IZVJEŠTAJ O OBJAVLJIVANJU PODATAKA I INFORMACIJA …

NADZORNI ODBOR Broj: 2297/2021

IZVJEŠTAJ O OBJAVLJIVANJU PODATAKA I INFORMACIJA

BANKE ZA 2020. GODINU

SARAJEVO, JUNI 2021.

1

SADRŽAJ

UVOD......................................................................................................................................2

1. OSNOVNI PODACI O BANCI...........................................................................................3

2. PODACI I INFORMACIJE KOJI SE ODNOSE NA

VLASNIČKU STRUKTURU I ORGANE BANKE...............................................................4

3. STRATEGIJE I POLITIKE ZA UPRAVLJANJE RIZICIMA BANKE..................................10

4. PODACI I INFORMACIJE KOJI SE ODNOSE NA KAPITAL I

ADEKVATNOST REGULATORNOG KAPITALA............................................................24

5. LIKVIDONOSNI ZAHTJEVI.............................................................................................34

6. IZLOŽENOSTI PO OSNOVU VLASNIČKIH ULAGANJA................................................39

7. KAMATNI RIZIK U BANKARSKOJ KNJIZI......................................................................40

8. PODACI I INOFRMACIJE KOJI SE ODNOSE NA ICAAP I ILAAP.................................41

9. POLITIKA NAKNADA......................................................................................................47

10. INFORMACIJE KOJE SE ODNOSE NA BANKARSKU GRUPU....................................48

PRILOG 1 - Obrazac glavnih karakteristika instrumenata kapitala........................................49

2

UVOD

U skladu sa Zakonom o bankama („Službene novine Federacije BiH“, br. 27/17) i Odlukom o

objavljivanju podataka i informacija banke ("Službene novine FBiH", broj 39/21), Banka objavljuje

podatke i informacije koje se odnose na:

Naziv, sjedište i organizacione dijelove banke;

Vlasničku strukturu i članove nadzornog odbora i uprave banke;

Politiku naknada;

Obuhvat primjene regulatornih zahtjeva, na pojedinačnoj ili na konsolidovanoj osnovi;

Strategiju, ciljeve i politike upravljanja rizicima banke;

Regulatorni kapital, zaštitne slojeve kapitala, kapitalne zahtjeve i adekvatnost regulatornog

kapitala;

Stopu finansijske poluge;

Likvidnosne zahtjeve;

Izloženosti po osnovu vlasničkih ulaganja banke;

Kamatni rizik u bankarskoj knjizi;

Interni proces procjene adekvatnosti kapitala (u daljem tekstu: ICAAP) i interni proces

procjene adekvatnosti likvidnosti (u daljem tekstu: ILAAP);

Neopterećenu (nezaloženu) i opterećenu (založenu) imovinu banke (nije potrebno objaviti za

2020. godinu u skladu sa članom 19. stav (1) Odluke);

Nekvalitetne i restrukturirane izloženosti i kolateral stečen preuzimanjem i provedbom

izvršnog postupka (nije potrebno objaviti za 2020. godinu u skladu sa članom 19. stav (1)

Odluke).

Banka je dužna da navedene podatke, odnosno informacije objavljuje najmanje jednom godišnje.

3

1. OSNOVNI PODACI O BANCI

Vakufska banka dd Sarajevo osnovana je u julu 1992. godine, a registrovana je kod Vrhovnog suda u

septembru 1992. godine. Sjedište Banke je u ulici Maršala Tita 13, Sarajevo, Bosna i Hercegovina.

Na dan 31. decembra 2020. godine Banka je imala 4 Glavne filijale: u Sarajevu, Mostaru, Zenici, Tuzli,

te 17 Poslovnica i 1 šalter: Glavna filijala Sarajevo - poslovnice: Titova, Ferhadija, Novo Sarajevo, Ilidža,

Ilijaš, Breza; Glavna filijala Mostar - poslovnice: Mostar, Jablanica, Konjic i šalter Jablanica; Glavna

filijala Zenica - poslovnice: Zenica, Bugojno, Travnik i Visoko; Glavna filijala Tuzla - poslovnice: Tešanj,

Gračanica, Srebrenik; i poslovnica Bihać.

Organizaciona šema Banke:

4

2. PODACI I INFORMACIJE KOJI SE ODNOSE NA VLASNIČKU STRUKTURU I ORGANE

BANKE

U skladu sa članom 4. stav (1) tačka a) Odluke, banka objavljuje spisak dioničara koji imaju 5% ili više

učešća u kapitalu ili glasačkim pravima banke u sljedećoj tabeli:

Vlasnička struktura

R.b. Ime i prezime/ naziv dioničara koji imaju 5% ili više učešća u kapitalu (redosljed po veličini učešća)

%učešća

Obične dionice

Prioritetne dionice

1. ASA FINANCE d.d. Sarajevo 73,4% -

2. Mahmal Investment Company ltd. London, Velika Britanija 7,3% -

U skladu sa članom 4. stav (1) tačka b) Odluke, banka objavljuje spisak članova nadzornog odbora i

uprave u sljedećim tabelama:

Članovi Nadzornog odbora banke

R.b. Ime i prezime Kratka biografija

1. Almir Jazvin Predsjednik Nadzornog odbora Vakufske banke dd Sarajevo, zvanje Magistra bankarstva i međunarodnih finansija stiče 2002. godine u Londonu. Svoje dugogodišnje radno iskustvo stiče rukovođenjem u oblasti bankarstva i finansija. Za predsjednika Nadzornog odbora imenovan je 2019. godine. Svoje stručno usavršavanje stiče kroz edukacije i seminare za profesionalno usavršavanje članova nadzornih i upravnih odbora, te razne seminare i konferencije na kojima je prisustvovao.

2. Nedžad Polić Član Nadzornog odbora Vakufske banke dd Sarajevo, zvanje Doktora ekonomskih nauka stiče 2007. godine na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Dugogodišnje radno iskustvo u oblasti finansija. Svoje stručno usavršavanje stiče kroz edukacije i seminare za profesionalno usavršavanje članova nadzornih i upravnih odbora, te raznih seminare i konferencije na kojima je prisustvovao.

3. Sead Hadžimusić Član Nadzornog odbora Vakufske banke dd Sarajevo, zvanje diplomiranog ekonomiste stiče 2003. godine na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Svoje dugogodišnje radno iskustvo stiče rukovođenjem u oblasti komercijalnih poslova. Za člana Nadzornog odbora imenovan je 2019. godine. Svoje stručno usavršavanje stiče kroz edukacije i seminare za profesionalno usavršavanje članova nadzornih i upravnih odbora, te razne seminare i konferencije na kojima je prisustvovao.

4. Mustafa Bibić Član Nadzornog odbora Vakufske banke dd Sarajevo, zvanje diplomiranog ekonomiste stiče 2009. godine na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Dugogodišnje radno iskustvo stiče rukovođenjem u oblasti finansija. Za člana Nadzornog odbora imenovan je 2019. godine. Svoje stručno usavršavanje dobija kroz edukacije i seminare za profesionalno usavršavanje članova nadzornih i upravnih odbora, te razne seminare i konferencije na kojima je prisustvovao.

5. Goran Papić Član Nadzornog odbora Vakufske banke dd Sarajevo, zvanje diplomiranog ekonomiste stiče 1997. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Dugogodišnje radno iskustvo stekao je u bankarstvu kao i u rukovođenju u oblasti finansija. Za člana Nadzornog odbora imenovan je 2011. godine. Svoje stručno usavršavanje stiče kroz edukacije i seminare za profesionalno usavršavanje članova nadzornih i upravnih odbora, te raznih seminara i konferencija na kojima je prisustvovao.

5

Članovi Uprave banke

R.B. Ime i prezime Kratka biografija

1. Edina Vuk Predsjednik Uprave banke zvanje diplomiranog ekonomiste stiče na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Dugogodišnje radno iskustvo stekla je u oblasti bankarstva na rukovodećim pozicijama. Za člana Uprave Vakufske banke imenovana je 2019. godine. Dodatno usavršavanje stiče kroz edukacije i seminare na kojima je prisustvovala.

2. Emir Bektešević Član Uprave Banke, zvanje diplomiranog ekonomiste stekao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Dugogodišnje radno iskustvo stekao je obavljajući poslove iz oblasti bankarstva i finansija. Na poziciji člana Uprave je od 01.07.2015. godine. Trenutno je nadležan za: - Sektor računovodstva i kontrolinga, - Funkcija za sigurnost IT sistema, - Sektor upravljanja sredstvima. Dodatno usavršavanje stiče kroz edukacije i seminare na kojima je prisustvovao.

3. Adnan Bogunić Član Uprave Banke, zvanje magistra menadžmenta stekao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Dugogodišnje radno iskustvo stekao je obavljajući poslove u oblasti bankarstva. Na poziciji člana Uprave je od novembra 2018. godine. Trenutno je nadležan za: - Sektor tržišta - stanovništvo i pravna lica, - Sektor operacija. Dodatno usavršavanje dobija kroz edukacije i seminare na kojima je prisustvovao.

(3) U skladu sa članom 4. stav (1) tačka c) Odluke, banka objavljuje broj direktorskih funkcija članova

nadzornog odbora i uprave banke:

R.B. Ime i prezime člana nadzornog odbora ili uprave banke

Broj izvršnih direktorskih funkcija (apsolutno)

Broj neizvršnih direktorskih funkcija (apsolutno)

Od toga broj izvršnih direktorskih funkcija u grupi

Od toga broj neizvršnih direktorskih funkcija u grupi

Broj direktorskih funkcija u institucijama čija je glavna poslovna aktivnost neprofitne prirode

1. Almir Jazvin 2 2 2 2 1

2. Mustafa Bibić 1 - - - -

3. Goran Papić 1 - - - -

6

U skladu sa članom 4. stav (1) tačka e) Odluke, banka objavljuje članove odbora za reviziju:

Članovi Odbora za reviziju

R.b. Ime i prezime Kratka biografija

1. Sanjin Dervišević Član odbora za reviziju, zvanje magistar poslovnog upravljanja stekao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Dugogodišnje radno iskustvo stekao je obavljajući poslove u oblasti finansija i bankarstva. Za člana Odbora za reviziju imenovan je 2020. godine. Dodatno usavršavanje dobija kroz edukacije i seminare na kojima je prisustvovao

2. Alen Turković Član odbora za reviziju, zvanje diplomiranog ekonomiste je stekao na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Dugogodišnje radno iskustvo stekao je obavljajući poslove iz oblasti finansija i računovodstva. Dodatno usavršavanje dobija kroz edukacije i seminare na kojima je prisustvovao.

3. Elvira Šabić Član odbora za reviziju, zvanje diplomiranog ekonomiste stekla je na Ekonomskom fakultetu u Tuzli. Dugogodišnje radno iskustvo stekla je obavljajući poslove u oblasti finansija i revizije. Dodatno usavršavanje dobija kroz edukacije i seminare na kojima je prisustvovala.

Interna revizija

U Službi interne revizije uposlena su dva zaposlenika: Rukovodilac Službe interne revizije i interni

revizor. Zaposlenici Službe interne revizije podređeni Odboru za reviziju i Nadzornom odboru. U

pogledu radnog iskustva i stručne spreme interni revizori ispunjavaju uslove iz člana 86. Zakona o

bankama FBIH, sa iskustvom od najmanje tri godine na najsloženijim bankarskim poslovima. Ugovori

o radu zaposlenika interne revizije potpisani su u skladu sa odredbama Odluke FBA o kontrolnim

funkcijama banke.

Rukovodilac Službe interne revizije – Mersada Hasanbegović.

Eksterna revizija

Imenovani eksterni revizor Banke je RSM BH d.o.o. Sarajevo.

Politike za izbor i procjenu članova Nadzornog odbora

Postupak procjene ispunjenja uslova kandidata/članova Nadzornog odbora Banke provodi Odbor za

imenovanja (u daljem tekstu: Odbor) u sastavu:

Predsjednik Nadzornog odbora Banke – predsjednik,

4 člana Nadzornog odbora, članovi.

Odbor radi na sjednicama koje saziva predsjednik Odbora. Odbor, po potrebi, u svom radu može

sarađivati sa bilo kojim organizacijskim dijelom Banke, u svrhu prikupljanja svih potrebnih podataka za

procjenu. Odbor kontaktira kandidate/članove Nadzornog odbora te definiše i s njima komunicira o

načinu i obimu prikupljanja potrebne dokumentacije. Članovi Nadzornog odbora Banke kao i kandidati

za tu funkciju dužni su u potpunosti i bez odgađanja sarađivati s Odborom, te učiniti raspoloživim sve

potrebne informacije i dokumente za potrebe odlučivanja o procjeni u zakonskim ili zadanim rokovima.

Osnovni zadaci Odbora su da:

provodi postupak inicijalne procjene po osnovu propisane dokumentacije,

provodi postupak redovne godišnje, i

7

vanredne procjene primjerenosti.

Na osnovu provedenog postupka Odbor utvrđuje rezultate procjene u formi Zaključka. Rezultat

procjene mora biti jasan. Na osnovu rezultata procjene i zaključka Odbor je dužan pripremiti/definisati

prijedlog odluke o imenovanju člana Nadzornog odbora i istu uputiti Skupštini Banke. Odluku o

imenovanju kandidata/člana Nadzornog odbora, za kojeg je Odbor procijenio da ispunjava uslove i za

koga je Agencija za bankarstvo FBiH (u daljem tekstu: FBA) izdala prethodnu saglasnost, donosi

Skupština Banke.

Postupak procjene ispunjenja uslova kandidata/članova Nadzornog odbora Banke provodi se:

prije imenovanja kandidata za članove Nadzornog odbora Banke i podnošenja zahtjeva FBA

za izdavanje prethodne saglasnosti za obavljanje funkcije člana Nadzornog odbora Banke

(inicijalna procjena);

godišnje, kao redovnu godišnju procjenu već imenovanih članova Nadzornog odbora Banke, s

ciljem utvrđivanja njihove stalne primjerenosti za obavljanje funkcije na koju su imenovani pri

čemu treba voditi računa o primjerenosti Nadzornog odbora banke u cjelini (ponovna procjena);

vanredno, kada nastupe okolnosti za provjeru primjerenosti, odnosno u slučaju opravdane

sumnje tokom mandata da član ne ispunjava kriterije iz ove Politike (vanredna procjena

primjerenosti).

Procjena kandidata za člana Nadzornog odbora Banke provodi se prije podnošenja zahtjeva FBA za

davanje prethodne saglasnosti za izbor člana Nadzornog odbora u skladu sa Odlukom FBA o uslovima

i postupku za izdavanje i odbijanje izdavanja saglasnosti za izbor odnosno imenovanje članova

Nadzornog odbora i Uprave banke i ukidanje izdatih saglasnosti.

Za potrebe procjene, kandidat za člana Nadzornog odbora banke dužan je dostaviti propisanu

dokumentaciju i podatke u skladu sa Odlukom FBA o uslovima i postupku za izdavanje i odbijanje

izdavanja saglasnosti za izbor odnosno imenovanje članova Nadzornog odbora i Uprave banke i

ukidanje izdatih saglasnosti, kao i popunjen Upitnik koji je prilog navedene Odluke FBA. Zahtjev za

izdavanje prethodne saglasnosti podnosi se FBA, uz dokumentaciju propisanu Odlukom FBA o

uslovima i postupku za izdavanje i odbijanje izdavanja saglasnosti za izbor odnosno imenovanje

članova Nadzornog odbora i Uprave banke i ukidanje izdatih saglasnosti.

Za potrebe redovne godišnje procjene člana Nadzornog odbora Banke, član je dužan, u slučaju da nije

bilo promjena u odnosu na podatke date prilikom imenovanja za člana Nadzornog odbora Banke dati

izjavu da nije bilo nikakvih promjena tokom godine. U slučaju da je nastala neka promjena za tu

promjenu član je dužan dostaviti dokaz. Redovna godišnja procjena primjerenosti provodi se na osnovu

dostavljenih podataka. U slučaju da se u postupku naknadne procjene člana Nadzornog odbora Banke

utvrdi da član više nije primjeren, pokreće se postupak zamjene te osobe, odnosno njegovo razrješenje,

tj. provodi se propisani postupak za imenovanje novog člana kod FBA. Izuzetno, ako se u postupku

naknadne procjene ocijeni da su nedostaci u primjerenosti manji i da ih je moguće otkloniti u kraćem

roku, poduzimaju se odgovarajuće mjere kojima će se ponovno uspostaviti primjerenost tog člana. U

tom slučaju, obavezno je dostavljanje obavijesti FBA o provođenju tih mjera, sa sadržajem, nosiocima

i rokovima za njihovo provođenje.

Vanredna procjena provodi se kada nastupe okolnosti za provjeru primjerenosti, odnosno u slučaju

opravdane sumnje tokom mandata da član ne ispunjava definisane kriterije. Takvim okolnostima

naročito se smatraju:

saznanje o vođenju postupka protiv člana Nadzornog odbora Banke;

saznanje o nastanku okolnosti koje mogu predstavljati sukob interesa;

saznanje o okolnostima koje upućuju na nemogućnost daljeg obavljanja funkcije;

druge bitne okolnosti koje mogu uticati na procjenu primjerenosti.

Za člana Nadzornog odbora Banke može biti imenovana osoba koja ispunjava uslove predviđene

Zakonom o bankama (ili drugim propisom koji reguliše bankarsko poslovanje), Odlukom FBA o

8

uslovima i postupku za izdavanje i odbijanje izdavanja saglasnosti za izbor odnosno imenovanje

članova Nadzornog odbora i Uprave banke i ukidanje izdatih saglasnosti, drugim odlukama FBA i

internim aktima, a posebno:

da nije osuđena za krivično djelo i za privredni prestup iz oblasti privrednog i finansijskog

kriminala;

koja ima dobar ugled;

koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za ispunjavanje

obaveza iz svoje nadležnosti;

koja nije u sukobu interesa u odnosu na Banku, dioničare, druge članove Nadzornog odbora i

članove Uprave;

koja može posvetiti dovoljno vremena potrebnog za ispunjavanje obaveza iz svoje nadležnosti.

Za člana Nadzornog odbora Banke može biti izabrana osoba za koju je procijenjeno da je primjerena i

koja je dobila prethodnu saglasnost FBA. Primjerenost članova Nadzornog odbora Banke predstavlja

mjeru u kojoj te osobe raspolažu pravim osobinama za stručno i zakonito obavljanje poslova iz svoje

nadležnosti, imaju dobar ugled i zadovoljavajuće iskustvo za obavljanje svojih dužnosti u Nadzornom

odboru Banke. Banka mora osigurati da članovi Nadzornog odbora Banke kontinuirano ispunjavaju

kriterije primjerenosti. Nadzorni odbor Banke u svom sazivu mora imati najmanje dva nezavisna člana,

koja nemaju direktno ili indirektno kvalificirano učešće u vlasništvu u Banci, nije član Uprave Banke ili

bilo kojeg njenog zavisnog ili s njom povezanog društva najmanje pet godina, nije zaposlenik Banke ili

bilo kojeg njenog zavisnog ili s njom povezanog društva najmanje tri godine, ne prima niti je primao

drugu značajniju dodatnu isplatu od Banke osim naknade za rad u Nadzornom odboru, ne računajući

eventualnu dividendu (to se posebno odnosi na učešće u bonusima i drugim oblicima nagrađivanja koji

zavise od rezultata poslovanja Banke, kao što su opcije na dionice), niti drugi osnov povezanosti sa

Bankom zbog kojih bi bio ili mogao biti spriječen da na objektivan i nepristrasan način nadgleda

poslovanje banke, odnosno rad uprave Banke.

Politike za izbor i procjenu članova Uprave Banke

Postupak procjene ispunjenja uslova za kandidata/člana Uprave Banke provodi Odbor u sastavu.

Odbor kontaktira kandidate/članove Uprave Banke, te definiše i s njima komunicira o načinu i obimu

prikupljanja potrebne dokumentacije. Članovi Uprave Banke kao i kandidati za tu funkciju dužni su u

potpunosti i bez odgađanja sarađivati s Odborom, te učiniti raspoloživim sve potrebne informacije i

dokumente za potrebe odlučivanja o procjeni u zakonskim ili zadanim rokovima.

Osnovni zadaci Odbora su da:

provodi postupak inicijalne procjene po osnovu propisane dokumentacije,

provodi postupak redovne godišnje, i

vanredne procjene primjerenosti.

Na osnovu provedenog postupka Odbor utvrđuje rezultate procjene u formi Zaključka. Rezultat

procjene mora biti jasan. Na osnovu rezultata procjene i Zaključka, Uprava Banke je dužna pripremiti

prijedlog odluke o imenovanju člana Uprave banke i istu uputiti Nadzornom odboru Banke. Odluku o

imenovanju kandidata/člana Uprave Banke, za kojeg je Odbor procijenio da ispunjava uslove i za koga

je FBA izdala prethodnu saglasnost, donosi Nadzorni odbor Banke.

Postupak procjene ispunjavanja uslova za kandidata/člana Uprave Banke provodi se:

prije imenovanja kandidata za članove Uprave Banke i podnošenja zahtjeva FBA za izdavanje

prethodne saglasnosti za obavljanje funkcije člana Uprave Banke (inicijalna procjena);

godišnje, kao redovnu godišnju procjenu ispunjavanja uslova već imenovanih članova Uprave

Banke, s ciljem utvrđivanja njihove stalne primjerenosti za obavljanje funkcije na koju su

9

imenovani pri čemu treba voditi računa o primjerenosti Uprave Banke u cjelini (ponovna

procjena);

vanredno, kada nastupe okolnosti za provjeru primjerenosti, odnosno u slučaju opravdane

sumnje tokom mandata da član ne ispunjava kriterije iz ove Politike (vanredna procjena

primjerenosti).

Procjena kandidata za člana Uprave Banke provodi se prije podnošenja zahtjeva FBA za davanje

prethodne saglasnosti za izbor člana Uprave u skladu sa Odlukom o uslovima i postupku za izdavanje

i odbijanje saglasnosti za izbor odnosno imenovanje članova Nadzornog odbora i Uprave Banke i

ukidanje izdatih saglasnosti. Za potrebe procjene, kandidat za člana Uprave Banke dužan je dostaviti

propisanu dokumentaciju i podatke u skladu sa Odlukom FBA o uslovima i postupku za izdavanje i

odbijanje saglasnosti za izbor odnosno imenovanje članova Nadzornog odbora i Uprave banke i

ukidanje izdatih saglasnosti, kao i popunjen Upitnik koji je prilog navedene Odluke FBA.

Zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti podnosi se FBA, uz dokumentaciju propisanu Odlukom

FBA o uslovima i postupku za izdavanje i odbijanje saglasnosti za izbor odnosno imenovanje članova

Nadzornog odbora i uprave banke i ukidanje izdatih saglasnosti. Za potrebe redovne godišnje procjene

člana Uprave Banke, član je dužan, u slučaju da nije bilo promjena u odnosu na podatke date prilikom

imenovanja za člana Uprave Banke dati izjavu da nije bilo nikakvih promjena tokom godine. U slučaju

da je nastala neka promjena, za tu promjenu član je dužan dostaviti dokaz. Redovna godišnja procjena

primjerenosti provodi se na osnovu dostavljenih podataka. U slučaju da se u postupku naknadne

procjene člana Uprave Banke utvrdi da član više nije primjeren, pokreće se postupak zamjene te osobe,

odnosno njegovo razrješenje, tj. provodi se propisani postupak za imenovanje novog člana kod FBA.

Izuzetno, ako se u postupku naknadne procjene ocijeni da su nedostaci u primjerenosti manji i da ih je

moguće otkloniti u kraćem roku, poduzimaju se odgovarajuće mjere kojima će se ponovno uspostaviti

primjerenost tog člana. U tom slučaju, obavezno je dostavljanje obavijesti FBA o provođenju tih mjera,

sa sadržajem, nosiocima i rokovima za njihovo provođenje.

Vanredna procjena provodi se kada nastupe okolnosti za provjeru primjerenosti, odnosno u slučaju

opravdane sumnje tokom mandata da član ne ispunjava definisane kriterije. Takvim okolnostima

naročito se smatraju:

saznanje o vođenju postupka protiv člana Uprave Banke;

saznanje o nastanku okolnosti koje mogu predstavljati sukob interesa;

saznanje o okolnostima koje upućuju na nemogućnost daljeg obavljanja funkcije;

druge bitne okolnosti koje mogu uticati na procjenu primjerenosti.

Za člana Uprave Banke može biti imenovana osoba koja ispunjava uslove predviđene Zakonom o

bankama (ili drugim propisom koji reguliše bankarsko poslovanje), Odlukom FBA o uslovima i postupku

za izdavanje i odbijanje izdavanja saglasnosti za izbor odnosno imenovanje članova Nadzornog odbora

i Uprave banke i ukidanje izdatih saglasnosti i internim aktima, a posebno:

da nije osuđena za krivično djelo i za privredni prestup iz oblasti privrednog i finansijskog

kriminala;

koja ima dobar ugled;

koja ima odgovarajuće stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za ispunjavanje

obaveza iz svoje nadležnosti;

koja nije u sukobu interesa u odnosu na Banku, dioničare, članove Nadzornog odbora, druge

članove Uprave;

koja može posvetiti dovoljno vremena potrebnog za ispunjavanje obaveza iz svoje nadležnosti.

Za člana Uprave Banke može biti izabrana osoba za koju je procijenjeno da ispunjava uslove i koja je

dobila prethodnu saglasnost FBA. Primjerenost članova Uprave Banke predstavlja mjeru u kojoj te

osobe raspolažu pravim osobinama za stručno i zakonito obavljanje poslova iz svoje nadležnosti, imaju

dobar ugled i zadovoljavajuće iskustvo za obavljanje svojih dužnosti u Upravi Banke. Banka mora

osigurati da članovi Uprave Banke kontinuirano ispunjavaju kriterije primjerenosti.

10

3. STRATEGIJE I POLITIKE ZA UPRAVLJANJE RIZICIMA BANKE

Sistem upravljanja rizicima u banci je uspostavljen na način da obuhvata sve rizike koje banka smatra

značajnim i kojim je izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju, a iste je definisala i

identifikovala u svojim internim aktima vezanim uz kontrolu i upravljanje rizicima.

Banka je 21.05.2020. usvojila ažurirani interni akt Strategija za preuzimanje i upravljanje rizicima, kojim

su definisane sljedeće oblasti:

ciljevi i osnovni principi preuzimanja i upravljanja rizicima banke;

odgovornosti nadležnih organa;

organizacija upravljanja rizicima;

sklonost ka preuzimanju rizika i toterancija banke prema riziku, u skladu sa strateškim

poslovnim ciljevima banke;

pregled svih rizika kojima je banka izložena ili bi mogla biti izložena u poslovanju;

fokus i strateški ciljevi za 2020. godinu;

osnovni principi ICAAP-a i ILAAP-a banke.

Strategijom su definisane odgovornosti Nadzornog odbora Banke, Odbora za reviziju i Uprave Banke,

kao i predviđeno uspostavljanje tri kontrolne funkcije i to:

1) Funkcija upravljanja rizicima;

2) Funkcija praćenja usklađenosti i

3) Funkcija interne revizije.

Sve tri funkcije su uspostavljene i za sve navedene funkcije su u toku 2020. sačinjeni interni dokumenti

Plan, Program i Metodologija rada kontrolne funkcije, kao i donešene odluke o imenovanju osoba

direktno odgovornih za sprovođene aktivnosti predviđenih planom i programom rada.

Poslovna strategija Banke je fokusirana na pružanje bankarskih usluga pravnim i fizičkim licima.

Sastavni dijelovi iste su institucionalna svijest o rizicima među svim rukovodiocima i zaposlenicima, te

konzervativan pristup risk menadžmentu kao i dosljedna primjena principa segregacije poslova i

aktivnosti.

Potpuno razumijevanje ekonomskog okruženja u BiH kao i profil rizika klijenata Banke su centralni dio

poslovanja odnosno strategija rizika. Bez obzira da li prati klijenta putem plasmana kredita, depozitnog

računa ili druge bankarske usluge, pristup Banke zasnovan je na poznavanju odnosno potpunom

razumijevanju potreba klijenta.

U smislu mitigacije rizika, Banka u svrhu procjene kreditnog rizika ima uspostavljen proces segregacije

dužnosti koji se primjenjuje prilikom donošenja odluka o plasmanima. Na taj način se osigurava

neovisnost i objektivnost prilikom procjene rizika plasmana a što je neophodno za donošenje odluke u

pogledu izlaganja Banke kreditnom riziku.

Obzirom da je u svom poslovanju Banka fokusirana na pružanje finansijskih usluga stanovništvu,

obrtnicima pravnim licima - i SME i korporativnim klijentima, prihod se generiše prvenstveno putem

prihoda od kamata po osnovu plasiranih kredita kao i prihoda od naknada koji generišu nekamatonosne

usluge (platni promet).

Profil rizika Banke podrazumijeva procjenu Banke o strukturi i nivou svih rizika kojima Banka može biti

izložena tokom poslovanja. Proces upravljanja rizikom podrazumijeva definisanje profila rizika, kao i

održavanje profila rizika na nivou apetita rizika Banke.

Imajući u vidu dugoročno postavljanje strateške ciljeve kao i poslovne planove usvojene od strane

Nadzornog odbora i Uprave Banke, utvrđuje se ukupna sklonost preuzimanja rizika. Sklonost

preuzimanja rizika Banka opisuje trenutnim i ciljanim „apetitom za rizik“, a isti je determinisan sa

propisanim parametrima odnosno smjernicama u vezi racija i kontrola (izloženosti, koncentracije) koje

trebaju biti implementirane u Banci, a koji usvaja Nadzorni odbor Banke.

11

Apetit za rizikom predstavlja metodu Banke za traženjem i održavanjem ravnoteže između željenog

povrata i rizika a uvažavajući sve aktivnosti vezane za provođenje Strateškog plana Banke. Prilikom

utvrđivanja apetita za rizikom te donošenja odluke o prihvatljivom nivou rizika uvijek se razmatraju

sljedeće dimenzije:

• Dobit,

• Kapital,

• Likvidnost,

• Reputacija,

• Organizaciona ograničenja,

• Poređenje sa neposrednom konkurencijom.

Banka u organizacionoj strukturi ima formiran Sektor za upravljanje rizicima sa svim potrebnim

funkcijama, zatim ALCO odbor, Odbor za problematične kredite i Odbor za eksternalizaciju rizika.

Nadzorni odbor se informiše putem redovnih mjesečnih sjednica o svim relevantnim aktivnostima i

uticajem na poslovanje u vezi sa rizicima.

Banka je uspostavila internu organizaciju odnosno organizacionu strukturu u kojoj su se aktivnosti

upravljanja rizicima i aktivnosti podrške funkcionalno i organizaciono odvojile od preuzimanja rizika, pri

čemu je spriječen eventualni sukob interesa.

Organizacioni dio Banke koji realizuje funkciju upravljanja rizicima (Sektor za upravljanje rizicima) ima

sljedeće aktivnosti:

• uspostavljanje procesa upravljanja rizicima (kreditnim, operativnim, tržišnim, rizikom kapitala,

• rizikom eksternalizacije) na svim nivoima organizacije Banke kroz implementaciju konkretnih

aktivnosti i razvoj svijesti o rizicima bankarskog poslovanja,

• upravljanje kolateralima u cilju smanjenja kreditnog rizika,

• ključna podrška u implementaciji sistema interne kontrole Banke, evidentiranja poznatih

potencijalnih) rizika, praćenja, simulacije efekata, mjerenja učinaka materijalizacije i

predlaganje i provedba mjera za izbjegavanje i umanjenje efekata.

Sektor za upravljanje rizicima se sastoji od tri organizaciona dijela:

• Služba za procjenu kreditnog rizika,

• Služba za nadzor i kontrolu rizika,

• Služba za restrukturu i naplatu problematičnih potraživanja.

Kreditni rizik

Kreditni rizik je rizik gubitka zbog neispunjavanja dužnikove novčane obaveze prema banci. U skladu

sa važećim minimalnim standardima Agencije za bankarstvo FBiH i Internim aktima Banke, utvrđena

su ovlaštenja nadležnih organa i razgraničene odgovornosti pojednih organizacionih dijelova za

identifikaciju, praćenje i upravljanje određenim vrstama rizika.

Preduslovi za adekvatnu procjenu profila rizičnosti banke su slijedeći:

• poštivanje principa proporcionalnosti, tj. adekvatna pocjena srazmjerno veličini, internoj

organizaciji, prirodi i obimu složenosti poslovnih aktivnosti banke;

• procjena u skladu sa poslovnom strategijom banke;

• sveobuhvatna i lako razumljiva metodologija za procjenu rizika banke.

Obzirom na veličinu Banke i strukturu njenog portfolija kao najveći rizik identifikovan je kreditni rizik, te

adekvatna kontrola i upravljanje ovom vrstom rizika predstavlja prioritet budućeg djelovanja Banke.

Pažljiva procjena rizika u procesu kreditiranja ogleda se u kreditnoj analizi odnosno temeljitoj procjeni

kreditnog i ostalih rizika vezanih za poslovanje klijenta, sposobnost otplate kredita, namjenu -

investicijski plan te kolateralnu pokrivenost, a prije ulaska u kreditnu izloženost.

12

Dodatno, redovan monitoring otplate kredita, poslovanja klijenta u kontekstu revizije finansijskih

izvještaja za pravna lica, te saradnje klijenata sa bankom u segmentu platnog prometa, važan je

element u upravljanju kreditnim rizikom.

Upravljanje kreditnim rizicima je najviši prioritet u području upravljanja rizicima sa posebnim fokusom

na kako slijedi:

• konzervativnu politiku procjene kreditog rizika,

• pravovremeni monitoring kreditnog portfolia,

• rano prepoznavanje rizika,

• aktivnosti na naplati NPL portfolija, te

• adekvatna kvantifikacija kreditnog rizika u smislu procjene potrebnog nivoa ispravki vrijednosti.

Upravljanje kreditnim rizikom regulisano je Opštom kreditnom politikom Banke na način da Banka

odobrava kredite i druge plasmane klijentima za koje se dokaže na osnovu finansijske analize, kreditne

istorije i drugih pokazatelja da su dovoljno kreditno sposobni da iz redovnih novčanih tokova mogu

izvršiti povrat kredita u skladu sa ugovorenim uslovima.

Izvještaji o kreditnom riziku uključuju analizu portfelja po segmentima, po granama djelatnosti, po

klasifikacijskim kategorijama rizika, prema kategorijama rizičnosti i prema stepenu pokrića

rezervacijama za kreditne gubitke i ispravkama vrijednosti.

Operativni rizik

Operativni rizik je rizik gubitka zbog neadekvatnih ili neuspjelih internih procesa, lјudi i sistema ili

vanjskih događaja, uklјučujući pravni rizik.

Regulatorni zahtjevi, s obzirom na upravljanje operativnim rizikom, odnose se na kontinuirano

utvrđivanje rizika kojima je Banka izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju, te na

analiziranje uzroka izloženosti rizicima. Standardi za upravljanje operativnim rizikom usklađeni su sa

regulativom Agencije za bankarstvo FBiH.

Sistem upravljanja operativnim rizikom obuhvata alate i mehanizme za kontinuirano praćenje šteta koje

Banka trpi od operativnog rizika i izloženosti Banke operativnom riziku, procjene operativnog rizika u

procesima i proizvodima te definisanje načina za izbjegavanje, kontrolu ili prenošenje operativnog rizika

na treće osobe.

Sistem upravljanja operativnim rizikom obuhvata:

• identifikaciju postojećih i potencijalnih izvora operativnog rizika u Banci, kao i izvora koji mogu

nastati uvođenjem novih proizvoda i usluga, poslovnih promjena i aktivnosti;

• mjerenje operativnog rizika, tačnom i pravovremenom procjenom tog rizika;

• kontinuiranu kontrolu na osnovu koje se omogućuje održavanje operativnog rizika na nivou

prihvatljivom za Banku, njegovo smanjenje i svođenje na najmanju moguću mjeru;

• kontinuirano praćenje analizom stanja, promjena i trendova izloženosti Banke tim rizicima;

• formiranje iznosa minimalnog adekvatnog kapitala u svrhu zaštite od nastanka gubitaka iz

osnova operativnih rizika u skladu sa Odlukom o izračunavanju kapitala;

• jasno definisana ovlaštenja i linije odgovornosti u procesu preuzimanja i upravljanja operativnim

rizikom;

• sistem kojim se osigurava da se svi zaposlenici banke upoznaju sa svojim obavezama;

• redovno izvještavanje Nadzornog odbora i Uprave banke o funkcioniranju sistema za

upravljanje operativnim rizikom; i

• obavezu periodičnog preispitivanja adekvatnosti uspostavljenog sistema za upravljanje

operativnim rizikom Banke.

Upravljanje operativnim rizicima distribuirano je kroz cjelokupnu hijerarhijsku strukturu Banke.

Upravljanje operativnim rizikom dijeli se na strateško, redovno, kontrolno i revizijsko upravljanje.

13

• Strateško upravljanje operativnim rizikom je u domeni Uprave Banke, koja donosi strateške

planove i odluke o akcijama koje će se poduzeti da bi se izbjegli i/ili umanjili negativni efekti

uzrokovani događajima operativnih rizika, te obuhvata efektivni nadzor nad izloženošću Banke

operativnim rizicima.

• Redovno upravljanje operativnim rizikom dio je dodijeljenih odgovornosti svih rukovodilaca

Banke u području njihove poslovne nadležnosti. Obavezno je da se kontinuirano provodi kao

dio poslovnog procesa.

• Kontrolno upravljanje operativnim rizikom obuhvata kontrolu rezultata upravljanja operativnim

rizikom te izvještavanje o istim, nadležnost je Sektora za upravljanje rizicima. Zadatak Sektora

za upravljanje rizicima je prikupljanje podataka, izrada izvještaja i analiza postojećih i

potencijalnih izvora operativnog rizika u Banci, s ciljem obezbjeđenja informacija na osnovu

kojih će biti moguće efikasno upravljati operativnim rizikom na svim nivoima.

• Revizijsko upravljanje operativnim rizikom obuhvata redovnu, povremenu i iznenadnu reviziju

nadzora i upravljanja operativnim rizicima, provedenu s ciljem utvrđivanja konzistentnosti s

internim aktima Banke, a u domeni je Službe interne revizije.

Nadzorni Odbor Banke nadležan je za: donošenje Politike i Pravilnika upravljanja operativnim rizicima

na prijedlog Uprave banke i periodično preispitivanje, najmanje jednom godišnje, adekvatnosti

uspostavljenog sistema za upravljanje operativnim rizikom u Banci, donošenje mjera za sprečavanje i

ublažavanje operativnih rizika na prijedlog Uprave banke, uz podršku sektora za upravljanje rizicima,

utvrđivanje postojanja i redovnog ažuriranja te periodičnog testiranja plana kontinuiteta poslovanja

Banke.

Uprava Banke odgovorna je za: adekvatnost Politike i Pravilnika o upravljanju operativnim rizicima i

drugih internih akata, uspostavljanje organizacione strukture koja obezbjeđuje efikasno upravljanje

operativnim rizikom, primjenu sistema za upravljanje operativnim rizikom, širenje kulture upravljanja

operativnim rizicima u Banci, definisanje i analiza drugih načina zaštite od izloženosti operativnim

rizicima.

Služba interne revizije: usko sarađuje sa Sektorom za upravljanje rizicima u smislu kontrole

uspostavljenog sistema za upravljanje operativnim rizicima i prijavljuje Sektoru za upravljanje rizicima

sve identifikovane događaje operativnog rizika koji su otkriveni prilikom revizije i kontrole poslovanja

Banke.

Sektor upravljanja rizicima odgovoran je za:

• praćenje izloženosti operativnim rizicima prema standardima i na način definisan Pravilnikom;

• razvoj Politike, Pravilnika i drugih internih akata Banke za upravljanje operativnim rizikom, te

njihovo predlaganje Upravi banke;

• provođenje Politike, Pravilnika i drugih internih akata Banke za upravljanje operativnim rizikom

unutar cijele Banke;

• praćenje definisanih graničnih vrijednosti šteta od operativnih rizika te izvještavanje Uprave,

Službe interne revizije, Nadzornog odbora o njihovom kršenju;

• identificiranje i praćenje ključnih indikatora operativnih rizika, provođenje analiza scenarija, te

osiguravanje kvalitete prikupljenih podataka u skladu sa standardima Banke;

• učestvovanje u analizi operativnih rizika pri implementaciji novih proizvoda i značajnih

poslovnih i/ili organizacijskih promjena;

• predlaganje Upravi Banke mjera za izbjegavanje i ublažavanje uočenih operativnih rizika;

• provjeru kvalitete prikupljanja podataka o štetama od operativnih rizika evidentiranih u aplikaciji;

• izvještavanje o mjerama za izbjegavanje i ublažavanje uočenih operativnih rizika;

• redovno izvještavanje Uprave Banke i Nadzornog odbora o izloženosti operativnim rizicima u

skladu sa utvrđenom dinamikom izvještavanja;

• edukaciju zaposlenika i njihove odgovornosti za evidentiranje i praćenje operativnih rizika;

• širenje kulture upravljanja operativnim rizicima u Banci;

• održavanje odnosa s regulatorom vezano uz kontrolu i mjerenje operativnih rizika.

14

Rukovodioci organizacionih dijelova Banke odgovorni su za: upravljanje operativnim rizikom u okviru

svojih organizacionih dijelova, na način da efikasno provode usvojene metode za identifikaciju,

praćenje, umanjenje i kontrolisanje događaja operativnog rizika koji nastaju u njihovim organizacionim

dijelovima Banke, upoznavanje zaposlenika sa obavezama upravljanja operativnim rizikom, davanje

instrukcija osobama odgovornim za evidentiranje događaja operativnog rizika, saradnju sa

zaposlenicima Sektora za upravljanje rizicima u smislu analize evidentiranih događaja u aplikaciji,

dostavljanje dodatnih obrazloženja i informacija, dostavljanje potvrde Službi upravljanja rizicima da su

u aplikaciji evidentirani svi identifikovani događaji operativnog rizika nastali u organizacionim dijelovima

Banke kojima oni pripadaju, na kraju svakog kvartala.

Osobe odgovorne za evidentiranje događaja operativnog rizika odgovorne su za: identifikovanje i

evidentiranje događaja operativnog rizika nastalih u organizacionim dijelovima Banke kojima oni

pripadaju, usklađivanje podataka sa Sektorom za upravljanje rizicima prilikom evidencije događaja

operativnog rizika, po saznanju unos u aplikaciju nastale promjene za već evidentirane događaje

operativnog rizika i o tome putem e-maila obavještavaju Službu upravljanja rizicima.

Svi zaposlenici Banke odgovorni su za prikupljanje podataka o događajima operativnog rizika.

Obavezni su da, u okviru svog djelokruga poslovanja, učestvuju u aktivnostima usmjerenim na njihovom

identifikovanju, smanjivanju, praćenju i kontrolisanju.

Banka prati događaje operativnog rizika i po Tipu/posljedici događaja operativnog rizika - ekonomskim

efektima događaja i to kako slijedi:

• Gubitak;

• Operativna dobit;

• Izbjegnuti gubitak;

• Propuštena dobit;

• Finansijski nemjerljiv gubitak.

Evidentiranje događaja vrši se odmah, neposredno po identifikaciji u aplikaciju za evidentiranje

događaja operativnih rizika. Mjerenje i procjena operativnih rizika predstavlja prikupljanje i analiziranje

relevantnih podataka o identifikovanom događaju operativnog rizika, na osnovu čega se donosi

zaključak o nivou operativnog rizika. Osnovna pretpostavka za navedeno je formiranje historijske baze

podataka. Mjerenje i procjenu izloženosti Banke operativnom riziku vrši Sektor za upravljanje rizicima

kroz proces analize evidentiranih događaja i samoprocjene, na osnovu čega izvještava Upravu banke i

Nadzorni odbor, te predlaže rješenja i mjere za sprječavanje i ublažavanje negativnih efekata

uzrokovanih operativnim rizicima.

Aktivnosti za praćenje događaja operativnih rizika koji su uzrokovali gubitke ili događaja koji mogu

potencijalno da uzrokuju gubitke, te negativno utiču na kapital i finansijski rezultat Banke, kontinuirano

se provode kako bi se omogućilo održavanje operativnog rizika na nivou prihvatljivom za Banku.

Navedene aktivnosti se provode na način da se svi zaposlenici Banke, kroz razne vidove interne

edukacije i obuke, upoznaju sa mogućnostima nastanka događaja operativnih rizika, te obavezom

djelovanja u pravcu njihovog smanjenja i svođenja na najmanju moguću mjeru.

Kamatni rizik u bankarskoj knjizi

Kamatni rizik u knjizi banke predstavlja izloženost Banke finansijskom rezultatu na nepovoljne pomake

kamatnih stopa. Promjene kamatnih stopa utiču na Bančin poslovni rezultat mijenjajući neto kamatni

prihod te nivo ostalog kamatno osjetljivog prihoda i operativne troškove. Promjene kamatnih stopa

također utiču na podložnu vrijednost Bančine imovine, obaveza te vanbilansnih instrumenata uslijed

promjene ekonomske vrijednosti novčanih tokova zbog promjene kamatnih stopa.

Organizacione jedinice i odbori Banke koji su uključeni u identifikaciju, mjerenja, monitoring, kontrolu i

upravljanje kamatnim rizikom su definisani kako slijedi:

15

• Nadzorni Odbor je nadležan za: usvajanje Strategije upravljanja kamatnim rizikom koja je

sastavni dio Strategije za upravljanje rizicima, politika i ostalih akata za upravljanje kamatnim

rizikom u bankarskoj knjizi, usvajanje adekvatne organizacione strukture sa tačno utvrđenim,

jasnim i razgraničenim linijama ovlaštenja, usvajanje akta o sistemu mjerenja kamatnog rizika,

donošenje akta kojim se definišu ulazni podaci sistema za mjerenje kamatnih rizika, usvajanje

akta o pretpostavkama sistema upravljanja kamatnim rizikom, donošenje akta o sistemu

internih kontrola nad procesom upravljanja kamatnim rizikom, kao i da propiše sadržaj i

učestalost izvještavanja o kamatnom riziku.

• Uprava Banke je dužna da: predloži strategiju, politike i ostale interne akte za upravljanje

kamatnim rizikom, predloži adekvatnu organizacionu strukturu, predloži akt o sistemu mjerenja

kamatnog rizika, pripremi akt kojim se definišu ulazni podaci za sistem mjerenja kamatnog

rizika, propiše pretpostavke sistema upravljanja kamatnim rizikom, predloži akt o sistemu

internih kontrola, obezbijedi pravovremenost, pouzdanost i upotrebljivost izvještaja o

kamatnom riziku, kao i da provodi testiranje vezano za kamatni rizik u bankarskoj knjizi.

• Sektor upravljanja rizicima: Priprema i dopunjava po potrebi Politike i procedure za upravljanje

kamatnim rizikom, određuje tehnike za mjerenje kamatnog rizika, analizira i mjeri negativni

uticaj na neto kamatni prihod te izvještava o procjeni kamatnog rizika.

• ALCO (Odbor za upravljanje aktivom i pasivom): prati upravljanje kamatnim rizikom, predviđa

kretanje kamatnih stopa i predlaže mjere bazirane na navedenim prognozama kako na depozite

tako i na kredite.

Kamatni rizik u bankarskoj knjizi može imati negativan utjecaj na dobit, odnosno neto kamatni prihod,

tj. ekonomsku vrijednost bankarske knjige. Banka je uspostavila sistem mjerenja kamatnog rizika u

bankarskoj knjizi koji obuhvata sve značajne izvore kamatnog rizika kojima može biti izložena, a to su:

• rizik ročne neusklađenosti ponovnog utvrđivanja kamatnih stopa,

• rizik krive prinosa,

• bazni rizik i

• rizik opcije.

Uvažavajući strukturu, vrstu i obim poslovanja, Banka mjeri rizik utvrđivanjem ročne neusklađenosti

ponovnog utvrđivanja kamatnih stopa, i primjenom baznog rizika.

Cilj Banke je da adekvatnim upravljanjem kamatnim rizikom zaštiti svoju neto kamatnu maržu i kapital

od negativnih uticaja koji mogu nastati kao rezultat promjene tržišnih kamatnih stopa. Uticaj kamatnog

rizika na Banku zavisi od vrijednosti bilansnih i vanbilansih pozicija koje su osjetljive na rizik (od

strukture bilansa), nepredvidljivosti kamatnih stopa i vremenskog razdoblja unutar kojeg postoji

izloženost kamatnom riziku. Cilj upravljanja kamatnim rizikom jeste njegovo održavanje na prihvatljivom

nivou radi zaštite prihoda i kapitala Banke od nepoželjnog kamatnog rizika što se odražava u smanjenoj

ekonomskoj vrijednosti Banke.

Pod ekonomskom vrijednošću Banke podrazumijeva se zbir sadašnje vrijednosti njenih ukupnih

novčanih tokova (priliva i odliva). Prilikom mjerenja i izračunavanja kamatnog rizika, potrebno je na

periodičnoj osnovi razmotriti i ocijeniti uticaj:

• pretpostavki o nekamatonosnoj imovini i obavezama iz bankarske knjige,

• pretpostavki o ponašanju klijenata u vezi sa depozitima bez ugovorenog roka dospijeća, te

pretpostavki o dospijeću obaveza sa kratkim ugovornim dospijećem koje se ponašaju kao

dugoročne obaveze.

Ove stavke, kao dio nekamatonsne aktive Banke, ne uključuju se u bankarsku knjigu prilikom mjerenja

kamatnog rizika. Međutim, isto je potrebno periodično revidirati sa aspekta da li je došlo do promjena

pretpostavki stavki koje bi uticale na kriterij kamatne osjetljivosti i tretmana mjerenja kamatnog rizika.

Banka koristi jednostavan izračun pri procjeni promjene ekonomske vrijednosti bankarske knjige,

primjenjujući standardni kamatni šok na pozicije bankarske knjige po svim važnijim valutama

pojedinačno i za ostale valute ukupno.

16

Za potrebe jednostavnog izračuna promjene ekonomske vrijednosti bankarske knjige, koja

podrazumijeva i bilansne i vanbilansne pozicije, kamatno osjetljive pozicije se raspoređuju u 13

vremenskih zona. Ponderi se baziraju na procijenjenom standardnom kamatnom šoku od 200

procentnih/baznih poena tokom vremena i procijenjenom modifikovanom trajanju za svaku vremensku

zonu. Dozvoljeno smanjenje ekonomske vrijednosti uslijed neočekivane i iznenadne promjene

kamatnih stopa (tzv standardni kamatni šok) je 20% vrijednosti njenih vlastitih sredstava (tj. njenog

regulatornog kapitala).

Pored osnovnog standardnog kamatnog šoka od 200 procentnih/baznih poena tokom vremena i

procijenjenom modifikovanom trajanju za svaku vremensku zonu, Banka koristi i pretpostavku

kretanja/promjena kamatnih šokova za 50 procentnih poena u skladu sa Basel standardima kod

izračuna kamatnog rizika, s ciljem adekvatnijeg i realnijeg upravljanja i mjerenja kamatnog rizika i

otpornosti Banke na stres. Banka izračunava odnos promjene ekonomske vrijednosti i regulatornog

kapitala Banke. U slučaju da dozvoljeno smanjenje ekonomske vrijednosti Banke prelazi navedeni limit,

Sektor za upravljanje rizicima obavještava Upravu Banke i Nadzorni odbor.

Banka mjeri i limitira kamatni rizik na agregatnoj osnovi i za svaku značajnu valutu pojedinačno. Banka

vrši procjenu izloženosti posebno za svaku valutu čije je učešće u ukupnoj bilansnoj i vanbilansnoj

imovini ili ukupnim bilansnim ili vanbilansnim obavezama knjige banke više od 5% (značajna valuta).

Održavanje uravnoteženih pozicija u svim periodima u GAP izvještajima ne osigurava otpornost na

kamatni rizik zbog slijedećih ograničenja koja imaju GAP izvještaji:

• Rizik može biti sakriven u repricing okvirima,

• Kamatne stope ne moraju se mijenjati u istom pravcu,

• Opcionalnost,

• Izloženost koja potiče od novih poslova.

Da bi izbjegla ova ograničenja, Banka koristi simulacije sa svrhom projektovanja moguće buduće

strukture bilansa i primjene scenarija različitih kamatnih stopa. Sektor upravljanja rizicima izvještava

Upravu banke i Nadzorni odbor na kvartalnom nivou. Izvještaj sadrži podatke o stanjima pozicija knjige

banke i knjige trgovanja razvrstan u skladu, podatke o iznosima ukupne aktive, iznosima ukupnih

obaveza, iznosu osnovnog kapitala i iznosu neusklađenosti sa limitom izloženosti kamatnom riziku.

Koncentracijski rizik

Koncentracijski rizik je svaka pojedinačna, direktna ili indirektna izloženost prema jednom licu, odnosno

grupi povezanih lica ili skup izloženosti koje povezuju zajednički činitelјi rizika, kao što su isti privredni

sektor, odnosno geografsko područje, istovrsni proizvodi, odnosno primjena tehnika smanjenja

kreditnog rizika, uklјučujući posebno rizike povezane sa velikim indirektnim kreditnim izloženostima

prema pojedinom davaocu kolaterala koji može dovesti do takvih gubitaka koji bi mogli ugroziti nastavak

poslovanja Banke ili materijalno značajne promjene njenog rizičnog profila.

Nadzorni odbor je odgovoran da osigura da Banka preuzima samo rizik kojim može uspješno upravljati

i ispunjava uslove iz odredbi Zakona o bankama, propisa FBA i Programa za upravljanje koncentracijom

rizika velikih izloženosti Banke. Nadzorni odbor je dužan da:

• Obaveže Upravu Banke da uredno i pravovremeno podnese prijedloge za donošenje i

unaprjeđenje akata Banke Programu;

• Donese i inovira Program sa politikama, procedurama i planovima;

• Periodično procjenjuje Program, minimalno jednom godišnje;

• Ocjenjuje stavke kreditnog portfelja koje predstavljaju velika izlaganja kreditnom riziku (VIKR)

Banke iz Programa prema dužnicima – korisnicima i grupama povezanih pravnih lica,

uključujući i s tim vezane politike;

• Ocjenjuje kredite koje je Banka dala svojim službenicima i/ili kredite koji su od njih garantovani,

uključujući i s tim vezane politike;

17

• Ocjenjuje kredite koje Banka daje članovima Nadzornog odbora ili firmama u kojima oni imaju

značajan udio ili kod kojih oni mogu da vrše značajan uticaj i kredite koji su od njih garantovani,

uključujući s tim vezane politike;

• Ocjenjuje kredite date firmama u kojima Banka ima značajno glasačko pravo ili u kojima

ostvaruje značajan uticaj, uključujući i s tim vezane politike;

• Ocjenjuje kredite koje Banka daje dioničarima sa značajnim glasačkim pravom ili kredite koji

su od njih garantovani firmama u kojima oni imaju značajan udio ili kod kojih oni vrše značajan

uticaj, uključujući i s tim vezane politike;

• Definiše glavne elemente sadržaja izvještaja i učestalosti izvještavanja.

Uprava Banke je odgovorna za održavanje adekvatnog nivoa koncentracije rizika Banke, u saglasnosti

sa Odlukom, Statutom, Programom, politikama, procedurama i planovima donesenim od strane

Nadzornog odbora. Uprava banke dužna je da:

• Kreira i predlaže Nadzornom odboru Program, politike, procedure i planove, vezane za

koncentraciju velikih izloženosti Banke;

• Provodi Program, politike, procedure i planove, te ostale akte Banke vezane za koncentraciju

kreditnog rizika Banke i obezbjeđuje da se njihovo provođenje prati i kontroliše u okviru Zakona,

Programa i politika;

• Obezbjeđuje primjenu i razvoj odgovarajućih izvještajnih sistema o koncentraciji velikih

izloženosti Banke u okvirima elemenata koje utvrđuje Nadzorni odbor;

• Održava metod upravljanja koji omogućava sagledavanje i grupisanje informacija o izlaganju

Banke kreditnom riziku kod jednog dužnika – korisnika ili grupe povezanih lica po:

• Vrstama kreditnih instrumenata, odnosno, stavki kreditnog portfolija nakon

primjene tehnika umanjenja,

• Vrstama kolaterala,

• Industrijskim granama,

• Geografskim regionima,

• Finansijskim garancijama itd.

• Najmanje tromjesečno detaljno izvještava Nadzorni odbor i FBA o značajnim koncentracijama

velikih izloženosti u skladu sa Zakonom i Odlukom o velikim izloženostima, o njihovom sastavu

i obliku, visini.

Ukupne izloženosti prema pojedinačnim licima ili grupama povezanih lica, izračunavaju se sabiranjem

izloženosti u knjizi trgovanja i bankarskoj knjizi. Izloženosti prema grupama povezanih lica izračunavaju

se sabiranjem izloženosti prema pojedinačnim licima iz grupe. Politika Banke je da prati i analizira nivoe

ukupnog izlaganja kreditnom riziku prema pojedinim djelatnostima te da se identifikuju mogućnosti za

ublažavanje sektorske koncentracije. Pri tome se uzima u obzir da maksimalna izloženost jedne

djelatnosti ne može biti veća od 35% ukupno kreditnog portfolija uključujući i stavke vanbilansa

(garancije i potencijalne obaveze za neiskorištene kredite).

Sva pravna i fizička lica koja pripadaju grupi povezanih lica po zadanim kriterijima se povezuju u

informacionom sistemu Banke, kako bi se pomno pratila njihova grupna izloženost i ne bi došlo do

prekoračenja zadatih limita. Na osnovu unešenih podataka izvještaj koji se generise iz IS-a formira

grupe povezanih lica.

U nadležnosti Sektora upravljanja rizicima je praćenje i izvještavanje o koncentracijama kreditnog rizika

velikih izloženosti i povezanim licima dok je u nadležnosti Sektora tržišta – stanovništvo i pravna lica,

da identifikuju eventualnu povezanost i istu evidentiraju u informacionom sistemu Banke, obavezujuće

u kreditnom procesu.

Rizik likvidnosti

Upravljanje rizikom likvidnosti podrazumijeva sposobnost Banke da potpuno i bez odlaganja izvršava

sve preuzete obaveze na dan njihovog dospijeća, odnosno upravljanje likvidnošću podrazumijeva

upravljanje novčanim tokovima Banke na način koji omogućava izvršenje finansijskih obaveza o roku

dospijeća. Likvidnost Banke je osnovna pretpostavka njene održivosti i opstanka na finansijskom tržištu.

18

Upravljanje likvidnošću je jedna od najvažnijih aktivnosti Banke, jer mnoge druge aktivnosti unutar

Banke zavise od kvalitetnog i pravovremenog upravljanja likvidnošću. Važnost likvidnosti nadilazi

Banku kao jedinku finansijskog sistema, s obzirom na to da manjak likvidnosti u jednoj instituciji ima

posljedice po cjelokupan sistem.

U upravljanju rizikom likvidnosti, Nadzorni Odbor Banke dužan je i odgovoran, osim propisanih zahtjeva

za upravljanje rizicima u Banci:

• uspostaviti primjerenu strategiju, politike, procedure, postupke i sisteme za upravljanje rizikom

likvidnosti i osigurati uslove za njihovo efikasno provođenje u Banci;

• osigurati neovisan pregled i ocjenu strategije, politike, procedura, postupaka i sistema za

upravljanje rizikom likvidnosti u Banci od strane interne i eksterne revizije;

• osigurati redovitu analizu usklađenosti strategije, politike, procedura, postupaka i sistema za

upravljanje rizikom likvidnosti sa propisima i zahtjevima Agencije za bankarstvo FBiH (u daljem

tekstu: FBA) i drugih nadzornih tijela, strategijom preuzimanja i upravljanja rizicima,

promjenama u internom i eksternom okruženju i u skladu sa rezultatima analize, po potrebi,

njihovo revidiranje (najmanje jedanput godišnje, a po potrebi i češće);

• uspostaviti organizacijsku strukturu, utvrditi poslove i obim odgovornosti Uprave Banke i višeg

rukovodstva, funkcija i zaposlenika zaduženih za upravljanje rizikom likvidnosti u Banci;

• osigurati uslove za uspostavljanje efikasnog sistema internih kontrola u upravljanju rizikom

likvidnosti;

• donijeti odluku o načinu utvrđivanja i revidiranja limita u upravljanju rizikom likvidnosti;

• propisati sadržaj i učestalost izvještavanja o riziku likvidnosti, te osigurati sveobuhvatan i

pouzdan sistem izvještavanja o likvidnosti;

• odobriti planove postupanja Banke u slučajevima poremećaja likvidnosti, odnosno planove

oporavka likvidnosti banke, koje predlaže Uprava Banke; i

• nadzirati provođenje obaveza Uprave Banke u upravljanju rizikom likvidnosti

U pogledu upravljanja likvidnošću Uprava Banke je pored ispunjenja propisanih zahtjeva za upravljanje

rizicima u Banci dužna i odgovorna za:

• predlaganje Nadzornom Odboru primjerene strategije, politike, procedura, postupaka i sistema

za upravljanje rizikom likvidnosti;

• provođenje usvojene strategije, politike, procedura, postupaka i sistema za upravljanje rizikom

likvidnosti;

• provođenje usvojene organizacione strukture, utvrđenih poslova i obima odgovornosti višeg

rukovodstva, funkcija i zaposlenika zaduženih za upravljanje rizikom likvidnosti u Banci;

• pripremu redovne analize sa prijedlozima za revidiranje strategije, politike, procedura,

postupaka i sistema za upravljanje rizikom likvidnosti;

• ispunjavanje propisanih zahtjeva u upravljanju likvidnošću i dnevnih i unutardnevnih obaveza

Banke, kao i izdržavanje stresnih perioda na način da se održavaju odgovarajuće dodatne

rezerve likvidnosti u vidu zaštitnih slojeva likvidnosti;

• pravovremenost, pouzdanost i upotrebljivost izvještaja o riziku likvidnosti;

• provođenje adekvatnih i efikasnih internih kontrola ugrađenih u sistem upravljanja likvidnošću i

rizikom likvidnosti;

• postupanje po odobrenom planu za nepredviđene slučajeve poremećaja likvidnosti i planu

oporavka likvidnosti Banke i njihovo revidiranje (minimalno godišnje, a po potrebi i češće), te u

skladu s tim prilagođavanje internih politika, procedura i postupaka u upravljanju rizikom

likvidnosti u Banci;

• praćenje postupanja po utvrđenim limitima za upravljanje rizikom likvidnosti u skladu sa

definiranom tolerancijom izloženosti rizikom likvidnosti, kao i limita za autorizaciju novčanih

tokova iznad određenih iznosa i po potrebi predlaganja revidiranja istih;

• uspostavljanje primjerenog sistema izvještavanja u slučajevima prekoračenja limita likvidnosti

i postupaka u slučajevima prekoračenja, utvrđujući precizno odgovornosti višeg rukovodstva,

funkcija i zaposlenika u tom sistemu;

19

• uspostavljanje i revidiranje mehanizma raspodjele (minimalno jednom godišnje, a po potrebi i

češće).

Pored obaveza i odgovornosti, Uprava Banke je dužna, bez odgode, obavijestiti, u pisanom obliku,

Nadzorni odbor Banke i FBA ukoliko je ugroženo ispunjavanje zahtjeva za likvidnu pokrivenost ili drugih

zahtjeva u pogledu likvidnosti i dostaviti plan mjera za uspostavljanje ponovne usklađenosti sa

propisanim zahtjevima u pogledu likvidnosnih zahtjeva. Do ponovnog uspostavljanja propisanog

zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost Banka je dužna svakodnevno, do kraja radnog dana, izvještavati o

propisanom zahtjevu za likvidnosnu pokrivenost.

Sektor upravljanja sredstvima je odgovoran za:

• Praćenje razvoja u oblasti likvidnosti Banke;

• Kontrolu upravljanja likvidnošću Banke, sa posebnom pažnjom na novčanim rezervama i drugoj

visoko likvidnoj aktivi koje povećavaju troškove Banke;

• Pripremati elemente za donošenje odluka i drugih dokumenata Upravnog odbora iz oblasti

strategije likvidnosti Banke;

• Pripremati elemente za vođenje racionalne i oprezne politike Banke za realizaciju usvojene

strategije likvidnosti (u saradnji sa direktorima sektora i organizacionih dijelova Banke);

• Pripremati prijedloge procedura i tehnika za procjenu, ocjenu, praćenje i kontrolu likvidnosti

Banke.

Nakon što se propisani limiti dostave Sektoru upravljanja rizicima, isti je zadužen za redovnu kontrolu i

monitoring upravljanja limitima, u skladu sa odobrenim limitima. Obaveza Komisije za operativnu

likvidnost jeste svakodnevno praćenje tekuće likvidnosti Banke, praćenje potreba za likvidnim

sredstvima, te operativno planiranje likvidnosti. Komisija za operativnu likvidnost se sastaje jednom

sedmično, a po potrebi i češće, razmatrajući pitanja likvidnosti Banke. Komitet za upravljanje aktivom

i pasivom Banke – ALCO odbor je izvršni organ Uprave Banke kroz čije se ukupne aktivnosti

obezbjeđuje postizanje strateških ciljeva Banke. ALCO ima nadležnost sprovođenja politika upravljanja

aktivom i pasivom Banke.

Sektor upravljanja rizicima:

• Redovno prati zakonske odredbe za rizik likvidnosti;

• Kontinuirano prati rizik likvidnosti i predlaže ALCO interne limite;

• Kontroliše i vrši monitoring limita;

• Izrađuje i priprema stres test scenarije u okviru sistema ranog upozorenja.

Polazeći od uključenosti kontrolnih funkcija u proces upravljanja rizicima, u skladu sa propisanim

zahtjevima u upravljanju rizicima, ukoliko lica zadužena za rad kontrolnih funkcija u Banci, tokom

obavljanja poslova iz svoje nadležnosti, utvrde kršenje propisa ili pravila o upravljanju rizikom likvidnosti

ili povezanog rizika zbog kojeg je ili može biti ugrožena likvidnost banke, dužni su o tome bez odlaganja

(odmah) obavijestiti Upravu Banke, Nadzorni odbor Banke, FBA i ostale nadležne institucije. Obaveza

je Banke da organizuje stalan, redovan i pouzdan informacioni tok koji, za Upravu Banke, osigurava

tačne i kvalitetne informacije o poziciji likvidnosti Banke.

Održavanje potrebne likvidnosti je prioritetan cilj kome Banka teži u svom poslovanju. Realizacijom

ovog cilja stvaraju se preduslovi za izvršavanje preuzetih obaveza prema deponentima i ostalim

subjektima koji posluju sa Bankom i osnivačima.

Banka, u upravljanju rizikom likvidnosti, stalno vodi računa o svojim ukupnim obavezama, o planiranim

i vanrednim zahtjevima, o održavanju likvidnosti, o usklađivanju priliva i odliva sredstava, o budućim

potrebama likvidnosti, o očekivanim i neočekivanim novčanim odlivima, o raspolaganju novčanim

prilivima, o izvorima i plasmanima, o odnosu plasmana i depozita i o odnosu plasmana i ukupne aktive,

odnosno, plasmana i kamatonosne aktive, o ročnoj i valutnoj usklađenosti aktive i pasive, odnosno

usklađenosti plasmana i izvora i stanja likvidnih sredstava.

20

Osnovna briga Banke u politici likvidnosti, jeste striktno provođenje principa racionalne diverzifikacije

porijekla i ročne strukture izvora sredstava sa jedne, i plasmana, odnosno ulaganja sa druge strane -

uzimajući u obzir da prikupljeni depoziti predstavljaju primarni izvor kreditnog potencijala sa najvišim

stepenom učestalosti priliva i odliva.

Uprava Banke, kod upravljanja likvidnošću, kontinuirano priprema projekcije budućih novčanih priliva i

odliva, koje su zasnovane na:

• ažurnom i tačnom evidentiranju svih knjigovodstvenih operacija,

• adekvatnom informacionom sistemu zasnovanom prvenstveno na knjigovodstvu Banke.

Strategija likvidnosti uključuje slijedeće:

• upravljanje usklađenošću aktive i pasive,

• upravljanje likvidnosti aktive,

• upravljanje pasivom u kontekstu likvidnosti,

• projektovanje likvidnosti/planiranje likvidnosti,

• strategija rješavanja vanrednih situacija,

• kontrola i nadzor nad upravljanjem likvidnošću.

Banka u provođenju strategije upravljanja usklađenošću aktive i pasive mora nastojati da usk ladi

sljedeće agregatne odnose:

• Ponašanje, dinamiku i tendencije promjene ukupne aktive i pasive u bilansu Banke,

• Promjene i dinamiku promjena u strukturi izvora sredstava i odgovarajućih plasmana,

• Dinamiku priliva i odliva sredstava po ročnosti sredstava, po kamatnom opterećenju i po visini

i raspoloživosti u vremenu;

• Opterećenost aktive nenaplativim plasmanima (koja blokira poslovnu politiku i redovno

ugrožava likvidnost);

• Visinu i strukturu kamatnoga opterećenja (po osnovu izvora sredstava u bilansu Banke) i

prihode od plasmana;

• Odnos sopstvenog kapitala Banke i ukupnih izvora sredstava, a posebno prema troškovnoj

pasivi.

Strategija upravljanja likvidnošću aktive podrazumijeva racionalan i efikasan plasman u cilju ostvarenja

što većeg profita za Banku. Upravljanje aktivom Banke zahtijeva jasno i precizno procjenjivanje svih

bilansnih pozicija aktive. U osnovi strategije upravljanja aktivom nalazi se alokacija sredstava Banke na

alternativna ulaganja, uz maksimizaciju profita za prihvatljiv nivo rizika.

Sa ciljem osiguranja kratkoročne otpornosti Banke na rizik likvidnosti, Banka je dužna osigurati

adekvatan nivo zaštitnog sloja likvidnosti, kako bi zadovoljila potrebe za likvidnošću za scenarij stresa

likvidnosti od 30 kalendarskih dana. Banka je dužna osigurati minimalni koeficijent pokrića likvidnosti

(engl. Liquidity Coverage Ratio), koji predstavlja odnos između nivoa zaštitnog sloja likvidnosti i ukupnih

neto likvidnosnih odliva tokom perioda stresa u trajanju od 30 kalendarskih dana, pri čemu je omjer

zaštitnog sloja likvidnosti i ukupnih 30-dnevnih neto likvidnosnih odliva (za narednih 30 kalendarskih

dana) ≥ 100%.

Sektor upravljanja sredstvima priprema i prati koeficijente likvidnosti, odnosno propisane limite na

dnevnom, sedmičnom i mjesečnom nivou i iste dostavlja Sektoru za upravljanje rizicima, odnosno

prezentuje na Komisiji za likvidnost i na ALCO odboru. Nakon što se propisani limiti dostave Sektoru

upravljanja rizicima, isti je zadužen za redovnu kontrolu i monitoring upravljanja limitima, u skladu sa

odobrenim limitima.

Tržišni rizici

U ovu grupu rizika se ubrajaju pozicijski rizik, valutni/devizni rizik i robni rizik. Pozicijski rizik je rizik

gubitka koji proizilazi iz promjene cijene finansijskog instrumenta ili kod derivata, promjene cijene

21

odnosne varijable. Robni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene robe. Pozicijski i robni rizik

nisu materijalni za Banku.

Devizni rizik

Devizni rizik se javlja kada postoji mogućnost nastajanja gubitaka zbog negativnih kursnih razlika. Nivo

deviznog rizika zavisi od stepena devizne usklađenosti aktive i pasive Banke (stepena usklađenosti

valutnih novčanih tokova), a također i od dužine trajanja izloženosti Banke mogućim promjenama

deviznih kurseva. Uzimajući u obzir finansijske i operativne mogućnosti Banke, Banka obavlja one

devizne poslove koje iniciraju (zahtijevaju) klijenti Banke vezano za njihovo spoljno-trgovinsko

poslovanje, te poslove devizno-valutne mjenjačnice.

U skladu s tim, Banka poduzima slijedeće (osnovne) aktivnosti koje je izlažu FX riziku:

• kupoprodaja deviza (TOD, SPOT, FWD, SWAP) radi izvršavanja naloga za plaćanje u

inostranstvo,

• prijem depozita u stranim valutama koje priznaje Centralna banka BiH,

• odobravanje deviznih kredita radi plaćanja u inostranstvo, ili kredita sa valutnom klauzulom,

• odobravanje garancija klijentima u vezi sa njihovim poslovanjem sa inostranstvom,

• ostali depozitni, valutno depozitni poslovi sa inostranstvom u skladu sa važećim propisima.

Provodeći poslovne aktivnosti u Banci, posebna pažnja treba biti usmjerena na:

• opis proizvoda i zadataka koji se rade u Banci i planiranih zadataka koji će se provoditi u

budućnosti, a koji mogu uzrokovati izloženost Banke deviznom riziku,

• kontrolu i povećanje očekivanih kretanja kurseva stranih valuta u odnosu na domaću valutu i

njihov uticaj na otvorene devizne pozicije Banke,

• regulativu FBA.

Banka posvećuje posebnu pažnju devizama koje su najviše zastupljene u njenim bilansima, odnosno

devizama čiji kursevi imaju tendenciju fluktuiranja.

Uprava Banke je dužna da:

• daje saglasnost da su planirane aktivnosti u skladu sa strategijom Banke i da su uključeni rizici

shvaćeni i prihvatljivi za Banku.

• organizira i prati aktivnosti koje se odnose na devizni rizik, u smislu nadležnosti koje su

definisane Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje deviznim rizikom banaka, koje

je donijela FBA.

ALCO odbor je dužan da:

• prati upravljanje deviznim rizikom,

• prati ročnu i deviznu poziciju i usklađenost aktive i pasive, predlaže odgovarajuće mjere, a za

eventualnu neusklađenost analizira uzroke i posljedice,

• razmatra prijedloge za uvođenje novih proizvoda, sa aspekta doprinosa (finansijskih) i uticaja

na aktivu, pasivu i rizike,

• prati upravljanje drugim deviznim bilansnim i vanbilansnim stavkama.

Sektor upravljanja sredstvima je odgovoran za praćenje devizne pozicije i poštivanje propisanih limita.

Sektor upravljanja rizicima je odgovoran:

• u slučaju probijanja limita izvijestiti ALCO odbor i predložiti korektivne mjere,

• uspostavu limita,

• praćenje i mjerenje limita za sve vrste deviznih proizvoda, derivata kao i MM (money market)

proizvoda i vanbilansne izloženosti,

• pratiti poštivanje limita i izvještavanje o istim,

• ažurirati limite u skladu sa zakonskim izmjenama i drugim potrebama,

22

• zaprimiti zahtjev od Sektora upravljanja sredstvima i vršiti analizu dostavljenog prijedloga i

utvrditi da li postoje minimalni uslovi za izlaganje Banke prema predmetnoj suprotnoj strani, te

dati mišljenje,

• zaprimiti zahtjev od Sektora upravljanja sredstvima i dati mišljenje za odobrenje povećanja

limita i/ili odobrenje stalnog kršenja limita.

Svi uključeni Sektori, Službe i Odjeli Banke su dužni prije realizacije i zaključivanja bilo kojeg od

odobrenih proizvoda, a na zahtjev Sektora upravljanja sredstvima, obezbijediti neophodne informacije

iz svog domena u cilju što efikasnijeg poslovanja.

Rizik države

Rizik države je rizik koji se odnosi na državu porijekla lica prema kojem je Banka izložena, odnosno

rizik mogućnosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat ili kapital Banke zbog nemogućnosti

Banke da naplati svoja potraživanja od ovog lica iz razloga koji su posljedica političkih, ekonomskih ili

socijalnih prilika u zemlji porijekla tog lica. Rizik zemlje obuhvata političko-ekonomski rizik i rizik

transfera.

Ovaj rizik je specifičan za plasmane odobrene izvan područja BiH u okviru međunarodnih kreditnih i

investicijskih aktivnosti, a proizilazi iz privrednih i političkih faktora, koji su specifični za određenu državu,

te vezano za provedivost ugovora o plasmanu i mogućnosti realizacije kreditne zaštite unutar pravnog

okvira pojedine države u određenom vremenskom periodu.

Rizik usklađenosti

Rizik usklađenosti je rizik od izricanja mogućih mjera i kazni, te rizik od nastanka značajnoga

finansijskog gubitka koji Banka može pretrpjeti zbog neusklađenosti s propisima, standardima i

kodeksima, te internim aktima.

Funkcija praćenja usklađenosti zajedno sa licima zaduženim za usklađivanje, procjenjuje učinke koje

će na poslovanje Banke imati izmjene relevantnih propisa, a posebno sa Sektorom pravnih poslova,

odnosno drugim osobama koje rukovodilac pojedinih organizacionih jedinica nominuju za provedbu

postupka implementacije relevantnih propisa, a na čije poslovanje se odnose izmjene relevantnih

propisa.

Procjena učinka započinje s identifikacijom i procjenom rizika usklađenosti kojem je Banka izložena ili

bi mogla biti izložena usljed izmjene relevantnih propisa, u skladu sa postupkom koji je opisan u internim

aktima.

Ovisno o stepenu rizika i učincima koje na poslovanje Banke imaju izmjene relevantnih propisa, kao i

broj organizacionih jedinica na koje će takve izmjene imati učinak, lica zadužena za usklađenost na čije

se organizacione jedinice odnose izmjene relevantnih propisa, predlažu mjere za implementaciju

relevantnih propisa na poslovanje Banke, a u saradnji sa Funkcijom praćenja usklađenosti i po potrebi

drugim osobama unutar Banke.

Kontrolna funkcija praćenja usklađenosti sastavlja operativne izvještaje i izvještaje o radu kontrolne

funkcije praćenja usklađenosti.

Nadzorni odbor Banke nadzire primjerenost postupaka, kao i efikasnost Funkcije praćenja usklađenosti,

prati primjerenost sistema za praćenje i kontrolu rizika usklađenosti, te daje svoju saglasnost na

program rada Funkcije praćenja usklađenosti, donosi metodologiju rada, godišnje planove rada i

izvještaje o radu Funkcije praćenja usklađenosti.

Uprava Banke dužna je najmanje jedanput godišnje preispitati efikasnost kontrolnih funkcija u Banci,

uključujući i Funkciju usklađenosti i primjerenost postupaka i o istom obavijestiti Nadzorni odbor Banke

u cilju ispravljanja uočenih nedostataka.

Svi radnici Banke, bez obzira na poziciju i funkciju, imaju obavezu i odgovornost koja se odnosi na

provođenje aktivnosti praćenja usklađenosti. Ovim se podrazumijeva snažno opredjeljenje prema

23

aktivnostima praćenja usklađenosti i odgovorno korporativno ponašanje u skladu sa internim aktima i

propisima.

Strateški rizik

Strateški rizik je rizik gubitka do kojeg dolazi zbog nepostojanja dugoročne strategije razvoja Banke,

donošenja pogrešnih poslovnih odluka, neprilagođenosti promjenama u ekonomskom okruženju i sl. S

obzirom da Banka ima jasnu poslovnu strategiju koju i sprovodi, te da je Banka u stanju ispuniti sve

regulatorne zahtjeve navedeni rizik se ne smatra materijalno značajnim.

Reputacijski rizik

Reputacijski rizik je rizik gubitka povjerenja u integritet Banke do kojeg dolazi zbog nepovoljnog javnog

mišlјenja o poslovnoj praksi Banke, koje proizlazi iz aktivnosti Banke, poslovnih veza Banke sa

pojedinačnim klijentima ili aktivnosti članova organa Banke, neovisno o tome postoji li osnova za takvo

javno mišlјenje. Ove vrste rizika Banka prati kontinuirano. Ne postoji negativna medijska slika o Banci,

te shodno tome navedeni rizik se ne smatra materijalno značajnim.

Rizik eksternalizacije

Rizik eksternalizacije je zajednički naziv za sve rizike koji nastaju kada Banka ugovorno povjerava

drugoj strani (pružaocima usluga) obavljanje aktivnosti koje bi inače sama obavljala.

Rizik eksternalizacije je predmet posebnog praćenja, u skladu sa Odlukom Agencije za Bankarstvo.

Banka ima uspostavljen Odbor za eksternalizaciju čije su nadležnosti definisane internim aktima

usvojenim od strane nadležnog organa Banke i usklađeni sa Zakonskim okvirom.

Rizik profitabilnosti

Rizik profitabilnosti će biti u fokusu praćenja s obzirom da na indirektan način predstavlja rizik kapitala.

Naime, Banka u Planu kapitala kao izvor dokapitalizacije uzima ostvarenu dobit perioda. Navedeno

posebno dobija na značaju u uslovima ekonomske krize izazvane virusnom infekcijom COVID – 19.

Rizik druge ugovorne strane

Rizik druge ugovorne strane uglavnom proizlazi usljed držanja visoko likvidne imovine koja se koristi s

ciljem ublažavanja rizika likvidnosti, tj. kao rezerva u slučaju potencijalnih efekata na poziciju likvidnosti.

Ukupna ograničenja prema jednoj banci ne mogu iznositi više od 25% od regulatornog kapitala Banke.

Strategija navedenog rizika je siguran plasman viška likvidnosti.

24

4. PODACI I INFORMACIJE KOJI SE ODNOSE NA KAPITAL I ADEKVATNOST

REGULATORNOG KAPITALA

Regulatorni kapital

Regulatorni kapital predstavlja zbir osnovnog i dopunskog kapitala, nakon regulatornih usklađivanja:

• Osnovni kapital Banke (T1) predstavlja zbir stavki redovnog osnovnog kapitala nakon

regulatornih usklađivanja i stavki dodatnog osnovnog kapitala nakon regulatornih usklađivanja.

• Dopunski kapital Banke (T2) je zbir instrumenata kapitala, subordinisanih dugova, općih rezervi

za kreditne gubitke i drugih stavki dopunskog kapitala nakon umanjenja za regulatorna

usklađivanja, koji ne može biti veći od jedne trećine osnovnog kapitala.

Obzirom da kapital predstavlja ekonomski i strateški resurs, upravljanje kapitalom čini jedan od

najbitnijih faktora opreznog, efikasnog i strateškog planiranja i upravljanja Bankom. Upravljanje

kapitalom predstavlja stalni proces za utvrđivanje i održavanje kvantiteta i kvaliteta, odnosno strukture

kapitala Banke najmanje na propisanom nivou, odnosno odgovarajućem nivou i jasno razumijevanje

potreba Banke za kapitalom.

Nadzorni odbor i Uprava Banke su dužni oprezno upravljati kapitalom Banke, posebno imajući u vidu

da kapital Banci pruža potrebne izvore za redovne aktivnosti, pokriće preuzetog i potencijalnog rizika,

širenje obima poslovanja i finansiranje nekamatonosne aktive.

U skladu sa članom 3. Odluke o izračunavanju kapitala Banke (Službene novine FBiH, br. 87/17, 50/19,

37/20 i 81/20), regulatorni kapital banke predstavlja iznos izvora sredstava koji je banka dužna održavati

radi sigurnog i stabilnog poslovanja, odnosno ispunjenja obaveza prema povjeriocima.

Regulatorni kapital Banke na dan 31. decembar 2020. godine iznosi 21.402 hiljade KM i predstavlja

zbir osnovnog i dopunskog kapitala, nakon regulatornih usklađivanja.

Osnovni kapital Banke na dan 31. decembar 2020. godine iznosi 19.820 hiljada KM. Osnovni kapital

Banke predstavlja zbir redovnog osnovnog kapitala nakon regulatornog usklađivanja i dodatnog

osnovnog kapitala nakon regulatornog usklađivanja.

Osnovni kapital Banke se sastoji od plaćenih instrumenata kapitala u iznosu od 28.354 hiljada KM koji

se odnosi na redove dionice, ostalih rezervi u iznosu od 1.477 hiljada KM, umanjeno za 9.330 hiljada

KM akumuliranih gubitaka, umanjeno za 26 hiljada KM akumuliranog ostalog sveobuhvatnog gubitka,

umanjeno za 655 hiljada KM odbitaka po osnovu nematerijalne imovine.

Dopunski kapital Banke na dan 31. decembar 2020. godine iznosi 1.582 hiljada KM i sastoji se od

plaćenih instrumenta - prioritetnih dionica u iznosu 150 hiljada KM, dok dopunski kapital po osnovu

subordinisanih trajnih depozita iznosi 1.432 hiljade KM.

Stopa regulatornog kapitala predstavlja omjer regulatornog kapitala Banke i ukupnog iznosa izloženosti

riziku izražena u postotku i na dan 31. decembra 2020. godine iznosi 15,44%, što je iznad propisanog

minimuma od 12% definisanog od strane FBA u Odluci o izračunavanju kapitala Banke.

Stopa redovnog osnovnog kapitala Banke predstavlja omjer redovnog osnovnog kapitala Banke i

ukupnog iznosa izloženosti riziku izražena u postotku i na dan 31. decembra 2020. godine je 14,29%,

što je iznad propisanog minimuma od 6,75% definisanog od strane FBA u Odluci o izračunavanju

kapitala banke.

Stopa osnovnog kapitala Banke predstavlja omjer osnovnog kapitala banke i ukupnog iznosa

izloženosti riziku izražena u postotku i na dan 31.decembra 2020. godine iznosi 14,29%, što je iznad

propisanog minimuma od 9% definisanog od strane FBA u Odluci o izračunavanju kapitala banke.

25

Pokazatelji adekvatnosti kapitala i struktura regulatornog kapitala na dan 31. decembar 2020. godine

prikazani su u sljedećoj tabeli:

Zaštitni sloj za očuvanje kapitala Banka mora održavati u obliku redovnog osnovnog kapitala u iznosu

od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku.

Zaštitni sloj za očuvanje kapitala predstavlja dio redovnog osnovnog kapitala iznad propisanog

minimuma od 6,75% ukupnog iznosa izloženosti riziku i ne može se koristiti za održavanje stope

osnovnog i stope ukupnog kapitala.

Da bi Banka u svakom trenutku ispunjavala minimalne zahtjeve kapitala, dužna je da održava, odnosno

ima zbir stavki koje se priznaju u redovni osnovni kapital najmanje u iznosu od 9,25% (6,75% + 2,5%)

ukupnog iznosa izloženosti riziku (redovni osnovni kapital i najmanje zaštitni sloj za očuvanje kapitala)

i stopu adekvatnosti kapitala najmanje u iznosu od 14,5% (12% + 2,5%) ukupnog iznosa izloženosti

rizik. Pri tome u strukturi kapitala stopa adekvatnosti regulatornog kapitala ne može biti manja od 12%

ukupnog iznosa izloženosti riziku.

Za potrebe izračuna regulatornog kapitala Banka koristi:

• standardizovani pristup izračuna RWA za kreditni rizik, na način da se svaka izloženost, koja

podliježe obračunu za kapitalni zahtjev za kreditni rizik, rasporedi u jednu od definisanih

kategorija i da joj se dodijeli odgovarajući ponder, čija primjena se zasniva na kategoriji

izloženosti u koju se raspoređuje izloženost kao i na njenoj kreditnoj kvaliteti;

• standardizovani pristup izračuna RWA za valutni rizik, na način da se kapitalni zahtjev za valutni

rizik, odnosno neto otvorena devizna pozicija množe sa ponderom 8,33; (ukoliko neto otvorena

devizna pozicija ne prelazi 2% regulatornog kapitala Banka nije dužna računati kapitalni zahtjev

za valutni rizik);

• jednostavni pristup izračuna RWA za operativni rizik - kapitalni zahtjev za operativni rizik,

odnosno 15% trogodišnjeg prosjeka pokazatelja prihoda, množi se sa ponderom 8,33.

26

Kapitalni zahtjevi i adekvatnost kapitala

Adekvatnost kapitala je jedan od najznačajnijih instrumenata nadzora, kojim regulator ograničava

rizičnost poslovanja banaka i time štiti interese deponenata. Banka je dužna da u svakom trenutku

ispunjava propisane kapitalne zahteve, odnosno da iznos kapitala u svakom trenutku održava najmanje

na nivou potrebnom za pokriće svih rizika kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju.

Zakonom o bankama FBiH (Službene novine FBiH, broj: 27/17) (u nastavku: Zakon) propisano je da

minimalan iznos dioničkog kapitala u novcu i najniži iznos regulatornog kapitala koji Banka mora

održavati ne može biti manji od 15 miliona KM.

Banka mora u svakom trenutku ispunjavati sljedeći minimum kapitalnih zahtjeva:

stopu redovnog osnovnog kapitala od 6,75% (CET1 stopa), kao odnos redovnog osnovnog

kapitala i ukupnog iznosa izloženosti riziku,

stopu osnovnog kapitala od 9% (T1 stopa), kao odnos osnovnog kapitala i ukupnog iznosa

izloženosti riziku i

stopu regulatornog kapitala od 12% (CAR), kao odnos regulatornog kapitala i ukupnog iznosa

izloženosti riziku.

Sa stanovišta kvantiteta, kapital Banke zadovoljava kriterije u pogledu minimalnog iznosa dioničkog

kapitala koji je propisan Zakonom.

Pregled kapitalnih zahtjeva i pokazatelji adekvatnosti kapitala na dan 31. decembar 2020. godine

prikazani su u sljedećoj tabeli:

Izloženost banke valutnom riziku i kapitalni zahtjev za valutni rizik:

Neto otvorena devizna pozicija na dan 31.12.2020. godine ne prelazi 2% regulatornog kapitala, te

Banka nije dužna računati kapitalni zahtjev za valutni rizik u skladu s Odlukom o izračunavanju kapitala

banke.

R.b. Stavka

Iznos izloženosti

ponderisan

rizikom

Kapitalni zahtjevi

1 Izloženosti prema centralnim vladama ili centralnim bankama 0 0

2 Izloženosti prema regionalnim vladama ili lokalnim vlastima 96 11

3 Izloženosti prema subjektima javnog sektora 273 33

4 Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama 0 0

5 Izloženosti prema međunarodnim organizacijama 0 0

6 Izloženosti prema institucijama 2.705 325

7 Izloženosti prema privrednim društvima 4.214 506

8 Izloženosti prema stanovništvu 95.384 11.451

9 Izloženosti osigurane nekretninama 8.890 1.067

10 Izloženosti u statusu neizmirenja obaveza 1.869 224

11 Visokorizične izloženosti 0 0

12 Izloženosti u obliku pokrivenih obveznica 0 0

13 Izloženosti prema institucijama i privrednim društvima sa kratkoročnom kreditnom procjenom 0 0

14 Izloženosti u obliku udjela ili dionica u investicionim fondovima 0 0

15 Izloženosti na osnovu vlasničkih ulaganja 222 27

16 Ostale izloženosti 10.197 1.224

17 Ukupni kapitalni zahtjev za kreditni rizik 14.868

18 Kapitalni zahtjevi za iznos namirenja/isporuke 0

19 Kapitalni zahtjevi za tržišne rizike 0

19.1 Kapitalni zahtjevi za specif ični i opći rizik pozicije po osnovu dužničkih i vlasničkih instrumenata 0

19.2 Kapitalni zahtjevi za velike izloženosti koje proizilaze iz stavki u knjizi trgovanja 0

19.3 Kapitalni zahtjevi za devizni rizik 0

19.4 Kapitalni zahtjevi za robni rizik 0

20 Kapitalni zahtjev za operativni rizik 1.777

21 Stopa redovnog osnovnog kapitala

22 Stopa osnovnog kapitala

23 Stopa regulatornog kapitala

Adekvatnost kapitala

14,29%

14,29%

15,44%

27

Izloženost banke kreditnom riziku

Ukupna i prosječna izloženost banke

U skladu sa članom 9. stav (2) tačka c) Odluke, banka objavljuje ukupan iznos izloženosti banke

(izuzimajući stavke za koje je izvršen računovodstveni otpis), prije primjene efekata tehnika smanjenja

kreditnog rizika, kao i prosječni iznos neto izloženosti tokom perioda, po kategorijama izloženosti u

sljedećoj tabeli:

Prosječne neto izloženosti tokom perioda predstavlja prosjek kvartalnih stanja izloženosti u izvještajnoj

godini.

Geografska podjela izloženosti

U skladu sa članom 9. stav (2) tačka d) Odluke, banka objavljuje geografsku podjelu neto vrijednosti

izloženosti po značajnijim područjima, te kategorijama izloženosti u sljedećoj tabeli:

R.b. Vrsta izloženosti BiH Hrvatska Njemačka Austrija TurskaOstale

zemlje EU

Ostale

zemljeUkupno

1 Izloženosti prema centralnim vladama ili centralnim bankama 77.303 0 0 0 0 0 0 77.303

2 Izloženosti prema regionalnim vladama ili lokalnim vlastima 28.600 0 0 0 0 0 0 28.600

3 Izloženosti prema subjektima javnog sektora 273 0 0 0 0 0 0 273

4 Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama 0 0 0 0 0 0 0 0

5 Izloženosti prema međunarodnim organizacijama 0 0 0 0 0 0 0 0

6 Izloženosti prema institucijama 8.231 1.076 3.738 3.229 5.153 0 0 21.427

7 Izloženosti prema privrednim društvima 13.070 0 0 0 0 0 244 13.314

8 Izloženosti prema stanovništvu 133.001 0 0 0 0 0 0 133.001

9 Izloženosti osigurane nekretninama 16.337 0 0 0 0 0 0 16.337

10 Izloženosti u statusu neizmirenja obaveza 1.851 0 0 0 0 0 0 1.851

11 Visokorizične izloženosti 0 0 0 0 0 0 0 0

12 Izloženosti u obliku pokrivenih obveznica 0 0 0 0 0 0 0 0

13Izloženosti prema institucijama i privrednim društvima sa kr.

kred. procjenom0 0 0 0 0 0 0 0

14 Izloženosti u obliku udjela ili dionica u investicionim fondovima 0 0 0 0 0 0 0 0

15 Izloženosti na osnovu vlasničkih ulaganja 215 0 0 0 0 7 0 222

Geografska podjela izloženosti

R.b. Kategorija izloženosti

Neto vrijednost

izloženosti na kraju

perioda

Prosječne neto

izloženosti tokom

perioda

1 Izloženosti prema centralnim vladama ili centralnim bankama 77.303 69.977

2 Izloženosti prema regionalnim vladama ili lokalnim vlastima 28.600 30.846

3 Izloženosti prema subjektima javnog sektora 273 321

4 Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama 0 0

5 Izloženosti prema međunarodnim organizacijama 0 0

6 Izloženosti prema institucijama 21.427 19.342

7 Izloženosti prema privrednim društvima 13.314 15.800

8 Izloženosti prema stanovništvu 133.001 131.773

9 Izloženosti osigurane nekretninama 16.337 18.004

10 Izloženosti u statusu neizmirenja obaveza 1.851 2.405

11 Visokorizične izloženosti 0 0

12 Izloženosti u obliku pokrivenih obveznica 0 0

13 Izloženosti prema institucijama i privrednim društvima sa kratkoročnom kreditnom procjenom 0 0

14 Izloženosti u obliku udjela ili dionica u investicionim fondovima 0 0

15 Izloženosti na osnovu vlasničkih ulaganja 222 274

16 Ostale izloženosti 28.704 28.760

Ukupna i prosječna neto vrijednost izloženosti

28

Podjela izloženosti prema vrstama djelatnosti druge ugovorne strane

U skladu sa članom 9. stav (2) tačka e) Odluke, banka objavljuje podjelu izloženosti prema vrsti

djelatnosti i prema kategorijama izloženosti u slijedećoj tabeli:

Neto vrijednost izloženosti stavke imovine/vanbilansa, čini njena knjigovodstvena vrijednost preostala

nakon umanjenja za ispravke vrijednosti za kreditni rizik.

R.b. Vrsta izloženosti

Po

ljo

., š

um

. i ri

bo

lov

Vađ

. ru

da i k

am

en

a

Pre

rađ

. in

du

.

Pro

iz. i sn

ab

d. el. e

nerg

., g

as.,

par.

i k

lim

a.

Sn

ab

d. vo

d., k

an

al., u

pra

v.

otp

ad

om

i d

jel. s

an

. živ

ot.

sre

d.

Gra

đevin

ars

tvo

Trg

. n

a v

el. i n

a m

alo

po

pr.

mo

to. vo

z. i m

oto

c.

Sao

bra

ćaj i skla

diš

ten

je

Dje

l. p

ruž. sm

ješ., p

rip

r. i

po

slu

ž. h

ran

e;

ho

tel. i u

go

sti

t.

Info

rmacije i k

om

un

ikacije

Fin

an

. d

jel. i d

jel. o

sig

ura

nja

Po

slo

van

je n

ekre

tnin

am

a

Str

uč., n

au

č. i te

h. d

jel.

Ad

min

. i p

om

. u

slu

ž. d

jel.

Jav. u

pra

. i o

db

ra.;

ob

av. so

c.

osig

.

Ob

razo

van

je

Dje

l. z

dra

v. zašt.

i s

oc. R

ad

a

Um

jetn

ost,

zab

ava i r

ekr.

Osta

le d

jela

tno

sti

Uku

pn

o

1Izloženosti prema centralnim

vladama ili centralnim bankama0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 77.303 0 0 0 0 0 0 0 0 77.303

2Izloženosti prema regionalnim

vladama ili lokalnim vlastima0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28.600 0 0 0 0 28.600

3Izloženosti prema subjektima

javnog sektora0 0 0 0 160 0 0 0 0 1 5 0 0 0 17 0 0 90 0 273

4Izloženosti prema multilateralnim

razvojnim bankama0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

5Izloženosti prema međunarodnim

organizacijama0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

6 Izloženosti prema institucijama 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 21.427 0 0 0 0 0 0 0 0 21.427

7Izloženosti prema privrednim

društvima26 0 3.931 0 0 1.377 635 1.218 0 0 245 405 12 0 0 0 995 1 4.469 13.314

8 Izloženosti prema stanovništvu 78 0 1.277 0 0 2.508 1.324 1.004 155 193 0 0 73 32 0 30 16 0 126.311 133.001

9Izloženosti osigurane

nekretninama138 0 379 0 0 2.488 3.346 19 221 0 0 100 20 0 0 53 28 0 9.545 16.337

10Izloženosti u statusu neizmirenja

obaveza14 0 1.351 0 0 11 77 8 0 9 0 0 12 1 0 0 0 0 368 1.851

11 Visokorizične izloženosti 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12Izloženosti u obliku pokrivenih

obveznica0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13

Izloženosti prema institucijama i

privrednim društvima sa kr. kred.

procjenom

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

14Izloženosti u obliku udjela ili

dionica u investicionim fondovima0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

15Izloženosti na osnovu vlasničkih

ulaganja0 0 0 0 0 0 0 0 0 7 197 0 0 0 18 0 0 0 0 222

16 Ostale izloženosti 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28.704 28.704

Izloženosti prema vrstama djelatnosti (neto vrijednost izloženosti)

29

Preostali rok dospijeća neto izloženosti po kategorijama izloženosti

U skladu sa članom 9. stav (2) tačka f) Odluke, banka objavljuje preostale rokove do dospijeća svih

izloženosti, po kategorijama izloženosti, u sljedećoj tabeli:

Preostali rok do dospijeća svih izloženosti (neto vrijednost izloženosti)

R.b. Vrsta izloženosti ≤ 1 god > 1 ≤ 5

god > 5 god

Nije navedeno dospijeće

Ukupno

1 Izloženosti prema centralnim vladama ili centralnim bankama 50.813 0 0 26.490 77.303

2 Izloženosti prema regionalnim vladama ili lokalnim vlastima 28.600 0 0 0 28.600

3 Izloženosti prema subjektima javnog sektora 180 93 0 0 273

4 Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama 0 0 0 0 0

5 Izloženosti prema međunarodnim organizacijama 0 0 0 0 0

6 Izloženosti prema institucijama 21.427 0 0 0 21.427

7 Izloženosti prema privrednim društvima 6.305 2.548 0 4.461 13.314

8 Izloženosti prema stanovništvu 33.827 64.365 34.809 0 133.001

9 Izloženosti osigurane nekretninama 5.727 5.302 5.308 0 16.337

10 Izloženosti u statusu neizmirenja obaveza 431 625 795 0 1.851

11 Visokorizične izloženosti 0 0 0 0 0

12 Izloženosti u obliku pokrivenih obveznica 0 0 0 0 0

13 Izloženosti prema institucijama i privrednim društvima sa kr. kred. procjenom

0 0 0 0 0

14 Izloženosti u obliku udjela ili dionica u investicionim fondovima 0 0 0 0 0

15 Izloženosti na osnovu vlasničkih ulaganja 0 0 0 222 222

16 Ostale izloženosti 0 0 0 28.704 28.704

30

Bruto izloženosti po značajnim privrednim granama

U skladu sa članom 9. stav (2) tačka g) Odluke, banka objavljuje podatke o bruto vrijednosti izloženosti

prema značajnoj privrednoj grani u sljedećoj tabeli:

Izloženosti prema značajnoj grani privrede (bruto izloženost)

R.B. Grane privrede

Izlo

žen

os

ti u

sta

tus

u

ne

izm

iren

ja o

ba

veza

Isp

ravke v

rije

dn

os

ti z

a

izlo

žen

os

ti u

sta

tus

u

ne

izm

iren

ja o

ba

veza

Izn

os

do

sp

jeli

h

ne

nap

laćen

ih

po

traživ

an

ja

Isp

ravke v

rije

dn

os

ti z

a

do

sp

jela

ne

nap

laćen

a

po

traživ

an

ja

Izlo

žen

os

ti k

oje

nis

u u

sta

tus

u n

eiz

mir

en

ja

ob

aveza

Isp

ravke v

rije

dn

os

ti z

a

izlo

žen

os

ti k

oje

nis

u u

sta

tus

u n

eiz

mir

en

ja

ob

aveza

1. Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 180 165 160 145 243 2

2. Vađenje ruda i kamena 0 0 0 0 0 0

3. Prerađivačka industrija 20.774 19.423 18.479 18.372 5.622 35

4. Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija

0 0 0 0 0 0

5. Snabdijevanje vodom; kanalizacija, upravljanje otpadom i djelatnosti sanacije

8 8 20 9 165 5

6. Građevinarstvo 3.714 3.704 3.445 3.441 6.415 41

7. Trgovina na veliko i na malo; popravka motornih vozila i motocikala

2.288 2.211 2.164 2.097 5.375 70

8. Saobraćaj i skladištenje 673 665 604 596 2.260 19

9. Djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane; hotelijerstvo i ugostiteljstvo

14 14 11 11 381 5

10. Informacije i komunikacije 1.180 1.171 1.028 1.028 202 1

11. Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

0 0 0 0 99.269 92

12. Poslovanje nekretninama 1.029 1.029 977 977 509 4

13. Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 1.527 1.515 1.465 1.452 107 2

14. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

137 137 136 136 33 0

15. Javna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje

0 0 0 0 28.636 1

16. Obrazovanje 0 0 2 0 86 3

17. Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalnog rada

58 58 49 49 1.057 18

18. Umjetnost, zabava i rekreacija 0 0 2 0 99 8

19. Ostale djelatnosti 6.077 5.708 3.811 3.306 170.329 1.301

20. Ukupno 37.659 35.808 32.353 31.619 320.788 1.607

31

Izloženosti prije i poslije korištenja kreditne zaštite

U skladu sa članom 9. stav (2) tačka i) alineja 5) Odluke, banka objavljuje podatke o iznosima izloženosti

prije i poslije korištenja kreditne zaštite za izloženosti u statusu neizmirenja obaveza i izloženosti koje

nisu u statusu neizmirenja obaveza u sljedećoj tabeli:

Prije i poslije korištenja kreditne zaštite

R.b. Kategorija izloženosti

Vrijednost neto izloženosti prije

korištenja kreditne zaštite

Vrijednosti neto izloženosti poslije

korištenja kreditne zaštite

Izloženosti koje nisu u

statusu neizmirenja

obaveza

Izloženosti u statusu

neizmirenja obaveza

Izloženosti koje nisu u

statusu neizmirenja

obaveza

Izloženosti u statusu

neizmirenja obaveza

1 Izloženosti prema centralnim vladama ili centralnim bankama

77.303 0 77.303 0

2 Izloženosti prema regionalnim vladama ili lokalnim vlastima

28.600 0 28.600 0

3 Izloženosti prema subjektima javnog sektora 273 0 273 0

4 Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama 0 0 0 0

5 Izloženosti prema međunarodnim organizacijama 0 0 0 0

6 Izloženosti prema institucijama 21.427 0 21.427 0

7 Izloženosti prema privrednim društvima 13.314 1.462 10.655 1.462

8 Izloženosti prema stanovništvu 133.001 389 132.670 388

9 Izloženosti osigurane nekretninama 16.337 0 16.337 0

10 Visokorizične izloženosti 0 0 0 0

11 Izloženosti u obliku pokrivenih obveznica 0 0 0 0

12 Izloženosti prema institucijama i privrednim društvima sa kratkoročnom kreditnom procjenom

0 0 0 0

13 Izloženosti u obliku udjela ili dionica u investicionim fondovima

0 0 0 0

14 Izloženosti na osnovu vlasničkih ulaganja 222 0 222 0

15 Ostale izloženosti 28.704 0 28.704 0

Definicija pojma izloženosti u statusu neispunjenja obaveza

Izloženosti u statusu neizmirenja obaveza - izloženosti za koje je ispunjen jedan ili oba od sljedećih

uslova:

1. Dužnik kasni sa otplatom dospjelih obaveza prema banci duže od 90 dana u materijalno

značajnom iznosu. Pod materijalno značajnim iznosom podrazumijevaju se ukupna dospjela

potraživanja od:

fizičkog lica u iznosu većem od 200 KM i 1% ukupne bilansne izloženosti dužnika,

pravnog lica u iznosu većem od 1.000 KM i 1% ukupne bilansne izloženosti

dužnika;

2. Banka smatra izvjesnim da dužnik neće u potpunosti izmiriti svoje obaveze prema banci,

njenom matičnom društvu ili bilo kojem od njenih zavisnih društava pravnog lica ne uzimajući

u obzir mogućnost naplate iz kolaterala.

Banka utvrđuje status neizmirenja obaveza za pravna lica na nivou ukupnih potraživanja od tog lica.

Izuzetno, u slučaju izloženosti prema fizičkim licima, banka može utvrđivati status neizmirenja obaveza

na nivou pojedinačne izloženosti, a ne na nivou ukupnih potraživanja banke od tog lica. Pri tome, ukoliko

bruto knjigovodstvena vrijednost izloženosti prema fizičkom licu u statusu neizmirenja obaveza prelazi

20% ukupne bruto knjigovodstvene vrijednosti izloženosti prema tom fizičkom licu, smatra se da je

nastupio status neizmirenja obaveza po svim izloženostima prema tom licu

32

Banka je implementirala brojač dana kašnjenja koji u obzir uzima prag materijalne značajnosti. Pod

materijalnom značajnim iznosom podrazumijeva se da su dospjela potraživanja Banke od dužnika

pravnog lica veća od 1.000 KM i 1% ukupne bilansne izloženosti dužnika i dužnika fizičkog lica veća od

200 KM i 1% ukupne bilansne izloženosti dužnika.

Ispravke vrijednosti za kreditni rizik

Prema usvojenoj metodologiji umanjenja vrijednosti, mjerenje umanjenja vrijednosti pokriva finansijsku

imovinu koja se vrednuje metodom amortizacijskog troška i finansijsku imovinu mjerenu po fer

vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Metodologija definira koji su načini mjerenja promjene

kreditne kvalitete pozicija u portfoliu finansijske imovine vrednovane po amortiziranom trošku ili po fer

vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Također, definirani su kriteriji za utvrđivanje značajnog

povećanja kreditnog rizika u svrhu pravilne alokacije performing izloženosti u „Stage“ 1 ili u „Stage“ 2.

„Stage“ 3 definira izloženosti/klijente za koje postoji objektivni dokaz umanjenja vrijednosti, izloženosti

koje su označene kao defaultne tj. one klijente koji su u statusu nemogućnosti izmirenja obaveza.

Dva su osnova mjerenja očekivanih kreditnih gubitaka :

12-mjesecni ECL primjenjiv na sve stavke dok ne postoji značajno uvećanje kreditnog

rizika (Stage 1),

ECL za "lifetime" za cjelokupno preostali vijek trajanja instrumenta (Stage 2 i Stage 3)

koji ukazuje na značajan porast kreditnog rizika u odnosu na inicijalno priznavanje.

Izračun umanjenja vrijednosti bazira se na:

• Segmentaciji portfolia (pravna lica – revolving, overdraft i ostali plasmani, fizička lica –

stambeni, hipotekarni, nenamjenski, zamjenski, overdraft i kreditne kartice),

• Određenom nivou rizika (Stage 1, Stage 2, Stage 3),

• Metod procjene (kolektivna /individualna).

Osnovni kriterij za utvrđivanje da li je pojedinačna izloženost materijalno značajna definisani su

prvobitno FBA regulativom, a u skladu sa tim Banka definiše sljedeće kriterije:

Ukupna izloženost prema klijentu je veća od 50.000 KM za fizička lica

Ukupna izloženost prema klijentu je veća od 50.000 KM za pravna lica

Ukupna izloženost prema državama i bankama je 0 KM.

Za potrebe kolektivne procjene umanjenja vrijednosti, utvrđuju se parametri PD, LGD te EAD. U procjeni

PD vrši se kalkulacija migracijskih matrica za svaku homogenu grupu, izvođenje cjeloživotnog

kumulativnog PD, izračun cjeloživotnog marginalnog PD i njegovo makroekonomsko prilagođavanje.

Procjena i izračun LGD parametra vršiti se na osnovu CR parametra, kao i na efektivnoj vrijednosti

kolaterala koja pripada svakom ugovoru.

CR parametar (stopa oporavka) daje informaciju o tome koji je dio transakcija koji su bili u statusu

neispunjavanja obaveze, izašao iz tog statusa na prirodan način (bez naplate od kolaterala) tokom

datog vremenskog perioda od t mjeseci, gdje se t naziva i vremenski horizont CR parametra.

Izloženost u trenutku zadovoljavanja statusa neispunjavanja obaveza (EAD) podrazumijeva ukupnu

izloženost koja je predmet rezervacija za kreditne gubitke kako za umanjenje vrijednosti prema MSFI

9. EKS (efektivna kamatna stopa) koristi se za diskont novčanih tokova.

33

Promjene u ispravkama vrijednosti za date kredite u 2020. godini prikazane su u nastavku:

Promjene u iznosima rezervisanja za potencijalne i preuzete obaveze (vanbilansne izloženosti) u

2020. godini su u nastavku:

Finansijska poluga

Finansijska poluga se izračunava tako da se mjera kapitala banke podjeli sa mjerom ukupne izloženosti

banke, te se izražava u postotku. Mjera kapitala je osnovni kapital. Finansijska poluga na dan 31.

decembra 2020. godine iznosi 6,59%. U tabeli ispod je prikazan izračun stope finansijske poluge Banke

na 31.12.2020. godine:

Vrijednosti izloženosti Iznos

Stavke vanbilansa sa faktorom konverzije od 10% u skladu sa Odlukom o izračunavanju kapitala banke 1.246



Stavke vanbilansa sa faktorom konverzije od 100% u skladu sa Odlukom o izračunavanju kapitala banke 0

Ostala imovina 296.651

(-) Iznos odbitnih stavki aktive – osnovni kapital – u skladu sa Odlukom o izračunavanju kapitala banaka -655

Izloženosti stope finansijske poluge – u skladu sa Odlukom o izračunavanju kapitala banaka 300.924

Kapital

Osnovni kapital – u skladu sa Odlukom o izračunavanju kapitala banke

19.820

Stopa finansijske poluge

Stopa finansijske poluge – u skladu sa Odlukom o izračunavanju kapitala banke 6,59%

34

5. LIKVIDONOSNI ZAHTJEVI

Upravljanje rizikom likvidnosti podrazumjeva sposobnost Banke da potpuno i bez odlaganja izvršava

sve preuzete obaveze na dan njihovog dospijeća, odnosno upravljanje likvidnošću podrazumjeva

upravljanje novčanim tokovima Banke na način koji omogućava izvršenje finansijskih obaveza o roku

dospijeća. Likvidnost banke je osnovna pretpostavka njene održivosti i opstanka na finansijskom tržištu.

Upravljanje likvidnošću je jedna od najvažnijih aktivnosti banke, jer mnoge druge aktivnosti unutar

banke zavise od kvalitetnog i pravovremenog upravljanja likvidnošću. Važnost likvidnosti nadilazi banku

kao jedinku finansijskog sistema, obzirom da manjak likvidnosti u jednoj instituciji ima posljedice po

cjelokupan sistem.

Strategija i postupci za upravljanje rizikom likvidnosti

Strategija upravljanja rizikom likvidnosti u Vakufskoj banci je određena prije svega zakonskom i

podzakonskom regulativom BiH te normativnim aktima Banke. Banka će u svom poslovanju nastojati

da održava koeficijente likvidnosti (propisane od strane Agencije za bankarstvo FBiH i interne- ciljane

koeficijente likvidnosti) u skladu sa definisanim vrijednostima, ali vodeći računa o profitabilnosti likvidne

aktive. Na taj način, Banka će dio svoje likvidnosti upotrijebiti za maksimizaciju prihoda od raspoloživih

novčanih sredstava, a u skladu sa optimalnim nivoom rizika i bez ugrožavanja likvidne pozicije Banke

sa stanovišta upravljanja rizicima.

Strategija likvidnosti uključuje slijedeće:

• Upravljanje usklađenošću aktive i pasive

• Upravljanje likvidnosti aktive

• Upravljanje pasivom u kontekstu likvidnosti

• Projektovanje likvidnosti / Planiranje likvidnosti

• Strategija rješavanja vanredni situacija

• Kontrola i nadzor nad upravljanjem likvidnošću

Osnovno načelo politike likvidnosti i solventnosti Banke je da su pozicije imovine i obaveza ročno

usklađene, tako da se dugoročni plasmani finansiraju iz dugoročnih izvora, a kratkoročni plasmani iz

kratkoročnih izvora.

Banka u provođenju strategije upravljanje usklađenošću aktive i pasive mora nastojati da usk ladi

sljedeće agregatne odnose:

• Ponašanje, dinamiku i tendencije promjene ukupne aktive i pasive u bilansu Banke;

• Promjene i dinamiku promjena u strukturi izvora sredstava i odgovarajućih plasmana;

• Dinamiku priliva i odliva sredstava po ročnosti sredstava, po kamatnom opterećenju i po visini

i raspoloživosti u vremenu;

• Opterećenost aktive nenaplativim plasmanima (koja blokira poslovnu politiku i redovno

ugrožava likvidnost);

• Visinu i strukturu kamatnoga opterećenja (po osnovu izvora sredstava u bilansu Banke) i

prihode od plasmana;

• Odnos sopstvenog kapitala Banke i ukupnih izvora sredstava, a posebno prema troškovnoj

pasivi;

Stvarno sagledavanje stanja i odnosa u bilansu Banke znači nužnost upravljanja aktivom i pasivom u

bilansu Banke, jer zbog brojnih prelijevanja unutar bilansa javljaju se međusobno povezani efekti koje

treba držati pod kontrolom.

35

Strategija upravljanja likvidnošću aktive podrazumijeva racionalan i efikasan plasman u cilju ostvarenja

što većeg profita za Banku. Upravljanje aktivom Banke zahtjeva jasno i precizno procjenjivanje svih

bilansnih pozicija aktive.

U osnovi strategije upravljanja aktivom nalazi se alokacija sredstava Banke na alternativna ulaganja uz

maksimizaciju profita za prihvatljiv nivo rizika.

Strategija upravljanja pasivom podrazumijeva pribavljanje što jeftinijih sredstava i formiranje takve

kompozicije sredstava u bilansu Banke, koja će osigurati vođenje odgovarajuće optimalne likvidnosti.

Poslovnom politikom se nastoji uspostavi optimalan odnos sopstvenih i tuđih sredstava – da bi se rizik

likvidnosti sveo na minimum, ali i omogućila kvalitetnija i efikasnija kreditna politika i upravljanje

kreditnim rizikom. Upravljanje pasivom mora istovremeno omogućiti ostvarivanje načela likvidnosti i

rentabilnosti. Upravljanje tuđim sredstvima mora biti u funkciji optimalne cijene prikupljenog depozitnog

novca, štednje stanovništva i drugih sektora, odnosno, korištenih kredita kod drugih finansijskih

organizacija. Pozajmljena sredstava nastoje se osigurati pod najpovoljnijim uslovima u pogledu cijene

sredstava, roka korištenja, potrebnog osiguranja i vezivanja sredstava za namjene.

Banka posebno vodi računa da tekuća plaćanja prema inostranstvu koja su pokrivena od nalogodavca

budu izvršena u zadatim rokovima.

Banka će u okviru strategije upravljanja ukupnom aktivom nastojati da održava učešće novčanih

sredstava u aktivi Banke na nivou sektorskog prosjeka FBiH, ne niže od 27%, a dovoljno da pokrije

planirane plasmane.

Način organizovanja funkcije upravljanja rizikom likvidnosti u Banci, sistem izvještavanja i

mjerenje rizika likvidnosti

Upravljanje rizikom likvidnosti je u nadležnosti Sektora upravljanja sredstvima

Kontrola likvidnosti provodi se kroz tri nivoa:

• Tim za upravljanje sredstvima i likvidnošću i investicijsko poslovanje u okviru Sektora

upravljanja sredstvima - svakodnevno;

• Komisija za likvidnost - najmanje jednom mjesečno a po potrebi i češće,

• ALCO odbor - redovno jednom mjesečno; i

• Uprava Banke.

Kontrola i nadzor nad upravljanjem likvidnošću Banke osigurana je na način da je uspostavljena

upravljačka struktura koja ima kontinuirano učešće višeg rukovodstva banke u efikasnom upravljanju

likvidnosti.

Banka ima uspostavljene mehanizme praćenja novčanih tokova na dnevnoj osnovi kao i buduća

dospijeća dijelova aktive i pasive (kredita i depozita) i markiranje eventualne neusklađenosti u budućim

novčanim tokovima. U Sektoru upravljanja sredstvima, prati se i analizira dnevno stanje i promjene na

računima kod CB BiH i ino-banaka, vrši kupovinu i prodaju valuta, te procjenu potreba Banke, a sve u

cilju planiranja buduće potrebe Banke za likvidnošću. Također, u Sektoru upravljanja sredstvima – Tim

za trezorske poslove je odgovoran za organizaciju transporta novca zajedno sa Službom logistike i

nabavke. Upravljanje i planiranje stanja gotovine u organizacionim jedinicama– Poslovnicama, u

nadležnosti je Voditelja poslovnica.

Planom i eventualnim rebalansom Plana, uspostavljaju se planske vrijednosti aktive i pasive na

mjesečnom i godišnjem nivou i iste se kontinuirano prate, analiziraju i koriguju.

U skladu sa Regulatornim zahtjevima i Internim aktima Banke Sektor upravljanja sredstvima redovno

izvještava:

36

• Banka dostavlja Izvještaj o dnevnoj likvidnosti (Obrazac DL), dnevno, Agenciji za bankarstvo

Federacije BiH i Agenciji za osiguranje depozita BiH , Izvještaj o dnevnoj likvidnosti- se

dostavlja na dnevnoj osnovi: Upravi, Direktoru Sektoru upravljanja rizicima i Direktoru Sektora

računovodstva.

• Izvještaj o likvidnosti sa detaljnim pregledom svih faktora koji utiču na likvidnost Banke- koji se

dostavlja sedmično a po potrebi i dnevno: Upravi, Direktoru Sektoru upravljanja rizicima i

Direktoru Sektora računovodstva.

• Izvještaj o ročnoj usklađenosti aktive i pasive- koji se dostavlja mjesečno kroz finansijske

izvještaje a o istim se informiše: Uprava, NO, ALCO odbor i Komisija za likvidnost.

• Izvještaj o likvidonosnoj pokrivenosti (LCR)- koji se dostavlja mjesečno kroz finansijske

izvještaje a o istim se informiše: Uprava, NO, ALCO odbor i Komisija za likvidnost.

• Izvještaj o obračunu Obavezne rezerve, koji se dostavlja Regulatoru dekadno a o istom se

informiše Uprava, ALCO odbor i Komisija za likvidnost.

• Izvještaj, pregled najvećih izvora finansiranja- koji se dostavlja Regulatoru kvartalno a na

dnevnom nivou Upravi, mjesečno ALCO odboru i Komisiji za likvidnost.

Pored obavezujućih izvještaja, Sektor upravljanja sredstvima je razvio šeme i izvještaje koji

predstavljaju dodatne podatke za potrebe internog izvještavanja o likvidnosti Banke. Dnevni izvještaj o

likvidnosti dostavlja se, osim regulatoru, Upravi Banke i sektorima čije poslovanje utiče na likvidnost.

Uz svaki izvještaj se navode i projekcije likvidnosti za naredni dan koje su proizvod testiranja u Sektoru

sredstava.

Banka je uspostavila sistem mjerenja/ procjene svih tekućih i budućih novčanih tokova (novčanih priliva

i novčanih odliva), uključujući procjenu novčanih sredstava potrebnih za vanbilansne stavke, pri čemu

uzima u obzir minimalno sljedeće:

uobičajene standarde za kliring i namirenje, te vremenski okvir koji se primjenjuje pri

određivanju novčanih tokova za određene datume;

redovno preispitivanje i sagledavanje uzajamnog djelovanja rizika finansiranja likvidnosti i rizika

tržišne likvidnosti, kao i efekt međusobnog djelovanja rizika likvidnosti i ostalih rizika kojima je

banka izložena, kao što su: kreditni rizik, kamatni rizik, operativni, reputacijski, strateški rizik,

rizik prekomjerne finansijske poluge i drugi rizici;

upravljanje rizikom likvidnosti tokom odgovarajućih perioda, uključujući i unutardnevno, kako bi

se osiguralo održavanje odgovarajućeg nivoa rezervi likvidnosti, odnosno zaštitnih slojeva

likvidnosti;

promjene u unutardnevnim potrebama banke za likvidnim sredstvima i načinima finansiranja,

kratkoročnim i srednjoročnim potrebama za likvidnim sredstvima i načinima finansiranja, te

dugoročnim (strukturalnim) potrebama za likvidnim sredstvima i načinima finansiranja;

redovnu provjeru tačnosti ulaznih podataka koji se koriste prilikom izračunavanja pokazatelja

likvidnosti, odnosno pouzdanosti informacija koje se koriste u sistemu upravljanja rizikom

likvidnosti;

aktivno upravljanje instrumentima osiguranja potraživanja banke, razdvajanje založene imovine

od neopterećene/slobodne imovine banke, praćenje visine raspoloživih instrumenata

osiguranja potraživanja, praćenje prihvatljivosti tih instrumenata radi njihovog pravovremenog

korištenja, odnosno korištenja u vanrednim situacijama;

Projektovanja likvidnosti je izračunavanje gap-a (jaza) likvidnosti u određenim vremenskim intervalima

kao razlike između izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane Banke. Također, Banka

vrši mjesečne i kvartalne projekcije likvidnosti/ ročne usklađenosti u skladu sa propisanim izvještajima

od strane FBA, a po potrebi i učestalije (sedmično, dnevno). Projekcije kvartalne likvidnost/ ročne

usklađenosti se prezentuju članovima ALCO Odbora na redovnim sjednicama ALCO-a. Način pripreme,

dostavljanja i predlaganja mjera je sastavni dio ALCO izvještaja.

37

Politike i postupci za praćenje stalne efikasnosti zaštite od rizika likvidnosti i smanjenja rizika

likvidnosti

Banka kreira i provodi racionalne i oprezne politike likvidnosti Banke za realizaciju strategije likvidnosti

i uspješno upravljanje rizikom likvidnosti u skladu sa Odlukom o upravljanju rizikom likvidnosti. Politika

upravljanja rizikom likvidnosti Banke zasniva se na identifikovanju izvora i obima likvidnih sredstava,

koja su potrebna za osiguranje kontinuiranog i stabilnog poslovanja, kao i za zadovoljavanje propisanih

zahtjeva – pri čemu se, u regulisanju dospjelih obaveza – Banka ne može oslanjati na posebnu

kategoriju likvidne aktive, koju kao obaveznu rezervu drži kod Centralne banke BiH, osim isključivo kao

vanrednu, odnosno, neočekivanu i privremenu kratkoročnu mjeru.

Banka upravlja rizikom likvidnosti sa dva aspekta i to:

Banka prati stanje i promjene u likvidnosti i procjenjuje ih u obimu u kome bi potencijalna neusklađenost

mogla biti pokrivena pozajmljivanjem iz raspoloživih finansijskih izvora na tržištu. U cilju eliminisanja

posljedica kratkoročne neusaglašenosti priliva i odliva novčanih sredstava na računima, Banka ima

potpisane Ugovore o poslovnoj saradnji sa drugim bankama.

U slučaju da Banka utvrdi značajne poremećaje u pogledu stabilnosti depozitnog potencijala ili druge

faktore koji mogu dovesti do značajnog ugrožavanja pozicije likvidnosti Banke, dužna je o tome odmah

(najkasnije narednog radnog dana) obavijestiti Agenciju za bankarstvo FBiH u pisanoj formi. Ova

obavijest treba obavezno da sadrži jasno i precizno navedene razloge poremećaja u poziciji likvidnosti,

iznosu likvidnih sredstava koja nedostaju i planirane konkretizirane i vremenski određene aktivnosti za

prevladavanje nastalog problema u održavanju likvidnosti.

Nadzorni odbor donio je Plan za vanredne (neočekivane) situacije i udare koji mogu ugroziti likvidnost

Banke.

Plan postupanja mora minimalno obuhvatiti sljedeće elemente:

indikatore ranog upozorenja, koji služe kao naznake nastupanja krize, te zaposlenike

odgovorne za praćenje i izvještavanje o navedenim indikatorima;

dužnosti i odgovornosti pojedinih lica u slučajevima nedostatka likvidnosti banke;

procedure za pravovremeno i relevantno informisanje Nadzornog odbora, uprave i višeg

rukovodstva banke za potrebe odlučivanja o postupanju u slučajevima poremećaja likvidnosti;

procedure i postupke za pribavljanje nedostajućih tekućih sredstava i vremenski okvir u kojem

se trebaju poduzeti pojedine aktivnosti;

identifikaciju, veličinu i pouzdanost svih izvora finansiranja sa naznačenim redoslijedom

korištenja u različitim stresnim okolnostima; i

okolnosti koje dovode do primjene mjera iz ovog plana i provođenja istih, te podatke o

zaposlenicima banke odgovornim za provođenje mjera iz ovog plana.

Rizik likvidnosti Uzrok Period Instrumenti

Kratkoročna

likvidnost

Rizik moguće

nelikvidnosti

< 12 mjeseci Depoziti, međubankarsko finansiranje,

Dugoročna

likvidnost

Rizik

finansiranja

(izvori)

> 12 mjeseci Dugoročni depoziti, ostali izvori

finansiranja (subordinirani kredit,

pozajmice, kapital)

38

Koeficijent likvidonosne pokrivenosti (LCR) na dan 31.12.2020. godine iznosi 413%

Politike upravljanja rizikom likvidnosti u smislu LCR-a u skladu sa Odlukom Agencije za bankarstvo

FBiH Banka će provoditi adekvatno u cilju dostizanja ciljanog koeficijenta LCR.

Banka nastoji da ima dovoljan sloj likvidne imovine nivoa 1 i nivoa 2.

Cilj Banke je LCR u izvještajnoj valuti na nivou preko 120%.

Internim aktom Banke Plan oporavka definisani su: regulatorni, ciljani koeficijenti, koeficijent ranog

upozorenja i koeficijent oporavka. U slučaju da koeficijent LCR-a dostignu nivo ranog upozorenja Sektor

upravljanja rizicima će obavijestiti Sektor upravljanja sredstvima i zatražiti vanredno zasjedanje ALCO

odbora na kojem će se razmatrati nastala situacija.

39

6. IZLOŽENOSTI PO OSNOVU VLASNIČKIH ULAGANJA

Finansijska imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha, uključuje vlasničke

finansijske instrumente koji se drži za trgovanje.

To znači da se primjenjuje poslovni model koji se karakteriše stalnim kupovinama i prodajom kako bi

se ostvario priliv gotovine u visini fer vrijednosti prodate finansijske imovine. Finansijska imovina se

inicijalno procjenjuje po fer vrijednosti koja je trošak sticanja finansijske imovine. Troškovi transakcije

evidentiraju se kao rashod u bilansu uspjeha za period.

Svi ostvareni i nerealizovani dobici i gubici na osnovu prodaje ili promjene tržišne vrijednosti ovih hartija

od vrijednosti su prikazani u bilansu uspjeha.

Izloženosti Banke po osnovu vlasničkih ulaganja na dan 31.12.2020. godine:

Vlasnički vrijednosni papiri koji kotiraju na berzi u BiH:

• Finansijske institucije – fer vrijednost u iznosu 190 hiljade KM;

• Privredna društva – fer vrijednost u iznosu 7 hiljada KM.

Udjeli u drugim pravnim licima koji ne kotiraju na berzi:

• Ostali udjeli (posjedovanja odobrenja/dozvola za obavljanje određene djelatnosti Banke) –

fer vrijednost u iznosu 25 hiljada KM.

Banka je tokom 2020. godine realizovala dobitak po osnovu prodaje vlasničkog udjela u privrednom

društvu u iznosu 238 hiljada KM.

Ukupan nerealizovani dobitak u 2020. godini koji proističe iz promjene fer vrijednosti vlasničkih ulaganja

iznosi 1 hiljadu KM.

Ukupna izloženost Banke po osnovu vlasničkih ulaganja na dan 31.12.2020. godine iznosi 222 hiljade

KM, dok neto izloženost iznosi 222 hiljade KM.

40

7. KAMATNI RIZIK U BANKARSKOJ KNJIZI

Upravljanje kamatnim rizikom je definisano Politikom i Procedurom za upravljanje kamatnim rizikom

Vakufske banke dd Sarajevo.

Rizik kamatne stope (kamatni rizik) predstavlja mogućnost nastanka negativnih efekata na finansijski

rezultat i kapital Banke po osnovu pozicija iz bankarske knjige usljed promjena kamatnih stopa.

Kamatni rizik je jedan od najznačajnijih oblika tržišnog rizika za Banku koji se odražava na novčane

tokove, neto kamatni prihod, visinu naknada ili operativne troškove, te ekonomsku vrijednost Banke.

Pod ekonomskom vrijednošću Banke podrazumijeva se zbir sadašnje vrijednosti njenih ukupnih

novčanih tokova (priliva i odliva). Uvažavajući strukturu, vrstu i obim poslovanja, Banka mjeri rizik

utvrđivanjem ročne neusklađenosti ponovnog utvrđivanja kamatnih stopa i primjenom baznog rizika.

Izvori kamatnog rizika kojima Banka može biti izložena su:

• rizik ročne neusklađenosti ponovnog utvrđivanja kamatnih stopa,

• rizik krive prinosa,

• bazni rizik i

• rizik opcije.

Banka svoje poslovanje bazira u najvećoj mjeri na fiksnim kamatnim stopama.

Tehnike mjerenja kamatnog rizika

Polazeći od izloženosti Banke kamatnom riziku, te u skladu sa veličinom (obimom poslovanja) Banke i

aktivnostima koje utiču na promjenu izloženosti ovom riziku, Banka se opredjeljuje za način analize

kamatnog rizika, odnosno za način izračuna promjene ekonomske vrijednosti knjige Banke. Stavke koje

se vode u knjizi Banke i čija primanja ili naknade određuju kamatne stope koje mogu biti promijenjene

unutar izvjesnog vremenskog perioda predstavljaju kamatno osjetljivu aktivu i kamatno osjetljivu pasivu

i osnova su za identifikaciju i primjenu tehnika mjerenja kamatnog rizika.

Prema regulatornim zahtjevima, odnos promjene ekonomske vrijednosti bankarske knjige i

regulatornog kapitala banke ne bi trebao biti veći od 20%.

Za potrebe jednostavnog izračuna promjene ekonomske vrijednosti bankarske knjige, koja

podrazumijeva i bilansne i vanbilansne pozicije, kamatno osjetljive pozicije se raspoređuju u 13

vremenskih zona. Ponderi se baziraju na procijenjenom standardnom kamatnom šoku od 200

procentnih/baznih poena tokom vremena i procijenjenom modifikovanom trajanju za svaku vremensku

zonu.

Odnos promjene ekonomske vrijednosti bankarske knjige i regulatornog kapitala Banke na dan

31.12.2020. godine iskazan je u slijedećoj tabeli:

Opis Iznos

NETO PONDERISANA POZICIJA PO VALUTI - EVB (BA 01.00+BA 02.00+BA 03.00) - BAM (1.912)

NETO PONDERISANA POZICIJA PO VALUTI - EVB (BA 01.00+BA 02.00+BA 03.00) - EUR 7.102

NETO PONDERISANA POZICIJA PO VALUTI - EVB (BA 01.00+BA 02.00+BA 03.00) - OSTALO (34)

PROMJENA EKONOMSKE VRIJEDNOSTI 5.156

REGULATORNI KAPITAL 21.402

(PROMJENE EKONOMSKE VRIJEDNOSTI/REGULATORNI KAPITAL)*100 24,09%

41

8. PODACI I INOFRMACIJE KOJI SE ODNOSE NA ICAAP I ILAAP

Integrisanost ICAAP-a u procese strateškog planiranja i godišnjeg finansijskog planiranja

Planiranje. Planiranje kapitala Banke, obavljeno je na osnovu usaglašavanja Poslovne strategije Banke

i Strategije upravljanja rizicima (usklađene s Bančinim postupkom procjene adekvatnosti internog

kapitala), uvažavajući ciljani rast aktive Banke po segmentima klijenata i klasama aktive,

korespondentnih promjena u regulatornim i internim zahtjevima za kapitalom, kao i interno dostupnih

kapitalnih resursa, predstavlja inicijalnu ulaznu analitičku podlogu u procesu strateškog i operativnog

planiranja Banke.

Rezultati ICAAP-a dakle predstavljaju procjenu (strukture i visine) potrebne kapitalne osnove potrebne

rukovodstvu Banke za ostvarivanje deklariranih strateških i operativnih ciljeva poslovanja, s kojom se

usklađuju sve komponente inicijalno planiranih mjera profitabilnosti i rasta portfolia, kako bi se ostvario

uravnotežen i ostvariv poslovni i finansijski plan za naredno razdoblje.

Korektivne akcije. Isto tako, kako bi očuvala ravnotežu između interno raspoloživog kapitala i kapaciteta

preuzimanja rizika, odnosno ravnotežu na relaciji kapital – kapitalni zahtjevi, Banka po potrebi poduzima

jednu ili obje sljedeće mjere:

• Smanjuje zahtjeve za kapitalom kroz smanjenje izloženosti ukupnom riziku ili kroz

povećanje diverzifikacijskih učinaka – Prva grupa mjera i/ili

• Podiže nivo određenih elementa ukupnog kapaciteta preuzimanja rizika (kod kojih je to

u mogućnosti) – Druga grupa mjera.

U slučaju probijanja granice propisane internim zahtjevom za kapitalom, Uprava Banke u saradnji s

direktorima relevantnih sektora - Sektora za upravljanje rizicima, Sektora računovodstva i kontrolinga,

Sektora upravljanja sredstvima, i glavnih prodajnih sektora (Corporate i Retail) - razmatra provođenje

optimalnih mjera koje će imati direktan uticaj na bilans uspjeha, te na bilans stanja Banke (posebno

kapital) te, po potrebi, priprema prijedlog relevantnih odluka prema Nadzornom odboru Banke.

U skladu sa Odlukom o internom procesu procjene adekvatnosti kapitala i internom procesu procjene

adekvatnosti likvidnosti u Banci, Banka je dužna donijeti Plan za upravljanje kapitalom kojim se jasno

određuju:

• strateški ciljevi i rokovi za njihovo ostvarenje,

• postupci planiranja kapitala i odgovornosti za taj postupak,

• način dostizanja i održavanja adekvatnog nivoa kapitala kao rezultata planiranja u

budućem periodu, a najmanje za period od naredne tri godine,

• plan za postupanje u vanrednim situacijama, kojim će se definirati mjere za održavanje

adekvatnog nivoa kapitala kao rezultata planiranja kapitala (npr. način pribavljanja

dodatnog kapitala, ograničavanje poslovne aktivnosti i dr.),

Prva grupa mjera (smanjenje ECap-a) Druga grupa mjera (podizanje RC-a)

Opis: Iskoristive u kraćem roku

Opis: Iskoristive u dužem roku, vidljive

u planiranju kapitalnih potreba i

strateškoj alokaciji kapitala

Smanjenje izloženosti prema određenim

tipovima rizika (gdje je to moguće) -

Restrukturiranje poslovnih planova

Politika isplate dividenda / zadržavanja

dobiti

Promjena ('zatezanje') standarda kreditnog

odobravanjaUpravljanje subordiniranim dugom

Povećanje zaštite (hedging/risk transfer)

izloženosti prema nekim tipovima rizika

Namicanje dodatnog kapitala

(dokapitalizacija)

Diverzifikacija izloženostiUpravljanje iznosima investicija u druge

financijske institucije

Pojačavanje postojećih i uvođenje novih

internih kontrola

Upravljanje iznosima investiranim u

infrastrukturu (softver, itd.)

Povećanje korištenja osiguranja

42

• politiku dividendi, usklađenu sa propisanim regulatornim zahtjevima u pogledu

održavanja regulatornog kapitala i kapitala kao rezultata ICAAP-a, i

• odrednice u pogledu politike i prakse za utvrđivanje i isplatu varijabilnih naknada Upravi

i ključnim zaposlenicima Banke koji značajno utječu na profil rizika Banke, sa osvrtom

na usklađenost sa propisanim regulatornim kapitalnim zahtjevima.

Imajući u vidu prosječan iznos imovine na kraju prethodne tri poslovne godine, kao i na planirane

veličine koje ne prelaze iznose od jedne milijarde konvertibilnih maraka, Banka nije značajna sa aspekta

primjene Odluke o politici i praksi naknada zaposlenicima.

Povezanost poslovne strategije banke, ICAAP-a i ILAAP-a: Banka svoj interni kapital izjednačava sa

regulatornim, a kapacitet (preuzimanja) rizika, određuje samo u odnosu na one rizike koje smatra

materijalno značajnim.

Banka je identifikovala 6 materijalno značajnih rizika i to:

Kreditni rizik

Rizik kreditne koncentracije


Operativni rizik


Rizik prekomjerne finansijske poluge

Rizici koji nisu materijalno značajni:

Valutno inducirani kreditni rizik

Rizik zemlje,

Rezidualni rizik

Rizik namirenja/slobodne isporuke

Pozicijski rizik

Valutni rizik

Robni rizik

Rizik likvidnosti

Strateški rizik

Reputacijski rizik

Rizik usklađenosti poslovanja

Rizik kapitala

Rizik eksternalizacije

Izračuna kapitalnog zahtjeva za materijalno značajne rizike

Kreditni rizik

Normalni scenariji:

Kapitalni zahtjev je izračunat na način da je uzet regulatorni iznos RWA na dan 31.12.2020, te od

navedenog iznosa uzeto je 12% kao kapitalni zahtjev.

Stresni scenariji:

Banka u stres testu kao pokazatelj krize na tržištu razmatrala je dodatno povećanje migracije nivoa

kreditnog rizika 1 i 2 u nivo kreditnog rizika 3. Razlika između tako obračunatog stresiranog nivoa RWA

i postojećeg u standardnom pristupu predstavlja dodatak na kapitalne zahtjeve u stres testu. Razlog

promjene metodologije je zbog izrazito niskog nivoa postojeće RWA na NPL kreditima, tako da bi

rezultati prethodnim načinom stres metodologije bio nematerijalni.

Razlog relativno niskog RWA kod NPL je primjena Odluke od strane FBA.

43

Rizik kreditne koncentracije

Normalni scenariji:

Agencija propisuje upotrebu HHI indeksa za procjenu vrijednosti rizika kreditne koncentracije i na

temelju njega predlaže dodatke na kapitalne zahtjeve za kreditni rizik. Dodaci su definirani referentnim

tabelama s postotnim iznosima dodatnih kapitalnih zahtjeva temeljenih na intervalima HHI indeksa

kreditne koncentracije po privrednim sektorima i grupama povezanih osoba.

Banka u svom pristupu preuzima ovako definisani način obračuna kapitalnih zahtjeva.

Stresni scenariji:

Ispitivanje otpornosti na stres kod rizika kreditne koncentracije zasniva se na usklađivanju inicijalnog

(regulatorno propisanog) zahtjeva za kapitalom za ovaj tip rizika uz pretpostavku povećanja indikatora

rizičnosti (HHIi, HHIs) za jednu kategoriju.


Normalni scenarij:

Kapitalni zahtjev vezano za kamatni rizik predstavlja prosječan iznos viška iznad FBA limita od 20% od

regulatornog kapitala na 31.12.2020. godine. U samom ICAAP izvještaju, a radi konzistentnog prikaza,

urađen je preračun RWA shodno navedenom kapitalnom zahtjevu.

Stresni scenariji:

Kapitalni zahtjev u stresnom scenariju se računa kao kapitalni zahtjev iz normalnog scenarija uvećana

za 2%.

Operativni rizik

Normalni scenarij:

Iznos kapitalnog zahtjeva vezano za operativni rizik se računa kao regulatorni RWA na dan

31.12.2020. godine pomnožen sa 12%.

Stresni scenariji:

Kapitalni zahtjev u stresnom scenariju se računa kao RWA iz normalnog scenarija uvećana za 2%, te

se dobiveni iznos pomnoži sa 12%.


Banka je rizik profitabilnosti identificirala kao značajan zbog odstupanja u realiziranom neto rezultatu

Banke u posljednje tri godine u odnosu na plan.

Prilikom procjene izloženosti Banke riziku profitabilnosti, u obzir su uzeta dva indeksa:

Negativno odstupanje realizacije neto rezultata u odnosu na plan (negativno

odstupanje u iznosu od 447 hiljada KM, odnosno 12,67% u odnosu na plan)

Postotak negativnog odstupanja u odnosu na regulatorni kapital (2,1% vrijednosti

regulatornog kapitala)

Stres test rizika profitabilnosti se radi na način:

Računa se prosječno negativno odstupanje planirane u odnosu na realiziranu dobit, a

što predstavlja kapitalni zahtjev za rizik profitabilnosti.

Računa se kao 5% od stanja RWA na dan 31.12.2020. godine, te isti se pomnoži sa

12%, a što predstavlja kapitalni zahtjev za rizik profitabilnosti.

44

U zavisnosti koji iznos je veći (a. u odnosu na b.) kapitalni zahtjev u stresnom scenariju se računa kao

kapitalni zahtjev iz odabranog scenarija uvećana za 2%.

Rizik prekomjerne finansijske poluge

Rizikom prekomjerne finansijske poluge Banka upravlja kroz proces upravljanja osnovnim kapitalom i

izloženosti Banke, pri čemu navedeni procesi podrazumijevaju adekvatne sisteme praćenja, planiranja

i kontrole relevantnih pozicija.

Cilj Banke je održavati nivo prekomjerne finansijske poluge u vrijednosti od 7% regulatornog kapitala.

Stopa finansijske poluge od 6,6% je, u skladu sa planom oporavka, granična vrijednost koju smatramo

indikatorom ranog upozorenja. Ukoliko finansijska poluga Banke u bilo kom momentu tokom godine

ostvari vrijednost ispod nivoa ranog upozorenja, rizik ćemo smatrati značajnim za Banku.

Shodno činjenici da je ovaj indikator na 31.12.2020. godine imao vrijednost od 6,59%, rizik prekomjerne

finansijske poluge je značajan i spada u nivo rizika 3 „Umjeren“.

Stres test rizika prekomjerne finansijske poluge se radi na način:

Računa se kao kapitalni zahtjev između koeficijenta finansijske poluge na dan

31.12.2020. godine i zahtijevanog kapitala za koeficijent finansijske poluge izračunate

kao vrijednost ranog upozorenja shodno Planu oporavka + 0,1 procentni poen.

Računa se kao 5% od stanja RWA na dan 31.12.2020. godine, te isti se pomnoži za

12%, a što predstavlja kapitalni zahtjev za rizik profitabilnosti.

U zavisnosti koji iznos je veći (a. u odnosu na b.) kapitalni zahtjev u stresnom scenariju se računa kao

kapitalni zahtjev iz odabranog scenarija uvećana za 2%.

Procjena adekvatnosti kapitala temelji se na interno prihvaćenoj metodologiji koja oslikava specifičnost

same Banke, njenu veličinu, organizaciju i obim poslovanja, kao i kvalitetu i nivo dostupnih kompetencija

i podataka, a ocjenjuje adekvatnost kapitala Banke prvenstveno iz poslovne perspektive same Banke.

Tokom ICAAP procesa, identifikovan je i rizik eksternalizacije kojem je Banka izložena, ali isti nije

ocijenjen kao značajan rizik za Banku, jer Banka nije imala značajne gubitke po osnovu ovog rizika.

Primjenom Programa o upravljanju kreditnim rizikom i utvrđivanju očekivanih kreditnih gubitaka, tokom

2020. godine značajan fokus je bio usmjeren na proces ranog prepoznavanja rizika i definisanja

indikatora u tom kontekstu, a sve u cilju preveniranja neželjenih efekata u segmentu kreditnog rizika, a

posebno u svjetlu krize izazvane virusnim oboljenjem COVID-19. Dodatno, Banka će sa dodatnim

oprezom gledati na devizni i valutno inducirani rizik u djelu procjene kreditne sposobnosti klijenata.

Banka trenutno prati nivo izloženosti riziku u odnosu na limite koncentracija definisanih Zakonskim

odredbama, te pokazatelje Banke u odnosu na prosjek bankarskog sektora, sa aspekta kvaliteta aktive.

Takođe, Banka smatra da će u narednom periodu biti izloženija cyber riziku, pa će posebnu pažnju

obratiti na kibernetički Rizik (cyber rizik) kao podkategriju operativnog rizika. Banka proaktivno djeluje

u cilju ograničavanja broja incidenata koji će se dogoditi i smanjenja kibernetičkog rizika.

ICAAP proces za 2020. godinu značajno je unaprijeđen u odnosu na prethodnu godinu, jer Banka

shvata važnost integracije ICAAP-a u svoj upravljački okvir, kao i potrebu njegove konstantne

nadogradnje i poboljšanja u svrhu što boljeg usklađivanja profila rizičnosti Banke i nivoa potrebnog

kapitala, te je Banka na osnovu stečenog iskustva iz ranijih ICAAP procesa, izvršila samoprocjenu

sljedećih oblasti:

adekvatnosti sistema kontrole i upravljanja rizicima i konstatovala da u narednom

periodu treba unaprijediti kvalitet internog izvještavanja o rizicima relevantnih

organizacionih i hijerarhijskih nivoa, a u skladu sa veličinom Banke, rizičnim profilom

Banke, te dostupnim resursima Banke,

kvalitete procesa ICAAP izvještavanja, te je konstatovano da će Banka u narednom

periodu akcenat dati na automatizaciji ICAAP izvještavanja i programa testiranja

otpornosti na stres, te shodno navedenim rezultatima iste integrisati u proces

45

donošenja odluka. Naprijed navedeno će svakako doprinijeti i adekvatnijem i ažurnijem

procesu izvještavanja po svim hijerarhijskim linijama, te shodno navedenim rezultatima

iste integrisati u proces donošenja odluka.

Banka je u toku prvog kvartala 2020. godine nastavila aktivnosti na unapređenju ICAAP-a. S tim u vezi,

Banka je prije svega definisala novu Metodologiju za procjenu značajnosti rizika kao prvi korak samom

ICAAP procesu. Pored toga Banka je unaprijedila ICAAP Politiku u kojoj je prevashodno definisala

korake u samom procesu i odgovornosti nadležnih organizacijskih jedinica.

Ujedno, Banka je novom politikom izmijenila pristup pri određivanju visine internog kapitala, obračunu

internih kapitalnih zahtjeva i prilagodila cjelokupni proces svojoj veličini uz poštovanje principa

proporcionalnosti i konzervativnosti.

Takođe, izrađena je i Izjava o sklonosti za preuzimanje rizika kao novi dokument koji definiše sklonost

Banke ka preuzimanju rizika, a ciljani indikatori i limiti su definisani u skladu sa kapitalnom pozicijom

Banke i sa očekivanim kretanjima tržišnih indikatora. Banka će na godišnjoj osnovi revidirati ciljane

limite i iste uskladiti sa Strategijom poslovanja.

Analiza materijalnosti po tipovima rizika, dala je za rezultat sljedeće ocjene po tipovima rizika:

pri čemu su rizici, prema nivou materijalnosti podijeljeni u sljedeće kategorije:

Nivo rizika Ocjena

Veoma nizak 1

Nizak 2

Umjeren 3

Visok 4

Veoma visok 5

46

Povezanost ciljeva i apetit za rizikom Banke

Profil rizika Banke podrazumijeva procjenu Banke o strukturi i nivou svih rizika kojima Banka može biti

izložena tokom poslovanja. Proces upravljanja rizikom podrazumijeva definisanje profila rizika, kao i

održavanje profila rizika na nivou apetita rizika Banke. Imajući u vidu dugoročno postavljene strateške

ciljeve kao i poslovne planove usvojene od strane Nadzornog odbora i Uprave Banke utvrđuje se

ukupna sklonost preuzimanja rizika. Sklonost preuzimanja rizika Banka opisuje trenutnim i ciljanim

„apetitom za rizik“, a isti je determinisan sa propisanim parametrima odnosno smjernicama u vezi racija

i kontrola (izloženosti, koncentracije) koje trebaju biti implementirane u Banci, a koji usvaja Nadzorni

odbor Banke u dokumentu Izjava o sklonosti za preuzimanje rizika. Nadalje, apetit za rizikom

predstavlja metodu Banke za traženjem i održavanjem ravnoteže između željenog povrata i rizika a

uvažavajući sve aktivnosti vezane za provođenje Strateškog plana Banke. Prilikom utvrđivanja apetita

za rizikom uvijek se razmatraju sledeće dimenzije: dobit, kapital, likvidnost, reputacija, organizacijska

ograničenja i usporedba sa neposrednom konkurencijom Indikatori za navedene dimenzije koji se

dostavljaju ALCO Odboru se prate kvantitativno i kvalitativno u skladu sa Metodologijom izračuna

internih pokazatelja.

Izjava o (ciljanom) apetitu za rizikom Vakufske Banke:

Ključni pokazatelji regulatorni

zahtjev

Risk apetit

limiti

Pokazatelji kapitala

stopa adekvatnosti regulatornog kapitala (COREP) 14,5% 17%

stopa osnovnog kapitala CET1 9% 11,5%

stopa redovnog osnovnog kapitala 6,75% 11,5%

finansijska poluga 6% 7%

Pokazatelji likvidnosti

ročna usklađenost finansijske imovine i obaveza do 30 dana veće od 65% 70%



LCR veće od 100% 200%

NSFR* nije primjenjivo -

Pokazatelji profitabilnosti

ROA nije primjenjivo 0,85%

ROE nije primjenjivo 9,7%

značajni gubici po osnovu operativnih rizika u odnosu na ponderisani

operativni rizik nije primjenjivo

do 1%

Cost income ratio nije primjenjivo 73%

Pokazatelji kvalitete aktive

nekvalitetni krediti/ukupni krediti nije primjenjivo 20%

stopa rasta nekvalitetnih kredita nije primjenjivo 1,3%

ispravke vrijednosti/nekvalitetni krediti nije primjenjivo 94%

Devizni rizik

Odstupanje pozicija po pitanju izloženosti u odnosu na regulatorni kapital Do +,-40% +,-2%

47

9. POLITIKA NAKNADA

Radna mjesta razvrstavaju se prema grupama složenosti poslova, njihovoj vrsti i značaju, radi

uspostavljanja jasne strukture radnih mjesta koja omogućava konzistentan i korektan odnos, što se

utvrđuje Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. Svi poslovi u Banci na

koje se radnici raspoređuju shodno Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,

razvrstavaju se u odgovarajuće platne razrede.

Plata se reguliše platnim razredima koji sadrže minimalnu i maksimalnu vrijednost plate u bruto iznosu.

Svaki platni razred sadrži minimalnu i maksimalnu vrijednost izraženu u bruto iznosu. Platni razredi se

razlikuju i preklapaju jedan sa drugim kako bi se obezbijedilo više fleksibilnosti u upravljanju platama.

Sve plate bi se trebale nalaziti u okviru platnih razreda, što znači imati najmanje minimalnu vrijednost i

najviše maksimalnu vrijednost platnog razreda za određeno radno mjesto.

Banka ne ugovara varijabilnu naknadu, kao dio ukupne naknade, sa svojim zaposlenicima u ugovorima

o radu.

Konkretno utvrđivanje plata svakog radnika Banke, osim plata radnika čiju visinu utvrđuje Nadzorni

odbor, vrši Predsjednik Uprave Banke na prijedlog nadležnog Člana Uprave, u skladu sa Platnim

razredima.

Plate Predsjednika Uprave i Članova Uprave utvrđuje se ugovorom sklopljenim između Predsjednika

Nadzornog odbora i Predsjednika Uprave Banke. Plate Članova Uprave Banke utvrđuju se ugovorom

između Članova Uprave i Predsjednika Nadzornog odbora. Plate radnika kontrolnih funkcija u Banci

utvrđuju se ugovorom sklopljenim između Predsjednika Uprave i istih.

Banka nema zaposlenika čije naknade iznose 100 hiljada KM ili više po finansijskoj godini.

Pregled isplaćenih naknada tokom 2020. godine:

Naknade članovima Nadzornog odbora i Odbora za reviziju tokom 2020. godine:

Isplaćene naknade članovima Nadzornog odbora 62

Isplaćene naknade članovima Odbora za reviziju 11

Porezi i doprinosi 17

Ukupno 90

*svi iznosi u hiljadama KM

Isplate uposlenicima Banke tokom 2020. godine:

Opis Bruto trošak Neto plata Ostale naknade

Uprava Banke 439 240 12

Više rukovodstvo 1.123 596 90

Kontrolne funkcije 122 64 10

Ostali zaposleni 2.308 1.141 324

UKUPNO 3.992 2.041 436

*svi iznosi u hiljadama KM

48

10. INFORMACIJE KOJE SE ODNOSE NA BANKARSKU GRUPU

Banka nije članica bankarske grupe.

Sarajevo, 28.06.2021. godine,

49

PRILOG 1 - Opis osnovnih karakteristika finansijskih instrumenata

Instrument redovng osnovnog kapitala Instrument dopunskog kapitala

1 Emitent VAKUFSKA BANKA DD SARAJEVO VAKUFSKA BANKA DD SARAJEVO

1,1 Jedinstvena oznaka BAVKFBR00007 BAVKFBP00001

Tretman u skladu sa propisima

2 Priznat na pojedinačnoj / konsolidiranoj osnovi Na pojedinačnoj osnovi Na pojedinačnoj osnovi

3 Vrsta instrumenta Redovne dionice Kumulativne prioritetne dionice

4Iznos koji se priznaje za potrebe izračunavanja regulatornog kapitala u

hiljadama KM, sa stanjem na dan posljednjeg izvještavanja28.354 hiljada KM 150 hiljada KM

5 Nominalni iznos instrumenta 37.50 KM 37.50 KM

5,1 Emisiona cijena100,00 KM

37.50 KM100,00 KM

5,2 Otkupna cijena NP NP

6 Računovodstvena klasifikacija Dionički kapital Dionički kapital

7 Datum izdavanja instrumenta

Bilo je više emisija

dionica - poslijednja 27.03.2017. i

konverzija 160.000 prioritetnih

nekumulativnih u redovne 19.10.2018.

23.10.2001.

8 Instrument sa datumom dospijeća ili instrument bez datuma dospijeća Bez datuma dospijeća Bez datuma dospijeća

8,1 Inicijalni datum dospijeća Bez dospijeća Bez dospijeća

9Opcija kupovine od strane emitenta uz prethodno odobrenje nadležnog

tijelaNe Ne

9,1Prvi datum aktiviranja opcije kupovine, uslovni datum aktiviranja opcije

kupovine i otkupna vrijednostNP NP

9,2 Naknadni datum aktiviranja opcije kupovine (ako je primjenjivo) NP NP

Kuponi/dividende

10 Fiksna ili promjenjiva dividenda/kupon Promjenjiva Promjenjiva

11 Kuponska stopa i povezani indeksi NP NP

12 Postojanje mehanizma obaveznog otkazivanja dividende NP NP

13,1Puno diskreciono pravo, djelimično diskreciono pravo ili bez diskrecionog

prava u vezi sa vremenom isplate dividendi/kupona

Puno diskreciono pravo (raspored dobiti

po odluci Skupštine i po ispunjenju

regulatornih obaveza)

Puno diskreciono pravo (raspored

dobiti po odluci Skupštine i po

ispunjenju regulatornih obaveza)

13,2Puno diskreciono pravo, djelimično diskreciono pravo ili bez diskrecionog

prava u vezi sa iznosom dividendi/kuponaPuno diskreciono pravo Puno diskreciono pravo

14 Mogućnost povećanja prinosa ili drugih poticaja za otkup Ne Ne

15 Nekumulativne ili kumulativne dividende/kuponi Nekumulativne Kumulativne

16 Konvertibilan ili nekonvertibilan instrument Nekonvertibilan Konvertibilan

17 Ako je konvertibilan, uslovi pod kojima može doći do konverzije NP

- Saglasnost vlasnika instrumenta

- Odobrenje FBA

- Odluka Skupštine Banke u skladu

sa zakonskim propisima

18 Ako je konvertibilan djelimično ili u cijelosti NP U cjelosti li djelimično

19 Ako je konvertibilan, stopa konverzije NP Nominalna vrijednost instrumenta

20 Ako je konvertibilna,obavezna ili dobrovoljna konverzija NP Opcija imaoca i emitenta

21 Ako je konvertibilan, instrument u koji se konvertuje NP Redovni osnovni kapital

22 Ako je konvertibilan, emitent instrumenta u koji se konvertuje NP Vakufska banka dd Sarajevo

23 Mogućnost smanjenja vrijednosti Da Da

24Ako postoji mogućnost smanjenja vrijednosti, uslovi pod kojima može

doći do smanjenja vrijednosti

Neodrživost zbog negativnog poslovnog

rezultata a uz Odluku Skupštine i

odobrenje Regulatora

Neodrživost zbog negativnog

poslovnog rezultata a uz Odluku

Skupštine i odobrenje Regulatora

25 Ako postoji mogućnost smanjenja vrijednosti, djelimično ili u cijelostiUvijek djelimično za kompletan

instrument

Uvijek djelimično za kompletan

instrument

26 Ako postoji mogućnost smanjenja vrijednosti, trajno ili privremeno Privremeno Privremeno

27 Ako je smanjenje vrijednosti privremeno, uslovi ponovnog priznavanja

Uz uspostavu ponovne održivosti,

pozitivan poslovni rezultat, Odluka

Skupštine i odobrenje regulatora.

Uz uspostavu ponovne održivosti,

pozitivan poslovni rezultat, Odluka

Skupštine i odobrenje regulatora.

28Vrsta instrumenta koji će se u slučaju likvidacije ili stečaja isplatiti

neposredno prije navedenog instrumentaKumulativne prioritetne dionice NP

29 Neusklađene karakteristike konvertovanih instrumenata Ne Ne

30 Ako postoje, navesti neusklađene karakteristike Ne Ne

Obrazac glavnih karakteristika instrumenata kapitala

Opis

Documents

IZVJEŠTAJ O OBJAVLJIVANJU PODATAKA I INFORMACIJA …