IZVJEŠĆE O PROVEDBI ZAJEDNIČKOG …...HZZ-a, ukupan broj nezaposlenih u 2010. povećao se za 15,4% u odnosu na 2009. godinu kada je povećanje bilo 11,2% u odnosu na 2008. U obrazovnoj

- 1 -

Republika Hrvatska

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

IZVJEŠĆE O PROVEDBI ZAJEDNIČKOG MEMORANDUMA O SOCIJALNOM UKLJUČIVANJU REPUBLIKE HRVATSKE (JIM) U 2010. GODINI

Nacrt

Zagreb, lipanj 2011.

- 2 -

SADRŽAJ 1. UVOD .................................................................................................................................... 1 2. OPĆI PREGLED .................................................................................................................. 1

2.1. Ocjena socijalne situacije ........................................................................................... 1 2.2. Cjeloviti strateški pristup ........................................................................................... 7 2.3. Strateški pristup za razdoblje 2011.-2012. ............................................................. 15

2.3.1. Socijalne posljedice i mjere ublažavanja utjecaja gospodarske i financijske krize ............................................................................................................................. 17

3. IZVJEŠĆE O NAČINIMA SUOČAVANJA S KLJUČNIM IZAZOVIMA I PROVEDBI PRIORITETA I MJERA U PODRUČJU SOCIJALNOG UKLJUČIVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ .............................................................. 18

3.1. Procjena ostvarenosti prioriteta u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj definiranih u 8. poglavlju JIM-a ......................................... 18

3.1.1. Povećati razinu zapošljivosti onih skupina koje su najviše pogođene dugotrajnom nezaposlenošću ili diskriminacijom ..................................................... 18 3.1.2. Proširiti obuhvat srednjeg i visokog obrazovanja te poticati i reformirati strukovno obrazovanje radi usklađivanja sa zahtjevima tržišta rada ....................... 19 3.1.3. Proširiti mrežu socijalnih usluga za djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom ............................................................................................................... 22 3.1.4. Veće napore usmjeriti na prevenciju bolesti i invaliditeta te omogućiti jednaki pristup zdravstvenim uslugama za cjelokupno stanovništvo .................................... 24 3.1.5. Definirati koncept socijalnog stanovanja, razviti primjereniji sustav stambenih subvencija i pomoći za kućanstva s lošom stambenom situacijom; proširiti kapacitete skloništa za beskućnike; ubrzati rješavanje stambenih problema povratnika kroz programe stambenog zbrinjavanja posebice bivših nositelja stanarskog prava ......................................................................................................... 25 3.1.6. Sustavno raditi na smanjenju regionalnih razlika .......................................... 26 3.1.7. Iznaći dugoročno i održivo rješenje za probleme siromaštva među starijim osobama ...................................................................................................................... 27 3.1.8. Pratiti i evaluirati provedbu Nacionalne strategije zdravstva 2006.-2011. s aspekta njenog utjecaja na ublažavanje siromaštva i socijalne isključenosti .......... 27

3.2. Procjena ostvarenosti mjera i prioriteta u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti u RH definiranih u 4. i 8. poglavlju JIM-a .............................................. 28 3.2.1. Pospješivanje sudjelovanja u svijetu rada ........................................................... 28

3.2.1.1. Pospješiti dostupnost stabilnog i kvalitetnog zapošljavanja, aktivna politika zapošljavanja i osposobljavanja ................................................................................. 28 3.2.1.2. Promoviranje integracije i borba protiv diskriminacije osoba koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada .................................................................... 29

3.2.2. Pristup socijalnim uslugama i naknadama socijalne zaštite .............................. 35 3.2.2.1. Mirovinski sustav ........................................................................................... 35 3.2.2.2. Davanja djeci i obiteljima te skrb o djeci ...................................................... 38 3.2.2.3. Socijalna pomoć............................................................................................. 40 3.2.2.4. Socijalne usluge ............................................................................................. 42 3.2.2.5. Zdravstvene usluge ........................................................................................ 47 3.2.2.6. Obrazovanje ................................................................................................... 51 3.2.2.7. Stanovanje...................................................................................................... 58

3.2.3. Sprječavanje rizika isključenosti .......................................................................... 59 3.2.3.1. Uključivanje u informatičko društvo i društvo znanja ................................. 59 3.2.3.2. Jačanje i očuvanje obitelji ............................................................................. 62

- 3 -

3.2.3.3. Sprječavanje prezaduženosti ......................................................................... 66 3.2.4. Pomoć najranjivijim skupinama .......................................................................... 67

3.2.4.1. Osobe s invaliditetom ..................................................................................... 67 3.2.4.2. Izbjeglice, prognanici i povratnici ................................................................ 74 3.2.4.3. Romi ............................................................................................................... 75 3.2.4.4. Druge ranjive skupine ................................................................................... 81

3.2.5. Deprivirana područja i regionalne razlike .......................................................... 85 3.2.6. Mobiliziranje svih relevantnih dionika i resursa ................................................ 90

4. PRILOZI ............................................................................................................................ 98 4.1. Statistički prilozi ....................................................................................................... 98 4.2. Primjeri dobre prakse ............................................................................................ 106

- 4 -

Popis skraćenica ASOO Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih APK Anketa o potrošnji kućanstava APTR Aktivna politika tržišta rada BDP Bruto domaći proizvod BNSP Bivši nositelji stanarskog prava CARDS

Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilization (Pomoć zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju)

CZSS Centar za socijalnu skrb DZS Državni zavod za statistiku EK Europska komisija ESSPROS European system of integrated social protection statistics (Europski sustav integrirane statistike

o socijalnoj zaštiti) EU Europska unija EU27 Sadašnja EU koju čini 27 zemalja: Austrija, Njemačka, Italija, Nizozemska, Velika Britanija,

Švedska, Finska, Danska, Luksemburg, Belgija, Španjolska, Grčka, Portugal, Irska, Francuska, Malta, Cipar, Slovenija, Češka Republika, Slovačka, Mađarska, Poljska, Litva, Latvija, Estonija, Bugarska i Rumunjska

Eurostat Europski ured za statistiku FPRZOI Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom HUP Hrvatska udruga poslodavaca HZJZ Hrvatski zavod za javno zdravstvo HZMO Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje HZZ Hrvatsko zavod za zapošljavanje HZZO Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje IBRD International Bank for Reconstruction and Development (Međunarodna banka za obnovu i

razvoj) IPA Instrument for Pre-accession Assistance (Instrument pretpristupne pomoći) JAP Joint Assessment of the Employment Policy Priorities of the Republic of Croatia (Zajednički

memorandum o prioritetima politike zapošljavanja) JIM Joint Inclusion Memorandum (Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju) JLPS Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (gradovi, općine i županije) JLS Jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) JPP Javno-privatno partnerstvo MF Ministarstvo financija MGRP Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva MOBMS Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti MP Ministarstvo pravosuđa MMPI Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture MPRRR Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja MRRŠVG Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva MU Ministarstvo uprave MUP Ministarstvo unutarnjih poslova MZOPUG Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva MZOŠ Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa MZSS Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi NPPSU Nacionalni provedbeni plan za socijalno uključivanje OCD Organizacija civilnog društva OECD Organisation for Economic Cooperation and Development (Organizacija za ekonomsku

suradnju i razvoj) OMC Open Method of Coordination (Model otvorene koordinacije) PHARE

Poland and Hungary: Assistance for Restructuring their Economies (Poljska i Mađarska: Pomoć za restrukturiranje njihovih gospodarstava)

PPDS Područje od posebne državne skrbi RH Republika Hrvatska ULJP Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske UNDP United Nations Development Programme (Program Ujedinjenih naroda za razvoj) UNM Ured za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske URS Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske

- 5 -

USZD Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske UZUVRH Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske

I

SAŽETAK

Demografski, ekonomski i socijalni trendovi Demografsku situaciju u Hrvatskoj već duže vrijeme obilježavaju trendovi brojčanog smanjivanja i starenja stanovništva (prirodni prirast je kontinuirano negativan, iako je u 2009. blago porasla stopa ukupnog fertiliteta). Ipak, migracijski saldo je u razdoblju od 1999. do 2008. bio pozitivan. Međutim, u 2009. godini migracijski saldo je po prvi puta negativan, čemu je uvelike doprinijela gospodarska kriza (smanjena potražnja za radnom snagom u sektorima građevinarstva, ugostiteljstva i turizma, u kojima se tradicionalno zapošljavaju doseljeni iz inozemstva). U Republici Hrvatskoj u 2010. godini uglavnom su zaustavljeni i ublaženi negativni gospodarski pokazatelji započeti u 2008. godini, kada je zabilježeno značajno usporavanje rasta BDP-a. Dok je ostvareni kumulativni godišnji pad BDP-a u 2009. godini iznosio 6,0%, u 2010. ostvaren je razmjerno blaži pad od 1,2% BDP-a. Slična kretanja bilježe i ostali gospodarski pokazatelji, kao što su fizički obujam industrijske proizvodnje (smanjenje od 1,4%) i realni promet u trgovini na malo (smanjenje od 1,8%). Negativna gospodarska kretanja u 2009. i 2010. godini nepovoljno su utjecala na tržište rada, pa je zabilježeno smanjenje zaposlenosti i povećanje stope nezaposlenosti. Prema administrativnim podacima HZZ-a, ukupan broj nezaposlenih u 2010. povećao se za 15,4% u odnosu na 2009. godinu kada je povećanje bilo 11,2% u odnosu na 2008. U obrazovnoj strukturi nezaposlenih osoba najbrojnije su bile osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do 3 godine i školom za KV i VKV radnike. S obzirom na trajanje nezaposlenosti, krajem 2010. bilo je 45,8% osoba nezaposleno dulje od jedne godine, tako da je zabilježeno blago povećanje udjela osoba koje čekaju posao duže od godinu dana (45,2% u 2009.). Ukupni socijalni troškovi u Hrvatskoj u 2010. godini (20,8% BDP-a) porasli su u odnosu na 2008. (18,9% BDP-a) i 2009. (20,6% BDP-a), ali su i dalje značajno niži nego u EU27 (26,3% BDP-a u 2008.). U usporedbi s bivšim socijalističkim zemljama, jedino Slovenija i Mađarska imaju više ukupne socijalne troškove od Hrvatske. U razdoblju od 2001. do 2006. došlo je do postupnog pada ukupnih socijalnih izdataka u BDP-u, prije svega, zbog visokih stopa ekonomskog rasta i smanjenja mirovinskih izdataka. Nakon toga, socijalni troškovi počinju polagano rasti prvenstveno zbog smanjenog ekonomskog rasta i pada BDP-a. Isto tako, nakon kontinuiranog pada mirovinskih troškova u razdoblju od 2001. do 2007., troškovi javnog mirovinskog sustava porasli su u 2008. (9,71% BDP-a), 2009. (10,46% BDP-a) i 2010. (10,60% BDP-a). Spomenuti rast mirovinskih troškova posljedica je smanjenja BDP-a, rasta broja umirovljenika, isplate dodataka na mirovine i povećanja nekih vrsta mirovina. Dohodovne nejednakosti u proteklih deset godina uglavnom stagniraju, uz blage oscilacije u nekim godinama. U 2009. godini došlo je do smanjenja dohodovnih nejednakosti. Ginijev koeficijent u 2009. (0,27) smanjio se za dva postotna boda u odnosu na 2008. godinu (0,29), što je najmanja vrijednost Ginijeva koeficijenta od 2001. godine. S druge strane, smanjenje nejednakosti u 2009. godini pratilo je povećanje stope rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva porasla je sa 17,4%, koliko je iznosila u 2007. i 2008., na 18% u 2009. godini. Do 2009. godine u pravilu je samo najstarija dobna skupina (65+) imala stopu rizika od siromaštva iznad nacionalnog prosjeka. U 2009. godini došlo je do porasta relativnog siromaštva među djecom i mladima (osim najstarije dobne skupine i djeca u dobi do 15 godina imaju stopu rizika od siromaštva iznad nacionalnog prosjeka). Prisutan je trend povećanja razlika u stopama rizika od siromaštva između muškaraca i žena, s tim da je u

II

najstarijoj dobnoj skupini (65+) najveća razlika između stopa rizika od siromaštva muškaraca i žena i ta se razlika kontinuirano povećava od 2006. godine (4,4 postotnih bodova u 2006., 12,8 postotnih bodova u 2009.). U 2009. godini porasle su stope rizika od siromaštva među djecom, nezaposlenima, samačkim kućanstvima u kojima žive starije osobe/žene, obiteljima s 3 i više djece, podstanarima. U odnosu na 2008., u 2009. godini najviše je porasla stopa rizika od siromaštva kućanstava s 3 i više djece (za 12,8 postotnih bodova). Stopa rizika od siromaštva umirovljenika u 2009. godini tek je neznatno porasla u odnosu na 2008. Od triju NUTS-II regija, jedino je u sjeverozapadnoj regiji BDP per capita veći od nacionalnog prosjeka (124,3% hrvatskog prosjeka u 2008.), ali zahvaljujući prvenstveno Gradu Zagrebu. Omjer između BDP-a per capita između najbogatije i najsiromašnije županije povećao se 3,1 u 2007. na 3,3 u 2008. godini. Nakon razvrstavanja županija prema indeksu razvijenosti u 2010., 11 od 21 županije dobile su status potpomognutog područja, što znači da zaostaju više od 25% za nacionalnim prosjekom (Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Osječko-baranjska, Karlovačka, Ličko-senjska, Šibensko-kninska, Koprivničko-križevačka). Utjecaj ekonomske krize i odgovori na krizu Uslijed ekonomske krize došlo je do značajnog rasta nezaposlenosti (kao posljedica gubitka radnih mjesta i smanjenih mogućnosti novog zapošljavanja). Povećao se broj zaposlenih koji ne dobivaju plaću ili se plaće isplaćuju sa zakašnjenjem. Na pad realnog kućanskog dohotka utjecalo je uvođenje kriznog poreza od 2% i 4% sredinom 2009., povećanje PDV-a sa 22% na 23% te rast cijena energenata i hrane. Tijekom 2010. godine privremeno je suspendirano pravilo indeksacije mirovina s potrošačkim cijenama i rastom plaća. Ukinuto je pravo na besplatne udžbenike i prijevoz za učenike osnovnih i srednjih škola. Vlada je nizom mjera nastojala zaštititi najosjetljivije socijalne skupine. Tako se krizni porez nije primjenjivao na građane s mjesečnim primanjima ispod 3 000 kuna, od sredine 2010. ukinuta je niža stopa kriznog poreza, dok je viša stopa ukinuta od studenoga 2010. Izvršene su promjene u poreznom sustavu u pravcu smanjenja poreznog opterećenja za građane s najnižim primanjima (najniža porezna stopa za građane s najmanjim primanjima smanjena je s 15% na 12%). Proračunska sredstva namijenjena za socijalna prava nisu se smanjivala tijekom 2010., iako je realna vrijednost socijalnih naknada smanjena zbog inflacije i rasta cijena osnovnih životnih potrepština. Ključni je izazov socijalne politike kako zaštititi osobe koje ostaju bez posla. Nezaposlene osobe mogu ostvariti novčanu naknadu za nezaposlene iz sustava osiguranja (ako ispunjavaju minimalne uvjete) ili mogu ostvariti socijalnu pomoć nakon provjere dohotka i imovine (means-test). U 2009. godini nije bilo značajnijeg rasta broja korisnika socijalne pomoći jer je najveći dio nezaposlenih koji su ostali bez radnog mjesta koristio novčanu naknadu ili su crpili druge izvore dohotka (ušteđevine, pomoć drugih članova obitelji). Tako je ukupan broj korisnika stalne socijalne pomoći u 2009. povećan za 2,1% u odnosu na 2008., a broj nezaposlenih korisnika ostao je otprilike isti. Međutim, u 2010. godini došlo je do povećanja ukupnog broja korisnika socijalne pomoći, kao i nezaposlenih korisnika pomoći u odnosu na 2009. godinu. Osim primanja novčanih naknada, dio nezaposlenih osoba (posebice, teže zapošljive i dugotrajno nezaposlene osobe) sudjelovao je u mjerama aktivne politike tržišta rada.

III

Tijekom 2010. porastao je i broj korisnika jednokratnih pomoći (za 11,1% u odnosu na 2009. ili za 18,6% u odnosu na 2008. godinu), koje služe podmirenju potreba koje su posljedica određenih (trenutačno nepovoljnih) okolnosti. Osobito je porastao broj jednokratnih pomoći koje se daju radi školovanja jer su siromašnije obitelji ostale bez besplatnih udžbenika (broj korisnika jednokratnih pomoći u svrhu školovanja porastao je s 2 427 u 2008. na 15 964 u 2009. godini). Osim toga, lokalne su vlasti također mogle intervenirati kako bi ublažile socijalnu situaciju na svojem području. Procjena ostvarenosti ključnih prioriteta i mjera Na temelju Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja 2009.-2010., HZZ je tijekom 2010. godine financirao obrazovanje nezaposlenih osoba za potrebe tržišta rada. Prednost pri uključivanju u obrazovanje imale su dugotrajno nezaposlene osobe i posebne skupine nezaposlenih, ali u obrazovne programe za deficitarna zanimanja mogle su biti uključene i ostale nezaposlene osobe. Tijekom 2010. godine u obrazovne je programe uključeno 4 566 nezaposlenih osoba, što je bilo 50,9% više nego u 2009. godini, u kojoj je broj sudionika iznosio 3 025, što je bilo 28,1% više nego u 2008. godini. Tijekom 2010. godine HZZ je u suradnji s JLS sufinancirao javne radove za dugotrajno nezaposlene odnosno teško zapošljive osobe. Broj sudionika javnih radova povećao se sa 1 935 u 2009. na 5 037 osoba u 2010. godini, što je povećanje od 160,3%. Tijekom 2010. godine u aktivnosti profesionalnog informiranja i savjetovanja koje provodi HZZ bilo je uključeno 1 471 osoba s invaliditetom, od čega je 458 osoba savjetovano putem radionica. Ukupno je provedeno 48 radionica prilagođenih potrebama osobama s invaliditetom, među kojima se ističu radionice Aktivnog traženja zaposlenja za nezaposlene osobe s oštećenjem sluha. Na temelju Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja 2009.-2010., HZZ je provodio mjere za osposobljavanje i zapošljavanje osoba romske nacionalne manjine. Tijekom 2010. godine sufinancirano je zapošljavanje na otvorenom tržištu za 4 osobe romske nacionalne manjine, putem javnih radova zaposleno je 268 osoba romske nacionalne manjine, a financirano je obrazovanje za 32 osobe romske nacionalne manjine. Ukupan broj osoba uključenih u spomenute mjere povećao se s 242 u 2009. na 304 u 2010. godini. Usprkos proračunskim ograničenjima u 2010. godini u sustavu odgoja i obrazovanja su učinjeni značajni koraci u poboljšanju stanja. Izrađen je Akcijski plan provedbe Strategije razvoja strukovnog obrazovanja u RH 2008.-2013. za 2010. godinu. U području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja izvršen je niz zakonskih i strateških aktivnosti usmjerenih na osuvremenjivanje obrazovnog sustava i njegovo usklađivanje sa zahtjevima tržišta rada. Strukovno obrazovanje i osposobljavanje orijentira se u potpunosti prema ispitivanju potreba tržišta, ishodima učenja i stjecanju kompetencija, što rezultira i novom metodologijom programiranja strukovnih kurikuluma. Nadležno Ministarstvo je u 2010. godini izradilo više važnih dokumenata, posebice Elementi i kriteriji za izradu mreže srednjoškolskih ustanova i programa obrazovanja u RH i prijedlog mreže srednjih škola i programa obrazovanja na razini obrazovnih sektora. Posebna je pozornost usmjerena na prikupljanje potrebnih podataka o trajanju studija i reformu visokoškolskog obrazovanja kako bi se moglo spoznati postojeće stanje učinkovitosti sustava i predložiti mjere poboljšanja. U suradnji s Institutom za razvoj obrazovanja i ostalim relevantnim dionicima, MZOŠ pripremilo je Tempus projekt ''Prema pravednom i transparentnom pristupu visokom obrazovanju u Hrvatskoj''. Ciljevi projekta su sljedeći: sakupljanje podataka o socijalnom statusu studenata u Hrvatskoj, uspostavljanje političkog okvira kako bi se povećala dimenzija pravičnosti i transparentnosti financiranja visokog

IV

obrazovanja i sustava potpore studentima u Hrvatskoj. Tijekom 2010. godine u sklopu Tempus projekta provedeno je prvo Eurostudent istraživanje o socijalnim i ekonomskim uvjetima života studenata. Posebno je značajna pozornost posvećena poticanju cjeloživotnog obrazovanja te se izrađuje Strategija cjeloživotnog učenja. U okviru provedbe kampanje o važnosti cjeloživotnog učenja Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih je u suradnji s MZOŠ-om nastavila s organizacijom Tjedna cjeloživotnog učenja. Strategija socijalnog stanovanja je u izradi, međutim nije donešena budući je još uvijek u izradi analitičko izvješće vezano uz „Procjenu stambenih potreba u Republici Hrvatskoj“ koju provodi Centar za razvoj neprofitnih organizacija, kao i zbog smanjenja proračunskih sredstava kako na razini države tako i JLS nužnih za implementaciju strategije. Pretpostavljeni rok za izradu strategije socijalnog stanovanja je godinu dana od dostavljanja „Procjene stambenih potreba u Republici Hrvatskoj“. Radi usklađivanja sustava socijalne skrbi s novim okolnostima i stremljenjima, tijekom 2010. godine pripremljen je Zakon o socijalnoj skrbi, koji je usvojen u 2011. godini. Zakonom se utvrđuju novi kriteriji za ostvarivanje socijalnih pomoći i socijalnih usluga, predviđaju se načini potpore za uključivanje korisnika u društvo i tržište rada; uvodi se drugačiji način izračuna novčanih naknada; predlaže se poboljšanje materijalnog položaja osoba koje žive u samačkim kućanstvima; uvodi se novi ustroj i nova organizacija centara za socijalnu skrb; jasnije se definiraju prihodovni i imovinski cenzusi; uvode se minimalni standardi kvalitete socijalnih usluga; stvaraju se pretpostavke za provođenje deinstitucionalizacije i razvijanje novih izvaninstitucijskih usluga; uvodi se jedinstveni registar korisnika pomoći i usluga u cilju poboljšanja djelotvornosti sustava i dostupnosti usluga, te podizanja razine informiranosti korisnika i društva o socijalnim pravima. Isto tako, pripremljena je i Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011.-2016. Ova Strategija predstavlja napor Vlade RH da bolje usmjeri mjere sustava socijalne skrbi kako bi se osigurao minimalni životni standard najugroženijeg dijela stanovništva i podmirile potrebe socijalno osjetljivih skupina, uvažavajući smjernice različitih domaćih i međunarodnih strateških dokumenata. Napravljeni su određeni pomaci u razvoju mreže usluga socijalne skrbi. Broj korisnika u državnim domovima socijalne skrbi blago se smanjuje u zadnje tri godine, raste broj obiteljskih domova koji primaju od 4-10 djece te od 5-20 odraslih (100 u 2008., 111 u 2009.), kao i broj korisnika u ovim domovima. Tijekom protekle tri godine primjetan je polagani rast broja udomitelja, kao i broja djece smještene u udomiteljskim obiteljima. Mreža izvaninstitucionalnih usluga za starije i nemoćne u 2010. godini proširena je na nove korisnike i lokalne zajednice. U odnosu na 2009. godinu, u 2010. povećao se broj programa sa 75 na 84, a broj korisnika sa 14 420 na 15 200. U 2010. godini izrađen je „Plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011. – 2016. (2018.)“ koji predstavlja strateški dokument MZSS namijenjen intenziviranju reformskih procesa transformacije i deinstitucionalizacije, te predstavlja temelj za planiranje mreže domova i djelatnosti socijalne skrbi. Svrha Plana deinstitucionalizacije je smanjiti ulazak u institucije i povećati izlazak iz institucija u nove oblike skrbi, posebno stimulirajući obiteljsku reintegraciju. Svi domovi socijalne skrbi te druge pravne osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi dostavili su MZSS svoje pojedinačne planove deinstitucionalizacije.

V

Tijekom 2010. nije došlo do značajnijih promjena materijalnog položaja starijih osoba koje ne dobivaju mirovine. Raspravljano je o prijedlogu da se u novi Zakon o socijalnoj skrbi uvede posebna novčana potpora za starije osobe bez mirovina. Međutim, problem predstavlja mala razlika između iznosa socijalne pomoći za stariju osobu i najniže mirovine za minimalni mirovinski staž od 15 godina. Stoga je prihvaćeno privremeno rješenje da se u 2011. godini poveća iznos socijalne pomoći za starijeg samca za 20% (100 kuna) te da se uvođenje posebne potpore za starije osobe odgodi do 2013. godine, sukladno Strategiji razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. - 2016. Pristupačnost zdravstvenog sustava povezana je, prije svega, s transparentnim listama čekanja, poboljšanjem sustava hitne medicinske pomoći te povećanjem i drugačijim rasporedom timova izvanbolničke hitne medicinske pomoći na području cijele RH, a posebno na područjima koja su prometno izolirana i teže dostupna. Vlada je na sjednici 19. veljače 2009. godine donijela Odluku o osnivanju Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. U 2010. godini doneseni su pravni propisi potrebni za provođenje reorganizacija hitne medicinske službe (izvanbolničke i bolničke). Osiguranici stariji od 50 godina koji nisu bili kod izabranog liječnika opće/obiteljske medicine najmanje 2 godine pozivaju se u liječničku ordinaciju i pripadajući biokemijski laboratorij na besplatni preventivni pregled. Poboljšan je položaj Roma u različitim područjima. Evidentan je stalan trend porasta romske djece na različitim razinama obrazovanja, došlo je do uređenja infrastrukture u značajnom broju romskih naselja, poboljšana je zdravstvena zaštita posebice školske djece, veće je sudjelovanje predstavnika Roma u političkom životu na nacionalnoj i lokalnoj razini, provedeno je istraživanje o izazovima uključivanja Romkinja u politički i društveni život. Vlada RH je sredinom 2010. godine usvojila Strategiju regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2011. do 2013. godine. Ovom se strategijom detaljnije utvrđuju ciljevi i prioriteti regionalnog razvoja RH, način njihova postizanja, institucionalni i planski okvir politike regionalnog razvoja. MRRŠVG je tijekom 2010. godine nastojalo poticati razvitak područja koja zaostaju u razvoju kroz razvoj poslovne infrastrukture i razvoj poduzetništva. Tako je omogućena dodjela bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu iz programa IPA, komponente IIIC, samo korisnicima iz 10 županija koje zaostaju u razvoju. Nakon prihvaćanja Zakona o regionalnom razvoju krajem 2009. godine, u 2010. godini usvojen je niz podzakonskih propisa o izradi županijskih razvojnih strategija, indeksu razvijenosti, razvrstavanju jedinica lokalne i područne samouprave prema stupnju razvijenosti itd. Tako su JLPS čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka RH dobile status tzv. potpomognutih područja. Bilo je predviđeno da županije donesu svoje razvojne strategije za razdoblje 2011.-2013 do kraja 2010. godine. Međutim, to su napravile samo 4 županije, dok ostale županije planiraju dovršiti i usvojiti svoje razvojne strategije u 2011. godini. S ciljem promicanja ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnim razinama, u proteklom se razdoblju kontinuirano radilo na osnivanju i jačanju kapaciteta općinskih i gradskih povjerenstava za ravnopravnost spolova. Više od 90 JLS osnovalo je povjerenstva za ravnopravnost spolova. Očekuje se rast njihovog utjecaja na odluke predstavničkih tijela na lokalnoj razini te uvođenje načela ravnopravnosti spolova u projekte i programe u lokalnim zajednicama. Značajni su napori napravljeni na planu unaprjeđenja manjinskih prava i razvoja anti-diskriminacijskih mjera. U 2010. godini izmijenjen je Ustav RH te su u preambuli Ustava

VI

eksplicite nabrojene 22 nacionalne manjine, pripadnicima nacionalnih manjina omogućeno je dodatno pravo glasa na izborima (pored toga što glasuju za predstavnike svoje nacionalne manjine). Sukladno Akcijskom planu za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, poduzete su određene mjere u pravcu adekvatnije zastupljenosti (zapošljavanja) nacionalnih manjina u tijelima državne uprave i upravnim tijelima lokalne i područne samouprave. Kada je u pitanju srpska manjina, većina napora i dalje je usmjerena na povratak izbjeglih Srba i osiguravanje uvjeta za njihov povratak prvenstveno kroz stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava koji se vraćaju u RH. U procesima provedbe i praćenja mjera JIM-a sudjeluju svi zainteresirani dionici: ministarstva, socijalni partneri, lokalne vlasti, OCD, akademske institucije itd. Posebice je intenzivirana komunikacija sa županijama, kako bi se s ovim jedinicama područne samouprave uspostavila uspješnija suradnja.

1

1. UVOD Nakon potpisivanja Zajedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju Republike Hrvatske (JIM-a) 5. ožujka 2007. godine, pripremljeno je više nacionalnih provedbenih planova, izvješća o provedbi JIM-a i NPPSU-a te je održano nekoliko konferencija na kojima je analiziran napredak u ostvarenju ciljeva u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Prilikom provedbe prioriteta i mjera potrebno je mjere kontinuirano prilagođavati novim okolnostima i izazovima. Tijekom 2010. godine ostvarene su sljedeće aktivnosti. Kako je završio NPPSU za razdoblje 2009.-2010., pripremljen je i usvojen od strane Vlade RH Nacionalni provedbeni plan za socijalno uključivanje 2011.-2012., u situaciji kada se Hrvatska suočila s dubokom gospodarskom i financijskom krizom. U veljači 2010. godine održana je u Zagrebu Konferencija o nastavku aktivnosti i provedbi mjera JIM-a i JAP-a, koju su organizirali MZSS i MGRP u suradnji s EK (Opća uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogućnosti). Tema konferencije bila je „Globalna kriza i njezin utjecaj na Republiku Hrvatsku“. Svrha je konferencije bila razmijeniti gledišta o provedbi aktivnosti JIM-a i JAP-a te raspraviti i analizirati mogući utjecaj ekonomke krize na spomenute aktivnosti. Isto tako, s obzirom da je 2010. proglašena Europskom godinom u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti, u studenom 2010. godine u Zagrebu je održana regionalna konferencija „Djeca u riziku siromaštva i socijalne isključenosti: izazovi i mogućnosti“, koju su organizirali MZSS, UNICEF i Opća uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogućnosti. Svrha je konferencije bila raspraviti politiku spram dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti te potaknuti rasprave o potrebi zaštite dječjih prava i načinima unaprjeđenja dječje dobrobiti. Osim toga, u 2010. godini pripremljeno je treće Izvješće o provedbi JIM-a i NPPSU-a za 2009. godinu. Europska komisija je dostavila evaluacijsko izvješće o provedbi mjera za razdoblje od siječnja do prosinca 2009. U tom je evaluacijskom izvješću konstatiran napredak u provedbi JIM-a te su istaknuti daljnji izazovi na koje je potrebno obratiti veću pozornost, kao što su: ubrzanje procesa deinstitucionalizacije i decentralizacije, položaj različitih skupina umirovljenika, zapošljavanje etničkih manjina i obrazovna integracija romske djece, socijalni dijalog i daljnje praćenje poduzetih mjera. Isto tako, u izvješću se ukazuje na važnost Strategije za pametan, održiv i uključivi rast - Europe 2020. Imajući na umu evaluacijsko izvješće i preporuke, pristupilo se pripremi Izvješća o provedbi Zajedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju Republike Hrvatske u 2010. godini. Struktura ovog Izvješća usuglašena je sa zahtjevima i smjernicama EK. Izvješće se sastoji od dva glavna dijela te statističkih i ostalih priloga. Prvi dio izvješća sadrži pregled socijalne, ekonomske i demografske situacije, cjeloviti strateški pristup u bavljenju izazovima siromaštva i socijalne isključenosti tijekom 2010. te okvir strateškog pristupa u razdoblju od 2011. do 2012. godine. Drugi dio sadrži podatke i informacije o provedbi prioriteta i mjera prihvaćenih u JIM-u i Nacionalnom provedbenom planu 2009.-2010. Kao i u prethodnom izvješću, posebna je pozornost posvećena socijalnim posljedicama gospodarske i financijske krize, kao i mjerama poduzetim u svrhu njenog ublažavanja.

2. OPĆI PREGLED

2.1. Ocjena socijalne situacije Demografsku situaciju u Hrvatskoj već duže vrijeme obilježavaju trendovi brojčanog smanjivanja i starenja stanovništva. Prema procjeni, Hrvatska je sredinom 2009. godine imala

2

4 429 078 stanovnika, što je 5 430 stanovnika (0,1%) manje nego u 2008., odnosno oko 10 944 stanovnika (ili 0,2%) manje nego u 2006. godini. Isto tako, kontinuirano se nastavlja pad udjela mlađeg stanovništva i porast udjela stanovništva starije dobi. Tako je sredinom 2009. godine udio osoba starijih od 64 godine iznosio 17,31% (u 2008. udio je iznosio 17,28%, a u 2007. godini 17,19%). Prirodni prirast je i dalje negativan, ali se situacija u posljednje dvije godine blago poboljšava (prirodni prirast na 1 000 stanovnika za 2009. godinu iznosio je -1,8, što je povoljnije nego u 2008. (-1,9) i 2007. godini (-2,4)). Spomenuto smanjenje negativnog prirodnog prirasta treba dijelom pripisati i blagom rastu stopa totalnog fertiliteta od 2006. do 2009. (stopa totalnog fertiliteta porasla je s 1,38 u 2006. na 1,47 u 2008. godini te na 1,50 u 2009.). Nema značajnijih promjena u očekivanom trajanju života žena i muškaraca između 2006. i 2009. godine, s tim da je u 2009. zaustavljen lagani porast razlike u očekivanom trajanju života između muškaraca i žena (6,8 u 2006., 6,9 u 2007., 7,2 u 2008. te 6,7 u 2009. godini). Migracijski saldo je u razdoblju od 1999. do 2008. konstantno bio pozitivan (iako se stalno smanjivao u odnosu na prethodne godine). U 2009. godini migracijski saldo je po prvi puta negativan (-1 472 u odnosu na 7 053 u 2008.). Broj doseljenih osoba u 2009. godini smanjio se u odnosu na 2008. i prijašnje godine za više od 40%. Do smanjenja broja doseljenih osoba došlo je zbog gospodarske krize u RH jer je smanjena potražnja za radnom snagom u sektorima građevinarstva, ugostiteljstva i turizma, u kojima se tradicionalno zapošljavaju doseljeni iz inozemstva. Među doseljenima i dalje je najviše hrvatskih državljana (90%) koji se doseljavaju iz inozemstva (57,6% svih doseljenih je iz Bosne i Hercegovine). Stopa umrlih nije se mijenjala u razdoblju od 2007.-2009. godine (11,8), dok je stopa umrlih starijih osoba porasla u 2009. (54,6) u odnosu na 2008. (53,6) i 2007. godinu (54,4). Žene više umiru nakon 64. godine, dok su muškarci zastupljeniji među umrlima u dobi od 0-64 godine (stopa smrtnosti žena u dobi od 0-64 u 2009. bila je 1,7, a muškaraca 4,1). Stopa dojenačke smrtnosti pala je s 5,6 u 2007. godini na 4,5 u 2008., da bi u 2009. godini porasla na 5,3. Rana neonatalna smrtnost se smanjila sa 3,2 u 2007. na 2,7 u 2008. te ponovo porasla na 3,2 u 2009. (ova je stopa znatno viša nego u zemljama EU27, gdje je iznosila 2,09 u 2008.). Vodeći uzročnici smrtnosti i dalje su ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularne bolesti (u 2009. na trećem mjestu su bile zloćudne novotvorine pluća i dušnika, dok je u 2008. na trećem mjestu bila insuficijencija srca). Stopa samoubojstava u 2009. (17,84) slična je onoj u 2008. (17,92) i 2007. godini (17,49). U RH u 2010. godini uglavnom su zaustavljeni i ublaženi negativni gospodarski pokazatelji započeti u 2008. godini, kada je zabilježeno značajno usporavanje rasta BDP-a. Dok je ostvareni kumulativni godišnji rast BDP-a u 2008. godini iznosio 2,2%, u 2009. godini zabilježeno je njegovo smanjivanje za 6,0%, u 2010. ostvaren je razmjerno blaži pad od 1,2% BDP-a. Kretanje BDP-a je variralo tijekom godine: od pada od 2,3% u prvom i drugom tromjesečju (u odnosu na isto razdoblje 2009.), preko rasta 0,3% u trećem, do ponovnog pada od 0,6% u četvrtom tromjesečju. Dok se fizički obujam industrijske proizvodnje u 2009. godini smanjio za 9,2% u odnosu na 2008. godinu, u 2010. godini je zabilježeno mnogo blaže smanjenje od 1,4% u odnosu na prethodnu godinu. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti industrijska proizvodnja obuhvaća tri područja: prerađivačku industriju, opskrbu električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciju te rudarstvo i vađenje. Tako se za cijelu 2010. godinu proizvodnja smanjila u rudarstvu i vađenju za 9,2% i u prerađivačkoj industriji za 2,1%, povećala se za 6,4% u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji. Dok je proizvodnost

3

rada u 2009. bila veća za 0,1% u usporedbi s istim razdobljem 2008. u 2010. je ostvareno povećanje proizvodnosti rada od 6,3%. U 2009. godini zabilježeno je smanjivanje obujma građevinskih radova od 6,5% u odnosu na 2008. Još je veći pad zabilježen u 2010. godini kada je fizički obujam građevinskih radova manji za 15,9% u odnosu na 2009. Realni promet u trgovini na malo u 2009. godini bio je manji za 15,3%, a u 2010. zabilježeno je smanjenje 1,8% realnog prometa. Posebice je smanjena prodaja motornih vozila od 18,7%. Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena porasla je 2008. godine za 6,1%, a u 2009. godini porast potrošačkih cijena iznosio je 2,4%. U 2010. godini u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je vrlo blagi porast potrošačkih cijena od samo 1,1%. U razdoblju od siječnja do prosinca 2010. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine u svim komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 3,2% više dolazaka i 2,6% više noćenja turista. Turisti su ostvarili 56,4 milijuna noćenja, od čega su 9,6% ostvarili domaći, a 90,4% strani turisti. U razdoblju od siječnja do prosinca 2010. u odnosu na isto razdoblje 2009. godine, noćenja domaćih turista manja su za 5,8%, a noćenja stranih turista porasla su za 3,6%. Prema privremenim podacima, ukupni izvoz u 2010. povećao se za 17,4% u odnosu na 2009. godinu, a uvoz je smanjen za 1,4%. Time je poboljšana godišnja pokrivenost uvoza izvozom s 49,5% u 2009. godini na 58,9% u 2010. Zbog sadržajnog i strukturnog usklađivanja Nacionalne klasifikacije djelatnosti s europskom inačicom (NACE Rev. 2) od početka 2009. godine DZS je počeo objavljivati podatke prema NKD-u 2007., koji je zamijenio NKD 2002. Krajem 2010. godine najviše je zaposlenih bilo u pravnim osobama - 82,0%, zatim u obrtu i slobodnim profesijama - 15,7%, a osiguranika-poljoprivrednika bilo je 2,3%. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, krajem 2010. najveći je broj zaposlenih osoba bio u prerađivačkoj industriji (18,9%) te trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikla (16,2%). Ukupan broj zaposlenih u pravnim osobama smanjio se za 3,5% (smanjenje od 3,3% u 2009.), s tim da je smanjenje zaposlenih žena nešto blaže i iznosi 2,1% (smanjenje od 2,5% u 2009.). Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih prekinula je višegodišnju tendenciju značajnog rasta te je nominalno godišnje povećanje u 2010. godini iznosilo 0,6%, što je osjetno niže u odnosu na 7,0% u 2008. i 2,6% u 2009. Zbog istodobnog povećanja stope inflacije, realne neto plaće pale su u 2010. za 0,5%. Usporeni gospodarski rast u 2008. godini i negativna gospodarska kretanja u 2009. i 2010. godini nepovoljno su utjecala na tržište rada u 2008. i pogotovo 2009.-2010. godini, pa je zabilježeno smanjenje zaposlenosti i povećanje stope nezaposlenosti. Pod utjecajem povećanja broja nezaposlenih te istodobnoga smanjenja broja zaposlenih osoba u RH, povećana je prosječna godišnja stopa registrirane nezaposlenosti sa 14,9% u 2009. na 17,4% u 2010. godini (podaci DZS). Prosječni broj nezaposlenih povećao se s 263 tisuće u 2009. na 302 tisuće u 2010., što je povećanje za više od 39 tisuća. Slično kao i u 2009. godini, i u 2010. godini postotno povećanje nezaposlenosti bilo je veće kod muškaraca (27,7%) nego kod žena (6,1%). Time je nastavljeno povećanje udjela muškaraca u ukupnom broju nezaposlenih - sa 40,7% u 2009. godini na 45,2% u 2010, dok se udio žena smanjio - s 59,3% na 54,8%, odnosno za četiri i pol postotna boda.

4

U skupini nezaposlenih osoba u prosincu 2010. bilo je 5,5% osoba od 15 do 19 godina, 13,8% od 20 do 24 godine, 13,7% od 25 do 29 godina, 11,3% od 30 do 34 godine, 9,7% od 35 do 39 godina, 9,8% od 40 do 44 godine, 10,4% od 45 do 49 godina, 12,5% od 50 do 54 godine, 10,3% od 55 do 59 godina i 3,2% osoba u dobi od 60 i više godina. U prosincu 2010 nezaposlenost je u odnosu na isti mjesec 2009. godine povećana u svim dobnim skupinama. Najveće povećanje nezaposlenosti zabilježeno je u dobnim skupinama: 60 i više godina (14,9%), 30 do 34 godine (14,4%) te 20 do 24 godine (14,0%). U obrazovnoj strukturi nezaposlenih osoba najbrojnije su bile osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (34,7%), a slijede osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazijom (27,4%), osobe sa završenom osnovnom školom (22,8%), osobe bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (5,6%) te osobe fakultetskoga (5,5%) i prvostupanjskoga fakultetskog obrazovanja (3,9%). U usporedbi s istim mjesecom 2009. godine broj nezaposlenih povećan je u svim obrazovnim skupinama, osim u skupini osoba bez škole i nezavršene osnovne škole gdje se bilježi smanjenje nezaposlenosti od 3,2%. Najveći porast nezaposlenosti bilježi se u skupinama osoba sa završenim fakultetom i akademijom (29,8 %) te prvim stupnjem fakulteta odnosno stručnim studijem i višom školom (17,6 %). Opseg i trendovi nezaposlenosti razlikuju se među županijama. U usporedbi s istim razdobljem 2009. godine evidentirana nezaposlenost je povećana u svim županijama, osim u Karlovačkoj gdje je zabilježeno smanjenje nezaposlenosti od 1,7%. Najveće povećanje broja nezaposlenih zabilježeno je u županijama: Krapinsko-zagorskoj (20,3%), Zagrebačkoj (18,8%) i u Gradu Zagrebu (17,0%). Značajne su razlike u stopi nezaposlenosti po pojedinim županijama. U osam županija stopa nezaposlenosti je bila niža, a u trinaest viša od prosječne državne razine.1 Najniža stopa nezaposlenosti zabilježena je u Gradu Zagrebu (7,7%) i Istarskoj županiji (8,5%), a nižu stopu od prosječne državne imale su i ove županije: Primorsko-goranska (13,2%), Varaždinska (13,5%), Dubrovačko-neretvanska (14,8%), Međimurska (15,4%), Koprivničko-križevačka (16,5%) i Krapinsko-zagorska (16,6%). Istodobno, najviše su stope nezaposlenosti na području Brodsko-posavske (30,4%), Sisačko-moslavačke (30,3%), Vukovarsko-srijemske (30,1%) te Virovitičko-podravske županije (29,9%). S obzirom na nezaposlenost po županijama prema spolu, najveći udio žena u ukupnom broju nezaposlenih krajem 2010. godine imale su: Splitsko-dalmatinska (57,9%), Zadarska (57,1%) i Primorsko–goranska županija (56,8 %), dakle obalne županije s izrazitim sezonskim zapošljavanjem u ugostiteljstvu. Najveći udio mladih u dobi do 24 godine u ukupnom broju nezaposlenih zabilježen je u Požeško-slavonskoj (24,4%), Međimurskoj (23,8%), Koprivničko-križevačkoj (23,4%), Brodsko-posavskoj (23,0%) i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (22,6%). Naposljetku, najviši udio stručnih osoba, tj. onih koji imaju završenu srednju, višu ili visoku školu, bio je u Splitsko-dalmatinskoj (82,1%), Dubrovačko-neretvanskoj (81,6%) i Primorsko-goranskoj županiji (77,6%), te u Gradu Zagrebu (78,6%). Prema podacima ARS-a, stopa nezaposlenosti povećala se s 9,1% u 2009. godini na 11,8% u 2010. godini, dakle za 2,7 postotnih bodova. Stopa nezaposlenosti za muškarce iznosila je 11,4% što je za 3,4 postotna boda više nego u 2009. godini, dok je za žene bila nešto viša i iznosila 12,2% odnosno 1,9 postotnih bodova više u odnosu na prethodnu godinu. Podaci iz ARS-a ne objavljuju se na razini županije jer nisu reprezentativni. Od 2010. godine podaci se objavljuju na razini regije (NUTS II). Tako je stopa nezaposlenosti najveća u Središnjoj i 1 Pri izračunavanju stope nezaposlenosti po županijama korišteni su podaci o osiguranicima mirovinskog osiguranja, evidentiranim u HZMO-u (kao registrirane zaposlene osobe) te podaci o nezaposlenim osobama, evidentiranim u HZZ-u.

5

Istočnoj Hrvatskoj i iznosi 18,0%, što je znatno iznad prosjeka RH, u Jadranskoj Hrvatskoj iznosi 11,3%, dok je u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj znatno ispod prosjeka i iznosi 7,9%. S obzirom na trajanje nezaposlenosti, krajem 2010. bilo je 45,8% osoba nezaposleno dulje od jedne godine, tako da je zabilježeno blago povećanje udjela osoba koje čekaju posao duže od godinu dana sa 45,2% u 2009, odnosno za 0,6 postotnih bodova. Istodobno se smanjio udio osoba koje kraće vrijeme traže zaposlenje, tj. koje su prijavljene do 6 mjeseci i to sa 40,3% u 2009. na 38,9% u 2010, ali se posebice povećao udio nezaposlenih koji čekaju posao od 6 mjeseci do godinu dana sa 14,6% u 2009. godini na 15,2% u 2010. Pad dugotrajne nezaposlenosti vjerojatno nije posljedica zapošljavanja tih osoba nego njihova izlaska iz evidencije nezaposlenosti, jer su izgubili vjeru da će u nepovoljnim gospodarskim uvjetima naći posao te su postali obeshrabrene osobe i naizgled se povlače iz radne snage. Što se tiče trajanja nezaposlenosti prema spolu, u 2010. godini udio dugotrajno nezaposlenih muškaraca (preko jedne godine) u ukupnom broju nezaposlenih muškaraca iznosio je 41,6%, a udio dugotrajno nezaposlenih žena u ukupnom broju nezaposlenih žena 49,5%. Ukupni socijalni troškovi u Hrvatskoj u 2009. (20,6% BDP-a) i 2010. godini (20,8% BDP-a) porasli su u odnosu na 2008. (18,9% BDP-a), ali su i dalje značajno niži nego u EU27 (26,3% BDP-a u 2008.). U usporedbi sa bivšim socijalističkim zemljama, jedino Slovenija i Mađarska imaju više ukupne socijalne troškove od Hrvatske. U razdoblju 2001.-2006. došlo je do postupnog pada ukupnih socijalnih izdataka u BDP-u, prije svega, zbog visokih stopa ekonomskog rasta i smanjenja mirovinskih izdataka. Nakon toga, socijalni troškovi počinju polagano rasti prvenstveno zbog smanjenog ekonomskog rasta i pada BDP-a. U Izvješću o provedbi Zajedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju Republike Hrvatske za 2009. godinu po prvi puta predstavljeni su podaci o strukturi socijalnih troškova prema ESSPROS metodologiji za razdoblje od 2003. do 2007. Podaci prema ESSPROS metodologiji za razdoblje od 2008. do 2010. bit će dostupni u drugom dijelu 2012. godine u skladu s aktivnostima planiranima u okviru IPA 09 Višenamjenskog programa statističke suradnje, sklopljenog između Eurostata i DSZ-a. Iznosi socijalnih naknada tijekom 2010. nisu se značajnije mijenjali. Tako je udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći ostao nepromijenjen u 2008., 2009. i 2010. godini (oko 40%), dok je udio standardne naknade stalne socijalne pomoći za radno sposobnog samca iznosio nešto više od 9% u 2009. i 2010. Nakon kontinuiranog pada mirovinskih troškova u razdoblju od 2001.-2007., troškovi javnog mirovinskog sustava porasli su u 2008. (9,71% BDP-a), 2009. (10,46% BDP-a) i 2010. (10,60% BDP-a). Spomenuti rast troškova posljedica je smanjenja BDP-a, rasta broja umirovljenika, isplate dodatka na mirovine ostvarene od 1. siječnja 1999. prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, te primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, prema kojem su od 1. siječnja 2008. povećane prijevremene starosne mirovine, najniže mirovine i invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad zaposlenih korisnika. Omjer između broja osiguranika i broja umirovljenika blago se popravio u 2007. i 2008. godini (1,42), pa se smanjio na 1,36 u 2009. odnosno na 1,27 u 2010. (najnepovoljniji omjer između osiguranika i umirovljenika nakon 2000. godine). Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći posljednjih godina kreće se oko 40% (40,46% u 2009.), dok je udio prosječne starosne mirovine za puni radni vijek iznosio 60% u 2009. (63% u 2008. godini). Dohodovne nejednakosti u proteklih deset godina uglavnom stagniraju, uz blage oscilacije u nekim godinama. U razdoblju od 2001.-2008. godine Ginijev koeficijent kretao se između 0,28 i 0,29. U 2009. godini došlo je do smanjenja dohodovnih nejednakosti. Tako se Ginijev

6

koeficijent u 2009. (0,27) smanjio za dva postotna boda u odnosu na 2008. godinu (0,29), što je najmanja vrijednost Ginijeva koeficijenta od 2001. godine. Također se smanjio i kvintilni omjer (S80/S20) sa 4,6 u 2008. na 4,3 u 2009. godini. S druge strane, smanjenje nejednakosti u 2009. godini pratilo je povećanje stope rizika od siromaštva. Tako je stopa rizika od siromaštva porasla sa 17,4%, koliko je iznosila u 2007. i 2008., na 18% u 2009. godini. Relativni jaz rizika od siromaštva blago se smanjio s 24,9% u 2008. godini na 23,8% u 2009. godini. U razdoblju nakon 2001. godine u pravilu je samo najstarija dobna skupina (65+) imala stopu rizika od siromaštva iznad nacionalnog prosjeka. U 2009. godini došlo je do porasta relativnog siromaštva među djecom i mladima. Tako, u 2009. godini osim najstarije dobne skupine i djeca u dobi do 15 godina imaju stopu rizika od siromaštva iznad nacionalnog prosjeka (19,2%). U razdoblju od 2001.-2009. godine djeca (0-15) su imala iznadprosječnu stopu rizika od siromaštva jedino u 2005. i 2009. godini. Prisutan je trend povećanja razlika u stopama rizika od siromaštva između muškaraca i žena. Ta je razlika u 2006. godini iznosila 2,3 postotna boda, u 2007. godini 2,8, u 2008. godini 3,6, a u 2009. godini 3,8 postotnih bodova. U najstarijoj dobnoj skupini (65+) najveća je razlika između stopa rizika od siromaštva između muškaraca i žena i ta se razlika kontinuirano povećava od 2006. godine (4,4 postotnih bodova u 2006., 6,2 postotnih bodova u 2007. godini, 8,2 postotnih bodova u 2008. i 12,8% postotnih bodova u 2009.). U usporedbi s 2008. godinom, u 2009. godini značajnije su porasle stope rizika od siromaštva među djecom, nezaposlenima, samačkim kućanstvima u kojima žive starije osobe/žene, obiteljima s 3 i više djece, podstanarima (podatak o stopi rizika od siromaštva za jednoroditeljske obitelji u 2009. je nepouzdan). U 2009. godini u odnosu na 2008. najviše je porasla stopa rizika od siromaštva kućanstava s 3 i više djece (za 12,8 postotnih bodova). U istom razdoblju stopa rizika od siromaštva djece (0-15) povećala se za 3,8 postotnih bodova, stopa rizika od siromaštva nezaposlenih za 4,8 postotnih bodova, a stopa rizika od siromaštva podstanara za 5,4 postotnih bodova. Stope rizika od siromaštva kućanstava u kojima žive dvije odrasle osobe s jednim ili dvoje djece te drugih kućanstava u kojima žive uzdržavana djeca blago su porasle u 2009. godini, ali su i dalje ispod nacionalnog prosjeka. Stopa rizika od siromaštva umirovljenika u 2009. godini je blago porasla u odnosu na 2008. (manje od 1 postotnog boda) i za 35% je bila veća od nacionalnog prosjeka. Od 2006. do 2008. godine broj korisnika stalne socijalne pomoći postupno se smanjivao (udio korisnika stalne pomoći u stanovništvu smanjio se sa 2,5% u 2006. na 2,1% u 2008. godini). Međutim, u 2009. godini dolazi do promjene trenda, tako da je broj korisnika porastao u 2009. za 2% u odnosu na 2008. Trend postupnog rasta broja korisnika stalne pomoći nastavio se u 2010. (broj korisnika se povećao za oko 5% u odnosu na 2009.). Krajem 2010. korisnici stalne pomoći činili su 2,3% stanovništva (kao i 2007. godine). Nasuprot tome, od 2006.-2009. smanjio se udio nezaposlenih radnosposobnih osoba među korisnicima stalne pomoći (45,6% u 2006., 43,3% u 2008. te 41,9% u 2009.). Tijekom 2010. broj nezaposlenih korisnika je blago porastao, ali je krajem 2010. ipak bio manji od 42%. Nema značajnijih promjena u regionalnoj distribuciji korisnika. I dalje je najviše korisnika stalne pomoći u Šibensko-kninskoj, Međimurskoj, Karlovačkoj i Osječko-baranjskoj županiji. Isto tako, tijekom 2010. značajnije je porastao broj korisnika jednokratne pomoći (11% u odnosu na 2009., dok je indeks rasta korisnika u 2009. u odnosu na 2008. iznosio oko 3%). Krajem 2010. godine nešto manje od 50 000 kućanstava koristilo je jednokratnu pomoć. Kada su u pitanju regionalne nejednakosti, regije, županije i JLS razlikuju se po nizu pokazatelja (BDP per capita, stope nezaposlenosti, demografska, obrazovna struktura stanovništva, itd.). Od triju NUTS-II regija, jedino je u sjeverozapadnoj regiji BDP per capita

7

veći od nacionalnog prosjeka (124,3% hrvatskog prosjeka u 2008.), ali zahvaljujući prvenstveno Gradu Zagrebu (u sklopu ove regije jedino Grad Zagreb ima BDP po stanovniku iznad prosjeka RH). U jadranskoj regiji BDP per capita iznosio je u 2008. godini 96,3%, s tim da dvije županije u sklopu ove regije (Istarska i Primorsko-goranska) imaju BDP po stanovniku iznad hrvatskog prosjeka. U središnjoj i istočnoj regiji BDP per capita iznosio je 72,8% nacionalnog prosjeka. U ovoj regiji nalaze se tri županije (Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Požeško-slavonska) s najnižim BDP-om po stanovniku (BDP iznosi između 58%-63% hrvatskog prosjeka). Omjer između BDP-a per capita između najbogatije i najsiromašnije županije povećao se 3,1 u 2007. na 3,3 u 2008. godini. Nakon razvrstavanja županija prema indeksu razvijenosti u 2010., 11 od 21 županije dobile su status potpomognutog područja, što znači da zaostaju više od 25% za nacionalnim prosjekom (Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Osječko-baranjska, Karlovačka, Ličko-senjska, Šibensko-kninska, Koprivničko-križevačka).

2.2. Cjeloviti strateški pristup Godinu 2010., kao i 2009., obilježila je ekonomska kriza, koja je bitno utjecala na strateški pristup u području socijalne zaštite i socijalnog uključivanja. Tijekom protekle dvije godine napori Vlade RH uglavnom su bili usmjereni na to kako zadržati dosadašnju razinu socijalnih prava. To se nastojalo postići na način da se ne smanjuju izdaci za socijalne naknade u državnom proračunu. Osim toga, tijekom 2010. godine usvojeni su ključni strateški dokumenti u nekim područjima (npr. Strategija regionalnog razvoja, Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. - 2016.) te je najvećim dijelom pripremljen prijedlog novoga Zakona o socijalnoj skrbi. Usvojene su i zakonodavne promjene u mirovinskom sustavu, koje su imale odraza na visinu mirovinskih naknada za neke korisničke skupine. Općenito se mjerama socijalne politike nastojalo raspodijeliti teret ekonomske krize i eliminirati neopravdane povlastice u pojedinim socijalnim sustavima. Ključni je izazov za Hrvatsku kako osigurati dugoročnu održivost sustava socijalnog osiguranja u uvjetima starenja stanovništva te kako povećati učinkovitost socijalnih transfera njihovim usmjeravanjem isključivo onima kojima su potrebni. U tom je pogledu Vlada RH u travnju 2010. usvojila Program gospodarskog oporavka, u kojem su, između ostalog, predviđene aktivnosti i mjere daljnjeg uređenja sustava mirovinskog osiguranja. U cilju osiguranja dugoročne održivosti sustava mirovinskog osiguranja, u listopadu 2010. izmijenjen je Zakon o mirovinskom osiguranju. Tako je usvojeno da se radi izjednačavanja uvjeta za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja za muškarce i žene, granica za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene postupno izjednači s dobnom granicom za muškarce. Predviđeno je da prijelazno razdoblje u kojem će se izjednačiti dobna granica umirovljenja traje od 2011. do 2030. godine. U spomenutom razdoblju dobna granica za žene povećavat će se po 3 mjeseca godišnje, sa 60 na 65 godina života za starosnu mirovinu i s 55 na 60 godina za prijevremenu starosnu mirovinu. S druge strane, radi poticanja dužeg zadržavanja u svijetu rada i kasnijeg odlaska u mirovinu povećano je trajno smanjenje prijevremene starosne mirovine za osiguranike s kraćim mirovinskim stažem s maksimalnih 9% na maksimalnih 20,4%. Uvedeno je i povećanje starosne mirovine od 0,15% po mjesecu ostvarivanja mirovine nakon dobi za starosnu mirovinu, odnosno najviše 9% za 5 godina kasnijeg odlaska u mirovinu, čime se stimulira ostvarivanje mirovine u što starijoj životnoj dobi i povećanje participacije starijih osoba među zaposlenima. U skladu s predviđenim ciljevima i mjerama iz Programa gospodarskog oporavka Vlade RH, od 1. srpnja 2010. smanjene su mirovine ostvarene odnosno određene pod povoljnijim uvjetima za 10%. Ovim smanjenjem su obuhvaćene mirovine hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, bivših političkih zatvorenika,

8

zastupnika u Hrvatskom saboru, bivših članova Vlade RH, sudaca Ustavnog suda RH i glavnog državnog revizora, mirovine sudionika Drugog svjetskog rata i bivših pripadnika JNA. Smanjenjem nisu obuhvaćene mirovine koje iznose do 3 500 kuna, mirovine hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i ratnih vojnih invalida s oštećenjem organizma od 100%, te mirovine rudara i radnika profesionalno izloženih azbestu ostvarene pod povoljnijim uvjetima. Kako bi se poboljšao materijalni životni standard starijih osoba bez mirovina predviđeno je uvođenje posebne novčane potpore za ove osobe u sustavu socijalne skrbi. Tijekom 2010. nastavljene su aktivnosti radi pronalaženja prikladnog rješenja za ovu skupinu. Međutim, kako je planirano da iznos ovakve novčane potpore treba biti veći od iznosa novčane naknade namijenjene prvenstveno ublažavanju siromaštva (pomoć za uzdržavanje) koju starije osobe bez prihoda sada ostvaruju u sustavu socijalne skrbi, postavio se problem iznalaska dodatnih sredstava za ovu namjenu u situaciji fiskalne oskudice i posebice ograničenih mogućnosti povećanja naknade za starije osobe u situaciji niske razine najniže mirovine. Naime, planirano povećanje potpore za starije osobe bez mirovina dovelo bi do toga da bi ta naknada bila veća od iznosa najniže mirovine za minimalni radni staž, što bi moglo destimulirati zaposlene da ostvare takav radni staž. Stoga uvođenje posebne potpore za starije osobe nije uvršteno u prijedlog novog Zakona o socijalnoj skrbi, već je planirano da se uvođenje spomenute naknade odgodi do 2013. godine, sukladno Strategiji razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. - 2016. Gospodarska kriza je utjecala na usmjeravanje većih napora u preispitivanje strateškog pristupa u području socijalne skrbi i propitivanje postojećih socijalnih programa te pripremu reformi unutar sustava. S obzirom da se u vremenima gospodarske krize mogu pojaviti osporavanja i restrikcije socijalnih prava, usporedo s prijedlogom novog Zakona o socijalnoj skrbi pripremljena je i Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011.-2016. Ova Strategija predstavlja napor Vlade RH da bolje usmjeri mjere sustava socijalne skrbi kako bi se osigurao minimalni životni standard najugroženijeg dijela stanovništva i podmirile potrebe socijalno osjetljivih skupina, uvažavajući smjernice različitih domaćih i međunarodnih strateških dokumenata (među ostalim, i strategije Europe 2020). Strategija sadržava opis sustava socijalne skrbi, prioritete razvoja sustava socijalne skrbi, te mjere koje se planiraju provesti kako bi se ostvarili ciljevi Strategije, uz navođenje nositelja i rokova provedbe pojedinih mjera. Među prioritetne cijeve razvoja Strategija uvrštava: povećanje učinkovitosti sustava socijalne pomoći, decentralizacija socijalne skrbi, povećanje dostupnosti i pristupa socijalnih usluga (deinstitucionalizacija i prevencija institucionalizacije), informatizacija socijalne skrbi, unaprjeđenje suradnje s OCD, osnaživanje lokalnih zajednica u procesu socijalnog planiranja usluga, izgradnja standarda za praćenje i vrednovanje pružanja socijalnih usluga, unaprjeđenje suradnje između različitih razina i tijela vlasti. Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011.-2016. predviđa sporiji tempo decentralizacije nego što se predviđalo u ranijim dokumentima, uzimajući u obzir činjenicu da je decentralizacija socijalne skrbi sastavni dio šire strategije decentralizacije (zdravstvo, obrazovanje, ekonomski i regionalni razvoj, fiskalna dobrobit). U cilju reforme lokalne i područne (regionalne) samouprave, Vlada RH je u srpnju 2010. godine usvojila "Smjernice i načela za funkcionalnu decentralizaciju i teritorijalni preustroj". Tim su dokumentom utvrđeni ciljevi reforme, kriteriji za optimalni teritorijalni preustroj, kao i načela za provedbu procesa funkcionalne decentralizacije i teritorijalnog preustroja. Decentralizacija sustava socijalne skrbi bi uključivala prijenos osnivačkih prava nad zavodima za socijalnu skrb u županiji i domovima socijalne skrbi na jedinice područne (regionalne) samouprave

9

odnosno na jedinice lokalne samouprave ukoliko je riječ o većim gradovima i gradovima sjedištima županije koji ispunjavaju pretpostavke za decentralizaciju. Pritom bi RH mogla zadržati osnivačka prava nad domovima od posebnog interesa na državnoj razini. Mrežu djelatnosti socijalne skrbi utvrđivala bi JLPS, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za socijalnu skrb koje bi i nadalje bilo zaduženo za strateško planiranje. Administrativnu bi decentralizaciju trebala pratiti fiskalna decentralizacija. Predviđeno je da se mjere fiskalne decentralizacije i prije spomenute mjere decentralizacije socijalne skrbi provedu do 2016. godine. U Strategiji razvoja socijalne skrbi značajna pozornost je posvećena reorganizaciji sustava novčanih davanja i uvođenju nove naknade za osobe s invaliditetom s ciljem izjednačavanja njihovih mogućnosti pri socijalnom uključivanju. Namjera je da se preko nove naknade (inkluzivni dodatak) objedine sva prava koje osobe s invaliditetom sada ostvaruju u različitim sustavima. Razina potpore utvrđivala bi se temeljem procjene funkcionalnih sposobnosti osobe (prema Međunarodnoj klasifikaciji funkcioniranja), a inkluzivni bi se dodatak dodjeljivao u različitim iznosima, ovisno o stupnju procijenjene potrebe. Razina potpore procjenjivala bi se po područjima kojima se mogu sveobuhvatno utvrditi potrebe osobe ovisno o njezinim specifičnim osobinama. U tu se svrhu predviđa uspostava jedinstvenih kriterija za utvrđivanje oštećenja i funkcionalnih sposobnosti osobe, te uspostava jedinstvenog tijela vještačenja. Takvo bi tijelo donosilo jedan dokument na osnovi kojeg bi osobe s invaliditetom mogle ostvarivati prava u različitim sustavima, a trebalo bi djelovati kao neovisna institucija na razini RH, s podružnicama, odnosno ispostavama na područnoj (regionalnoj), odnosno lokalnoj razini. MZSS koordinira izradu prijedloga jedinstvene liste funkcionalnih sposobnosti, kao i izradu propisa kojim bi se reguliralo uspostavljanje jedinstvenog tijela vještačenja i načina utvrđivanja invaliditeta. U tijeku je probna primjena navedene liste na određenom uzorku (nadležna ministarstva i javne ustanove u sustavu zdravstva, socijalne skrbi, obrazovanja, profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, zaštite ratnih vojnih invalida i civilnih invalida rata, mirovinskog osiguranja, branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, djelatnih vojnih osoba), a konačni se rezultati očekuju u 2011. godini. Jedinstveno tijelo vještačenja trebalo bi biti uspostavljeno do 2012., dok se usvajanje posebnog zakona o inkluzivnom dodatku planira do 2014. godine. U okviru Strategije razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011.-2016., jedan od prioriteta jest razvoj socijalnih usluga, posebice onih koje korisnici dobivaju u svojim domovima i lokalnim zajednicama. Širenje mreže usluga socijalne skrbi u zajednici pridonosi samostalnom življenju pojedinih društvenih skupina (primjerice, osoba s invaliditetom, psihički bolesnih odraslih osoba i dr.), ali i usklađivanju radne i obiteljske uloge onih obitelji koje imaju članove koji ovise o skrbi drugih. Stoga je MZSS u listopadu 2010. usvojilo Nacionalni plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. – 2016. (2018.). Nacionalni plan predstavlja temelj za planiranje mreže domova i djelatnosti socijalne skrbi, a njegov je cilj smanjiti ulazak u institucije i povećati izlazak iz institucija u nove oblike skrbi, posebno stimulirajući obiteljsku reintegraciju. Planom su određeni konkretni ciljevi transformacije i deinstitucionalizacije za sljedeće korisničke skupine: djecu i mladež bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djecu i mladež s poremećajima u ponašanju, djecu s teškoćama u razvoju, odrasle osobe s invaliditetom, te psihički bolesne odrasle osobe. U razdoblju od 2011.-2016. predviđa se smanjenje institucionalne skrbi za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi sa 38% na 20%, za djecu i mlade s PUP-om sa 93% na 56%, za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom sa 73% na 49%, te za psihički odrasle osobe sa 81% na 65% (u razdoblju 2011.-2018.). Osim toga, predviđeno je da svaki

10

dom socijalne skrbi i druga pravna osoba izradi pojedinačni plan deinstitucionalizacije i transformacije do početka 2011. godine. Nakon analize pojedinačnih planova, MZSS će izraditi Operativne planove provedbe procesa deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi za dvogodišnja razdoblja do 2018. godine. Također, uvest će se standardi kvalitete usluga, koji predstavljaju polazište za mjerenje kvalitete socijalnih usluga, čime će se omogućiti precizna i transparentna evaluacija svakog pojedinog pružatelja usluga. Nacionalnim planom nisu obuhvaćene usluge starijim i nemoćnim osobama, jer je za širenje mreže izvaninstitucionalnih usluga namijenjenih ovim skupinama zaduženo MOBMS. U posljednje četiri godine uvelike je povećan obuhvat starijih osoba korisnika ovih usluga, te su mrežom usluga obuhvaćene sve županije (vidi 3.1.3.). Programi izvaninstitucionalnih usluga za stare u velikoj mjeri sprječavaju njihovu institucionalizaciju i pridonose općenito kvaliteti života starije populacije koja treba usluge skrbi. Radi usklađivanja sustava socijalne skrbi s novim okolnostima i stremljenjima, tijekom 2010. godine pripremljen je prijedlog novog Zakona o socijalnoj skrbi, koji je usvojen u 2011. godini. Zakonom se utvrđuju novi kriteriji za ostvarivanje socijalnih pomoći i socijalnih usluga, predviđaju se načini potpore za uključivanje korisnika u društvo i tržište rada; uvodi se drugačiji način izračuna novčanih naknada; predlaže se poboljšanje materijalnog položaja osoba koje žive u samačkim kućanstvima; planira se novi ustroj i nova organizacija CZSS; jasnije se definiraju prihodovni i imovinski cenzusi; uvode se minimalni standardi kvalitete socijalnih usluga; stvaraju se pretpostavke za provođenje deinstitucionalizacije i razvijanje novih izvaninstitucijskih usluga; jasnije se razgraničavaju nadležnosti između pojedinih državnih tijela zaduženih za poslove socijalne skrbi, pravosuđa, obitelji i rada, te javnih ustanova u nadležnosti tih tijela, uz obvezu međuresorske suradnje; uvodi se jedinstveni registar korisnika pomoći i usluga u cilju poboljšanja djelotvornosti sustava i dostupnosti usluga, te podizanja razine informiranosti korisnika i društva o socijalnim pravima. Usprkos proračunskim ograničenjima u 2010. godini u sustavu odgoja i obrazovanja učinjeni su značajni koraci u poboljšanju stanja. Izrađen je Akcijski plan provedbe Strategije razvoja strukovnog obrazovanja u RH 2008.- 2013. za 2010. godinu. Izrađeni su Elementi i kriteriji za izradu mreže srednjoškolskih ustanova i programa obrazovanja u RH, kriteriji za stipendiranje učenika srednjih škola putem Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu, izvješća o provedbi Akcijskog plana za provedbu ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u 2010. godini, prijedlog novih mjera za razdoblje 2011.-2013. i započela je izrada mreže srednjih škola i programa obrazovanja. Posebna je pozornost usmjerena na prikupljanje potrebnih podataka o trajanju studija i reformi visokoškolskog obrazovanja kako bi se moglo spoznati postojeće stanje učinkovitosti sustava i predložiti mjere poboljšanja. Prema podacima Eurostata za 2009. godinu udio stanovništva u Hrvatskoj (unutar dobne skupine 25-64 godine starosti) sa visokim obrazovanjem iznosio je 17,8%. U zimskom semestru akademske godine 2009./2010. prema podacima DZS-a bilo je upisano 145 263 studenata. Prema javno dostupnim podacima DZS-a u akademskoj godini 2010./2011. na hrvatskim visokim učilištima u ekvivalentu pune zaposlenosti zaposleno je ukupno 11 693,4 nastavnika i suradnika u nastavi, od čega 46,8% žena. U odnosu na prethodnu akademsku godinu 2009./2010. ostvareno je povećanje broja predavača u ekvivalentu pune zaposlenosti na visokim učilištima od 2,04%. Statistički podaci DZS-a pokazuju da je u 2009. godini diplomiralo ukupno 30 156 studenata, od čega 58,6% žena.

11

U 2010. godini pokrenuta je izgradnja novog studenskog doma u Splitu te je nastavljena izgradnja sveučilišnog kampusa u Rijeci, čija će realizacija znatno poboljšati razinu studentskog standarda u tim gradovima, prije svega u novim smještajnim kapacitetima za studente i novim objektima studentske prehrane. Na temelju usvojenog Zakona o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, tijekom 2009. godine započeo je rad na projektu izrade Nacionalnog informacijskog sustava visokog obrazovanja i znanosti koji će omogućiti izgradnju baza podataka (kao i umrežavanje postojećih) potrebnih za izradu statističkih analiza te dostupnost statističkih podataka. Zakon o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju osigurava kompletnu autonomiju Agenciji za znanost i visoko obrazovanje u postupcima vanjskog osiguranja kvalitete u RH. Također, Zakon daje autonomiju javnim sveučilištima da autonomno uspostavljaju nove studijske programe na temelju internih sustava osiguravanja kvalitete. U veljači 2010. godine donesen je Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja kojim se pobliže definiraju nacionalni standardi kvalitete visokoga obrazovanja. Odlukom Vlade RH od 24. ožujka 2010. godine subvencionirani su troškovi za prvu godinu redovitih studija na javnim visokim učilištima u akademskoj godini 2010./2011. Tijekom 2010. godine počeo se primjenjivati objedinjeni sustav prijave ispita državne mature te prijava za upis na studijske programe putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava na visoka učilišta (NISPVU). Ovim sustavom upravlja Središnji prijavni ured pri Agenciji za znanost i visoko obrazovanje. Cilj centralne obrade prijava je omogućavanje jednakog tretmana svim kandidatima te smanjivanja troškova prijava. U suradnji s Institutom za razvoj obrazovanja i ostalim relevantnim dionicima, MZOŠ je pripremilo Tempus projekt ''Prema pravednom i transparentnom pristupu visokom obrazovanju u Hrvatskoj''. Ciljevi projekta su sakupljanje podataka o socijalnom statusu studenata u Hrvatskoj, uspostavljanje političkog okvira kako bi se povećala dimenzija pravičnosti i transparentnosti financiranja visokog obrazovanja i sustava potpore studentima u Hrvatskoj. Tijekom 2010. godine u sklopu Tempus projekta provedeno je prvo Eurostudent istraživanje o socijalnim i ekonomskim uvjetima života studenata. Posebno je značajna pozornost posvećena poticanju cjeloživotnog obrazovanja koje se prema dokumentu Making a European Area of Lifelong Learning a Reality, što ga je 2001. pripremila Commission of the European Communities određuje kao "sveukupna aktivnost učenja tijekom života, a s ciljem unaprjeđenja znanja, vještina i kompetencija unutar osobne i građanske, društvene i/ili perspektive zaposlenja". Temeljem rada na izradi Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, izradit će se Strategija cjeloživotnog učenja. Izrada Strategije cjeloživotnog učenja kao posebnoga i cjelovitog dokumenta nije započeta, ali svi reformski procesi koji se odvijaju u nekoliko posljednjih godina, a obuhvaćaju sustav odgoja, obrazovanja i znanosti, temelje se na načelu osiguravanja i potrebe za cjeloživotnim učenjem. Isto tako, planira se i razvoj modela priznavanja / vrednovanja neformalno i informalno stečenog znanja. Važan element cjeloživotnog učenja je obrazovanje odraslih, koje podrazumijeva stjecanje znanja i razvijanje kompetencija prema suvremenim životnim i profesionalnim potrebama odraslih osoba te davanje jednake vrijednosti svim oblicima učenja – formalnom i neformalnom. Nadležna Agencija za obrazovanje2 odraslih je tijekom 2010. godine nastavila blisku suradnju s nizom ustanova u području obrazovanja: MZOŠ, drugim ministarstvima, Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Agencijom za 2 Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih osnovana je Zakonom o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (NN, br, 24/10.) koja je preuzela sve poslove, prava i obveze Agencije za strukovno obrazovanje i Agencije za obrazovanje odraslih - kao njihov pravni sljednik.

12

odgoj i obrazovanje, Agencijom za mobilnost i programe EU, Agencijom za strukovno obrazovanje, socijalnim partnerima, međunarodnim organizacijama, udrugama te različitim institucijama iz svih područja djelovanja koje su izravno i neizravno povezane sa sustavom obrazovanja odraslih. ASOO je u 2010. izdala pozitivno stručno mišljenje za ukupno 1 395 programa u sektoru obrazovanja odraslih. U okviru navedene brojke najznačajniji udio zauzimaju programi stjecanja srednje stručne spreme (346 programa), programi usavršavanja (182 programa) i programi osposobljavanja (773 programa). Izrađen je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrazovanju odraslih i uspješno se provode aktivnosti u okviru projekta 'Desetljeće pismenosti“. Intenzivirao se stručni nadzor nad ustanovama koje imaju odobrenje za provođenje projektnih aktivnosti. Najbrojnija korisnička skupina je ona između 15 i 30 godina, a tri županije prednjače po punoj korištenosti projekta (opismenjavanje i osposobljavanje): Vukovarsko-srijemska (56% od ukupnoga broja), Sisačko-moslavačka (37%) te Međimurska (28%). Ukupno korištenje projektnih sredstava najveće je u Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko-moslavačkoj, Međimurskoj, Koprivničko-križevačkoj županiji te u Gradu Zagrebu. Rodna zastupljenost: u ukupnom broju udio muške populacije iznosi 72%, a ženske 28%, što ukazuje da žene značajno manje koriste mogućnosti obrazovanja po ovom projektu. Ženska populacija koristila je projekt s većim udjelom od ukupnog (28%) u: Vukovarsko-srijemskoj županiji (38%), Sisačko-moslavačkoj (38%), Krapinsko-zagorskoj (37%), Karlovačkoj (47%), Šibensko-kninskoj (43%), Splitsko-dalmatinskoj (36%). Analiza uključenosti polaznika u formalno obrazovanje odraslih za razdoblje 2003. do kraja 2010. godine (programi opismenjavanja i osposobljavanja u okviru provedbe projekta 'Desetljeće pismenosti') prema kriteriju dobi polaznika ukazuje na činjenicu da je od ukupnog broja polaznika udio zastupljenosti osoba u dobi preko 50 godina iznosio 9,75% ili 547 polaznika na razini RH. Najveći broj polaznika u dobi preko 50 godina je zabilježen u Vukovarsko-srijemskoj županiji – 132 polaznika od ukupnog broja od 630 polaznika i u gradu Zagrebu – 144 polaznika od ukupnog broja od 874 polaznika. U nekoliko županija: Varaždinskoj, Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj, Zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj osobe u dobi preko 50 godina nisu bile uključene u gore navedene programe u okviru projekta. U području obrazovanja odraslih uspješno se provode projekti (ugovor o uslugama i program dodjele bespovratnih sredstava) u okviru IPA programa IV komponente. Ugovor o uslugama započeo je s provedbom 17. svibnja 2010. godine, a trajat će 18 mjeseci. Ovaj projekt će poboljšati sposobnosti odraslih polaznika, kroz modernizaciju postojećih i razvoj novi kratkih programa za obrazovanje odraslih, koji će im omogućiti aktivnije sudjelovanje na tržištu rada, posebno u izabranim područjima od posebne državne skrbi. Projekt također za cilj ima i širenje regionalne mreže ustanova za obrazovanje odraslih, za razmjenu i širenje programa i razvoj suradnje ustanova za obrazovanje odraslih i važnih lokalnih partnera (posebno poslodavaca) i to sve u svrhu boljeg ispunjavanja potreba odraslih polaznika. 5. studenoga 2010. godine potpisano je 20 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s ustanovama za obrazovanje odraslih. 20 prijavitelja, zajedno sa svojim partnerima, ispunilo je sve potrebne uvjete za dodjelu nepovratnih sredstava te kroz svoje projekte ukupno povlače 3 407 682 EUR-a. Pojedinačni će projekti trajati od 10 do 12 mjeseci, a njihova se vrijednost kreće između 70 000 i 300 000 EUR-a. U okviru provedbe kampanje o važnosti cjeloživotnog učenja ASOO je u suradnji s MZOŠ-om nastavila s organizacijom Tjedna cjeloživotnog učenja. U 2010. provodio se pod sloganom UKLJUČIMO S(V)E! od 8. do 15. rujna 2010. godine i obilježavao se diljem RH u 60-ak gradova, provedbom različitih aktivnosti promidžbe učenja i obrazovanja. Priključilo se više od 400 institucija iz različitih područja djelovanja (škole, ustanove za obrazovanje odraslih, fakulteti i visoka učilišta, HZZ, Financijska agencija, HOK, HUP, HGK, MojPosao i EduCentar, Srce, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, razne udruge,

13

gospodarstvenici, gradovi, županije i drugi sa 115 prijavljenih programa te s više od 250 različitih događanja, a ostvareno je preko 1500 medijskih objava. Poseban je naglasak stavljen na socijalno osjetljive skupine - nezaposlene, manjine, osobe s invaliditetom - što je bilo u skladu s temom vodiljom Tjedna borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Značajni su napori napravljeni na planu unaprjeđenja manjinskih prava i razvoja anti-diskriminacijskih mjera. U 2010. godini izmijenjen je Ustav RH te su u preambuli Ustava eksplicite nabrojene 22 nacionalne manjine. Isto tako, pripadnicima nacionalnih manjina omogućeno je dodatno pravo glasa na izborima (pored toga što glasuju za predstavnike svoje nacionalne manjine). Sukladno Akcijskom planu za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, poduzete su određene mjere u pravcu adekvatnije zastupljenosti (zapošljavanja) nacionalnih manjina u tijelima državne uprave i upravnim tijelima lokalne i područne samouprave (npr. Centar za stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika MU provodio je tijekom 2010. godine odgovarajuće programe izobrazbe državnih službenika zaposlenih na kadrovskim poslovima, u okviru kojih su se obrađivala i pitanja vezana uz primjenu članka 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina; provedene su edukacije općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika te lokalnih službenika koji rade na kadrovskim poslovima o pravu prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima, MU je dostavilo uputu nositeljima izvršnih ovlasti u jedinicama samouprave o načinu postupanja prilikom donošenja planova prijama u službu). U međuvremenu je pripremljen dugoročni plan prijama pripadnika nacionalnih manjina u tijela državne uprave za razdoblje od 2011. do 2014. godine. Kada je u pitanju srpska manjina, većina napora i dalje je usmjerena na povratak izbjeglih Srba i osiguravanje uvjeta za njihov povratak (prvenstveno kroz stambeno zbrinjavanje BNSP koji se vraćaju u RH). Tijekom 2010. godine nastavljena je provedba mjera i aktivnosti iz Akcijskog plana za ubrzanu provedbu programa stambenog zbrinjavanja BNSP koji se žele vratiti u RH na i izvan PPDS za razdoblje od 2007.-2009. Tako je prema spomenutom Akcijskom planu u razdoblju od 2007. do 2009. godine trebalo stambeno zbrinuti 4 915 obitelji BNSP. Do danas je stambeno zbrinuto oko 84% od ukupnog broja obitelji koje su trebale biti obuhvaćene akcijskim planom. Zbog problema u provedbi akcijskog plana u 2009. (ekonomska i financijska kriza), Vlada je sredinom 2010. godine donijela Revidirani Akcijski plan za ubrzanu provedbu Programa stambenog zbrinjavanja na i izvan PPDS-a za izbjeglice - BNSP koji se žele vratiti u RH. Revidirani Akcijski plan predviđa završetak stambenog zbrinjavanja za 2009. godinu do 30. 06. 2011. godine. Osim toga, UNDP je u suradnji s Uredom za nacionalne manjine Vlade RH proveo anketno istraživanje o položaju žena pripadnica srpske nacionalne manjine na tržištu rada na PPDS. Svrha je istraživanja bila utvrditi uzroke i poteškoće s kojima se susreću žene pripadnice nacionalnih manjina prilikom zapošljavanja. Iz rezultata istraživanja proizlazi da je potrebno: osigurati aktivnu politiku zapošljavanja s nizom poticajnih mjera za posebno ranjive skupine na tržištu rada; razvijati socijalno poduzetništvo i poticati samozapošljavanje žena; poticati sudjelovanje žena na izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina s ciljem njihovog aktivnijeg i učinkovitijeg uključivanja u procese odlučivanja. Posebna je pozornost usmjerena na poboljšanje položaja Roma. Vlada je 2003. godine prihvatila Nacionalni program za Rome, čiji je cilj sustavno pomagati Romima da poboljšaju svoje uvjete življenja, da se uključe u društveni život i procese odlučivanja na lokalnoj i višim razinama te da očuvaju vlastiti identitet, kulturu i tradiciju. Formirano je Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome, koje redovito održava sjednice u različitim županijama u kojima Romi žive u značajnijem broju, kako bi se neposredno

14

utvrdilo stanje u tim područjima te, u suradnji s lokalnom i područnom upravom i samoupravom, potaknulo i ubrzalo rješavanje problema. Predstavnici Roma članovi su Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome te članovi različitih radnih skupina Povjerenstva. Proteklih godina intenzivno se radilo na uključivanju mladih Roma, posebice žena, u provođenje Nacionalnog programa za Rome te u javni i društveni život. U prosincu 2010. Vlada je usvojila izvješće za razdoblje od 2007.-2009. godine. U tijeku su pripreme za izradu novog Nacionalnog programa za Rome. Osim toga, Vlada priprema dvogodišnje akcijske planove u sklopu Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015., kojima se razrađuju različite mjere u području obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva i stanovanja. U provedbi akcijskih planova i programa za Rome sudjeluju osim tijela središnje i lokalne/regionalne vlasti i druge vladine i nevladine organizacije, međunarodne institucije, romske udruge itd. Provode se i drugi projekti usmjereni na romsku populacije ili na pojedine segmente te populacije (projekti podrške Romima koji se financiraju iz PHARE 2005 i 2006, IPA, projekti koje provode romske udruge u suradnji s drugim institucijama - „Život Romkinja u Hrvatskoj s naglaskom na pristup obrazovanju”). Pored Zakona o regionalnom razvoju, koji je usvojen krajem 2009., sredinom 2010. godine usvojena je i Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, 2011.-2013. Ovom su Strategijom utvrđeni ciljevi smanjenja regionalnih razvojnih nejednakosti te jačanja razvojnog potencijala onih dijelova zemlje koji zaostaju u razvoju (tzv. potpomognuta područja) kako bi postali što konkurentniji. Tri su temeljna strateška cilja politike regionalnog razvoja: 1) razvoj županija i statističkih regija (bolja povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s nacionalnim razvojnim prioritetima, izrada razvojnih programa na županijskoj i razini statističkih regija u skladu s razvojnim prioritetima središnje razine i uz uključenost svih dionika i interesnih skupina), 2) razvoj potpomognutih područja (potpora svim područjima s društveno-gospodarskim razvojnim teškoćama radi povećanja i optimalnog korištenja njihovih razvojnih potencijala, odnosno brži društveno-gospodarski razvoj potpomognutih područja i manje zaostajanje za ostalim područjima RH), 3) razvoj pograničnih područja (jačanje prekogranične, transnacionalne i međuregionalne suradnje, putem zajedničkih lokalnih i regionalnih inicijativa, kako bi se smanjio negativan utjecaj granica i promovirala društveno-gospodarska kohezija u pograničnim područjima). U 2010. godini usvojen je niz podzakonskih propisa koji proizlaze iz Zakona o regionalnom razvoju i Strategije regionalnog razvoja. Tako je Vlada RH krajem travnja 2010. godine donijela Uredbu o indeksu razvijenosti, koji se računa temeljem 5 društveno-gospodarskih pokazatelja (stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski prihodi JLPS, opće kretanje stanovništva i stopa obrazovanosti). Uvodi se pojam potpomognutog područja, pod kojim se podrazumijeva JLPS koja prema indeksu razvijenosti zaostaje više od 25% za nacionalnim prosjekom. Temeljem spomenute Uredbe u srpnju 2010. godine provedeno je razvrstavanje JLPS (što je objavljeno na službenoj internetskoj stranici MRRŠVG). Predviđeno je bilo da se do kraja 2010. izrade županijske razvojne strategije za razdoblje 2011.-2013. Ipak, tek je nekoliko županija izradilo svoje razvojne strategije, dok bi preostale to trebale napraviti tijekom 2011. godine. MZSS kao koordinator pretpristupnih aktivnosti na području socijalnog uključivanja i nadalje konontinuirano prati provedbu i neposredno provodi aktivnosti zacrtane JIM-om. U 2010. godini izrađeno je Izvješće o provedbi mjera JIM-a za 2009. godinu kojeg je Vlada RH prihvatila u lipnju te ga uputila EK. Krajem 2010. godine izrađen je radni tekst Nacionalnog provedbenog plana za socijalno uključivanje 2011. – 2012. kojeg je Vlada RH usvojila u veljači 2011. godine. U izradi Izvješća i NPPSU-a aktivno su sudjelovali svi dionici – nositelji i sunositelji mjera. Dokumenti su prije konačnog donošenja usklađivani, uvažavale su se

15

primjedbe kao i smjernice i preporuke EK-a, te su dostavljani svim sudionicima na mišljenje. Kao i do sada, Odjel za pripremu i provedbu projekata Europske komisije na području socijalnog uključivanja priprema okvirni prijedlog dokumenta, daje smjernice za konačan izgled, te ga upućuje Vladi RH na prihvaćanje; priprema sastanke sa sudionicima po potrebi; objavljuje informacije na Internet stranici MZSS-a; surađuje na međunarodnom nivou pružajući podršku zemljama u regiji u procesu pristupanja EU. Odjel također koordinira aktivnosti koje su rezultat Projekta razvoja sustava socijalne skrbi, projekata financiranih kroz IPA fond te drugih strateških mjera koje utječu na politiku socijalnog uključivanja (socijalno planiranje, novi model organizacije rada CZSS-a, deinstitucionalizacija i dr.).

2.3. Strateški pristup za razdoblje 2011.-2012. Strateški pristup za razdoblje 2011.-2012. temelji se na Strateškom okviru za razvoj 2007.-2013., Strategiji Vladinih programa 2011.-2013., Programu gospodarskog oporavka Vlade RH i drugim dokumentima. Strateški ciljevi Vlade RH u razdoblju 2011.-2013. nisu se mijenjali u odnosu na prethodno razdoblje. Sa stajališta politike socijalnog uključivanja, ključni ciljevi Strategije Vladinih programa za razdoblje 2011.-2013. jesu makroekonomska i gospodarska stabilnost, ravnomjerni regionalni razvoj, jačanje socijalne pravednosti. Radi pravodobnog reagiranja na učinke gospodarske i financijske krize Vlada RH je u travnju 2010. usvojila Program gospodarskog oporavka, koji osim kratkoročnih mjera (2010.) sadrži srednjoročne (2011.-2013.), kao i dugoročne mjere (do 2020.). Nakon što su u Programu gospodarskog oporavka identificirane strukturalne slabosti hrvatske ekonomije i definirani prioriteti, izrađen je provedbeni plan u kojem se kontinuirano (mjesečno) prati provedba planiranih mjera. Održivost mirovinskog sustava predstavljat će značajan izazov u budućem razdoblju zbog pogoršavanja omjera između osiguranika i umirovljenika i ponovnog rasta troškova mirovinskog sustava. Stoga se u razdoblju 2011.-2013. predviđaju promjene u sustavu generacijske solidarnosti, kao i u sustavu temeljenom na individualnoj kapitaliziranoj štednji. Cilj je povećati udio korisnika mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje u ukupnom broju korisnika mirovina i smanjiti udio mirovinskih troškova za sustav generacijske solidarnosti u bruto domaćem proizvodu. Usvojene su zakonske promjene prema kojima će se postupno izjednačavati dob ulaska u mirovinu muškaraca i žena do 2030. godine, očekuje se uvođenje dohodovnog ili imovinskog cenzusa prilikom ostvarivanja prava na najnižu mirovinu, predlaže se postupno podizanje stope doprinosa za II. stup, mijenjanje investicijske politike i iznalaženje jeftinijeg načina upravljanja mirovinskim sustavom. Jedan od ključnih ciljeva Vlade RH jest održati i poboljšati životni standard materijalno depriviranih skupina hrvatskih građana. Vlada RH planira aktivnosti objedinjavanja sustava novčanih pomoći i smanjenja administriranja radi jednostavnijeg pristupa korisnika pravima (važan korak u tom pravcu predstavlja novi Zakon o socijalnoj skrbi koji je usvojen u svibnju 2011. godine). Posebna pozornost posvećuje se socijalnom uključivanju najstarijih osoba kroz osiguranje minimalnog životnog standarda i razvoj socijalnih usluga za samostalno življenje, u suradnji s lokalnim/područnim samoupravama i OCD-ima. Osim toga, nastavit će se poticati puno sudjelovanje osoba s invaliditetom u obiteljskom, radnom i životu zajednice. Predviđa se evaluacija dijela projekata za osobe s invaliditetom s ciljem smanjenja broja projekata i njihova dugoročnijeg financiranja, kao i mogućnosti kvalitetnijeg praćenja njihove provedbe. Sukladno Zakonu o državnim službenicima, u tijeku je priprema kratkoročnog plana prijama u državnu službu u tijela državne uprave i urede Vlade RH, odnosno Plana prijama za 2011. godinu, koji uključuje, između ostaloga, i planiranje prijama pripadnika nacionalnih manjina

16

u navedena tijela. Zakon o državnim službenicima, uz obvezu donošenja kratkoročnih planova prijama u državnu službu, predviđa i mogućnost donošenja dugoročnih planova prijama (za razdoblje od četiri godine). Dana 9. svibnja 2011. godine donesen je Plan prijama pripadnika nacionalnih manjina u tijela državne uprave za razdoblje od 2011. do 2014. godine (dugoročni plan), na kojeg je Vlada RH dala suglasnost na sjednici održanoj 12. svibnja 2011. godine. Sukladno ovome Planu donosit će se planovi prijama za svaku kalendarsku godinu u razdoblju 2011. – 2014. godine (kratkoročni planovi). Vodeći računa o ograničenim mogućnostima zapošljavanja novih službenika u tijela državne uprave, uključujući i pripadnike nacionalnih manjina, te o potrebi smanjenja broja zaposlenih u navedenim tijelima, kao i o raspoloživim financijskim sredstvima za nova zapošljavanja, u razdoblju od 2011. do 2014. godine planira se prijam ukupno 802 pripadnika nacionalnih manjina u tijela državne uprave. Nastavit će se provoditi preventivne zdravstvene aktivnosti u djelokrugu rada izabranih liječnika primarne zdravstvene zaštite u djelatnostima opće/obiteljske medicine, zdravstvene zaštite žena i zdravstvene zaštite predškolske djece. Vlada RH predložit će novi Zakon o potpomognutim područjima koji će uvesti nove mjere usmjerene na poticanje bržeg gospodarskog razvoja tih područja. Naime, zbog složenosti problema s kojima se suočavaju potpomognuta područja, Strategijom regionalnog razvoja planira se izrada četiriju razvojnih programa usmjerenih na potpomognuta područja (podloga za ovakav prijedlog u Strategiji je studija “Ocjena i unaprjeđenje državnih mjera pomoći za potpomognuta područja”, izrađena 2009. godine): 1) Program demografske obnove, koji će sadržavati dodatne mjere radi povratka iseljenog stanovništva, zadržavanja postojećeg i privlačenja novog stanovništva te poticanja većeg prirodnog prirasta. Analiza iz studije o potpomognutim područjima potvrdila je da područja s razvojnim poteškoćama imaju vrlo lošu demografsku sliku. Za razliku od pozitivne dinamike gospodarstva, podaci o kretanju stanovništva su negativni i pokazuju da se ionako loša demografska situacija kontinuirano pogoršava. Stoga je očito da sadašnje mjere poticanja demografskog razvitka nisu dovoljne. Zbog sveobuhvatnosti problematike demografskog razvitka planira se izrada posebnog dokumenta koji će temeljito analizirati mogućnosti za poboljšanje sadašnjeg demografskog stanja, a posebice mogućnosti privlačenja kvalificiranih kadrova u gospodarstvu i javnom sektoru. 2) Program jačanja obrazovnih kapaciteta radi razvoja lokalnog obrazovnog sustava u skladu s potrebama na tržištu te poticanja poboljšanja kvalitete obrazovanja. Bez podizanja opće razine obrazovanosti u područjima s razvojnim poteškoćama ne može se očekivati smanjenje razvojnog jaza prema nacionalnom prosjeku u dugoročnoj perspektivi. Zbog toga je, osim samog povećanja iznosa i broja stipendija, potrebno uložiti sustavne napore u jačanje obrazovnih kapaciteta na područjima sa razvojnim poteškoćama. Upravo je razvoj lokalnih kapaciteta u području visokog obrazovanja bio jedan od ključnih faktora koji je doprinio razvoju slabije razvijenih područja u brojnim europskim zemljama poput Švedske, Finske, Irske i drugih. Stoga je nužno, u uskoj suradnji s resornim ministarstvom, izraditi program jačanja obrazovnih institucija na potpomognutim područjima koji će dovesti do veće ponude obrazovnih programa, poboljšanja njegove kvalitete te veće usklađenosti s potrebama lokalnog gospodarstva i javnih institucija. 3) Program privlačenja investitora na potpomognuta područja, kako bi se identificirale konkretne mogućnosti investiranja te razradile dodatne pogodnosti za investitore. Bez obzira na povoljne pokazatelje dinamike gospodarstva na potpomognutim područjima, bez privlačenja novih investicija u izvozno orijentirane sektore teško će se održati povoljni trendovi. Stoga je nužno imati proaktivan pristup prema investitorima, kako domaćim tako i

17

stranim, kako bi stekli jasnu sliku o prednostima ulaganja u potpomognuta područja. U suradnji s ostalim državnim tijelima potrebno je izraditi program koji će obuhvatiti prilagođavanje postojećih poticajnih mjera potrebama potpomognutih područja, kao i donošenje novih mjera u području privlačenja investicija te poduzeti odgovarajuće informativne kampanje u svrhu promicanja poticaja koji se nude za gospodarstvenike na potpomognutim područjima. 4) Program razvoja regionalnih klastera na potpomognutim područjima, koji bi omogućio umrežavanje javnog, poslovnog i znanstveno-istraživačkog sektora u svrhu jačanja regionalne konkurentnosti i specijalizacije regija. Vlada RH i dalje će promicati obiteljske vrijednosti, brigu za djecu i mlade te osigurati spolnu i drugu ravnopravnost u svim područjima društvenog života. Radi osnaživanja djece i mladih, posebna će se pozornost poklanjati razvoju suradnje između nadležnih državnih tijela i OCD-a, koje djeluju za dobrobit djece i mladih koji su izloženi rizičnim uvjetima odrastanja. Kako bi se unaprijedila kvaliteta života obitelji s djecom provodit će se niz mjera u području održivog gospodarskog razvoja, sustava obiteljskih potpora, usklađivanja obiteljskog i poslovnog života te skrbi o djeci.

2.3.1. Socijalne posljedice i mjere ublažavanja utjecaja gospodarske i financijske krize Nakon dugotrajnog razdoblja gospodarskog rasta, 2009. i 2010. godinu obilježavaju negativna gospodarska kretanja, koja su nepovoljno utjecala na tržište rada i kućansku potrošnju. Ipak, nakon drastičnog pada BDP-a u 2009. (-6%), u 2010. dijelom su zaustavljeni negativni trendovi, iako je ekonomski rast i dalje bio negativan (-1,2% BDP-a). Realne neto plaće ostale su otprilike iste u 2009. te su smanjene u 2010. godini za 0,5%. Negativni ekonomski rast pratilo je smanjenje zaposlenosti i povećanje nezaposlenosti. Tako se broj zaposlenih u pravnim osobama smanjio u 2009. za 3,3% u odnosu na 2008. te u 2010. godini za 3,5% u odnosu na 2009. Tijekom 2009. i 2010. zabilježen je rast broja nezaposlenih (rast od 11,2% u 2009. i 15,4% u 2010. u odnosu na prethodne godine). Nezaposlenost pogađa sve dobne skupine, iako su u većoj mjeri pogođene najstarije i najmlađe dobne skupine. Ocrtani ekonomski trendovi nepovoljno su utjecali na socijalni položaj građana. Prije svega, dogodio se značajan rast nezaposlenosti zbog gubitka radnih mjesta i smanjenih mogućnosti novog zapošljavanja. Zbog nelikvidnosti povećao se broj zaposlenih koji ne dobivaju plaću ili se plaće isplaćuju sa zakašnjenjem (prema procjenama, takvih je između 70 000 – 80 000). Na pad realnog kućanskog dohotka utjecalo je uvođenje kriznog poreza od 2% i 4% sredinom 2009. (2% na neto plaće/mirovine od 3 000 do 6 000 kuna i 4% na plaće/mirovine iznad 6 000 kuna), povećanje PDV-a sa 22% na 23% te rast cijena energenata i hrane. Tijekom 2010. i 2011. godine privremeno je suspendirano pravilo indeksacije mirovina s potrošačkim cijenama i rastom plaća. Ukinuto je pravo na besplatne udžbenike i prijevoz za učenike osnovnih i srednjih škola. Vlada je pojedinim mjerama nastojala zaštititi najosjetljivije socijalne skupine. Tako se prije spomenuti krizni porez nije primjenjivao na građane s mjesečnim primanjima ispod 3 000 kuna. Osim toga, Vlada je ukinula nižu stopu kriznog poreza od sredine 2010. te višu stopu kriznog poreza od studenoga 2010., što je utjecalo ili će utjecati na izvjesno povećanje kućanskog dohotka. Zahvaljujući mjerama Programa gospodarskog oporavka izvršene su promjene u poreznom sustavu koje bi trebale doprinijeti smanjenju poreznog opterećenja za građane s najnižim primanjima (umjesto četiri uvedene su tri porezne stope, s tim da je najniža porezna stopa za građane s najmanjim primanjima smanjena s 15% na 12%). Proračunska sredstva namijenjena za socijalna prava nisu se smanjivala tijekom 2009.-2010.,

18

a niti se planira njihovo smanjivanje u 2011., iako je realna vrijednost socijalnih naknada smanjena zbog inflacije i rasta cijena osnovnih životnih potrepština. Ključni je problem kako pružiti materijalnu potporu osobama koje ostaju bez posla. One osobe koje ispunjavaju minimalne uvjete iz sustava osiguranja od nezaposlenosti mogu ostvariti novčanu naknadu za nezaposlene. Po isteku razdoblja u kojem mogu primati novčanu naknadu za nezaposlene, moguće je ostvariti socijalnu pomoć nakon provjere dohotka i imovine (means-test). One nezaposlene osobe koje nemaju pravo na novčanu naknadu iz osiguranja mogu se osloniti na solidarnost drugih članova obitelji i/ili zatražiti socijalnu pomoć. U 2009. godini nije bilo značajnijeg rasta broja korisnika socijalne pomoći jer je najveći dio nezaposlenih koji su ostali bez radnog mjesta koristio novčanu naknadu ili su crpili druge izvore dohotka (ušteđevine, pomoć drugih članova obitelji). Tako je ukupan broj korisnika stalne socijalne pomoći u 2009. povećan za 2,1% u odnosu na 2008., a broj nezaposlenih korisnika ostao je otprilike isti. Međutim, u 2010. godini došlo je do povećanja ukupnog broja korisnika socijalne pomoći, kao i nezaposlenih korisnika pomoći u odnosu na 2009. godinu (ukupan broj korisnika povećao se za 8%, a broj nezaposlenih korisnika za 7%). Osim primanja novčanih naknada, dio nezaposlenih osoba (posebice, teže zapošljive i dugotrajno nezaposlene osobe) sudjelovao je u mjerama aktivne politike tržišta rada (o tome vidi u izvješću o provedbi JAP-a). Pored stalne pomoći, evidentan je rast korisnika jednokratnih pomoći, koje služe podmirenju potreba koje su posljedica određenih (trenutačno nepovoljnih) okolnosti. Tako je broj dodijeljenih jednokratnih pomoći u 2010. porastao za 11,1% u odnosu na 2009. ili za 18,6% u odnosu na 2008. godinu. Osobito je porastao broj jednokratnih pomoći koje se daju radi školovanja jer su siromašnije obitelji ostale bez besplatnih udžbenika (broj korisnika jednokratnih pomoći u svrhu školovanja porastao je s 2 427 u 2008. na 15 964 u 2009. godini). Osim toga, lokalne su vlasti također mogle intervenirati kako bi ublažile socijalnu situaciju na svojem području (podaci o socijalnim intervencijama županija vidi 3.2.6.). Nije bilo nikakvih redukcija prava niti sredstava u sustavu dječjih doplataka. U zadnje tri godine poboljšana je usmjerenost dječjih doplataka prema donjem dohodovnom kvintilu (uvođenjem većeg broja dohovnih razreda i posebnog dodatka za treće i četvrto dijete).

3. IZVJEŠĆE O NAČINIMA SUOČAVANJA S KLJUČNIM IZAZOVIMA I PROVEDBI PRIORITETA I MJERA U PODRUČJU SOCIJALNOG UKLJUČIVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

3.1. Procjena ostvarenosti prioriteta u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj definiranih u 8. poglavlju JIM-a

3.1.1. Povećati razinu zapošljivosti onih skupina koje su najviše pogođene dugotrajnom nezaposlenošću ili diskriminacijom

ULJP je partner u PROGRESS projektu „Poticanje ravnopravnosti na hrvatskom tržištu rada“ (2009-2010), čiji nositelj je HZZ. Projekt se temelji na pet (5) diskriminatornih osnova – rasa i etničko podrijetlo, invalidnost, dob, vjera i seksualna orijentacija. Ciljevi projekta su bolja implementacija nacionalnog zakonodavstva i anti-diskriminacije, razvijanje nacionalne politike za suzbijanje diskriminacije i promicanje jednakosti, diseminiranje informacija o nacionalnoj politici i zakonodavstvu kao i zakonodavstvu EU u području anti-diskriminacije. U okviru prve komponente projekta „Poticanje ravnopravnosti na hrvatskom tržištu rada“, Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“ je tijekom veljače i ožujka 2010. godine proveo

19

istraživanje o raširenosti i glavnim obilježjima diskriminacije na hrvatskom tržištu rada, kojim je obuhvaćeno šest osnova za diskriminaciju: spol, dob, invaliditet, etnička pripadnost, religijska pripadnost i seksualna orijentacija. U okviru istraživanja provedene su dvije terenske ankete: jedna na reprezentativnom uzorku od 928 nezaposlenih osoba te druga na reprezentativnom uzorku od 604 poslodavca. Provedenim anketama ispitani su: (1) znanje o diskriminaciji, (2) osobna iskustva diskriminacije na tržištu rada, (3) percepcija raširenosti diskriminacije na tržištu rada općenito te specifične diskriminacije, (4) stavovi o suzbijanju diskriminacije i pozitivnoj akciji, (5) moguće posljedice diskriminacije među nezaposlenim osobama te (6) mogući uzroci sklonosti diskriminaciji među poslodavcima (izravne i neizravne mjere predrasuda prema pojedinim grupama, stereotipi i mjere učestalosti kontakata s pripadnicima različitih skupina). Prikupljeni podaci mogu služiti kao polazišna točka za planiranje ostalih aktivnosti predviđenih projektom, odnosno za daljnje praćenje raširenosti i obilježja diskriminacije na hrvatskom tržištu rada. Premda spomenuta anketa u okviru projekta „Poticanje ravnopravnosti na hrvatskom tržištu rada“ vjerojatno nije dala posve nepristranu sliku o oblicima i razmjerima diskriminacije na tržištu rada jer je odražavala shvaćanja i percepciju ispitanika, njezini rezultati upućuju na mogućnost da se pri zapošljavanju relativno najčešće pojavljuje diskriminacija prema dobi i spolu. Ako je tome zaista tako, onda treba pozitivno ocijeniti mjeru sufinanciranja zapošljavanja starijih osoba (u dobi iznad 50 godina) koju provodi HZZ i u okviru koje se zaposlilo 305 osoba u 2010. godini. Također treba pozitivno ocijeniti činjenicu da su žene činile 63,3% od ukupno 940 osoba koje su u istoj godini zaposlene u okviru mjere sufinanciranja zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih. Spomenutim mjerama može se jedino prigovoriti nezadovoljavajući opseg zbog nedostatka financijskih sredstava. HZZ je također u okviru projekta „Poticanje ravnopravnosti na tržištu rada“ krajem 2010. godine ustanovio „help desk“ za podršku poslodavcima u cilju suzbijanja diskriminacije.

3.1.2. Proširiti obuhvat srednjeg i visokog obrazovanja te poticati i reformirati strukovno obrazovanje radi usklađivanja sa zahtjevima tržišta rada

U području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja izvršen je niz zakonskih i strateških aktivnosti usmjerenih na osuvremenjivanje obrazovnog sustava i njegovo usklađivanje sa zahtjevima tržišta rada. Strukovno obrazovanje i osposobljavanje orijentira se u potpunosti prema ispitivanju potreba tržišta, ishodima učenja i stjecanju kompetencija, što rezultira i novom metodologijom programiranja strukovnih kurikuluma. U ožujku 2009. donesen je Zakon o strukovnom obrazovanju koji uvodi usmjerenost na ishode učenja u strukovnom obrazovanju, uvodi nova tijela (Vijeće za strukovno obrazovanje, Sektorska vijeća), novu metodologiju programiranja kurikuluma kojima prethode analize sektorskih potreba, izrada standarda zanimanja i strukovnih kvalifikacija, omogućuje daljnji razvoj socijalnog partnerstva i stvara pravnu podlogu za razvoj cjelovitog sustava osiguranja kvalitete te vrednovanja neformalnog obrazovanja. Nastavno na donošenje Zakona o strukovnom obrazovanju u 2010. godini su doneseni sljedeći pravilnici: Pravilnik o sadržaju i obliku svjedodžbi i drugih javnih isprava te pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji u školskim ustanovama, Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi, Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi i započelo se s izradom Pravilnika o djelokrugu rada tajnika školske ustanove i administrativno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u školskoj ustanovi. MZOŠ je u 2010. godini sukladno rokovima i obvezama iz Plana provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka izradilo 2 dokumenta: Elementi i kriteriji za izradu mreže srednjoškolskih ustanova i programa obrazovanja u RH i prijedlog mreže srednjih škola i

20

programa obrazovanja na razini obrazovnih sektora. Donošenjem mreže srednjih škola i programa obrazovanja postići će se sljedeći učinci: 1) mreža će udovoljiti zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja upisnog područja za pojedine sektore u odnosu na postojeće gospodarske kapacitete i planove gospodarskog razvoja pojedinog područja; 2) mreža će zadovoljiti pedagoška mjerila i propisane standarde u odnosu na veličinu škola, rasprostranjenost i dostupnost obrazovnih programa, demografske uvjete, potrebe društva i prostorno-tehničke, kadrovske i ostale didaktičke uvjete; 3) mreža će osigurati zaštitu nacionalnih i lokalnih interesa, i 4) mreža će osigurati zadovoljavanje svih preduvjeta za uspješnu provedbu programa obrazovanja. U području rada ASOO kroz IPA projekt “Jačanje institucionalnog okvira za razvoj strukovnih standarda, kvalifikacija i kurikuluma“ započeli su se izrađivati profili 13 obrazovnih sektora koji sadržavaju ključne podatke o sektoru, tržištu rada i strukovnom obrazovanju. U okviru ovog projekta izrađena je “Metodologija za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma u RH“. Metodologija predviđa razvoj strukovnih kurikuluma koji će odražavati potrebe tržišta rada, ali biti i u funkciji nastavka obrazovanja. Započet je razvoj 13 strukovnih kurikuluma u 12 obrazovnih sektora. Za potrebe razvoja standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma Agencija je imenovala 13 radnih skupina s više od 120 članova te je uz podršku IPA projekta 2010. godine održano više od 20-tak sastanaka. Također, ASOO priprema projektnu dokumentaciju za još jedan projekt koji će biti sufinanciran sredstvima EU kroz IPA program (IV. komponenta), a koji će se odnositi na istraživanje tržišta rada. U području poticanja inovacija u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju Agencija je u svojstvu korisnika započela s provedbom IPA projekta 'Implementacija novih kurikuluma'. Svrha projekta je uvođenje sustavnog pristupa razvoju inovativne kulture u strukovnim školama – u skladu s potrebama tržišta rada na lokalnoj i/ili regionalnoj razini. Kroz projekt će se razviti i stručni kapaciteti ASOO-a i strukovnih škola za uspješnu pripremu i provedbu ugovora o dodjeli nepovratnih sredstava u okviru IPA-e IV. komponente te budućih projekata koji će se financirati kroz Europski socijalni fond. U području stručnog usavršavanja strukovnih nastavnika tijekom prve polovice 2010. godine Agencija je organizirala 60 stručnih skupova na kojima je sudjelovalo ukupno 936 nastavnika iz cijele RH. U listopadu 2009. donesen je Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim se reguliraju prava osoba koja su van RH stekle kvalifikacije u području reguliranih profesija. Temeljem ovoga Zakona Vlada RH donijela je i Popis reguliranih profesija u RH, čime se osnažuje kontrola, ali i liberalizacija tržišta rada usklađenog s pozitivnim zakonskim propisima EU. Nastavno na donesen Zakon o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju u 2010. godini donesen je i Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta. U procesu javne rasprave trenutno su prijedlozi triju zakona – Zakona o znanosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveučilištu, dok je za ljeto 2011. predviđeno i objavljivanje dopuna Popisa akademskih naziva, Popisa stručnih naziva i Popisa odgovarajućih stručnih naziva. U pogledu praćenja trendova na tržištu rada i usklađivanja budućih obrazovnih politika, te usklađivanja upisne politike na visoka učilišta i potreba tržišta rada, AZVO, MZOŠ i Vlada RH osnovali su 2010. godine Međuresornu radnu skupinu za praćenje potreba tržišta rada. Osnovani su, također, prvo privatno sveučilište - medijsko sveučilište u Splitu i Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije u Zagrebu. U školskoj godini 2009./2010. od ukupno 33 295 učenika gimnazija i četverogodišnjih strukovnih i umjetničkih programa koji su završili srednje obrazovanje na ljetnome roku

21

polaganja ispita državne mature (koji je trajao od 19. veljače do 2. lipnja 2010. godine) ispite je polagalo oko 32 tisuće učenika. U jesenskome roku (koji je trajao od 24. kolovoza do 6. rujna 2010. godine) ispite državne mature polagao je 3 741 učenik, od čega je 528 gimnazijalaca i 3 213 učenika četverogodišnjih strukovnih i umjetničkih programa. Ovim brojkama treba pridodati i oko 79 učenika gimnazijskih programa koji su pristupili polaganju državne mature u zimskom roku odnosno koji nisu završili svoje srednje obrazovanje. Pet od sedam tisuća kandidata koji su srednje obrazovanje završili prije 2010. godine i/ili su srednje obrazovanje završili izvan RH, ispite su polagali u svrhu rangiranja na studijskim programima i stoga se sveukupno na visoka učilišta upisalo više od 31 000 kandidata. Uvažavajući prijedloge ravnatelja, ispitnih koordinatora, nastavnika, učenika i njihovih roditelja, ove je školske godine promijenjen Kalendar polaganja ispita državne mature te se svi ispiti (osim eseja iz hrvatskoga i stranih jezika) pišu nakon završetka nastavne godine za učenike završnih razreda srednjih škola. Na temelju dosadašnjih iskustava s provedbom državne mature, MZOŠ objavilo je novi Pravilnik o polaganju državne mature. Novi Pravilnik donosi poboljšanja u tehničko-provedbenom smislu uzimajući za temelj primjere dobre prakse uočene tijekom ovogodišnje provedbe državne mature. Prvenstvena je namjena novoga Pravilnika pročistiti i učvrstiti sustav polaganja državne mature. Objavljena je nova brošura „Državna matura 2010./2011. i prijave za upis na studijske programe“ (uz prethodne tri brošure i vodiče) koja je dostavljena svim četverogodišnjim srednjim školama u RH. Početkom prosinca započele su prijave za ispite državne mature u ljetnome roku školske godine 2010./2011. koje će trajati do 31. siječnja 2011. godine. Prijave studijskih programa trajat će do 6. srpnja 2011. godine, a objava rang-lista bit će 8. srpnja 2011. godine. Državna je matura ušla u svoju drugu godinu provedbe i uvela jasan vrijednosni stav da se samo učenjem, osobnim zalaganjem i poštenim radom može ostvariti uspjeh u školovanju i životu. U prosincu 2009. godine zaključkom Vlade RH prestalo je s radom Povjerenstvo za izradu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO), time i Operativnog tima za potporu Povjerenstvu te su postavljeni temelji za uspostavu strukture za provedbu HKO. U svibnju 2010. godine uspostavljeno je Povjerenstvo za provedbu HKO-a, a u rujnu i Stručni tim za potporu Povjerenstvu koji je nastavio s radom na strateškim dokumentima koji će poboljšati provedbu HKO: Upute za izradu programa /kurikuluma, prijedlog Izvješća za povezivanje HKO-a s Europskim kvalifikacijskim okvirom prema Akcijskom planu 2008.-2012. Kroz IPA program u siječnju 2010. godine počela je provedba projekta Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira koji je potpora projektu na nacionalnoj razini. Projekt je aktivirao 9 od 26 Sektorskih radnih skupina koje rade na izradi standarda kvalifikacija prema postojećim programima/kurikulumima. Stručnjaci na projektu su izradili trening plan i izvršili obuku 20 trenera na temu HKO-a tijekom 2010. godine, a u suradnji sa radnom skupinom za zakonodavstvo izrađen je i nacrt prijedloga Uredbe o HKO koji je u rujnu 2010. godine poslan Stručnom timu na završnu doradu te dalje na Povjerenstvo i Vladinu proceduru. Zaključkom Vlade RH prihvaća se dijelom Uredba te se MZOŠ obvezuje tijekom 2011. godine izraditi Zakon o HKO-u. U sklopu IPA programa priprema se projektna dokumentacija za dodjelu bespovratnih sredstava (grant sheme) Daljnji razvoj i provedba Hrvatskog kvalifikacijskog okvira čija objava natječaja se očekuje u drugom kvartalu 2011. godine. MZOŠ nastavlja s provedbom mjera kojima je cilj omogućiti kvalitetnije uvjete obrazovanja za pripadnike ranjivih skupina (obrazovanje učenika s teškoćama, djece pripadnika romske nacionalne manjine). Detaljniji prikaz intervencija u ovom području (potpore kroz sredstva državnog proračuna i sredstva europskih fondova) naveden je u poglavljima 3.2.2.6. (Obrazovanje), 3.2.4.1. (Osobe s invaliditetom - osiguravanje kadrovskih, prostornih i

22

financijskih uvjeta za uključivanje djece s teškoćama u redovni sustav obrazovanja) i 3.2.4. (Pomoć najranjivijim skupinama).

3.1.3. Proširiti mrežu socijalnih usluga za djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom U 2009. godini nije bilo značajnih promjena u mreži državnih domova socijalne skrbi u odnosu na prethodne godine. Broj korisnika u državnim domovima blago se smanjuje u zadnje tri godine (sa 8 764 u 2007. na 8 723 u 2008., odnosno na 8 636 u 2009.). Broj nedržavnih domova u 2009. povećao se za 5 (od toga su 4 nova doma za starije i nemoćne osobe), a ukupan broj korisnika povećao se za 2,4%. Raste broj obiteljskih domova koji primaju od 4-10 djece te od 5-20 odraslih (53 u 2007., 100 u 2008., 111 u 2009.), kao i broj korisnika u ovim domovima. U 2009. godini malo se smanjio broj korisnika na stalnom smještaju u odnosu na 2008., dok se broj osoba u organiziranom stanovanju u istom razdoblju povećao za 18% (sa 120 na 142). Unazad nekoliko godina raste broj udomiteljskih obitelji (2 575 u 2007., 2 621 u 2008., 2 635 u 2009.), ali se u istom razdoblju smanjio broj korisnika (s 5 519 u 2007. na 5 153 u 2008. te na 5 105 u 2009.). Od ukupnog broja osoba smještenih u udomiteljskim obiteljima, 38% čine djeca. Novim Zakonom o socijalnoj skrbi predviđa se da se djeca mlađa od sedam godina obvezno smještavaju u srodničke ili udomiteljske obitelji, a samo iznimno u domove socijalne skrbi, s tim da taj smještaj ne može trajati duže od 6 mjeseci. MZSS je trogodišnjim programom "Razvoj i širenje mreže socijalnih usluga koje pružaju organizacije civilnog društva u razdoblju od 2010. do 2013. godine“ željelo potaknuti razvoj usluga koje direktno doprinose prevladavanju jazova u postojećoj mreži usluga i potiču što veću samostalnost i neovisno življenje te proširiti postojeće mreže usluga u lokalnoj zajednici za određene korisničke skupine (djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca i mladi s poremećajima u ponašanju, djeca s teškoćama u razvoju, mladi i odrasli s invaliditetom uključujući i psihički bolesne odrasle osobe, starije osobe, žrtve nasilja i beskućnike). Navedenim programom posebice se želi potaknuti dostupnost usluga stanovnicima ruralnih područja, brdsko-planinskih područja i otoka. Za provedbu 48 programa izdvojeno je 21,5 milijuna kuna. Mreža izvaninstitucionalnih usluga za starije i nemoćne u 2010. godini proširena je na nove korisnike i lokalne zajednice uvođenjem 9 novih programa međugeneracijske solidarnosti pod nazivom „Pomoć u kući starijim osobama“ i „Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama“. U proteklom četverogodišnjem razdoblju gotovo je udvostručen broj programa i korisnika usluga. U 2007. godini bilo je sklopljeno 44 ugovora s JLPS za pružanje usluga 8 241 korisniku, 2008. godine 75 programa za 13 275 korisnika, u 2009. proširio se samo krug korisnika za 1 145 (ukupno 14 420). U 2010. godini povećao se broj programa sa 75 na 84, a broj korisnika sa 14 420 na 15 200. Broj pokrivenih lokalnih zajednica u kojima su pružane organizirane usluge međugeneracijske solidarnosti - pomoć u kući i dnevni boravak, također se udvostručio. U 2007. godini usluge su pružane u 68 općina i gradova, u 2008. godini u 110, u 2009. godini u 117, a u 2010. godini u 149 općina i gradova na području 20 županija, izuzev Grada Zagreba. Od 15 200 korisnika kojima se pružane usluge tijekom 2010. godine, 67% živi u samačkim domaćinstvima, 74% korisnika su žene, 15% nema mirovinu, 34% prima najnižu mirovinu, 18% ostvaruje prava iz sustava socijalne skrbi, 11% prima zdravstvenu njegu i patronažu, 55% su teže pokretne osobe i osobe otežanih funkcionalnih sposobnosti, 26% su pripadnici nacionalnih manjina, od čega 22% srpske manjine i 19 korisnika romske nacionalne pripadnosti. Ukupan broj zaposlenih koji su izravno pružali usluge za starije osobe u 2010.

23

godini iznosio je 1 007 osoba, od čega 82% čine žene, najvećim dijelom iz prioritetnih skupina za zapošljavanje, kao što su mladi pružatelji bez radnog iskustva (7%), dugotrajno nezaposleni (46%) i nezaposleni iznad 50 godina starosti (18%). Postotak zaposlenih iz nacionalnih manjina iznosio je 17%, od čega 13% srpske nacionalne manjine, s tim da je bio zaposlen i jedan pripadnik romske etničke grupe. Također, u pružanju usluga starijima i nemoćnima sudjelovao je i 291 volonter/ka, različitih dobnih uzrasta, od 15–70 godina starosti (80% volontera činile su žene). Na osnovi utvrđenih kriterija i uz poštivanje načela supsidijarnosti, svaka lokalna zajednica je odabirala korisnike na svom području kojima su kontinuirano pružane besplatne socijalne usluge radi sprječavanja izoliranosti, veće kvalitete življenja, prevencije institucionalizacije i ostale potpore ostanku u prirodnom okruženju. To je uključivalo pomoć u organiziranju prehrane, obavljanju svakodnevnih kućnih poslova, održavanju osobne higijene i higijene prostora, pružanju osnovne zdravstvene skrbi i laičke psihosocijalne podrške, kao i logističke usluge i posredovanje u ostvarivanju drugih prava korisnika. Isto tako, radi veće integracije i aktivnog sudjelovanja starijih osoba u zajednici organizirani su različiti socijalizacijski sadržaji kroz 30 klubova za starije – Dnevnih boravaka međugeneracijske solidarnosti. Posebna pažnja u organiziranju mreže usluga za starije posvećena je PPDS, jer se radi uglavnom o ratom pogođenim ruralnim zajednicama gdje još traje proces obnove i povratka izbjeglog stanovništva. Pored problema raseljenosti i nedostatka mladih, na ovim prostorima nestali su i tradicionalni oblici skrbi u zajednici. Od 84 programa međugeneracijske solidarnosti u 2010. godini, na PPDS ugovorena je provedba 52 programa. U 35 JLPS na ovim prostorima pružane su usluge pomoći u kući starijim osobama, dok je 17 JLPS pružalo organizirane usluge dnevnog boravka i pomoći u kući. Broj uključenih korisnika na ovim područjima iznosio je 9 675 starijih osoba, a broj zaposlenih u pružanju usluga 634 osobe, što iznosi 64% od ukupnog broja korisnika i zaposlenih na nacionalnoj razini. Postotak zaposlenosti žena u pružanju usluga bio je isti kao i na nacionalnoj razini (82%), 49% bile su zaposlene osobe iz kategorije dugotrajno nezaposlenih osoba, 8% iznosio je postotak zaposlenih mladih bez radnog iskustva, a 20% su bili zastupljeni zaposleni stariji iznad 50 godina. Nacionalna struktura zaposlenih na pružanju usluga na PPDS područjima uključivala je 25% manjinskih pripadnika, od čega 19% srpske nacionalne manjine. Ukupna financijska sredstva utrošena na provedbu socijalnih usluga međugeneracijske solidarnosti (pomoć u kući i dnevni boravak) te unaprjeđenja kvalitete rada u 2010. godini iznose 58,1 milijuna kuna, s tim da se iz Državnog proračuna RH izdvojilo 44,2 milijuna kuna, a JLPS su sudjelovale u sufinanciranju usluga i zapošljavanju pružatelja sa 13,9 milijuna kuna. MOBMS je u suradnji s gradom Biogradom obilježilo Međunarodni dan starijih osoba. Okupili su se brojni korisnici i pružatelji usluga međugeneracijske solidarnosti iz cijele Hrvatske radi prezentacije Dnevnih boravaka, dok su za zaposlene u pružanju socijalnih usluga organizirane različite radionice. Program edukacije bio je namijenjen stručnim timovima za unaprjeđenje kvalitete rada, a uključivao je znanja o komunikaciji sa starijim osobama, učinkovitije organiziranje usluga, timsku suradnju i upravljanje volonterima. Održan je i Sajam solidarnosti na kojem su Dnevni boravci imali priliku predstaviti svoje aktivnosti i kreativni rad u cilju promocije pozitivne slike o starenju, integriranja starijih i aktivnog sudjelovanja u životu lokalne zajednice. Također, u cilju unaprjeđenja i ujednačavanja kvalitete rada pružatelja usluga, MOBMS je tijekom 2010. godine izradilo minimalne standarde kvalitete za usluge dnevnog boravka i pomoći u kući.

24

MOBMS u pružanju socijalnih usluga za starije građane ostvaruje partnersku suradnju s 84 JLPS, koje nadalje razvijaju partnerstvo s drugim lokalnim samoupravama na čijem području se usluge pružaju, OCD, te ustanovama socijalne skrbi. Izravni pružatelji usluga u 2010. godini bili su: JLPS (42), općinski ili gradski Crveni Križ (14), vjerske organizacije (2), nevladine udruge za brigu o starijima (15), ustanove socijalne skrbi (10) i jedno gradsko poduzeće (1). Isto tako, u oblikovanju politike razvoja usluga međugeneracijske solidarnosti kao i zaštite korisnika, MOBMS je tijekom prošle godine ostvarivao suradnju s resornim tijelima državne uprave, raznim institucijama na lokalnoj i regionalnoj razini, OCD-ima, akademskom zajednicom te međunarodnim organizacijama u području zaštite starijih osoba i volonterskog rada u zajednici. Od 2010. godine MOBMS pored proširenja usluga za starije osobe na nove lokalne zajednice posvetit će pozornost izradi strateških dokumenata za daljnji razvoj programa usluga međugeneracijske solidarnosti, kao i uvođenju standarda kvalitete za usluge pomoći u kući i dnevnog boravka. MOBMS je tijekom 2010. godine godine pružio financijsku potporu radu 10 skloništa i savjetovališta za žrtve nasilja u obitelji na području 9 županija te je u tu svrhu izdvojilo ukupno 2,52 milijuna kuna. Kada su u pitanju djeca i osobe s invaliditetom, treba istaknuti da je pravo na status roditelja njegovatelja ostvarilo do kraja 2007. godine 242 roditelja, do kraja 2008. godine 1 398 roditelja, a do kraja 2009. godine 1 873 roditelja (porast od 34% u odnosu na 2008.). Dok se u 2008. smanjio broj osoba s tjelesnim i mentalnim oštećenjem u udomiteljskim obiteljima, u 2009. ponovno je porastao s 903 u 2008. na 918 u 2009.

3.1.4. Veće napore usmjeriti na prevenciju bolesti i invaliditeta te omogućiti jednaki pristup zdravstvenim uslugama za cjelokupno stanovništvo

Preventivne aktivnosti koje se odnose na prevenciju kardiovaskularnih bolesti, prevenciju raka dojke, prevenciju raka maternice, cijepljenje djece prema propisanom kalendaru cijepljenja, preventivne preglede osoba iznad 50 godina u djelokrugu su rada izabranih liječnika primarne zdravstvene zaštite u djelatnostima opće/obiteljske medicine, zdravstvene zaštite žena i zdravstvene zaštite predškolske djece. Kako se spomenute djelatnosti u skladu s Odlukom o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja financiraju putem iznosa po osiguranoj osobi (glavarina), nije moguće dati precizne podatke o financijskim sredstvima utrošenim za preventivne aktivnosti na razini primarne zdravstvene zaštite za 2010. godinu. Nadalje, prevencija ovisnosti koja se do 2010. godine ugovarala kao posebni program, ugovara se u sklopu primarne zdravstvene zaštite kao sastavni dio djelokruga rada djelatnosti zdravstvene zaštite mentalnog zdravlja, prevencije i izvanbolničkog liječenja ovisnosti. Kada je riječ o prevenciji raka dojke, osim sredstava uključenih u glavarinu doktora primarne zdravstvene zaštite u djelatnostima opće/obiteljske medicine i zdravstvene zaštite žena koji u okviru svojih nadležnosti provode fizikalne preglede žena te ih po potrebi upućuju na daljnju dijagnostičku obradu u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu (mamografija ili ultrazvuk dojki ovisno o medicinskoj indikaciji), na nacionalnoj se razini provodi program prevencije raka dojke na način da se sve žene u dobi 50 do 69 godina pozivaju na mamografiju. Sredstva za postupke koji se provode u svrhu prevencije raka maternice osigurana su na dvije pozicije Državnog proračuna i to: A690019 Bolnička zdravstvena zaštita i A690053 Specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, izvanbolnička i stacionari pri domovima zdravlja, a postupci se plaćaju temeljem ispostavljenih osobnih računa. Pri tome se 75% sredstava odnosi na račune bolnica, a 25% na račune izvanbolničkih citoloških laboratorija.

25

HZZO u financiranju aktivnosti u suzbijanju infekcije HIV/AIDS-a, te liječenju oboljelih od HIV/AIDS-a sudjeluje kroz svoje redovne aktivnosti, odnosno kroz ugovorne odnose s nositeljima samih aktivnosti u suzbijanju infekcije HIV/AIDS, te kroz ugovorne odnose s ustanovama u kojima se provodi liječenje oboljelih. Istovremeno, HZZO izravno ne ugovara posebne programe za suzbijanje HIV/AIDS-a. Pružanje zdravstvene zaštite oboljelima od HIV/AIDS-a koja se financira sredstvima obveznog zdravstvenog osiguranja nema dodatnog financijskog učinka na proračun HZZO, odnosno na Državni proračun.

3.1.5. Definirati koncept socijalnog stanovanja, razviti primjereniji sustav stambenih subvencija i pomoći za kućanstva s lošom stambenom situacijom; proširiti kapacitete skloništa za beskućnike; ubrzati rješavanje stambenih problema povratnika kroz programe stambenog zbrinjavanja posebice bivših nositelja stanarskog prava

Strategija socijalnog stanovanja je u izradi, međutim nije donesena budući je još uvijek u izradi analitičko izvješće vezano uz „Procjenu stambenih potreba u Republici Hrvatskoj“ koju provodi Centar za razvoj neprofitnih organizacija, kao i zbog smanjenja proračunskih sredstava kako na razini države tako i JLS nužnih za implementaciju strategije. Pretpostavljeni rok za izradu strategije socijalnog stanovanja je godinu dana od dostavljanja „Procjene stambenih potreba u Republici Hrvatskoj“. Strategijom se planiraju obuhvatiti i ciljevi Strategije Europe 2020. MZOPUG je tijekom 2010. godine nastavilo aktivnosti vezane uz programe stambene izgradnje kojima se zadovoljavaju stambene potrebe specifičnih skupina stanovništva koje nisu nužno i socijalno ugrožene, ali su izložene riziku socijalnog isključivanja. Tako se u Programu stambenog zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata tijekom 2010. godine izgradilo 35 stanova te započelo izgradnju još 152 stana, dok je u Programu društveno poticane stanogradnje sredstvima državnog proračuna subvencionirana izgradnja ukupno 398 stanova koji su dovršeni tijekom 2010. godine, a u tijeku je izgradnja još 227 stanova. U Programu stambenog zbrinjavanja povratnika bivših nositelja stanarskog prava na stanovima izvan PPDS tijekom 2010. godine Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama je sredstvima državnog proračuna kupila te predala MRRŠVG ukupno 186 stanova na 15 lokacija, za što je utrošeno 89,7 milijuna kuna. Sredstvima državnog proračuna za 2011. godinu kupljeno je i predano MRRŠVG još 18 stanova. Tijekom 2009. godine je radi stambenog zbrinjavanja povratnika - BNSP kupljeno ukupno 167 stanova izvan PPDS, 6 stanova je osigurano iz Programa društveno poticane stanogradnje, a 28 nekretnina (21 kuća, 5 stanova i 2 zemljišta) kupljeno je na PPDS. Od početka ovog Programa do kraja 2010. godine iz proračuna RH izdvojeno je 655 milijuna kuna, čime je osigurano ukupno 1 221 stan izvan PPDS. Kako bi se umanjile štetne posljedice krize MZOPUG je pripremilo nacrt novog Zakona o poticanju prodaje stanova koji je usvojen 31. ožujka 2010. (NN br. 38/2010). Vlada RH je 23. prosinca 2010. godine usvojila Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona. U najvećem i najznačajnijem dijelu izmjene i dopune sadržane su u odredbama kojima se propisuje porezna osnovica, porezno oslobođenje za kupnju prve nekretnine i trenutak izvršnosti rješenja o utvrđivanju poreza na promet nekretnina.

26

3.1.6. Sustavno raditi na smanjenju regionalnih razlika Nakon prihvaćanja Zakona o regionalnom razvoju krajem 2009. godine, u 2010. godini usvojen je niz podzakonskih propisa o izradi županijskih razvojnih strategija, indeksu razvijenosti, razvrstavanju jedinica lokalne i područne samouprave prema stupnju razvijenosti itd. Ciljevi su županijskih razvojnih strategija: ostvariti konsenzus među svim relevantnim nacionalnim, regionalnim i lokalnim partnerima o razvojnim potrebama županije, pružiti osnovne smjernice za izradu županijskih razvojnih projekata, stvoriti osnovu za suradnju s drugim susjednim županijama te za prekograničnu (transnacionalnu i međuregionalnu) suradnju, dati smjernice za izradu lokalnih razvojnih planova i projekte JLS. Županijske razvojne strategije se pripremaju za trogodišnje razdoblje. Tako je bilo predviđeno da županije donesu svoje razvojne strategije za razdoblje 2011.-2013. do kraja 2010. godine. Međutim, to su napravile samo 4 županije, dok ostale županije planiraju dovršiti i usvojiti svoje razvojne strategije u 2011. godini. MRRŠVG je za izrađene županijske razvojne strategije provelo postupak ocjene njihove usklađenosti sa Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske. Zakonom o regionalnom razvoju prihvaćen je novi način ocjenjivanja i razvrstavanja teritorijalnih jedinica prema stupnju razvijenosti. Tako su JLPS čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka RH dobile status tzv. potpomognutih područja. U odnosu na dosadašnji pristup, novim se pristupom potiče razvoj potpomognutih područja kako na lokalnoj tako i na županijskoj razini, jer je uočeno da je lokalna razina u nekim slučajevima preniska teritorijalna razina za vođenje učinkovite regionalne politike. Novi pristup omogućuje uključivanje i isključivanje jedinica iz sustava sukladno promjenama stupnja razvijenosti, što do sada nije bio slučaj. Također, novim se sustavom ocjenjivanja i razvrstavanja JLPS stvara analitička podloga za praćenje stupnja razvijenosti svih lokalnih i županijskih jedinica na godišnjoj razini, čime se unapređuje informacijski sustav za vođenje regionalne politike. Osim toga, Vlada RH je sredinom 2010. godine usvojila Strategiju regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2011. do 2013. godine. Ovom se strategijom detaljnije utvrđuju ciljevi i prioriteti regionalnog razvoja RH, način njihova postizanja, institucionalni i planski okvir politike regionalnog razvoja. Jedan od tri strateška cilja politike regionalnog razvoja je razvoj tzv. potpomognutih područja (povećanje i optimalno korištenje njihovih razvojnih potencijala te rješavanje uzroka njihovih razvojnih poteškoća). MRRŠVG je tijekom 2010. godine nastojalo poticati razvitak područja koja zaostaju u razvoju kroz razvoj poslovne infrastrukture i razvoj poduzetništva. Tako je omogućena dodjela bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu iz programa IPA, komponente IIIC, samo korisnicima iz 10 županija koje zaostaju u razvoju. Na ovaj se način nastojalo pružiti potporu razvoju malog i srednjeg poduzetništva i stvoriti osnovu za otvaranje novih radnih mjesta u područjima koja zaostaju u razvoju. Potencijalni korisnici sredstava (općine, gradovi, županije ili poduzeća u vlasništvu jedinica lokalne ili regionalne samouprave) mogla su dobiti bespovratna EU sredstva u iznosu od 325 000 do 1 000 000 EUR, uz vlastito sudjelovanje u ukupnim troškovima projekta od 25%-40%. Krajem 2010. godine potpisano je 6 ugovora u ukupnoj vrijednosti od 5 milijuna EUR (od čega je 3,7 milijuna sufinancirala EU). Također je od 29.07. do 29.10. 2010. bio raspisan i drugi poziv za dostavu projektnih prijedloga vrijedan 15,2 milijuna eura.

27

3.1.7. Iznaći dugoročno i održivo rješenje za probleme siromaštva među starijim osobama

Zbog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju iz 2007. godine poboljšan je položaj tzv. novih umirovljenika. Zbog većeg dodatka na mirovine i povoljnijeg izračuna mirovinske osnovice u slučaju dužeg staža, smanjena je razlika između mirovina starih i novih umirovljenika (sa 20,5% u 2007. na 18,7% u 2009. i 2010. godini). I dalje ostaje problem niskih mirovina iz drugog stupa individualne kapitalizirane štednje za one umirovljenike koji su kratko štedjeli u drugom stupu te su ostvarili mirovine manje od mirovina koje bi ostvarili da su ostali samo u javnom stupu tekuće raspodjele. Vlada RH još uvijek radi na pripremanju prijedloga za rješenje ovog problema. Osim toga, jedan od problema mirovinskog sustava u RH jesu niske mirovine (prosječna mirovina zadnjih godina iznosi oko 40% prosječne plaće). Jedno od dugoročnih rješenja jest produžavanje radnog staža kroz izjednačavanje dobi žena i muškaraca za ulazak u mirovinu te poticanje duljeg ostanka na radnom mjestu. Promjenama zakonskih propisa u 2010. godini omogućeno je i jedno i drugo (vidi 3.2.2.1). Tijekom 2010. nije došlo do promjena materijalnog položaja starijih osoba koje ne dobivaju mirovine. Nakon povećanja iznosa standardne naknade stalne socijalne pomoći u studenom 2008., u 2009. i 2010. godini nisu mijenjani dohodovni cenzusi niti je mijenjan iznos standardne naknade socijalne pomoći. Međutim, i sa povećanim iznosom pomoći starija osoba teško može podmiriti svoje osnovne potrebe. Tako iznos stalne pomoći za stariju osobu bez ikakvih prihoda koja živi samački iznosi oko 35% prosječne mirovine ili oko 56% prosječne najniže mirovine u RH. Ipak, Zakonom o socijalnoj skrbi utvrđeno je da se osnovica za novčana davanja u socijalnoj skrbi veže uz relativnu liniju siromaštva (koja je dosada bila određivana odlukom ministra), što znači da bi naknade socijalne pomoći bile usklađivane s rastom dohodaka. Time se barem ne bi pogoršavao materijalni položaj starijih osoba koje primaju socijalnu pomoć zbog rasta životnih troškova ili inflacije. Radi dugoročnijeg rješenja ili ublažavanja problema siromaštva među starijom populacijom, tijekom 2010. godine raspravljano je o prijedlogu da se u novi Zakon o socijalnoj skrbi uvede posebna novčana potpora za starije osobe bez mirovina. Među članovima radne skupine za izradu novog Zakona o socijalnoj skrbi postignuta je visoka suglasnost oko modela "potpore za starije osobe". Tako je prihvaćeno da iznos potpore za starije osobe treba biti veći od iznosa stalne socijalne pomoći kojeg starije osobe bez prihoda trenutno mogu ostvariti u sustavu socijalne skrbi. Međutim, problem je u tome što je već sada mala razlika između iznosa socijalne pomoći za stariju osobu i najniže mirovine za minimalni mirovinski staž od 15 godina (razlika iznosi oko 100 kuna). Stoga je prihvaćeno privremeno rješenje da se u 2011. godini poveća iznos socijalne pomoći za starijeg samca za 20% (100 kuna) te da se uvođenje posebne potpore za starije osobe odgodi do 2013. godine, sukladno Strategiji razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011.-2016.

3.1.8. Pratiti i evaluirati provedbu Nacionalne strategije zdravstva 2006.-2011. s aspekta njenog utjecaja na ublažavanje siromaštva i socijalne isključenosti

Radi daljnjeg porasta udjela doktora specijalista u ukupnom broju ugovornih doktora, HZZO u skladu s Projektom usklađivanja djelatnosti obiteljske medicine s Europskim standardima, a u okviru svojih nadležnosti, nastavno financira specijalističko usavršavanje doktora ugovorenih u djelatnosti opće/obiteljske medicine. Sredstva namijenjena financiranju specijalističkog usavršavanja doktora medicine osigurana su na aktivnosti Državnog proračuna A690054 Specijalizacije u ukupnom iznosu od 40 milijuna kuna. HZZO je uz nastavak financiranja 208 specijalizacija iz obiteljske medicine započetih u 2007., 2008. i 2009. godini, na temelju Natječaja za specijalističko usavršavanje zdravstvenih radnika iz

28

obiteljske medicine u akademskoj godini 2010./2011., preuzeo financiranje nove 53 specijalizacije iz obiteljske medicine, te uz nastavak financiranja 180 specijalizacija ostalih specijalnosti, započetih u 2007., 2008. i 2009. godini temeljem zahtjeva zdravstvenih ustanova, preuzeo financiranje novih 15 specijalizacija za koje je potreba usklađena s potrebama Mreže javne zdravstvene službe i zdravstvenim standardima Zavoda.

3.2. Procjena ostvarenosti mjera i prioriteta u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti u RH definiranih u 4. i 8. poglavlju JIM-a

3.2.1. Pospješivanje sudjelovanja u svijetu rada

3.2.1.1. Pospješiti dostupnost stabilnog i kvalitetnog zapošljavanja, aktivna politika zapošljavanja i osposobljavanja

Pregled mjera • Provoditi programe treninga i obrazovanja te intenzivno individualizirano

posredovanje i savjetovanje pri zapošljavanju, učenju vještina traženja i kreiranja posla. Na temelju Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja 2009.-2010., HZZ je tijekom 2010. godine financirao obrazovanje nezaposlenih osoba za potrebe tržišta rada. Prednost pri uključivanju u obrazovanje imale su dugotrajno nezaposlene osobe i posebne skupine nezaposlenih, ali u obrazovne programe za deficitarna zanimanja mogle su biti uključene i ostale nezaposlene osobe. Tijekom 2010. godine u obrazovne je programe uključeno 4 566 nezaposlenih osoba, što je bilo 50,9% više nego u 2009. godini, u kojoj je broj sudionika iznosio 3 025, što je bilo 28,1% više nego u 2008. godini. Riječ je, dakle, o značajnom povećanju broja sudionika, premda on još uvijek nije dovoljan s obzirom na ukupan broj dugotrajno nezaposlenih. Omjer broja sudionika u programima obrazovanja tijekom godine i broja dugotrajno nezaposlenih početkom godine povećao se s 1,6% u 2008. na 2,3% u 2009., te na 3,5% u 2010. godini, što je još uvijek razmjerno mali broj. Što se tiče individualiziranog posredovanja, savjetnici za zapošljavanje pomažu nezaposlenim osobama u izradi individualnog plana traženja posla ili profesionalnog plana. Sve novoprijavljene osobe izrađuju profesionalni plan u roku od 60 dana od ulaska u evidenciju nezaposlenih. Izvršenje plana se prati, po potrebi revidira, te ukoliko ne rezultira zapošljavanjem u roku od 6 mjeseci, nezaposlena osoba ponovo prolazi postupak savjetovanja i definiranja novog profesionalnog plana. Tijekom 2010. godine ukupno je bilo zaključeno 240 869 profesionalnih planova traženja posla s novoprijavljenim nezaposlenim osobama.

• Mjere APTR bolje fokusirati na skupine koje su dugotrajno nezaposlene ili postoji opasnost da će to postati. Tijekom 2010. godine HZZ je u suradnji s JLS sufinancirao javne radove za dugotrajno nezaposlene odnosno teško zapošljive osobe. Broj sudionika javnih radova povećao se sa 1 935 u 2009. na 5 037 osoba u 2010. godini, što je povećanje od 160,3%. Podsjećamo da je u 2008. godini broj sudionika iznosio samo 715. Riječ je, dakle, o bitnom povećanju broja sudionika, premda on još uvijek nije dovoljan. Omjer broja sudionika u javnim radovima tijekom godine i broja dugotrajno nezaposlenih početkom godine povećao se s 0,5% u 2008. na 1,5% u 2009., te na 3,8% u 2010. godini, što je još uvijek razmjerno mali broj.

• Razviti "kulturu evaluacije", odnosno ispitivanja učinaka mjera APTR i izbjegavanja stihijskog pristupa. Na temelju Programa gospodarskog oporavka Vlade RH, Upravno vijeće HZZ-a je u rujnu 2010. godine prikupilo preliminarne informacije o mogućim troškovima vanjske neovisne evaluacije mjera aktivne politike zapošljavanja. Prikupljene su informacije o mogućim troškovima evaluacije od strane istraživača i stručnjaka iz instituta i fakulteta. Upravno vijeće HZZ-a razmotrit će, imajući u vidu

29

fiskalne okolnosti, mogućnost raspisivanja javnog natječaja za vanjsku neovisnu evaluaciju mjera aktivne politike zapošljavanja.

• Ocijeniti u kojoj mjeri postoji uspješna koordinacija između nadležnih službi i ministarstava te lokalnih inicijativa aktivne politike zapošljavanja. Koordinacija između nadležnog MGRP, HZZ i lokalnih inicijativa aktivne politike zapošljavanja osigurana je putem četiri oblika institucionalne suradnje. Prvo, kroz aktivno sudjelovanje područnih službi HZZ-a u takvim inicijativama, kroz sudjelovanje lokalnih dionika u savjetodavnim vijećima područnih službi HZZ-a, kroz decentralizirani pristup planiranju mjera aktivne politike zapošljavanja koje provodi HZZ, te kroz sudjelovanje predstavnika Ministarstva u radu Upravnog vijeća HZZ-a. Tijekom 2010. godine intenzivno su funkcionirala sva četiri oblika institucionalne suradnje.

• Izvršiti decentralizaciju u kreiranju politike zapošljavanja, osloboditi i poticati inicijative na regionalnom i lokalnom tržištu rada koje će poticati partnerstvo i uključivati sve raspoložive čimbenike koji mogu doprinijeti unapređivanju zapošljavanja na lokalnoj i regionalnoj razini. U procesu izrade plana mjera aktivne politike zapošljavanja polazi se od potreba i mogućnosti regionalnih i lokalnih tržišta rada. Planiranje mjera aktivne politike zapošljavanja temelji se na procesu predlaganja i usuglašavanja između područnih službi i Središnje službe HZZ-a u financijskom okviru koje zadaju nadležna ministarstva. Osim toga, u okviru IPA programa tijekom 2010. godine HZZ je provodio projekt „Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza 3“. Koristeći se iskustvima stečenim u prethodnom programu, projekt unaprjeđuje i razvija partnerski institucionalni okvir za razvoj ljudskih potencijala, te ojačava kapacitete dionika na lokalnoj razini za razvoj i provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja.

3.2.1.2. Promoviranje integracije i borba protiv diskriminacije osoba koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada

Pregled mjera • Poticati zapošljavanje osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada. Tijekom 2010.

godine u aktivnosti profesionalnog informiranja i savjetovanja koje provodi HZZ bilo je uključeno 1 471 osoba s invaliditetom, od čega je 458 osoba savjetovano putem radionica. Ukupno je provedeno 48 radionica prilagođenih potrebama osobama s invaliditetom, među kojima ističemo radionice Aktivnog traženja zaposlenja za nezaposlene osobe s oštećenjem sluha koje je HZZ organizirao u suradnji sa Savezom gluhih i nagluhih Grada Zagreba. Dio mjera aktivne politike za sufinanciranje zapošljavanja koje provodi HZZ odnosi se na poticanje integracije na tržište rada osoba koje se nalaze u nepovoljnom položaju, kao što su osobe s invaliditetom. Osim mjera za sufinanciranje zapošljavanja, HZZ potiče zapošljavanje i putem mjera za sufinanciranje i financiranje obrazovanja, te mjera uključivanja u javne radove. U 2010. godini mjerama aktivne politike zapošljavanja koje provodi HZZ obuhvaćeno je 349 osoba s invaliditetom, što je značajno više nego u 2009. godini, kada je obuhvaćeno 146 osoba s invaliditetom. U 2010. godini u okviru programa IPA 2007-2009 HZZ provodio je projekt „Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada“. U sklopu projekta izrađena je studija „Položaj i potrebe osoba s invaliditetom na tržištu rada“ čiji su zaključci i preporuke dali smjernice za izradu akcijskih planova za zapošljavanje osoba s invaliditetom u osam odabranih županija. Provedena je edukacija 89 savjetnika-posrednika na tržištu rada u području zapošljavanja osoba s invaliditetom. Dovršena je izrada priručnika za savjetnike na tržištu rada, priručnika namijenjenog osobama s invaliditetom te priručnika za poslodavce koji zapošljavaju osobe s invaliditetom.

30

FPRZOI je preispitao Odluku o načinu ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN br. 8/08, 20/09, 96/09), te je donesena Izmjena i dopuna odluke o načinu ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN br. 44/10). Zadržani su svi postojeći poticaji za zapošljavanje osoba s invaliditetom, ali su uvedena ograničenja za velike poslodavce. Izmjenom Odluke prvenstveno se nastojalo osigurati sredstva za manje poslodavce koji zapošljavaju osobe s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, te motivirati velike poslodavce na novo zapošljavanje osoba s invaliditetom. Poslodavci mogu ostvariti pravo na poticaje FZPRZOI samo za svako novo zapošljavanje osoba s invaliditetom (nakon 14. travnja 2010. godine) ukoliko ispunjavaju dva od sljedećih uvjeta: u godini koja prethodi podnošenju zahtjeva ukupna aktiva je 130 milijuna kuna, prihod 260 milijuna kuna i prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 250.

• Poduzimati mjere zapošljavanja osoba s invaliditetom kroz različite oblike samozapošljavanja, obavljanjem određene obrtničke ili uslužne djelatnosti (poticati razvoj poduzetništva ranjivih skupina). U 2010. godini u mjeri poticanja samozapošljavanja koju je provodio HZZ sudjelovalo je 5 osoba s invaliditetom, a 33 osobe s invaliditetom dobile su potporu u okviru projekta MGRP-a „Poduzetništvo mladih, početnika i osoba s invaliditetom“.

• Osigurati sredstva za prilagodbu radnih mjesta na kojima se mogu zaposliti i raditi osobe s invaliditetom te povećati pristupačnost i primjerenost obrazovnog sustava radi njihova lakšeg zapošljavanja. MZOŠ u okviru IPA programa, Komponente IV, provodi projekt Uključivanje učenika s teškoćama u obrazovanje za zapošljavanje koji se sastoji od dva ugovora (ugovor o uslugama i ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava). Ugovor o uslugama u okviru ovog projekta je započeo s provedbom u veljači 2010. godine, a predviđeno trajanje projekta je 20 mjeseci. Iako je kraj projekta predviđen za rujan 2011. Godine, tijekom projekta već su osuvremenjeni odabrani programi za strukovno obrazovanje za učenike s teškoćama i to unutar dva sektora: turizam i ugostiteljstvo, te poljoprivreda, prehrana i veterina. Također, uspostavljen je kvalitetan i održiv sustav stručnog usavršavanja nastavnika strukovnih škola koji rade s učenicima s teškoćama, dok se kroz informativne radionice radi na poboljšanju osposobljenosti poslodavaca za provedbu praktične nastave. Ukupna vrijednost potpisanog ugovora o uslugama iznosi 994 980 eura, a zaključno s 2010. godinom isplaćeno je predfinanciranje u iznosu od 298 494 eura. U okviru programa dodjele bespovratnih sredstava u kolovozu 2010. godine potpisano je 7 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (4 potpisnika ugovora su iz Grada Zagreba, a po jedan iz Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Varaždinske županije). Dobitnici bespovratnih sredstava su strukovna škola, tri udruge i tri centra koji su uspješno razvili svoje projektne prijedloge te pobijedili na ovome natječaju. Ukupna vrijednost potpisanih ugovora iznosi 1,3 milijuna EUR-a, što je 99,87% od ukupno dostupnog iznosa koji je bio predviđen za ovu grant-shemu. Pojedinačni će projekti trajati od 12 do 14 mjeseci, a njihova se vrijednost kreće između 90 000 i 280 000 EUR-a. Ovaj projekt i dodjela bespovratnih sredstava u velikoj će mjeri izjednačiti mogućnosti uključivanja djece s teškoćama u obrazovanje te poboljšati socijalno uključivanje mladih u nepovoljnijem položaju i mladih s posebnim obrazovnim potrebama na tržište rada. U tijeku je i priprema projektne dokumentacije za program dodjele bespovratnih sredstava kroz koji će se pružiti potpora projektima koji će promicati jednake mogućnosti u pristupu obrazovanju osoba u nepovoljnom položaju (predškolska djeca/učenici/studenti s teškoćama, Romi i ostale nacionalne manjine), projektima koji će jačati kapacitete škola i nastavnog osoblja u promicanju socijalne uključenosti te inovativnim projektima koji promiču socijalnu uključenost u obrazovanju. Objava natječaja se planira sredinom 2011. godine.

31

• Nužan je kvotni sustav zapošljavanja sa svrhom određivanja obveze poslodavcu da zaposli određeni postotak osoba s invaliditetom. FPRZOI u ovom času još ne može provoditi u potpunosti učinkovitu evidenciju i kontrolu kvotnog sustava, s obzirom da nema potrebnu informatičku podršku. U 2010. godini izvršena je prva faza informatizacije, a u proračunu FPRZOI bila su predviđena sredstva za informatizaciju u iznosu od 2 milijuna kuna. Planirana sredstva za 2010. godinu bila su dostatna za prvu fazu informatizacije, koja je i izvršena, a ukupni troškovi su bili 1,9 milijuna kuna. Pokrenut je postupak javne nabave za informatizaciju, te izabran ponuđač. Informatizacija je planirana u 3 faze. U 2011. godini u proračunu je predviđeno 1,98 milijuna kuna za drugu fazu informatizacije i trenutno se radi na izradi dokumentacije za nadmetanje kako bi se moglo krenuti u postupak javne nabave. FPRZOI vodi bazu podataka o poslodavcima korisnicima poticaja, među kojima se nalaze i poslodavci iz kvotnog sustava i kod tih FPRZOI kontrolira kvotnu obavezu zapošljavanja. Ukupan broj zaposlenih osoba s invaliditetom za koje je FPRZOI u 2010. godini isplatio poticaje je 3 226, od tog broja 1 412 se odnosi na žene, 1 814 na muškarce. Broj poslodavaca kod kojih se primjenjuje sustav kvota, a koristili su poticaje FPRZOI je 80 i isti su ostvarili pravo na poticaje za 878 osoba s invaliditetom, od toga broja se 513 odnosi na žene, 365 na muškarce. Usporedno, ukupan broj poslodavaca u 2009. godini bio je 391, i isti su ostvarivali poticaje za 2 437 osoba s invaliditetom, od kojih se 1 230 odnosi na žene, a 1 207 na muškarce. Broj poslodavaca kod kojih se u 2009. primjenjuje sustav kvota, a koristili su poticaje FPRZOI iznosi 89 i isti su ostvarili pravo na poticaje za 902 osobe s invaliditetom, od toga broja 532 čine žene, a 370 muškarci.

• Implementirati i dalje razvijati mjere integracije Roma u tržište rada, kroz njihovo uključivanje u obrazovanje i programe obuke i osposobljavanja, sufinancirano zapošljavanje, javne radove, savjetovanje u pogledu traženja posla itd. Na temelju Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja 2009.-2010., HZZ je provodio mjere za osposobljavanje i zapošljavanje osoba romske nacionalne manjine. Tijekom 2010. godine sufinancirano je zapošljavanje na otvorenom tržištu za 4 osobe romske nacionalne manjine, putem javnog rada zaposleno je 268 osoba romske nacionalne manjine, a financirano je obrazovanje za 32 osobe romske nacionalne manjine. Ukupan broj osoba uključenih u spomenute mjere povećao se s 242 u 2009. na 304 u 2010. godini. U cilju stvaranja preduvjeta za povećanje zapošljavanja Roma, sve evidentirane nezaposlene osobe romske nacionalne manjine uključene su u redovite aktivnosti HZZ-a i aktivnosti usmjerene isključivo na osobe romske nacionalne manjine. Time se nastojalo utjecati na njihovo brže uključivanje na tržište rada. U 2010. godini ukupno su u aktivnosti grupnog informiranja uključene 1 103 osobe romske nacionalne manjine. Osobe romske nacionalne manjine prošle su 6 440 individualnih savjetovanja. Organizirana su grupna informiranja o samozapošljavanju za osobe romske nacionalne manjine koje su pokazale interes za samozapošljavanje tj. registriranje poduzeća ili obrta. U 2010. godini ukupno su održana 24 informiranja i savjetovanja o samozapošljavanju te je ukupno 46 osoba romske nacionalne manjine bilo uključeno u informiranje i savjetovanje o samozapošljavanju.

• Osigurati punu provedbu propisa o zapošljavanju manjina sadržanih u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina. Na dan 31. prosinca 2010. godine, prema podacima iz privremene evidencije o broju i strukturi zaposlenih državnih službenika i namještenika, u tijelima državne uprave te uredima Vlade RH i ostalim državnim tijelima bilo je zaposleno ukupno 52 798 službenika i namještenika, od čega 2 070 ili 3,92% iz reda pripadnika nacionalnih manjina. Prema podacima od 31. prosinca 2009. godine u navedenim je tijelima bilo zaposleno ukupno 53 299 službenika i namještenika, od čega 2 247 ili 4,22% iz reda pripadnika nacionalnih manjina.

32

Iz navedenih je podataka razvidno da se u jednogodišnjem razdoblju, od 31. prosinca 2009. godine do 31. prosinca 2010. godine, ukupan broj službenika i namještenika u tijelima državne uprave te uredima Vlade RH i ostalim državnim tijelima smanjio za 501, odnosno za 0,94%. Istovremeno, u navedenim se tijelima broj pripadnika nacionalnih manjina smanjio za 177, odnosno za 0,33% u odnosu na ukupan broj službenika i namještenika. Blagi pad broja zaposlenih službenika i namještenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina tijekom prethodnog jednogodišnjeg razdoblja uzrokovan je ograničenim mogućnostima novog zapošljavanja u tijela državne uprave tijekom 2009. i 2010. godine, te stalnim fluktuacijama zaposlenih. Naime, na snazi je Odluka o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave, stručnim službama i uredima Vlade RH (NN, br. 153/09), kojom se zabranjuje novo zapošljavanje u tijelima državne uprave, stručnim službama i uredima Vlade RH, a prijam je iznimno moguć samo na radna mjesta koja ostanu upražnjena zbog prestanka službe državnog službenika ili rada namještenika ukoliko nije moguće osigurati redovito obavljanje poslova preraspodjelom između postojećih državnih službenika i namještenika. Prema podacima od 31. prosinca 2010. godine, od službenika i namještenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina u navedenim je tijelima najviše zaposleno Srba – 1 270, koji čine 2,41% ukupnog broja zaposlenih; zatim Mađara - 86, koji čine 0,16% zaposlenih; Čeha - 79, koji čine 0,15% zaposlenih; Bošnjaka - 72, koji čine 0,14% zaposlenih; Slovenaca – 62, koji čine 0,12% zaposlenih; Talijana – 52, koji čine 0,10% zaposlenih; te Albanaca - 17, koji čine 0,03% zaposlenih. U navedenim je tijelima, konkretno u Državnoj geodetskoj upravi, zaposlen jedan pripadnik romske nacionalne manjine. Vezano uz praćenje zapošljavanja i zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina, u tijeku je uspostava Registra zaposlenih u javnom sektoru koji će sukladno odredbama Zakona o Registru zaposlenih u javnom sektoru (NN, br. 34/11) sadržavati podatke o svim zaposlenima u javnom sektoru, odnosno u državnim tijelima i javnim službama. Uspostava navedenog Registra omogućit će, između ostalog, pristup i kvalitetniju obradu podataka o svim zaposlenima. Vezano za zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina, odnosno za pozivanje na pravo prednosti pod jednakim uvjetima, MU je svojom uputom o postupanju od 20. siječnja 2011. godine, koja je upućena tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima i upravnim tijelima JLPS, ukazalo da je u tekstovima javnih natječaja potrebno posebno navesti da pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo pozvati se na prednost pri zapošljavanju temeljem članka 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, bez obveze dostavljanja dokaza o nacionalnoj pripadnosti. Centar za stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika MU provodio je tijekom 2010. godine odgovarajuće programe izobrazbe državnih službenika zaposlenih na kadrovskim poslovima, u okviru kojih su se obrađivala i pitanja vezana uz primjenu članka 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Sukladno Zakonu o državnim službenicima, u tijeku je priprema kratkoročnog plana prijama u državnu službu u tijela državne uprave i urede Vlade RH, odnosno Plana prijama za 2011. godinu, koji uključuje, između ostaloga, i planiranje prijama pripadnika nacionalnih manjina u navedena tijela. Međutim, kako Zakon o državnim službenicima, uz obvezu donošenja kratkoročnih planova prijama u državnu službu, predviđa i mogućnost donošenja dugoročnih planova prijama (za razdoblje od četiri godine), dana 9. svibnja 2011. donesen je Plan prijama pripadnika nacionalnih manjina u tijela državne uprave za razdoblje od 2011. do 2014. godine (dugoročni plan), s kojim se Vlada RH suglasila na sjednici održanoj 12. svibnja 2011. godine. Sukladno ovome Planu donosit će se planovi prijama za svaku kalendarsku godinu u razdoblju 2011.-2014. godine (kratkoročni planovi). Vodeći računa o ograničenim mogućnostima zapošljavanja novih službenika u

33

tijela državne uprave, uključujući i pripadnike nacionalnih manjina, te o potrebi smanjenja broja zaposlenih u navedenim tijelima, kao i o raspoloživim financijskim sredstvima za nova zapošljavanja, u razdoblju od 2011. do 2014. godine planira se prijam ukupno 802 pripadnika nacionalnih manjina u tijela državne uprave, od čega njih 727 u središnja tijela državne uprave te njih 75 u urede državne uprave u županijama. Prema podacima iz evidencije MU iz listopada 2010. godine, ukupno 115 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osigurava zastupljenost, odnosno zapošljava pripadnike nacionalnih manjina u svojim upravnim tijelima. Od 96 jedinica (u 84 općine i grada te 12 županija) u kojima je potrebno osigurati zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, to se pravo u cijelosti ostvaruje u njih 57. Na dan 1. listopada 2010. godine, u navedenim je tijelima ukupno zaposleno 12 865 službenika i namještenika (10 852 službenika i 2 013 namještenika), od čega 584 (461 službenik i 123 namještenika) ili 4,54% pripadnika jedne od 22 nacionalnih manjina, 43 ili 0,334% nepoznate narodnosne pripadnosti i 9 ili 0,070% službenika i namještenika koji su se izjasnili kao Muslimani. Od 584 zaposlenih službenika i namještenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina najviše je Srba – 366, zatim Talijana – 78, Bošnjaka – 30, Slovenaca – 24, Mađara – 23, Čeha – 23, Crnogoraca -10, Makedonaca – 8, Nijemaca – 6, Slovaka – 5, Rusina – 4, Albanaca – 2, dok ih je najmanje, po jedan, iz reda pripadnika austrijske, bugarske, poljske, romske i židovske nacionalne manjine. Tijekom svibnja i lipnja 2010. godine MU, u suradnji s Akademijom lokalne demokracije, provelo je mjeru iz Akcijskog plana za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, koja se odnosi na edukaciju općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika te lokalnih službenika koji rade na kadrovskim poslovima o pravu prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima. U okviru ove mjere održana su 4 regionalna skupa, u Topuskom, Bizovcu, Zadru i Puli. U cilju ispunjavanja odgovarajućih zakonskih obveza vezano uz planiranje i ostvarivanje prava pripadnika nacionalnih manjina na zastupljenost u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Ministarstvo uprave je, svojom uputom za postupanje od 20. siječnja 2011. godine, ukazalo nositeljima izvršnih ovlasti u jedinicama samouprave na obvezu postupanja sukladno odgovarajućim propisima te ih uputilo na odgovarajuće postupanje pri donošenja planova prijama u službu za 2011. godinu.

• Poticati i razvijati mjere integracije ovisnika u tržište rada, kroz njihovo uključivanje u obrazovanje i programe obuke i osposobljavanja, sufinancirano zapošljavanje, informiranje i senzibiliziranje javnosti i stvaranje pozitivnog ozračja kod poslodavaca. Ured za suzbijanje zlouporabe droga, kao koordinativno stručno tijelo Vlade RH, sukladno predviđenim mjerama iz Nacionalne strategije i Akcijskog plana i u suradnji s imenovanim predstavnicima mjerodavnih ministarstava i institucija, izradio je "Projekt resocijalizacije ovisnika o drogama koji su završili neki od programa rehabilitacije i odvikavanja od ovisnosti u terapijskoj zajednici ili zatvorskom sustavu, te ovisnika koji su u izvanbolničkom tretmanu i duže vrijeme stabilno održavaju apstinenciju i pridržavaju se propisanog načina liječenja". Projekt je usvojila Vlada RH na sjednici održanoj 19. travnja 2007. godine. Navedeni projekt temelji se na dvije osnovne sastavnice, a to su: prekvalifikacija i doškolovanje ovisnika i poticanje zapošljavanja liječenih ovisnika. Osnovni cilj Projekta je sustavno i trajno rješavanje pitanja društvene reintegracije ovisnika nakon uspješno završenog tretmana, rehabilitacije i odvikavanja od ovisnosti u terapijskoj zajednici, penalnom sustavu ili zdravstvenoj ustanovi putem stvaranja adekvatnog modela resocijalizacije ovisnika o drogama u zajednici. Temeljem navedenog Projekta, doškolovanje i/ili prekvalifikacija ovisnika za zanimanja koja su potrebna na tržištu rada i prilagođena psihofizičkim sposobnostima ovisnika može

34

započeti i za vrijeme boravka ovisnika u ustanovi ( terapijskoj zajednici, domu za ovisnike i zatvorskoj ustanovi) kao i nakon završenog programa rehabilitacije i odvikavanja od ovisnosti u ustanovi ili po preporuci ovlaštenog liječnika u Službi za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti. Postupci uključivanja ovisnika u program školovanja i zapošljavanja precizno su opisani u Protokolu suradnje i postupanja mjerodavnih državnih tijela, ustanova i organizacija civilnog društva u provedbi Projekta resocijalizacije ovisnika o drogama koji je kao zaseban dokument usvojila Vlada RH 27. rujna 2007. Protokolom su precizno definirane ovlasti i odgovornosti pojedinih nositelja u provedbi mjera i aktivnosti iz projekta kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini, te su između ostalog definirani oblici, načini i sadržaji suradnje među njima. Budući da je tijekom provedbe Projekta uočeno da veliki broj ovisnika nakon završenog tretmana u terapijskoj zajednici ili izdržane kazne zatvora želi završiti započeto srednjoškolsko obrazovanje, na sjednici Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga održanoj 17. ožujka 2009. usvojena je i nadopuna Projekta čime je ovisnicima nakon završenog tretmana u terapijskoj zajednici ili izdržane kazne zatvora omogućen završetak započetog srednjoškolskog obrazovanja na trošak MZOŠ-a. Također, s ciljem poticanja što uspješnijeg zapošljavanja liječenih ovisnika, ali i ostalih socijalno osjetljivih skupina u društvu, Vlada RH je 21. svibnja 2009. usvojila Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja za 2009.-2010. godinu te Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva za 2008.-2012. godinu, koji je usvojen 18. travnja 2009. godine, temeljem kojeg se donose i Operativni godišnji planovi za poticanje malog i srednjeg poduzetništva. Temeljem Operativnih planova za poticanje malog i srednjeg poduzetništva, MGRP objavljuje javni poziv po projektu „Zadružno poduzetništvo“ za 2009. godinu, u sklopu kojeg je MGRP davatelj potpore za mjeru Poticanja razvoja zadruga koje razvijaju socijalno zadružno poduzetništvo (mjera 4.4.), a korisnici te mjere su zadruge koje razvijaju socijalno zadružno poduzetništvo te zapošljavaju osobe s umanjenom radnom sposobnošću i uključuju ih u radne i gospodarske procese ili pružaju pomoć osobama u nepovoljnim osobnim, gospodarskim, socijalnim i drugim okolnostima te ih uključuju u širu društvenu zajednicu, gdje spadaju i liječeni ovisnici o drogama. Sukladno spomenutom Nacionalnom planu, mjere za poticanje zapošljavanja koje su usmjerene na liječene ovisnike su Mjera 1. Sufinanciranja zapošljavanja posebnih skupina među kojima su i liječeni ovisnici o drogama, koja ima obilježja državne potpore za zapošljavanje i dostupna je poslodavcima koji djeluju profitno, Mjera 2. Financiranje obrazovanja nezaposlenih osoba prema potrebama tržišta rada - usmjerena je na uključivanje u programe obrazovanja posebnih skupina gdje spadaju i liječeni ovisnici s ciljem povećanja njihove zapošljivosti i osiguranja zaposlenja, Mjera 3. Sufinanciranje zapošljavanja nezaposlenih osoba u javnom radu. Za provedbu svih navedenih mjera zadužen je HZZ. Izvješće o provedbi Projekta resocijalizacije u 2010. godini pokazuje da se isti počeo intenzivnije provoditi od strane MZOŠ-a i MP, Uprave za zatvorski sustav te se značajno veći broj ovisnika uključio u programe obrazovanja i osposobljavanja nego ranijih godina. Međutim, u 2010. došlo je do smanjenja broja uključenih u Projekt temeljem mjera aktivne politike zapošljavanja koje provodi HZZ iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2009. i 2010. godinu. U 2010. godini od strane HZZ-a za 51 liječenog ovisnika je izvršeno profesionalno usmjeravanje i procjena radne sposobnosti, 34 je uključeno u obrazovne programe, 9 je zaposleno, a još 9 je zaposleno u programima javnih radova. Usporedimo li ove podatke s podacima u 2009. godini kada je za 79 liječenih ovisnika izvršeno profesionalno usmjeravanje i procjena radne sposobnosti, 43 su liječena ovisnika uključena u programe obrazovanja, a ukupno je zaposleno 14 liječenih ovisnika, vidimo da

35

je broj liječenih ovisnika uključenih u Projekt resocijalizacije nešto manji, ali je još uvijek veći u odnosu na 2008. i 2007. godinu. U 2010. godini došlo je do intenzivnijeg angažmana CZSS ne samo pri uključivanju ovisnika u školovanje za završetak započetog srednjoškolskog obrazovanja već i pri njihovom praćenju i pružanju socijalne podrške nakon izlaska iz ustanove, kao i značajno intenzivnijeg angažmana pojedinih udruga na provedbi projekta resocijalizacije i poticanju samozapošljavanja liječenih ovisnika. Tako je u 2010. osnovana još jedna zadruga za socijalno zadružno poduzetništvo (Zadruga Pet +, Brestovac), koja je uz dvije postojeće zadruge za socijalno zadružno poduzetništvo liječenih ovisnika (Zadruga NEOS iz Osijeka i Zadruga Vita ANST iz Splita) temeljem javnog poziva MGRP-a ostvarila financijsku potporu, te je na taj način omogućeno samozapošljavanje za 20-tak liječenih ovisnika. MZOŠ je financirao nekoliko ciklusa tečajeva za ovisnike koji se nalaze u terapijskim zajednicama i zatvorskim ustanovama, a temeljem nadopune Projekta od 17. ožujka 2009. financiralo je i školovanje ovisnika do završetka započetog srednjoškolskog obrazovanja temeljem preporuke CZSS te je ukupno tim obrazovnim programima u 2010. bilo obuhvaćeno 60 ovisnika. MP, Uprava za zatvorski sustav i MZSS izvršili su obradu zatvorenika - ovisnika o drogama koji bi se u programe školovanja uključili za vrijeme boravka u ustanovi. MP je započelo provedbu stručnog osposobljavanja za računalnog operatera u Kaznionici u Glini, Požegi, Šibeniku i Puli za ukupno 37 osoba - liječenih ovisnika o drogama. Jedno od prioritetnih područja natječaja USZD za dodjelu financijske potpore udrugama koje pridonose borbi protiv ovisnosti i suzbijanju zlouporabe droga iz sredstava Državnog proračuna bila je Resocijalizacija ovisnika o drogama, što je uključivalo i provedbu različitih programa školovanja liječenih ovisnika, te pružanja pomoći u resocijalizaciji. Tijekom 2010. godine od strane Ureda dodijeljeno je 403 000 kuna za provedbu 12 projekata udruga koje su različite oblike pomoći u resocijalizaciji pružile za ukupno 507 liječenih ovisnika. U 2010. godini ukupno je za provedbu Projekta resocijalizacije iz Državnog proračuna s pozicije nadležnih ministarstava i drugih nositelja na nacionalnoj razini utrošeno 1,62 milijuna kuna, što je za 2,95% manje u odnosu na 2009. godinu, kada je utrošeno 1.67 milijuna kuna.

• Steći uvid u mjere APTR u kojima sudjeluju korisnici socijalne pomoći. Tijekom 2010. godine postignut je dogovor o pravnom okviru za uspostavu razmjene podataka s drugim institucijama. Na temelju dogovora pripremljeni su prijedlozi sporazuma o razmjeni podataka s MUP-om te HZZ-om, a u pripremi su i sporazumi s drugim institucijama.

Izvori financiranja i odgovorne institucije Najveći dio sredstava za mjere APTR izdvaja se iz proračuna središnje države te sredstava lokalnih tijela vlasti. Također, dio mjera se financirao iz fondova EU (IPA, ranije CARDS). Zadužena tijela su MGRP i HZZ, koja provode raznovrsne mjere aktivne politike zapošljavanja širom Hrvatske, a aktivno su se uključila i druga ministarstva.

3.2.2. Pristup socijalnim uslugama i naknadama socijalne zaštite

3.2.2.1. Mirovinski sustav Pregled mjera • Dugoročno ostvarenje socijalne sigurnosti za starije osobe bez ikakvih primanja i

njihova zaštita u prijelaznom razdoblju. Iako je u više navrata (NPPSU 2008.-2009, NPPSU 2010.-2011.) bilo planirano uvođenje posebne "potpore za starije osobe" bez mirovina u sustavu socijalne skrbi (uvođenje tzv. socijalne mirovine), to se još uvijek nije

36

dogodilo iz više razloga. Osim ekonomske i fiskalne krize, ključni je problem kako osigurati da iznos potpore za starije osobe bez mirovina bude dovoljan za minimalno pristojan život. S obzirom da prema prijašnjem Zakonu o socijalnoj skrbi starije osobe već imaju pravo na iznos stalne pomoći uvećan za 50% (ako su samci) te za 30% (ako žive s drugim članovima kućanstva), daljnje povećanje potpore rezultiralo bi iznosom potpore koji je veći od iznosa minimalne mirovine za osobe koje imaju 15 godina radnog staža (oko 850 kuna). Stoga se u nedavno usvojenom Zakonu o socijalnoj skrbi privremeno odustalo od uvođenja posebne naknade za starije osobe. Međutim, novi Zakon o socijalnoj skrbi ipak predviđa poboljšanje materijalnog statusa dijela starije populacije bez mirovina, a to su stariji samci. S obzirom da su analize pokazale da samačka kućanstva imaju najveći jaz siromaštva (što je ujedno i primjedba Vijeća Europe), usvajanjem novog Zakona o socijalnoj skrbi povećana je osnovica za samačka kućanstva (time i za starija samačka kućanstva) za 20% (s 500 na 600 kuna). Time bi starija osoba bez prihoda, koja živi samački, mogla ostvariti iznos pomoći od 850 kuna (umjesto sadašnjih 750). Osim stalne pomoći, starije nemoćne osobe u sustavu socijalne skrbi mogu ostvariti i druga prava: doplatak za pomoć i njegu, osobnu invalidninu, jednokratnu pomoć.

• Preispitati ulogu najniže mirovine i poboljšati položaj "novih" umirovljenika. Zbog zakonskih promjena u 2007. i 2008. godini zaustavljen je trend brzog rasta broja novih korisnika najniže mirovine te je poboljšan položaj novih umirovljenika. Tako je smanjen udio korisnika najniže mirovine među novim korisnicima s 39,05% u 2007. na 25,23% u 2009. te na 24,54% u 2010. godini. Isto je tako usporen rast broja korisnika i troškova za isplatu najniže mirovine. U prosincu 2010. bilo je 163 269 korisnika najniže mirovine (s prosječnim iznosom od 1 336 kuna). Najniža mirovina je za 531 kunu, odnosno za 66% veća od mirovine koju bi ovi korisnici ostvarili prema svojim plaćama/osnovicama u radnom vijeku. S obzirom da se do 1998. godine pravo na najnižu mirovinu vezalo uz dohodovni cenzus, daljnje preispitivanje najniže mirovine u odnosu na mogućnost ponovnog uvođenja dohodovnog ili imovinskog cenzusa, te preispitivanje načina njenog financiranja izvršit će se u provedbi mjera iz Programa gospodarskog oporavka, u okviru predviđenog cilja „povećanje učinkovitosti socijalnih transfera njihovim usmjeravanjem isključivo onima kojima su neophodni“. Zahvaljujući zakonskim promjenama iz 2007., prema kojima se u studenome 2007. počeo isplaćivati dodatak u visini od 4% na mirovine ostvarene u 1999. do 27% na mirovine ostvarene u 2010. godini i poslije, značajno je smanjena razlika između prosječnih mirovina tzv. starih i novih umirovljenika (s 20,5% u 2007. na 18,9% u 2008. te na 18,7% u 2009. i 2010. godini). Na prosječnu razinu mirovina, osobito mirovina «novih» umirovljenika, nepovoljno utječe činjenica da je približno 131 tisuća umirovljenika ili 10,9% od ukupnog broja umirovljenika mirovinu ostvarilo primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, koji ostvaruju i mirovinu od inozemnog nositelja osiguranja, a mirovinu u Hrvatskoj ostvarili su s prosječno 11 godina mirovinskog staža u prosječnom iznosu od 720 kuna.

• Stvoriti preduvjete za uključivanje umirovljenika u plaćeni posao. U 2010. se nastavilo s mjerama uključivanja i zadržavanja umirovljenika na plaćenom poslu. Od 1. siječnja 1999. omogućeno je da korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, koji imaju određenu radnu sposobnost, mogu raditi odnosno obavljati djelatnost na temelju koje su obvezno osigurani, te primati umanjenu invalidsku mirovinu. Zatim, izmjenom Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2008. povećane su gotovo za 50% mirovine zaposlenih korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, što ove umirovljenike potiče na rad. Zakon o doprinosima koji se primjenjuje od 1. siječnja 2009. godine uredio je da umirovljenici koji ostvaruju drugi dohodak odnosno koji obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje

37

ne plaćaju doprinos za mirovinsko osiguranje niti za ostale socijalne sustave (u razdoblju od 2003.-2008. umirovljenici su morali plaćati doprinos na primitke od drugog dohotka). Treba istaknuti da su u 2010. godini usvojene i druge zakonske izmjene kojima se potiče duži ostanak u svijetu plaćenog rada. Naime, uvećano je trajno umanjenje prijevremene starosne mirovine za osiguranike s kraćim mirovinskim stažem s maksimalno 9% na maksimalno 20,4%. Ocijenjeno je da dosadašnje umanjenje mirovine od 1,8% po godini ranijeg odlaska u mirovinu odnosno 9% za pet godina, nije razmjerno pogodnosti i troškovima ranijeg odlaska u mirovinu, osobito s obzirom na produženje životnog vijeka. S druge strane, uvedeno je povećanje starosne mirovine od 0,15% po mjesecu ostvarivanja mirovine nakon dobi za starosnu mirovinu, odnosno najviše 9% za 5 godina kasnijeg odlaska u mirovinu, za osiguranike koji prvi puta ostvare mirovinu, čime se stimulira dulji ostanak u svijetu rada. Detaljna analiza mogućnosti uvođenja rada umirovljenika uz istovremeno korištenje prava na mirovinu izradit će se u okviru priprema za uvođenje promjena u sustav mirovinskog osiguranja, prema odrednicama Programa gospodarskog oporavka. U aktivnosti predviđene Programom gospodarskog oporavka bit će uključeni socijalni partneri, čija uloga je posebno naglašena temeljem predloženog sporazuma o suradnji između Vlade RH i predstavnika sindikalnih središnjica, koji je prihvaćen na sjednici Vlade RH dana 8. travnja 2011. Vrijedno je napomenuti i da je u cilju uključivanja šireg kruga zainteresiranih osoba u predlaganju budućih izmjena u mirovinskom sustavu dana 23. studenog 2010. potpisan Sporazum o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.

• Pratiti učinke prijelaza na kapitaliziranu individualnu štednju na spolne razlike u mirovinama te utjecaj mješovitog usklađivanja mirovina (prema rastu plaća i potrošačkih cijena) na starije umirovljenike. Prijevremenu starosnu mirovinu iz oba obvezna stupa do sada su ostvarile isključivo žene, koje su imale tek nešto više od 50 godina života 2002. godine kada su se odlučile za osiguranje u II. mirovinskom stupu. Prijevremenu starosnu mirovinu iz oba stupa muškarci će početi ostvarivati 2012. godine sa 60 godina života. Različiti uvjeti starosti za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce povećavaju rizik da žene koje mirovinu ostvare u mlađoj životnoj dobi ostvare iz oba obvezna stupa manju mirovinu od muškarca, te manju od mirovine koju bi ostvarile samo u prvom stupu mirovinskog osiguranja. Budući da se u razdoblju 2011.-2030. postupno izjednačavaju uvjeti za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za muškarce i žene, žene će ostvarivati mirovinu u starijoj životnoj dobi i s dužim mirovinskim stažem, što će pridonijeti povećanju prosječnih mirovina žena u odnosu na mirovine muškaraca. Krajem 2009. godine prijevremenu mirovinu iz oba stupa obveznog mirovinskog osiguranja ostvarilo je 440 korisnika, a krajem 2010. godine 1 032 korisnika. Prosječni iznos mirovine iz I. stupa bio je oko 36% prosječne plaće u 2009. i 2010. godini, dok je prosječna svota mirovine iz II. stupa iznosila oko 80 kuna u 2009. te oko 107 kuna u 2010. godini. Zbog nepovoljnih kretanja na tržištu kapitala mirovine iz oba obvezna stupa manje su od mirovina koje bi se ostvarile samo u prvom stupu, što je također izravna posljedica činjenice da korisnici mirovina iz oba stupa nemaju pravo na mirovinski dodatak, kojim se nastojalo ublažiti razlike između tzv. „starih“ i „novih“ mirovina. Aktualna kriza usporila je rješavanje ovog problema, ali se u okviru nadležnih ministarstava radi na njegovom rješavanju. U trećem stupu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, koji je počeo funkcionirati od 1. siječnja 2002. godine, do 31. prosinca 2009. ostvareno je 3 229 mirovina, a do 31. prosinca 2010. godine 5 877 mirovina. Od toga su doživotnu mirovinu ostvarila 194 korisnika s prosječnim iznosom mirovine od 1 620 kuna (u 2009. godini takvih je korisnika bilo 168, a prosječni iznos mirovine bio je 1 625 kuna).

38

Mirovine se usklađuju dva puta godišnje prema postotku promjene plaća i potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu u omjeru 50:50. Sukladno rastu plaća i potrošačkih cijena, mirovine su u 2009. godini usklađene za 3,7%. Međutim, kako se zbog aktualne gospodarske krize mirovine iz I. stupa nisu usklađivale u 2010. godini, te da su u tom razdoblju potrošačke cijene narasle za približno 1%, vrijednost mirovina u prosincu 2010. realno se smanjila za približno 1% u odnosu na prosinac 2009. Usklađivanja mirovina neće biti ni u 2011. godini, temeljem Zakona o odgodi usklađivanja mirovina u razdoblju od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca 2011., koji je donijet u provedbi Zaključka Hrvatskog sabora o zadržavanju rashoda državnog proračuna na razini rashoda iz 2010. godine.

• Voditi računa o usklađenosti mirovina s minimalnim standardima. RH je potpisnica Konvencije 102 Međunarodne organizacije rada o minimalnim standardima socijalnog osiguranja, o čemu na zahtjev izvješćuje navedenu organizaciju i Vijeće Europe. Visina mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja udovoljava propisanim standardima. Prema izvješću koje se odnosi na početak 2008., visina mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja udovoljava propisanim minimalnim standardima. Iako izvješće koje se odnosi na 2009. još nije dostupno, može se pretpostaviti da razine mirovina u 2009. odgovaraju propisanim standardima jer su se usklađivale s rastom plaća i potrošačkih cijena. S obzirom da korisnici koji su ostvarili mirovinu u 2010. dobivaju dodatak na mirovinu od 27%, visina mirovinu u 2010. godini udovoljava propisanim standardima.

Izvori financiranja i odgovorne institucije Odgovorne i provedbene institucije za gore navedene mjere su MGRP te HZMO. Provedba mjera zaštite životnog standarda starijih osoba koje nemaju dovoljno sredstava za život u nadležnosti je MZSS. Izvori financiranja su doprinosi za mirovinsko osiguranje i državni proračun. Multidimenzionalni pristup i upravljanje politikama Mjere vezane za mirovinski sustav utjecat će na druga društvena područja: ekonomska kretanja, ravnopravnost spolova, socijalne usluge, ukupni društveni status starijih osoba. Dulji ostanak u plaćenom radu može poboljšati ne samo materijalni položaj budućih umirovljenika, već i pozitivno utjecati na gospodarski rast. S druge strane, još uvijek nije na zadovoljavajući način riješen problem niskog životnog standarda starijih osoba koje ne primaju mirovinu. Problem pritom predstavlja niska razina mirovina, koja onemogućuje značajnije povećanje iznosa socijalne pomoći za starije osobe bez mirovina.

3.2.2.2. Davanja djeci i obiteljima te skrb o djeci Pregled mjera • Pravednija raspodjela sredstava za doplatke za djecu. Studije UNDP-a i Svjetske banke

iz 2010. pokazale su da je doplatak za djecu relativno dobro ciljano davanje i da reducira stopu relativnog dječjeg siromaštva za 23%, s tim da stopa redukcije relativnog siromaštva raste s brojem djece. Zahvaljujući zakonskim promjenama iz 2007. (uvođenje triju umjesto dvaju dohodovnih razreda i uvođenje pronatalitetnog dodatka za treće i četvrto dijete) povećana je ciljanost dječjeg doplatka (od ukupnih sredstava za dječje doplatke u 2008. godini 46% su dobivali korisnici iz prvog (najsiromašnijeg) kvintila, dok je taj udio prije zakonskih promjena u 2004. iznosio 34%). Isplata doplatka za djecu i u 2010. godini provedena je kroz tri dohodovna razreda, čime su pravednije raspodijeljena sredstva između korisnika doplatka za djecu. Za doplatak za djecu, uključujući i pronatalitetni dodatak, iz Državnog proračuna RH u 2010. godini isplaćen je iznos od ukupno 1,7 milijardi kuna za 206 295 korisnika (390 346 djece). Prosječni broj korisnika

39

pronatalitetnog dodatka za troje djece u 2010. godini bio je 33 669, a za više od troje djece 11 421. Ukupna sredstva za isplatu pronatalitetnog dodatka u 2010. godini iznosila su 354 950 000 kuna.

• Primjenu provjere dohodovnog stanja proširiti i na djecu s težim invaliditetom. Izrađen je Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu s Konačnim prijedlogom zakona. Kada je riječ o pravu na doplatak za djecu s težim oštećenjem zdravlja, predviđa se promjena članka 12. Zakona kojim se sada propisuje da djetetu s težim oštećenjem zdravlja, utvrđenom prema posebnim propisima, pripada doplatak za djecu do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina života. Nacrtom prijedloga Zakona otklanjaju se teškoće u primjeni Zakona po zahtjevima za priznavanje prava na doplatak za djecu s teškoćama u razvoju, nastale po Odluci Ustavnog suda RH od 4. studenoga 2010. godine, kojom je odredba članka 55. Zakona o socijalnoj skrbi proglašena suprotnom Ustavu RH, u dijelu koji glasi: "ako je takvo oštećenje ili bolest nastala prije navršene 18. godine života" te je u tom dijelu predmetna odredba ukinuta. Isto tako, temeljem novih odredbi ovog članka omogućit će se ostvarivanje prava na doplatak za djecu s teškoćama u razvoju i na osnovi mišljenja ovlaštenog povjerenstva Zavoda za zdravstveno osiguranje koje se donosi prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama.

• Pravo na rodiljne naknade za majke koje nisu zaposlene ne treba uvjetovati evidencijom kod službi za zapošljavanje. Ova je mjera realizirana početkom 2009. stupanjem na snagu Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.

• Jedan od prioriteta u razvoju obiteljske politike svakako je proširenje kapaciteta i programa institucionalnih usluga za djecu predškolske dobi. (vidi poglavlje 3.2.2.6)

• Razvijati, odnosno primjenjivati zakonski propisane fleksibilne oblike zapošljavanja koji su usklađeni s obavljanjem obiteljskih obveza. HUP je pokrenuo intenzivne informativne kampanje o uvjetima fleksibilnosti radnog vremena, promičući potrebu plaćanja manjih doprinosa za obvezna socijalna osiguranja za radnike zaposlene na nepuno radno vrijeme, kao što su izmjene i dopune Zakona o doprinosima. Kao dio svojih aktivnosti usmjerenih prema poslodavcima i HZZ je organizirao brojne radionice i okrugle stolove, većinom usmjerene na fleksibilno radno vrijeme. Na sličan način skraćivanje radnih sati bilo je predmet brojnih rasprava organiziranih u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

• Uvesti efikasnije mjere pravne prisile u svrhu naplate alimentacija. Ukoliko obveznik plaćanja alimentacije neuredno izvršava svoju obvezu, CZSS je dužan isplaćivati privremeno alimentaciju u najduljem trajanju do tri godine. CZSS će po službenoj dužnosti ili po zahtjevu roditelja osigurati privremeno uzdržavanje ako roditelj, obveznik uzdržavanja uopće ne pridonosi ili neredovito pridonosi uzdržavanju djeteta po sudskoj odluci ili nagodbi za uzdržavanje duže od šest mjeseci. CZSS koji je isplatio privremeno uzdržavanje dužan je o tome izvijestiti nadležno državno odvjetništvo, koje pokreće spor protiv obveznika uzdržavanja. Iznos privremenog uzdržavanja određen je u iznosu od 50% iznosa propisanog za pripadajuću dob djeteta: 8,5% za dijete do 6 godina, 10% za dijete od 7 do 12 godina i 11% za dijete od 13 do 18 godina. Sredstva za isplatu osiguravaju se na razdjelu MZSS-a, iz sredstava državnog proračuna. Ovdje je važno naglasiti da MZSS, svake godine na temelju članka 232. stavka 4. Obiteljskog zakona (NN, br. 116/03, 17/04, 136/04 i 107/07), donosi Minimalne novčane iznose potrebne za mjesečno uzdržavanje djeteta, pa su minimalni novčani iznosi koji su stupili na snagu 1. travnja 2011. godine, objavljeni u Narodnim novinama, broj 36/11, a određeni su u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto-plaće po zaposlenom u pravnim osobama u RH, koja je za 2010. godinu iznosila 5 343 kune. Dakle, prema Priopćenju DSZ, broj: 9.1.1/12. od 28. veljače 2011. godine, minimalni novčani iznosi potrebni za mjesečno uzdržavanje djeteta, koji su stupili na snagu 1. travnja 2011. godine, iznose: za dijete do 6 godina 17% prosječne plaće

40

(908,31 kuna); za dijete od 7 do 12 godina 20% prosječne plaće (1 068,60 kuna) i za dijete od 13 do 18 godina 22% prosječne plaće (1 175,46 kuna). U 2010. godini CZSS-i su pred sudom pokrenuli 101 postupak za uzdržavanje maloljetnika. Od ukupnog broja pokrenutih postupaka od strane CZSS, 30 njih otpadaju na djecu smještenu izvan vlastite obitelji. U istom su razdoblju sklopljene 144 nagodbe pred CZSS. U 96 slučajeva postoji pristanak ovršenika uzdržavanja na isplatu uzdržavanja bez provođenja ovršnog postupka, isto tako je bilo 113 ovršnih prijedloga CZSS radi ovrhe odluke o uzdržavanju, od tog broja 18 postupaka je podneseno za djecu smještenu izvan vlastite obitelji. Podneseno je ukupno 1 068 kaznenih prijava temeljem članka 237. st. 4. Obiteljskog zakona (protiv osobe koja ne ispunjava svoju obvezu uzdržavanja na temelju ovršne isprave, sudske presude, rješenja o privremenoj mjeri, sudske nagodbe ili nagodbe). U 2010. godini doneseno je ukupno 2 508 odluka o privremenom uzdržavanju djeteta u odnosu na 2009. godinu kada je doneseno 2 008 istih odluka. Broj donesenih odluka u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu povećao se za ukupno 500 odluka, što je jedan od pokazatelja neefikasnosti u isplati, odnosno prisilnoj naplati iznosa uzdržavanja od strane sudova. Osim toga, potrebno je napomenuti da se u 47 slučajeva vezanih uz uzdržavanje postupalo po Konvenciji o ostvarivanju alimentacijskih zahtjeva u inozemstvu. Tijekom 2010. godine nije zabilježen niti jedan slučaj pronalaska djece koju su roditelji ostavili u rodilištu, a nisu dali valjanu ispravu o svom identitetu.

Izvori financiranja i odgovorne institucije Glavna institucija odgovorna za provedbu mjera je MOBMS. Kod provedbe propisa o alimentaciji važna je uloga MP i MZSS. Odgovorne institucije za mjere koje se tiču razvoja usluga za djecu predškolske dobi su JLPS te MZOŠ. Povećana sredstva za doplatke za djecu ili stalne socijalne pomoći financiraju se iz državnog proračuna. Multidimenzionalni pristup i upravljanje politikama Primjenom fleksibilnih oblika zapošljavanja moguće je utjecati na zaposlenost roditelja koji imaju mlađu i ovisnu djecu, jer se kombinira skraćeno radno vrijeme sa skrbi o djetetu. Na ovaj način majke ostaju prisutne na tržištu rada i doprinose obiteljskom dohotku. Ove su mjere posebice važne za samohrane majke i samohrane roditelje. S obzirom da se majke koje nisu zaposlene i ne traže posao ne moraju više prijavljivati zavodu za zapošljavanje da bi ostvarile rodiljne naknade, to doprinosi realnijoj slici nezaposlenosti.

3.2.2.3. Socijalna pomoć Pregled mjera • Raditi na osnaživanju informacijskog i upravljačkog sustava socijalne skrbi

(informatizacija sustava). Tijekom 2010. godine u okviru Projekta razvoja sustava socijalne skrbi nastavilo se s aktivnostima na isporuci i implementaciji IT opreme na nacionalnoj razini. U skladu s ugovorenim obvezama, isporučena je oprema i izvršena dogradnja programske podrške u 162 ustanove socijalne skrbi na 226 lokacija (1 650 računala, 770 printera te ostale opreme – serveri, mrežna i komunikacijska oprema). Izvedeno je i strukturno kabliranje u 96 ustanova kako bi se osigurali preduvjeti povezivanja sustava. Pored aktivnosti instaliranja i uvođenja u rad sustava na nacionalnoj razini, kontinuirano se radi na nadogradnji programskog rješenja SocSkrb koji se za sada primjenjuje u tri pilot županije (unose se podaci o korisnicima socijalne skrbi). Softver je usklađen s novom organizacijom CZSS i poslovnim procesima (prednji ured i stražnji ured). Također, nastavljaju se aktivnosti na uspostavi sustava e-Razmjena te se radi na uspostavi pravnog okvira za razmjenu podataka s drugim sustavima. Izrađen je prijedlog sporazuma za razmjenu podataka s MUP-om koji je u fazi potpisivanja.

41

• Razvijati novi model organizacije centara socijalne skrbi. Novi organizacijski model rada prema konceptu «ured sve na jednom mjestu» tijekom 2010. uspostavljen je u 15 novih CZSS i pet ureda socijalne skrbi na području Grada Zagreba (tijekom 2009. godine nova organizacije rada uvedena je u 5 CZSS). Koncept "ureda sve na jednom mjestu" zagovara ideju prema kojoj korisnici usluga mogu zadovoljiti sve svoje potrebe na jednom mjestu i u jednom trenutku, na način da samo jednom daju svoje osobne podatke. Naglašena je usmjerenost CZSS na korisnike te učinkovitost u pružanju kvalitetnih socijalnih usluga. Novi organizacijski model CZSS-a pratio se kroz sastanke na terenu i statističke podatke o opterećenosti radnika u novim odjelima. Tijekom 2010. godine MZSS je kontinuirano održavalo konzultacijske sastanke s CZSS-ima u kojima je provedena nova organizacija rada. Istovremeno, provodila se analiza učinka kroz izvještajne obrasce koji su dostavljeni centrima te se pratila opterećenost radnika u prijemnom odjelu i stražnjim odjelima.

• Pojednostavljivanje sustava prava socijalne pomoći. Prije spomenuti koncept "ureda sve na jednom mjestu" predstavlja korak prema jednostavnijem i efikasnijem sustavu socijalne pomoći. Tijekom 2010. godine nastavilo se s praćenjem novog organizacijskog modela CZSS-a. Pojednostavljivanju sustava pridonijet će i informatizacija i razmjena informacija s drugim sustavima, na čemu se radi već nekoliko godina (kupljena je nova informatička oprema, izrađuje se softver za sustav socijalne skrbi). Osim toga, novi Zakon o socijalnoj skrbi predviđa uvođenje jedinstvene naknade za osobe s invaliditetom (inkluzivni dodatak) što će se propisati posebnim zakonom i uspostavu jedinstvenog tijela vještačenja (vidi 2.2.).

• Nužna je brža i pouzdanija razmjena informacija između socijalne skrbi i drugih sustava socijalne sigurnosti. U skladu sa Strategijom reforme državne uprave za razdoblje od 2008. do 2011. godine nastavljeno je s aktivnostima realizacije projekta razmjene podataka centara za socijalnu skrb s drugim institucijama (vidi točku gore). U okviru Programa gospodarskog oporavka kojeg je donijela Vlada RH 6. svibnja 2010. godine i mjere „Izgradnja umreženog sustava socijalnih transfera na svim razinama vlasti“ definirani su: sadržaj razmjene državnih tijela nadležnih za isplatu novčanih pomoći, pravni okvir razmjene i određivanje potreba za tehničkim usklađivanjem. U tome su sudjelovali predstavnici državnih tijela: MZSS, MF, MF-Porezna uprava, MOBMS, MGRP, MP, MU, Ureda za zakonodavstvo Vlade RH (procjena učinaka propisa), MPRRR, MMPI, HZMO, HZZ, HZZO, Ureda Vlade RH za e-Hrvatsku. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, člankom 3.a i 3.b, uređen je pravni okvir postupanja kako bi tijela državne uprave na jedinstven način uredili pitanja razmjene podataka, koristeći sustav OIB-a. 24. lipnja 2010. godine Vlada RH donijela je dokument pod nazivom „Odrednice Hrvatskog okvira za interoperabilnost (HROI)“ kojim se propisuju uvjeti te način izgradnje i postizanja interoperabilnosti javne uprave na nacionalnoj razini u skladu s društvenim i korisničkim potrebama i prioritetima i u odnosu na zahtjeve interoperabilnosti EU.

• Periodično (godišnje ili dvogodišnje) usklađivati socijalne pomoći s rastom troškova života. Tijekom 2010. nije bilo promjena u načinu određivanja standardne naknade socijalne pomoći. Međutim novim Zakonom o socijalnoj skrbi osnovica stalne pomoći veže se uz relativnu liniju siromaštva, koju svake godine objavljuje DZS. To znači da bi ubuduće stalna pomoć bila vezana uz promjenu u prosječnom dohotku. S druge strane, ostale naknade u sustavu socijalne skrbi vezale su se uz proračunsku osnovicu koja se određuje svake godine.

• Provoditi mjere radi bržeg integriranja radno sposobnih korisnika pomoći u tržište rada i društvo. Provedena je dodatna analiza obilježja radnosposobnih nezaposlenih korisnika socijalne pomoći na podacima iz 2010. godine. Od ukupnog broja

42

radnosposobnih nezaposlenih korisnika stalne pomoći krajem 2010. bilo je 53% muškaraca i 47% žena, povratnici i izbjeglice su činili 3,4% svih nezaposlenih korisnika, 2,2% su bile osobe s invaliditetom, 1,3% su sadašnji i bivši ovisnici, a 12,3% su pripadnici romske etničke skupine. Kao i 2009. godine oko 78% korisnika prima pomoć duže od jedne godine. Uglavnom se radi o starijim osobama na tržištu rada (44% njih ima između 46 i 65 godina), s niskim kvalifikacijama (66% ima završenu tek osnovnu školu ili manje od toga). Osim toga, treba istaći da oko 56% njih živi u obiteljima s djecom. S obzirom na vrlo visok udio nezaposlenih među korisnicima pomoći (oko 44%), novi Zakon o socijalnoj skrbi predviđa mjere poticanja njihove radne i socijalne integracije. Nezaposleni korisnik ima obvezu ne samo prihvatiti svako zaposlenje, posao prema ugovoru o djelu ili ugovoru o autorskom djelu, već i sudjelovati u povremenom humanitarnom radu u svojoj lokalnoj zajednici. CZSS će sklopiti sporazum s radno sposobnim korisnikom novčane pomoći o aktivnom rješavanju njegove nepovoljne socijalne situacije, koji bi sadržavao plan aktivnosti i obveze korisnika, kao i njegovu suglasnost da se umanje ili prestanu prava u slučaju neopravdanog neizvršavanja obveza iz sporazuma.

Izvori financiranja i odgovorne institucije Za provedbu mjera u sustavu socijalne pomoći odgovorno je MZSS. Osim Ministarstva, značajnu ulogu u provedbi mjera uključivanja korisnika pomoći u tržište rada imaju zavodi za zapošljavanje, OCD i jedinice lokalne samouprave. Projekti radne aktivacije korisnika najčešće se financiraju sredstvima središnjeg proračuna (još uvijek je nedovoljna uključenost JLS u ovakve projekte). Multidimenzionalni pristup i upravljanje politikama Mjere radne aktivacije nezaposlenih korisnika pomoći važne su s aspekta zapošljavanja teško zapošljivih skupina. Sudjelovanje u ovakvim programima povećava primanja korisnika, ali povećava i mogućnosti zapošljavanja. Zakonom o socijalnoj skrbi jasnije su definirane obveze radno sposobnih korisnika pomoći u pogledu participacije na tržištu rada i humanitarnom radu.

3.2.2.4. Socijalne usluge Pregled mjera • Napraviti temeljitu procjenu potreba u razvoju socijalnih usluga i ustanoviti

mehanizme evaluacije provedbe i učinaka institucionalnih i alternativnih socijalnih usluga. UZUVRH je unazad nekoliko godina započeo proces intenzivnije koordinacije i konzultacija s tijelima uprave i drugim relevantnim dionicima oko unaprjeđenja sustava ugovaranja socijalnih usluga od javnog interesa s OCD-ima. U tu je svrhu UZVRH u travnju 2009. godine formirao međuresornu radnu skupinu za izradu Prijedloga unaprjeđenja sustava ugovaranja socijalnih usluga od javnog interesa s OCD. U radu Radne skupine, osim predstavnika resornih ministarstava, sudjeluju predstavnici međunarodnih organizacija (Svjetska banka i UNDP), aktivni poticatelji promjena na području socijalne politike, koji se ujedno zalažu za razvoj usluga u zajednici i diversifikaciju pružatelja usluga, te predstavnici OCD. Radna skupina je započela izradu analize o postupcima ugovaranja i financiranja javnih usluga s OCD-ima (udrugama). Izrađena su dva tipa obrazaca, od kojih je jedan namijenjen tijelima državne uprave – davateljima financijske potpore za pružanje izvaninstitucionalnih javnih usluga, a drugi udrugama – pružateljicama javnih usluga, pri čemu se pazilo da traženi podaci od oba sektora budu komplementarni za kasniju komparativnu analizu dobivenih obrazaca. U reprezentativnom uzorku obuhvaćene su udruge s područja svih županija u RH, a za koje se pouzdano zna da imaju iskustva u pružanju javnih usluga. Iako je prvotni plan predviđao

43

završetak analize u 2010., zbog nedostatka kapaciteta analiza rezultata je još uvijek u tijeku te se njezin dovršetak planira za 2011. Osim istraživanja trenutne situacije u pružanju javnih usluga od strane OCD, UZUVRH je tijekom 2010. u više navrata poticao raspravu o unaprjeđenju sustava ugovaranja socijalnih usluga od javnog interesa s OCD (udrugama). Tako je u sklopu Dana udruga 2010., održanima u Zadru od 13. do 15. svibnja 2010., organiziran okrugli stol na temu Važnost fondova EU za podizanje razine socijalne uključenosti, na kojemu su aktivno sudjelovali predstavnici udruga, Caritasa te javne uprave, ali su se u raspravu uključivali predstavnici različitih ustanova i drugih neprofitnih organizacija. Na Danima udruga dani su zaključci i preporuke: - Jedan od najtežih izazova u području pružanja socijalnih usluga uopće, pa tako i u području socijalnog uključivanja, jest osiguranje kontinuiteta u radu. - Mogućnost kontinuiranog rada ovisi o raspoloživosti financijskih izvora, a projektno financiranje pružanja usluga još uvijek je, nažalost, vrlo prisutno. - Uz takav način poslovanja, koji sa sobom nosi vrlo visoke rizike održivosti, u nekim podsektorima postoji i situacija da se neka natječajna područja financiraju u više različitih tijela i na nekoliko različitih razina, dok se neka područja uopće ne financiraju. - Kako bi se izbjeglo dupliciranje i preklapanje natječajnih područja, ali i unaprijedio sustav ugovaranja usluga od javnog interesa koje provode organizacije civilnoga društva, kreiranje i raspisivanje natječaja pojedini davatelji financijske potpore moraju vezati uz provođenje javnih politika koje su im u nadležnosti. - Naglašena je i važnost partnerstva u provođenju EU projekata, kao i svih drugih projekata značajnije financijske vrijednosti, u kojima je iznimno bitno da se partnerski odnosi uspostavljaju na temelju iskustva prethodne uspješne suradnje. Također, početkom studenoga 2010., UZUVRH održao je sastanak s predstavnicima petnaestak nacionalnih saveza i udruga osoba s invaliditetom, kojem su bili nazočni i predstavnici MZSS, MOBMS, Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i ureda potpredsjednika Vlade RH. Cilj sastanka bio je potaknuti razgovor o unapređenju postojećih i razvoju novih kriterija za dodjelu financijskih sredstava nacionalnim savezima za osobe s invaliditetom, kao i mogućnostima rješavanja određenih ograničenja koja se pojavljuju u financiranju aktivnosti udruga osoba s invaliditetom. Sukladno „Planu deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011. – 2016. (2018.)“ MZSS treba tijekom 2011. godine izraditi Operativni plan provedbe procesa deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi za razdoblje 2011. i 2012. godine, te procijeniti rezultate provedbe Plana deinstitucionalizacije nakon proteka dvogodišnjeg razdoblja. Također, u skladu s planovima i procesima deinstitucionalizacije, kao procjenom prioritetnih usluga na županijskoj razini, MZSS će u 2011. godini donijeti Odluku o mreži domova i djelatnosti socijalne skrbi za trogodišnja razdoblja, počevši od 2011. godine, koja treba obuhvatiti manji smještajni kapacitet u instituciji i veći smještajni kapacitet izvan institucije, te izvaninstitucijske usluge, uz osiguranje regionalne ravnomjernosti za sve korisničke skupine. Nadalje, MZSS je do kraja 2010. godine izradilo analizu kapaciteta udomiteljskih obitelji za sve korisničke skupine, u svrhu unaprjeđenja izvaninstitucijskih oblika smještaja prema županijama. MOBMS u suradnji s Društvom za psihološku pomoć u 2010. godini započelo je provedbu dvaju trogodišnjih istraživanja s ciljem utvrđivanja učinkovitosti pružanja pomoći žrtvama nasilja u obitelji te uvida u troškove pružanja usluga žrtvama nasilja u obitelji. U navedenu svrhu, za provedbu prve faze istraživačkih projekata, u 2010. godini osigurano je 250 000 kuna.

• Decentralizacija socijalnih usluga i proširenje teritorijalnog obuhvata mreže socijalnih usluga. (vidi prethodnu mjeru).

44

• Razvijati standarde dobre prakse, uvesti kodeks profesionalne etike za pružatelje socijalnih usluga te sustav provedbe supervizije. Standardi kvalitete usluga, koji se uvode u sustav socijalne skrbi i naglašavaju usmjerenost na potrebe korisnika, predstavljaju polaznu osnovu za mjerenje kvalitete socijalnih usluga, čime se omogućuje precizna, a ujedno i transparentna evaluacija svakog pojedinog pružatelja usluga. Standardi kvalitete čine važan dio sustava kvalitete, čime se osigurava: trajna i predvidljiva kvaliteta usluga; profesionalno djelovanje sustava usluga; trajno poboljšavanje kvalitete usluga; zadovoljstvo i povjerenje u kvalitetu usluga; odgovornost pružatelja usluga prema naručiteljima i korisnicima usluga, kao i široj društvenoj zajednici. Tijekom 2010. godine započelo je usklađivanje sa standardima kvalitete u svim ustanovama socijalne skrbi kojima je osnivač RH. Riječ je o 80 CZSS-a s 27 podružnica i 11 ureda te 72 doma socijalne skrbi u kojima je provedena obuka Timova za kvalitetu čime je započet proces uvođenja standarda kvalitete. Kako bi se i u 2010. godini nastavilo s pozitivnom praksom praćenja (su)financiranih projekata i programa na temelju utvrđenih prioriteta ili slučajnim odabirom, provedeno je oko 50 neposrednih nadzora nad provedbom ugovornih obveza udruga.

• Deinstitucionalizacija socijalnih usluga i izrada akcijskog plana deinstitucionalizacije. U 2010. godini izrađen je „Plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011. – 2016. (2018.)“ (u daljem tekstu: Plan deinstitucionalizacije) koji predstavlja strateški dokument MZSS namijenjen intenziviranju reformskih procesa transformacije i deinstitucionalizacije, te predstavlja temelj za planiranje mreže domova i djelatnosti socijalne skrbi. Svrha Plana deinstitucionalizacije je smanjiti ulazak u institucije i povećati izlazak iz institucija u nove oblike skrbi, posebno stimulirajući obiteljsku reintegraciju. Plan deinstitucionalizacije uključuje okvirne kvantitativne i vremenske projekcije potrebnog smanjenja kapaciteta institucijske skrbi (stalni i tjedni smještaj u domovima socijalne skrbi i drugim pravnim osobama), u odnosu na korisničke skupine, te planirane projekcije povećanja kapaciteta u izvaninstitucijskim oblicima smještaja, uz osiguranje što je moguće ravnomjernije dostupnosti usluga u svim županijama. Plan deinstitucionalizacije se odnosi na sljedeće korisničke skupine: djecu i mladež bez odgovarajuće roditeljske skrbi (s ciljem do 2016. godine promijeniti omjer institucijske i izvaninstitucijske skrbi s trenutnog 40% : 60% u korist izvaninstitucijske skrbi na 20% : 80%); djecu i mladež s poremećajem u ponašanju (cilj je do 2016. godine deinstitucionalizirati 40% korisnika koji su smješteni u domovima temeljem Zakona o socijalnoj skrbi u izvaninstitucijske oblike smještaja); djecu i mladež s teškoćama u razvoju (cilj je do 2016. godine smanjiti ukupni broj korisnika na stalnom i tjednom smještaju za 40%, prvenstveno djecu koja su na smještaju zbog pohađanja škole, u suradnji s ministarstvom nadležnim za obrazovanje); odrasle osobe s invaliditetom (s ciljem smanjenja broja korisnika koji koriste usluge smještaja za 30% do 2016. godine, prvenstveno korisnici iz skupina lakših oštećenja kojima nije potrebna intenzivna skrb u instituciji); psihički bolesne odrasle osobe (s ciljem smanjenja korisnika na stalnom smještaju za 20% do 2018. godine). Promatrajući podatke o ukupnom broju korisnika smještenih u domove socijalne skrbi kojima je osnivač RH od 2007. do 2010. godine, može se primijetiti da broj korisnika na smještaju stagnira. Naime, 2007. godine je u državnim domovima bilo smješteno ukupno 8 764 korisnika, u 2008. godini 8 693 korisnika, u 2009. godini 8 636. U 2010. godini je blago porastao broj korisnika na smještaju na 8 850, a glavni uzrok tomu je posljedica osnivanja doma socijalne skrbi za starije i nemoćne osobe Oklaj. U 2010. se može primijetiti blagi porast broja djece i mladeži smještenih u državne domove socijalne skrbi, sa 782 korisnika u 2009. na 840 djece u 2010. godini. Međutim, porastao je i broj djece i mladeži bez odgovarajuće roditeljske skrbi smještene u udomiteljskim obiteljima, koji je

45

porastao sa 1 940 u 2009. godini na 2 037 u 2010. godini. Broj osoba s mentalnim ili tjelesnim oštećenjem smještenih u državnim domovima socijalne skrbi je zadržan na razini iz 2009. godine (1 574 korisnika u 2009., 1 584 korisnika u 2010.) Broj izvaninstitucijskih oblika smještaja, kao i izvaninstitucijskih usluga i nadalje je u porastu. Broj osoba s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem koji koriste usluge organiziranog stanovanja porastao je u odnosu na prijašnje godine. Naime, u 2008. godini je u programe organiziranog stanovanja uz podršku bilo uključeno 177 korisnika, u 2009. godini 201, dok je u 2010. godini taj broj porastao na 242 korisnika (17 korisnika u ustanovama kojima je osnivač RH te 225 korisnika u nedržavnim domovima i drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi). Nadalje, kod iste korisničke skupine, porastao je i broj korisnika koji koriste izvaninstitucijske usluge. Broj korisnika usluga poludnevnog boravka u domovima socijalne skrbi kojima je osnivač RH je sa 1 017 korisnika u 2009. godini, na 1 088 korisnika u 2010. godini. Najveći porast broja korisnika izvaninstitucijskih usluga može se primijetiti kod broja osoba s mentalnim ili tjelesnim oštećenjem koji koriste usluge povremenog boravka u domovima socijalne skrbi kojima je osnivač RH – sa 132 korisnika u 2009. na 431 korisnika u 2010. godini. Porastao je i broj korisnika čiji su roditelji ostvarili pravo na status roditelja njegovatelja. Tako je u 2009. godini bilo 1850 korisnika prava na status roditelja njegovatelja, dok je taj broj u 2010. godini iznosio 2 180 korisnika. U sklopu državnih domova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi djelovale su 33 stambene jedinice sa 56 smještenih korisnika, dok su u nedržavnim domovima djelovale 2 stambene jedinice s 9 korisnika. Što se tiče djece i mladeži s poremećajem u ponašanju, broj stambenih jedinica i korisnika koji koriste usluge organiziranog stanovanja uz podršku je ostao na razini iz 2009. godine – 6 stambenih jedinica u državnim domovima sa smještenim 31 korisnikom. Ovaj oblik smještaja namijenjen je djeci koja se pripremaju za samostalni život po izlasku iz ustanove, a svrha mu je podrška, kontrola izvršenja obaveza i pomoć u daljnjem osamostaljivanju korisnika. Planom deinstitucionalizacije predviđena je obustava prijema djece do 7. godine života u domove socijalne skrbi tijekom 2011. godine, kao i deinstitucionalizacija djece mlađe od 3 godine, trenutno smještene u domovima socijalne skrbi, do kraja 2012. godine. U skladu s Planom deinstitucionalizacije, svi domovi socijalne skrbi te druge pravne osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi dostavili su MZSS svoje pojedinačne planove deinstitucionalizacije. Pojedinačni plan uključuje prikaz općih podataka o domu ili drugoj pravnoj osobi, uslugama i korisnicima i zaposlenicima, podaci o prioritetima usluga na županijskoj razini i raspoloživosti relevantnih usluga za ciljanu skupinu korisnika, te koncept moguće transformacije prema smjernicama Plana deinstitucionalizacije. Nadalje, Pojedinačni plan uključuje i detaljnu analizu korisnika koji su na stalnom ili tjednom smještaju prema stupnju potrebne podrške, okolnostima i uvjetima za povratak u obitelj, inicijalnu procjenu broja korisnika koje se planira deinstitucionalizirati i broja korisnika stalnog ili tjednog smještaja za koje se planira premještaj u neki drugi dom ili pravnu osobu, procjenu potrebnih promjena u programu rada i radu zaposlenih s obzirom na smanjenje broja korisnika. Na temelju prikupljenih i obrađenih podataka, u 2011. godini MZSS izradit će Operativni plan provedbe procesa deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi za razdoblje 2011. i 2012. godine (te će se izrađivati za sva sljedeća dvogodišnja razdoblja do 2016., odnosno 2018. godine) kojim će se utvrditi opseg i dinamika provođenja ovih procesa u odnosu na korisnike, te broj i struktura radnika potrebnih za pružanje programa podrške korisnicima u instituciji i izvan nje. Ujedno će se izraditi prijedlozi u odnosu na imovinu, odnosno definirati dalja prenamjena postojećih objekata uz prijedloge osiguranja prostora za organizirano stanovanje. Operativnim planom

46

će se definirati i potrebna financijska sredstva za provođenje deinstitucionalizacije i transformacije, što uključuje edukacije i superviziju, posebice udomiteljskih obitelji.

• Poboljšati infrastrukturu u postojećim institucijama socijalne skrbi i kvalitetu stručnih usluga. U 2010. godini sredstvima zajma Svjetske banke nastavila su se ulaganja predviđena Projektom razvoja sustava socijalne skrbi te su završena ulaganja koja su ranije započela. Ukupne investicije iznosile su 46 692 655 kuna za izgradnju i opremanje centara za socijalnu skrb Krk, Daruvar, Čakovec, Novska, Krapina i Našice. Pored investicija u ustanovama socijalne skrbi koje su realizirane kroz zajam, tijekom 2010. godine iz proračuna RH ukupno je utrošeno 26 562 718 kuna za ulaganje u izgradnju, obnovu i opremanje: centara za socijalnu skrb (Split, Cres –Lošinj, Petrinja); Dom za djecu Svitanje u Koprivnici; dom za djecu i mladež s poremećajem u ponašanju u Bjelovaru; domove za psihički bolesne odrasle osobe (Osijek, Oklaj, Pula, Ljeskovica, Borova); domove za tjelesno i mentalno oštećenu djecu (Komarevo, Tuškanac, Stančić, Slava Raškaj, Vrlika i Zadar).

• Razvijati preventivne programe, a ne samo ulagati u razvoj novih usluga i podizanje kvalitete usluga. Aktivnosti Programa za inovacije i učenje koji je dio Projekta razvoja sustava socijalne skrbi financiran kroz zajam Svjetske banke, a koji je za cilj imao poticanje i pružanje potpore financijski isplativim visokokvalitetnim uslugama koje su usmjerene na prevenciju institucionalizacije, deinstitucionalizaciju i reintegraciju korisnika u lokalnu zajednicu, te razvijanje izvaninstitucionalnih oblika socijalnih usluga u lokalnoj zajednici, nastavljene su i nakon završetka njegovog financiranja sredstvima zajma te se financiraju sredstvima lokalne zajednice.

• Ustrojavanje odjela za usluge socijalnog rada u sklopu reformiranih centara za socijalnu skrb. Značajne promjene očituju se u reorganizaciji rada CZSS po modelu "ureda sve na jednom mjestu", što razumijeva strukturnu i kvalitativnu promjenu načina rada formiranjem prijemnog ureda kako bi se osigurao kvalitetni prvi kontakt s korisnikom, te izvršila inicijalna procjena potreba korisnika. Ujedno se odvajaju poslovi novčanih naknada od usluga socijalne skrbi, pa se tako socijalna skrb organizira u sklopu tri stručne cjeline (odjel za novčane naknade, odjel za djecu, mladež i obitelj, te odjel za odrasle osobe). Socijalni radnici u centrima, preuzeli su ulogu voditelja plana ('case manager') odgovornog za oblikovanje i dogovaranje najbolje kombinacije usluga i naknada na koje korisnik ima pravo. U izradi i praćenju ostvarivanja individualnog plana aktivno sudjeluje korisnik, njegova obitelj i stručni radnici drugih profila, a plan bi se trebao revidirati u skladu s promjenama specifičnih potreba i okolnosti korisnika. Na završnoj radionici Projekta razvoja sustava socijalne skrbi koja je održana 22.-23. studenog 2010. na kojoj su sudjelovali predstavnici svih CZSS, državni i nedržavni domovi socijalne skrbi predstavnici OCD, visokoobrazovnih ustanova, te predstavnici jedinica lokalne samouprave ukupno 300 sudionika, CZSS-i koji rade po novom modelu predstavili su kroz poster prezentacije učinke novog načina rada na pružanje socijalnih usluga svojim korisnicima. Istodobno se centri za socijalnu skrb usklađuju sa standardima kvalitete u socijalnim uslugama, čije usklađivanje bi trajalo dvije godine od početka uvođenja. Jasno definirani, primjenjivi i mjerljivi standardi kvalitete socijalnih usluga omogućit će korisnicima pružanje iste razine kvalitete usluga.

• Integrirati pružanje socijalnih usluga sa zagovaranjem prava marginalnih skupina i omogućiti korisnicima da utječu na oblikovanje i pružanje usluga. Socijalni radnici u CZSS-ima kroz uvođenje novog modela rada, preuzeli su ulogu voditelja plana ('case manager') odgovornog za oblikovanje i dogovaranje najbolje kombinacije usluga i naknada na koje korisnik ima pravo. U izradi i praćenju ostvarivanja individualnog plana aktivno sudjeluje korisnik, njegova obitelj i stručni radnici drugih profila, kao stručnjaci drugih dionika u zajednici, a plan bi se trebao revidirati u skladu s promjenama specifičnih

47

potreba i okolnosti korisnika. Implementacija Standarda kvalitete u socijalnim uslugama u svim državnim ustanovama socijalne skrbi osigurala je između ostalog aktivno sudjelovanje korisnika da utječu na oblikovanje i pružanje usluga.

• Sustavno obrazovanje i izobrazba stručnjaka koji se bave potrebama i teškoćama funkcioniranja različitih ranjivih skupina. Tijekom 2010. godine provedena je obuka Timova za kvalitetu 80 centara za socijalnu skrb s 27 podružnica i 11 ureda te 72 doma socijalne skrbi kojima je bilo obuhvaćeno 980 stručnih djelatnika. Navedenim obukama započet je proces uvođenja standarda kvalitete u pružanju socijalnih usluga. Odjel za djecu djecu, mladež i obitelj, tijekom 2010.godine organizirao je i proveo slijedeće edukacije: -„Poremećaj pomanjkanja pažnje i koncentracije“ – obuhvaćeno 90 stručnih radnika iz CZSS i domova za djecu i mladež s PUP-om, - „Možemo zajedno –međuresorna suradnja u području obiteljskopravne i kaznenopravne zaštite – obuhvaćeno 580 sudionika različitih sektora, od toga 220 iz sustava socijalne skrbi, - „Rano prepoznavanje depresivnih i suicidalnih stanja kod djece i mladeži“ - obuhvaćeno 110 stručnih radnika iz CZSS i domova za djecu i mladež s PUP-om. Agencija za odgoj i obrazovanje je u 2010. godini u okviru Kataloga stručnih usavršavanja organizirala 122 stručna skupa vezana za unapređivanje odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju na kojima je sudjelovao ukupno 4 021 odgojno-obrazovni radnik.

Izvori financiranja i odgovorne institucije Središnje institucije zadužene za razvoj sustava socijalnih usluga su MZSS i MOBMS. Uz njih, u provedbi mjera značajnu ulogu imaju lokalne vlasti i OCD. Glavni izvor financiranja je državni proračun te sredstva iz međunarodnih kredita (npr. IBRD, Svjetska banka) ili darovnica. Multidimenzionalni pristup i upravljanje politikama Socijalne usluge utječu na zdravstveni status korisnika i njihovo sudjelovanju u društvenom i kulturnom životu te su pretpostavka uključenosti u redovno obrazovanje. Osim toga, sektor socijalnih usluga je pogodan za promicanje politike zapošljavanja, posebice teže zapošljivih skupina u ruralnim područjima (starije žene na tržištu rada).

3.2.2.5. Zdravstvene usluge Pregled mjera • Odnos različitih tipova osiguranja i utjecaj suplaćanja na različite skupine

stanovništva. Zakonom o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN br. 5/06, 150/08 i 71/10), odnosno Izmjenama i dopunama istog Zakona (NN br. 71/10), koje se primjenjuju od 18. lipnja 2010. godine, promijenjeni su kriteriji za ostvarivanje prava na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret sredstava Državnog proračuna. Tako su osigurane osobe za koje se sredstva za premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja osiguravaju u Državnom proračunu: osigurane osobe s invaliditetom koje imaju 100% oštećenje organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim i mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih se ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi; osigurane osobe darivatelji dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja; osigurane osobe dobrovoljni davatelji krvi s više od 35 davanja (muškarci), odnosno s više od 25 davanja (žene); osigurane osobe redoviti učenici i studenti stariji od 18 godina; osigurane osobe čiji prihod po članu obitelji u prethodnoj

48

kalendarskoj godini ne prelazi iznos utvrđen člankom 14.b navedenog Zakona. Istim Zakonom propisana je prijelazna odredba kojom je rečeno da svi ugovori o dopunskom zdravstvenom osiguranju koje je HZZO sklopio na temelju članka 14.a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona (NN br.150/08.), do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona (NN br. 71/10.), važe do isteka roka na koji su sklopljeni (ugovor vrijedi godinu dana od sklapanja). Zbog navedenog, puni učinak izmjene Zakona bit će vidljiv tek sredinom 2011. godine. Prema podacima HZZO, krajem 2010. bilo je 4 331 461 ukupno osiguranih osoba, s tim da je bilo 1 177 729 osiguranih osoba koje ostvaruju pravo na dopunsko osiguranje na teret Državnog proračuna (krajem 2009., 1 273 623 osiguranih osoba ostvarilo je pravo na dopunsko osiguranje na teret Državnog proračuna). Na dan 31. prosinca 2010. godine bilo je ukupno 2 472 433 sklopljenih polica dopunskog osiguranja (dok ih je u 2009. godini bilo 2 559 213). Za osobe koje ostvaruju pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna, u 2010. godini bilo je izdvojeno 555 milijuna kn (jednako kao i u 2009. godini). Ukupan broj osiguranih temeljem nezaposlenosti i rješenja CZSS-a kojima je iz sredstava Državnog proračuna osiguravano osnovno zdravstveno osiguranje, a ujedno i dopunsko osiguranje u 2010. godini je 319 918, dok je u 2009. godini taj broj iznosio 589 208. S osnova nezaposlenosti u 2010. godini bilo je 313 576 osiguranih osoba (560 480 u 2009., 498 831 u 2008. te 502 000 osoba u 2007. godini). Temeljem rješenja CZSS-a u 2010. godini bilo je osigurano 6 342 osobe (dok je u 2009. bilo 28 728, u 2008. godini 29 814, odnosno u 2007. godini bilo je 28 231 osoba).

• Pristupačnost zdravstvenog sustava. Pristupačnost zdravstvenog sustava povezana je, prije svega, s poboljšanjem sustava hitne medicinske pomoći te povećanjem i drugačijim rasporedom timova izvanbolničke hitne medicinske pomoći na području cijele RH, a posebno na područjima koja su prometno izolirana i teže dostupna. Vlada je na sjednici 19. veljače 2009. godine donijela Odluku o osnivanju Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. U 2010. godini doneseni su pravni propisi potrebni za provođenje reorganizacija hitne medicinske službe (izvanbolničke i bolničke): Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje djelatnosti hitne medicine i Pravilnik o dodatnom specijalističkom stručnom usavršavanju medicinskih sestara – medicinskih tehničara iz hitne medicinske pomoći. U fazi donošenja su i drugi pravni akti. Reorganizacija izvanbolničke hitne medicinske službe obuhvaća osnivanje 21 Zavoda za hitnu medicinu jedinica područne (regionalne) samouprave, standardiziranje opreme i postupaka zbrinjavanja. To će omogućiti veću učinkovitost i brzinu reakcije izvanbolničke hitne medicinske službe. U nekim županijama je već u tijeku postupak osnivanja Zavoda za hitnu medicinu. Priprema se nabavka novih vozila i opreme za potrebe izvanbolničke hitne medicinske službe. U tijeku je izrada programa izobrazbe radnika hitne medicinske službe. U cilju nastavka reorganizacije bolničke hitne medicinske službe Zakon obvezuje JLPS da osnuju Zavode za hitnu medicinu do kraja 2011. godine. U planu je donošenje mreže hitne medicine, početak specijalizacije doktora iz hitne medicine, dodatno specijalističko stručno usavršavanje medicinskih sestara – medicinskih tehničara iz hitne medicinske pomoći, izrada obvezujućih standarda operativnih postupaka, protokola rada i algoritama postupanja, za sve oblike hitne medicine te edukacija stanovništva. Program se financira iz proračuna RH, proračuna JLPS te iz Zajma broj 7598 HR za projekt unapređenja hitne medicinske pomoći i investicijskog planiranja u zdravstvu između RH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Pristupačnost se također prati u odnosu na liste čekanja (detaljno opisane pod naslovom: Smanjenje korupcije u zdravstvu). URS je krajem 2010. godine, u suradnji s Društvom osoba s invaliditetom Podunavlje, donirao Odjelu za ginekologiju i porodiljstvo Opće bolnice Vukovar, posebno prilagođeni

49

ginekološki stol potrebama žena s invaliditetom. Nakon Zagreba, Pule, Varaždina i Koprivnice ovo je šesti takav specijalizirani ginekološki stol u Hrvatskoj kojim se unaprjeđuje briga o reproduktivnom zdravlju žena s invaliditetom, a omogućit će lakši pristup zdravstvenim uslugama za 6 500 žena s invaliditetom iz Vukovarsko-srijemske i 13 000 žena iz Osječko-baranjske županije.

• Preispitivanje nezadovoljavajućeg odnosa primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. Na razini primarne zdravstvene zaštite broj doktora ugovorenih u djelatnosti opće/obiteljske medicine sa završenom specijalizacijom iz opće/obiteljske medicine povećao se u odnosu na 2009. godinu te je u ukupnom broju ugovornih doktora 45% doktora specijalista i 55% doktora nespecijalista (dok je u 2009. godini taj odnos bio 44% doktora specijalista i 56% doktora nespecijalista).

• Smanjenje korupcije u zdravstvu. Strategija suzbijanja korupcije koju je usvojio Hrvatski Sabor 19. lipnja 2008. g. i Akcijski plan uz Strategiju suzbijanja korupcije donesen od Vlade RH 25. lipnja 2008. g., te revidirani Akcijski plan uz Strategiju donesen od strane Vlade RH 18. ožujka 2010. godine temelj su kojim se u RH definira antikorupcijska politika. Težište Strategije i akcijskih planova uključujući i Akcijski plan za područje zdravstva je jačanje institucionalnih okvira, nulta stopa tolerancije na korupciju, jačanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti te međuresorna suradnja, kao i suradnja s OCD-ima. U okviru Akcijskog plana za područje zdravstva mjere koje se provode imaju prvenstveno za cilj poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite u RH, jednaku dostupnost svih zdravstvenih usluga za sve korisnike zdravstvene zaštite i transparentnije vođenje listi čekanja s krajnjim ciljem njihovog radikalnog skraćenja, a što su ujedno i glavna obilježja zdravstvene reforme. Mjere predviđene Akcijskim planom, a koje su provedene jesu: osnivanje Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, osnivanje povjerenstava za kontrolu kvalitete u zdravstvenim ustanovama, informatizacija primarne zdravstvene zaštite, informatizacija bolničkog zdravstvenog sustava. Poradi bolje i preciznije reguliranosti uvjeta pod kojima liječnici zaposleni u državnim zdravstvenim ustanovama mogu pružati zdravstvene usluge u okviru svoje privatne prakse na temelju članka 125.a stavka 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ministar zdravstva i socijalne skrbi donio je Pravilnik o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenim radnicima za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca. Mjere koje se provode kontinuirano jesu: analiza sustava javne nabave u zdravstvenim ustanovama te zanavljanje medicinsko-tehničke opreme. Jedna od mjera koja se također kontinuirano provodi je redoviti zdravstveno-inspekcijski nadzor u bolničkim zdravstvenim ustanovama nad načinom organizacije te zakonitošću rada bolničkih jedinica za centralno naručivanje te načinom naručivanja za pojedine dijagnostičke i terapijske zahvate. Nadzor se obavlja u skladu s Godišnjim programom rada te prema zaprimljenim prijavama po potrebi. MZSS je u posljednje dvije godine istovremeno pokrenulo niz projekata usmjerenih smanjivanju dugačkih listi čekanja i osiguravanju ravnomjernijeg korištenja zdravstvenih usluga. Podjednaka dostupnost svih zdravstvenih usluga za sve korisnike zdravstvene zaštite i transparentnije vođenje listi čekanja s krajnjim ciljem njihovog skraćenja ujedno su i jedna od značajnih obilježja nove reforme sustava zdravstva. Odlukom ministra zdravstva i socijalne skrbi iz listopada 2008. godine o ustrojavanju i načinu rada, sve bolničke ustanove obvezane su na ustrojavanje Bolničke jedinice za centralno naručivanje pacijenata. Navedene jedinice osnovane su kao središnje mjesto gdje se pacijenti naručuju za sve zdravstvene usluge koje bolnica pruža. Kako bi se povećala dostupnost pri naručivanju uvedeni su i neki novi postupci kojima se pacijenti mogu naručiti uz valjanu medicinsku dokumentaciju: pacijenta može naručiti član obitelji ili druga osoba, može se naručiti putem telefaksa ili elektronske pošte. Pacijentu se prilikom naručivanja dodjeljuje

http://www.antikorupcija.hr/lgs.axd?t=16&id=91



50

prvi slobodni termin te Potvrda o narudžbi pacijenta koja sadrži neophodne podatke o pacijentu te točni termin realizacije zdravstvene usluge za koju se naručio. Usporedo s osnivanjem bolničkih jedinica za centralno naručivanje pacijenata, u MZSS je osnovan Odjel za nacionalne liste čekanja u svrhu obavljanja upravnih i stručnih poslova vezanih uz praćenje, planiranje, suradnju, unaprjeđenje, organizaciju i djelokrug rada bolničkih jedinica za centralno naručivanje pacijenata. Uz navedeno, djelatnici Odjela, u suradnji sa svim bolničkim ustanovama, a koristeći ukupne, kumulativne liste čekanja za sve zdravstvene usluge koje se svakodnevno dostavljaju MZSS, rješavaju problematiku obavljanja različitih vrsta zdravstvenih usluga (osobito onih koje su ocijenjene prioritetnima) te preusmjeravanje pacijenata u ustanove u kojima je lista čekanja za uslugu kraća, kako bi se ostvario zajednički cilj da se većina specijalističkih ili dijagnostičkih pregleda na razini sekundarne ili tercijarne zdravstvene zaštite obavi u primjerenom roku. Nove mjere u okviru revidiranog antikorupcijskog plana jesu: Izrada registra zdravstvenih radnika te kadrovskih normativa u bolničkim zdravstvenim ustanovama, izrada registra privatnih zdravstvenih ustanova, akreditacija zdravstvenih ustanova, te nadzor nad provedbom kliničkih ispitivanja lijekova sukladno odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim proizvodima. Odlukom Vlade RH podržana je nabava medicinske opreme u iznosu od 827,5 milijuna kuna. Osnovni cilj Projekta zanavljanja medicinske opreme je povećanje dostupnosti, kontinuiranosti, cjelovitosti i sveobuhvatnosti zdravstvene zaštite, smanjenje listi čekanja. Financijska sredstva bit će osigurana u državnom proračunu u razdoblju od 6 godina, a tijekom tog razdoblja uređaji se koriste u dijagnostici i liječenju. U praćenju postupaka javnih nadmetanja, odnosno od početka postupka koji uključuje izradu tehničkih specifikacija, izradu natječajne dokumentacije, javno otvaranje ponuda, odabir i realizaciju ugovora, uključen je Transparency International Hrvatska. Realizacija projekta obuhvaća cijelu RH.

• Financiranje i razvoj preventivne medicine i javnozdravstvenih kampanja. Preventivni pregledi osiguranika starijih od 50 godina koji nisu bili kod izabranog liječnika prethodne 2 godine - Osiguranici stariji od 50 godina koji nisu bili kod izabranog liječnika opće/obiteljske medicine najmanje 2 godine pozivaju se u liječničku ordinaciju i pripadajući biokemijski laboratorij na besplatni preventivni pregled. U sklopu pregleda uzimani su opći podaci, podaci osobne i obiteljske anamneze i antropometrijski nalazi (visina, težina i arterijski tlak). Fizikalni pregled, palpacija dojki i digitorektalni pregled, poseban ciljani razgovor kao i laboratorijske pretrage krvi i pretraga urina usmjerene su i na nespecifične znakove zloćudnih bolesti. Na kraju pregleda liječnik daje mišljenje o eventualnim novootkrivenim bolestima i potrebnim intervencijama. U 2009. godini učinjeno je 7 507 pregleda, od toga u 58% (4 319) nađeno je patološko stanje i 1 347 osoba upućeno je na specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu. Radi usporedbe, u 2008. godini je bilo ukupno 6 930 obavljenih pregleda, u 2007. godini 6 891 pregleda, a u 2006. godini 6 733 pregleda. Aktivnim pristupom izabranog doktora cilj je obuhvatiti što veći broj osoba u samim počecima nekih kroničnih bolesti (dijabetes, hipertenzija, sl.), a u zdravih utjecati na razvoj svijesti o važnosti provođenja preventivnih pregleda barem jednom u 2 godine, uz zdravstveno-odgojno djelovanje preporukama o važnosti zdravih životnih navika da bi se dobro zdravlje očuvalo što je moguće dulje vrijeme. Provođenje programa prevencije kardiovaskularnih bolesti - U okviru programa mjera zdravstvene zaštite u obiteljskoj medicini zacrtane su mjere promicanja zdravlja koje uključuju usvajanje po zdravlje korisnih i suzbijanje po zdravlje štetnih navika (pušenje, nepravilna prehrane, tjelesna neaktivnost), prevenciju kardiovaskularnih bolesti (u okviru prevencije kroničnih nezaraznih bolesti) uz utvrđivanje i suzbijanje čimbenika (prekomjerna tjelesna težina, pušenje, povišeni krvni tlak, hiperlipidemije itd.) U mjerama

51

zdravstvene zaštite za značajne zdravstvene probleme stanovništva prvo potpoglavlje posvećeno je kardiovaskularnim bolestima. Tu su definirane i opisane mjere: promicanja zdravlja koje doprinosi unaprjeđenju i očuvanju zdravlja uz suzbijanje navika štetnih po kardiovaskularno zdravlje kao i mjere utvrđivanja i suzbijanja čimbenika rizika. Posebno su razrađene mjere za arterijsku hipertenziju, ishemičnu bolest srca i cerebrovaskularne bolesti. Mjere uključuju detekciju, dijagnostiku i liječenje sukladno suvremenim medicinskim saznanjima i doktrinarnim stavovima, ali i edukaciju bolesnika i rekonvalescenata o mijenjanju po zdravlje štetnih životnih navika i pridržavanju terapijskog režima. Možemo reći da se zahvaljujući pojedinim preventivnim programima i mjerama koje se provode u okviru Plana i programa zdravstvene zaštite, te boljoj dijagnostici i terapiji, vidi trend pada stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Provođenje nacionalnih probira na rak dojke i rak debelog crijeva - u prvom ciklusu programa (do 01.09. 2009. godine) je bilo 720 982 pozvanih žena, a pregledu se odazvalo 63% pozvanih. Karcinom dojke je potvrđen u 1 586 žena od ukupno 3 431 nalaza koji je zahtijevao dodatnu obradu. U drugom ciklusu programa je pozvano 560 244 žena. Kada je riječ o Programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva za osiguranike u dobi 50-75 godina, do kraja 2010. godine se odazvalo 206 701 osoba (19,6%) a analizirani su uzorci 181 880 osoba koje su poslale ispravno nanesen uzorak. Od 1 056 694 pozvanih osiguranika Pozitivni test skrivenog krvarenja u stolici utvrđen je u 12 633 osoba (7,1%), a rak debelog crijeva potvrđen u 454 (5.6% od 8 020 kolonoskopiranih). Uloga OCD u javnozdravstvenim programima - U javnozdravstvenim programima, kao i drugim oblicima zdravstvene zaštite veliku ulogu nastavljaju igrati OCD. Kako bi se jačala suradnja s civilnim društvom i podizanje razine znanja financiraju se programi i projekti udruga koje po svojem sadržaju pridonose prevenciji kroničnih oboljenja, unaprjeđenju i zaštiti zdravlja oboljelih, prevenciji zaraznih bolesti, prevenciji i unaprjeđenju zdravlja zubi, promicanju prava pacijenata, unaprjeđenju i zaštiti zdravlja djece i mladih oboljelih od malignih bolesti, unaprjeđenju zaštite mentalnog zdravlja, kao i programe suradnje na provođenju Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe opojnih droga i prevencije HIV infekcije, za što je u razdoblju od 1.1. 2009. do 31.12. 2009. utrošeno 13,4 milijuna kuna. U prethodnom razdoblju izvješća (1.1.2008. do 31.3.2009.), za istu je svrhu utrošeno 13,3 milijuna kuna, a u 2010. godini utrošeno je 13.918.157,00 kuna.

Izvori financiranja i odgovorne institucije Glavna institucija odgovorna za provođenje mjera u području zdravstva je MZSS. Uz to, velika je uloga HZJZ (posebice u pogledu analize zdravstvenih pokazatelja i provođenja preventivnih programa) te HZZO. Sredstva za financiranje navedenih mjera uglavnom su osigurana iz državnog proračuna.

3.2.2.6. Obrazovanje Pregled mjera • Analiza regionalnih razlika i poticaji većem angažmanu lokalne uprave i samouprave

u obuhvatu djece predškolskim odgojem i obrazovanjem. Razvojni ciljevi zacrtani u Planu razvoja odgoja i obrazovanja 2005.-2010. o povećanju broja upisanih u predškolske programe s 43% na 60% te o obuhvatu djece predškolom s 96% na 98% do 2010. godine ispunjeni su prije realno očekivanog roka. Obuhvat djece u vrtićima povećan je na 58%, dok je obuhvat djece u programu predškole 99%. Važni su koraci napravljeni kako bi se dostigli ovi ciljevi i osigurali jednaki uvjeti svoj djeci predškolskog uzrasta. Od 2005. do kraja 2010. godine izgrađena su 283 dječja vrtića. U 2010. godini završen je projekt Svjetske banke i Vlade RH kojim je opremljeno 96 novih dječjih vrtića u naseljima onih općina i gradova koji do sada nisu imali organizirane programe za 9 450 djece predškolske

52

dobi. Trenutačno u RH djeluje 691 dječji vrtić. Ukupan broj obuhvaćene djece u 2010. godini bio je 151 987 (58%). Djece predškolske dobi s teškoćama u razvoju bilo je 5 984 (5,28%), od čega je u integraciji 5 343, dok je u posebnim odgojno-obrazovnim skupinama i ustanovama ukupno 641 djece. U vrtićima je bilo 2 107 (1,86%) djece pripadnika nacionalnih manjina. Verificirano je u 2010. godini 456 različitih programa za rad s djecom u dječjim vrtićima i drugim pravnim osobama koje imaju ustrojenu djelatnost predškolskog odgoja u skladu s propisima koji uređuju predškolsku djelatnost. Radi unapređenja predškolskog odgoja i obrazovanja 12 dječjih vrtića je imenovano centrima izvrsnosti za stručno usavršavanje odgojitelja i stručnih suradnika koji će raditi s djecom predškolske dobi prema metodama Marije Montessori, ranog učenja stranih jezika (francuskog, engleskog, njemačkog, španjolskog i talijanskog jezika), sportskim programima, eko-programima i odgoju za održivi razvoj, program istraživanja u predškolskom odgoju i program poticajnog okruženja i promijenjene uloge odgojitelja. Više od 70% djece u dobi od 4. do 6. godine života uči jedan strani jezik u sklopu redovitoga programa u dječjem vrtiću ili kao kraći program izvan redovitog programa, a trenutno postoje 462 verificirana programa ranoga učenja stranoga jezika s djecom predškolske dobi. Verificiranih športskih programa ritmike, plesa, folklora, maloga nogometa, taekwondoa, tenisa i sl. ima 452. Provedeno je usklađivanje radnog vremena dječjih vrtića i drugih pravnih osoba koje skrbe o djeci predškolske dobi s radnim vremenom roditelja (dječji vrtići u pravilu rade od 6.00 do 20.00 sati, a ako imaju ustrojen smjenski program rade i do 22,30 sati). MZOŠ je pokrenulo inicijativu da se ne spajaju blagdani i da se osigura boravak djeteta prema potrebama roditelja, ali ne više od desetosatnog dnevnog boravka.

• Poticanje nastavka obrazovanja i povećanja udjela škola koje rade u jednoj smjeni. U skladu s planiranim u školskoj godini 2009./2010. i 2010./2011. nastavlja se provedba škologradnje i dogradnje te rekonstrukcija kojima se smanjuje broj škola/učenika s radom u više od jedne smjene. Smanjuje se broj škola u kojima se odgojni i obrazovni rad ostvaruje u tri ili dvije smjene. U odnosu na startnu godinu iz Plana razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005.-2010. postotak škola koje rade u tri smjene (52, odnosno 6,1%) sustavno se smanjuje. U školskoj godini 2009./2010. u jednoj smjeni radilo je 37,9% osnovnih škola, u dvije smjene 57,8% osnovnih škola, a u tri smjene radi 4,3% osnovnih škola (38 škola). Istovremeno se povećao i broj učenika koji pohađaju nastavu u jednoj smjeni (26,5%) i dvije smjene (66,3%), a smanjio broj učenika koju nastavu pohađaju u školama koje rade u tri smjene ih pohađa (7,2%). Smanjenje broja škola koje rade u tri smjene nastavilo se i u školskoj godini 2010./2011. U navedenoj školskoj godini broj osnovnih škola koje rade u tri smjene je 1,95% (17 osnovnih matičnih škola i tri područne škole), odnosno nastavu u trećoj smjeni pohađa 4,1% učenika osnovnih škola. Povećao se i broj osnovnih škola koje rade u jednoj smjeni sa na 39,24 %. Broj učenika od prvoga do trećega razreda u skladu je s Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, tj. maksimalan broj učenika u razrednom odjelu nije veći od 28, a broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu od dva razreda ima najviše 16 učenika, a od četiri razredna odjela najviše 12 učenika. U jednom je razrednom odjelu, u školskoj godini 2009./2010. bilo prosječno 19,56 učenika i učenica, a u školskoj godini 2010./2011. prosječan broj učenika u razrednom odjelu je 18,75.

• Uključivanje osoba s posebnim potrebama u sustav školstva. U Hrvatskom registru osoba s invaliditetom (stanje na dan 24. rujna 2010.), nalaze se podaci o 530 081 osoba s invaliditetom od čega su 33 331 djeca (6,3%). U ukupnom broju djece s invaliditetom i većim teškoćama u razvoju razvidan je veći broj dječaka (61%) u odnosu na djevojčice (39%). Najveći broj djece s invaliditetom i većim teškoćama u razvoju je u dobnoj skupini 10-14 godina (47%). Djeca s invaliditetom i većim teškoćama u razvoju zastupljena su s

53

oko 0,8 % u odnosu na ukupan broj stanovnika i s oko 3,5 % od ukupnog broja djece. U školskoj godini 2009./2010. u osnovnim je školama integrirano 12 723 učenika (od čega 4 616 učenica) kojima je određen primjereni oblik školovanja. U školskoj godini 2010./2011. osnovnim školama u sustavu MZOŠ je 13 760 učenika koji pohađaju nastavu po primjerenim programima. Od toga je 8 820 učenika i učenica s prilagođenim, a 5 480 učenika i učenica s individualiziranim programom. Dio učenika koji se obrazuje po prilagođenom programu (3 533) nastavu pohađa u posebnim razrednim odjelima u osnovnim školama s općeobrazovnim programom, a u osnovne škole s posebnim programima (za djecu s teškoćama u razvoju) uključeno 1 927 učenika i učenica (0,54% od ukupnog broja djece u osnovnoškolskom obrazovanju sustava MZOŠ). U području osnovnoškolskog obrazovanja, analizirajući podatke u razdoblju između 2003./2004. godine i 2008./2009. godine vidljivo je kontinuirano povećanje broja učenika koji su integrirani u osnovne škole (od 8 927 – 5 586 dječaka i 3 341 djevojčica u 2003./2004. do 12 723 – 8 105 dječaka i 4618 djevojčica u 2008./2009.) i istovremeno smanjenje broja učenika koji se obrazuju u specijaliziranim obrazovnim ustanovama i razrednim odjelima (2 233 učenika/ce u 2001. do 1 979 u 2009./2010. godini). Podaci o broju učenika s teškoćama u srednjoškolskim ustanovama za razdoblje 2010.-2011. godine na razini RH su kako slijedi; • 311 učenika s teškoćama pohađa gimnazijske programe; • 27 učenika s teškoćama pohađa umjetničke škole; • po 4 učenika s teškoćama pohađaju petogodišnji / tro i polugodišnji program učenja; • četverogodišnji program pohađa 759 učenika s teškoćama; • trogodišnje programe obrazovanje pohađa 1 133 učenika s teškoćama; • 17 učenika s teškoćama pohađa programe niže stručne spreme dok • posebne i prilagođene programe pohađa 1 383 učenika s teškoćama.

• Prema podacima MZOŠ-a ukupno 3 638 učenika s teškoćama pohađa srednjoškolske programe u RH. U svrhu poboljšavanja uvjeta obrazovanja učenika s teškoćama i skupina u nepovoljnom položaju u području srednjoškolskog obrazovanja MZOŠ sudjeluje u provedbi i sufinanciranju projekta 'Uključivanje učenika s teškoćama u obrazovanje za zapošljavanje (vidi poglavlje 3.2.1.2), a u tijeku je i izrada projektne dokumentacije za projekt koji će se provoditi u okviru novog programskog razdoblja IPA programa IV. komponente u području obrazovanja djece s teškoćama (sadržajno će projekt obuhvatiti širu skupinu korisnika i ciljnih skupina u odnosu na projekt koji je trenutno u provedbi - bit će obuhvaćene razine predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja kao i posebne ustanove za obrazovanje djece s teškoćama). Prema izvještajima brojnih udruga studenata s invaliditetom osobe s invaliditetom suočavaju s izazovima u pristupu visokom obrazovanju u Hrvatskoj. Relativno mali broj njih odlučuje se upisati programe visokog obrazovanja. Prema Nacionalnoj strategiji izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007.-2015. ukupni broja osoba s invaliditetom u visokom obrazovanju iznosi 0,13%. Uslijed činjenice da ne postoji integrirani nacionalni sustav za prikupljanje podataka u visokom obrazovanju ovaj postotak može u određenoj mjeri varirati. Što se tiče uključenosti u programe visokog obrazovanja, ne postoje pouzdani podaci o studentima s invaliditetom. Dostupni podaci pokazuju da je u akademskoj godini 2006./2007. bilo 224 studenta s teškoćama u odnosu na ukupan broj od 134 188 studenata. Procjena MZOŠ-a o sadašnjem broju studenata s teškoćama upućuje na broj od oko 200-250 studenata. Ukoliko taj podatak kompariramo s podacima prikupljenima iz popisa stanovnika iz 2001. godine, koji navode da je 1,4% osoba s invaliditetom bilo zastupljeno u dobnoj kategoriji od 15-19 godina i 1,8% u dobnoj grupaciji između 20-24 godine, jasno je da i u ovom području postoji znatan prostor za daljnja poboljšanja. Hrvatska se u ovom trenutku nalazi u fazi pripreme IPA projekta koji

54

se odnosi na integraciju podzastupljenih skupina u redoviti obrazovni sustav (studenti u nepovoljnom položaju te pripadnici nacionalnih manjina) te samim time i povećanju broja studenata u nepovoljnom položaju u sustavu visokog obrazovanja. Nacionalne/regionalne politike i mjere koje se provode kako bi se prepoznala podzastupljenost studenata s invaliditetom su: dodjeljivanje stipendija, upis pod posebnim uvjetima, dodjela sredstava nevladinim udrugama studenata s invaliditetom (uključujući prijevoz i adaptaciju materijala za učenje) te smještaj u studentskim domovima. S ciljem identificiranja članova podzastupljenih skupina te kako bi se povećao njihov broj u okviru visokoga obrazovanja, Hrvatska je 2010. godine pristupila provedbi Eurostudent istraživanja. Eurostudent istraživanje će predstavljati glavni izvor informacija o podzastupljenim skupinama, a podaci iz istoga bit će korišteni u svrhu određivanja daljnjeg razvoja politika i mjera vezanih uz veću zastupljenost podzastupljenih skupina u okviru visokoga obrazovanja. Također, novi Zakon o visokom obrazovanju, kao i Zakon o sveučilištu nalaze se u pripremnoj fazi. Njihovo stupanje na snagu trebalo bi pomoći poboljšanju trenutne situacije te pridonijeti tome da veći broj osoba s invaliditetom bude zastupljen u okviru visokoga obrazovanja u RH.

• Reforma strukovnog obrazovanja. U 2010. godini su učinjeni značajni koraci. Izrađen je Akcijski plan provedbe Strategije razvoja strukovnog obrazovanja u RH 2008.- 2013. za 2010. godinu, donesen je novi strukovni kurikulum za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja medicinska sestra/tehničar opće zdravstvene njege, doneseni su novi strukovni kurikulumi za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja zrakoplovni tehničar (ZIM) i zrakoplovni tehničar (IRE), donesen je novi strukovni kurikulum za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja tekstilac, donesen je eksperimentalni program za zanimanje Tehničar zaštite prirode. Izrađen je Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjoškolskim ustanovama (NN br. 94/10) na temelju kojeg su izrađene tablice zaduženja svih nastavnika te tablice o općim podacima, te prostoru i zaposlenicima škole, te su izrađeni: Pravilnik o sadržaju i obliku svjedodžbi i drugih javnih isprava te pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji u školskim ustanovama, Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o djelokrugu rada tajnika školske ustanove i administrativno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u školskoj ustanovi, Elementi i kriteriji za izradu mreže srednjoškolskih ustanova i programa obrazovanja u RH, kriteriji za stipendiranje učenika srednjih škola putem Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu, izvješća o provedbi Akcijskog plana za provedbu ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u 2010. godini te prijedlogu novih mjera za razdoblje 2011.-2013. i započela je izrada mreže srednjih škola i programa obrazovanja

• Podaci o trajanju studija i reforma visokoškolskog obrazovanja. Prema podacima Eurostata za 2009. godinu udio stanovništva u Hrvatskoj (unutar dobne skupine 25-64 godine starosti) sa visokim obrazovanjem iznosio je 17,8%. U zimskom semestru akademske godine 2009./2010. prema podacima DZS-a bilo je upisano 175 739 studenata. Što se tiče uključenosti u programe visokog obrazovanja, ne postoje pouzdani podaci o studentima s invaliditetom. Prema javno dostupnim podacima DZS, u akademskoj godini 2010./2011. na hrvatskim visokim učilištima u ekvivalentu pune zaposlenosti zaposleno je 11 693,4 nastavnika i suradnika u nastavi od čega 46,8% žena. U odnosu na prethodnu akademsku godinu 2009./2010. ostvareno je povećanje broja predavača u ekvivalentu pune zaposlenosti na visokim učilištima od 2,4%. Statistički podaci DZS-a pokazuju da je u 2009. godini diplomiralo ukupno 30 156 studenata od čega 58,6% žena. U 2010. godini pokrenuta je izgradnja novog studenskog doma u Splitu te je nastavljena izgradnja sveučilišnog kampusa u Rijeci, čija će realizacija znatno poboljšati razinu studentskog standarda u tim gradovima, prije svega u novim smještajnim kapacitetima za studente i

55

novim objektima studentske prehrane. Na temelju usvojenog Zakona o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, tijekom 2009. godine započeo je rad na projektu izrade Nacionalnog informacijskog sustava visokog obrazovanja i znanosti koji će omogućiti izgradnju baza podataka (kao i umrežavanje postojećih) potrebnih za izradu statističkih analiza te dostupnost statističkih podataka. Zakon o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju osigurava kompletnu autonomiju Agenciji za znanost i visoko obrazovanje u postupcima vanjskog osiguranja kvalitete u RH. Također, Zakon daje autonomiju javnim sveučilištima da autonomno uspostavljaju nove studijske programe na temelju internih sustava osiguravanja kvalitete. U veljači 2010. godine donesen je Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja kojime se pobliže definiraju nacionalni standardi kvalitete visokoga obrazovanja. O prijedlogu Zakona o sveučilištima raspravljalo se s vodećim ljudima svih hrvatskih sveučilišta. Zakon će definirati pitanje organizacijske strukture i nadležnosti hrvatskih sveučilišta, kao i reformu sustava javnog financiranja sveučilišta. Dakle, novi Zakon bi trebao napraviti cjelovitu reorganizaciju studija i usvojiti nove načine financiranja. Nakon završetka prve faze javne rasprave o nacrtu, MZOŠ je sistematiziralo pristigle prijedloge i primjedbe. Kako bi se osiguralo iznalaženje najkvalitetnijih rješenja za konačne nacrte prijedloga zakona, imenovano je Prosudbeno povjerenstvo za nacrt Zakona o sveučilištu. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija je donesen krajem 2009. godine, a svrha mu je izjednačavanja uvjeta obrazovanja u području reguliranih profesija s Direktivom 2005/36/EC. Navedeni Zakon će također regulirati pitanje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija u RH. Prilagodba nastavnih planova i programa za regulirane profesije je u tijeku. OdlukomVlade RH od 24. ožujka 2010. godine subvencionirani su troškovi za prvu godinu redovitih studija na javnim visokim učilištima u akademskoj godini 2010./2011. Tijekom 2010. godine počeo se primjenjivati objedinjeni sustav prijave ispita državne mature te prijava za upis na studijske programe putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava na visoka učilišta (NISpVU). Ovaj sustav administrira Središnji prijavni ured pri Agenciji za znanost i visoko obrazovanje. Cilj centralne obrade prijava je omogućavanje jednakog tretmana svim kandidatima te smanjivanja troškova prijava. U suradnji s Institutom za razvoj obrazovanja i ostalim relevantnim dionicima, MZOŠ je pripremio Tempus projekt ''Prema pravednom i transparentnom pristupu visokom obrazovanju u Hrvatskoj''. Ciljevi projekta su sljedeći: sakupljanje podataka o socijalnom statusu studenata u Hrvatskoj, uspostavljanje političkog okvira kako bi se povećala dimenzija pravičnosti i transparentnosti financiranja visokog obrazovanja i sustava potpore studentima u Hrvatskoj. Tijekom 2010. godine u sklopu Tempus projekta provedeno je prvo Eurostudent istraživanje o socijalnim i ekonomskim uvjetima života studenata. Internetski portal Study in Croatia pokrenut je 10. studenoga 2010. godine, te predstavlja sveobuhvatan izvor informacija o visokom obrazovanju u Hrvatskoj namijenjenih potencijalnim stranim studentima. Portal sadrži pregled hrvatskog sustava visokog obrazovanja, praktične informacije o postupku upisa na studij, studentskom životu i studentskom standardu. Djelatnici Uprave za visoko obrazovanje sudjelovali su u izradi sadržaja za portal zajedno s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje, Institutom za razvoj obrazovanja i Agencijom za mobilnost i programe EU. Nacionalni ENIC/NARIC ured u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje u 2010. godini zaprimio je 1187 zahtjeva za stručno priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija. U ukupnom broju zaprimljenih zahtjeva za stručno priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija, oko 90% zahtjeva podnijeli su hrvatski državljani. Većina inozemnih

56

visokoškolskih kvalifikacija čije se priznavanje traži stečena je u nekoj od susjednih zemalja, među kojima se ističe Bosna i Hercegovina.

• Poticanje cjeloživotnog obrazovanja. Cjeloživotno učenje može se odrediti kao "sveukupna aktivnost učenja tijekom života, a s ciljem unaprjeđenja znanja, vještina i kompetencija unutar osobne i građanske, društvene i/ili perspektive zaposlenja"3. Ono obuhvaća učenje u svim životnim razdobljima (od rane mladosti do starosti) i u svim oblicima u kojima se ostvaruje (formalno, neformalno i informalno), pri čemu se učenje shvaća kao kontinuirani proces u kojem su rezultati i motiviranost pojedinca u određenom životnom razdoblju uvjetovani znanjem, navikama i iskustvima učenja stečenima u mlađoj životnoj dobi. Temeljem rada na izradi Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, izradit će se Strategija cjeloživotnog učenja. Izrada Strategije cjeloživotnog učenja kao posebnoga i cjelovitog dokumenta nije započeta, ali svi reformski procesi koji se odvijaju u nekoliko posljednjih godina, a obuhvaćaju sustav odgoja, obrazovanja i znanosti, temelje se na načelu osiguravanja i potrebe za cjeloživotnim učenjem. Sukladno tome, svi dosadašnji strateški dokumenti ugradili su cjeloživotno učenje kao načelo, koncepciju, cilj, a kroz standarde, zakonodavstvo, provedbene propise, aktivnosti, potrebe te projektnu aktivnost, sustav jača implementaciju onih sastavnica koje osiguravaju cjeloživotno učenje kao temelj vizije sektora obrazovanja (i šire), a vizija je stvaranje društva znanja. U određenom trenutku će svi započeti procesi reformiranja i mijenjanja odgojne i obrazovne prakse u hrvatskom sustavu dovesti do cjelovite Strategije cjeloživotnog učenja kao nužne posljedice. Isto tako, planira se i razvoj modela priznavanja / vrednovanja neformalno i informalno stečenog znanja. Važan element cjeloživotnog učenja je obrazovanje odraslih, koje podrazumijeva stjecanje znanja i razvijanje kompetencija prema suvremenim životnim i profesionalnim potrebama odraslih osoba te davanje jednake vrijednosti svim oblicima učenja – formalnom i neformalnom. AOO je tijekom 2010. godine nastavila blisku suradnju s nizom ustanova u području obrazovanja: MZOŠ, drugim ministarstvima, Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Agencijom za odgoj i obrazovanje, Agencijom za mobilnost i programe EU, Agencijom za strukovno obrazovanje, socijalnom partnerima, međunarodnim organizacijama, udrugama te različitim institucijama iz svih područja djelovanja koje su izravno i neizravno povezane sa sustavom obrazovanja odraslih. ASOO je u 2010. izdala pozitivno stručno mišljenje za ukupno 1 395 programa u sektoru obrazovanja odraslih. U okviru navedene brojke najznačajniji udio zauzimaju programi stjecanja srednje stručne spreme (346 programa), programi usavršavanja (182 programa) i programi osposobljavanja (773 programa). Analiza po sektorima ukazuje na najveći broj programa u sektoru graditeljstva i geodezije (308 programa), ekonomije-trgovine i poslovne administracije (187 programa), turizmu-ugostiteljstvu (159 programa) i poljoprivredi-prehrani-veterini (159 programa). Izrađen je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrazovanju odraslih i uspješno se provode aktivnosti u okviru projekta „Desetljeće pismenosti“. Također, izrađena je i analiza provedbe projekta za razdoblje 2003. do kraja 2010. godine, a u odnosu na način njegove provedbe, uloge dionika i Ministarstva te oblike financiranja. Također su sistematizirani i analizirani prikupljeni podaci o korisnicima projekta po dobi, spolu i programskoj osposobljenosti kao i ustanovama koje su dobile pravo (odobrenje) za provođenje projekta. S tim u vezi izmijenjeno je sljedeće: Odluka o načinu financiranja te ugovorni obrazac u smislu jačanja nadzora nad samom provedbom (dokazi o izvršenosti obveze), ispunjavanju ciljeva i svrhe projekta, način i dinamika trošenja sredstava iz državnog proračuna za aktivnosti projekta (po dobivanju suglasnosti kako bi se osigurao kontinuitet) te vrsta

3 Commission of the European Communities (2001.) Making a European Area of Lifelong Learning a Reality.

57

podataka za potrebe praćenja i analize (dob, spol, sredstva, obrazovna razdoblja, županije). Također se intenzivirao stručni nadzor nad ustanovama koje imaju odobrenje za provođenje projektnih aktivnosti. Važno je reći da je najbrojnija korisnička skupina između 15 do 30 godina, a tri županije prednjače po punoj korištenosti projekta (opismenjavanje i osposobljavanje): Vukovarsko-srijemska (56% od ukupnoga broja), Sisačko-moslavačka (37%) te Međimurska (28%). Ukupno korištenje projektnih sredstava najveće je u Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko-moslavačkoj, Međimurskoj, Koprivničko-križevačkoj županiji te u Gradu Zagrebu. U ukupnom broju udio muške populacije iznosi 72%, a ženske 28%, što ukazuje da žene značajno manje koriste mogućnosti obrazovanja po ovom projektu. Ženska populacija koristila je projekt s većim udjelom od ukupnog (28%) u: Vukovarsko-srijemskoj županiji (38%), Sisačko-moslavačkoj (38%), Krapinsko-zagorskoj (37%), Karlovačkoj (47%), Šibensko-kninskoj (43%), Splitsko-dalmatinskoj (36%). Analiza uključenosti polaznika u formalno obrazovanje odraslih za razdoblje 2003. do kraja 2010. godine (programi opismenjavanja i osposobljavanja u okviru provedbe projekta 'Desetljeće pismenosti') prema kriteriju dobi polaznika ukazuje na činjenicu da je od ukupnog broja polaznika udio zastupljenosti osoba u dobi preko 50 godina iznosio 9,75% ili 547 polaznika na razini RH. Najveći broj polaznika u dobi preko 50 godina je zabilježen u Vukovarsko-srijemskoj županiji – 132 polaznika od ukupnog broja od 630 polaznika i u gradu Zagrebu – 144 polaznika od ukupnog broja od 874 polaznika. U nekoliko županija: Varaždinskoj, Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj, Zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj osobe u dobi preko 50 godina nisu bile uključene u gore navedene programe u okviru projekta. U području obrazovanja odraslih uspješno se provode projekti (ugovor o uslugama i program dodjele bespovratnih sredstava) u okviru IPA programa IV komponente. Ugovor o uslugama započeo je s provedbom 17. svibnja 2010. godine, a trajati će 18 mjeseci. Ovaj projekt će poboljšati sposobnosti odraslih polaznika, kroz modernizaciju postojećih i razvoj novi kratkih programa za obrazovanje odraslih, koji će im omogućiti aktivnije sudjelovanje na tržištu rada, posebno u izabranim područjima od posebne državne skrbi. Projekt također za cilj ima i širenje regionalne mreže ustanova za obrazovanje odraslih, za razmjenu i širenje programa i razvoj suradnje ustanova za obrazovanje odraslih i važnih lokalnih partnera (posebno poslodavaca) i to sve u svrhu boljeg ispunjavanja potreba odraslih polaznika. 5. studenoga 2010. godine potpisano je 20 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s ustanovama za obrazovanje odraslih. 20 prijavitelja, zajedno sa svojim partnerima, ispunilo je sve potrebne uvjete za dodjelu nepovratnih sredstava te kroz svoje projekte ukupno povlače 3,4 milijuna EUR-a. Pojedinačni će projekti trajati od 10 do 12 mjeseci, a njihova se vrijednost kreće između 70 000 i 300 000 EUR-a. U okviru provedbe kampanje o važnosti cjeloživotnog učenja ASOO je u suradnji s MZOŠ-om nastavila s organizacijom Tjedna cjeloživotnog učenja. U 2010. godini provodio se pod sloganom UKLJUČIMO S(V)E! od 8. do 15. rujna 2010. godine i obilježavao se diljem RH u 60-ak gradova, provedbom različitih aktivnosti promidžbe učenja i obrazovanja. Priključilo se više od 400 institucija iz različitih područja djelovanja (škole, ustanove za obrazovanje odraslih, fakulteti i visoka učilišta, HZZ, Financijska agencija, Hrvatska obrtnička komora, HUP, Hrvatska gospodarska komora, MojPosao i EduCentar, Srce, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, razne udruge, gospodarstvenici, gradovi, županije i td.) sa 115 prijavljenih programa te s više od 250 različitih događanja, a ostvareno je preko 1 500 medijskih objava. Poseban je naglasak stavljen na socijalno osjetljive skupine - nezaposlene, manjine, osobe s invaliditetom - što je u skladu s temom vodiljom ovogodišnjega Tjedna borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti.

58

• Prevencija socijalne isključenosti povezana je i s nastavnim sadržajima o ljudskim pravima, sprječavanju nasilja i diskriminacije, te poticanju solidarnosti i tolerancije. Prema Nacionalnom okvirnom kurikulumu 2008.- 2010., obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo definirano je kao integrirajuća tema u cjelokupnom odgojno-obrazovnom sustavu i kao jedna od osam ključnih kompetencija utvrđenih Europskim okvirom o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje. Radi provođenja odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo razvijeni su praktični moduli njegove provedbe, a zadnji modul Ravnopravnost spolova izrađen je 2010. godine. Voditelji/ce županijskih stručnih vijeća za demokratsko građanstvo, ujedno i autorice modula započele su s njegovom pilot - primjenom tijekom svoje redovite nastave. URS sudjeluje u radu Nacionalnog odbora za ljudska prava i demokratsko građanstvo koji je ustrojen pri Vladi RH s ciljem izrade novog kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja, a Ured je ukazao na potrebu da se pri njegovoj izradi vodi računa o nužnosti uvrštavanja obrazovanja za ravnopravnost spolova kao integralnog dijela kurikuluma za sve četiri razine osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja te da se usklade smjernice za modele provedbe građanskog odgoja i obrazovanja na visokim učilištima s konceptom, ciljevima i sadržajima iz područja ravnopravnosti spolova. Temeljem Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN, br. 107/07) donesen je Pravilnik o sadržaju i obliku svjedodžbi i drugih javnih isprava te pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji u školskim ustanovama (NN, br. 32/10) te se postupa u skladu s jezičnim standardima za sadržaje svjedodžbi i učeničkih knjižica, odnosno ovisno o spolu primatelja/ice dokumenta. Na isti je način usklađena i pedagoška dokumentacija.

Izvori financiranja i odgovorne institucije Središnja institucije zadužena za razvoj sustava obrazovanja je MZOŠ. Ministarstvo u mnogim navedenim aktivnostima usko surađuje s drugim odgovornim i provedbenim institucijama, kao što su ASO, AOO, Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Institut za razvoj obrazovanja, Agencija za mobilnost i programe EU i dr. Za provođenje niza navedenih aktivnosti osigurana su značajna sredstva iz državnog proračuna. Uz sredstva državnog proračuna veliku ulogu u području reforme obrazovanja imaju sredstva osigurana kroz razne projekte u okviru IPA programa, a riječ je o projektima koje MZOŠ ostvaruje u korisničkoj ulozi. Multidimenzionalni pristup i upravljanje politikama Multidimenzionalan pristup ostvaruje se kroz zajedničku pripremu zakonskih i strateških dokumenta, kroz djelovanje stručnih agencija i putem projektnih aktivnosti u obrazovnom sustavu. Multidimenzionalnost u obrazovanju je ujedno prisutna kroz rad nadležnih tijela na donošenju zakona i strateških dokumenta na području obrazovanja u kojem u radu mnogih stručnih vijeća aktivno sudjeluju predstavnici sindikata, NGO-a i poslovnog sektora. Tako su s obzirom na zastupljenost navedenih članova, stvoreni potrebni uvjeti za stvaranje ponude obrazovnih programa koji će biti usklađeni s potrebama tržišta rada, gospodarskih kretanja i lokalno-regionalnih posebnosti.

3.2.2.7. Stanovanje Pregled mjera • Donošenje nacionalnog programa poticanja socijalnog stanovanja. Kao što je

navedeno u poglavlju 3.1.5, donošenje Strategije socijalnog stanovanja je odgođeno zbog fiskalnih i financijskih teškoća nastalih tijekom 2010. godine.

59

• Analiza sufinanciranja troškova stanovanja. Pomoć za troškove stanovanja i nadalje je u nadležnosti JLS, dok su za podmirenje troškova ogrjeva zadužene županije. Prema podacima MZSS prikupljenim od općina i gradova, pomoć za troškove stanovanja u 2010. godini ostvarilo je 28 954 korisnika, za što je izdvojeno iz proračuna 60 236 152 kuna. Iz proračuna županija izdvojeno je za podmirenje troškova ogrjeva 36 505 553 kuna za 41 648 korisnika. U 2010. godini zabilježen je porast broja korisnika pomoći za troškove stanovanja u odnosu na proteklo promatrano razdoblje, dok je iznos sredstava konstantan u odnosu na broj korisnika (2008. g. 32 575 i 60 047 688 kn, u 2009. g. 27 176 korisnika i 58 117 509 kn). Novi Zakon o socijalnoj skrbi propisuje i nadalje pravo na pomoć za stanovanje za što sredstva osiguravaju JLS, dok trošak ogrjeva osiguravaju županije. Ovo pravo i nadalje je vrlo značajna pomoć osobama u riziku od siromaštva.

• Povećanje broja skloništa za beskućnike. U Hrvatskoj je u 2010. godini nastavilo djelovati 10 prenoćišta za beskućnike, s tim da su 2 prenoćišta osnovali gradovi, a 7 prenoćišta osnovale su neprofitne organizacije i to: Caritas (3 ustanove), organizacije vjerskih zajednica (2 ustanove), Crveni križ (1 ustanova), udruge (1 ustanova), a jednom prenoćištu je osnivač trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću. Spomenuta prenoćišta imaju kapacitet za 314 osoba (u odnosu na 2009. godinu kada je taj broj iznosio 309, pojedina prenoćišta su povećala svoje kapacitete), pri čemu je 31. prosinca 2010. godine bilo 285 smještenih osoba i u odnosu na isti dan prethodne godine (na smještaju je tada zatečeno 311 osoba), broj osoba se smanjio za 8,37%. Prema Izvješću o beskućnicima MZSS, temeljem podataka prikupljenih od CZSS-a zaključno sa 31. prosincem 2010. godine, u RH je bilo evidentirano 392 beskućnika (od čega je 72 žena, dok ih je 2009. bilo 48). Najvećim dijelom se radi o samcima (320 osoba), od čega je njih 213 između 40. i 59. godine starosti, dok ih je 10 maloljetno. U prethodnoj godini u istom razdoblju evidentirano je 416 beskućnika, tako da je u 2010. godini zabilježen pad za 5,77%, s tim da je broj žena porastao za 50%.

• Položaj zaštićenih najmoprimaca u privatnim stanovima. Status i položaj najmoprimca riješen je Zakonom o najmu stanova iz 1996. koji u cijelosti regulira položaj svih zaštićenih najmoprimaca kako u privatnim tako i u drugim stanovima. Svi zaštićeni najmoprimci plaćaju zakonom propisanu zaštićenu najamninu.

• Intenziviranje ponude stanova kroz javno-privatno partnerstvo. Pravilnik o ustroju i vođenju Registra ugovora o javno-privatnom partnerstvu donesen je na sjednici Upravnog vijeća Agencije za JPP održanoj 29. rujna 2010. godine, primjenjuje se od 1. siječnja 2011. godine. Pravilnikom se uređuje Registar ugovora o javno-privatnom partnerstvu, a naročito ustroj i vođenje Registra, subjekti upisa, postupak upisa ugovora o javno-privatnom partnerstvu u Registar, sadržaj i oblik potrebne dokumentacije za upis, unos i pohranjivanje podataka, ovlaštenike pristupa podacima iz Registra, te čuvanje i zaštita podataka. Registar je središnji izvor informacija o svim sklopljenim ugovorima o JPP-u i jedinstvena elektronička evidencija svih ugovora o JPP-u sklopljenih na području RH.

Izvori financiranja i odgovorne institucije Odgovorne institucije u području stanovanja su MZOPUG (za strategiju socijalnog stanovanja i položaj najmoprimca u privatnim stanovima) te MZSS (pitanje sufinanciranja troškova stanovanja i povećanje broja skloništa za beskućnike). Glavni izvori financiranja su proračuni JLPS.

3.2.3. Sprječavanje rizika isključenosti

3.2.3.1. Uključivanje u informatičko društvo i društvo znanja Pregled mjera

60

• Hrvatska mora izraditi akcijski plan koji obuhvaća uvođenje jeftinijeg i bržeg rada na Internetu, ulaganja u znanja i vještine potrebne u informacijskom društvu i poticanje korištenja Interneta. Razvijen je integrirani sustav za upravljanje standardiziranim skupovima podataka (e-Matica). Sustav predstavlja jedinstvenu bazu standardiziranih podataka o osnovnom i srednjem obrazovanju (škole, zaposlenici, učenici, programi) - baza sadrži oko 30 milijuna podataka. i stalno se popunjava novim podacima. MZOŠ, u sklopu projekta uspostave "Jedinstvenog izvještajnog sustava Ministarstva" (JIS), priprema puštanje u rad tj. produkciju "Javni izvještajni portal Ministarstva - Ministarstvo u brojkama (MuB)". Portal će biti dostupan putem poveznice na web stranici MZOŠ (www.mzos.hr) ili direktno na web adresi portala: https://mub.mzos.hr. Na portalu će se nalaziti izvještaji sa raznim podacima i informacijama iz djelokruga rada MZOŠ-a koje nastaju i obrađuju se u Informacijskom sustavu MZOŠ-a. Sadržaj portala većim će dijelom biti otvoren za javnost. U 2010. godini educirano je 13 384 nastavnika u okviru projekta ICT Edu. Za ECDL edukaciju nastavnika u 2010. godini je plaćeno po ugovoru iz 2009. g. 3,9 milijuna kuna, a za provođenje projekta ICT Edu utrošeno je 491 728 kuna u 2010. godini. Agencija za znanost i visoko obrazovanje pripremila je tehničke specifikacije za izradu Nacionalnog informatičkog sustava visokoga obrazovanja i znanosti. Ove tehničke specifikacije iskoristit će se za provedbu IPA projekta o uslugama u sklopu kojega će biti izrađen i testiran ovaj sustav. Ovim sustavom objedinit će se prikupljanje i analiza podataka za sektor visokoga obrazovanja i znanosti, te će se utvrditi standardi za prikupljanje podataka koji će omogućiti jednostavniju razmjenu podataka između baza za različite razine obrazovanja.

• Različitim promotivnim aktivnostima i nadalje jačati svijest javnosti o prednostima koje pruža informacijsko društvo te motivirati građane za sudjelovanje u njegovoj izgradnji. Provedene su mnogobrojne aktivnosti u pravcu jačanja svijesti javnosti o prednostima informacijskog društva i motiviranja građana na veće sudjelovanje. Tako se na inicijativu i uz potporu MZOŠ-a, a u realizaciji "Bulaja naklade" i Hrvatske akademske i istraživačke mreže - CARNet, na adresi http://lektire.skole.hr objavljuju cjelovita djela hrvatskih i stranih pisaca s popisa obvezne školske lektire te drugih književnih djela. Knjige u elektroničkom obliku su besplatno dostupne učenicima i studentima te njihovim nastavnicima i profesorima. U prvoj fazi projekta objavljeno je oko 200 knjiga te obilje multimedijskih sadržaja kao što su zvučni zapisi i video materijali. Dostupne knjige korisne su i za razne istraživačke potrebe akademskoj zajednici, a sva djela mogu se za privatnu uporabu ispisati i čitati i na papiru. Cilj projekta je da na webu budu dostupne sve osnovnoškolske i srednjoškolske lektire - ukupno preko tisuću naslova. U dogledno vrijeme na webu će biti dostupne osnovnoškolske i srednjoškolske knjige za lektiru, kako one obavezne, tako i neobavezne te ostala djela hrvatskih i stranih pisaca. Dostupni sadržaj popraćen je i dodatnim informacijama poput bilješki o piscu i djelu, napomenama i objašnjenjima, rječnicima manje poznatih riječi, raznim zanimljivostima, ali i novim slikovnim materijalima, zvučnim zapisima te video i drugim multimedijskim sadržajima. Nadalje, započet je rad servisa e-Mirovinsko kojim HZMO, u sklopu modernizacije i preustroja, korisnicima nudi suvremen način poslovanja elektroničkim putem. Prva usluga e-Mirovinskog je e-prijava. Ova usluga dopunjuje dosadašnji klasičan način prijave na mirovinsko osiguranje s mogućnošću podnošenja prijava elektroničkim putem. Korištenjem usluge e-prijave, elektroničkim se putem može: prijaviti početak poslovanja i sve promjene tijekom poslovanja i prijaviti radnike te sve promjene i prestanak osiguranja za njih. Usluga e-prijave omogućuje poslodavcima, obveznicima podnošenja prijave na mirovinsko osiguranje, jednostavnije poslovanje, uštedu vremena i mogućnost obavljanja prijava brže, izravno iz vlastitog ureda ili doma, 24 sata dnevno, u vrijeme kada to njima odgovara.

61

• Omogućiti siromašnijim građanima da lakše dođu do informatičke opreme i pristupa Internetu te osposobiti građane da koriste informatičke i komunikacijske tehnologije. Posebice je velika pozornost usmjerena na unapređenje položaja stanovnika u nerazvijenim i brdskim područjima te na otocima. Svjesni činjenice da širokopojasni pristup bez odgovarajućeg sadržaja nije dovoljan za zaustavljanje depopulacije udaljenih otoka, MZOŠ, Središnji državni ured za e-Hrvatsku, Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) i CARNet osmislili su projekt koji omogućuje podučavanje na daljinu u područnim školama na slabo naseljenim otocima kao što su: Dugi otok, Krapanj, Unije, Koločep, Zlarin, Iž, Šipan, Lopud, Silba, Prvić, Ist, Olib, Ilovik i Susak povezujući ih s matičnim školama s područja Dubrovnika, Šibenika, Zadra, Trogira i Lošinja. Financiranje projekta odobrila je Vlada RH u iznosu od 16,6 milijuna kuna. Projekt e-Otoci zamišljen je u cilju poboljšanja i unapređenja obrazovnih procesa na otocima te da na taj način pomogne da otočno stanovništvo na udaljenim, slabo naseljenim i malim otocima ostane trajno na njima živjeti. Osmišljen je na način da se, u županijskom središtu ili nekom bližem gradskom centru na većem otoku u okviru postojećih matičnih škola ustroji nastava s posebnom organizacijom rada za posebne oblike nastave na daljinu. Ovaj sustav omogućava prijenos slike, tona i obrazovnih sadržaja u realnom vremenu, a u projektu je za sada 21 otočna škola povezana videokonferencijskim sustavom. Zajedničkim projektom Grada Splita, Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku i CARNeta ''e-Split'' izgrađena je optička mreža između svih škola, fakulteta i ostalih ustanova iz sustava znanosti i školstva te svih područnih tijela uprave Splita u jedinstvenu mrežu. Pritom je projekt ''e-Split'' posebno zanimljiv utoliko što predstavlja prvi oblik suradnje između državne i lokalne vlasti na području unapređenja informacijskog društva u segmentu izgradnje ključne infrastrukture za razmjenu znanja. Slična je aktivnost poduzeta i u ratom razorenom vukovarskom području gdje je ostvaren e-Vukovar, zajednička inicijativa grada Vukovara, Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID-a), Microsofta, IBM-a, HBOR-a, privatnog poslovnog sektora i brojnih drugih partnera. Inicijativu e-Vukovar vodi Grad Vukovar, a cilj je bežično umrežiti gradsku upravu, gradske tvrtke, javne ustanove, obrazovne institucije, trgovačka društva i druge subjekta na području Grada Vukovara u jedinstven informacijski sustav, povećati učinkovitost gradske uprave i javnih službi Grada Vukovara, stvoriti dvosmjernu komunikaciju između građana i gradske uprave, osigurati zadovoljavanje potreba građana i gospodarstva Grada Vukovara. Projekt se sastoji od više komponenti, a Županijska komora Vukovar je, u cilju podizanja konkurentnosti svojih članica, među gospodarstvenicima provela anketu o interesu za usvajanjem i poboljšavanjem informatičkih znanja. Od prispjelih prijava Lokalna ekonomska razvojna agencija (LEDA) Vukovarsko-srijemske županije je temeljem iskazanih potreba i anketom prikupljenih podataka o stupnju informatičkog znanja gospodarstvenika kreirala 2 razine računalnog tečaja: osnove korištenja računala i poslovno korištenje računala. Izobrazba se provodi na računalima koja je donirao USAID, u grupama od 10 polaznika u trajanju od ukupno 24 sata (8 radnih dana po 3 sata). Predavače je angažirala LEDA, a Grad Vukovar sufinancira 50% troškova seminara za 100 poduzetnika. Ciljevi ove aktivnosti su povećanje ulaganja, bolja produktivnost gospodarstvenika te nova radna mjesta u Vukovaru kroz širu primjenu informacijsko – komunikacijskih tehnologija. U svibnju 2010. godine Središnji državni ured za e-Hrvatsku naručio je istraživanje o zastupljenosti žena u informacijskom društvu u RH. Rezultati istraživanja predstavljeni su na okruglom stolu „Uloga žena u informacijskom društvu Republike Hrvatske“. Rezultati pokazuju da je u ICT sektoru RH zaposleno 34% žena, od kojih 64% u dobnoj skupini od 31 do 50 godina. Pritom je 28% žena na upravljačkim pozicijama, za razliku od 15% na razini ukupnog gospodarstva. Kao najčešća prepreka aktivnijem sudjelovanju žena u ICT

62

sektoru prepoznaje se percepcija da su ICT zanimanja tradicionalno muška. Rezultati su u prezentacijskom formatu dostupni putem internetske stranice Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku: http://www.e-hrvatska.hr/hr/Novosti-i-najave/Novosti-iz-e-Hrvatske/Odrzan-okrugli-stol-Uloga-zena-u-informacijskom-drustvu-Republike-Hrvatske/Rezultati-istrazivanja-Zene-i-ICT#document-preview

Izvori financiranja i odgovorne institucije Najveći dio sredstava dolazi iz proračuna središnje države (preko nadležnih MZOŠ te MMPI), ali su značajni i financijski doprinosi lokalne vlasti koja nastoji poboljšati obrazovnu i kvalifikacijsku strukturu svog stanovništva i unaprijediti informatičku pismenost. Treba spomenuti inozemne donacije - USAID-a i druge te strane i domaće korporativne izvore.

3.2.3.2. Jačanje i očuvanje obitelji Pregled mjera • Ostvariti bolju koordinaciju oko mjera obiteljske politike i te mjere dosljedno

provoditi. Tijekom 2010. godine pri MOBMS-u nastavila je s radom Radna skupina za izradu izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, koja je izradila Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama te ga uputila u daljnju proceduru. Zakon se temelji na mjerama Nacionalne obiteljske politike, područja Obiteljske povlastice te Nacionalne populacijske politike, Sustav obiteljskih potpora, kojima se propisuje unaprjeđenje sustava obiteljskih potpora, omogućavanje roditeljima slobodnog izbora u načinu korištenja roditeljskog dopusta, uključivanje većeg broja očeva u skrb o djeci te stvaranje pretpostavki za kvalitetan obiteljski život i kvalitetno roditeljstvo. Isto tako, do 2010. godine osnovano je i kontinuirano djeluje 17 županijskih obiteljskih centara u Koprivnici, Karlovcu, Virovitici, Krapini, Zagrebu, Vinkovcima, Rijeci, Splitu, Šibeniku, Dubrovniku, Puli, Senju, Sisku, Bjelovaru, Požegi, Varaždinu i Zadru, koji se u svom radu u potpunosti posvećuju obitelji, djeci, mladeži i drugim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva u savjetodavnom i preventivnom smislu. Kako bi se obitelji, roditeljima, djeci i drugim članovima osigurala primjerena institucionalna potpora u svladavanju izazova današnjice, u narednom razdoblju planira se osnivanje obiteljskih centara i u ostalim područjima RH.

• Iskorijeniti dječje siromaštvo koordiniranim djelovanjem države, regionalnih i lokalnih vlasti. Kako bi se identificirali trendovi u rizicima dječjeg siromaštva, raspravila dječja prava, razmijenila iskustva i iznašli novi načini poboljšanja dječjeg blagostanja, krajem 2010. godine održana je u Zagrebu konferencija pod naslovom „Djeca u riziku siromaštva i socijalne isključenosti: izazovi i mogućnosti“, koja je okupila zemlje jugoistočne Europe: Hrvatsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo i Albaniju. Ciljevi su konferencije bili: raspraviti rezultate dosadašnjih istraživanja o dječjem siromaštvu, identificirati rizike dječjeg siromaštva u ekonomskoj krizi, definirati integrirani pristup dječjem siromaštvu, predstaviti strategiju Europe 2020 i potaknuti razvoj novih programa protiv dječjeg siromaštva. U posljednjih nekoliko godina stope dječjeg siromaštva u RH bile su niže od nacionalnog prosjeka. U usporedbi sa zemljama EU, Hrvatska ulazi u skupinu od 10 zemalja s najnižom stopom dječjeg siromaštva. Obilježja siromašne djece u RH su sljedeća: rizik siromaštva veći je za školsku nego za predškolsku djecu, više od 56% sve siromašne djece živi u kućanstvima bez zaposlenih, stope dječjeg siromaštva su niske ukoliko su u obitelji dvije zaposlene osobe, oko 18% sve siromašne djece živi u jednoroditeljskim obiteljima, s tim da visok rizik siromaštva imaju one jednoroditeljske obitelji u kojima nema drugih odraslih osoba, rizik siromaštva je značajno veći u kućanstvima s 3 i više djece, a oko 22%

63

siromašne djece dolazi iz kućanstava koja primaju novčanu socijalnu pomoć (stopa siromaštva djece iz ovih kućanstava iznosi 68%). Zaključci su konferencije da je nužno pristupati siromaštvu kao višedimenzionalnom fenomenu. Osim dohodovne dimenzije, potrebno je analizirati i druge dimenzije dječjeg blagostanja, kao što su: zdravlje, obrazovanje, stanovanje, sigurnost, socijalne veze. S aspekta borbe protiv dohodovnog siromaštva, najvažnije mjere su: zapošljavanje i prilagodba radnog vremena/mjesta potrebama roditelja s djecom, poticanje modela dvohraniteljske obitelji, razvoj sustava naknada za djecu i obitelj koje će biti odgovarajuće i obuhvatne te dostupne i priuštive usluge skrbi za djecu.

• Senzibilizirati društvo za probleme roditeljstva i jednoroditeljstva. U 2010. godini putem natječaja za projekte udruga koje su usmjerene na obitelj MOBMS je sufinancirao provedbu 9 projekata OCD-a koji su bili usmjereni na podršku jednoroditeljskim obiteljima. Za ovu namjenu je izdvojeno ukupno 147 850 kuna. Isto tako, obiteljski centri u svom radu pozornost poklanjaju i javnom djelovanju prema široj javnosti i stručnjacima kroz održavanje predavanja, radionica, tribina i seminara o određenim pitanjima u području obitelji, roditeljstva, podizanja i odgoja djece te odnosa među mladima, a s ciljem omogućavanja dostupnosti informacija, promoviranja zdravih i skladnih oblika života, senzibiliziranja i educiranja javnosti i pojedinca o specifičnim temama i teškoćama suvremenog čovjeka, braka, obitelji i društva u cjelini. Obiteljski centri potiču građanstvo, javne institucije i udruge građana za sudjelovanje u aktivnostima koje preveniraju nastanak rizičnih okolnosti po obitelj i njene članove, te prezentiraju mjere i aktivnosti nacionalnih strategija, programa i dokumenata iz djelokruga rada MOBMS-a. Nadalje, tijekom 2010. godine provodila se 2. godina znanstveno-istraživačkog projekta „Obilježja obitelji u Republici Hrvatskoj i stavovi prema odgoju i korištenju represivnih metoda“, u suradnji s Katedrom za psihologiju Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu. Cilj projekta je utvrđivanje raširenosti te učestalosti roditeljskog korištenja tjelesnog i drugih oblika kažnjavanja djece, skretanje pozornosti na korištenje poželjnih odgojnih postupaka pozitivnog roditeljstva, upoznavanje s psiho-socijalnim odrednicama roditeljskih odgojnih postupaka te utvrđivanje dostupnosti i kvalitete izvora formalne i neformalne podrške roditeljima u ispunjavanju njihovih roditeljskih odgovornosti. U sklopu natječaja za udruge za 2010. godinu URS za područje „Promicanje znanja i svijesti o ravnopravnosti spolova - suzbijanje rodnih stereotipa putem tiskanih i audiovizualnih djela“ podržano je 6 projekata od kojih je potrebno istaknuti projekt udruge Otvorena medijska grupacija „Dokumentarni serijal: Tata od formata“ u okviru kojeg je snimljeno 8 kratkih dokumentarnih filmova namijenjenih prikazivanju na nacionalnoj televiziji u 2011. godini o ulozi očeva različitih zanimanja koje povezuje izniman odnos prema obitelji i netradicionalan stav prema roditeljstvu te projekt udruge SOS Telefon – poziv u pomoć iz Virovitice u okviru kojeg je napravljen kratki radio jingl „I mama i tata mogu“ o novom definiranju uloge oca u obitelji i promociji roditeljskog dopusta za očeve. Jingl je emitiran 550 puta na dvije najslušanije radio stanice Virovitičko-podravske županije.

• Unaprjeđivati rad s rizičnim obiteljima i razvijati usluge savjetovanja za pojedince i skupine kod kojih je rizik socijalno-patoloških ponašanja veći. Stručni djelatnici obiteljskih centara kontinuirano pružaju savjetodavne usluge primjerene potrebama korisnika kroz savjetodavni rad, individualno ili obiteljsko savjetovanje, pružanje informacija, potpore te upućivanje u prava putem telefonskog savjetovanja. Nadalje, kontinuirano provode programske aktivnosti s ciljem pružanja stručne potpore u spoznavanju, prihvaćanju i svladavanju nepoželjne stvarne ili moguće životne situacije, ohrabrivanja i osnaživanja osobnog razvoja korisnika, podizanja kvalitete života korisnika, pružanja potpore u uspostavljanju i održavanju kvalitetnog dijaloga u užoj i široj socijalnoj

64

sredini te promicanja pozitivne obiteljske atmosfere i poticanja odgovornog, pozitivnog i kompetentnog roditeljstva. Posebnu pozornost u svom radu obiteljski centri posvećuju pružanju savjetodavne pomoći obiteljima u uvjetima poremećenih obiteljskih odnosa. Uz projekte i programe namijenjene partnerima, roditeljima i budućim roditeljima i djeci s teškoćama u razvoju, osobama s invaliditetom i članovima njihovih obitelji, obiteljski centri su tijekom 2010. godine provodili i projekte/programe usmjerene djeci i mladima (npr. kreativne i socijalizacijske radionice, radionice za unaprjeđenje osobnog rasta i razvoja, obiteljske radionice, pripreme za školu, pomoć u učenju, prevencija nasilja/neprihvatljivih oblika ponašanja te posljedica nasilja, prevencija ovisnosti, pružanje podrške djeci nakon boravka u instituciji i dr.). Tijekom 2010. godine u savjetodavne i preventivne programe obiteljskih centara bilo je uključeno oko 11 500 korisnika. Pribrojimo li tome broj korisnika koji su sudjelovali na jednokratnim aktivnostima obiteljskih centara (radionice, predavanja, tribine, okrugli stolovi i slično), a koji iznosi oko 50 000, ukupan broj korisnika za 2010. godinu prelazi 60 000 korisnika. Isto tako, u 2010. godini, u suradnji MOBMS i Ministarstva pravosuđa, pokrenut je Pilot projekt „Odgovorno roditeljstvo“ čije su se aktivnosti provodile u 4 obiteljska centra i 4 zatvora. Projekt je usmjeren roditeljima maloljetne djece koji se nalaze na izdržavanju kazne zatvora, a svrha Projekta je unaprijediti i proširiti sustav potpora obitelji, osigurati preduvjete za unaprjeđenje obiteljskih odnosa i stvaranje pozitivne obiteljske atmosfere, naglasiti i održati roditeljsku ulogu osoba na izdržavanju kazne zatvora, ublažiti negativne posljedice izdvojenosti roditelja iz obitelji te osigurati preduvjete za unaprjeđenje socijalnih i emocionalnih odnosa zatvorenika i članova njihovih obitelji. Navedeno je vrlo važno za rast i razvoj djece u poticajnom obiteljskom ozračju, za rano prepoznavanje i pravilne intervencije roditelja u situaciji pojave poremećaja u ponašanju, za očuvanje roditeljske uloge i veza između roditelja u zatvoru i njegove obitelji i za pripremu za poslijepenalni prihvat zatvorenika roditelja u obitelj po izdržanoj kazni. U Pilot projekt bilo je uključeno 42 korisnika, a posredno je obuhvaćeno i 92 maloljetne djece. Rezultati provedbe Pilot projekta pokazali su zadovoljstvo te pomake u motiviranosti korisnika za poduzimanje promjena u odgoju djece, s ciljem približavanja željenom odnosu i komunikaciji s djecom. Temeljem uspješne provedbe pilot projekta u 2010. godini, u narednom razdoblju projektom će biti obuhvaćeni i ostali zatvori i kaznionice u RH.

• Potrebno je više unaprjeđivati i promovirati udomiteljsku skrb. Tijekom protekle tri godine primjetan je polagani rast broja udomitelja, kao i broja djece smještene u udomiteljskim obiteljima. Tako se ukupan broj osoba u udomiteljskim obiteljima povećao sa 5 153 u 2008. na 5 267 u 2009. (povećanje od 2,2%), te na 5 308 u 2010. godini (povećanje od 0,8% u odnosu na prethodnu godinu). Sukladno „Planu deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011.-2016. (2018.)“, MZSS je u prosincu 2010. godine izradilo analizu kapaciteta udomiteljskih obitelji za sve korisničke skupine, u svrhu unaprjeđenja izvaninstitucijskih oblika smještaja prema županijama. U 2010. godini je u udomiteljskim obiteljima bilo smješteno 5 172 osobe, od toga 2 042 djece i mladeži (bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djece i mladeži s poremećajem u ponašanju, djece i mladeži s teškoćama u razvoju) te 3 130 odraslih osoba (psihički bolesne odrasle osobe, odrasle osobe s invaliditetom, starije i nemoćne osobe). Ukupan broj ugovorenih mjesta u udomiteljskim obiteljima za sve korisničke skupine u 2010. godini bio je 6 227, a broj udomiteljskih obitelji 2 820. Sukladno Planu deinstitucionalizacije, u 2011. godini, MZSS će izraditi procjenu analize skrbi u udomiteljskim obiteljima, analizu razloga zbog kojih neki od udomitelja ne zbrinjavaju niti jednog korisnika ili imaju manji broj korisnika od utvrđenog kapaciteta, te analizu mogućnosti pružanja skrbi u odnosu na dostupnost usluga u zajednici i specijalizaciju za skrb o pojedinim korisničkim skupinama. Također, u

65

2011. godini MZSS treba izraditi Operativni plan provedbe procesa deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi za razdoblje 2011. i 2012. godine kojim će se između ostalog definirati potrebna financijska sredstva za provođenje procesa deinstitucionalizacije, što uključuje edukacije i superviziju udomiteljskih obitelji.

• Dalje razvijati programe (strategiju) prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih u obrazovnim institucijama. Vlada RH je na sjednici održanoj 3. kolovoza 2009. godine usvojila Nacionalnu strategiju prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih od 2009. do 2012. godine, te njenim završnim odrednicama definirala koordinatore provedbe: Povjerenstvo Vlade RH za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladih te MOBMS. U skladu s navedenim, izrađen je provedbeni plan za 2010. godinu i obrazac za izvješćivanje za 2009. godinu, imenovani su koordinatori provedbe u svim pojedinim tijelima državne uprave te nositelji pojedinih mjera. MOBMS je osnovao 2009. godine Radnu skupinu za izradu analize, kao i prijedloga standarda definiranja, utvrđivanja i praćenja poremećaja u ponašanju djece i mladih. Navedena radna skupina prikupila je i analizirala podatke nadležnih tijela i institucija te izradila Prijedlog standarda definiranja, utvrđivanja i praćenja prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih. Isti je predstavljen široj javnosti putem Internet stranice MOBMS-a i putem javne rasprave „Definiranje, utvrđivanje i praćenje poremećaja u ponašanju djece i mladih“ održane u 2010. godini te je u tijeku njegovo upućivanje Povjerenstvu Vlade RH za prevenciju poremećaja u ponašanju na usvajanje. Navedena radna skupina objedinila je definicije sa svih područja djelovanja uključujući i odgoj i obrazovanje. Također, u 2010. godini pri MOBMS-u osnovana je Stručna radna skupina za definiranje odgovornog roditeljstva, mjera rane pomoći u suočavanju s čimbenicima rizika i izradu prijedloga novih preventivno-savjetodavnih oblika pomoći obitelji u riziku. U svrhu izrade definicije odgovornog roditeljstva, analize postojećeg sustava mjera rane pomoći te prijedloga mjera za učinkovitiji sustav djelovanja i pružanja preventivno-savjetodavnih oblika pomoći obitelji u riziku Stručna radna skupina izradila je Radni materijal: Određenje odgovornog roditeljstva sukladno zaprimljenim očitovanjima nadležnih tijela državne uprave, znanstvenih institucija i organizacija civilnog društva. Sukladno zadaćama Stručne radne skupine u tijeku je izrada protokola načina pružanja preventivno-savjetodavnih oblika pomoći obitelji u riziku i pružanja rane pomoći te plana osposobljavanja za odgovorno roditeljstvo.

• Organizirati pomoć i podršku lokalnih zajednica, vršnjačkih grupa i svih relevantnih aktera za djecu i mlade s poremećajima u ponašanju. MOBMS je u 2010. godini osiguralo financijsku potporu iz dijela prihoda od igara na sreću za projekte udruga usmjerenih prevenciji ovisnosti o drogama i svih drugih oblika ovisnosti, te je jedno od prioritetnih područja natječaja bila prevencija i tretman poremećaja u ponašanju s naglaskom na eksperimentiranje sa sredstvima ovisnosti u čiju svrhu je osigurano 775 960 kuna za ukupno 14 projekata. Obiteljski centri (17) provodili su usluge savjetovališnog rada za djecu, mlade i roditelje, organizirali niz radionica i tribina te kontinuirano provode niz programa i projekata u svrhu prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih.

Izvori financiranja i odgovorne institucije Koordinatori i provoditelji mjera su MZSS i MOBMS. U provedbi mjera usmjerenih na mlade s poremećajima s ponašanjima ili na rizične obitelji važnu ulogu imaju OCD. Izvor sredstava je državni proračun i proračuni lokalnih vlasti. Projekti kojima se senzibilizirala javnost o rodno osjetljivom odgovornom roditeljstvu i potrebi uklanjanja stereotipa i predrasuda prema ulozi oca podržani su u iznosu od 57 000 kuna temeljem raspisanog Natječaja za prijavu projekata udruga u RH za financijsku potporu u okviru raspoloživih sredstava Državnog proračuna za 2010. godinu, na poziciji URS.

66

3.2.3.3. Sprječavanje prezaduženosti Pregled mjera • Upozoravati na posljedice nerazumnog zaduživanja i sprječavati praksu uzimanja

neformalnih (često i nelegalnih) kredita. Nakon poboljšanja pokazatelja zaduženosti kućanstava u 2009., tijekom 2010. dolazi do njihova pogoršanja pod utjecajem jačanja tečaja švicarskoga franka i pada raspoloživoga dohotka kućanstava. Na popravljanje pokazatelja zaduženosti kućanstava u 2011. mogao bi utjecati blagi rast dohodaka, premda bi se broj ranjivih kućanstava mogao nastaviti povećavati zbog očekivanog nastavka tendencije pada zaposlenosti. Kućanstva su na izbijanje financijske krize reagirala negativnim revidiranjem očekivanja glede budućih plaća i drugih dohodaka, a time i smanjenjem osobne potrošnje te nižim potrebama za zaduživanjem. Od sredine 2009. kućanstva se kontinuirano razdužuju, iako je njihov dug u 2010. nominalno porastao pod utjecajem snažnog jačanja tečaja švicarskog franka, u kojemu je izražena otprilike trećina svih bankovnih kredita odobrenih kućanstvima. Tako je, nakon pada od 3,8 mlrd. kuna (–2,7%) tijekom 2009., ukupan dug kućanstava krajem rujna 2010. dosegnuo razinu na kojoj je bio sredinom 2009., povećavši se na godišnjoj razini za 1,4 mlrd. kuna (1,0%). Ali ukoliko se uklone utjecaji promjene tečaja na kunski iznos indeksiranih kredita kućanstava, ona i u 2010. godini nastavljaju smanjivati svoj dug, premda malo sporijom dinamikom nego 2009. Opisana dinamika duga ostvarena je u najvećoj mjeri zbog pada potražnje kućanstava za kreditima pod utjecajem nepovoljnih kretanja na tržištu rada, koja su se nastavila i u 2010. godini, te zadržavanja kamatnih stopa na povišenoj razini uz otežani pristup novim kreditima zbog manje sklonosti banaka prema riziku. Porezne promjene provedene na početku trećeg tromjesečja 2010. jednokratno su povećale neto plaće te su, zajedno s očekivanim ukidanjem više stope posebnoga kriznog poreza krajem godine, donekle ublažile negativan utjecaj rastuće neizvjesnosti na potražnju kućanstava za kreditima. Prema posljednjim raspoloživim podacima Hrvatske narodne banke4 usporavanje dinamike smanjenja ukupnog duga kućanstava vidi se i po porastu iznosa novoodobrenih kredita tom sektoru. Tijekom krize kućanstva su osobito smanjila iznose podignutih dugoročnih kredita, koji od kraja 2009. opet rastu. Oporavak kreditiranja uglavnom je rezultat većih iznosa odobrenih ostalih dugoročnih kredita (npr. gotovinskih nenamjenskih kredita) i kredita po kreditnim karticama, pa se njihov ukupni iznos krajem rujna 2010. povećao prvi put još od kraja 2008. godine. Nepovoljna makroekonomska kretanja u 2010. nastavila su narušavati sposobnost kućanstava da uredno vraćaju dugove, što se odrazilo na porast udjela loših kredita odobrenih tom sektoru. To je u skladu s rezultatima provedene analize otpornosti sektora kućanstava5. Kako bi se kvantificirao utjecaj različitih mogućih nepovoljnih scenarija u smislu pada broja zaposlenih, slabljenja tečaja kune i rasta aktivnih kamatnih stopa banaka kao i njihovih kombinacija na dinamiku izloženosti banaka potencijalno ranjivim kućanstvima u 2011., provedeno je ispitivanje otpornosti kućanstava na spomenute šokove. Upotrijebljeni pokazatelj ranjivosti zasniva se na konceptu financijske granice, odnosno dohotka preostalog nakon otplate kredita i podmirenja minimalnih životnih troškova. Simulacija kretanja raspoloživih pokazatelja ranjivosti kućanstava provedena na temelju podataka iz APK i ocijenjenih kretanja promatranih makroekonomskih i financijskih varijabli za 2010. godinu pokazuje snažno povećanje broja ranjivih kućanstava i njihova duga, što također slijedi kretanje loših

4 Hrvatska narodna banka (2011.) Financijska stabilnost, broj 6. Zagreb: Hrvatska narodna banka. Dostupno na http://www.hnb.hr/publikac/financijska%20stabilnost/h-fs-6-2011.pdf 5 Analiza kreditnog rizika kućanstava provedena je na osnovi podataka iz Ankete o potrošnji kućanstava za 2009., a izradili su je Ekonomski institut Zagreb i Hrvatska narodna banka.

67

kredita kućanstvima u toj godini. Udio ranjivih među zaduženim kućanstvima porastao je na 22,5%, dok je izloženost banaka prema tim kućanstvima porasla na 18,5% ukupnih kredita, što je za četiri postotna boda više nego 2009. godine. Pad zaposlenosti najviše je pridonio porastu udjela duga kod ranjivih kućanstava (približno dva postotna boda), dok je utjecaj slabljenja tečaja kune prema švicarskom franku bio znatno manji (0,4 postotna boda). Svi ostali čimbenici imali su mnogo slabiji utjecaj.

• Pružati savjetodavne usluge vezane za kredite i zaduživanje (OCD, financijske ustanove, Hrvatska narodna banka). U cilju poboljšanja stanja zaduženosti stanovništva unutar Projekta Partnerstvo za socijalnu uključenost financiranog iz Programa Zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost Projekta Progress pripremljena je publikacija Analiza osobne prezaduženosti i načini njezinog izbjegavanja (besplatno dostupna na mrežnoj stranici www.socijalna-ukljucenost.net), održano je više radionica za građane na tu temu. Hrvatska udruga banaka i banke članice su i nadalje provodile u više gradova širom Hrvatske ciklus besplatnih interaktivnih radionica za građane o upravljanju osobnim financijama, pod nazivom "Kako uskladiti primanja i troškove?". Ujedno, navedeni je program i dalje dostupan na Internetu.

Izvori financiranja i odgovorne institucije U program sprječavanja i ublažavanja zaduženosti vrlo su se aktivno uključile banke, OCD, kao i UNDP. Posebice treba izdvojiti Hrvatsku udrugu banaka koja koordinira Hrvatskim registrom obveza po kreditima, a čije su članice 24 banke i 5 stambenih štedionica.

3.2.4. Pomoć najranjivijim skupinama

3.2.4.1. Osobe s invaliditetom Pregled mjera • Deinstitucionalizacija i promicanje alternativnih oblika skrbi u zajednici. Tijekom

2010. godine, MZSS je izdalo 10 odobrenja pružateljima usluga skrbi izvan vlastite obitelji u okviru izvaninstitucijskih oblika skrbi za osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem. Od toga je pet odobrenja izdano za cjelodnevni ili poludnevni boravak, jedno za povremeni boravak, jedno odobrenje je izdano za organizirano stanovanje uz podršku, jedno odobrenje za pružanje usluga stručne podrške u obitelji (patronaža) te dva odobrenja za skrb izvan vlastite obitelji u obiteljskom domu za osobe s mentalnim oštećenjem. Broj korisnika s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem uključenih u programe organiziranog stanovanja uz podršku porastao je s 201 korisnika u 2009. godini na 242 korisnika u 2010. godini (17 korisnika u državnim domovima, te 225 u nedržavnim domovima i drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi). U porastu je i broj osoba s mentalnim ili tjelesnim oštećenjem koji su smješteni u udomiteljske obitelji. Naime, dok je u 2009. u udomiteljskoj obitelji bilo smješteno 373 osobe s mentalnim ili tjelesnim oštećenjem, u 2010. je u ovom obliku skrbi bilo smješteno 431 odrasla osoba s tjelesnim ili mentalnim oštećenjima. Od ostalih usluga koje pružaju domovi socijalne skrbi za tjelesno ili mentalno oštećene osobe kojim je osnivač RH, u porastu je broj korisnika koji koriste usluge poludnevnog boravka (s 1 017 korisnika u 2009. godini na 1 088 korisnika u 2010. godini.) Najveći porast izvaninstitucijskih usluga je zabilježen u broju korisnika koji koriste usluge povremenog boravka. Naime, u 2009. godini ovu uslugu je koristilo 132 korisnika, a u 2010. godini 431 korisnik. Broj korisnika usluge cjelodnevnog boravka je u blagom padu – s 355 korisnika u 2009. godini na 329 korisnika u 2010. godini. Što se tiče institucijskih usluga tj. stalnog smještaja, broj korisnika je zadržan na razini od 2009. godine (1 584 korisnika koristilo je uslugu stalnog smještaja u 2010. godini).

http://www.socijalna-ukljucenost.net/

68

• Bolja fizička dostupnost infrastrukturnih i drugih objekata te sredstava javnog prijevoza. MZOPUG je stvorilo zakonski okvir donošenjem Pravilnika o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN br. 151/05 i 64/07) temeljem kojeg su u roku od dvije godine sve građevine javne i poslovne namjene do 31. 12. 2007. godine morale osigurati pristupačnost osobama s invaliditetom i osobama sa smanjenom pokretljivošću. U ovom se trenutku rade manje izmjene i dopune Pravilnika bitne za njegovu bolju primjenu, koje su više formalne naravi, s obzirom da je postojeći Pravilnik donesen temeljem prije važećeg zakona, pa se ovom prilikom Pravilnik usklađuje s novim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07 i 38/09). Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine, obvezuje MZOPUG na aktivnosti iz mjere: I. Osigurati pristupačnost građevina osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti iz točke 2.6. Stanovanje, mobilnost i pristupačnost iz poglavlja 2. Područje djelovanja. Kada je u pitanju stambeno zbrinjavanje stradalnika temeljem 59. članka Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN br. 174/04) te Pravilnika o postupku ostvarivanja prava na prilagodbu prilaza do zgrade i prilagodbu stana za potrebe hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata s ograničenom sposobnosti kretanja (NN br. 31/02), u 2010. godini to je pravo ostvarilo 5 podnositelja zahtjeva, za što je utrošeno 924 782 kuna, dok je za 2011. godinu planirano izvođenje slijedećih 5 prilagodbi i za tu svrhu su planirana sredstva u iznosu od 750 000 kuna. Samostalna služba za koordinaciju inspekcijskih službi MZOPUG-a je u protekloj godini izvršila ukupno 134 inspekcijska pregleda i to na 119 građevina javne i poslovne namjene (116 na zgradama i 3 na prometnicama) i 15 na građevinama stambene namjene. Tijekom navedenih pregleda zabilježeno je 57 nepravilnosti i to 55 na građevinama javne i poslovne namjene (54 na zgradama i 1 na prometnici) te 2 na građevinama stambene namjene. Izrađen je Operativni plan inspekcijskog nadzora u 2011. godini prema kojem se planira provesti nadzor nad 228 građevina javne i poslovne namjene (187 zgrada i 41 nadzor na prometnicama) te 180 pregleda na građevinama stambene namjene. Poduzimaju se brojne inicijative kako bi sredstva javnog pomorskog prijevoza postala dostupnija osobama s invaliditetom. Trenutačno postoji 16 brodova javnog prijevoza koji su prilagođeni osobama s invaliditetom. Od 2010. godine još je jedan brod dostupan invalidima porinut u more i angažiran u javnom obalnom linijskom pomorskom prometu. Kako bi se što više poticalo brodare da se na javnim natječajima za koncesioniranje linija javljaju s plovilima dostupnim i osobama s invaliditetom, prilikom obrade zahtjeva boduje se i sljedeće: pristup za osobe s ograničenjem u kretanju, ukrcaj putnika nije kroz garažu (bočna vrata) i ukrcaj putnika pomagalima (eskalatori, liftovi i sl.). Budući ti bodovi donose značajan udio u ukupnom rezultatu obrade zahtjeva oni zasigurno daju odgovarajući doprinos brizi o osobama s invaliditetom.

• Osiguravanje kadrovskih, prostornih i financijskih uvjeta za uključivanje djece s teškoćama u redovni sustav obrazovanja. U sustav osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja u školskoj godini 2009./10. bilo je uključeno 16 778 (2,11%) učenika/ca s posebnim potrebama (s teškoćama), od kojih je u integraciji (u svim redovitim osnovnim školama) bilo 13 885 (82,76%), a u posebnim školama, centrima za odgoj i obrazovanje bilo je 2 893 (17,24%). Za učenike oboljele od kroničnih bolesti ili u stanju koje zahtijeva boravak ili smještaj u zdravstvenu ustanovu organizira se osnovno školovanje prema redovitim ili posebnim uvjetima. Odgojno-obrazovni rad s takvim učenikom provodi ustanova u kojoj je učenik smješten ili najbliža osnovna škola. Bolnički odjeli ustrojeni su u bolnicama grada Zagreba, Varaždina, Crikvenice, Rijeke, Splita i Pule. Nastava u kući ostvaruje se sukladno

69

potrebama u svim osnovnim školama na temelju odobrenja MZOŠ-a. U školskoj godini 2009./2010. nastava u kući odobrena je za 143 učenika u 113 osnovnih škola u RH. Važno je istaknuti kako se za troškove posebnih nastavnih sredstava i pomagala osigurava 50 kuna po učeniku svakoga mjeseca za fotokopirni materijal (umnožavanje internih udžbenika), didaktička sredstva, nastavna pomagala te povećana sredstva za higijenu i čišćenje, te 25 kuna po učeniku u školama u kojima je ustrojen program produženog stručnog postupka. Za učenike s teškoćama koji su smješteni u stacionarima (pri V. OŠ Bjelovar u Bjelovaru, Liče Faraguna u Labinu i Centar za autizam u Zagrebu) osigurava se 41 kn dnevno po učeniku za smještaj i prehranu. Osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u RH ostvaruje se u 874 osnovne škole 1 254 područne škole (ukupno 2 119 objekata). Od ukupno 2 119 objekata 42% čine prizemnice, a ostali objekti imaju jedan ili više katova. Kako bi se učenicima omogućilo neometano kretanje između katova 10% objekata na kat ili s više katova ima dizalo ili platformu. Od 2 119 objekata 7% je u potpunosti prilagođeno (ulaz, dizalo, sanitarni čvor, dvorana), 26% objekata je djelomično prilagođeno, a 67% neprilagođeno. Prilagođeni ulaz u školsku zgradu ima 40% osnovnoškolskih objekata od čega 22% ima rampu. U okviru provedbe programa dodjele bespovratnih sredstava – projekt 'Uključivanje učenika s teškoćama u obrazovanje za zapošljavanje' sedam prijavitelja, zajedno sa svojim partnerima, ispunilo je sve potrebne uvjete za dodjelu nepovratnih sredstava ukupne vrijednosti 1,3 milijuna EUR-a, što je 99,87% od ukupno dostupnog iznosa predviđenog za ovu grant-shemu. Pojedinačni će projekti trajati od 12 do 14 mjeseci, a njihova se vrijednost kreće između 90 000 i 280 000 EUR-a. Ciljevi ove dodjele nepovratnih sredstava su: - poboljšavanje zapošljivosti učenika s teškoćama, upotpunjavanje (nadograđivanje) vještina nastavnika/stručnih suradnika/zaposlenika putem jasno ocrtanih treninga (kratkoročnih ili modularno oblikovanih), studijskih putovanja izvan zemlje ili uspostave praktične nastave u RH, s naglaskom na uključivanje učenika s teškoćama u obrazovanje i društvo - poboljšanje uvjeta učenja i podučavanja u srednjim strukovnim školama, centrima za srednje obrazovanje učenika s teškoćama - putem prepoznavanja i definiranja potreba u smislu opreme, materijala za učenje i podučavanje, udžbenika, osposobljavanja i usavršavanja osoblja, školskih programa i samoprocjene - poboljšanje stvaranja uvjeta za praktičnu nastavu za učenike s teškoćama te stvaranje i proširivanje partnerstva između srednjih strukovnih škola, centara za srednje obrazovanje učenika s teškoćama, poduzeća, nevladinih organizacija temeljenih na stvarnim procjenama potreba učenika s teškoćama i potreba poduzeća u skladu s promjenama i zahtjevima za kompetencijama i vještinama na tržištu rada. Ovaj projekt uvelike će izjednačiti mogućnosti uključivanja djece s teškoćama u obrazovanje te poboljšati socijalno uključivanje mladih u nepovoljnijem položaju i mladih s posebnim obrazovnim potrebama na tržište rada. Značajna sredstva usmjerena poboljšavanju uvjeta obrazovanja učenika s teškoćama u redovni sustav obrazovanja bit će dostupna po objavi natječaja u okviru programa dodjele bespovratnih sredstava (dio od 4 038 000 eura – sve razine obrazovnog sustava). Širok krug potencijalnih prijavitelja: predškolske ustanove, osnovne, srednje škole, ustanove visokog obrazovanja, instituti za istraživanje u području obrazovanja ili edukacije, udruge studenata iz skupina u nepovoljnom položaju, centri za edukaciju, profesionalne udruge nastavnika, udruga socijalnih radnika, udruga socijalnih pedagoga, međunarodne (nevladine) organizacije kojima je primarno područje djelovanja povezano s aktivnostima provedbe darovnice, županije i gradovi bit će u prilici jačati kapacitete škola i nastavnog osoblja te poboljšati materijalne uvjete obrazovanja učenika s teškoćama.

70

• Uvođenje instituta osobnog asistenta za osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta. MOBMS provodi projekt uvođenja instituta osobnog asistenta za osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta s ciljem zadovoljavanja potreba osoba s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta koje nisu u mogućnosti samostalno obavljati aktivnosti svakodnevnog života u zajednici. Ovaj oblik podrške, među ostalim u najvećem broju slučajeva sprječava institucionalizaciju osoba s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta. Projekt je započeo 2006. godine sa 78 korisnika, u 2009. bilo je 338 korinsika, a sada (2010.) uključuje 554 korisnika usluge, provodi ga 79 udruga osoba s invaliditetom u 20 županija u RH. Budući da MOBMS ovaj program ocjenjuje iznimno potrebnim i važnim za korisnike te je planiran Strateškim planom MOBMS-a i obuhvaćen Strategijom Vladinih programa za razdoblje od 2011. do 2013. godine, on će se nastaviti i tijekom 2011. godine odnosno na isti način do donošenja zakonske regulative. Evaluacija koju je u suradnji s MOBMS-om proveo UNDP pokazala je da su korisnici i njihove obitelji s uslugom iznimno zadovoljni. Usluga osobnog asistenta: olakšava realizaciju dnevnih aktivnosti i socijalnog uključivanja, doprinosi kvalitetnijim odnosima u obitelji, utječe pozitivno na promjene raspoloženja, fizičkog izgleda i kondicije, te doživljaja vlastite invalidnosti, mijenja socijalnu percepciju i stavove prema osobama s invaliditetom. Analizom podataka udruga koje osiguravaju uslugu osobnih asistenata u 19 županija utvrđeno je da je od ukupnog broja korisnika, osoba s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta njih 26 zaposleno, 8 je zaposleno nakon osiguravanja usluge osobnog asistenta (među njima su i osobe kojima je navedenom uslugom omogućen povratak na radno mjesto), 29 korisnika su studenti, 18 korisnika usluge je upisalo studij nakon osiguravanja usluge osobnog asistenta, a ukupno 229 korisnika je aktivno u radu udruge. Poboljšanom zakonskom regulativom u osiguravanju potrebnih usluga u zajednici, kao što su osobni asistent za osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta osigurat će se kvalitetnija skrb o osobama s invaliditetom i izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom u različitim područjima života u zajednici. U navedenu svrhu potrebno je izraditi Nacrt prijedloga Zakona o osobnom asistentu kojim će se trajno riješiti osiguravanje osobnog asistenta za osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta. Ovim propisom bit će obuhvaćeno: pravno uređenje sadržaja pojma osobne asistencije, odnosno usluge osobnog asistenta; pravno uređenje prava i obveza osobnog asistenta (status osobnog asistenta); pravni postupci ostvarivanja prava na osobnog asistenta; kriteriji utvrđivanja invaliditeta u vezi ostvarivanja prava na osobnog asistenta; stručni nadzor; te sustav financiranja ostvarivanja propisanih prava. Navedeno će omogućiti: brže, kvalitetnije i učinkovitije postupanje u ostvarivanju prava na osobnu asistenciju; primjenu postojećih iskustava MOBMS-a i udruga osoba s invaliditetom uključenih u projekt. Na ovaj način uspostavit će se pravni, organizacijski i financijski sustav koji će jamčiti osobama s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta neovisno življenje. Donošenjem ovog propisa RH će se još jednom staviti uz bok država koje svojim građanima osiguravaju jednake mogućnosti za sudjelovanje u svim područjima života u zajednici. U narednom razdoblju bit će potrebna primjena standarda kvalitete navedenih usluga, izrada opisa sustava praćenja i kontrole kvalitete usluge te osvrt na aktualnu razinu kvalitete pružatelja usluge.

• Izrada plana razvoja profesionalne rehabilitacije, zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom. Centri za profesionalnu rehabilitaciju još uvijek nisu osnovani i nije donesena detaljnija zakonska regulativa. Njihovo osnivanje se planira nakon što završi s radom međuresorna radna skupina, koja radi na utvrđivanju jedinstvene liste funkcionalnih sposobnosti i osmišljavanju jedinstvenog tijela vještačenja. U cilju provođenja mjera Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2007. – 2015., osnovana je radna skupina (u čijem radu aktivno sudjeluje i FPRZOI), vezano uz

71

utvrđivanja jedinstvene liste oštećenja, jedinstvenog tijela vještačenja i načina provođenja profesionalne rehabilitacije, što će biti temelj za razvoj modela profesionalne rehabilitacije i uspostavu mreže centara za profesionalnu rehabilitaciju. Prijedlog jedinstvene liste funkcionalnih sposobnosti donesen je u srpnju 2010. godine i to je baza za formiranje društveno medicinskog modela invaliditeta koji će uz tjelesno oštećenje vještačenjem obuhvatiti i funkcioniranje osobe s invaliditetom i faktore njenog okruženja. FPRZOI je u 2010. god. imao u proračunu planirano 834 339 kuna namijenjenih profesionalnoj rehabilitaciji, a potrošeno je 765 324 kuna. FPRZOI je u 2009. godini pokrenuo pilot projekt „Utvrđivanje kriterija i modela za sufinanciranje rada radnog centra od strane Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom“. Projektom su postavljeni sljedeći ciljevi: kreiranje modela i jasnih kriterija temeljem kojih će FPRZOI sudjelovati u sufinanciranju radnih centara, transparentnost načina sufinanciranja radnih centara od strane FPRZOI, doprinijeti postavljanju nedvojbenih kriterija i smjernica za osnivanje radnih centara, posredno, kroz podršku rada radnih centara, omogućiti osobama s invaliditetom stjecanje višeg stupnja samostalnosti, pripreme za tržište rada, te aktivno uključenje u društvenu zajednicu. U 2010. godini su nastavljene projektne aktivnosti i u razdoblju od druge polovice 2009. do kraja 2010. godine kroz dva radna centra uključeno je 100 osoba s invaliditetom i to: Udruga INKLUZIJA - 41 osoba s invaliditetom (Ž – 14, M – 27); Ustanova URIHO - 59 osoba s invaliditetom (Ž – 37, M – 22). Usporedno, u 2009. godini je uključeno 50 osoba s invaliditetom (Inkluzija 30, Uriho 20), dok je u 2010.godini uključeno još novih 50 osoba s invaliditetom (Inkluzija 11, Uriho 39). U tijeku je detaljna analiza i obrada prikupljenih podataka, temeljem kojih će se dati prijedlog prihvatljivog modela radnog centra od strane FPRZOI, te će se utvrditi potreba za eventualnom potrebom nastavka pilot projekta do donošenja adekvatne zakonske regulative. Sveukupni troškovi za dva radna centra po predloženim kriterijima za cijelu 2010. godinu bili su 765 324 kuna. FPRZOI je u suradnji sa BBRZ (Berufliches Bildungs und Rehabilitationszentrum) iz Linza, Republika Austrija, udrugom OSVIT i ustanovom URIHO, pokrenuo projekt „Profesionalna rehabilitacija kao metoda integracije osoba s invaliditetom na hrvatskom tržištu rada”. Podršku provođenju projekta dalo je i MGRP. Partneri u projektu su FPRZOI, BBRZ, udruga OSVIT i ustanova URIHO. Predviđeno trajanje projekta je 6 mjeseci. Sastankom partnera, održanom u Linzu krajem 2009. godine označen je početak projekta, ali zbog izvjesnih problema koje su imali austrijski partneri, projektne aktivnosti su započele 20. prosinca 2010. godine. U radnu skupinu koja će s hrvatske strane biti zadužena za razvoj modela profesionalne rehabilitacije, uključeni su osim predstavnika FPRZOI i predstavnici MGRP, HZZ, HZMO i predstavnici udruge Osvit (stručnjaci - URIHO Zagreb, DES Split, Centaroprema Rijeka). Cilj projekta je razvoj modela profesionalne rehabilitacije za RH, uz uzimanje u obzir individualnih medicinskih, socijalnih i psiholoških dijagnoza te ekonomskih i egzistencijalnih zahtjeva osoba s invaliditetom, kako bi se time poboljšao ili omogućio njihov pristup tržištu rada. Pojedinačni projektni ciljevi su uspostavljanje zajedničkog razumijevanja (suglasnosti) o cilju i sadržaju profesionalne rehabilitacije, upoznavanje aktualnog sustava profesionalne rehabilitacije u Austriji i RH, zajednička definicija postupaka koji su važeći u RH, a odnose se na odvijanje i razvoj mjera profesionalne rehabilitacije, prijenos informacija o pravnoj i strukturalnoj pozadini (podlozi) u Austriji i RH, moderniziranje sustava i metoda profesionalne rehabilitacije u Hrvatskoj, koncipiranje učinkovitog sustava koordinacije i suradnje između relevantnih sudionika (aktera) profesionalne rehabilitacije u Hrvatskoj, prijenos informacija prema internim strukturama i tokovima „nevladinih servisnih organizacija“ za profesionalnu rehabilitaciju, poboljšanje mogućnosti („šansi“) za zapošljavanje za osobe s invaliditetom u RH, prenošenje sadržajnih temelja primarnog

72

procesa dijagnostičkog tjedna u obliku „radionice obučimo trenere“ i provedba pilot-mjere profesionalne rehabilitacije. Sadržaj projekta i aktivnosti obuhvaća usporedba sustava profesionalne rehabilitacije u Austriji i RH (usporedit će se aktualni sustavi profesionalne rehabilitacije tako što će se analizirati profesionalna rehabilitacija u RH i usporediti s provjerenim austrijskim modelom). Nadalje, s partnerskim organizacijama u Austriji dogovorit će se područja djelovanja (postupci) za razvoj RH prikladnog modela kao i razvoj modela profesionalne rehabilitacije primjerenog RH. Na temelju postupaka (područja djelovanja), usuglašenih s partnerskim organizacijama, izradit će se prijedlog strukturiranog modela profesionalne rehabilitacije, koji će biti posebno usmjeren prema: modernizaciji sustava i metoda profesionalne rehabilitacije u RH, razvoju, optimiranju procesa i organiziranju tijekova profesionalne rehabilitacije u RH, optimiranju obrazovnih mjera u profesionalnoj rehabilitaciji te poboljšanju zapošljivosti osoba s invaliditetom. Razvoj modela orijentiran je, između ostalog, na temeljne postavke hrvatske nacionalne strategije uvođenja aktualnog sustava profesionalne rehabilitacije prema standardima EU, sukladno nastojanjima pristupanja RH Europskoj uniji. Očekivani rezultati obuhvaćaju izvještaje i analizu aktualne strukture profesionalne rehabilitacije u Hrvatskoj, predstavljanje (prikaz) razlika u strukturama profesionalne rehabilitacije u Austriji i Hrvatskoj, prijedlog modela profesionalne rehabilitacije koji bi, prema iskustvima, bio primjeren za RH. Promoviranje integracije i borba protiv diskriminacije osoba koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada – Nezaposlene i zaposlene osobe s invaliditetom 1. Sufinanciranje troškova prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada 2. Sufinanciranje kamata za namjenske kredite za kupnju strojeva, oprema, alata ili pribora 3. Nadoknada postotka plaće zbog smanjenog radnog učinka osobe s invaliditetom 4. Sufinanciranje dijela troška osobnog asistenta ili radnog terapeuta osobe s invaliditetom 5. Tromjesečni povrat doprinosa obračunatih i uplaćenih za plaće zaposlenih osoba s invaliditetom U pogledu svih pet navedenih aktivnosti FPRZOI je tijekom 2010 god. isplatio 46,3 milijuna kuna poslodavcima za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Poticaje je koristilo 420 poslodavaca za 3 226 osoba s invaliditetom. Povećanje broja poslodavaca korisnika poticaja FPRZOI u 2010. godini u odnosu na 2008. god. je 35,48%, a zaposlenih osoba s invaliditetom za koje je tražen poticaj povećan je za 67,67%. Povećanje broja poslodavaca korisnika poticaja FPRZOI u 2010. god. u odnosu na 2009. god. je 7,42%, a zaposlenih osoba s invaliditetom za koje je tražen poticaj je 32,38%, odnosno 14,80% za žene, te 50,30% za muškarce. U 2010. godini je isplaćeno više sredstava nego 2009. godine za sljedeće poticaje: za sufinanciranje osobnog asistenta i radnog terapeuta, prilagodbu radnog mjesta i uvjeta rada, te za održavanje zaposlenosti u zaštitnim radionicama, dok je manje isplaćeno za: doprinos za zdravstveno osiguranje i zapošljavanje, sufinanciranje smanjene radne učinkovitosti, sufinanciranje kamata, te za obrazovanje. Razvidno je da FPRZOI u odnosu na 2008. godinu raspolaže sa manjim sredstvima, ali se istovremeno povećao broj poslodavaca i broj osoba s invaliditetom za koje poslodavci traže poticaje. Razlog tome je što se izmjenama i dopunama Odluke o načinu ostvarivanja poticaja omogućila dostupnost svih poticaja FPRZOI poslodavcima, ali ih neke skupine poslodavaca (javni i veliki poslodavci) mogu ostvarivati u manjem opsegu (samo za svako novo zapošljavanje). Iako su neke mjere djelomično provedene, zabilježen je napredak u odnosu na 2009. Kontinuirano se promovira rad FPRZOI, što se očituje u povećanju broja poslodavaca koji koriste poticaje, a samim time i broja zaposlenih osoba s invaliditetom. FPRZOI sustavno

73

sudjeluje u projektima koji doprinose uspješnijem integriranju osoba s invaliditetom na tržište rada. Nastavljeno je s projektnim aktivnostima započetima u 2009. godini, a u 2010. godini pokrenut je novi projekt vezan uz profesionalnu rehabilitaciju. U Zadru je održan tradicionalan međunarodni stručni skup u suradnji FPRZOI i udruge Osvit. Tema je bila „Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada“. U suradnji FPRZOI, UNDP-a i portala Moj posao, te partnera u projektu HZZ-om, Delegacijom Europske unije u RH, HUP-om, Hrvatskom obrtničkom komorom, Zajednicom saveza osoba s invaliditetom, Hrvatskim savezom udruga tjelesnih invalida, Udrugom za promicanje Inkluzije, dodijeljena je nagrada Poslodavac godine za osobe s invaliditetom za 2010. godinu (nagrada je pokrenuta 2007. god.). Projekt „Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada“ izrađen u sklopu IPA IV Razvoj ljudskih resursa 2007.-2009. godine. FPRZOI je sudjelovao kao nositelj (partner) u provedbi 3. komponenta projekta: izrada, održavanje i promoviranje web portala „One Stop Shop“ koji je namijenjen osobama s invaliditetom, poslodavcima i široj javnosti, te koji treba zadovoljiti potencijalne potrebe osoba s invaliditetom, poslodavaca, udruga, institucija i svih drugih koji se bave tom tematikom. Opći cilj projekta je promoviranje socijalne uključenosti osoba s invaliditetom kroz njihovu integraciju na tržište rada. Svrha projekta je povećati zaposlenost osoba s invaliditetom i olakšati im pristup na tržište rada kroz razvijanje mjera aktivne politike tržišta rada na regionalnoj razini. Financirano sredstvima EU, FPRZOI je dobio novu prilagođenu web stranicu. Web portal sadrži: informacije o mogućnostima obrazovanja osoba s invaliditetom, informacije o mogućnostima zapošljavanja osoba s invaliditetom i ponudu slobodnih radnih mjesta, informacije o pravima, uključujući i mogućnosti ostvarivanja financijskih potpora za osobe s invaliditetom i poslodavce koji zapošljavaju osobe s invaliditetom, zakonske i podzakonske akte kojima se regulira područje profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, informacije o mogućnostima i potrebama prilagodbe radnog mjesta za osobe s invaliditetom, informacije o aktualnim projektima i zbivanjima, kako u zemlji tako i u zemljama članicama EU i svijetu, forum, obrasce i upute za njihovo popunjavanje, životopis, zamolbe, primjere dobre prakse, razne ostale sadržaje namijenjene osobama s invaliditetom (sportske aktivnosti, objekti prilagođeni osobama s invaliditetom). FPRZOI je također koordinator rada Radne skupine zadužene za odabir, izradu i ažuriranje sadržaja, uz napomenu da se sadržaj ažurira kontinuirano te je za tu svrhu zaposlen administrator za ažuriranje sadržaja na web portalu.

• Provedba temeljite evaluacije mjere oduzimanja poslovne sposobnosti osobama s intelektualnim teškoćama i psihičkim oboljenjima radi sprječavanja diskriminacije i kršenja ljudskih prava. Zasada se ne provodi temeljita evaluacija mjere oduzimanja poslovne sposobnosti osobama s intelektualnim teškoćama i psihičkim oboljenjima.

• Posebnu pozornost posvetiti preventivnim mjerama: povećanje broja preventivnih zdravstvenih pregleda osiguranih osoba i drugih skupina. (vidi poglavlja 3.1.4 i 3.2.2.5)

• Dalje kontinuirano provoditi programe koji pridonose većoj senzibilizaciji društva za potrebe, prava, sposobnosti i mogućnosti osoba s invaliditetom (ublažavanje diskriminacije). MOBMS, pored projekata osiguravanja usluge osobnog asistenta i tumača znakovnog jezika, a u svrhu socijalnog osnaživanja i uključivanja osoba s invaliditetom u zajednicu u 2010. godini financijski je podupiralo 148 projekata za što je utrošeno 14 085 688 kuna. Između više projekata, treba istaknuti projekt tumača znakovnog jezika kojeg provodi 18 udruga gluhih i nagluhih te je u svrhu pružanja ove usluge zaposleno 32 tumača znakovnog jezika. Usluga se osigurava u različitim situacijama života djece, mladih i odraslih gluhih osoba.

74

Izvori financiranja i odgovorne institucije Za provedbu mjera namijenjenih osobama s invaliditetom zadužena su, prije svega, MZSS i MOBMS. Osim njih, u provođenju mjera sudjeluju MZOŠ, MGRP, MZOPUG, FRPZOI, udruge osoba s invaliditetom i OCD. Mjere se financiraju primarno iz državnog proračuna, ali i iz sredstva EU fondova. Od početka projekta osobnog asistenta (2006.) do kraja 2010. utrošeno je ukupno 65 166 505 kuna (u 2010. potrošeno je 20 707 384 kuna, od čega 15,2 milijuna kuna iz Državnog proračuna, a 5,5 milijuna kuna iz prihoda od igara na sreću).

3.2.4.2. Izbjeglice, prognanici i povratnici Pregled mjera • Primarni je cilj osigurati uvjete za nesmetan povratak izbjeglica i dovršiti proces

povratka. U dosadašnjoj provedbi Vladinog programa povratka prognanika i izbjeglica osiguran je povratak 221 134 prognanika i 126 916 izbjeglica iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine (ukupno 348 050 povratnika registriranih u RH od procesa povratka 1995. godine). U 19 264 slučaja imovina je vraćena njihovim vlasnicima, a za ostale povratnike osigurano je ili se osigurava stambeno zbrinjavanje. Osim toga, pomažući povratak izbjeglica u Bosni i Hercegovini ukupno od početka Programa obnovljene su 3 092 kuće povratnicima u Bosni i Hercegovini. Glavnina napora i dalje je usmjerena na povratak izbjeglih Srba i osiguravanje uvjeta za njihov povratak, u prvom redu stambeno zbrinjavanje BNSP koji se vraćaju u RH. U RH su krajem 2010. godine u statusu prognanika, povratnika i izbjeglica bile 1 872 osobe: 490 prognanika, 908 izbjeglica i 474 povratnika. Od toga u organiziranom smještaju je 701 osoba (većina u 5 prognaničko-izbjegličkih naselja, 3 objekta tipa hotela, 2 objekta za stare i nemoćne te u dodatnih 7 objekata - učenički domovi, domovi umirovljenika i drugi objekti socijalno zdravstvene skrbi gdje borave uz redovite korisnike, a troškove njihova smještaja snosi MRRŠVG). Tijekom 2010. godine smanjio se broj osoba u statusu prognanika, povratnika i izbjeglica za ukupno 415 osoba. Za sve preostale prognanike, povratnike i izbjeglice osigurava se trajno stambeno zbrinjavanje ili se završava obnova njihovih kuća i stanova kroz povratak njihovim domovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ili kroz lokalnu integraciju, koja se planira završiti najvećim dijelom u 2012. godini.

• Dovršiti obnovu u ratu oštećenog i uništenog stambenog fonda do kraja 2007. godine, izuzev pojedinačnih slučajeva, te nastaviti i uvećati ulaganja u programe obnove i izgradnje komunalne i socijalne infrastrukture te socijalno-gospodarskog oporavka područja povratka, odnosno područja posebne državne skrbi. U 2010. godini RH je nastavila provedbu programa obnove i popravka u ratu oštećenih ili uništenih stambenih jedinica, kao i ulaganja u obnovu /izgradnju objekata osnovne komunalne i socijalne infrastrukture, s ciljem dovršetka programa obnove i povratka, kao i stvaranja uvjeta za održivi ostanak i življenje u bivšim ratom stradalim područjima. U 2010. godini završena je obnova 1 061 obiteljske kuće, od čega 631 organiziranom obnovom IV i VI stupnja oštećenja i 430 novčanih potpora za popravak novčanih objekata I-III stupnja oštećenja i povrat vlastito uloženih sredstava. Najnužnijim predmetima kućanstva (namještajem) u 2010. opremljene su 834 obiteljske kuće, a za 1 922 obitelji isporučeni su aparati bijele tehnike (hladnjaci i štednjaci). U 2010. godini završeni su radovi na 13 devastiranih objekata, proveden je postupak javne nabave za još 17 objekata koji će uskoro biti uvedeni u radove sanacije, a 2 objekta su u fazi projektiranja. U 2010. godini ostvaren je značajan napredak u realizaciji programa obnove i popravka, mjereno brojem obnovljenih objekata. Ovim aktivnostima omogućen je povratak u prijeratna prebivališta korisnicima prava na obnovu, kao i pomoć u dodjeli predmeta kućanstva u popravljene ili obnovljene obiteljske

75

kuće. Također je ostvaren značajan napredak u eliminiranju zaostataka u rješavanju žalbi na prvostupanjska negativna rješenja. Sva pozitivno izdana rješenja automatski su uključena u provedbu (projektiranje, izvođenje radova ili isplate novčanih potpora).

• Nastaviti provedbu i završiti program stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava na i izvan područja posebne državne skrbi. U 2010. godini nastavljena je provedba mjera i aktivnosti iz Akcijskog plana za ubrzanu provedbu programa stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava koji se žele vratiti u RH na i izvan PPDS za razdoblje od 2007.-2009. Prema navedenom Akcijskom planu u razdoblju 2007.-2009. godina trebalo je stambeno zbrinuti 4 915 obitelji BNSP, od čega je do danas stambeno zbrinuto ukupno 4 120 obitelji BNSP-a. Obveze za 2007. i 2008. godinu ispunjene su u cijelosti. Prema mjerilu iz navedenog Akcijskog plana za 2009. godinu bilo je potrebno stambeno zbrinuti 2 070 obitelji (1 578 na PPDS-u i 492 izvan PPDS-a). Slijedom neočekivanih poteškoća u provedbi Akcijskog plana (ekonomska kriza, bankrot nekih tvrtki angažiranih na provedbi obnove, duža procedura javne nabave usklađena s EU standardima), obveze iz mjerila za 2009. godinu nisu ispunjene u cijelosti slijedom čega je Vlada u lipnju 2010. godine donijela Revidirani Akcijski plan za ubrzanu provedbu Programa stambenog zbrinjavanja na i izvan PPDS-a za izbjeglice-BNSP koji se žele vratiti u RH. Revidiranim Akcijskim planom dio obveza prenesen je na 2010. i 2011. godinu. Novi revidirani Akcijski plan predviđa završetak stambenog zbrinjavanja 2 070 obitelji BNSP iz mjerila za 2009 godinu do 30. 06. 2011. godine. Od toga je do 30. 12. 2010. godine bilo potrebno zbrinuti 1 265 obitelji BNSP (885 na PPDS-u i 380 izvan PPDS-a), a preostalih 805 obitelji (na i izvan PPDS-a) planira se zbrinuti do 30. 06. 2011. godine. Obveze iz revidiranog Akcijskog plana predviđene za 31. 12. 2010. godine izvršene su u cijelosti, osigurani su stanovi i kuće za ukupno 1 275 obitelji BNSP-a (890 na PPDS-u i 385 izvan PPDS-a), 10 više od planiranog broja.

• S obzirom da će gubitkom statusa prognanika i povratnika jedan dio osoba ostati bez nužno potrebne financijske pomoći, očekivati je da će jedan dio povratničke i izbjegličke populacije završiti u sustavu socijalne pomoći, pa je stoga potrebno predvidjeti rast sredstava za socijalnu pomoć. MZSS je počelo voditi statistiku o prognanicima, izbjeglicama i povratnicima koji su korisnici prava iz sustava socijalne skrbi tek od početka 2008. godine. Prema podacima za 2008., oko 2% svih nezaposlenih radno sposobnih korisnika stalne pomoći čine prognanici, izbjeglice ili povratnici. U tijeku je prebacivanje 20 korisnika u statusu prognanika i izbjeglica iz dva objekta za stare i nemoćne osobe koji su u sustavu MRRŠVG u sustav socijalne skrbi.

Izvori financiranja i odgovorne institucije Za provedbu mjera koje se tiču izbjeglica, prognanika i povratnika odgovorno je MRRŠVG. Osnovni je izvor financiranja za projekte povratka, obnove i stambenog zbrinjavanja državni proračun. Dio mjera se financira kreditima međunarodnih financijskih institucija i sredstvima iz EU programa. U državnom proračunu za 2010. godinu na pozicijama MRRŠVG i MZOPUG za programe povratka prognanika i izbjeglica, što uključuje stambeno zbrinjavanje i obnovu u ratu oštećenog i uništenog stambenog fonda utrošen je iznos od cca 658,9 milijuna kuna.

3.2.4.3. Romi Pregled mjera • Uključiti svu romsku djecu u program predškolskog obrazovanja te u sustav

obveznog osnovnog obrazovanja. Na početku 2010.-2011. godine 799 djece romske nacionalne manjine uključeno je u programe predškolskog odgoja i predškole - od toga

76

399 u predškolskom odgoju (198 dječaka i 201 djevojčica) i 400 u predškoli (196 dječaka i 204 djevojčice), što je kontinuirani progres u odnosu na prethodne godine. MZOŠ je u 2010. godini odobrilo sufinanciranje roditeljskog udjela za 123 djece (70 dječaka i 53 djevojčice), a za 400 polaznika se financiraju programi predškole. U školsku godinu 2010.-2011. u osnovnu školu upisano je 4 435 učenika (2 246 dječaka i 2 189 djevojčica) što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu. U 2009.-2010. bila su 44 razredna odjela u kojima su samo romska djeca, što je smanjenje u odnosu na prethodnu godinu (razlog je povećani upis romske djece u mješovite razredne odjele).

• Uvesti programe dnevnog boravka u osnovnim školama za romske učenike s dopunskim i dodatnim sadržajima u kojima bi sudjelovali educirani romski pomagači u učionici s ulogom povezivanja učenika, roditelja i škole, osoblja i uprave. U 2010.-2011. godini 340 učenika romske nacionalne manjine bilo je obuhvaćeno produženim boravkom (od toga 157 djevojčica). Osposobljavaju se romski pomagači koji djeluju kao posrednici između škola i romske zajednice. Prema evidenciji MZOŠ, krajem 2010. bila su zaposlena 23 romska pomagača (od čega 11 žena), kao i godinu prije, a prema evidenciji iz 2011. ukupan broj romskih pomagača iznosi 26 (15 muškaraca i 11 žena) od čega su 23 financirana iz proračuna MZOŠ-a, a 3 iz proračuna JLS.6

• Povećati broj romskih polaznika oba spola koji upisuju i završavaju srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje. U sustav srednjoškolskog obrazovanja uključuje se sve veći broj pripadnika romske nacionalne manjine. Iako je sve veći broj učenika koji nastavljaju obrazovanje u trogodišnjim srednjoškolskim programima, vidljivi su pokazatelji prema kojima se učenici ispisuju tijekom školske godine, tj. prekidaju srednjoškolsko obrazovanje. U drugi razred srednje škole na početku 2010.-2011. godine upisano je 98 učenika u odnosu na 82 upisana u 2009.-2010. U treći razred srednje škole na početku 2010.-2011. godine upisano je 72 učenika u odnosu na 63 upisana učenika u 2009.-2010. godini. U četvrti razred srednje škole na početku 2010.-2011. godine upisano je 16 učenika u odnosu na 11 upisanih učenika u 2009.-2010. godini. U 2009./2010. prekinulo je obrazovanje 37 učenika (21 dječak i 16 djevojčica), a ponavljača je 14 (10 dječaka i 4 djevojčice). U 2010./2011. je 19 ponavljača (14 dječaka i 5 djevojčica). Svaki učenik srednje škole dobiva stipendiju u iznosu od 500 kn mjesečno, tj. 5000 kn godišnje, pod uvjetom da se izjasnio da je pripadnik romske nacionalne manjine. Broj učenika po spolu kojima je osigurana stipendija iznosi ukupno 323, od toga 195 dječaka, 128 djevojčica (podaci iz 2009.-2010.). U 2009./2010. i 2010./2011. učenici su smješteni u učenički dom u Međimurskoj županiji. Broj učenika smještenih u učenički dom: u školskoj godini 2009./2010. ukupno 16 učenika, od toga 14 dječaka i 2 djevojčice, a u školskoj godini 2010./2011. ukupno 9 učenika, od toga 7 dječaka i 2 djevojčice. U sustavu visokoškolskog obrazovanja vidljiv je napredak u porastu broja studenata pripadnika romske nacionalne manjine. Postoji također problem izjašnjavanja. Navedeni podaci dobiveni su na osnovi zahtjeva za stipendiju jer je preduvjet dobivanja stipendije izjašnjavanje o pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini. Od 2010/2011. akademske

6 Privremene ugovore (ugovore o djelu) romski pomagači imaju sukladno članku 99. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN br. 87/08) te Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN br. 47/96). Uvjeti angažiranja su da govori romski i hrvatski jezik, da ima najmanje srednju stručnu spremu i poželjno je da živi u naselju koje pripada školskom području. Zapošljava ih osnivač škole uz prethodnu suglasnost MZOŠ-a. Romski pomagač djeluje u funkciji prevoditelja u komunikaciji učitelja (koji u principu ne govori romski jezik) i učenika (koji u principu ne govore hrvatski jezik), on je spona između naselja, škole i lokalne zajednice, uključen je u rad s roditeljima, pomaže u učenju, prati učenike od kuće do škole, organizira im slobodno vrijeme, razvija suživot i aktivnije uključivanje Roma u život lokalne samouprave. Početno usavršavanje suradnika romskog pomagača odvija se uz stalni nadzor mentora kojeg mu odredi škola, a usavršavanje na poslu organizira mu škola ili MZOŠ preko Agencije za odgoj i obrazovanje.

77

godine stipendije dodjeljuje Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu. Broj romskih studenata upisanih za stjecanje visokoškolskog obrazovanja po spolu: 2009./2010. akademska godina - 25 studenata/ica, a u 2010./2011. akademskoj godini – 28 studenata/ica. Svi polaznici korisnici su stipendija.

• Kreirati cjelokupno školsko okruženje u skladu s načelima interkulturalnog/ multikulturalnog obrazovanja. UNM je u suradnji s MZOŠ te Savjetom za nacionalne manjine organizirao u Zagrebu 20. prosinca 2010. godine okrugli stol na temu „Uključivanje kulture i identiteta nacionalnih manjina u redovite nastavne programe“. Uključivanje kulture i identiteta nacionalnih manjina u obrazovne sadržaje i redovite nastavne programe važno je jer upotpunjuje ostvarivanje manjinskih prava i u tom području te omogućava razvijanje svijesti o potrebi poštivanja kulturnog identiteta, te kulturne, vjerske, etničke i jezične različitosti kao uvjeta društvenog bogatstva. Predstavnici romskih kulturno-umjetničkih društava sudjeluju na različitim manifestacijama koje su organizirane u cilju njegovanja kulturnog identiteta romske nacionalne manjine. Tako se iz sredstava državnog proračuna financijski pomaže organiziranje 8. travnja Svjetskog dana Roma, Đurđevdana, Dana kulture Roma. Sukladno Odluci Radne skupine za raspodjelu financijskih sredstava, udrugama i kulturno umjetničkim društvima romske nacionalne manjine s ciljem očuvanja i razvoja tradicijske kulture Roma s pozicije UNM u 2010. godini raspoređena su sredstva u iznosu od 175 000 kuna sljedećim udrugama: Mreži udruga Sisačko-moslavačke županije, Romskom folklornom ansamblu Sisačko-moslavačke županije, Udruženju Roma Bajaša Sisačko-moslavačke županije, Sisak, Teatru Roma Chaplin, Rijeka, Udruzi hrvatskih katoličkih Roma Lovara za kulturno-umjetničku djelatnost, Bjelovar, Zajednici Roma „Romsko Jedinstvo“ PGŽ Rijeka, Udruzi za razvoj i bolji život Roma, Sisak, Roma art centru, Zagreb, Kulturno-umjetničkom društvu „Zlatna korita“, Čakovec, Prijatelju Roma - Amal Roma, Zagreb,KUD-u „Romsko srce“, Zagreb, Udruzi romskog prijateljstva „Luna“, Beli Manastir, KUD-u „Bajaški crni biseri“, Slavonski Brod, Udruzi baranjskih Roma, Beli Manastir, Udruzi „Romska prava“, Sisak, Nacionalnoj udruzi Roma „Evropa“ R.C. Našice – KUD – Romani put, Našice, Romskom kulturnom centru, Sisak, Udruzi za promicanje obrazovanja Roma u RH „Kali Sara“, Zagreb, Romskom kulturno-umjetničkom društvu „Crni biseri“, Sisak, Romskom kulturno umjetničkom društvu „Darda“, Darda i Humanitarnoj svjetskoj organizaciji Roma u RH, Zagreb.

• Izgradnja kulturnog centra za Rome u Čakovcu i Zagrebu. Izgradnja dvaju kulturnih centara Roma nije izvršena. UNM je za izgradnju kulturnog centra 2002. godine doznačio Gradu Zagrebu sredstva u iznosu od milijun kuna. U Zagrebu je, u suradnji s predstavnicima Roma, utvrđena lokacija za izgradnju kulturnog centra, Vijeće romske nacionalne manjine predložilo je sadržaj i namjenu prostora. Grad Zagreb je proveo javni arhitektonsko-urbanistički natječaj za izradu idejnog rješenja višenamjenske javne građevine i policijske postaje u naselju Kozari putevi u Zagrebu. Grad Zagreb je preuzeo obvezu financiranja izvođenja geomehaničkih radova i izrade geodetske snimke. Zatraženo je produženje roka izrade projektne dokumentacije. Projekt je u fazi ishođenja lokacijske dozvole. Izrada projektne dokumentacije ugovorena je na iznos od 2 500 279 kn (bez PDV-a). Ukupna procjena troškova gradnje iznosi 50 milijuna kuna (bez PDV-a). S tim u svezi održano je više sastanaka predstavnika Grada Zagreba, zastupnika romske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru i predstavnika romske nacionalne manjine. Predstavnici Roma upoznati su da je u tijeku postupak ishođenja potrebnih dozvola za realizaciju izgradnje višenamjenskog objekta na Peščenici, a time i Kulturnog centra za Rome, međutim isti je znatno usporen, s obzirom na okolnost da na lokaciji predviđenoj za gradnju postoji više bespravno sagrađenih stambenih objekata, te da je potrebno riješiti pitanje bespravne gradnje, što je u nadležnosti državnih tijela.

78

• Stvarati pretpostavke za uključivanje romskih predstavnika u tijela lokalne i regionalne samouprave. RH stalno dograđuje sustav zaštite prava nacionalnih manjina u zakonodavno-pravnom području nastojeći maksimalno uvažavati mišljenja nacionalnih manjina, što je potvrđeno i nedavnim izmjenama Ustava RH i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Izmjenama i dopunama Ustava RH u lipnju 2010. godine poboljšana je ravnopravnost pripadnika nacionalnih manjina. U izvorišnim osnovama umjesto 10 autohtonih nacionalnih manjina izrijekom se navode sve 22 nacionalne manjine, među kojima i Romi. Izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina propisano je da nacionalnim manjinama koje u ukupnom stanovništvu sudjeluju s manje od 1,5% osigurano pored općeg biračkog i dopunsko pravo glasa, a što se odnosi i na romsku nacionalnu manjinu. Pripadnici romske nacionalne manjine sudjeluju u procesu odlučivanja od Hrvatskog sabora do lokalne zajednice. U Hrvatskom saboru izabran je zastupnik romske nacionalne manjine, a tri Roma su izabrana u predstavnička tijela na razini općina u Međimurskoj županiji. Na izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina izabrano je 17 vijeća i 9 predstavnika romske nacionalne manjine. Pripadnici romske nacionalne manjine sudjelovali su na sastanku radne skupine za analizu rada vijeća i predstavnika nacionalnih manjina koji je u organizaciji UNM i Savjeta za nacionalne manjine održan 19. ožujka 2010. godine.

• Poboljšati zdravstvenu zaštitu romske populacije. U većini županija cjepni obuhvati romske djece su na razini cjepnih obuhvata u općoj populaciji, pogotovo obuhvati djece školske dobi koja se cijepe u školama. U nekim županijama, sa većim udjelom romske populacije, provode se dodatne mjere radi povećanja cijepnog obuhvata tamo gdje je utvrđeno da je obuhvat romske djece predškolske dobi niži nego kod opće populacije. Radi osiguravanja visokih cjepnih obuhvata, kontinuirano se, prvenstveno putem patronažnih sestara, educira romsko stanovništvo o važnosti cijepljenja i poziva roditelje da dovedu djecu na cijepljenje. Primjerice, u Međimurskoj županiji djelatnici epidemiološke službe ZJZ kontinuirano obilaze ambulante primarne zdravstvene zaštite ukoliko uoče niži cjepni obuhvat romske djece; obilaze romska naselja u slučaju neodaziva na cijepljenje; te po potrebi provode akcije dopunskih cijepljenja, što je učinjeno i 2009. godine. Procijenjeni cjepni obuhvati romske djece predškolske dobi u Međimurskoj županiji su nešto niži od obuhvata u ostale djece, a kreću se od 85% za prvu DTP revakcinaciju, do 90% za MPR primovakcinaciju. U školskoj dobi, obuhvati se izjednačavaju s obuhvatima kod ostale djece. U Koprivničko-križevačkoj županiji su uvidom u godišnja izvješća o cijepljenju uvidjeli da su u nekim područjima s većim postotkom romske djece cjepni obuhvati nešto manji nego na drugim područjima. S tim u vezi, trenutno je u tijeku kontakt sa izabranim liječnicima da se uz pomoć patronažne službe provede dodatno cijepljenje. U Varaždinskoj županiji procijepljenost romske djece koja žive u Varaždinu je na razini procijepljenosti ostale djece. Radi podizanja cijepnog obuhvata romske djece predškolske dobi higijensko-epidemiološka djelatnost ZJZ u suradnji s patronažnom službom obavljaju kontinuiranu edukaciju romskog stanovništva, uključujući distribuciju letaka. U Zagrebačkoj županiji, epidemiolog je sa djelatnicima Doma zdravlja Velika Gorica i predstavnicima Grada obišao dvije lokacije na području Velike Gorice gdje su smješteni Romi. Tom prilikom su, između ostaloga, registrirana sva djeca u domaćinstvima i obavljene konzultacije s njihovim pedijatrima. Potom je epidemiolog sa glavnom sestrom Doma zdravlja ponovno obišao ove lokacije i educirali su stanovništvo o važnosti cijepljenja. Patronažna sestra je tijekom cijele godine obilazila područje. Kao rezultat, sva su djeca započela cijepljenja, međutim nisu svi nastavili kontinuirano cijepiti djecu, te su cjepni obuhvati romske djece predškolske dobi nezadovoljavajući. Procijepljenost romske djece školske dobi je zadovoljavajuća. U Virovitičko-podravskoj županiji, Romi koji imaju mjesto boravišta na području Županije se cijepe prema Programu i cjepni obuhvati se ne razlikuju od obuhvata

79

ostalog stanovništva. Romi koji putuju na relaciji BiH - RH - Slovenija nisu integrirani u zdravstveni sustav. Manji broj Roma koji borave na području županije, a nema obiteljskog liječnika, koji se uglavnom zadržavaju na gradskom smetlištu, epidemiolozi županijskog ZJZ svake godine obilaze i pozivaju na cijepljenje u zavod, ali je slab odaziv. Tijekom 2010. godine napravljena je situacijska analiza i provedena su kampanjska cijepljenja u Primorsko-goranskoj županiji: - potpuna procijepljenost romske djece iznosila je 75,8% - nepotpuna procijepljenost romske djece iznosila je 6,41% - necijepljeno je 17,7% od čega najveći broj necijepljene djece otpada na naselje Brod na Kupi (40%). Zbog toga je organizirano kampanjsko cijepljenje od strane djelatnika Zavoda iz Ispostave Delnice. U ostalim županijama koje su odgovorile na anketu, romska su djeca u potpunosti integrirana u zdravstveni obrazovni sustav, te imaju cijepne obuhvate jednake kao i ostala djeca i nisu potrebne dodatne intervencije (Požeško-slavonska, Zadarska, Šibensko-kninska, Karlovačka, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka, Brodsko-posavska, Istarska, Osječko-baranjska, Bjelovarsko-bilogorska). U područjima nekih županija stanovnici romskog porijekla se ne deklariraju kao Romi (npr. u Osječko-baranjskoj). Pobol se također ne registrira prema etničkoj pripadnosti, tako da izravni podaci o pobolu romske i ostale djece nisu dostupni, međutim, epidemiolozi u stalnom kontaktu sa liječnicima primarne zaštite kojima gravitiraju romska djeca i na temelju analize pobola naselja s različitim udjelom romske djece, procjenjuju ima li razlika u pobolu. Pobol od bolesti protiv kojih se cijepi je kod romske djece uglavnom uobičajen kao pobol kod ostale djece, s izuzetkom manje epidemije morbila, koja se 2008. godine pojavila među romskom djecom u Zagrebačkoj i Brodsko-posavskoj županiji. Izvor ove epidemije i većina oboljele romske djece su pripadali obiteljima koje ne žive u RH, već se često sele na relaciji Španjolska-Italija-Njemačka-Srbija-RH. HZJZ zaključuje kako su pristup i kvaliteta zdravstvenih usluga za romsku djecu jednaki kao i za svu drugu djecu i da im je u potpunosti osigurana cjelovita zdravstvena zaštita jer sva djeca u RH imaju pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu do navršene 18 godine života. Činjenica je da u nekim županijama roditelji romske djece ne koriste mogućnosti koje im stoje na raspolaganju ili se čak protive provođenju preventivnih mjera zaštite i time, između ostaloga, krše Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

• Uključiti u većoj mjeri romske žene u procese odlučivanja. ULJP Vlade RH je za 2010. godinu raspisao natječaj za prijavu projekata OCD-a kojima je cilj - osvješćivanje žena-pripadnica romske nacionalne manjine o ljudskim pravima, sa raspoređenim sredstvima u visini 40 000 kn. U Zagrebu je dana 24. svibnja 2010. godine u organizaciji udruge žena Romkinja "Bolja budućnost" održan Okrugli stol na temu "Maloljetni brakovi u romskoj zajednici", na kojem su sudjelovali i predstavnici ULJP. Na raspravi je naglašeno da se problematika maloljetničkih brakova može sagledati sa više stajališta - zakonodavnog, socijalnog i ekonomskog. Sudionici Okruglog stola složili su se da je za smanjenje maloljetničkih brakova u romskoj populaciji nužno poduzeti odgovarajuće preventivne, ali i represivne mjere. Sukladno Nacionalnom programu za Rome UNM redovito održava seminare o osposobljavanju mladih Roma i Romkinja na kojima se sudionici seminara upoznaju o načinu vođenja udruga, izradi projekata, te o uključivanju u provedbu Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. U cilju afirmacije romskih žena te njihovog potpunijeg uključivanja u društveni i javni život žene Romkinje sudjeluju u radu vijeća nacionalnih manjina. Na izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina izabrano je 36 pripadnica romske nacionalne manjine i to 25 za područje županije, 8 za područje grada i 3 za područje općine. U okviru sredstava iz državnog proračuna svake godine se izdvajaju sredstva za ukupne programe

80

udruga nacionalnih manjina, pa tako i za udruge pripadnika romske nacionalne manjine. Društveno angažiranje Romkinja vidljivo je i kroz informativno-izdavačku djelatnost tiskanjem knjiga i izdavanjem lista za žene i društvena pitanja, te vlastitim angažmanom u okviru kulturno-umjetničkih društava razvijanjem vlastite kulture i običaja. Radna skupina za unaprjeđivanje prikupljanja statističkih podataka o položaju Romkinja u lokalnim zajednicama i cjelokupnom društvu, u području obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene zaštite te njihovog sudjelovanja u javnom i političkom životu nastavila je s radom te je na sastanku 28. listopada 2010. održanom u URS, donijela preporuke za unaprjeđivanje prikupljanja statističkih podataka o Romkinjama.

• Poticati veće zapošljavanje Roma kroz javne radove i osposobljavanje za određena zanimanja. (vidi 3.2.1.2) Poboljšati uvjete stanovanja romske populacije (legalizacija, uređenje i opremanje naselja). Zadaća MZOPUG je osigurati sredstva JLS za izradu prostornih planova za lokacije naseljene Romima (prostornih planova uređenja općina ili gradova u dijelu koji se odnosi na te lokacije i/ili detaljnih planova uređenja tih lokacija). U tu je svrhu iz državnog proračuna RH za 2010. godinu izdvojeno 258 523 kuna, vezano za zahtjeve koji su zaprimljeni od slijedećih JLS za potrebe izrade i donošenje prostornih planova: općina Mala Subotica za romsko naselje Piškorovec, općina Nedelišće za romsko naselje Parag, općina Pribislavec za romsko naselje Pribislavec, općina Podturen za romsko naselje Lončarevo te Grad Belišće za izradu i donošenje prostornog plana uređenja Grada Belišća i detaljnog plana uređenja Ulice Marka Oreškovića u Bistrincima. Osiguranjem sredstava za pomoć JLS omogućena je izrada i donošenje prostornih planova za lokacije naseljene Romima, a time i stvaranje prostorno planskih preduvjeta za integraciju građevina i lokacija u prostorne i funkcionalne sustave naselja (komunalnu i društvenu infrastrukturu) odnosno preduvjeta za legalizaciju bespravno izgrađenih građevina, uređenje i opremanje tih lokacija, te poboljšanje uvjeta stanovanja romskog stanovništva koje živi na njima. Izrađeni su prostorni planovi i time stvoreni uvjeti za legalizaciju 13 lokacija naseljenih Romima. Županijske programe je do danas izradilo i donijelo 13 županija. Poduzimaju se kontinuirane mjere za legalizaciju bespravnih romskih naselja gdje god je to moguće. Uz pomoć donacije Europske unije iz Phare 2005 izgrađena je kompletna infrastruktura u najvećem romskom naselju Parag u Međimurskoj županiji, a upravo se završava legalizacija pojedinačnih objekata te priključci na vodu i struju. Završeno je uređenje triju drugih romskih naselja u Međimurskoj županiji u okviru programa Phare 2006: Pribislavec (općina Pribislavec), Piškorovec (općina Mala Subotica) i Lončarevo (općina Podturen). Ukupna vrijednost radova ovih projekata je 4 071 429 EUR, od čega je 1 238 429 EUR iznos sufinanciranja iz Državnog proračuna RH. Trenutno se, u okviru programa IPA I 2008, priprema projekt poboljšanja infrastrukture u preostala dva romska naselja u Međimurju: Orehovica (općina Orehovica) i Sitnice (Grad Mursko Središće). Provedba projekta je planirana za 2011., pri čemu je udio EU 2 500 000 EUR, a Vlada RH, osim udjela u troškovima samog projekta, osigurala je 1 300 000 kuna za legalizaciju kuća u naseljima Orehovica i Sitnice. U cilju provedbe Programa Phare 2005 – Projekt podrške Romima te rješavanje problema vezanih za legalizaciju romskih naselja, Vlada RH je na sjednici održanoj 4. lipnja 2010. godine donijela Odluku o podmirenju dijela troškova potrebnih za legalizaciju 240 bespravno izgrađenih kuća u romskom naselju Parag u Međimurskoj županiji u iznosu od 4 milijuna kuna.

• Sprječavati nasilje i diskriminaciju prema Romima. Vlada RH podržava sve aktivnosti koje su usmjerene za suzbijanje diskriminacije, rasizma i ksenofobije. U cilju prevladavanja predrasuda prema etničkim manjinama, posebice Romima, u organizaciji UNM, i MZOŠ te u suradnji sa Svjetskom organizacijom Roma u borbi protiv rasizma, diskriminacije i siromaštva održana je u Zagrebu 18. i 19. listopada 2010. godine

81

humanitarna nogometna utakmica između predstavnika Vlade RH i predstavnika romske nogometne selekcije.

• Osnažiti Rome da više participiraju u projektima koji su im namijenjeni i pratiti učinkovitost raznih projekata za Rome. Predstavnici Roma i romskih udruga sudjeluju u izradi svih strategija i programa za Rome. Isto tako, romski su predstavnici uključeni u povjerenstva koja prate i evaluiraju učinke pojedinih programa, strategija i akcijskih planova. Tako je u Povjerenstvu za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome imenovano 9 predstavnika Roma, dok u Radnoj skupini za praćenje Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. sudjeluju 4 romska predstavnika. Često se organiziraju radionice i seminari ili se tiskaju informativni materijali radi sustavnog i učinkovitog uključivanja Roma u provedbu projekata koji su im namijenjeni.

Izvori financiranja i odgovorne institucije Mjere usmjerene na romsku populaciju pokrivaju različita područja djelovanja, što znači da je za njihovu provedbu odgovoran veći broj ministarstava i drugih institucija: MZOŠ, MZSS, MOBMS, MZOPUG, MUP, ULJP, UNM, HZZ, JLPS, romske udruge, OCD. Mjere se financiraju najviše sredstvima iz državnog proračuna, ali značajan dio sredstava također osiguravaju lokalne vlasti i fondovi EU.

3.2.4.4. Druge ranjive skupine Pregled mjera • Provesti dodatna istraživanja koja će pokazati stvarnu potrebu za skloništima za

beskućnike i više napora uložiti u preveniranje beskućništva i integriranje beskućnika u društvo. ULJP Vlade RH nije u 2010. godini raspisao natječaj za prijavu projekata udruga koji će se baviti - zaštitom beskućnika. Dana 18. lipnja 2010. godine održana je tematska sjednica Gradske koordinacije za ljudska prava Grada Zagreba na temu „Prava beskućnika/ca“, u zajedničkoj organizaciji Gradske koordinacije za ljudska prava Grada Zagreba i ULJP. Slijedom kvalitetne rasprave svi nazočni suglasili su se da je potrebno uvrstiti termin, prava i obveze beskućnika u Zakon o socijalnoj skrbi, osigurati suradnju MZSS sa organizacijama civilnog društva koje se bave beskućnicima u izradi Zakona o socijalnoj skrbi, provesti istraživanje na nacionalnoj razini o beskućnicima te je nužno donošenje nacionalnog strateškog plana za prevenciju beskućništva.

• Kada je riječ o ovisnicima o drogama, najveću pažnju posvetiti preventivnim programima. U provedbi preventivnih programa USZD sudjeluje na način da u stalnoj koordinaciji i suradnji s nadležnim ministarstvima, ustanovama, nevladinim organizacijama, županijskim povjerenstvima za suzbijanje zlouporabe droga, te s međunarodnim organizacijama pruža stručnu pomoć nositeljima na nacionalnoj i lokalnoj razini putem edukacije edukatora i drugih oblika koordinacije i suradnje. Također USZD prati provedbu Nacionalne strategije i Akcijskog plana te na nacionalnoj razini osmišljava i koordinira provedbu Nacionalne medijske kampanje borbe protiv ovisnosti. U svezi provedbe Nacionalne kampanje o utjecaju i štetnosti droga, USZD osmislio je i proveo sljedeće aktivnosti predviđene Godišnjim provedbenim programom Akcijskog plana za 2010. godinu: 1) Izrada Nacionalnog programa prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno – obrazovnom sustavu, te djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi za razdoblje od 2010. do 2014. godine, koji je Vlada RH donijela na sjednici održanoj 4. lipnja 2010. 2) S ciljem dosljednog i kontinuiranog provođenja programa prevencije ovisnosti u svim osnovnim i srednjim školama te za djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi imenovani su županijski koordinatori školskih preventivnih programa koji su zaduženi za provođenje programa prevencije ovisnosti u osnovnim i srednjim školama te županijski koordinatori

82

programa prevencije ovisnosti za djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi. 3) USZD je u suradnji s MZOŠ i AOO 20. listopada 2010. organizirao jednodnevnu konferenciju namijenjenu županijskim koordinatorima i voditeljima školskih preventivnih programa te županijskim koordinatorima program prevencije ovisnosti za djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi, čiji je glavni cilj bio predstaviti Nacionalni program prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno – obrazovnom sustavu, te djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi za razdoblje od 2010. do 2014. godine, te dati smjernice za daljnji razvoj preventivnih programa. 4) Tijekom 2010. godine nastavljeno je kontinuirano provođenje Programa aktivnosti medijske kampanje borbe protiv ovisnosti te su od strane Ureda provedene sljedeće aktivnosti: tiskani su i distribuirani edukativni i promidžbeni materijali namijenjeni roditeljima, djeci i mladima kojima je cilj bio upozoriti javnost na štetnosti zlouporabe droga i socijalno-zdravstvene posljedice ovisnosti; u suradnji sa Hrvatskim radijom izrađeni su radio jinglovi koji su se emitirali u mreži Hrvatskog radija Pored navedenog, učestalo se u programu Hrvatskog radija emitiraju emisije na temu ovisnosti, a Ured je izradio i TV spot na temu ovisnosti koji se emitirao na HTV i RTL; u suradnji sa Hrvatskim radijom i Hrvatskom televizijom emitirane su emisije o različitim aspektima problema ovisnosti i zlouporabe droga; USZD je organizirao program za obilježavanje 26. lipnja Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama koji je održan 18. lipnja 2010. godine, na Trgu Petra Preradovića u Zagrebu; obilježavanje Mjeseca borbe protiv ovisnosti intenzivno se provodilo u razdoblju od 15. studenog do 15. prosinca nizom različitih aktivnosti od strane svih subjekata uključenih u sustav suzbijanja zlouporabe droge; s ciljem prevencije ovisnosti i senzibiliziranja javnosti za problematiku ovisnosti i pružanja podrške resocijalizaciji ovisnika, u suradnji USZD i terapijskih zajednicama 8. prosinca 2010 u Kazalištu Vidra, održani su performansi terapijskih zajednica (kazališne predstave, modne revije, glazbeno-literarni program); USZD je samostalno i u suradnji s ostalim ovlaštenim tijelima državne uprave organizirao konferencije, edukacije, seminare i radionice za subjekte uključene u sustav suzbijanja zlouporabe droga na temu prevencije, liječenja, tretmana i resocijalizacije ovisnika o drogama.

• Razvijati suradnju državnih i nevladinih organizacija na provođenju programa smanjenja potražnje i smanjenja ponude droga, redovito financirati nevladine organizacije i omogućiti sudjelovanje predstavnika nevladinih organizacija u koordinativnim tijelima na nacionalnoj i lokalnoj razini. USZD raspisao je u Jutarnjem listu 11. siječnja 2010. godine javni poziv za prijavu projekata udruga u RH za financijsku potporu u okviru raspoloživih sredstava Državnoga proračuna za 2010. godinu na poziciji Ureda. Temeljem procjene Stručne radne skupine i Odluke predstojnika Ureda o raspodjeli financijskih sredstava dodijeljena su financijska sredstva udrugama koje provode programe prevencije ovisnosti i/ili pružaju pomoć u resocijalizaciji liječenim ovisnicima za ukupno 31 projekt udruga u ukupnom iznosu od 810 000 kuna, od kojih je za prevenciju ovisnosti dodijeljeno 398 000 kuna za 19 projekata, za 12 projekata resocijalizacije ovisnika dodijeljeno je 403 000 kuna, dok je 9 000 kuna dodijeljeno trima udrugama kao jednokratna financijska pomoć (putni troškovi i kapitalna ulaganja). Osim navedenog, predstavnici nevladinih organizacija uključivani su u izradu različitih strateških dokumenata, u različite seminare i edukacije u organizaciji Ureda i drugih državnih tijela, te su uključivani u promotivne aktivnosti u organizaciji Ureda povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama i Mjeseca borbe protiv ovisnosti. Predstavnici nevladinih organizacija imenovani su kao članovi u Stručni savjet Ureda, a predstavnici udruga i terapijskih zajednica sudjeluju u radnim skupinama koje su osnovane za izradu programa iz nadležnosti Ureda. S ciljem predstavljanja programa i projekata koji su se od strane nevladinih organizacija provodili u

83

području prevencije ovisnosti i resocijalizacije ovisnika, te radi definiranja prioriteta Natječaja za 2011. godinu i budućih oblika suradnje nadležnih državnih tijela i nevladinih organizacija, održan je u prosincu 2010. sastanak Ureda s udrugama. Edukacije za nevladine organizacije organizirane su i od strane Nacionalne informacijske jedinice za droge pri Uredu. Tako je u rujnu 2010. održan treći sastanak s udrugama i terapijskim zajednicama na temu dostave standardiziranih podataka o ovisnicima u tretmanu radi objedinjavanja svih izvora podataka o liječenim ovisnicima, sukladno prethodno dobivenoj hardverskoj i softverskoj podršci, dok je u sklopu IPA 3 projekta EMCDDA-a u listopadu 2010. održana edukacija o raznim metodama procjene problematične uporabe droga, slijedom koje je izrađena prva procjena problematične uporabe droga u RH. Predstavnici nevladinih organizacija od strane Ureda redovito dobivaju pismene obavijesti u vezi sa svim značajnim aktivnostima na području droga kako u Hrvatskoj tako i na međunarodnoj razini.

• Nastaviti medijsku i drugu kampanju protiv obiteljskog nasilja te osigurati pomoć i podršku žrtvama obiteljskog nasilja. MOBMS svake godine obilježava datume koji su vezani uz senzibilizaciju javnosti za prava žena i problematiku nasilja u obitelji, a što je sukladno mjerama Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2008. do 2010. godine. U tom smislu ističemo obilježavanje: 8. ožujka – Međunarodnog dana žena održavanjem okruglog stola na temu „Jednaka prava, jednake mogućnosti“, 22. rujna – Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama (polaganjem vijenca pred sudnicom u Općinskom građanskom sudu u Zagrebu u znak sjećanja na trostruko ubojstvo triju žena prilikom održavanja brakorazvodne parnice) te 25. studenoga – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama održavanje okruglog stola na temu „Obiteljsko nasilje u RH: Međunarodna iskustva i nove inicijative u Hrvatskoj“. Tijekom 2010. godine MOBMS sufinanciralo je rad 10 savjetovališta i skloništa za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji koje vode OCD na području više županija: Istarske (Sigurna kuća Istra), Zagrebačke (Autonomna ženska kuća Zagreb i udruga Ženska pomoć, sada SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji), Brodsko-posavske (Udruga Brod – Grupa za ženska ljudska prava), Karlovačke (Ženska grupa „Korak“ Karlovac), Vukovarsko-srijemske (Udruga B.a.B.e. „Budi aktivna. Budi emancipirana.“), Splitsko-dalmatinske (Udruga MiRTa Split), Primorsko-goranske (Udruga za zaštitu obitelji Rijeka U.Z.O.R.), Sisačko-moslavačke (Centar za žene ADELA) i Bjelovarsko-bilogorske županije (Udruga IRIS). Ukupno je u navedenu svrhu osigurano 2 529 827 kuna. Osim navedenoga, u 2010. godini MOBMS je financijski podržalo i 4 projekta OCD-a i ustanova čije aktivnosti su bile usmjerene prevenciji nasilja, pružanju pomoći i podrške žrtvama nasilja te provedbi psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji i to Doma za žrtve obiteljskog nasilja „Sigurna kuća“, Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije, Caritasa Zadarske nadbiskupije te Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. Ukupno je u navedenu svrhu osigurano 82 000 kuna. Nadalje, kao i svake godine i u 2010. godini, MOBMS je tiskalo Adresar ustanova, organizacija i ostalih institucija koje pružaju pomoć, podršku i zaštitu žrtvama nasilja u obitelji te je, u cilju osiguravanja dostupnosti informacija o načinima i oblicima pomoći koje se putem skloništa i savjetovališta pružaju žrtvama nasilja u obitelji, distribuiran državnim tijelima, javnim ustanovama (centrima za socijalnu skrb, sudovima, policijskim upravama, obiteljskim centrima) i OCD koje programski djeluju u cilju zaštite žrtava nasilja u obitelji. Ujedno, Adresar je objavljen na Internet stranici MOBMS-a. Tijekom 2010. godine izrađen je i Nacrt prijedloga Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2011. do 2016. godine te je upućen Vladi RH radi donošenja. Nova Nacionalna strategija sadrži ukupno 35 mjera raspoređenih u 7 područja: Prevencija nasilja u obitelji, Unaprjeđenje međuresorne suradnje, Izobrazba stručnjaka koji rade u

84

području zaštite od nasilja u obitelji, Psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji, Zakonodavni okvir iz područja zaštite od nasilja u obitelji, Zbrinjavanje i potpora žrtvama nasilja u obitelji te Senzibilizacija javnosti za problematiku nasilja u obitelji. Poradi sprječavanja pojave nasilja u obitelji te učinkovitijeg postupanja u slučajevima počinjenog nasilja, u novoj Nacionalnoj strategiji posebna pozornost posvećena je prevenciji nasilja u obitelji, međuresornoj suradnji te provedbi psihosocijalnog tretmana. Isto tako, od 8. do 24. studenog 2010. godine u suradnji MOBMS-a i MUP-a, putem obiteljskih centara i policijskih uprava, provedena je Kampanja „Živim život nasilja“. U sklopu Kampanje provedene su razne aktivnosti, primjerice organizirane javne tribine i debate, održana predavanja za učenike/roditelje u osnovnim školama te promidžbene aktivnosti (TV spot, medijski istupi) i sl. U sklopu provedbe Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2008. do 2010. godine URS je u suradnji sa Ženskom sobom - Centrom za seksualna prava iz Zagreba proveo istraživanje "Zaštita prava i pružanje podrške žrtvama/svjedocima nasilja u obitelji". Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku žrtava/svjedoka nasilja i djelatnika koji rade s problematikom nasilja. Rezultati pokazuju kako Hrvatskoj, po preporukama Vijeća Europe, nedostaje još oko 700 mjesta u skloništima za žrtve nasilja u obitelji (sada ih postoji nešto više od 300 u 19 skloništa). Upozoreno je kako Hrvatska ima samo jedan Centar za žrtve seksualnog nasilja, a po preporukama Vijeća Europe trebalo bi ih biti 11. Uz to, postoji 20 do 30 mjesta gdje žrtve mogu dobiti dugoročnu besplatnu pravnu i psihološku pomoć (a trebalo bi ih biti više od 50). Nadalje, zaključeno je da žrtve nasilja treba pratiti i nakon izlaska iz skloništa, pružiti im pomoć u rješavanju stambenog pitanja te u nalaženju posla. Uvođenje prevencije i edukacije u osnovnim i srednjim školama pokazuje se kao sve veća potreba u društvu. Uz to, trebalo bi raditi s počiniteljima nasilja, ali i poboljšati dostupnost informacija, jer mediji nisu dovoljno aktivni u prenošenju informacija o radu servisa i mehanizama za pomoć žrtvama. Rezultati istraživanja i preporuke uvršteni su na internetske stranice URS: http://www.ured-ravnopravnost.hr/slike/File/istrazivanja/zakljucak-i-preporuke-istrazivanje-zastita-prava-i pruzanje-podrske-zrtvamasvjedocima-nasilja-u-obitelji.pdf

Izvori financiranja i odgovorne institucije Ured za ravnopravnost spolova financijski je podržao istraživanje "Zaštita prava i pružanje podrške žrtvama/svjedocima nasilja u obitelji" i javnu prezentaciju rezultata u ukupnom iznosu od 98 257 kuna. Multidimenzionalni pristup i upravljanje politikama Kao i u prijašnjim godinama, koordinativnu ulogu oko aktivnosti u suzbijanju zlouporabe droga imaju USZD i županijska Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga, u koja su uključeni stručnjaci iz područja školstva, socijalne skrbi, zdravstva, OCD, županijskih ureda državne uprave i ostalih relevantnih institucija koje djeluju u području suzbijanja zlouporabe droga. Županijska povjerenstva imaju primarnu zadaću koordiniranja, planiranja i praćenja provedbe programa na području prevencije, liječenja i suzbijanja zlouporabe droga na razini lokalne zajednice i zadužena su za izradu akcijskih planova suzbijanja zlouporabe droga na razini županija. USZD je u stalnoj suradnji sa županijskim povjerenstvima za suzbijanje zlouporabe droga te pruža stručnu pomoć nositeljima na lokalnoj razini putem edukacija i drugih oblika suradnje i daje stručna mišljenja na njihove programe. Zbog progresivne naravi problema ovisnosti ukazala se potreba povezivanja u zajedničkom radu svih nadležnih tijela koje se u svojemu radu susreću s osobama koje su u doticaju sa sredstvima ovisnosti. Svrha je dogovoriti postupanje u situacijama kada pojedino nadležno tijelo tijekom provedbe aktivnosti iz svoje nadležnosti dođe do saznanja o osobama koje su u doticaju sa sredstvima

http://www.ured-ravnopravnost.hr/slike/File/istrazivanja/zakljucak-i-preporuke-istrazivanje-zastita-prava-i

http://www.ured-ravnopravnost.hr/slike/File/istrazivanja/zakljucak-i-preporuke-istrazivanje-zastita-prava-i

85

ovisnosti, a kako bi se te osobe što je moguće prije i kvalitetnije uključile u odgovarajući oblik programiranog rada s ciljem odvikavanja ili možebitnog liječenja, te preveniranja daljnjeg ovisničkog ponašanja osobe ili njezinog neodgovarajućeg utjecaja u svojoj socijalnoj okolini.

3.2.5. Deprivirana područja i regionalne razlike Pregled mjera • Održivi razvoj Hrvatske kao cjeline pretpostavlja smanjivanje regionalnih

nejednakosti u gospodarskom, infrastrukturnom, obrazovnom, zdravstvenom, kulturnom, demografskom i socijalnom pogledu. Kako bi pomoglo smanjivanje regionalnih razlika MRRŠVG je programiralo Prioritet 1. Unapređenje razvojnih potencijala područja koja zaostaju u razvoju (unutar Operativnog programa za regionalnu konkurentnost). U okviru Mjere: Razvoj poslovne infrastrukture, osmišljena je „Shema dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu“. Sredstva darovnice dolaze iz programa IPA, komponente IIIC. Darovnica pomaže smanjivanju regionalnih nejednakosti s obzirom na činjenicu da je u startu određeno kako mogućnost apliciranja na sredstva imaju samo korisnici iz 10 županija u RH koje zaostaju u razvoju. Konkretno, prijavitelji mogu biti iz sljedećih županija: Zadarska, Šibensko-kninska, Sisačko-moslavačka, Vukovarsko-srijemska, Ličko-senjska, Karlovačka, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Osječko-baranjska i Virovitičko-podravska. Osnovni cilj mjere je pružanje potpore razvoju malog i srednjeg poduzetništva i stvaranje osnove za otvaranje novih radnih mjesta u regijama koje zaostaju u razvoju. Mogu se dobiti bespovratna EU sredstava u iznosu 325 000 – 1 000 000 EUR, uz 25%-40% vlastitog učestvovanja u ukupnim troškovima projekta. Projekte mogu prijaviti općine, gradovi, županije ili poduzeća u vlasništvu jedinica lokalne ili regionalne samouprave. Tijekom prosinca 2010. godine potpisano je 6 ugovora u ukupnoj vrijednosti od 5,08 milijuna eura, od čega 3,74 milijuna sufinancira Europska unija. Također je raspisan i 2. poziv za dostavu projektnih prijedloga vrijedan 15,2 milijuna eura koji je bio otvoren u razdoblju 29.07.-29.10.2010.

• Nastaviti primjenu dosadašnjih mjera regionalne politike, s tim da se dosljednije primjenjuju propisi koje je hrvatska vlast usvojila. Nakon što je krajem 2009. godine donesen Zakon o regionalnom razvoju RH (NN br. 153/09), u 2010. godini doneseni su svi Zakonom propisani podzakonski propisi kojima se detaljnije uređuju pojedina pitanja iz Zakona: 1. Pravilnik o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (NN br.53/10); 2. Pravilnik o ustrojavanju i vođenju Središnje elektroničke baze razvojnih projekata (NN br. 66/10); 3. Uredba o osnivanju partnerskih vijeća statističkih regija (NN br.38/10); 4. Uredba o indeksu razvijenosti (NN br. 63/10); 5. Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN br. 89/10), koja je stupila na snagu 1. siječnja, 2011. godine. 6. Pravilnik o upisniku ustrojstvenih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja (NN br. 53/10) Sukladno članku 3. stavku 2. i članku 12. stavku 1. Zakona o regionalnom razvoju RH planski dokumenti politike regionalnog razvoja su: Strategija regionalnog razvoja RH na državnoj razini i županijske razvojne strategije odnosno strategija Grada Zagreba na razini jedinica područne (regionalne) samouprave. Strategiju regionalnog razvoja Republike Hrvatske, 2011. – 2013. usvojila je Vlada RH na 59. sjednici održanoj 4. lipnju 2010.

86

godine. Strategijom se detaljnije utvrđuju ciljevi i prioriteti regionalnog razvoja RH, način njihova postizanja, institucionalni i planski okvir politike regionalnog razvoja. Ciljevi i prioriteti definirani u Strategiji predstavljaju smjernice pri izradi Strategije Vladinih programa. Sukladno tome, Strategija se, kao planski dokument politike regionalnog razvoja, donosi sukladno razdoblju trajanja Strategije Vladinih programa – za trogodišnje razdoblje. Sveukupni cilj politike regionalnog razvoja jest pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju RH, sukladno načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih potencijala. Jedan od tri osnovna strateška cilja politike regionalnog razvoja jest i Razvoj potpomognutih područja –osiguravanje potpore svim područjima s društveno-gospodarskim teškoćama u RH radi povećanja i optimalnog korištenja njihovih razvojnih potencijala i rješavanja uzroka njihovih razvojnih poteškoća. Zakonom o regionalnom razvoju RH utvrđen je novi model, odnosno pristup ocjenjivanju i razvrstavanju teritorijalnih jedinica prema stupnju razvijenosti koji sadrži nekoliko važnih promjena u odnosu na dosadašnju praksu. Novim se sustavom određivanje slabije razvijenih područja čiji se razvoj posebno potiče („potpomognuta područja" - sukladno članku 26. Zakona) provodi na lokalnoj i na županijskoj razini. To je novina u odnosu na dosadašnji pristup gdje se određivanje područja provodilo isključivo na lokalnoj razini. Na taj se način prepoznaje činjenica da je lokalna razina u nekim slučajevima preniska teritorijalna razina za vođenje učinkovite regionalne politike. Nadalje, pored identificiranja područja s razvojnim poteškoćama, kategoriziranje stupnja razvijenosti obuhvaća sve teritorijalne jedinice. Takav se pristup temelji na suvremenom shvaćanju regionalne politike koja, premda koncentrirana na najmanje razvijena područja, potiče razvoj cjelokupnog državnog teritorija. Nadalje, proširenje kategorizacije na sve teritorijalne jedinice omogućuje još kvalitetnije uređenje ključnog pitanja razine regionalnih razvojnih poticaja. Izravnim povezivanjem razine regionalnih razvojnih poticaja s razinom razvijenosti, dobiva se kvalitetni okvir poticanja razvoja svih lokalnih i županijskih jedinica u skladu sa stupnjem razvijenosti pojedine jedinice. Također, novi pristup omogućuje uključivanje i isključivanje jedinica iz sustava sukladno promjenama stupnja razvijenosti, što sada nije slučaj. Konačno, novim se sustavom ocjenjivanja i razvrstavanja dobiva analitička podloga za praćenje stupnja razvijenosti svih lokalnih i županijskih jedinica na godišnjoj razini, čime se znatno unapređuje informacijska osnovica za vođenje regionalne politike. Vlada RH je na temelju Uredbe o indeksu razvijenosti (NN br. 63/2010.) u srpnju 2010. godine donijela Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN br. 89/2010.), a koja je stupila na snagu 1. siječnja 2011. Sukladno članku 26. Zakona o regionalnom razvoju RH jedinice lokalne i područne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka RH (I. i II. skupina jedinica lokalne samouprave i I. skupina jedinica područne samouprave) imaju status potpomognutih područja. Sukladno Zakonu o regionalnom razvoju RH te Pravilniku o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija, županije su do početka prosinca 2010. trebale donijeti svoje županijske razvojne strategije za razdoblje 2011.-2013. Svega četiri županije (Ličko-senjska, Bjelovarsko-bilogorska, Varaždinska i Krapinsko-zagorska) uspjele su do kraja 2010. godine izraditi i usvojiti svoje županijske razvojne strategije. Ostale županije dovršetak izrade županijskih razvojnih strategija i njihovo usvajanje prebacile su u 2011. godinu. Postupajući sukladno spomenutom Pravilniku MRRŠVG je za izrađene županijske razvojne strategije provelo postupak ocjene njihove usklađenosti sa Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.-2013.

87

Radi boljeg razumijevanja cjelokupnog sustava, treba istaći da su ciljevi županijske razvojne strategije: − postići konsenzus među svim relevantnim nacionalnim, regionalnim i lokalnim

partnerima o razvojnim potrebama županije (vezanima uz gospodarski razvoj, zapošljavanje i edukaciju, infrastrukturu, okoliš, lokalni, urbani i ruralni razvoj, rješavanje pitanja siromaštva i socijalne isključenosti) te, sukladno tomu, služiti kao osnova za pregovaranje, usklađivanje i financiranje aktivnosti definiranih strategijom;

− dati osnovne smjernice za izradu županijskih razvojnih projekata; − pomoći ispunjenju zajedničkih strateških ciljeva u suradnji s drugim susjednim

županijama te stvoriti osnovu za djelovanje u vezi s prekograničnim, transnacionalnim i međuregionalnim potrebama i mogućnostima;

− dati osnovne smjernice za lokalne razvojne planove i projekte JLS. Također, ističemo da se županijske razvojne strategije se pripremaju sukladno Pravilniku o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (NN br. 53/2010.) i to također za trogodišnje razdoblje. Ovaj Pravilnik je propisao obvezan sadržaj županijskih razvojnih strategija, a jedno od obveznih poglavlja je i politika županija prema posebnim područjima (npr. potpomognuta područja, otoci, ruralna odnosno urbana područja, prekogranična suradnja i drugo, ovisno o posebnostima županije). Većina županija u ovom Poglavlju navodi svoje specifične probleme i načine kako i kojim sredstvima županija pokušava riješiti te probleme (npr. Istarska županija je istaknula problem starog stanovništva i izgradnju domova za starije građane svoje županije i sl.).

• Očistiti od mina nekadašnja okupirana područja. Na dan 1. siječnja 2010. godine ukupan minski sumnjiv prostor RH iznosio je 887,7 km2 i prostirao se područjem 12 županija. Provedbom razminiravanja i općeg izviđanja u 2010. godini ukupno je u RH uklonjena opasnost od minskoeksplozivnih (nadalje MES) i neeksplodiranih ubojnih sredstava (nadalje NUS) s površine od 69.959.549 m2. Sukladno navedenom veličina minski sumnjivog područja u RH na dan 31. prosinac 2010. godine iznosio je 815,3 km2, prostire se unutar 101 grada i općine, u 12 županija i obilježen je sa 15 666 oznaka minske opasnosti. Osim iskazane minski sumnjive površine, do 31. prosinca 2010. godine utvrđena je površina veličine od 6,9 km2 koja se odnosi na područja zagađena isključivo neeksplodiranim ubojnim sredstvima. Takva područja prostiru se unutar 28 grada i općine, u 8 županija i obilježena su sa 409 oznaka o mogućem pronalasku neeksplodiranih ubojnih sredstava. Najviše poslova u cilju ostvarenja sigurnog i mogućeg povratka raseljenih i prognanih stanovnika u 2010. godini obavljeno je u Šibensko-kninskoj županji. Od ukupno ugovorenih poslova razminiravanja u 2010. godini, 26,7% se odnosi na prioritete vezane uz sigurnost, 70,5% vezane uz socio-ekonomski razvoj, a 2,8% na ekološke prioritete. Tijekom razminiranja u 2010. godini je pronađeno i uništeno 1.809 protupješačkih mina, 1.803 protuoklopnih mina i 2.859 komada NUS-a. U 2010. godini, kao i prijašnjih godina, najveći izvor financiranja poslova razminiravanja bio je državni proračun RH, koji je sudjelovao u financiranju sa 66%. Pravne osobe, odnosno investitori sudjelovali su u financiranju razminiravanja sa 23%, od čega na tvrtku Hrvatske šume d.o.o. otpada 70%. Donacije su u ukupnom iznosu činile 10%, dok je zajam Svjetske banke za Projekt socijalnog i gospodarskog oporavka područja od posebne državne skrbi činio 1%. Najveći izvor financiranja poslova razminiravanja i dalje ostaje državni proračun RH, koji je do sada sudjelovao u financiranju sa preko 60%, zatim pravne osobe tj. poslovni subjekti (16%), donacije (14%), te zajam Svjetske banke za Projekt socijalnog i gospodarskog oporavka područja od posebne državne skrbi (8%). Protuminskim djelovanjem u 2011. godini planira se smanjiti minski sumnjivi prostor za 71,9 km2; potpuno ukloniti minsku opasnost s područja namijenjenih obnovi i povratku raseljenih osoba; razminirati 11 km2

88

oranica; održavati obilježenost minski sumnjivog prostora RH te koordinirati aktivnosti edukacije o opasnostima od mina i pomoći žrtvama mina.

• Prilikom alokacije sredstava koja su namijenjena provođenju programa aktivne politike tržišta rada, prioritet dati (višestruko) depriviranim područjima i regijama, koje inače imaju natprosječno visoku nezaposlenost. U cilju poticanja poslovanja i zapošljavanja širom Hrvatske provode se različite aktivnosti. Kao jedan od nositelja JIM-a i JAP-a, HZZ prednost daje mjerama koje su usmjerene za povećanje zapošljivosti (prekvalifikacija, dokvalifikacija i stručno obrazovanje) te provođenje javnih radova u depriviranim područjima i regijama visoke nezaposlenosti. To se prije svega odnosi na Panonsku Hrvatsku (Vukovarsko-srijemsku i Brodsko-Posavsku županiju) te na zaleđe Dalmatinske Zagore i Liku. Nadalje, u ratom razrušenom Vukovaru u lipnju 2010. predstavljen je lokalni jamstveni fond grada Vukovara. To je bila prilika da se poduzetnici i javnost grada Vukovara još jednom upoznaju s načinom funkcioniranja jamstvenog fonda i njegovim značenjem za razvoj poduzetništva i zapošljavanja u Vukovaru.

• Poticanje razvoja i suradnje u pograničnim područjima. RH sudjeluje u 8 programa prekogranične suradnje od kojih se tri provode s državama članicama Europske unije (IPA program prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska, IPA program prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska, IPA program Jadranske prekogranične suradnje), tri sa državama ne-članicama (IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina, IPA program prekogranična suradnje Hrvatska – Srbija, IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Crna Gora) te dva programa transnacionalne suradnje (Jugoistočni prostor i Mediteran). Ciljevi programa su sljedeći: - promicanje održivog gospodarskog i društvenog razvoja u pograničnom području; - suradnja u rješavanju zajedničkih izazova u područjima poput ekološke, prirodne i kulturne baštine, javnog zdravstva te prevencije i suzbijanja organiziranog kriminala; - osiguravanje učinkovitosti i sigurnosti granica; - promicanje zajedničkih aktivnosti manjeg opsega koje uključuju lokalne sudionike iz pograničnih područja. Partneri iz svih hrvatskih županija mogu se prijaviti i koristiti sredstva iz nekog od programa prekogranične suradnje dok u programima transnacionalne suradnje cijelo područje RH je prihvatljivo područje. Ukupna alokacija za RH za razdoblje od 2007. – 2011. je 70,07 milijuna eura. Kroz provedbu IPA II komponente Prekogranična suradnja kao horizontalni prioritet u svim programima prekogranične suradnje potiče se promicanje ravnopravnosti spolova i osnaživanje žena. Svi programi provode glavne politike EU-a o: regionalnoj politici, zaštiti okoliša, jednakim mogućnostima i informacijskom društvu. Programi se u skladu s glavnim ciljevima EU-a do 2010. navedenima u Lisabonskoj strategiji kroz poboljšanje gospodarske konkurentnosti pograničnog područja i većih mogućnosti zapošljavanja kroz ulaganja u suradnju i umrežavanje u turističkom sektoru (koji je glavni pokretač regionalnih gospodarstava), zaštitu prirodne i kulturne baštine, kao i okoliša. Jačanje konkurentnosti i gospodarskog i socijalnog uključivanja prekograničnog područja u skladu je sa Strateškim smjernicama Zajednice za kohezijsku politiku 2007-2013 (COM (2005) 0299) o prekograničnoj suradnji. Programi također podržavaju rodno osviještenu politiku i politike jednakih mogućnosti provedbom projekata koji će jasno demonstrirati njihove napore u stvaranju jednakih mogućnosti za rodne i etničke skupine te osobe s invaliditetom u skladu s načelima Europske unije. Općenito, provedba horizontalnih načela je zajamčena definicijom ciljnih skupina, prihvatljivih aktivnosti u okviru utvrđenih mjera, postupaka evaluacije i pokazatelja na razini Prioriteta i mjera.

• Poticati suradnju vladinih tijela i organizacija civilnog društva u politici regionalnog razvoja, planirati lokalni razvoj kroz lokalno partnerstvo te pratiti utjecaj javnih ulaganja na regionalni razvoj (uzimati u obzir prioritete, ciljeve i mjere sadržane u

89

županijskim strategijama razvoja odnosno regionalnim operativnim programima). U Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske kao jedno od načela politike regionalnog razvoja navodi se Partnerstvo i suradnja. Naime, člankom 6. spomenutog Zakona propisano je da se politika regionalnog razvoja temelji na partnerstvu i suradnji između javnog, privatnog i civilnog sektora, pod čime se podrazumijeva suradnja između tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva s područja statističke regije. Kako je RH radi vođenja regionalne statistike za potrebe kohezijske politike Europske Unije još 2007. podijeljena na tri statističke regije (Sjeverozapadna, Panonska i Jadranska Hrvatska) Zakon o regionalnom razvoju prati tu podjelu. Zakon o regionalnom razvoju propisuje da se detaljna pitanja vezana uz osnivanje, sastav, djelokrug i način rada partnerskih vijeća uređuje uredbom koju donosi Vlada. Tako je u ožujku 2010. godine donesena Uredba o osnivanju partnerskih vijeća statističkih regija (NN br. 38/10.). Navedenom Uredbom osnovana su tri partnerska vijeća: Partnersko vijeće za Središnju i Istočnu (Panonsku) Hrvatsku, Partnersko vijeće za Sjeverozapadnu Hrvatsku i Partnersko vijeće za Jadransku Hrvatsku. U članku 6. Uredbe propisan je sastav partnerskih vijeća i razdoblje trajanja imenovanja članova partnerskih vijeća i to na 4 godine. Predviđeno je imenovanje tri predstavnika MRRŠVG, od kojih je ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva predsjednik svih partnerskih vijeća, te po jedan predstavnik: MF, MGRP, MU, Ministarstva kulture, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, MOBMS, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstva turizma, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, MZSS, MZOŠ, Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske, svake županije s područja odnosne statističke regije, jedinica lokalne samouprave s područja svake županije odnosne statističke regije, razvojnih županijskih agencija s područja svake županije odnosne statističke regije, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske turističke zajednice, sindikata, znanstvene zajednice, udruga hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, udruga koje djeluju u području zaštite okoliša ili održivog razvoja. Država i dalje treba voditi računa o prometnim vezama između kopna i otoka, jer je prometno povezivanje za otočno stanovništvo bitan preduvjet jednakog pristupa uslugama koje su dostupne u kopnenom dijelu (obrazovanje, zdravstvo, zapošljavanje i sl). Uprava pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka MMPI zadužena je za brigu o unapređenju sustava pomorskog povezivanja otoka s kopnom i otoka međusobno. Kroz svoje poslovanje Uprava sve svoje aktivnosti usmjerava u poboljšanje postojećeg stanja prometnog sustava, a Agencija za obalni linijski pomorski promet kao regulatorno tijelo obavlja i nadzire poslove u vezi s davanjem koncesija za obavljanje javnog pomorskog prijevoza putnika na državnim linijama. Kako bi se smanjila ili potpuno riješila izoliranost otoka i njihova nedostupnost, što je do sada bio osnovni razlog njihovom slabom razvoju, a kod nekih otoka čak i nazadovanju i depopulaciji, Vlada ulaže velike napore i sredstva u nekoliko tematskih cjelina prometne infrastrukture. U 2010. godini poduzete su značajne aktivnosti vezane za izgradnju novih i dogradnju, sanaciju i rekonstrukciju postojećih otočnih i priobalnih luka i pristaništa, u cilju stvaranja infrastrukturnih uvjeta u lukama otvorenim za javni promet za prihvat novih, većih i modernijih brodova. U prošloj je godini sredstvima državnog proračuna financirano 14 projekata izgradnje, dogradnje, sanacije i rekonstrukcije luka i pristaništa u koje je, ukupno s pozicija MMPI, Uprave za otočni i priobalni razvoj uloženo 43,056 milijuna kuna.

90

U poticanje redovitih pomorskih putničkih i brzobrodskih linija u 2010. godini utrošeno je 372,5 milijuna kuna. Od 01. travnja 2005. godine primjenjuje se pravo na popust kod kupnje trajektne karte, tzv. „otočne karte“ za stanovništvo s prebivalištem i vozilima registriranim na otocima, uz obavezu ishođenja „vinjete“ koja služi kao vizualna oznaka vozila s navedenim pravom. Prilikom kupnje trajektne karte uz predočenje prometne dozvole (za vozilo) i osobne iskaznice otočani tako ostvaruju popust u iznosu i do 50% vrijednosti karte. U 2010. u šest obalno-otočnih županija otočanima je ukupno izdano 957 „vinjeta“. S ciljem osmišljenog planiranja otočnog razvoja te poboljšanja unutarotočnog cestovnog prometa, komunikacija između naselja, lakšeg i kvalitetnijeg pristupa poljoprivrednim površinama, ali i s ciljem poboljšane protupožarne zaštite otoka, MMPI je i u 2010. godini financirao izgradnju, dogradnju i održavanje niza nerazvrstanih i lokalnih cesta, poljskih, protupožarnih i šumskih putova. U navedene svrhe u 2010. godini utrošeno je 2,9 milijuna kuna. Ukupna ulaganja u otočni zračni promet u 2010. godini iznosila su 6,8 milijuna kuna. Sveukupno je u prometnu infrastrukturu i subvencije pomorskog prometa u 2010. godini MMPI uložilo 426 milijuna kune. Uz svakako životno važne projekte prometne i komunalne infrastrukture, bitno je naglasiti i važnost ulaganja u projekte društvene infrastrukture. Tako se iz pozicija državnog proračuna MMPI Uprave za otočni i priobalni razvoj ulagalo u izgradnju, sanaciju, uređenje i opremanje škola i dječjih vrtića, te u izgradnju sportskih dvorana i objekata te uređenje igrališta, za što je ukupno izdvojeno 16,7 milijuna kuna. Na otocima se iz sredstava državnog proračuna i to s pozicije kapitalnih potpora i Projekta CEB IV MMPI Uprave za otočni i priobalni razvoj u 2010. godini sufinanciralo projekte izgradnje, sanacije, rekonstrukcije, adaptacije i/ili opremanja domova zdravlja i ambulanti, u što je ukupno uloženo 3,7 milijuna kuna, a u sufinanciranje projekata izgradnje, rekonstrukcije, adaptacije i/ili opremanja domova za starije i nemoćne osobe uloženo je 1 milijun kuna s pozicija Projekta CEB IV Uprave za otočni i priobalni razvoj. Sveukupna ulaganja u društvenu infrastrukturu u 2010. godini s pozicija MMPI Uprave za otočni i priobalni razvoj iznose 24,6 milijuna kuna.

Izvori financiranja i odgovorne institucije Institucija odgovorna za provedbu mjera regionalne politike je MRRŠVG, te ostala ministarstva koja u svom djelokrugu imaju provedbu konkretnih mjera: MPRRR, MMPI, HZZ i dr. Većina sredstava potrebnih za financiranje mjera osigurana je u državnom proračunu. Kod projekata prekogranične suradnje, poticanja razvoja u ruralnim područjima i PPDS važan izvor sredstva su europski fondovi (CARDS i IPA). Najveći dio sredstava za razminiranje osigurava državni proračun, ali su značajne donacije i sredstva iz drugih izvora. Sa pozicija MRRŠVG za program obnova, izgradnja infrastrukture i regionalni razvoj u proračunu za 2009. godinu izdvojeno je ukupno 691,1 milijun kuna.

3.2.6. Mobiliziranje svih relevantnih dionika i resursa Pregled mjera • Ohrabrivati i promicati socijalno partnerstvo i dijalog. Socijalni dijalog i odnosi

između socijalnih partnera bili su pod jakim utjecajem gospodarske krize. U svibnju 2010. došlo je do zastoja u radu GSV-a uslijed nezadovoljstva sindikalnih središnjica načinom glasovanja u Vijeću, kratkoćom vremena za razmatranje dostavljenih materijala od strane nadležnih državnih tijela; nositelja zakonodavnih aktivnosti, te zbog inicijative Vlade da se izvrše izmjene i dopune Zakona o radu, u dijelu koji se odnosi na način otkazivanja kolektivnih ugovora i njihovu „produženu“ primjenu nakon isteka ugovorenog roka. Međutim, već u srpnju 2010. godine postignut je dogovor o nastavku rada GSV-a između

91

predstavnika Vlade RH, sindikalnih središnjica i HUP-a. Prema novom dogovoru, više neće biti glasovanja po svakoj točci dnevnog reda pa neće biti moguće niti “preglasavanje” (outvoting). U slučajevima kada se ne postigne konsenzus, socijalni partneri mogu izraziti svoje izdvojeno mišljenje koje će se objaviti i na web stranici Ureda za socijalno partnerstvo u RH. Novina je također da GSV više neće razmatrati prijedloge zakona, već samo strateške teme i utvrđivanje zajedničkih ciljeva u provođenju nacionalnih politika i strategija. Prijedlozi zakona i podzakonskih akata razmatrat će se na radnim tijelima GSV-a, tj. na Povjerenstvima i radnim skupinama osnovanima za potrebe razmatranja određenog pitanja. Postignut je i dogovor o osnivanju Savjeta za unaprjeđenje tripartitnoga socijalnog dijaloga u RH, s ciljem jačanja uloge, unaprjeđenja i razvoja tripartitnog socijalnog dijaloga te unaprjeđenja suradnje između potpisnika Sporazuma o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća i nadležnih državnih tijela i Ureda za socijalno partnerstvo RH. Tijekom mjeseca studenog 2010. izrađen je novi Sporazum o osnivanju GSV-a te novi Poslovnik o radu GSV-a i njegovih radnih tijela – tekst ovih dokumenata je usuglašavan u nizu radnih sastanaka. U međuvremenu, socijalni dijalog se odvijao kontinuirano i na nacionalnoj razini između predstavnika Vlade, svih sindikalnih središnjica i poslodavaca i to oko svih važnih pitanja. Vlada i sindikalne središnjice zaključili su u studenom 2010.g. poseban Sporazum kojim su utvrđene aktivnosti vezane za uspostavu posebnog oblika radnog sudovanja, te formulaciju pitanja vezanog za provedbu referenduma, tj. uvjeta za isti kao demokratski oblik izjašnjavanja građana. Nadalje, u studenom 2010.g. postignut je dogovor oko cjelovite mirovinske reforme te je započeo rad međuresorske radne skupine na razradi pojedinih pitanja promjena u mirovinskom sustavu. Praksa održavanja redovitih bipartitnih sastanaka između Vlade RH i predstavnika HUP-a te sindikalnih središnjica, nastavila se tijekom 2010. godine. Razmatrane su uglavnom globalne gospodarsko-socijalne teme. Pored toga, redovito su održavani radni sastanci resornih ministarstava s predstavnicima sindikata i poslodavaca na razini pojedinih sektora. U studenom 2010.g. u okviru stručne tripartitne radne skupine dogovoren je sadržaj usklađivanja određenih pitanja u radnom zakonodavstvu, a na osnovu prijedloga sindikata i poslodavaca. Neovisno o zastoju u održavanju sjednica GSV-a na nacionalnoj razini županijska Gospodarsko-socijalna vijeća kontinuirano su održavala sjednice i ostvarivala svoje zadaće. Ured za socijalno partnerstvo VRH u svom svakodnevnom radu potiče rad županijskih GSV-a, usmjerava njihove aktivnosti i pomaže u rješavanju tekućih problema, redovno sudjeluje na sjednicama županijskih GSV-a kad se razmatraju pojedina pitanja, a županijski GSV-i redovito dostavljaju Uredu godišnja izvješća o svom radu i planove rada za tekuću godinu. Istovremeno je u organizaciji Ureda za socijalno partnerstvo u RH uspješno razvijan projekt “Mirenje u rješavanju individualnih radnih sporova”, kako bi se sporovi rješavali izvan suda brže i jeftinije. Završena je edukacija miritelja za individualne radne sporove –tijekom 2010. održano 6 edukacija, a ukupno je osposobljeno 8 trenera i 242 miritelja, te je osnovano 8 ureda za mirenje pri Županijskim Gospodarsko-socijalnim vijećima. U prosincu 2010. postignut je konačan dogovor sa sindikatima i poslodavcima da MGRP pripremi tekst prijedloga Zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavaca, kako bi se sindikalne središnjice o istom očitovale u dijelu kriterija za sindikate; kako bi sindikati utvrdili koja su otvorena pitanja oko kojih se ne mogu usuglasiti između sebe, pa će se u vezi toga angažirati arbitraža (ili domaća ili od ILO), koja će odlučiti o spornim pitanjima, nakon čega će Zakon biti upućen u daljnju proceduru donošenja u Hrvatski sabor.

92

Za istaknuti je da socijalni partneri imaju svoje predstavnike u nizu nacionalnih tijela i institucija, a imaju svoje predstavnike i u Operativnoj strukturi IPA IV kao članovi Sektorskog nadzornog odbora.

• Jačati suradnju i partnerstvo između OCD i vlade te između OCD. Imajući u vidu uspostavu novih standarda u savjetovanju države i civilnog društva, izrada Kodeksa pozitivne prakse savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja i provedbe zakona, drugih propisa i akata bila je jedna od prioritetnih mjera Operativnog plana provedbe Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva, kojom su se uveli minimalni standardi u savjetovanju, s naglaskom na trajanje savjetovanja, kriterije uključivanja organizacija, obuhvatnost savjetodavnog procesa te dostupnost tekstova nacrta zakonodavnih akata. Kodeks je Vlada RH usvojila u studenome 2009. Osim općih načela, standarda i mjera u postupcima savjetovanja, Kodeks je predvidio i izradu smjernica za njegovu primjenu te program sustavne edukacije koordinatora za savjetovanje kojeg bi trebala imenovati sva središnja tijela državne uprave odnosno uredi Vlade zaduženi za izradu nacrta zakona, drugih propisa i akata, kao kontakt osobe s ciljem dosljednog praćenja i koordinacije postupaka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Početkom veljače 2010. UZUVRH je izradio Nacrt Smjernica za primjenu Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata i istovremeno o njemu otvorio javnu raspravu. Smjernice za primjenu Kodeksa predstavljene su i na konferenciji „Novi oblici komunikacije s građanima“, koju su 24. svibnja 2010. u prostorima Hrvatskoga sabora zajednički organizirali UZUVRH i Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija – HIDRA, na kojoj je sudjelovalo oko 120 sudionika - predstavnika državnih institucija, akademske zajednice, medija i organizacija civilnoga društva. Savjet za razvoj civilnoga društva o Smjernicama je raspravljao na svojoj drugoj sjednici, održanoj 28. svibnja 2010. Na sjednici održanoj 27. srpnja 2010. godine, Povjerenstvo za praćenje provedbe mjera za suzbijanje korupcije poduprlo je primjenu Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata te Smjernica za primjenu Kodeksa kao podlogu za izobrazbu koordinatora za savjetovanja u tijelima državne uprave. UZUVRH je početkom svibnja 2010. od svih središnjih tijela državne uprave, odnosno, ureda Vlade RH zaduženih za izradu nacrta zakona, drugih propisa i akata zatražio da imenuju koordinatora za savjetovanje s ciljem dosljednog praćenja i koordinacije postupaka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Za imenovane koordinatore u narednome razdoblju UZUVRH priprema edukaciju o primjeni Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, a ciklus edukacija započeo je 7. srpnja 2010. u Centru za stručno osposobljavanje državnih službenika pri MU, gdje je održana pilot edukacija „Civilno društvo i javna uprava“ na kojoj je prisustvovala i prva skupina koordinatora za savjetovanje. Na sastanku s koordinatorima za savjetovanje održanom 17. prosinca 2010., kojem je bilo nazočno 16 koordinatora, predstavnici Ureda za udruge predstavili su Smjernice za primjenu Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, te informirali koordinatore o mogućnostima sudjelovanja u predstojećim programima izobrazbe, a dogovoren je i način dostave primjera dobre prakse u primjeni Kodeksa tijekom 2010. godine kako bi se odgovorilo na upite Europske komisije o mjerama poduzetima na području transparentnosti rada tijela javne vlasti, te na primjedbe o primjeni Kodeksa iznesene u Izvješću EK o napretku RH u 2010. Pored toga, zaključeno je da koordinatori za savjetovanje trebaju, u suradnji s nadležnim službama u svojim tijelima, na mrežnim stranicama tijela dogovoriti kreiranje podstranice sa sadržajem vezanim za proces savjetovanja.

93

U cilju jačanja dijaloga između OCD-a i institucija (Vlade), UZUVRH je tijekom 2010. u suradnji sa Savjetom za razvoj civilnog društva, Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva (NZRCD) te TACSO uredom u Hrvatskoj organizirao i niz događanja (konferencija, okruglih stolova) uz sudjelovanje predstavnika državnih i javnih institucija, međunarodnih organizacija, kao i predstavnika udruga. Uz Savjet i Nacionalnu zakladu, u suorganizaciju tradicionalne konferencije Dana udruga 2010. uključio se i TACSO ured u Hrvatskoj, a sama konferencija organizirana je od 13. do 15. svibnja u Zadru. Središnja tema Dana udruga 2010. bila je uloga i doprinos udruga uspješnom povlačenju sredstava iz fondova Europske unije, obzirom da su udruge proteklih godina iskoristile gotovo 100% svih sredstava koja su bila na raspolaganju iz pretpristupnih fondova EU, u ukupnom iznosu od preko 8 milijuna eura. Osim predstavljanja osnovnih odrednica Nacionalnog strateškog referentnog okvira vezanog uz strukturne fondove, bilo je riječi i o učinkovitosti postojećih oblika tehničke pomoći udrugama u povlačenju sredstava iz fondova EU. Također, i ove se godine na Danima udruga, na zasebnim okruglim stolovima, razgovaralo i o nizu drugih aktualnih tema vezanih uz zaštitu okoliša i održivi razvoj, socijalno uključivanje i razvoj volonterstva, mlade te suradnju udruga i lokalne samouprave. Zaključci rasprava s navedenih okruglih stolova upućeni su svim nadležnim tijelima na znanje i postupanje. Na kraju Dana udruga održane su volonterske akcije s ciljem afirmiranja i promicanja vrijednosti volonterskog rada. U Domu za starije i nemoćne u Zadru sudionici su imali priliku izravno pridonijeti poboljšanju kvalitete života starijih i nemoćnih osoba kroz druženje i razgovor, ali su također imali prigodu uključiti se i u rad pučke kuhinje, te u predstavljanje rada Caritasa Zadarske nadbiskupije povodom Međunarodnog dana obitelji. Imajući u vidu potrebu suradnje s OCD u procesima pristupanja Hrvatske EU, Savjet za razvoj civilnog društva (SZRCD) također je uključen u proces programiranja odnosno definiranja prioriteta za financiranje u sklopu IPA 2008, IPA 2009 te IPA 2010. za sektor civilnog društva U studenom 2009. Vlada RH donijela je novu Odluku o osnivanju Savjeta za razvoj civilnog društva kojom je broj povećan broj članova Savjeta tako da je novi saziv Savjeta trebao imati po dvanaest članova: predstavnika tijela državne uprave (MZOŠ, MZSS, Ministarstvo kulture, MOBMS, MF, MZOPUG, MVPEI, MU, MGRP, Ured predsjednice Vlade RH, ULJP i UZUVRH); predstavnika OCD iz dvanaest područja (demokratizacije, vladavine prava, te razvoja obrazovanja, djelovanja mladih, djelovanja udruga proizašlih iz Domovinskog rata, kulture, skrbi o djeci, skrbi o osobama s invaliditetom, socijalne skrbi, športa, tehničke kulture, zaštite i promicanja ljudskih prava, zaštite okoliša i održivog razvoja, zaštite zdravlja i unaprjeđenja kvalitete življenja), a svaki član Savjeta dobio je i svog zamjenika. Nova Odluka predvidjela je i uključivanje tri člana Savjeta iz reda zaklada, sindikata i udruga poslodavaca što je sukladno dobroj europskoj praksi koja potiče osnaživanje horizontalnog dijaloga svih organizacija civilnog društva. Valja naglasiti kako s isticanje i izbor kandidata za članove Savjeta ispred organizacija civilnoga društva provodi prema posebnom postupku koji je zbog svoje transparentnosti i razrađenosti, prepoznat i od Europske komisije kao jedan od primjera europske dobre prakse u Europskoj godini kreativnosti i inovacija. UZUVRH je 2009. pozvao sve registrirane udruge u RH i druge OCD da istaknu kandidate za članove i zamjenike članova novog saziva Savjeta za razvoj civilnoga društva iz reda organizacija civilnoga društva, čime je otpočela dvostupanjska procedura izbora članova i njihovih zamjena u novome sazivu Savjeta. Nakon provedenog postupka isticanja kandidata od 16. veljače do 3. ožujka 2010. bio je otvoren rok za dostavu glasačkih listića sa svim potrebnim prilozima. Za istaknute kandidate i njihove zamjenike ukupno je pristiglo 787 glasačkih listića, od kojih je 697 bilo važećih, a 90 nevažećih. Cjelokupan

94

postupak kandidiranja i glasovanja pratilo je posebno tročlano povjerenstvo koje je imenovao Savjet za razvoj civilnoga društva. Nakon formalnog imenovanja članova i njihovih zamjenika od strane Vlade RH, četvrti saziv Savjeta za razvoj civilnog društva održao je prvu, konstituirajuću sjednicu u petak, 23. travnja 2010. Nakon usvajanja Poslovnika, članice i članovi Savjeta za predsjednicu Savjeta u sljedećem trogodišnjem mandatu izabrali su Slađanu Novota, predstavnicu organizacija civilnoga društva koje djeluju u području demokratizacije, vladavine prava te razvoja obrazovanja, a za zamjenicu predsjednice izabrana je Katarina Ivanković Knežević, v.d. ravnateljica Uprave za međunarodnu suradnju u području rada i socijalne sigurnosti MGRP.

Osim konstituirajuće sjednice, Savjet za razvoj civilnoga društva u 2010. održao je još četiri sjednice. Imajući u vidu i dvodnevno Strateško planiranje rada Savjeta koja je u srpnju održano na Sljemenu, sudjelovanje na Danima udruga 2010. u Zadru te na brojnim događanjima u organizaciji Ureda za udruge i drugih organizatora, može se ustvrditi da je Savjet u cjelini bio izuzetno aktivan. Praksa da se o dnevnim redovima sjednica Savjeta i aktivnostima u koje se uključuju članovi Savjeta između sjednica obavještavaju i članovi i zamjenici članova Savjeta značajno je pridonijela direktnoj angažiranosti većeg broja predstavnika OCD-a u Savjetu, a time i boljoj informiranosti u cjelini. Treba istaknuti da se na internetskoj stranici UZUVRH nalazi i podstranica Savjeta sa svim relevantnim i ažurnim informacijama o radu Savjeta za razvoj civilnoga društva i njegovim radnim skupinama. U smislu provedbe Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN br. 140/2009) u nadležnosti MZOPUG, tijekom 2010. godine na internet stranici MZOPUG, u roku provedbe savjetovanja i dostave očitovanja zainteresirane javnosti, objavljen je niz prijedloga zakona, pravilnika. U postupku provedbe savjetovanja i dostave očitovanja zainteresirane javnosti konzultirana su tijela i institucije, pravne i fizičke osobe, savezi osoba s invaliditetom i drugi dionici u postupku donošenja zakona, drugog propisa ili akta koji je donesen ili se donosi u skladu sa standardima Kodeksa. ULJP Vlade RH ima dugogodišnju dobru suradnju sa predstavnicima organizacija civilnoga društva te ih uključuje u radne skupine kojima koordinira kao i u izradu dokumenata / strategija / planova te u suradnji s njima organizira okrugle stolove i javne rasprave. Vlada RH je osnovala Nacionalni odbor za odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo (NN br. 50/2010), kojem administrativno-tehničku potporu pruža ULJP. U Nacionalni odbor su imenovani po jedan predstavnik/ica nadležnog tijela ili institucije te tri predstavnice organizacija civilnoga društva iz područja zaštite i promicanja ljudskih prava. U Radnu skupinu za praćenje zločina iz mržnje kojom koordinira ULJP Vlade RH uključen je predstavnik organizacije civilnoga društva (iz Centra za mirovne studije) koji je sudjelovao u izradi Protokola za postupanje u slučaju zločina iz mržnje. U Stručnu radnu skupinu za praćenje provedbe akcijskih planova za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2008.-2013., kojom koordinira ULJP Vlade RH imenovan je predstavnik organizacije civilnoga društva (iz Centra za ljudska prava), koji sudjeluje u evaluaciji provedenih mjera iz Nacionalnog plana. MZSS je u 2010. godini započelo s procesom uspostavljanja kvalitetnijeg okvira za financiranje OCD koje pružaju socijalne usluge, a koji omogućava kontinuitet i održivost socijalnih usluga korisnicima, uz istovremeno definiranje uvjeta za osiguranje veće kvalitete pruženih usluga, ali i poticanje daljnjeg razvoja kapaciteta OCD kroz nužno potrebno zapošljavanje osposobljenih profesionalaca u OCD pružatelja socijalnih usluga, kako bi se olakšala potrebna postupna priprema tih organizacija za ravnopravnije sudjelovanje u sustavu socijalne skrbi, ali i za ciljano korištenje pretpristupnih sredstava, te

95

sredstava iz strukturnih fondova po ulasku RH u EU. Uspostavljanje novog okvira za programsku i financijsku potporu razvoju socijalnih usluga koje pružaju OCD u području socijalne skrbi utemeljeno je na strateškim dokumentima koje je usvojila Vlada RH (JIM te NPPSU iz 2008. i 2009. godine čiji su prioriteti usklađeni s drugim relevantnim nacionalnim strateškim dokumentima), na godišnjim ocjenama Europske komisije o dosadašnjem napretku u provedbi mjera JIM-a i reformskih procesa MZSS u okviru Projekta razvoja sustava socijalne skrbi. Intenzivna operacionalizacija mjera i prioriteta, koji se odnose na povećanje dostupnosti socijalnih usluga korisnicima, razvoj i širenje mreže socijalnih usluga i povećanje kvalitete socijalnih usluga, a koji su istaknuti u spomenutim strateškim dokumentima, realizirano je kroz dodijeljene financijske potpore provedbi 392 programa/projekta udruga koje uključuju neposredan rad s korisnicima u području socijalne skrbi, u ukupnom iznosu od oko 56 milijuna kuna.

• Promicanje ravnopravnosti među spolovima u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Položaj žena na tržištu rada te mjere aktivne politike zapošljavanja redovito se prate. URS bio je uključen u izradu mišljenja o nacrtu Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja (2011.-2012.) te je svoje primjedbe usmjerio na prikupljanje rodno osjetljivih statističkih podataka i indikatora provedbe mjera. Nadalje, predstojnica Ureda članica je Nadzornog odbora IPA–IV. komponente Razvoj ljudskih potencijala i Nadzornog odbora IPA - IIIc komponente Regionalna konkurentnost, čime se osigurava da se načela ravnopravnosti spolova poštuju u svim fazama pripreme, razvoja, provedbe i evaluacije programa. Predstavnica Ureda bila je članica i stručnog povjerenstva koje je tijekom 2010. godine radilo na izradi nove Nacionalne klasifikacije zanimanja. Važno je napomenuti da se uvrštavanjem zanimanja u ženskoj i muškoj inačici otvaraju nove mogućnosti osvještavanja javnosti i poslodavaca o ravnopravnom pristupu tržištu rada i ukidaju stereotipi o „muškim“ i „ženskim“ zanimanjima, čime se povećava zapošljivost žena. Predstavnica Ureda bila je članica i povjerenstva koje je radilo na izradi materijala u sklopu projekta „Poticanje ravnopravnosti na hrvatskom tržištu rada“, kojeg je HZZ, u partnerstvu s drugim institucijama i organizacijama, provodio u tijeku 2010. godine. Jedna od značajnih pretpostavki za učinkovito uvođenje načela ravnopravnosti spolova na svim razinama su financijski i kadrovski kapaciteti nacionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova. Iako se u preporukama međunarodnih tijela ističe potreba jačanja središnjih institucionalnih mehanizama7, URS je još uvijek suočen s nedostatnim kadrovskim i financijskim preduvjetima za optimalno izvršavanja zadaća i opsega poslova u okviru svog djelokruga rada propisanog člankom 18. Zakona o ravnopravnosti spolova. Uspostavljena je dobra suradnja između različitih mehanizama za ravnopravnost spolova na nacionalnoj i lokalnoj razini. Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i URS Vlade RH redovito zajednički sudjeluju na velikom broju različitih tematskih sjednica, konferencija, tribina, okruglih stolova, javnih rasprava i drugih događanja kojih su teme vezane za područje ravnopravnosti spolova. Takvu suradnju potrebno je i dalje poticati te koordinirati teme i modalitete suradnje. Uspješna suradnja ostvarena je i sa županijskim povjerenstvima za ravnopravnost spolova u svim županijama, a njihovi stručni kapaciteti ojačani su kroz edukaciju članstva, uključivanje u različite aktivnosti, javna događanja i nacionalne kampanje. Rad županijskih povjerenstava redovito se pratio, a njihovi programi rada sve su češće odraz dobro procijenjenih potreba i mogućnosti na razini županija. Važno je međutim napomenuti da županije nemaju ujednačeno načelo financiranja povjerenstava kao svojih radno-

7 Zaključni komentari UN Odbora za uklanjanje svih oblika diskriminacije žena na Drugo i treće izvješće Republike Hrvatske prema članku 18. Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena te preporuke Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda pri razmatranju Univerzalnog periodičkog izvješća za Hrvatsku.

96

savjetodavnih tijela. O stavkama u proračunu županija namijenjenima aktivnostima povjerenstava izvijestilo je u 2010. godini 17 povjerenstava na osnovi čega se može zaključiti da je razina financiranja rada povjerenstava vrlo neujednačena te se u 2010. godini kretala od 2 000 do 143 835,17 kuna po pojedinom povjerenstvu. Također se može primijetiti da županije nemaju ujednačeno načelo financiranja svojih radno-savjetodavnih tijela te da se pojedinačne aktivnosti povjerenstava podržavaju i sredstvima sa stavki upravnih odjela županije. U narednom razdoblju bit će potrebno iznaći najbolja rješenja za usklađivanje opsega i programa rada povjerenstava s financijskim mogućnostima županijskih skupština. Prijedlog takvog sadržaja iznijeli/e su članovi/ice županijskih povjerenstava u Vukovaru na IV. Koordinaciji županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova. Predloženo je da županijske skupštine donesu akcijske planove za provedbu mjera Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova za razdoblje od 2011. do 2015. godine na razini županija i osiguraju sredstva za njihovu provedbu. Novi način praćenja koji je predložen u NPPSU 2009.-2010. JIM-a prema kojem se podaci o ekonomskom položaju žena temelje na podacima iz poreznih uprava trebao bi nadopuniti postojeće statističke podatke, omogućiti bolju ocjenu stanja te poslužiti kao ključna informacija o doprinosu žena općoj društveno-ekonomskoj situaciji. Usporedba podataka o ženama kao ranjivim skupinama stanovništva (zbog visoke stope opće i dugoročne nezaposlenosti, rizika od siromaštva unutar skupine samohranih ili starijih osoba, zbog udjela u broju žrtava nasilja itd.) s podacima o njihovom udjelu u porezima građana, daje mogućnost složenijeg i potpunijeg uvida u položaj žena u društvu, jer se žene još uvijek, unatoč svojoj aktivnoj ulozi u stvaranju društvenih i materijalnih dobara nalaze u neravnopravnom položaju u odnosu na muški dio populacije. Prema evidencijama s kojima raspolaže Porezna uprava Ministarstva financija udio žena koje se bave djelatnostima obrta i slobodnih zanimanja u ukupnom broju navedenih djelatnosti iznosi 31,92% na dan 06. 04. 2011. godine. U narednom periodu od pet godina, mjerama nove Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova za razdoblje od 2011. do 2015. godine unaprjeđivat će se položaj žena na tržištu rada, raditi na zaštiti njihovih ljudskih prava, uklanjati stereotipe, podizati razinu osviještenosti javnosti o još uvijek prisutnim rodnim nejednakostima na mjestima odlučivanja, uklanjati druge oblike diskriminacije temeljem spola i štiti prava žrtava nasilja. Radna skupina za izradu novog strateškog dokumenta sastavljena od predstavnika/ca tijela državne uprave, predstavnika/ca institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova i nevladinih udruga, uputit će tijekom travnja 2011. nacrt prijedloga dokumenta u javnu raspravu i na očitovanje nositeljima mjera. S obzirom na specifičan položaj žena u ruralnim sredinama i nedostatak preciznih statističkih podataka, od velikog je značaja bio 1. međunarodni znanstveni skup „Status i uloga žene u ruralnim područjima“ koji je održan od 17. do 18. studenog 2010. u Zagrebu u organizaciji MPRIRR i Ureda za tehničku pomoć i razmjenu informacija Opće uprave za proširenje EU (TAIEX). Tom prilikom raspravljano je o ulozi žena u ruralnim područjima zapadnog Balkana te su predstavljana iskustava zemalja članica EU u tom području, upoznavalo se širu javnost sa zapošljavanjem i obrazovanjem žena u ruralnim područjima, ulogom žena u ruralnom turizmu te unaprjeđenjem socijalnih usluga i zdravstvene zaštite. Potrebno je nadodati i da predstavnica Ureda sudjeluje u radu Povjerenstva za izradu Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2012.-2013.

• Uključiti u većoj mjeri lokalne vlasti u aktivnosti sprječavanja i ublažavanja siromaštva i socijalne isključenosti. Suradnja s jedinicama područne (regionalne) samouprave tj. s predstavnicma županija uspješno je nastavljena i tijekom 2010. godine. Imenovani županijski JIM koordinatori uključeni su aktivno u proces izrade Nacionalnog provedbenog plana za socijalno uključivanje 2011. – 2012., održan je zajednički sastanak s

97

predstavnicima županija i nositeljima mjera vezano uz izradu JIM Izvješća, a na posebnom sastanku sazvanom u Zajednici županija predstavljen je i novi Zakon o socijalnoj skrbi. JIM koordinatori upoznati su s potrebom socijalnog planiranja te su aktivno uključeni u procese socijalnog planiranja na svojem području. U svrhu izrade ovoga Izvješća zatraženo je od svih JIM koordinatora da iskažu poduzete aktivnosti na lokalnoj i regionalnoj razini u cilju smanjenja siromaštva i sprječavanja daljnje isključenosti ranjivih skupina. Radi različitog vođenja statističkih podataka kao i različitih prava koje odobravaju županije, a posebno gradovi i općine, velika pozornost je dana pripremi zajedničke tablice za prikupljanje svih podataka, kako bi podaci mogli biti usporedivi. Uspješnom i koordiniranom suradnjom u procesu JIM-a od ukupno 21 županije prikupljeni su podaci od 18 županija, što je izuzetno značajno ukoliko se uzme u obzir činjenica da se do sada ti podaci nisu prikupljali niti sistematizirano objedinjavali. Prikupljeni su podaci posebno za prava za koja se sredstva osiguravaju na županijskoj razini, a posebno za prava za koja se sredstva osiguravaju na razini lokalne samouprave tj. gradova i općina. Od ukupnog broja stanovnika prema popisu stanovništva od 2001. godine (4 437 460), na tri županije koje nisu dostavile podatke otpada 14% stanovništva tj. 624 057 stanovnika. U nekim županijama izostali su podaci od pojedinih gradova i općina (14,7%). Iz prikupljenih podataka vidljivo je da su najveća sredstva gradovi i županije izdvajali za materijalnu pomoć za predškolsku djecu te za subvencioniranje troškova prijevoza. Županije su u 2010. godini iz svojih sredstava osigurale ukupno 1 240 973 644 kuna za 582 440 korisnika, dok je iz sredstava gradova i općina osigurano ukupno 668 182 905 kuna za 571 175 korisnika. Iako su podaci traženi po spolu, ti podaci nisu bili dostupni u većini županija. Prikupljeni podaci prikazani su u tablici 18. S ciljem promicanja ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnim razinama, u proteklom se razdoblju kontinuirano radilo na osnivanju i jačanju kapaciteta općinskih i gradskih povjerenstava za ravnopravnost spolova. Više od 90 jedinica lokalne samouprave osnovalo je povjerenstva za ravnopravnost spolova. Očekuje se rast njihovog utjecaja na odluke predstavničkih tijela na lokalnoj razini te uvođenje načela ravnopravnosti spolova u projekte i programe u lokalnim zajednicama. Potrebno je da županijska povjerenstva nastave suradnju s općinskim i gradskim povjerenstvima putem dostavljanja publikacija, brošura i drugih promidžbeno-informativnih materijala, pozivanjem na svoje javne manifestacije i okrugle stolove te da potiču i osnažuju lokalna povjerenstva na preuzimanje aktivne uloge u promicanju politike jednakih mogućnosti i uklanjanju diskriminacije na lokalnim razinama. URS redovito ažurira bazu podataka o svim županijskim, gradskim i općinskim povjerenstvima za ravnopravnost spolova koja se nalazi i na internetskim stranicama Ureda (www.ured-ravnopravnost.hr) te prati njihov rad.

• Praćenje i evaluaciju mjera prenijeti s državnih struktura na nezavisne (akademske) institucije. I tijekom 2010. godine nastavljena je suradnja između akademskih institucija/stručnjaka i državnih tijela. Predstavnici akademske zajednice sudjelovali su u svim aktivnostima provedbe JIM-a i izrade popratnih dokumenata. Redovito (godišnje) praćenje ključnih pokazatelja siromaštva u nadležnosti je DZS. Ipak, nužne su cjelovitije periodične evaluacije učinaka dosadašnjih mjera obuhvaćenih JIM-om i NPPSU-om, kako bi se identificirali trendovi u pojedinim područjima socijalnog uključivanja.

98

4. PRILOZI

4.1. Statistički prilozi Tablica 1. Osnovni demografski pokazatelji (2006.-2009.) 2006. 2007. 2008. 2009. Stanovništvo sredinom godine (u 000) 4 440,0 4 436,0 4 434,5 4 429,1 Dobne skupine,% - 0-14 15,71 15,54 15,41 15,31 - 15-64 67,26 67,27 67,31 67,38 - 65 + 17,03 17,19 17,28 17,31 Omjer ovisnosti (65+/0-14) u % 108,34 110,63 112,12 113,02 Omjer starosne ovisnosti (65+/15-64), u % 25,31 25,56 25,67 25,68 Stopa totalnog fertiliteta 1,38 1,40 1,47 1,50 Prosječna starost žene pri prvom porodu 26,7 26,8 27,1 27,4 Živorođeni, na 1 000 stanovnika 9,3 9,4 9,9 10,1 Živorođeni izvan braka, % 11,0 11,5 12,0 12,9 Prirodni prirast (na 1 000) -2,0 -2,4 -1,9 -1,8 Očekivano trajanje života - muškarci 72,5 72,3 72,4 72,9 - žene 79,3 79,2 79,6 79,6 - razlika 6,8 6,9 7,2 6,7 Sklopljeni brakovi, na 1 000 stanovnika 5,0 5,2 5,3 5,1 Razvedeni brakovi, na 1 000 sklopljenih 210,5 206,8 215,0 226,8 Razvedeni brakovi, na 1 000 stanovnika 1,0 1,1 1,1 1,1 Stopa umrlih 11,3 11,8 11,8 11,8 Stopa umrlih, na 1 000 st., 65+ 52,5 54,4 53,6 54,6 Stopa dojenačke smrtnosti 5,2 5,6 4,5 5,3 Izvor: DZS

Tablica 2. Vanjske migracije, 2007. -2009. 2007. 2008. 2009. Doseljeni iz inozemstva 14 622 14 541 8 468 Odseljeni u inozemstvo 9 002 7 488 9 940 Migracijski saldo 5 620 7 053 -1 472 Izvor: DZS Tablica 3. Osnovni zdravstveni pokazatelji HR

2008. HR

2009. EU 27 2008.

EU 27 2009.

Stopa umrlih 11,8 11,8 9,66 9,63 Stopa umrlih, na 1000 st., 65+ 53,6 54,6 Stopa dojenačke smrtnosti 4,5 5,3 4,3 4,3 Stopa perinatalne smrtnosti 4,6* 4,4* 5,6 Izvor: DZS, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Eurostat, HFA baza podataka –SZO siječanj 2011.g * HZJZ, prema međunarodnim izvještajnim kriterijima za SZO, za rođene iznad 1 000 grama porodne težine Tablica 4. Udio deset vodećih uzroka smrti u 2008. i 2009. godini u Hrvatskoj DIJAGNOZA 2008. DIJAGNOZA 2009. Ishemijska bolest srca 19,37 Ishemijske bolesti srca 20,11 Cerebrovaskularne bolesti 15,49 Cerebrovaskularne bolesti 15,12 Insuficijencija srca 5,87 Insuficijencija srca 4,58 Zloćudna novotvorina dušnika i pluća

5,27 Zloćudna novotvorina dušnika i pluća 5,34

Zloćudne novotvorine debelog crijeva

3,56 Zloćudne novotvorine debelog crijeva 3,56

Kronične bolesti jetre i ciroza 2,51 Kronične bolesti jetre i ciroza 2,42 Bronhitis, emfizem i astma 2,50 Bronhitis, emfizem i astma 2,61

99

Dijabetes melitus 2,49 Dijabetes melitus 2,46 Ateroskleroza 2,03 Ateroskleroza 2,46 Hipertenzija 1,98 Hipertenzija 2,60 Prvih deset uzroka smrti 61,06 Prvih deset uzroka smrti 61,83 Ukupno 52151 (100%) Ukupno 52414 (100%) Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis 2008 - 2009, HZJZ, 2009- 2010. godine Tablica 5. BDP po stanovniku u PPS (EU27=100) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. EU25 104,8 104,6 104,4 104,2 104,1 103,9 103,7 103,5 EU15 114,9 114,3 113,7 113,2 112,8 112,2 111,7 110,8 RH 50,3* 52,3* 54,3* 55,8 56,6 58,4 61,1 63,0 Izvor: Eurostat * Procjena EU15: 15 "starih" zemalja članica Europske unije (prije proširenja 1. svibnja 2004.): Austrija, Njemačka, Italija, Nizozemska, Velika Britanija, Švedska, Finska, Danska, Luksemburg, Belgija, Španjolska, Grčka, Portugal, Irska i Francuska EU25: 25 zemalja članica Europske unije nakon proširenja 1. svibnja 2004. godine - EU15 + EU10 (nove zemlje članice koje su se priključile Europskoj uniji u svibnju 2004.: Malta, Cipar, Slovenija, Češka Republika, Slovačka, Mađarska, Poljska, Litva, Latvija i Estonija) Tablica 6. Osnovni gospodarski pokazatelji: 2007. - 2010. (stope rasta - %) 2007. 2008. 2009. 2010. Bruto domaći proizvod 5,5 2,41) - 5,81) -1,21)

Fizički obujam industrijske proizvodnje 5,6 1,6 - 9,2 -1,4

Fizički obujam građevinskih radova 2,4 11,8 -6,5 -15,9

Realni promet u trgovini na malo 3,6 -1,1 -15,3 -1,8

Potrošačke cijene 2,9 6,1 2,4 1,1

Noćenja turista 2) 5,5 2,0 -1,2 2,6

Izvoz – ukupno (kune) 9,3 4,8 -20,13) 17,44)

Uvoz – ukupno (kune) 10,3 8,8 -25,7 -1,44)

Realne neto plaće 2,2 0,8 0,2 -0,5

Ukupni broj zaposlenih prema administrativnim izvorima 3,3 2,5 -3,6 - 4,4

Ukupni broj nezaposlenih 5) -9,3 -10,5 11,2 15,4

Stopa registrirane nezaposlenosti 14,8 13,2 14,9 17,4

Stopa anketne nezaposlenosti 6) 9,6 8,4 9,1 11,8 Izvor: DZS 1) Privremeni podaci. 2) Podaci o noćenjima turista za godine od 2007. do 2009. su revidirani zbog promjene u metodologiji praćenja turista 3) Konačni podatak 4) Privremeni podatak 5) Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje 6) Prosjek tromjesečnih stopa, podaci Ankete o radnoj snazi Tablica 7. Prosječni broj nezaposlenih prema spolu od 2008. do 2010. godini

Ukupno Muškarci Žene

2008. 236 741 89 540 147 201

2009. 263 174 107 115 156 059

2010. 302 425 136 805 165 620 Indeks 2010./2009. 114,9 127,7 106,1

Izvor: HZZ

100

Tablica 8. Nezaposlene osobe prema trajanju nezaposlenosti (31. prosinca 2009. i 2010. godine)

2009. 2010. Indeks

2010./2009. Broj Udio Broj Udio Do 3 mjeseca 72 521 24,9 78 818 24,6 108,68 Od 3 do 6 mjeseci 44 774 15,4 45 721 14,3 102,12 Od 6 do 9 mjeseci 21 726 7,5 23 247 7,3 107,00 Od 9 do 12 mjeseci 20 731 7,1 25 426 7,9 122,65 Od 1 do 2 godine 36 868 12,6 55 900 17,5 151,62 Od 2 do 3 godine 17 152 5,9 21 908 6,8 127,73 Više od 3 godine 77 773 26,7 68 825 21,5 88,49 UKUPNO 291 545 100,0 319 845 100,0 109,71

Izvor: HZZ

Tablica 9. Nezaposlene osobe prema trajanju nezaposlenosti i spolu (31. prosinca 2010. godine)

Trajanje Ukupno Muškarci Udio Žene Udio Do 3 mjeseca 78 818 38 540 26,2 40 278 23,3 Od 3 do 6 mjeseci 45 721 21 995 15,0 23 726 13,7 Od 6 do 9 mjeseci 23 247 11 671 7,9 11 576 6,7 Od 9 do 12 mjeseci 25 426 13 519 9,2 11 907 6,9 Od 1 do 2 godine 55 900 28 070 19,1 27 830 16,1 Od 2 do 3 godine 21 908 8 511 5,8 13 397 7,7 Više od 3 godine 68 825 24 599 16,7 44 226 25,6 UKUPNO 319 845 146 905 100,0 172 940 100,0

Izvor: HZZ

Tablica 10. Struktura nezaposlenih osoba prema trajanju nezaposlenosti i razini obrazovanja (31. prosinca 2010. godine)

Trajanje nezaposlenosti Ukupno

Bez škole i nezavršena

osnovna škola

Osnovna škola

SŠ za zanimanja do 3 god. i

škola za KV i VKV radnike

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina

te gimnazija

Prvi stupanj fakulteta,

stručni studij i viša

škola

Fakultet, akademija, magisterij, doktorat

Do 3 mjeseca 24,6 12,3 20,3 25,5 26,7 30,7 35,3 Od 3 do 6 mj. 14,3 8,0 10,5 15,8 16,2 14,8 17,0 Od 6 do 9 mj. 7,3 5,0 6,6 7,4 7,5 8,8 8,9 Od 9 do 12 mj. 7,9 6,9 8,0 8,1 7,9 9,1 7,6 Od 1 do 2 god. 17,5 16,2 17,5 17,6 17,8 18,0 15,6 Od 2 do 3 god. 6,8 8,3 8,0 6,3 6,8 6,0 5,0 Više od 3 god. 21,5 43,3 29,2 19,3 17,0 12,7 10,7 UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Kratkotrajna nezaposlenost 54,2 32,1 45,3 56,8 58,3 63,3 68,7

Dugotrajna nezaposlenost 45,8 67,9 54,7 43,2 41,7 36,7 31,3

Izvor: HZZ

Tablica 11. Stope registrirane nezaposlenosti po županijama (2009.)

Županija Stopa nezaposlenosti (godišnji prosjek - u %)

Grad Zagreb 7,7

Istarska 8,5 Primorsko-goranska 13,2 Varaždinska 13,5 Dubrovačko-neretvanska 14,8 Međimurska 15,4

101

Koprivničko-križevačka 16,5 Krapinsko-zagorska 16,6 Zagrebačka 17,5 Zadarska 17,8 Ličko-senjska 19,1 Splitsko-dalmatinska 20,3 Šibensko-kninska 21,0 Požeško-slavonska 23,3 Karlovačka 24,9 Bjelovarsko-bilogorska 26,7 Osječko-baranjska 26,9 Virovitičko-podravska 29,9 Vukovarsko-srijemska 30,1 Sisačko-moslavačka 30,3 Brodsko-posavska 30,4 Izvor: HZZ, Godišnjak 2010., str. 9. Tablica 12. Troškovi socijalne zaštite (% BDP)

RH 2001.

RH 2002.

RH 2003.

RH 2004.

RH 2005.

RH 2006.

RH 2007.

RH 2008.

RH 2009.

RH 2010.*

EU27 2008.

Ukupni troškovi 22,8 21,7 20,5 20,1 19,2 18,5 18,8 18,9 20,6 20,8

26,3

Poslovi i usluge zdravstva 6,2 5,8 5,6 5,7 5,1 5,1 5,5 5,6 6,1 6,2

Poslovi i usluge socijalnog osiguranja 14,5 13,9 12 11,7 11,4 11 10,7 10,9 11,9 12,3

Poslovi i usluge socijalne skrbi 1,7 1,5 2,4 2,2 2,3 2,1 2,1 2 2,1 1,8

Ostali troškovi socijalnog osiguranja i socijalne skrbi 0,4 0,4 0,5 0,5 0,4 0,4 0,4 0,5 0,5 0,4

Izvor: za RH: MF (klasifikacija prema GFS Manual 1986, MMF); za EU: Eurostat. * Preliminarni podatci. Napomena: Podaci do 2004. godine uključuju troškove konsolidirane središnje države i troškove nekonsolidirane lokalne i područne samouprave. Podaci za 2005. i 2006. predstavljaju nekonsolidirani zbroj troškova državnog proračuna i jedinica lokalne i područne samouprave, bez troškova socijalnih fondova (HZMO, HZZO i HZZ). Počevši od 2007. godine, sve transakcije socijalnih fondova dio su državnog proračuna, a podaci za godine 2007.-2010. predstavljaju nekonsolidirani zbroj troškova državnog proračuna i jedinica lokalne i područne samouprave. Od 2002. godine, podaci koji se odnose na lokalnu i područnu samoupravu obuhvaćaju samo 53 najveće jedinice lokalne i područne samouprave, koje učestvuju sa 70-80% u ukupnim transakcijama lokalne i područne samouprave.

Tablica 13. Struktura socijalnih troškova u RH, prema ESSPROS metodologiji (% BDP) RH

2003. RH

2004. RH

2005. RH

2006. RH

2007. EU27

(2005.)

Ukupni izdaci socijalne zaštite 19,6 19,2 18,5 18,1 17,5 27,2

Ukupni izdaci za socijalne naknade prema funkcijama

18,9 18,6 18,0 17,5 16,9 26,2

Bolest/zdravstvena skrb 5,9 6,0 5,7 5,6 5,4 7,5

Invaliditet 2,7 2,7 2,7 2,7 2,6 2,1

Starost 5,9 5,7 5,5 5,4 5,1 10,9

Preživjeli uzdržavani članovi 2,2 2,1 2,1 2,0 1,9 1,2

Obitelj/djeca 1,3 1,1 1,0 1,0 1,0 2,1

Nezaposlenost 0,5 0,5 0,5 0,5 0,4 1,6

102

Stanovanje 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,6

Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana

0,4 0,4 0,4 0,4 0,3 0,3

Izvor: za RH: DZS; za EU27: Eurostat.

Tablica 14. BDP po stanovniku po regijama i županijama BDP po stanovniku (u eurima) BDP po stanovniku (RH=100)

2006. 2007. 2008. 2006. 2007. 2008. Republika Hrvatska 8 807 9 656 10 682 100 100 100 Sjeverozapadna Hrvatska 11 037 12 010 13 278 125,3 124,4 124,3 Grad Zagreb 15 567 16 766 18 554 176,8 173,6 173,7 Zagrebačka županija 6 458 7 360 8 036 73,3 76,2 75,2 Krapinsko-zagorska županija 6 345 7 144 7 377 72,0 74,0 69,1 Varaždinska županija 7 552 8 223 9 404 85,7 85,2 88,0 Koprivničko-križevačka županija 8 386 9 142 9 730 95,2 94,7 91,1 Međimurska županija 7 074 7 581 8 960 80,3 78,5 83,9 Središnja i Istočna Hrvatska 6 340 6 851 7 780 72,0 71,0 72,8 Bjelovarsko-bilogorska županija 6 634 6 691 8 255 75,3 69,3 77,3 Virovitičko-podravska županija 6 497 6 923 7 485 73,8 71,7 70,1 Požeško-slavonska županija 5 786 6 505 6 750 65,7 67,4 63,2 Brodsko-posavska županija 4 972 5 345 6 183 56,5 55,4 57,9 Osječko-baranjska županija 6 757 7 875 8 871 76,7 81,6 83,0 Vukovarsko-srijemska županija 5 501 5 756 6 647 62,5 59,6 62,2 Karlovačka županija 6 923 7 825 8 451 78,6 81,0 79,1 Sisačko-moslavačka županija 7 391 7 200 8 432 83,9 74,6 78,9 Jadranska Hrvatska 8 480 9 471 10 291 96,3 98,1 96,3 Primorsko-goranska županija 10 560 11 177 12 680 119,9 115,8 118,7 Ličko-senjska županija 8 074 8 039 9 725 91,7 83,3 91,0 Zadarska županija 6 918 7 980 9 051 78,6 82,6 84,7 Šibensko-kninska županija 6 575 7 799 8 156 74,7 80,8 76,4 Splitsko-dalmatinska županija 6 932 8 003 8 422 78,7 82,9 78,8 Istarska županija 11 377 12 463 13 195 129,2 129,1 123,5 Dubrovačko-neretvanska županija 8 482 10 042 10 601 96,3 104,0 99,2 Izvor: DZS Tablica 15. Pokazatelji siromaštva RH

2003. RH

2004. RH

2005. RH

2006. RH

2007. RH

2008. RH

2009. EU-25 2007.

EU-15 2007.

EU-10 2007.

Stopa rizika od siromaštva (%)

16,9 16,7 17,5 16,3 17,4 17,4 18,0 16 16 15

Prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo (ilustrativne vrijednosti)

- u HRK 18.896 20.714 21.238 22.196 23.969 24.311 26.703 … … … - u EUR 2.442# … … … … … … 7.576* 9.299* 1.846* - u PPS 4.131# … … … … … … 7.603* 8.923* 3.211*

Prag rizika od siromaštva za kućanstvo s dvoje odraslih i dvoje djece (ilustrativne vrijednosti)

- u HRK 39.681 43.499 44.599 46.611 50.335 51.054 56.076 … … … - u EUR 5.128# … … . .. … … 15.911* 19.527* 3.877* - u PPS 8.675# … … … … … 15.966* 18.738* 6.742*

Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera (mirovine isključene iz transfera) (%)

33,3

24,0

25,8

24,1 24,3 25,5 25,8 26 26 25

Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera (mirovine uključene u transfere) (%)

42,3

41,4

43,2

41,8 41,6 43,1 41,1 32 32 32

Relativni jaz rizika od siromaštva (%)

21,1 22,4 22,9 22,5 21,9 24,9 23,8 22 22 23

Raspršenost oko praga rizika od siromaštva

103

40% 5,2 5,2 5,4 5,1 5,2 6,4 6,2 5 5 5 50% 10,2 10,5 10,7 10,4 10,5 11,3 11,5 10 10 9 70% 24,6 24,3 25,5 24,2 24,0 25,4 25,1 24 24 23 Kvintilni omjer (S80/S20) 4,4

4,5

4,5

4,2 4,3 4,6 4,3 4,8 4,9 4,7

Ginijev koeficijent 0,29 0,29 0,29 0,28 0,28 0,29 0,27 0,30 0,30 0,30 Izvor: za Hrvatsku: DZS (prema podacima prikupljenima Anketom o potrošnji kućanstava) Za EU-25, Eu-15 i Eu-10: Eurostat. # Izvor: Eurostat * Podaci se odnose na 2003. godinu EU15: 15 "starih" zemalja članica Europske unije (prije proširenja 1. svibnja 2004.): Austrija, Njemačka, Italija, Nizozemska, Velika Britanija, Švedska, Finska, Danska, Luksemburg, Belgija, Španjolska, Grčka, Portugal, Irska i Francuska EU10: nove zemlje članice koje su se priključile Europskoj uniji u svibnju 2004.: Malta, Cipar, Slovenija, Češka Republika, Slovačka, Mađarska, Poljska, Litva, Latvija i Estonija EU25: EU15 + EU10 Napomena: U zemljama EU-15 dohodak obuhvaća samo novčani dohodak, dok u ostalim zemljama (uključujući i Hrvatsku) ukupni dohodak sadržava novčani i "nenovčani" dohodak. "Nenovčani" dohodak je dijelom uključen u ukupni dohodak, jer se smatra da čini bitan sastavni dio ukupnog raspoloživog dohotka u tim zemljama. Nenovčani dohodak uključuje, npr. privatno proizvedena dobra namijenjena osobnoj potrošnji (hrana koju proizvodi samo kućanstvo) ili besplatne usluge kao dio profesionalne aktivnosti. Tablica 16. Pokazatelji siromaštva za Republiku Hrvatsku*, % 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Stopa rizika od siromaštva 17,2 18,2 16,9 16,7 17,5 16,3 17,4 17,4 18,0 Stopa rizika od siromaštva prema godinama i spolu

M 15,4 17,7 15,8 15,1 15,9 15,1 15,9 15,5 16,1 Ž 18,7 18,6 17,9 18,1 18,9 17,4 18,7 19,1 19,9 0-15 god. 15,9 16,7 15,2 14,8 19,7 13,8 15,4 15,4 19,2 M 13,9 17,9 15,6 13,7 18,2 14,1 14,9 15,0 19,0 Ž 18,0 15,4 14,7 15,9 21,3 13,5 16,0 15,8 19,3 16-24 god. 15,2 16,4 15,4 13,1 15,3 11,9 15,0 14,4 16,0 M 16,9 19,0 16,2 13,5 15,9 12,6 14,2 13,7 16,0 Ž 13,6 13,5 14,6 12,7 14,7 11,1 15,9 15,2 16,1 25-49 god. 13,3 13,9 12,5 12,3 13,1 11,2 11,7 10,8 12,3 M 12,6 14,0 12,4 12,3 12,9 11,2 11,5 10,2 12,2 Ž 14,0 13,7 12,7 12,4 13,2 11,3 11,9 11,4 12,3 50-64 god. 14,7 17,6 15,5 15,0 15,6 14,7 16,9 15,5 14,6 M 13,8 16,9 15,4 14,8 15,0 13,6 16,8 15,7 14,1 Ž 15,5 18,3 15,5 15,1 16,1 15,6 17,0 15,4 15,0 65 i više god. 28,5 29,0 27,9 29,5 25,6 29,5 29,0 31,2 31,5 M 23,5 25,6 23,6 24,4 20,9 26,9 25,2 26,2 23,7 Ž 31,8 31,2 30,6 32,9 28,5 31,3 31,4 34,4 36,5 Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti i spolu

Zaposlenici 5,2 5,8 5,2 4,4 3,9 2,8 4,1 3,7 4,4 M 6,0 6,6 6,0 4,5 5,0 (3,3) 5,0 4,8 5,7 Ž 4,1 4,9 (4,3) (4,3) (2,7) (2,1) (3,1) (2,4) (2,7) Samozaposleni 20,1 19,0 18,4 22,6 19,7 18,5 17,9 22,3 19,5 M 20,0 17,3 16,8 21,7 20,3 18,6 18,6 20,4 17,6 Ž 20,2 21,0 20,1 23,8 19,1 18,4 16,9 24,6 21,4 Nezaposleni 32,2 35,0 32,4 32,0 33,4 31,2 34,5 32,6 37,4 M 35,6 42,5 39,7 39,4 36,9 34,6 42,8 39,3 40,7 Ž 29,6 28,1 26,6 25,7 30,0 28,5 27,0 27,1 34,7 Umirovljenici 21,3 23,2 20,7 20,5 19,3 22,7 22,8 23,4 24,3 M 19,4 23,7 20,3 20,5 19,1 23,6 22,3 21,2 21,9 Ž 22,9 22,9 21,0 20,5 19,5 22,1 23,1 25,1 26,3 Ostali ekonomski neaktivni 20,0 21,3 20,3 19,7 23,7 24,9 28,2 26,1 26,5 M 15,8 19,5 17,7 14,8 19,2 20,1 19,7 20,6 20,0 Ž 22,7 22,7 22,0 23,0 26,8 27,3 32,4 29,1 29,9 Stopa rizika od siromaštva prema tipu kućanstva i godinama

Samačko kućanstvo 33,3 35,1 34,7 35,9 31,1 38,1 36,5 39,8 43,2 M 22,4 28,6 28,3 27,6 (22,1) 34,0 27,9 31,1 28,2 Ž 36,7 37,5 37,3 40,5 34,2 39,8 39,8 43,3 50,2 Samačko kućanstvo, osoba stara između 30 i 64 godine 26,1 26,2 24,7) 28,1 25,7 29,0 28,2 28,0 30,6

Samačko kućanstvo, osoba stara 65 i više godina 40,4 41,2 41,8 41,9 35,2 43,8 41,5 47,8 50,9

Dvije odrasle osobe bez uzdržavane djece, obje mlađe od 65 godina 11,9 16,3 11,8 14,4 12,3 13,6 17,7 16,4 14,4

104

Dvije odrasle osobe bez uzdržavane djece, barem jedna stara 65 i više godina

27,5 30,1 26,1 28,7 25,6 29,0 28,7 28,1 28,7

Druga kućanstva bez uzdržavane djece 9,7 9,4 9,3 9,0 7,7 10,6 8,9 6,9 7,2

Samohrani roditelj s jednim ili više uzdržavane djece 28,9 27,7 (29,1) 21,0 34,8 32,9 (26,0) 40,4 (24,5)

Dvije odrasle osobe s jednim djetetom 13,0 11,2 14,9 9,8 12,8 11,7 11,2 10,7 12,1

Dvije odrasle osobe s dvoje djece 14,9 12,8 13,7 10,5 13,1 8,2 10,1 12,8 14,1 Dvije odrasle osobe s troje i više djece 15,9 24,9 19,1 24,2 31,0 24,5 25,9 18,9 31,7

Ostala kućanstva s uzdržavanom djecom 16,8 15,0 13,0 13,1 13,4 8,0 12,3 11,6 11,9

Stopa rizika od siromaštva prema statusu vlasnika stana

Stanar ili podstanar 20,7 18,9 20,2 (10,5) 21,6 19,3 21,4 20,9 26,3 Vlasnik ili stanuje besplatno 17,0 18,1 16,8 17,0 17,3 16,2 17,2 17,2 17,8 Izvor: DZS, Anketa o potrošnji kućanstava * Pokazatelji siromaštva za RH izračunati su iz podataka o ukupnom neto dohotku privatnih kućanstava prikupljenih statističkim istraživanjem Anketa o potrošnji kućanstava - APK (engl. Household Budget Survey). Anketa je provedena na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava tako da je uzorak za svaku godinu posebno definiran, tj. nema panelnog dijela uzorka (kućanstva se ne ponavljaju u sljedećoj godini). Neto dohodak kućanstva osim novčanih uključuje i naturalna primanja. Podaci za zemlje EU izračunavaju iz podataka istraživanja EU-SILC (EU-Statistics of Income and Living Conditions) koje se metodološki razlikuje od APK istraživanja te se stoga pokazatelji za RH i EU ne mogu smatrati potpuno usporedivima.

( ) Nedovoljno pouzdani podaci

Tablica 17. Korisnici stalne socijalne pomoći (%) 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Udio korisnika u ukupnom stanovništvu RH 2,7 2,5 2,3 2,1 2,1 2,3 Prema spolu korisnika M 49,6 49,4 50,7 50,0 50,5 50,3 Ž 50,4 50,6 49,3 50,0 49,5 49,7 Prema dobi korisnika Do 7 g. 12,7 12,4 12,2 12,0 11,8 13,0 7-15 15,8 16,2 16,2 16,2 16,3 16,2 15-18 6,0 5,9 6,1 6,2 6,2 6,1 18-30 10,8 10,6 9,4 9,4 9,9 9,7 30-40 13,5 13,0 12,6 12,1 12,2 12,3 40-50 15,2 14,9 14,4 14,5 14,6 14,5 50-60 10,0 11,1 11,7 12,1 12,2 11,8 60-75 11,8 11,8 12,5 12,4 12,1 12,1 75 i više 4,2 4,1 4,7 5,0 4,7 4,3 Prema zaposleničkom statusu korisnika Zaposlen 0,6 0,6 0,5 0,5 0,5 0,5 Samozaposlen 1,0 0,9 1,0 0,9 1,2 0,9 Umirovljenik 1,6 1,5 1,4 1,3 1,5 1,3 Nezaposlen 46,1 45,6 44,5 43,3 41,9 42,2 Radno nesposobna odrasla osoba 14,8 15,6 17,2 18,1 18,1 17,2 Djeca i mladi u redovnom obrazovanju 31,2 31,7 31,0 30,1 32,3 32,4 Ostali 4,6 4,1 4,3 5,7 4,5 5,5 Prema duljini primanja pomoći Do 6 mj. 8,4 8,4 8,4 8,7 9,7 11,5 Od 6 mj. – 1 g. 12,4 11,1 11,2 10,6 10,2 11,1 1-2 g. 18,9 18,2 18,0 16,5 19 18,4 2-5 g. 29,7 29,4 27,8 25,7 24,3 24,4 5-10 g. 23,0 24,6 24,3 25,9 24 22,7 10 i više 7,6 8,4 10,2 12,6 12,8 11,9 Prema obrazovanju tražitelja pomoći* Bez škole ili nepotpuna OŠ 39,9 40,1 39,7 40,2 38,1 37,1 Potpuna OŠ 32,0 32,2 31,2 31,4 33,2 33,9 Srednja škola 26,4 26,0 27,3 26,3 26,8 26,6 Više od srednje škole 1,7 1,6 1,8 2,0 1,9 2,4 Prema tipu kućanstva Samac 48,3 49,1 50,4 51,4 51,3 50,9 Samohrani roditelji 6,7 6,4 5,9 5,6 5,4 5,3

105

Roditelji (odrasli) s djecom 31,9 31,1 30,8 30,5 32,7 33,1 Obitelji bez djece 13,1 13,4 12,9 12,5 10,6 10,7 Samci i obitelji bez ikakvih izvora prihoda 93,7 91,9 93,4 … ... ... Izvor: MZSS * "Tražitelj" pomoći jest onaj koji podnosi zahtjev i dobiva pomoć za sebe i obitelj, dok pojam "korisnika" obuhvaća tražitelje pomoći i sve članove obitelji koji koriste dobivenu pomoć.

Tablica 18. Prava u nadležnosti jedinica područne (regionalne) i lokalne samoprave za smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti

JEDINICE LOKALNE

SAMOUPRAVE /GRADOVI I OPĆINE/

JEDINICE PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

/ŽUPANIJE/

VRSTE PRAVA

ukupno korisnika

od toga žene

uutrošena sredstva

ukupno korisnika

od toga žene

uutrošena sredstva

1. Pomoć za opremu novorođenog djeteta

17 779 1 732 36 390 887 18 469 296 74 606 393

2. Materijalne pomoći za predškolsku djecu

33 417 1 416 222 757 261 36 490 82 702 530 417

3. Materijalne pomoći za školsku djecu

52 303 2 295 41 076 827 62 174 445 109 738 615

4. Materijalne pomoći za studente po socijalnom programu

7 727 1 216 37 288 604 2 476 502 24 385 340

5. Materijalne pomoći za umirovljenike

145 428 4 189 57 286 806 30 802 103 73 965 502

6. Subvencioniranje troškova prijevoza

83 793 3 365 104 760 960 198 178 4 085 112 374 989

7. Pomoć za troškove stanovanja 36 715 1 792 47 295 779 24 028 907 32 153 550

8. Pomoć i njega u kući 5 935 1 081 15 637 798 2 169 333 7 582 715

9. Subvencioniranje smještaja 286 29 4 853 058 268 0 1 430 842

10. Izdaci za zdravstvenu zaštitu 112 758 1 523 32 189 104 109 828 220 35 486 399

11. Pravo na posebnu zaštitu sudionika NOR-a i Domovinskog rata

546 11 991 963 554 29 875 473

12. Troškovi ukopa za nezbrinute osobe 238 15 831 463 26 1 107 120

13. Ostali različiti oblici materijalne i nematerijalne pomoći 41 870 1 299 34 088 818 25 515 436 26 817 713

14. Prehrana u pučkim kuhinjama 3 703 119 3 725 088 70 157 177 23 137 956

15. Sufinanciranje programa organizacija civilnog društva 28 677 990 29 008 488 1 363 3 16 030 659

SVEUKUPNO 571 175 21 072 668 182 904 582 497 7619 1 241 223 683

Izvor MZSS. Pojedine pomoći osiguravaju se i na razini općine i grada i na razini županije (pomoć za troškove stanovanja). Od ukupno 21 županije podaci su prikupljeni od 18 županija, naime nedostaju podaci za 3 županije uključujući i podatke o pravima u nadležnosti JLS na području tih županija.

106

4.2.Primjeri dobre prakse 4. 2. 1. Primjer provođenja trogodišnjeg programa sa svrhom prevencije institucionalizacije Udruge „Anđeli“ iz Splita: "Suradnjom možemo više" - Re/habilitacija, integracija i poludnevna skrb djece s najtežim tjelesnim oštećenjima i djece s teškoćama u razvoju“ Ime mjere Država "Suradnjom možemo više" - Re/habilitacija, integracija i poludnevna skrb djece s najtežim tjelesnim oštećenjima i djece s teškoćama u razvoju“

Hrvatska

Krajnja namjena mjere

Provođenjem programa Re/habilitacija, integracija i poludnevna skrb djece s najtežim tjelesnim oštećenjima i djece s teškoćama u razvoju „Anđeli“ ostvarit će se primarni cilj izvaninstitucionalne skrbi navedenih korisnika i to na način da će se unutar programa provoditi organizirane terapijske i edukativne metode usmjerene ka poboljšanju zdravlja i psihofizičkog stanja djece najtežih tjelesnih invalida i djece s posebnim potrebama na načni kakav ne postoji na području Splitsko-dalmatinske županije, a niti na području RH. Naime, programom je predviđeno da bi korisnici na jednom mjestu, u sklopu uređenih i opremljenih prostora koje je Udruzi na raspolaganje dao Grad Split (dva odvojena prostora, od kojih jedan za provođenje individualnih tretmana i grupnih radionica za djecu integriranu u druge ustanove, a drugi za provođenje povremene i poludnevne skrbi za korisnike čija će se primarna integracija provoditi kroz Udrugu), mogli koristiti nekoliko dokazano učinkovitih i priznatih terapijskih i edukativnih metoda, s ciljem poboljšanja njihova zdravlja i psihičkog stanja. Program se odnosi na socijalno i zdravstveno najugroženiju kategoriju osoba; djecu-osobe najteže tjelesne invalide i djecu s posebnim potrebama za koje ne postoji ovakav oblik skrbi. Udruga je odlučila u suradnji sa partnerima, prvenstveno Gradom Splitom, Centrom za socijalnu skrb, te ustanovama na području Županije splitsko-dalmatinske razviti program izvaninstitucionalne skrbi koji će odgovoriti na potrebe korisnika, dopuniti programe institucionalne skrbi, ali i provesti posve novi pristup u provođenju i pružanju usluga. Udruga je nakon što je organizacijski dosegla nivo na kojem može kvalitetno i bez problema provesti ovakav program (što je dokazano nizom uspješno provedenih programa i projekata proteklih godina) unutar kojeg je osmislila aktivnosti u dva pravca:

- kroz terapijski i integracijski sustav prema korisnicima koji koriste i integraciju unutar institucija, no ista ne udovoljava stvarnim potrebama – unutar prostora opremljenog za individualne terapije i edukativno-kreativne radionice

- kroz povremenu i poludnevnu skrb u prostoru potpuno adaptiranom i opremljenom najmodernijom opremom (Udruga ima dozvolu Ministarstva za obavljanje povremene i poludnevne skrbi) za korisnike koji zbog težine oštećenja, odnosno općeg stanja, do sada nisu integrirani kroz institucije sustava

Terapijske i edukativne metode koje se provode kroz oba iznad navedena oblika usluga su sljedeće: a) fizikalna terapija po «Bobath» konceptu b) defektološki tretmani c) korektivna gimnastika po programu «Braća i sestre» d) glazbena i art radionica

107

e) glazbena terapija f) didaktičko-obrazovne radionice g)logopedski tretmani h)psiho - socijalna pomoć; a) djeci, b) roditeljima i)individualni rad i edukacija roditelja (cilj – senzibilizacija roditelja za pomoć djeci, obuka i učenje samostalnih metoda pomoći) j)west terapija k)povremena skrb (rehabilitator, psiholog, radni terapeut) l)poludnevna skrb (u skladu sa standardima do 20 djece) Glavni rezultati, sažetak

- omogućena jedinstvena izvaninstitucionalna rehabilitacija, poludnevna skrb i integracija djece najtežih tjelesnih invalida i djece s posebnim potrebama

- unaprijeđena kvaliteta življenja djece najtežih tjelesnih invalida i djece s posebnim potrebama, kao i njihovih obitelji

- stvorena trajna partnerska mreža između direktnih pružatelja usluga /institucija i Udruge kao izvaninstitucionalnog nositelja aktivnosti

- ostvarena prevencija institucionalizacije kroz razvijen sustav izvaninstitucionalnog oblika pružanja socijalnih usluga

- ostvarena nadopuna usluga koje se pružaju kroz institucije sustava na način da se kroz program osiguralo onoliko usluga koliko je stvarno potrebno u odnosu na svakog pojedinog korisnika

- rasterećenje primarnih pružatelja usluga - osiguravanje korištenja usluga za sve korisnike Unaprijeđene su postojeće osnovne usluge na nekoliko načina:

- Ostvarena je nadopuna osnovnih usluga prema korisnicima kojima su te usluge bile

nedostupne, ili ih nisu mogli koristiti u potrebnoj mjeri - Ostvarena je poludnevna skrb, rehabilitacija i integracija osoba koje zbog svojih dijagnoza i

teških oštećenja nisu mogli koristiti usluge u okviru drugih ustanova i institucija, pa tako do početka provođenja programa nisu bile nigdje integrirane

- Uspostavljena je stvarna suradnja između direktnih, primarnih pružatelja usluga (institucija sustava) i civilnog društva (Udruge) na način će se omogućiti i unaprjeđivanje usluga u daljnjem periodu

- mnogi korisnici po prvi puta su socijalno uključeni i to kroz inovativne načine i metode - rasterećene su institucije sustava, te je osigurano pružanje šireg obima usluga uz manji

trošak, ali čak i povećanu kvalitetu usluga.

Ostvareni rezultati u odnosu na pružene usluge/brojčani pregled - tijekom prve godine programa pruženo je 2 078 usluga fizioterapeuta - tijekom prve godine programa pruženo je 1 465 usluga radne individualne terapije - tijekom prve godine programa usluge didaktičke radionice koristilo je 262 korisnika - tijekom prve godine programa pruženo je 670 usluga logopeda - tijekom tromjesečnog perioda osigurano je 84 termina za Halliwick terapiju / 2 puta tjedno/

grupe do 8 djece /dva terapeuta - tijekom prve godine programa pruženo je 431 west terapije - tijekom prve godine programa pruženo je 1 358 individualnih usluga psihologa - tijekom prve godine programa pruženo je 568 edukacijskih usluga (školski ili predškolski

108

program – educator) - tijekom prve godine programa pruženo je 339 defektološko/rehabilitacijskih usluga Usluge pružene u sklopu grupnih programa/radionica - usluge programa radionica za roditelje/članove obitelji – voditelj psiholog i logoped, te

kreativne radionice koristilo je 179 korisnika - usluge programa radionica za djecu – psiholog – održana je 71 radionica - u likovne radionice tijekom prve godine programa bilo je uključeno 52 korisnika Usluge poludnevne skrbi - program je koristilo između 11 i 15 korisnika svaki radni dan – grupni rad 2,30 h, te

individualni rad 1,30 h. S korisnicima rade: radni terapeut, fizioterapeut, edukator/učitelj, psiholog. Korisnici ovog programa uključeni su u dodatne kreativne radionice kao i po potrebi dodatne individualne terapije ovisno o potrebama

Usluge pri ostvarivanju prava /razni oblici pomoći Tijekom prve godine provođenja programa pruženo je 513 usluga koje se odnose na ostvarivanje prava i drugih oblika pomoći. Ciljani korisnici Fokus politike Opća populacija Socijalna isključenost Djeca Zdravstvo Obitelji s jednim roditeljem Dugoročna skrb Nezaposleni Upravljanje Starije osobe Mlađe osobe Zemljopisni opseg Osobe s invaliditetom Useljenici/izbjeglice Nacionalno Etničke manjine Regionalno Beskućnici Specifične bolesti/oboljenja Provedbeno tijelo Ostalo[Molimo točno navedite:] Udruga „Anđeli“ Split Kontekst/pozadine inicijative Prepoznavši potrebu unapređivanja socijalnih usluga na razini lokalne zajednice, posebno kroz suradnju i partnerstvo s lokalnom i regionalnom samoupravom, te potrebu integracije djece-osoba najtežih tjelesnih invalida, te djece sa posebnim potrebama kroz inovativne modele pružanja usluga, kao i potrebu stvarnog osiguravanja prava koje imaju temeljem različitih zakonskih odredbi, Udruga je, u suradnji s lokalnom i regionalnom samoupravom, kao i drugim Udrugama, te stručnim suradnicima razvila poseban izvaninstitucionalni program pružanja socijalnih usluga, kojeg je upravo specifičan po suradnji sa institucijama sustava. Polazeći upravo od te činjenice, te činjenice da usluge Udruge za sada koristi 220 osoba, cilj je Udruge po prvi puta, na jednom mjestu, osigurati provođenje rehabilitacije i integracije korištenjem modernih, edukativnih i inovativnih terapija, na način da bude osiguran dovoljan broj primarnih usluga, da budu osigurane i inovativne alternativne metode i usluge, ali i primarne usluge koje korisnici do sada nisu mogli koristiti zbog nedovoljne opremljenosti i nepostojanja uvjeta u institucijama sustava. Poseban je cilj razviti sustav suradnje između Udruga i institucija državne i lokalne samouprave, što smatramo jedinim pravim načinom koji može dovesti do razvoja i unapređivanja socijalnih usluga. Istraživanjem je utvrđeno da većina terapija koje se provode u okviru prava koja takva djeca imaju temeljem Zakona nije niti dovoljna, niti učinkovita, niti je izvediva većini roditelja i obitelji takve djece. Za djecu najteže tjelesne invalide ne postoji organizirana skrb, što znači da

109

su isključivo ovisna o mogućnostima roditelja, koji u većini slučajeva nemaju mogućnost djeci pružiti sve terapijske i edukativne metode koje su im potrebne. Osim toga, istraživanjem provedenim na području Splitsko-dalmatinske županije utvrđeno je da u okviru programa koje provode primarni institucionalni pružatelji usluga nisu uključene inovativne i moderne terapijske i edukativne metode koje prema najnovijim istraživanjima daju nedvojbeno bolje rezultate. Roditelji su tako prisiljeni, uz sve ostale troškove, plaćati takve tretmane. Osim činjenice da većina roditelja nije u mogućnosti financijski podnijeti takve skupe dodatne troškove, za one koji su to mogli i dalje je ostao problem dovoženja, čuvanja i odvoženja djece na takve tretmane. Upravo iz tih razloga Udruga «Anđeli» je nakon višegodišnjih konzultacija sa stručnim osobama (terapeutima, liječnicima, psihijatrima, logopedima i dr.) i sa roditeljima članovima Udruge, drugim Udrugama na području Splitsko-dalmatinske županije osmislila primjenjiv način organizirane skrbi za djecu najteže tjelesne invalide i djecu s posebnim potrebama, koji uz sve to uspostavlja i novi, učinkovitiji oblik suradnje sa institucijama sustava. Sudjelovanje partnera u ovom programu je neophodno i nužno, te je njihova uloga velika i neizostavna. Naime, bez pomoći lokalne samouprave, točnije Grada Splita – njegovih stručnih djelatnika u okviru Ureda nadležnih za područje ovog programa, Centra za socijalnu skrb kao primarnog nositelja socijalnih usluga, odnosno kao institucije najmjerodavnije za utvrđivanje potreba kod svakog pojedinog korisnika, postojećih ustanova koje pružaju socijalne usluge kao primarni pružatelji usluga, te drugih Udruga čija djelatnost pripada programskim područjima, ne bi bilo moguće ostvariti primarne ciljeve ovog programa. Svakodnevna suradnja sa svakim od navedenih partnera osigurala je učinkovitu, primjerenu, dostatnu skrb za ciljnu skupinu na koju se odnosi ovaj program. Uz sve navedeno, suradnja s partnerima osigurala je i objektivnu procjenu i analizu stvarnih potreba, objektivnu procjenu uspješnosti programa, ali je i osigurala temelje za suradnju i na drugim područjima, a sve s ciljem ostvarivanja prava i jednakih mogućnosti za najugroženiju kategoriju osoba – djecu najteže tjelesne invalide i djecu s posebnim potrebama.

Detalji inicijative 1. Koji jest i koji je bio vremenski okvir za provedbu inicijative?

Inicijativa je započela 01. lipnja 2010. godine u sklopu trogodišnjeg programa od 2010. do 2013. godine

2. Specifični ciljevi Opći ciljevi koji se namjeravaju postići provedbom Projekta su:

- omogućiti jedinstvenu izvaninstitucionalnu rehabilitaciju, poludnevnu skrb i integraciju djece najtežih tjelesnih invalida i djece s posebnim potrebama

- unaprijediti kvalitetu življenja djece najtežih tjelesnih invalida i djece s posebnim potrebama kao i njihovih obitelji

- stvoriti trajnu partnersku mrežu između direktnih pružatelja usluga /institucija i Udruge kao izvaninstitucionalnog nositelja aktivnosti

Specifični ciljevi: - prevencija institucionalizacije kroz razvijen sustav izvaninstitucionalnog oblika

pružanja socijalnih usluga - nadopuna usluga koje se pružaju kroz institucije sustava na način da se kroz program

osigura onoliki broj usluga koliko je stvarno potrebno u odnosu na svakog pojedinog korisnika

- rasterećenje primarnih pružatelja usluga - osiguravanje korištenja usluga za sve korisnike

110

3. Kako je inicijativa riješila te ciljeve?

- Omogućena je jedinstvena izvaninstitucionalna rehabilitacija, poludnevna skrb i integracija djece najtežih tjelesnih invalida i djece s posebnim potrebama na sljedeći način: • osigurano je svakodnevno korištenje usluga individualnih logopedskih,

psiholoških, fizioterapeutskih, radnih i defektoloških terapija, kao i posebnih programa usmjerenih razvijanju kreativnih sposobnosti korisnika i to za korisnike koji zbog svog zdravstvenog stanja takve usluge nemaju unutar drugih institucija, te korisnike koji nužno trebaju povećan broj usluga, a koje do sada nisu imali mogućnosti koristiti. Svi stručni djelatnici obavljali su usluge svakodnevno, tijekom cijelog radnog tjedna, čime je korisnicima omogućen dovoljan broj usluga i to u potpuno prilagođenim uvijetima

• osigurano je svakodnevno korištenje usluga poludnevne skrbi, što je opet prilagođeno korisnicima, tako da se ovaj oblik skrbi može ostvariti ili unutar tri formirane skupine sa kojima rade (u svakoj četiri stručna djelatnika - za korisnike čije psihofizičko stanje dopušta boravak na jednom mjestu više sati), ili kroz niz individualnih terapija složenih prema posebnom programu kako bi se korisnicima ipak omogućio prilagođeni boravak

• osigurano je provođenje inovativnih i alternativnih rehabilitacijskih pristupa koji nisu osigurani unutar institucija, a kojima se uz osiguravanje primarnih socijalnih usluga osigurava pravo na socijalizaciju, integraciju i društvenu uključenost te doprinose poboljšanju psiho-fizičkog stanja korisnika. Aktivnosti koje su dovele do ostvarenih rezultata provodile su se: -kroz korištenje kreativnih, glazbenih i art radionica za sve korisnike u posebnim terminima i to kroz samostalno korištenje radionica uz vodstvo stručnog djelatnika, te kroz korištenje radionica zajedno sa roditeljima ili članovima obitelji korisnika, uz vodstvo stručnog djelatnika - kroz korištenje Halliwick terapije – terapije u vodi – dva puta tjedno - kroz terapije po Bobath konceptu, kao i program korektivne gimnastike - kroz grupne radionice usmjerene integraciji i socijalizaciji korisnika

• osigurano je korištenje west terapije za sve korisnike prema njihovim potrebama • osigurana je stalna psihološka pomoć za direktne korisnike, ali i za roditelje i

članove obitelji korisnika. Ono što je posebno važno, te smatramo posebnim uspjehom jest činjenica da su sve usluge i programi korisnicima potpuno dostupni, njima prilagođeni, te se u svakom pojedinom slučaju vodilo računa o tome da se vrijeme korištenja, kao i način korištenja usluga prilagodi kako korisnicima tako i njihovim roditeljima ili skrbnicima.

Praćenje i procjena Kako se mjera prati/pratila i procjenjuje/procjenjivala?

Kako je svaki korisnik imao svoj individualizirani program, izvoditelji programa su pratili napredovanje pojedinog korisnika, evaluirali rezultate te pritom uzimali u obzir i opažanja roditelja. Vodila se evidencija odrađenih sati i redovitost korisnika kako bi se mogla procijeniti uspješnost programa, a u relaciji s individualnim evaluacijama koje su vodili sami voditelji programa (terapeuti). Indirektna evaluacija ostvarena je kao povratna informacija od strane roditelja i

111

terapeuta, kako bi se dobila objektivna procjena napretka pojedinog korisnika, u koju su također biti uključeni svi članovi, dužnosnici i stručnjaci-volonteri Udruge, a posebno su u odnosu na pojedine korisnike zatražena i mišljenja neovisnih stručnjaka (suradnika). Temeljem mjesečnih evaluacija i kontinuirane komunikacije s izvoditeljima programa i roditeljima korisnika, prema potrebama prilagođavali su se svi programi, tako da je uspjeh projekta i napredak korisnika bio zajamčen, a što potvrđuju dosadašnji rezultati rada s korisnicima unutar Udruge. Registar korisnika koji se vodi za sve korisnike u Udruzi sadržava podatke o svim aktivnostima, terapijama i edukativnim metodama u kojima je sudjelovao pojedini korisnik. Svaki terapeut vodi dnevnu i mjesečnu evidenciju korisnika, dosjee korisnika te vrši procjenu potreba i napretka korisnika. Temeljem svih navedenih evaluacija i izviješća izrađena su tromjesečna i narativna izviješća dostavljena Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi RH. Nadzor nad provođenjem svih aktivnosti usluga i programa, uz predsjednicu i voditeljicu Udruge vršili su članovi Upravnog i Nadzornog odbora.

Ishodi 1. U kojoj su mjeri specifični ciljevi ispunjeni ? Tijekom prve godine provođenja programa ispunjeni su svi specifični ciljevi, sukladno

tome i osnovni cilj programa. 2. S kojim preprekama/rizicima se suočavalo u provedbi inicijative? Udruga se prilikom prve godine provođenja programa nije suočila sa problemima u

provedbi istog. 3. Kako su te prepreke i rizici riješeni? - 4. Jesu li postojale neke neočekivane pogodnosti ili slabosti? Uz rezultate koji su bili očekivani prilikom planiranja programa, ostvareni su i neki

pozitivni neočekivani rezultati, koji se ogledaju u činjenici da je Udruga uspješnim provođenjem ovog programa, njegovom prezentacijom, odnosno prezentacijom rezultata i zadovoljstvom korisnika, prepoznata kao profesionalna i odgovorna u provođenje svih aktivnosti i usluga za koje se obvezala provesti ih. Upravo je to doprinjijelo da je pozitivan i uspješan rad Udruge prepoznao i Grad Zagreb te je Udruzi dodijeljen na korištenje stan u Zagrebu, a koji će se koristiti za potrebe smještaja korisnika koji zbog liječenja svoje djece moraju boraviti u Zagrebu. Nadalje Grad Split je upravo temeljem pozitivnih rezultata postignutih ovim programom, odnosno suradnjom koju smo ostvarili kao partneri na ovom programu odlučio prošititi našu međusobnu suradnju, te je naš novootvoreni vrtić „Mali Dupin“ ušao u sustav javnih potreba Grada Splita, te će ga Grad Split i sufinancirati. Ništa od ovog ne bi bilo moguće da program nije osigurao uspostavljanje mreže suradnje imeđu nas kao udruge civilonog društva i jedinica lokalne samouprave, te da ta suradnja nije zaživjela. Program je otvorio mogućnost i za razne druge oblike suranje.

4.2.2. Pravo na status roditelja njegovatelja

Ime mjere Država

112

Pravo na status roditelja njegovatelja

Republika Hrvatska

Krajnja namjena mjere Doprinos prevenciji institucionalizacije djece s teškoćama u razvoju i razvoju izvaininstitucionalnih usluga za djecu s teškoćama u razvoju u lokalnoj zajednici. Glavni rezultati, sažetak Pravo na status roditelja njegovatelja ostvarila su do kraja 2007. godine 242 roditelja, do kraja 2008. godine 1 398 roditelja, a do kraja 2009. godine 1 873 roditelja (porast od 34% u odnosu na 2008.). Tijekom 2009. god. bilo je 1 062 djece s teškoćama u razvoju za koje su roditelji ostvarili pravo na status roditelja njegovatelja i 1 017 odraslih osoba s invaliditetom za koje su roditelji ostvarili pravo na status roditelja njegovatelja. Ciljani korisnici Fokus politike Opća populacija Socijalna isključenost X Djeca Zdravstvo Obitelji s jednim roditeljem Dugoročna skrb Nezaposleni Upravljanje Starije osobe Mlađe osobe Zemljopisni opseg Osobe s invaliditetom X Useljenici/izbjeglice Nacionalno X Etničke manjine Regionalno Beskućnici Specifične bolesti/oboljenja Provedbeno tijelo Ostalo[Molimo točno navedite:] Centar za socijalnu skrb MZSS Kontekst/pozadine inicijative Pravo na status roditelja njegovatelja regulirano je člancima od 86. do 91. Zakona o socijalnoj skrbi, a postupak za ostvarivanje tog prava pokreće se isključivo na zahtjev roditelja. Pravo na status roditelja njegovatelja može ostvariti roditelj: koji je nezaposlen, korisnik obiteljske mirovine, korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, korisnik prijevremene starosne mirovine i zaposlen roditelj. Uvjet za ostvarivanje ovoga prava je da se radi o roditelju djeteta kojemu je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata, a za koje je prema preporuci liječnika roditelj osposobljen. Pravo na status roditelja njegovatelja ima i jedan od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju odnosno osobe s invaliditetom, ako se radi o potpuno nepokretnoj osobi ili osobi koja se koristi ortopedskim pomagalima, te roditelj djeteta s teškoćama u razvoju odnosno osobe s invaliditetom s više vrsta teških oštećenja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih), zbog kojih je osoba/dijete potpuno ovisno o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba. Roditelj ima pravo na status njegovatelja samo kada djetetu s teškoćama u razvoju, odnosno osobi s invaliditetom nije moguće osigurati zadovoljavanje njegovih životnih potreba uključivanjem u programe boravka, te ako mu za vrijeme tog boravka nije osigurana potrebna usluga pomoći i njege.

113

Roditelj njegovatelj ima pravo na naknadu u iznosu od pet osnovica (15,04% utvrđene proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u RH), prava iz mirovinskoga osiguranja, zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima. Radi utvrđivanja činjenice o postojanju potpune nepokretnosti i uz pomoć ortopedskih pomagala ili postojanja više vrsta težih oštećenja centar za socijalnu skrb može dijete uputiti na Prvostupanjsko tijelo vještačenja. Novim Zakonom o socijalnoj skrbi proširen je krug korisnika na način da se propisalo da iznimno, kada dijete nema roditelja ili niti jedan od roditelja ne živi s djetetom i o njemu ne brine, ili živi s djetetom ali nije u mogućnosti pružiti mu potrebnu njegu zbog svojeg psihofizičkog stanja, jednom od članova obitelji može se na njegov zahtjev priznati status roditelja njegovatelja. Pravo na status roditelja njegovatelja umjesto roditelja može ostvariti i bračni ili izvanbračni drug roditelja djeteta s teškoćama u razvoju, odnosno osobe s invaliditetom, koji nije njegov biološki roditelj, a živi u obiteljskoj zajednici s djetetom. Ukoliko u obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom, status roditelja njegovatelja mogu steći oba roditelja. Ukoliko u jednoroditeljskoj obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom, status roditelja njegovatelja može steći osim roditelja i jedan od članova obitelji pod propisanim uvjetima. Detalji inicijative 1. Koji jest i koji je bio vremenski okvir za provedbu inicijative? Pravo na status roditelja njegovatelja uvedeno je Zakonom o socijalnoj skrbi 2007.

godine i još uvijek se primjenjuje, a novim Zakonom o socijalnoj skrbi donesenim u svibnju 2011. proširen je krug korisnika.

2. Specifični ciljevi - spriječiti institucionalizaciju djeteta s teškoćama u razvoju odnosno osobe s

invaliditetom koja je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe - poboljšati kvalitetu života djeteta s teškoćama u razvoju odnosno osobe s

invaliditetom koja je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe - poboljšati materijalni status obitelji djeteta s teškoćama u razvoju odnosno

osobe s invaliditetom koja je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe

3. Kako je inicijativa riješila te ciljeve? Priznavanjem prava na status roditelja njegovatelja sprječava se smještaj djeteteta s

teškoćama u razvoju odnosno osobe s invaliditetom u ustanovu za osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjima, te se poboljšava kvaliteta života djeteta ili osobe s invaliditetom budući da dijete ostaje u svojoj obitelji te mu roditelj njegovatelj pruža svu potrebnu njegu. S obzirom da roditelj njegovatelj ima pravo na naknadu u iznosu od 5 osnovnica (15,04% utvrđene proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u RH), prava iz mirovinskoga osiguranja, zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima, na taj način se poboljšava i materijalni status obitelji.

Praćenje i procjena Kako se mjera prati/pratila i procjenjuje/procjenjivala? Mjera se prati putem statističkih pokazatelja o broju korisnika mjere.

114

Ishodi 1. U kojoj su mjeri specifični ciljevi ispunjeni ? Pravo na status roditelja njegovatelja ostvarila su do kraja 2007. godine 242

roditelja, do kraja 2008. godine 1 398 roditelja, a do kraja 2009. godine 1 873 roditelja (porast od 34% u odnosu na 2008.). Tijekom 2009. god. bilo je 1 062 djece s teškoćama u razvoju za koje su roditelji ostvarili pravo na status roditelja njegovatelja i 1 017 odraslih osoba s invaliditetom za koje su roditelji ostvarili pravo na status roditelja njegovatelja.

2. S kojim preprekama/rizicima se suočavalo u provedbi inicijative? Postojao je rizik da roditelji djeteta s teškoćama u razvoju isključe dijete iz

cjelodnevnog, poludnevnog ili povremenog boravka, kako bi ostvarili pravo na status roditelja njegovatelja.

3. Kako su te prepreke i rizici riješeni? Zakon o socijalnoj skrbi je jasno propisao uvjete za ostvarivanje prava na status

roditelja njegovatelja. Ukoliko postoji mogućnost uključivanja u programe boravka za vrijeme kojeg mu je usluga pomoći i njege osigurana, roditelj ne može ostvariti pravo na status roditelja njegovatelja niti ukoliko odluči prekinuti ostvarivanje prava na skrb izvan vlastite obitelji u obliku cjelodnevnog, poludnevnog ili povremenog boravka. Također, nepostojanje programa dnevnog boravka na određenom području nije razlog zbog kojeg bi roditelj mogao ostvariti pravo na status roditelja njegovatelja.

4. Jesu li postojale neke neočekivane pogodnosti ili slabosti? Rješenje kojim se priznaje pravo na status roditelja donosi centar za socijalnu skrb

uz suglasnost Ministarstva, što dodatno produžava postupak za ostvarivanje tog prava.

Documents

IZVJEŠĆE O PROVEDBI ZAJEDNIČKOG …...HZZ-a, ukupan broj nezaposlenih u 2010. povećao se za 15,4% u odnosu na 2009. godinu kada je povećanje bilo 11,2% u odnosu na 2008. U obrazovnoj