom su povrede sa

55,9/1.000 liječenih. Vodeća oboljenja čine 60,8% ukupnog bolničkog morbiditeta.

U Općoj bolnici Bugojno vodeća grupa oboljenja su bolesti digestivnog trakta sa

215,4/1.000 liječenih. Na drugom mjestu su povrede sa 149,1/1.000 liječenih, dok



treće mjesto zauzimaju "simptomi, znaci i nenormalni klinički nalazi" sa 120,6/1.000

liječenih. Cirkulatorna oboljenja su na četvrtom mjestu sa 81,3/1.000 liječenih , a na

petom endokrine bolesti sa 71,8/1.000 liječenih. Vodeća oboljenja čine 63,8%

ukupnog bolničkog morbiditeta.

U Bolnici za plućne boesti i tuberkulozu na prvom mjestu su oboljenja respiratornog

trakta sa 743,0/1.000 liječenih. Na drugom mjestu su maligne neoplazme sa

105,9/1.000, a slijede ih cirkulatorni poremećaji sa 85,1/1.000 liječenihOva oboljenja

čine 93,4% ukupnog bolničkog morbiditeta.

U RC Fojnica na prvom mjestu su oboljenja koštano-mišićnog sistema i vezivnog

tkiva sa 830,6/1.000 liječenih. Oboljenja nervnog sistema su na drugom mjestu sa

stopom od 76,8/1.000 liječenih, a na trećem mjestu su oboljenja cirkulatornog

sistema sa 51,8/1.000 liječenih. Povrede učestvuju sa stopom od 39,1/1.000 liječenih

i nalaze se na četvrtom mjestu uzroka. Ova oboljenja čine 99,8% ukupnog bolničkog

morbiditeta.

Grafikon 33. Vodeće grupe oboljenja (stope liječenih) po bolnicama u 2016. godini

0,0

50,0

100,0

150,0

200,0

250,0

B.Travnik F.M.Nikolić OB Bugojno OB Jajce

Ob.KV sistema Ob.digest.sist. Ob.resp.sist. Povrede



6. DISKUSIJA I ZAKLJUČCI

Prema definiciji SZO zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i društvenog

blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti. Procjena zdravlja stanovništva predstavlja

opis i mjerenje zdravlja pojedinaca, grupe ili čitave populacije prema prihvaćenim

standardima.

Procjena zdravstvenog stanja stanovništva daje uvid u globalno stanje zdravlja

stanovništva posmatranog područja i služi u svrhu:

- Unapređenje zdravstvenog stanja

- Identifikovanje prioriteta zdravstvenih problema

- Praćenje promjena i kompariranje zdravstvenog stanja tokom vremena

- Uočavanje i analiza razlika između različitih teritorija i grupa

- Preispitivanje zdravstvene politike i stretegije

- Unapređenje menadžmenta u zdravstvu

- Realne procjena i evaluacija za potrebe budućih aktivnosti

- Osiguranje relevantne baze podataka za intervencije u cilju poboljšanja

zdravstvenog stanja.

U Federaciji Bosne i Hercegovine u toku su mnogobrojni reformski procesi koji za cilj

imaju očuvanje i unapređenje zdravlja stanovništva, kao i unapređenje zdravstvenog

sistema.

Na zdravlje stanovništva utiču brojni direktni i indirektni faktori, među kojima su

posebno značajni socio-ekonomski status, obrazovanost, zaposlenost, stanje okoliša,

način života kao i starost stanovništva. Upravo ovi faktori utiču i na prirodno i

migracijsko kretanje stanovništva.

Stanovništvo se prema starosnoj strukturi nalazi u stacionarno-regresivnom obliku,

kojeg karakterizira sve veće učešće osoba starijih od 55 godina. Prema kriterijima

ocjene starosti, spadamo u vrlo staro stanovništvo. Negativan prirodni priraštaj

rezultat je niske stope nataliteta i fertiliteta te veće stope mortaliteta, kao i izraženih

migracijskih kretanja. Najniže stope prirodnog priraštaja nađene su u općinama

Kreševo i Dobretići. Ako bi ovakav odnos nataliteta i mortaliteta ostao jedan duži

period može doći do regresivnih tokova u razvoju populacije.

Sa druge strane, kao najosjetljiviji indikator razvijenosti zdravstvene zaštite, stopa

dojenačkog mortaliteta ima trend opadanja i u periodu 1991-2016. godine opala je sa

12‰ na 5,5‰. Ovakva stopa ide u prilog kvalitetnijoj, dostupnijoj i sveobuhvatnijoj

prenatalnoj zaštiti.



Očekivana dužina života iznosi 76,59 godina za oba spola, za muškarce je 74,13

godine, a za žene 79,17 godina. Prosječna očekivana dužina života niža je u odnosu

na zemlje u okruženju i zemalje Evrope.

Socijalna zaštita jedan je od veoma važnih faktora, koji sa aspekta socijalno-

ekonomskog stanja porodice i pojedinca u velikoj mjeri utiču na zdravstveno stanje

stanovništva. Stoga je veoma važno poboljšati socijalna prava stanovništva, koja su

posljednjih godina dostigla zabrinjavajuće nizak nivo.

Prema rangu razvijenosti kantona, koji je utvrđen na osnovu aritmetičke sredine 5

pokazatelja: stepena zaposlenosti, stepena nezaposlenosti, broja učenika osnovnih i

srednjih škola na 1000 stanovnika, odsutnog stanovništva u odnosu na 1991. godinu

i poreskih prihoda po općinama po glavi stanovnika, Srednjobosanski kanton nalazi

se na 7-om mjestu od deset kantona. Unutar kantona, najrazvijenija je općina Vitez, a

najnerazvijenija je općina Dobretići.

U odnosu na prosječnu plaću u Federaciji BiH (839 KM) nalazimo se na posljednjem

mjestu sa prosjekom od 678 KM. Po nezaposlenosti se nalazimo na 4-om mjestu u

FBiH, a stopa nezaposlenosti u odnosu na radnoaktivno stanovništvo iznosi 24,3%.

Stopa općeg mortaliteta je u porastu, a glavni uzroci umiranja su kardiovskularne

bolesti (62,6%), maligne neoplazme (17,8%) i bolesti endokrinog sistema (3,3%).

Vodeći uzroci smrti povezani su sa visokom prevalencom faktora rizika i porastom

učešća hroničnih nezaraznih bolesti u ukupnom obolijevanju stanovništva. Ove

uzroke smrti moguće je umanjiti preventivnim programima koji utiču na promjenu stila

življenja, odnosno promovišu zdrave stilove života. Zemlje koje su uvele ove

programe uspjele su spustiti stope umiranja od kardiovaskularnih bolesti sa 500 na

150/100.000 stanovnika

Vodeća oboljenja mlađe populacije su akutne respiratorne bolesti, dok u starijoj

populaciji preovladavaju hronična oboljenja, i to najčešće hipertenzija, dijabetes,

povrede i dorzopatije.

Poseban problem predstavljaju hronične nezarazne bolesti čija je pojava usko

povezana sa rizičnim faktorima ponašanja: konzumiranje duhana, nezdrav način

ishrane, fizička neaktivnost, prekomjerna tjelesna težina, nekontrolisana upotreba

šećera, soli i masnoća u ishrani... Od bolesti cirkulatornog sistema umrlo je 1.427

osoba, od čega je 20% mlađih od 65 godina i ima tendencu rasta.

Pandemija dijabetesa proširila se i na naš kanton, gdje bilježimo porast broja

oboljelih za 2,5 puta u odnosu na 2014. godinu. Povećana tjelesna težina i gojaznost,

fizička neaktivnost, metabolički sindrom, nepravilna ishrana i stres su glavni okidači

za nastanak insulin neovisnog dijabetesa koji zahvaća stariju populaciju, te dovodi do



pojave brojnih komplikacija. Nizak obrazovni nivo oboljelih i nezaposlenost stvaraju

preduslove za pogoršanje stanja bolesti.

Stopa smrtnosti od malignih bolesti iznosi 16,1/10.000 stanovnika. Najveći broj umrlih

je od karcinoma bronha i pluća (21,2%), karcinoma želuca (9,4%), te karcinoma

pankreasa (7,9%). Prosječna starost umrlih je 66,5 ± 13,2 godina. Najčešća

lokalizacija neoplazme kod muškaraca su pluća, a kod žena dojka.

Naznačen je porast broja oboljelih u periodu 2004-2016. godine, sa stope 145/10.000

stanovnika u 2004. godini na 238,7/10.000 stanovnika u 2016. godini, a dominiraju

neurotski sa stresom povezani poremećaji te afektivni poremećaji raspoloženja.

Povećanje broja oboljelih od hroničnih obstruktivnih bolesti pluća vezano je za život u

sredini sa zagađenim zrakom, rad u onečišćenom okolišu kao i povećanom

prevalencom pušenja.

Morbiditet od zaraznih bolesti, iako značajno reduciran, još uvijek ima značajan udio

u ukupnom obolijevanju i zahtjeva našu stalnu pažnju. Stopa obolijevanja od

zaraznih bolesti u odnosu na 2015. godinu značajno je porasla sa 1.677/100.000 na

4.162/100.000. Najveći broj registrovanih zaraznih bolesti je u općinama Novi Travnik

(2.393) i Travnik (2.185), dok je najmanje registrovanih u općini Fojnica (27).

U strukturi zaraznih bolesti dominiraju respiratorne bolesti koje učestvuju sa 38%

(bez gripe).

Epidemije Parotitisa i Morbila, koje su bile izražene prethodnih godina u fazi su

smirivanja, pa je u 2016. godini od vakcinalno-preventabilnih bolesti obolilo 27 djece.

Zahvaljujući efektima DOTS strategije, prisutan je trend značajnog opadanja stope

morbiditeta od tuberkuloze po pojedinim godinama. Broj novooboljelih, koji je 2008.

godine iznosio 157, sa stopom oboljevanja od 61,81/100.000, u 2016. godini se

smanjio na 47 i stopu oboljevanja od 18,65/100.000 stanovnika

Uvođenjem programa „Urgentni epidemiološki nadzor nad epidemijom bruceloze u

SBK/KSB” 2008. godine bilježio se pad broja zaraženih životinja i obolijevanja ljudi.

Međutim tokom 2016.godine registrirano je 31 oboljenje, i to u drugoj polovini godine

sa izraženim trendom rasta pa se može očekivati porast broja oboljelih i naredne

godine. Kako bi se preduprijedila eventualna epidemija neophodno je alarmirati sve

nadležne institucije, jer nam prethodna iskustva kazuju da su posljedice kasne

reakcije i neadekvatnog odgovora veterinarske službe nesagledive.

Među svim mjerama prevencije zaraznih bolesti, imunizacija predstavlja najbržu,

najefikasniju i ekonomski najviše opravdanu mjeru, koja je direktno uticala na

smanjenje incidencije morbiditeta i mortaliteta, kao i izmjenu strukture zaraznih



bolesti u svijetu. Broj cijepljenih osoba u ambulanti Zavoda za javno zdravstvo, u

2016. godini je znatno manji u odnosu na predhodnu godinu jer se nije provodilo

cijepljenje protiv gripe, a i broj putnika na hadž je iz godine u godinu sve manji. S

druge strane povećan je broj cjepljenih protiv hepatitisa B i bjesnila.

Potrebno je nastaviti kampanju promocije imunizacije prema programu imunizacije

kako bi se povećao broj djece koja su potpuno cijepljena i kolektivni imunitet.

Sanitarno-higijensko stanje okoliša je nezadovoljavajuće, prvenstveno u sistemu

vodosnabdijevanja gdje ne postoji jedinstveni registar vodoopskbnih objekata, što

onemogućava potpuni uvid u sistem vodosnabdijevanja i donošenja mjera u cilju

poboljšanja vodosnabdijevanja. Zone sanitarne zaštite oko lokalnih objekata

vodosnabdijevanja nisu jasno definisane, a sami objekti nemaju dovoljan nadzor nad

zdravstvenom ispravnošću vode.

Nadzor nad zdravstvenom ispravnošću vode za piće nije dovoljan, pa je potrebno

poduzeti korake u poboljšanju istog. U mnogim centralnim objektima

vodosnabdijevanja u upotrebi su zastarjeli načini hlorinacije.

Na području SBK/KSB ne postoje kontinuirana mjerenja osnovnih vazdušnih

polutanata (SO2, čađ i azotni oksidi) zbog nedostatka sofisticirane opreme.

Neriješeno je pitanje odvoza i krajnje dispozicije smeća iz većine seoskih naselja.

Raspoloživa mjesta za odlaganje čvrstog otpada su nedovoljna u poređenju sa

količinom proizvedenog otpada, pa se značajne količine otpada odlažu na

nedozvoljena mjesta: pored puteva, u riječnim koritima ili napuštenim rudnicima. Ova

mjesta predstavljaju opasnost za podzemne vode koje obezbjeđuju pitku vodu za

stanovništvo, a samim tim su i rizik za ljudsko zdravlje usljed spiranja i curenja

zagađujućih materija. Pored toga, tečne otpadne materije se, uglavnom bez

prethodnog prečišćavanja, ispuštaju u rijeke i jezera.

Zdravstvene usluge pružalo je 1.587 zdravstvenih radnika i 14 zdravstvenih

saradnika. Bilježi se blagi porast broja zdravstvenih radnika u odnosu na prethodni

period, dok je broj tehničkog i administrativnog osoblja manji. Skoro polovina svih

specijalista u PZZ su specijalisti opće i obiteljske medicine.

U toku je reforma primarne zdravstvene zaštite kroz razvoj i jačanje obiteljske

medicine. Iako su educirani timovi za provođenje obiteljske, renovirane i opremljene

ambulante obiteljske medicine, ona još nije zaživjela u punom svjetlu. Kao jedan od

prioritetnih problema u implementaciji obiteljske medicine na ovom kantonu je

svakako nepostojanje Pravilnika o registraciji stanovništva, koji predstavlja preduslov

za donošenje planova i programa rada, monitoring i evaluaciju rada, te finansiranje

timova. Postojeća legislativa, Dokumentaciona osnova za provođenje primarne



zdravstvene zaštite i Zakon o zdravstvenoj zaštiti SBK, ne prate razvoj obiteljske

medicine.

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti zaposleno je 148 doktora medicine i 392

zdravstvenih tehničara. Broj stanovnika po jednom timu kreće se od 1.515 (Vitez) do

2.372 (Jajce).

Povećan je broj zahtjeva za uslugama PZZ sa 2,7 u 2004. godini na 3,9 u 2016. Čini

se da je došlo do blagog zaustavljanja negativnog trenda upućivanja na

specijalističke preglede i laboratorijsku dijagnostiku.

Stomatološka zdravstvena zaštita u javnom sektoru razvijena je u svim općinama, uz

naglašavajući trend povećanja broja privatnih stomatoloških ordinacija. Povećan je

broj stomatologa u javnom sektoru pa je i prosječan broj stanovnika po jednom

stomatološkom timu manji i iznosi 4.500 st/1 tim, uz značajne razlike između

pojedinih općina. Po stanovniku ostvareno je prosječno 0,32 posjete godišnje.

Specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita za 15 disciplina obavljala se u 147

ordinacije, a usluge je pružalo 92 stalno zaposlenih doktora medicine i 149

zdravstvenih tehničara. Na 10.000 stanovnika dolazi 6,7 svih angažovanih doktora

medicine i 8,4 zdravstvenih tehničara. Generalno se može reći da je došlo do

povećanja zahtjeva za ovom vrstom zdravstvene zaštite. Ostvareno je 1,6 posjeta po

stanovniku, dok je u 2006. godini ostvareno 1,1 posjeta.

Na području Kantona, bolničke zdravstvene usluge pružalo je 6 bolničko-stacionarnih

ustanova, 158 doktora medicine od čega je 111 specijalista, i 526 zdravstvenih

tehničara. Pokazatelji rada bolnica nisu zadovoljavajući. Na 749 postelja (bez RC

Fojnica) 20.187 pacijenata ostvarilo je 122.904 dana. Prosječna dužina ležanja je 6,1

BO dana. Prosječna zauzetost postelja je izrazito niska, svega 45,0% i pokazuje

značajne razlike između bolnica. Najmanja zauzetost registrovana je OB Bugujno

(12,8%), a najveća u bolnici Fra Mato Nikolić 62,9%.

U bolničkom mortalitetu dominiraju kardiovaskularne bolesti, maligne neoplazme i

oboljenja digestivnog trakta, dok u morbiditetu dominiraju kardiovaskularne bolesti,

bolesti digestivnog trakta i oboljenja respiratornog sistema.



7. PREPORUKE ZA POBOLJŠANJE

Da bi se stanje u zdravstvu, a time i zdravstveno stanje stanovništva, poboljšalo

potrebno je uraditi sistemske promjene u organizaciji, funkcionisanju i finansiranju

zdravstvene zaštite. Na nivou Federacije donesene su brojne strategije čije cilj

očuvanje i unapreeđenje zdravlja stanovništva. Čini se međutim, da je njihova

implementacija na kantonima „mrtvo slovo na papiru“. Stoga neophodno pod hitno

donijeti strategiju razvoja zdravstva za područje kantona te implementirati postojeće

federalne strategije. Pored toga potrebno je utvrditi novu Dokumentacionu osnovu za

provođenje primarne zdravstvene zaštite, te donijeti Pravilnik o registraciji

stanovništva za timove obiteljske medicine.

Veza socijalne i porodične zaštite sa zdravstvenim stanjem stanovništva zahtijeva

primjenu uspostavljenih socijalnih prava koja proizilaze iz kantonalnog zakona o

socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom sa posebnim

težištem na iznalaženju rješenja i mehanizama za dalje jačanje i reafirmaciju

porodice kao najznačajnije društvene institucije.

Osiguranje poticajnih politika za rađanje, kao i povećanje socijalno-ekonomskih

mogućnosti pojedinaca mogle bi zaustaviti negativan trend vitalnih događaja, što

zahtijeva multisektorski pristup sektora za rad, socijalnu i zdravstvenu politiku,

sektora finansija....

Nastaviti sa provođenjem aktivnosti od ukupnog značaja za osiguranje pretpostavki

za dalje i postepeno unapređivanje sistema ukupne zaštite, brige i što efikasnije

integracije osoba sa posebnim potrebama u društvo i ostvarenje razvojnih rezultata u

ovoj oblasti.

U cilju održavanja stope dojenačkog mortaliteta uvesti kontinuirani nadzor u praćenju

trudnoće, stručnog nadzora nad porodiljama i novorođenčadi, pravovremeno liječenje

djece, promociju kontinuiranog dojenja...

Učiniti dodatne napore kako bi se higijensko-epidemiološka situacija popravila i

uklonili okolišni faktori rizika po zdravlje. Ovo se posebno odnosi na ulaganje napora

u poboljšanju nadzora nad zdravstvenom ispravnošću vode za piće iz lokalnih vodnih

objekata kao i sanaciju zaštitne zone prema sanitarno-higijenskim principima i

zakonskim procesima. Neophodno je uvesti sisteme za prečišćavanje industrijskih i

otpadnih voda, te pojačati inspekcijski nadzor nad zaštitom okoliša.

Riješavanje pitanje deponija otpada, te deponija krutog i industrijskog otpada trebaju

biti jedan od prioriteta u zaštiti i očuvanju okoliša. Potreban je poseban angažman na

saniranju divljih deponija, te čišćenju i uređenju obala i korita vodotokova uz

postavljanje zaštite od zagađenja krutim i tečnim otpadom.



Izradnja vlastitih strategija i akcija kontrole riziko faktora zdravlja, te monitoring

hroničnih nezaraznih bolesti i njihovih komplikacija mogu dati pozitivne rezultate u

smanjenju stope prerane smrti, invalidnosti i obolijevanja od hroničnih nezaraznih

bolesti. Uvođenje screeninga i nadzora nad hroničnim nezaraznim bolestima

doprinijet će, u dugoročnom razdoblju, smanjenom broju oboljelih i manjim brojem

komplikacija kod već oboljelih. Rano otkrivanje karcinoma grlića materice, dojke,

prostate i debelog crijeva (lokacije za jednostavnu i laku dijagnostiku) trebali bi biti

prioriteti u ranom otkrivanju maligniteta, jer su to i najčešći tumori kod čovjeka. S tim

u vezi treba naglasiti značaj preventivnog djelovanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Ovakvo djelovanje je predviđeno standardima i normativnima zdravstvene zaštite, ali

se u praksi slabo provodi. To rezultira velikim brojem oboljelih od preventabilnih

bolesti, što znatno više poskupljuje zdravstvenu zaštitu na Kantonu.

U cilju zbrinjavanja povećanog broja oboljelih od malignih bolesti potrebno je

uvođenje hemoterapijske djelatnosti na području našeg kantona za šta su već

stvoreni preduslovi u vidu rekonstrukcije i izgradnje bolničkih kapaciteta i nabavke

opreme za tretman ovih pacijenata.

Potrebno je ublažiti neravnomjernost distribucije zdravstvenih resursa po općinama

(kadrovi, prostor, oprema). Potpuna implementacija obiteljske medicine osigurava

sveobuhvatnu, pristupačnu i efikasnu zdravstvenu zaštitu za svo stanovništvo.

Uvođenje stimulativnih mjera za kadrove opredjeljene ka obiteljskoj medicini,

prioritetima u dodjeli specijalizacija, i drugim mjerama moguće je osigurati veću

opredjeljenost ka ovoj djelatnosti. Podsticanje privatnog sektora za otvaranje novih

objekata tamo gdje sada ne postoje može riješiti pitanje neravnomjerne distibucije.

Potrebno je raditi i na razvoju i uspostavljanju kriterija kvaliteta zdravstvenih usluga u

cilju povećanja zadovoljstva pacijenata pruženim uslugama.

Slaba iskorištenost bolničkih kapaciteta, koji odnose značajna materijalna sredstva,

nalaže potrebu izrade studije koja bi dala novu organizaciju bolničkih kapaciteta. Ovo

podrazumijeva smanjenje kapaciteta nekih postojećih djelatnosti, ali i otvaranje novih

kojih do sada nije bilo na ovom prostoru (npr. infektologija, hronična psihijatrija,

hospicij...).

Šira zajednica mora postati svjesna svoje nezaobilazne uloge u brizi o zdravlju pa je

potrebno definisati obaveze pojedinih segmenata društva (mediji, obrazovanje,

inspekcijske službe, ministarstva, organi lokalne samouprave...).



Pregled po općinama



BUGOJNO

Tabela 1.Osnovni pokazatelji

2012. 2016.

Površina 361 361

Broj stanovnika 37.197 31.220

Gustina naseljenosti 103 86,5

Natalitet 8,4 7,5

Mortalitet 10,3 9,8

Prirodni priraštaj -1,9 -2,3

Dojenačka smrtnost 3,6 8,5

Tabela 2. Vodećo uzroci smrtnosti stanovništva u 2016. godini

Broj

umrlih

Index

strukture

Stopa na 10.000

stanovnika

Kardiomiopatija (I42) 86 27,9 27,5

Moždani udar (I63) 31 10,1 9,9

Akutni infarkt miokarda (I 21) 31 10,1 9,9

Sekvele cerebrovas. oboljenja (I69) 26 8,4 8,3

Maligna neopl. bronha i pluća (C34) 20 6,5 6,4


Ukupno 308 98,7



Tabela 3. Vodeća oboljenja stanovništva u 2012.i 2016. godini

2012. 2016.

Rang Vodeća oboljenja Stopa na 10.000


1. Hipertenzivna oboljenja 528,0 1. Hipertenzivna oboljenja 1.194,4

2. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva

833,1 2. Akutne infekcije gornjih

respiratornih puteva 1.130,0

3. Dijabetes 275,0 3. Dijabetes 369,6

4. Povrede 157,0 4. Druga obolj.kože 226,4

5. Oboljenja oka 117,2 5. Druge dorzopatije 203,4

Ostala oboljenja 2.469,3 Ostala oboljenja 509,9

Ukupno 4.379,7 Ukupno 3.633,9

Tabela 4. Vodeće zarazne bolesti stanovništva u 2012. i 2016. godini

Tabela 5. Primarna zdravstvena zaštita u 2012. i 2016. godini

2012. 2016.

Broj punktova 15 17

Broj ordinacija 15 17

Broj doktora medicine 17 19

Broj zdravstvenih tehničara 37 39

Broj posjeta dr.medicine/1 stanovnika 3,0 3,6

Broj posjeta tehničaru/1 stanovnika 3,7 8,7

Broj stomatoloških stolica 5 8

Broj stomatologa 4 10

Broj stomatoloških tehničara 7 10

Broj posjeta stomatološ. timu/1 stanovnika 0,3 0,5

2006. 2016.

Rang Vodeća zarazna

oboljenja Broj

Stopa na

10.000

Rang

Vodeća zarazna oboljenja

Broj Stopa na 10.000

1. Varicellae (B01) 187 50,3

1. Akutne respiratorne infekcije

704 225,5

2. Enterocolitis (A09) 87 23,4 2. Infekcije slične gripi 272 87,1

3. Scabies (B86) 18 4,8 3. Varicellae (B01) 83 26,6

4. Angina streptoc. (J02)

14 3,8 4.

Enterocolitis (A09) 26 8,3

5. Tuberculosis (A 15) 13 3,5 5. Scabies (B86) 10 3,2

Ostala ob. 24 6,5 Ostala ob. 38 12,2

Ukupna ob. 343 92,2 Ukupna ob. 1.133 362,9



BUSOVAČA


2012. 2016.

Površina 158 158


Gustina naseljenosti 101,3 112,5

Natalitet 11,1 8,7

Mortalitet 9,7 8,8

Prirodni priraštaj 1,3 -0,2

Dojenačka smrtnost 11 8,5

Tabela 2. Vodeći uzroci smrtnosti stanovništva u 2016. godini

Broj umrlih Index

strukture Stopa na 10.000

stanovnika




Dijabetes (E10-E11) 6 4,1 3,4


Hr. bubrežna insuficijencija (N18) 5 3,4 2,8

Ostala oboljenja 60 41,1 33,8

Ukupno 146 100,0 82,1



Tabela 3. Vodeća oboljenja stanovništva u 2012. i 2016. godini 2012. 2016.




711,5 1. Akutne infekcije gornjih

respiratornih puteva 1.003,2

2. Hipertenzivna oboljenja 680,2 2. Hipertenzivna oboljenja 469,3

3. Dijabetes 216,8 3. Diabetes 336,5

4. Cistitis 129,3 4. Druge dorzopatije 180,6

5. Dr.oboljenja kože 118,1

5. Dr.simptomi i nenormal. klinički i lab. nalazi 126,0

Ostala oboljenja 1.998,3 Ostala oboljenja 2.448,1




2012. 2016.

Broj punktova 15 15










2012. 2016.


oboljenja Broj

Stopa na

10.000

Rang


Broj Stopa na

10.000

1. Varicellae (B01) 27 16,9 1. Varicellae (B01) 26 14,6

2. Enterocolitis (A09) 19 11,9 2. Enterocolitis (A09) 21 11,8

3. Parotitis (B26) 17 10,6 3. Scabies (B26) 21 11,8

4. Scabies (B86) 14 8,7 4. Herpes zoster (B02) 14 7,9

5. Tuberculosis (A15) 5 3,1 5. Akutne resp. inf. 5 2,8

Ostala oboljenja 15 9,2 Ostala oboljenja 21 11,8

Ukupno 97 59,4 Ukupno 108 60,8



DONJI VAKUF


2012. 2016.

Površina 320 320



Natalitet 10 11,5

Mortalitet 9,7 10,2

Prirodni priraštaj 1,2 1,3



Broj umrlih Index

strukture

Stopa na 10.000

stanovnika


Moždani udar (I63) 19 13,4 13,7


Dijabetes (E10-E11) 11 7,7 8,0


Ostali uzroci smrti 62 43,7 44,8

Ukupno 142 100,0 102,7



Tabela 3. Vodeća oboljenja stanovništva u 2012. i 2016. godini 2006. 2012.




967,2 1. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva

1.308,9


3. Dijabetes 199,3 3. Akutni bronhitis 206,1

4. Cistitis 177,8 4. Dijareja inf.porijekla 198,9

5. Dr.oboljenja kože 166,3 5. Dr.simptomi i nenormal. klinički i lab. nalazi

167,1





2012. 2016.

Broj punktova 15 11










2012. 2016.


oboljenja Broj

Stopa na 10.000

Rang


Broj Stopa na

10.000

1. Varicellae (B01) 27 19,4 1. Akutne resp. infekcije 281 203,2

2. Enterocolitis (A09) 19 13,6 2. Infekcije slične gripi 83 60,0

3. Parotitis (B26) 17 12,2 3. Enterocolitis (A09) 47 34,0

4. Scabies (B86) 14 10,0 4. Varicellae (B01) 9 6,5

5. Tuberculosis (A15) 5 3,6 5. Angina streptoc. (J02) 5 3,6


Ukupno 97 69,5 Ukupno 437 316,0



FOJNICA


2012. 2016.

Površina 306 306



Natalitet 10,3 8,9

Mortalitet 11,9 12,2


Dojenačka smrtnost 0 0


Broj umrlih Index


stanovnika




Hipertenzija (I10) 6 4,5 5,0



Ukupno 133 100,0 111,0



Tabela 3. Vodeća oboljenja stanovništva u 2012. i 2016. godini

2012. 2016.



1. Hipertenzivna oboljenja 1.740,6 1. Ak. inf. gornjih respiratornih puteva 1.602,0

2. Ak. inf. gornjih respiratornih puteva

821,2 2. Hipertenzivna oboljenja 1.135,3

3. Anemije 408,9 3. Diabetes 571,8

4. Dijabetes 405,5 4. Druge dorzopatije 208,7

5. Akutni bronhitis 235,4 5. Dr. ob. želuca 207,9




Tabela 5. Primarna zdravstvena zaštita u 2012. i 2016. godini 2012. 2016.

Broj punktova 10 9










2012. 2016.


oboljenja Broj

Stopa na

10.000

Rang


Broj Stopa na

10.000

1. Parotitis (B26) 16 13,5 1. Varicellae (B01) 15 12,5

2. Varicellae (B01) 12 10,2 2. Tuberculosis (A15) 4 3,3

3. Tuberculosis (A15) 7 5,9 3. Enterocolitis (A09) 3 2,5

4. Enterocolitis (A09) 2 1,7 4. HBsAg (Z22) 2 1,7

5. Scabies (B86) 1 0,8 5. F.haemoragicae (A98) 1 0,8


Ukupno 43 36,4 Ukupno 27 22,5



GORNJI VAKUF - USKOPLJE


2012. 2016.

Površina 402 402



Natalitet 8,1 7,8

Mortalitet 8,3 9,3


Dojenačka smrtnost 12,8 0


Broj umrlih Index


stanovnika



Moždani udar (I63) 22 11,1 10,7



Dr. simpt. i nenormalni kl. nalazi (R99) 8 4,0 3,9


Ukupno 199 100,0 97,0



Tabela 3. Vodeća oboljenja stanovništva u 2012 i 2016. godini 2012. 2016.




458,5 1. Hipertenzivna oboljenja 550,7

2. Hipertenzivna oboljenja 262,1 2. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva 478,1

3. Anemije 113,3 3. Diabetes 196,4

4. Dr. ob. respirat. sistema 76,8 4. Anemija 162,8

5. Neurotski, sa stresom povezani poremećaji

63,0 5. Druga ishemično srčana obolj. 127,2

Ostala oboljenja 845,5 Ostala oboljenja 1017,1

Ukupno 1.819,1 Ukupno 2532,3

Tabela 4. Vodeće zarazne bolesti stanovništva u 2012 i 2016. godini

Tabela 5. Primarna zdravstvena zaštita u 2012 i 2016. godini

2012. 2016.


oboljenja Broj

Stopa na 10.000


oboljenja Broj

Stopa na 10.000

1. Enterocolitis (A09) 21 11,1 1. Ak. respiratorne inf. 528 257,3

2. Angina streptoc. (J02) 8 4,2 2. Varicellae (B01) 10 4,9


4. Scabies (B86) 2 1,1 4. Tuberculosis (A15) 7 3,4

5. F.haemoragicae (A98) 2 1,1 5. Angina streptoc. (J02) 4 1,9


Ukupno 49 25,9 Ukupno 573 279,3

2012. 2016.

Broj punktova 11 11












JAJCE


2012. 2016.

Površina 339 339



Natalitet 7,5 6,7

Mortalitet 7,8 7,4




Broj umrlih Index


stanovnika


Moždani udar (I63) 28 11,4 10,4

Akutni infarkt miokarda (I21) 18 7,3 6,7

Hronična ishemijska bolest srca (I25) 13 5,3 4,8



Ukupno 246 100,0 91,6




2012. 2016.



1. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva .

1.165,4 1. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva . 1.171,7



4. Dr.oboljenja kože 179,5 4. Druga obolj.kože 198,0

5. Dr. simpt. i nenormalni kl. nalazi

179,1 5. AkutnI bronhitis 193,9





2012. 2016.

Broj punktova 7 8










2012. 2016.


oboljenja Broj

Stopa na 10.000


oboljenja Broj

Stopa na 10.000

1. Enterocolitis (A09) 272 112,2 1. Akutne respiratorne infekcije 1774 660,3


3. Šigeloza (A03) 44 18,2 3. Angina streptoc. (J02) 47 17,5

4. Pneumococcal inf. (A40)

10 4,1 4. Tuberculosis (A15) 6 2,2

5. Scabies (B86) 6 2,5 5. Scabies (B86) 5 1,9


Ukupno 465 191,9 Ukupno 1919 714,3



KISELJAK


2012. 2016.

Površina 165 165



Natalitet 11,4 8,2

Mortalitet 9 8,8

Prirodni priraštaj 2,4 -0,6



Broj umrlih Index


stanovnika





Hronična ishemijska bolest srca (I25) 5 2,7 2,4


Ukupno 186 100,0 90,9




2012. 2016.




535,5 1. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva 710,9

2. Dijabetes 306,5 2. Hipertenzivna oboljenja 657,6

3. Hipertenzivna oboljenja 293,9 3. Dijabetes 362,3

4. Povrede 104,6 4. Akutni bronhitis 198,5

5. Druge dorzopatije 85,2 5. Druge dorzopatije 110,0





2012. 2016.

Broj punktova 14 14










2012. 2016.


oboljenja Broj

Stopa na

10.000

Rang


Broj Stopa na

10.000

1. Parotitis (B26) 81 39,2 1. Akutne resp. infekcije 169 82,6


3. Enterocolitis (A09) 15 7,3 3. Herpes zoster (B02) 6 2,9

4. Tuberculosis (A15) 7 3,4 4. Scabies (B86) 3 1,5

5. Scarlatina (A38) 5 2,4 5. Trichinosis ((B75) 2 1,0


Ukupno 174 84,2 Ukupno 262 128,1



KREŠEVO


2012. 2016.

Površina 149 149



Natalitet 5,8 6,2

Mortalitet 10,9 12,6




Broj umrlih Index


stanovnika




Porem. sprovođenja srčanog ritma (I46) 2 3,4 3,9

Maligna neoplazma bronha i pluća (C34) 2 3,4 3,9


Ukupno 59 100,0 114,6




2012. 2016.






3. Dijabetes 134,0 3. Dr. porem. štitne žlj. 260,2

4. Povrede 121,3 4. Diabetes 223,3

5. Dr.ob. kože 105,0 5. Goznica nepoz. porijekla 134,0





2012. 2016.

Broj punktova 8 8

Broj ordinacija 9 9









2012. 2016.


oboljenja Broj

Stopa na

10.000

Rang


Broj Stopa na

10.000

1. Parotitis (B26) 31 56,1 1. Ak. respiratorne inf. 225 437,0

2. Varicellae (B01) 10 18,1 2. Infekcije slične gripi 118 229,2

3. Scarlatina (A38) 2 3,6 3. Varicellae (B01) 5 9,7

4. Scabies (B86) 2 3,6 4. Enterocolitis (A09) 5 9,7

5. Tuberculosis (A15) 1 1,8 5. Meningitis vir.(A87) 1 1,9


Ukupno 49 88,7 Ukupno 359 697,2



NOVI TRAVNIK


2012. 2016.

Površina 242 242



Natalitet 10,5 9,0

Mortalitet 8 8,5



Tabela 2. Vodeća uzroci smrtnosti stanovništva u 2016. godini

Broj umrlih Index


stanovnika


Moždani udar (I63) 25 13,0 10,5


Dijabetes (E10-E11) 10 5,2 4,2



Ukupno 193 100,0 81,2




2012. 2016.




1.200,4 1. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva 1.950,6



4. Akutni bronhitis 185,5 4. Akutni bronhitis 304,6

5. Povrede 170,3 5. Druge dorzopatije 212,9



Tabela 4. Vodeće zarazne bolesti stanovništva u u 2012. i 2016. godini


2012. 2016.

Broj punktova 11 11










2012. 2016.


oboljenja Broj

Stopa na 10.000


oboljenja Broj

Stopa na 10.000

1. Varicellae (B01) 107

43,0 1. Akutne respiratorne infekcije 2.232 939,1

2. Enterocolitis (A09) 65 26,1 2. Varicellae (B01) 79 33,2

3. Parotitis (B26) 8 3,2 3. Inf.slične gripi 30 12,6

4. F.Haemoragicae (A98) 5 2,0 4. Enterocolitis (A09) 12 5,0

5. Tuberculosis (A15) 4 1,6 5. Brucelosis (A23) 8 3,4


Ukupno 212 85,1 Ukupno 2.393 1.006,9



TRAVNIK


2012. 2016.

Površina 529 529



Natalitet 10 9,1

Mortalitet 10 10,1

Prirodni priraštaj 0 -1,0



Broj umrlih Index


stanovnika







Ukupno 477 100,0 89,9




2012. 2016.

Rang Vodeća oboljenja Stopa na

10.000 Rang Vodeća oboljenja

Stopa na 10.000


1.141,9 1. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva

1.396,9

2. Hipertenzivna oboljenja 856,0 2. Hipertenzivna oboljenja 1.119,4

3. Akutni bronhitis 238,6 3. Akutni bronhitis 302,5

4. Dr.ob.kože i potk.tkiva 208,7 4. Diabetes 283,7

5. Cistitis 172,3 5. Dr.ob.kože i potk.tkiva 237,5





2012. 2016.

Broj punktova 24 31










2012. 2016.


oboljenja Broj

Stopa na

10.000

Rang


Broj Stopa

na 10.000

1. Enterocolitis (A09) 204 37,4 1. Inf.slične gripi 1.000 188,5

2. Varicellae (B01) 106 19,4 2. Ak. respiratorne inf. 864 162,9

3. Tuberculosis (A15) 20 3,7 3. Varicellae (B01) 156 29,4

4. Scabies (B86) 8 1,5 4. Enterocolitis (A09) 45 8,5

5. Mononucleosis in. (B27) 7 1,3 5. Sindrom sličan ARI 19 3,6


Ukupno 396 72,6 Ukupno 2.185 411,8



VITEZ


2012. 2016.

Površina 159 159



Natalitet 8,9 9,3

Mortalitet 6,8 8,0


Dojenačka smrtnost 8,8 0


Broj umrlih Index


stanovnika




Dijabetes (E10-E11) 12 6,4 4,7



Ukupno 187 100,0 72,6




2012. 2016.






3. Povrede 150,7 3. Diabetes 376,1

4. Cistitis 81,3 4. Druge dorzopatije 143,2

5. Dijabetes 47,6 5. Akutni bronhitis 89,3





2012. 2016.

Broj punktova 11 12










2012. 2016.


oboljenja Broj

Stopa na 10.000

Rang


Broj Stopa na

10.000

1. Varicellae (B01) 105 41,6 1. Akutne resp. infekcije 914 354,8

2. Parotitis (B26) 70 27,8 2. Inf.slične gripi 145 56,3

3. Scarlatina (A 38) 35 13,9 3. Varicellae (B01) 71 27,6

4. Enterocolitis (A09) 9 3,6 4. Angina streptoc.(J02) 33 12,8



Ukupno 248 98,4 Ukupno 1.217 472,4



DOBRETIĆI


2012. 2016.

Površina 59 59

Broj stanovnika 649 1.600


Natalitet 4,6 1,3

Mortalitet 24,6 6,3

Prirodni priraštaj -20 -5



Broj umrlih Index


stanovnika

Dr. simptomi i nenormalni klinički nalazi (R99) 3 75,0 18,8

Dr. hr. opstruktivna bolest pluća (J44) 1 25,0 6,2

Ukupno 4 100,0 25,0



Documents

IZVJEŠTAJ O ZDRAVSTVENOM STANJU STANOVNIŠTVA · Pregled po općinama.....95 5 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji zdravstva