of 102 /102
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja Izvješće o pripremi i provedbi ispita probne državne mature u trećim razredima gimnazija i četverogodišnjih strukovnih škola u školskoj godini 2008./2009. Odjel za organizaciju i provođenje ispita

Izvješće - NCVVOdokumenti.ncvvo.hr/Dokumenti_centra/PDM2009/izvjesce_pdm09.pdf · Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja Izvješće o pripremi i provedbi ispita probne

  • Author
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Izvješće - NCVVOdokumenti.ncvvo.hr/Dokumenti_centra/PDM2009/izvjesce_pdm09.pdf · Nacionalni...

  • Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

    Izvješće o pripremi i provedbi ispita probne državne mature u trećim razredima

    gimnazija i četverogodišnjih strukovnih škola u školskoj godini 2008./2009.

    O d j e l z a o r g a n i z a c i j u i p r o v o đ e n j e i s p i t a

  • 3

    Sadržaj

    Uvod 7Zaposlenici odjela: .........................................................................................................................................................7Vanjski suradnici Odjela za organizaciju i provođenje ispita: .........................................................................7Planirani i ostvareni zadatci u razdoblju od 1. siječnja do 31. kolovoza 2009. godine ..........................71. PrIPrEMa ISPITa PrOBNE držaVNE MaTUrE ................................................................................................9 1.1. Stručne radne skupine ........................................................................................................................9 1.1.1. HrVaTSKI jEZIK ..........................................................................................................................9 1.1.2. MaTEMaTIKa ..............................................................................................................................10 1.1.3. ENGLESKI jEZIK ..........................................................................................................................11 Engleski jezik – osnovna razina ....................................................................................11 Engleski jezik – viša razina ..............................................................................................12 1.1.4. NjEMaČKI jEZIK .........................................................................................................................13 Njemački jezik – osnovna razina ..................................................................................13 Njemački jezik – viša razina ............................................................................................14 1.1.5. TaLIjaNSKI jEZIK .......................................................................................................................14 Talijanski jezik – osnovna razina ...................................................................................14 Talijanski jezik – viša razina ............................................................................................15 1.1.6. FraNCUSKI jEZIK ......................................................................................................................16 Francuski jezik – osnovna razina ..................................................................................16 Francuski jezik – viša razina ............................................................................................17 1.1.7. ŠPaNjOLSKI jEZIK .....................................................................................................................18 Španjolski jezik – osnovna razina .................................................................................18 Španjolski jezik – viša razina ..........................................................................................19 1.1.8. LaTINSKI jEZIK ............................................................................................................................20 Latinski jezik – osnovna razina ......................................................................................20 Latinski jezik – viša razina ...............................................................................................20 1.1.9. GrČKI jEZIK .................................................................................................................................21 1.1.10. SOCIOLOGIja ...........................................................................................................................22 1.1.11. PSIHOLOGIja ............................................................................................................................22 1.1.12. FILOZOFIja ................................................................................................................................23 1.1.13. GEOGraFIja .............................................................................................................................24 1.1.14. POVIjEST ....................................................................................................................................24 1.1.15. POLITIKa I GOSPOdarSTVO ...............................................................................................25 1.1.16. FIZIKa ..........................................................................................................................................26 1.1.17. KEMIja ........................................................................................................................................27 1.1.18. BIOLOGIja .................................................................................................................................28 1.1.19. LOGIKa .......................................................................................................................................28 1.1.20. INFOrMaTIKa ...........................................................................................................................29 1.1.21. GLaZBENa UMjETNOST .......................................................................................................30 1.1.22. LIKOVNa UMjETNOST ..........................................................................................................30 1.1.24. ETIKa ...........................................................................................................................................32

  • 4

    1.1.25. MaĐarSKI MaTErINSKI jEZIK ............................................................................................33 1.1.26. SrPSKI MaTErINSKI jEZIK ....................................................................................................33 1.1.27. TaLIjaNSKI MaTErINSKI jEZIK ............................................................................................34 1.2. Ispitni koordinatori ................................................................................................................................35 1.2.1.Videokonferencija za ispitne koordinatore .......................................................................35 1.3. županijski ispitni koordinatori ...........................................................................................................44 1.3.1. Seminar za županijske ispitne koordinatore ...................................................................44 1.4. Materijali za pripremu i provedbu ispita probne državne mature koje je pripremio odjel

    za organizaciju i provođenje ispita ..........................................................................................................46 1.5. Prijave i odjave učenika za ispite probne državne mature ......................................................46 1.6. Tisak ispita probne državne mature.................................................................................................48 1.7. Isporuka i povratak ispita probne državne mature ....................................................................492. PrOVEdBa, VrjEdNOVaNjE I PrIKUPLjaNjE POdaTaKa Za aNaLIZU rEZULTaTa ISPITa PrOBNE

    držaVNE MaTUrE .................................................................................................................................................... 50 2.1. Vremenik provedbe probne državne mature ...............................................................................50 2.2. Praćenje provedbe probne državne mature ................................................................................51 2.3. Pristupanje učenika ispitima probne državne mature ..............................................................51 2.4. Vrjednovanje ispita probne državne mature ................................................................................52 2.4.1. HrVaTSKI jEZIK ..........................................................................................................................55 2.4.2. ENGLESKI jEZIK ..........................................................................................................................59 2.4.3. NjEMaČKI jEZIK .........................................................................................................................62 2.4.4. FraNCUSKI jEZIK ......................................................................................................................64 2.4.5. TaLIjaNSKI jEZIK .......................................................................................................................64 2.4.6. ŠPaNjOLSKI jEZIK .....................................................................................................................65 2.4.7. GrČKI jEZIK .................................................................................................................................66 2.4.8. LaTINSKI jEZIK ............................................................................................................................66 2.4.9. MaTEMaTIKa ..............................................................................................................................66 2.4.10. BIOLOGIja .................................................................................................................................72 2.4.11. FIZIKa ..........................................................................................................................................73 2.4.12. KEMIja ........................................................................................................................................74 2.4.13. ETIKa ...........................................................................................................................................75 2.4.14. FILOZOFIja ................................................................................................................................75 2.4.15. LIKOVNa UMjETNOST ...........................................................................................................76 2.4.16. GEOGraFIja .............................................................................................................................76 2.4.17. INFOrMaTIKa ...........................................................................................................................77 2.4.18. GLaZBENa UMjETNOST .......................................................................................................77 2.4.19. POLITIKa I GOSPOdarSTVO ...............................................................................................78 2.4.20. POVIjEST ....................................................................................................................................78 2.4.21. VjErONaUK ...............................................................................................................................79 2.4.22. SOCIOLOGIja ...........................................................................................................................79 2.4.23. PSIHOLOGIja ............................................................................................................................80 2.4.24. LOGIKa .......................................................................................................................................80 2.4.25. SrPSKI MaTErINSKI jEZIK ....................................................................................................81 2.4.25.1. Psihologija, Sociologija, Likovna umjetnost i Povijest na srpskome

    materinskome jeziku ........................................................................................................81

  • 5

    2.4.26. TaLIjaNSKI MaTErINSKI jEZIK ............................................................................................82 2.4.26.1. Psihologija, Sociologija, Logika, Informatika, Fizika, Biologija i Kemija na talijanskome materinskome jeziku .......................................................83 2.4.27. MaĐarSKI MaTErINSKI jEZIK ............................................................................................84 2.5.Ispiti probne državne mature u trećim razredima gimnazija i srednjih strukovnih škola za

    učenike s teškoćama .....................................................................................................................................85 2.5.1. NaČIN OdrEĐIVaNja PrILaGOdBE ................................................................................... 85 2.5.2. GIMNaZIjE I STrUKOVNE ŠKOLE KOjE IMajU INTEGrIraNE UČENIKE S .............

    TEŠKOĆaMa .......................................................................................................................................... 86 2.5.3. PrIPrEMa ISPITa ....................................................................................................................... 88 2.5.4. VrjEdNOVaNjE .........................................................................................................................963. PrIPrEME Za držaVNU MaTUrU Za ŠKOLSKU GOdINU 2009./2010.. ............................................. 97 3.1. Stručne radne skupine ..........................................................................................................................97

    3.2. Kalendar ispita državne mature za školsku godinu 2009./2010. ........................................... 97 3.2.1. Sastanci Povjerenstva za izradbu prijedloga kalendara ispita državne mature

    za školsku godinu 2009./2010. ......................................................................................................98 3.2.1. Kalendar ispita državne mature za školsku godinu 2009./2010. ...........................99

  • 6

  • 7

    U v o dU ovome su izvješću detaljno opisani poslovi koje su obavili zaposlenici Odjela za organizaciju i provođenje ispita u razdoblju od 1. siječnja do 31. kolovoza 2009. godine. Svi poslovi koje su zaposlenici Odjela u tom razdoblju obavili samostalno ili u suradnji s vanjskim suradnicima Centra odnose se:

    • na pripreme ispita probne državne mature u trećim razredima gimnazija i četverogodišnjih strukovnih škola u travnju, svibnju i lipnju 2009. godine

    • naprovedbu,vrjednovanjeiprikupljanjepodatakazaanalizurezultataispitaprobnedržavnemature• napripremezadržavnumaturukojaćeseodržatiučetvrtimrazredimagimnazijaičetverogodišnjih

    strukovnih škola u 2009./2010. školskoj godini.

    Z a p o s l e n i c i o d j e l a :

    • VišnjaFrancetić,načelnica• SanjaHorvatić,višastručnasavjetnica• ZlatkoZadelj,višistručnisavjetnik• MirjanaSmoljić,stručnareferentica• MarijaBabić,stručnasuradnica• MirjanaGašperov,stručnasuradnica• IvanaBitunjac,stručnasuradnica• DanijelaRudež,stručnasuradnica• KolumbinaKorpar,stručnasuradnica.

    Odjel za organizaciju i provođenje ispita u obavljanu ovih poslova surađuje i s ostalim odjelima Centra, posebice s Informacijsko-računalnim odjelom i Istraživačko-razvojnim odjelom.

    V a n j s k i s u r a d n i c i O d j e l a z a o r g a n i z a c i j u i p r o v o đ e n j e i s p i t a :

    • članovistručnihradnihskupina• ispitnikoordinatori• županijskiispitnikoordinatori• ispitnaškolskapovjerenstva• ocjenjivači• recenzenti• Hrvatskapošta• tiskara• korektorigrafičaripripremetiska• suradniciuoptičkomečitanjuispita• dežurninastavnici.

    P l a n i r a n i i o s t v a r e n i z a d a t c i u r a z d o b l j u o d 1 . s i j e č n j a d o 3 1 . k o l o v o z a 2 0 0 9 . g o d i n e

    • Pripremaispitnihmaterijalazatisak:– metodološka provjera ispitnih zadataka– lektura – grafičkouređivanjeiprijelomzatisak– korektura – prijevod ispitnih materijala na jezike nacionalnih manjina– prilagodba ispitnih materijala za učenike s teškoćama.

    • Izradbauputaoprovedbiispitazaispitnekoordinatore• Izradbauputaoprovedbiispitazavoditeljeispitnihprostorijaidežurnenastavnike• Izradba„Vodičakrozispiteprobnedržavnematurezaučeniketrećihrazredagimnazijai

    četverogodišnjih strukovnih škola”

  • 8

    • DistribucijaVodiča u škole u suradnji s Hrvatskom poštom• Tisakispitnihmaterijala• Pakiranjeispitnihmaterijalazaprvi,drugiitrećidioprobnedržavnemature• DistribucijaispitauškoleusuradnjisHrvatskompoštom• Imenovanjeirasporedosobakojećenadgledatiprovedbuispitauškolama• ObjavajavnogapozivazaocjenjivačeispitaprobnedržavnematureizHrvatskogajezika,

    Engleskogajezika,Njemačkogajezika,Matematike,Biologije,Fizike,Geografije,Informatike,Kemije,Likovne umjetnosti, Logike, Vjeronauka, Psihologije, Povijesti i Sociologije te nastavnika (izuzev Hrvatskoga jezika i stranih jezika) koji nastavu iz tih predmeta izvode na jezicima nacionalnih manjina (mađarskome, srpskome i talijanskome jeziku)

    • Imenovanjeocjenjivačazapojedinipredmet• Edukacijaocjenjivačausuradnjisastručnimradnimskupinama• Izradbauputazaocjenjivačeonačinimaocjenjivanjaispitausuradnjisastručnimradnimskupinama• DistribucijaispitazadrugiitrećidioprovedbeprobnedržavnematureusuradnjisHrvatskom

    poštom• Praćenjeprovedbeprobnedržavnematureusuradnjisaškolskimispitnimpovjerenstvima• OrganizacijapovrataispitnihmaterijalapozavršetkuispitausuradnjisHrvatskompoštom• Organizacijaipraćenjeradaocjenjivačkihskupina• Dostavaispitanaobradbuoptičkimčitačem• DostavapodatakauIstraživačko-razvojniodjel• Izradbavremenikaprovedbezadržavnumaturuuškolskojgodini2010./2011.• Tisakispitnihkatalogazadržavnumaturu

  • 9

    1 . P R I P R E M A I S P I TA P R O B N E D R Ž AV N E M AT U R E

    1 . 1 . S t r u č n e r a d n e s k u p i n e

    U izradbi ispita probne državne mature sudjelovale su Stručne radne skupine iz Hrvatskoga jezika, Matematike, Engleskoga jezika, Njemačkoga jezika, Francuskoga jezika, Španjolskoga jezika, Talijanskoga jezika, Grčkoga jezika, Latinskoga jezika, Biologije, Kemije, Fizike, Informatike, Geografije,Povijesti,Etike,Logike,Psihologije,Sociologije,Vjeronauka,Likovneumjetnosti,Glazbene umjetnosti, Mađarskoga materinskoga jezika, Srpskoga materinskoga jezika i Talijanskoga materinskoga jezika.

    Svaka stručna radna skupina izradila je:

    – ispitni katalog – ogledni ispit– sažetke za izradbu vodiča za učenike i nastavnike– ispit probne državne mature– upute za ocjenjivače.

    Ispitnimaterijaliproslijeđenisunadaljnjuobradbu(recenzija,lektura,korekturaigrafičkapripremaispita).

    1.1.1. HRVATSKI JEZIK

    • Članovi Stručne radne skupine iz Hrvatskoga jezika:Marina Čubrić, prof., voditeljica, Nadbiskupska klasična gimnazija, Zagrebprof. dr. sc. Zrinka jelaska, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za kroatistikuMirela Barbaroša-Šikić, prof., agencija za odgoj i obrazovanje, ZagrebMajda Bekić-Vejzović, prof., V. gimnazija, ZagrebJuganaDagelić,prof.,IV.gimnazija„MarkoMarulić“,SplitBožica jelaković, prof., XV. gimnazija, Zagreb.

    Što se ispitima iz Hrvatskoga jezika na objema razinama ispitivalo?

    Ispitima iz Hrvatskoga jezika na objema razinama ispitivala su se temeljna znanja i vještine obuhvaćene Nastavnim planom i programom iz Hrvatskoga jezika od prvoga do trećega razreda za četverogodišnje srednje škole.

    Koliko su ispiti na objema razinama iz Hrvatskoga jezika trajali?

    Ispiti na objema razinama trajali su 180 minuta.

    Prvi dio ispita (školski esej) trajao je 120 minuta bez prekida. Prvi je dio bio vremenski odvojen od drugoga dijela. drugi dio ispita trajao je 60 minuta.

    Kako su ispiti iz Hrvatskoga jezika na objema razinama izgledali?

    Obje su razine ispita po svojoj strukturi bile jednake. Sastojale su se od dvaju dijelova. Oba su dijela bila pisana.

    Prvi dio ispita sadržavao je zadatke otvorenoga tipa (pisanje školskoga eseja), a drugi dio zadatke zatvorenoga tipa.

  • 10

    Kakve je zadatke sadržavao prvi dio ispita iz Hrvatskoga jezika na objema razinama?

    Prvi dio ispita sastojao se od pisanja školskoga eseja ograničene duljine (za osnovnu razinu od 350 do 500, a za višu od 400 do 600 riječi) na temelju ponuđenoga teksta ili tekstova.

    Bila su moguća tri tipa školskoga eseja:

    – interpretativni školski esej– usporedna raščlamba dvaju ili više tekstova – raspravljački školski esej.

    Od ovih triju mogućih tipova školskoga eseja na ispitu su bila ponuđena dva tipa od kojih su učenici trebali odabrati samo jedan i pisati svoj školski esej na odabranu temu.

    Kakve je zadatke sadržavao drugi dio ispita iz Hrvatskoga jezika na objema razinama?

    drugi dio ispita sastojao se od 76 zadataka zatvorenoga tipa koji su donosili 80 bodova. Zadatci su bili grupirani u„grozdove“.Pojedinimzadatcimaunutarjednoga„grozda“ispitivalosečitanjesrazumijevanjempripadajućegateksta, a ostalim zadatcima ispitivala su se književnopovijesna , književnoteorijska i jezična znanja vezana za razdoblje u kojem je djelo nastalo.

    1.1.2. MATEMATIKA

    Članovi Stručne radne skupine iz Matematike:prof. dr. sc. željka Milin Šipuš, voditeljica, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebujelena Gusić, prof., XV. gimnazija, Zagrebjagoda Krajina, prof., Tehnička škola ruđera Boškovića, Zagrebdragica Martinović, prof., ženska opća gimnazija družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti, Zagrebjosipa Pavlić, prof., Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagrebprof. dr. sc. Zvonimir Šikić, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

    Što se ispitom iz Matematike ispitivalo?

    Ispit iz Matematike mogao se polagati na osnovnoj i višoj razini.

    Ispitna područja na objema razinama bila su:

    • brojeviialgebra• funkcije• jednadžbeinejednadžbe• geometrija• modeliranje.

    Koliko je ispit iz Matematike trajao?Ispit na osnovnoj razini trajao je 150 minuta bez prekida. Ispit na višoj razini trajao je 180 minuta bez prekida.

    Kako je ispit iz Matematike izgledao?

    Uspješnim rješavanjem ispita na osnovnoj razini učenik je mogao ostvariti najviše 40 bodova.

    Ispit na osnovnoj razini sastojao se od dviju ispitnih cjelina koje su bile određene tipom zadataka. U prvoj ispitnoj cjelini bili su zadatci višestrukoga izbora, a u drugoj zadatci kratkih odgovora.

  • 11

    Uspješnim rješavanjem ispita na višoj razini učenik je mogao ostvariti najviše 60 bodova.

    Ispit na višoj razini sastojao se od triju ispitnih cjelina koje su bile određene tipom zadataka. U prvoj ispitnoj cjelini bili su zadatci višestrukoga izbora, u drugoj zadatci kratkih odgovora, a u trećoj zadatci produženih odgovora.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Matematike?

    Ispit na osnovnoj razini sadržavao je 28 zadataka i to 16 zadataka višestrukoga izbora i 12 zadataka kratkih odgovora.

    Ispit na višoj razini sadržavao je 30 zadataka i to 15 zadataka višestrukoga izbora, 13 zadataka kratkih odgovora i 2 zadatka produženih odgovora.

    1.1.3. ENGLESKI JEZIK

    Članovi Stručne radne skupine iz Engleskoga jezika:Melita jurković, prof., voditeljica, IV. gimnazija, Zagrebmr. sc. Martin Peter doolan, LaNCON d.o.o.Cvjetanka Božanić, prof., X. gimnazija, ZagrebSanja Vrhovec Vučemilović, prof., V. gimnazija, Zagreb.

    E n g l e s k i j e z i k – o s n o v n a r a z i n a

    Što se ispitom iz Engleskoga jezika na osnovnoj razini ispitivalo?

    Ispitom iz Engleskoga jezika na osnovnoj razini provjeravala se komunikacijska jezična kompetencija u čitanju, pisanju i slušanju.

    Koliko je ispit iz Engleskoga jezika na osnovnoj razini trajao?

    Ispit je trajao ukupno 85 minuta.

    Ispitna cjelina Čitanja i ispitna cjelina Pisanja provodile su se odvojeno od ispitne cjeline Slušanja.

    Ispitne cjeline Čitanja i Pisanja trajale su 60 minuta. Ispitna cjelina Slušanja trajala je 25 minuta, uključujući i vrijeme potrebno za prijepis odgovora na list za odgovore.

    Kako je ispit iz Engleskoga jezika na osnovnoj razini izgledao?

    Ispit je bio pisani i sastojao se od triju ispitnih cjelina: Čitanje, Pisanje i Slušanje.

    Postotni udio ispitnih cjelina u ukupnome broju bodova bio je:

    • Čitanje – 40%• Pisanje – 30%• Slušanje – 30%.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Engleskoga jezika na osnovnoj razini?

    Ispitna cjelina Čitanjasastojalaseod6„grozdova“zadataka.Tosubili:

    – zadatci povezivanja– zadatci dopunjavanja– zadatci višestrukoga izbora.

  • 12

    Ispitna cjelina Pisanja sastojala se od pisanja zadataka produženih odgovora u kojima su učenici trebali napisati odgovor na poruku koja je imala tri pitanja. Odgovor je trebao sadržavati od 40 do 60 riječi.Ispitna cjelina Slušanjasastojalaseod4„grozda“zadataka.Tosubili:

    – zadatci povezivanja– zadatci višestrukoga izbora.

    E n g l e s k i j e z i k – v i š a r a z i n a

    Što se ispitom iz Engleskoga jezika na višoj razini ispitivalo?Ispitom iz Engleskoga jezika na višoj razini provjeravala se komunikacijska jezična kompetencija u čitanju, pisanju i slušanju.

    Koliko je ispit iz Engleskoga jezika na višoj razini trajao?

    Ispit je trajao ukupno 180 minuta. Ispitna cjelina Čitanja i ispitna cjelina Pisanja provodile su se odvojeno od ispitne cjeline Slušanja.

    Ispitna cjelina Čitanja trajala je 70 minuta, a ispitna cjelina Pisanja 75 minuta. Ispitna cjelina Slušanja trajala je približno 35 minuta, uključujući i 6 minuta za prijepis odgovora na list za odgovore.

    Kako je ispit iz Engleskoga jezika na višoj razini izgledao?

    Ispit je bio pisani i sastojao se od triju ispitnih cjelina: Čitanje, Pisanje i Slušanje koje su imale isti udio u ukupnome broju bodova u cijelome ispitu.

    – Ispitna cjelina Čitanjasastojalaseod5„grozdova”zadatakavezanihuzrazličitepočetnetekstoveidonosila je ukupno 40 bodova. Svako pitanje donosilo je 1 bod.

    – Ispitna cjelina Pisanja sastojala se od zadatka esejskoga tipa i donosila je ukupno 20 bodova.– Ispitna cjelina Slušanjasastojalaseod4„grozda“zadatakavezanihuzrazličiteslušanetekstovei

    donosila je ukupno 25 bodova. Svako pitanje donosilo je 1 bod.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Engleskoga jezika na višoj razini?

    Ispitna cjelina Čitanja sastojala se:– od zadataka povezivanja– od zadataka višestrukoga izbora– od zadataka dopunjavanja.

    Ispitna cjelina Pisanja sastojala se:– od pisanja zadatka esejskoga tipa u kojem su učenici trebali napisati raspravljački esej od 200 do 250

    riječi na zadanu temu.

    Ispitna cjelina Slušanja sastojala se:

    – od zadataka povezivanja– od zadataka višestrukoga izbora.

  • 13

    1.1.4. NJEMAČKI JEZIK

    Članovi Stručne radne skupine iz Njemačkoga jezika:

    Ljubica Maljković, prof. mentor, voditeljica, Hotelijersko-turistička škola, ZagrebSlavica Balentović, prof., Gimnazija Gospićdr. sc. Maja Häusler, Filozofski fakultet Sveučilišta u ZagrebuGeriena Karačić, prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u ZagrebuNada Karačić, prof., XVIII. gimnazija, ZagrebNada Petrović, prof., IV. gimnazija, Zagreb.

    N j e m a č k i j e z i k – o s n o v n a r a z i n a

    Što se ispitom iz Njemačkoga jezika na osnovnoj razini ispitivalo?

    Ispitom iz Njemačkoga jezika na osnovnoj razini provjeravala se komunikacijska jezična kompetencija u čitanju(uključujući i provjeru znanja rječnika i gramatike), pisanju i slušanju.

    Koliko je ispit iz Njemačkoga jezika na osnovnoj razini trajao?

    Ispit je trajao ukupno 125 minuta.

    Ispitna cjelina Čitanja i ispitna cjelina Pisanja provodile su se vremenski odvojeno od ispitne cjeline Slušanja.

    Ispitne cjeline Čitanja i Pisanja trajale su 100 minuta.

    Ispitna cjelina Slušanja trajala je približno 25 minuta, uključujući i vrijeme predviđeno za prijepis odgovara na list za odgovore.

    Kako je ispit iz Njemačkoga jezika na osnovnoj razini izgledao?

    Ispit je bio pisani i sastojao se od triju ispitnih cjelina: Čitanje, Pisanje i Slušanje.

    Udio ispitnih cjelina u ukupnome broju bodova u cijelome ispitu bio je:

    • Čitanje – 40%• Pisanje – 30%• Slušanje – 30%.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Njemačkoga jezika na osnovnoj razini?

    Ispitna cjelina Čitanja sastojala se:

    – od zadataka povezivanja– od zadataka višestrukoga izbora– od zadataka dopunjavanja.

    Ispitna cjelina Pisanja sastojala se od pisanja zadataka produženih odgovora u kojima je trebalo pomoću sadržajnih odrednica za pisanje (tri pitanja) napisati kratki tekst duljine od 60 do 80 riječi uporabom odgovarajućih riječi i gramatičkih struktura.Ispitna cjelina Slušanja sastojala se:

    – od zadataka povezivanja– od zadataka višestrukoga izbora.

  • 14

    N j e m a č k i j e z i k – v i š a r a z i n a

    Što se ispitom iz Njemačkoga jezika na višoj razini ispitivalo?

    Ispitom iz Njemačkoga jezika na višoj razini provjeravala su se komunikacijska jezična kompetencija u slušanju, čitanju i pisanju.

    Koliko je ispit iz Njemačkoga jezika na višoj razini trajao?

    Ispit je trajao ukupno 180 minuta.

    Ispitna cjelina Čitanja i ispitna cjelina Pisanja provodile su se vremenski odvojeno od ispitne cjeline Slušanja.

    Ispitna cjelina Čitanja trajala je 70 minuta, ispitna cjelina Pisanja 75 minuta, a ispitna cjelina Slušanja 35 minuta, uključujući i vrijeme predviđeno za prijepis odgovora na list za odgovore.

    Kako je ispit iz Njemačkoga jezika na višoj razini izgledao?

    Ispit je bio pisani i sastojao se od triju ispitnih cjelina: Čitanje, Pisanje i Slušanje.

    Ispitne su cjeline imale isti udio od jedne trećine u ukupnome broju bodova u cijelome ispitu.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Njemačkoga jezika na višoj razini?

    Ispitna cjelina Čitanjasastojalaseod5„grozdova”zadatakavezanihuzrazličitepočetnetekstoveidonosilajeukupno 40 bodova. Svako pitanje donosilo je 1 bod. Sastojala se:

    – od zadataka povezivanja– od zadataka višestrukoga izbora– od zadataka dopunjavanja.

    Ispitna cjelina Pisanja sastojala se od zadatka esejskoga tipa u kojem su učenici trebali napisati sastavak od 200 do 250 riječi na zadanu temu.Ispitna cjelina Slušanja sastojala se:

    – od zadataka povezivanja– od zadataka višestrukoga izbora.

    1.1.5. TALIJANSKI JEZIK

    Članica Stručne radne skupine iz Talijanskoga jezika:Marija Puškarić, prof., Srednja škola Pakrac, Pakrac.

    Ta l i j a n s k i j e z i k – o s n o v n a r a z i n a

    Što se ispitom iz Talijanskoga jezika na osnovnoj razini ispitivalo?

    Ispitom iz Talijanskoga jezika na osnovnoj (a2) razini ispitivalo se slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem koje je uključivalo provjeru uporabe jezika i pisanje.

    Koliko je ispit iz Talijanskoga jezika na osnovnoj razini trajao?

    Ispit na osnovnoj razini trajao je 120 minuta. Ispitne cjeline Čitanja i Pisanja trajale su 90 minuta, a ispitna cjelina Slušanja trajala je 30 minuta.

  • 15

    Kako je ispit iz Talijanskoga jezika na osnovnoj razini izgledao?

    Ispit se sastojao od triju dijelova. U prvome se dijelu ispitivalo čitanje, uključujući i provjeru jezika, u drugome dijelu ispitivalo se pisanje, a u trećem slušanje.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit Talijanskoga jezika na osnovnoj razini?

    Ispitna cjelina Čitanja sastojala se:

    – od zadataka povezivanja i sređivanja rečenica u kojima je trebalo pokazati razumijevanje glavne poruke i/ili prepoznati rečenice koje najbolje odgovaraju glavnoj poruci

    – od zadataka višestrukoga izbora u kojima je trebalo razumjeti glavne poruke u tekstu i od triju ponuđenih odgovora odabrati jedan koji je prema pripadajućem tekstu točan

    – od zadataka dopunjavanja u kojima je trebalo razumjeti tekst i prema zadanim smjernicama popuniti praznine podatcima iz teksta

    – od zadataka povezivanja određenih dijelova rečenica u kojima je trebalo pokazati sposobnost uporabe prikladnih izraza i ponuđene odgovore povezati s rečenicama tako da budu točni prema pripadajućem tekstu

    – od zadataka povezivanja u kojima je trebalo pokazati sposobnost uporabe prikladnih riječi u tekstu i od ponuđenih odgovora odabrati onaj koji je prema pripadajućoj rečenici točan

    – od zadataka dopunjavanja teksta jezičnim oblicima u kojima je trebalo pokazati sposobnost uporabe prikladnih jezičnih struktura u zadanome tekstu.

    Ispitna cjelina pisanja sastojala se:– od zadatka pisanja povezanoga teksta od 50 do 70 riječi u kojem je trebalo jasno i gramatički točno

    iznijeti tražene podatke rabeći odgovarajuće riječi i prikladne gramatičke strukture.

    Ispitna cjelina slušanja s razumijevanjem sastojala se:

    – od zadataka povezivanja u kojima je trebalo spojiti iskaze pojedinih govornika s riječima ili izrazima koji najbolje predočuju glavnu poruku pojedinoga iskaza

    – od zadataka višestrukoga izbora u kojima je trebalo prepoznati i od triju ponuđenih odgovora odabrati onaj koji je prema govornome tekstu točan.

    Ta l i j a n s k i j e z i k – v i š a r a z i n a

    Što se ispitom iz Talijanskoga jezika na višoj razini ispitivalo?

    Ispitom iz Talijanskoga jezika na višoj (B1) razini ispitivalo se slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem koje je uključivalo i provjeru uporabe jezika i pisanje.

    Koliko je ispit iz Talijanskoga jezika na višoj razini trajao?

    Ispit na višoj razini iz Talijanskoga jezika trajao je 120 minuta. Ispitne cjeline Čitanja i Pisanja trajale su 90 minuta, a ispitna cjelina Slušanja trajala je 30 minuta.

    Kako je ispit iz Talijanskoga jezika na višoj razini izgledao?

    Ispit se sastojao od triju dijelova. U prvome se dijelu ispitivalo čitanje, uključujući i provjeru jezika, u drugome se dijelu ispitivalo pisanje, a u trećem slušanje.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Talijanskoga jezika na višoj razini?

    Ispitna cjelina Čitanja sastojala se:

    – od zadataka povezivanja rečenica s tekstovima u kojima je trebalo pokazati razumijevanje osnovnoga smisla i pojedinosti u tekstu i prepoznati rečenice koje najbolje odgovaraju pojedinomu tekstu

  • 16

    – od zadataka višestrukoga izbora u kojima je trebalo razumjeti glavne poruke u tekstovima i od triju ponuđenih odgovora odabrati jedan koji je prema pripadajućem tekstu točan

    – od zadataka povezivanja i sređivanja rečenica s tekstom u kojima je trebalo pokazati detaljno razumijevanje teksta i prepoznati elemente kohezije i koherencije koji najbolje povezuju rečenice u cjelinu

    – od zadataka višestrukoga izbora u kojima je trebalo pokazati sposobnost uporabe prikladnih riječi i gramatičkih struktura u tekstu i od četiriju ponuđenih odgovora odabrati jedan koji je prema pripadajućem tekstu točan

    – od zadataka dopunjavanja teksta glagolskim oblicima ili izrazima u rečenicama u kojima je trebalo pokazati sposobnost uporabe glagolskoga oblika ili leksičkoga obrasca koji je prema pripadajućem tekstu točan.

    Ispitna cjelina Pisanja sastojala se:– od zadatka pisanja povezanoga teksta od 130 do 150 riječi u kojem se od učenika očekivalo da jasno i

    gramatički točno iznesu tražene podatke te da uporabe odgovarajuće riječi i prikladne gramatičke strukture.

    Ispitna cjelina Slušanja s razumijevanjem sastojala se:

    – od zadataka povezivanja u kojima je trebalo spojiti iskaze pojedinih govornika s rečenicama koji najbolje predočuju glavnu poruku pojedinoga izraza

    – od zadataka višestrukoga izbora u kojima je trebalo prepoznati i od triju ponuđenih odgovora odabrati jedan koji je prema govornome tekstu točan.

    1.1.6. FRANCUSKI JEZIK

    Članovi Stručne radne skupine iz Francuskoga jezika:

    Loreana Selišek Butina, prof., voditeljica, XV. gimnazija, Zagrebdavorka Franić, prof. mentor, XVI. gimnazija, Zagrebalice Stepinac, prof., savjetnik, agencija za odgoj i obrazovanje, ZagrebSpomenka Šabic, prof. mentor, IV. gimnazija, Zagrebmr. sc. Galjina Venturin, prof., Klasična gimnazija, Zagreb.

    F r a n c u s k i j e z i k – o s n o v n a r a z i n a

    Što se ispitom iz Francuskoga jezika na osnovnoj razini ispitivalo?

    Ispitom iz Francuskoga jezika na osnovnoj razini ispitivala su se temeljna znanja, vještine te opće i jezične kompetencije prema Nastavnome planu i programu iz Francuskoga jezika.

    Koliko je ispit iz Francuskoga jezika na osnovnoj razini trajao?

    Ispit je trajao 100 minuta.

    Ispitna cjelina Čitanja i ispitna cjelina Pisanja provodile su se vremenski odvojeno od ispitne cjeline Slušanja.

    Ispitne cjeline Čitanja i Pisanja trajale su 75 minuta, a ispitna cjelina Slušanja trajala je 25 minuta.

    Kako je ispit iz Francuskoga jezika na osnovnoj razini izgledao?

    Ispit je bio pisani i sastojao se od triju ispitnih cjelina. Prvom ispitnom cjelinom ispitivala se vještina čitanja, drugom vještina pisanja i trećom vještina slušanja.

  • 17

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Francuskoga jezika na osnovnoj razini?

    Ispitna cjelina Čitanja sastojala se:

    – od zadataka povezivanja– od zadataka višestrukoga izbora– od zadataka kratkih odgovora.

    Ispitna cjelina Pisanja sastojala se od jednoga zadatka produženoga odgovora.Ispitna cjelina Slušanja sastojala se:

    – od zadataka povezivanja/alternativnoga izbora u kojima su uvijek ponuđena dva odgovora koja ostaju neuporabljena

    – od zadataka višestrukoga izbora u kojima je trebalo između triju ponuđenih odabrati jedan odgovor.

    F r a n c u s k i j e z i k – v i š a r a z i n a

    Što se ispitom iz Francuskoga jezika na višoj razini ispitivalo?

    Ispitom iz Francuskoga jezika na višoj razini ispitivala su se temeljna znanja, vještine te opće i jezične kompetencije prema Nastavnome planu iz Francuskoga jezika za treće razrede gimnazija.

    Koliko je ispit iz Francuskoga jezika na višoj razini trajao?

    Ispit je trajao ukupno 130 minuta.

    Ispitna cjelina Čitanja i ispitna cjelina Pisanja provodile su se odvojeno od ispitne cjeline Slušanja.

    Ispitne cjeline Čitanja i Pisanja trajale su 100 minuta, a ispitna cjelina Slušanja trajala je 30 minuta.

    Kako je ispit iz Francuskoga jezika na višoj razini izgledao?

    Ispit je bio pisani i sastojao se od triju ispitnih cjelina. Prvom cjelinom ispitivala se vještina čitanja, drugom vještina pisanja, a trećom vještina slušanja.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Francuskoga jezika na višoj razini?

    Ispitna cjelina Čitanja sastojala se:

    – od zadataka povezivanja u kojima je trebalo povezati, primjerice, pitanje s odgovarajućim odgovorima– od zadataka višestrukoga izbora u kojima je trebalo između triju ili četiriju ponuđenih odabrati jedan

    odgovor– od zadataka kratkih odgovora u kojima je trebalo odgovoriti na postavljeno pitanje.

    Ispitna cjelina Pisanja sastojala se od zadatka esejskoga tipa.Ispitna cjelina Slušanja sastojala se:

    – od zadataka povezivanja– od zadataka višestrukoga izbora.

  • 18

    1.1.7. ŠPANJOLSKI JEZIK

    Članovi Stručne radne skupine iz Španjolskoga jezika:

    Melita Kovačev, prof., voditeljica, OŠ j. račića, Zagrebana drpić, prof., XVIII. gimnazija, Zagrebalica Knezović, mr. sc., Filozofski fakultet Sveučilišta u ZagrebuSilvana Luetić, prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

    Š p a n j o l s k i j e z i k – o s n o v n a r a z i n a

    Što se ispitom iz Španjolskoga jezika na osnovnoj razini ispitivalo?

    Ispitom iz Španjolskoga jezika na osnovnoj (a2) razini ispitivalo se slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem koje je uključivalo i provjeru gramatike i pisanje.

    Koliko je ispit iz Španjolskoga jezika na osnovnoj razini trajao?

    Ispit na osnovnoj razini iz Španjolskoga jezika trajao je ukupno 100 minuta. Ispitne cjeline Čitanja i Pisanja trajale su 70 minuta, a ispitna cjelina Slušanja 30 minuta.

    Kako je ispit iz Španjolskoga jezika na osnovnoj razini izgledao?

    Ispit se sastojao od triju dijelova. U prvome se dijelu ispitivalo čitanje, uključujući i provjeru gramatike, u drugome pisanje, a u trećem slušanje.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Španjolskoga jezika na osnovnoj razini?

    Prvi dio ispita u kojem se ispitivalo čitanje i gramatika sastojao se:

    – od zadataka povezivanja i sređivanja rečenica u kojima je trebalo pokazati razumijevanje glavne poruke i prepoznati rečenice koje najbolje odgovaraju glavnoj poruci

    – od zadataka višestrukoga izbora u kojima je trebalo razumjeti glavne poruke u tekstu i od triju ponuđenih odgovora odabrati jedan koji je prema pripadajućem tekstu točan

    – od zadataka dopunjavanja u kojima je trebalo razumjeti tekst i prema zadanim smjernicama popuniti praznine s podatcima iz teksta

    – od zadataka povezivanja određenih dijelova rečenica u kojima je trebalo pokazati sposobnost uporabe prikladnih izraza i ponuđene odgovore povezati s rečenicama tako da budu točni prema pripadajućem tekstu

    – od zadataka povezivanja u kojima je trebalo pokazati sposobnost uporabe prikladnih riječi u tekstu i od ponuđenih odgovora odabrati onaj koji je prema pripadajućoj rečenici točan

    – od zadataka dopunjavanja teksta glagolskim oblicima u kojima je trebalo pokazati sposobnost uporabe prikladnoga oblika navedenoga glagola te odabrati onaj koji je prema pripadajućem tekstu točan.

    drugi dio ispita u kojem se ispitivalo pisanje sastojao se:– od zadatka povezanoga teksta od 50 do 70 riječi u kojem je trebalo jasno i gramatički točno iznijeti

    tražene podatke te uporabiti odgovarajuće riječi i prikladne gramatičke strukture.

    Treći dio ispita u kojem se ispitivalo slušanje sastojao se:

    – od zadataka povezivanja u kojima je trebalo spojiti iskaze pojedinih govornika s riječima ili izrazima koje najbolje predočuju glavnu poruku pojedinoga iskaza

    – od zadataka višestrukoga izbora u kojima je trebalo od triju ponuđenih odgovora odabrati jedan koji je prema govornome tekstu točan.

  • 19

    Š p a n j o l s k i j e z i k – v i š a r a z i n a

    Što se ispitom iz Španjolskoga jezika na višoj razini ispitivalo?

    Ispitom iz Španjolskoga jezika na višoj (B1) razini ispitivalo se slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem koje je uključivalo i provjeru gramatike i pisanje.

    Koliko je ispit iz Španjolskoga jezika na višoj razini trajao?

    Ispit na višoj razini iz Španjolskoga jezika trajao je ukupno 130 minuta. Ispitne cjeline Čitanja i Pisanja trajale su 100 minuta, a ispitna cjelina Slušanja trajala je 30 minuta.

    Kako je ispit iz Španjolskoga jezika na višoj razini izgledao?

    Ispit se sastojao od triju dijelova. U prvome se dijelu ispitivalo čitanje, uključujući i provjeru gramatike, u drugome pisanje, a u trećem slušanje.

    Prvi dio u kojem se ispitivalo čitanje i gramatika sastojao se:

    – od zadataka povezivanja i sređivanja rečenica u kojima je trebalo pokazati razumijevanje glavne poruke i prepoznati rečenice koje najbolje odgovaraju glavnoj poruci

    – od zadataka višestrukoga izbora u kojima je trebalo razumjeti glavne poruke u tekstu i od triju ponuđenih odgovora odabrati jedan koji je prema pripadajućem tekstu točan

    – od zadataka povezivanja i sređivanja rečenica u kojima je trebalo pokazati detaljno razumijevanje teksta i prepoznati dijelove rečenica koje najbolje odgovaraju prazninama u zadanome tekstu

    – od zadataka višestrukoga izbora u kojima je trebalo pokazati sposobnost uporabe prikladnih riječi i gramatičkih struktura u tekstu te između četiriju ponuđenih odgovora odabrati jedan koji je prema pripadajućem tekstu točan

    – od zadataka dopunjavanja teksta glagolskim oblicima ili izrazima u rečenicama u kojima je trebalo pokazati sposobnost uporabe glagolskoga oblika ili leksičkoga obrasca koji je prema pripadajućem tekstu točan.

    drugi dio u kojem se ispitivalo pisanje sastojao se:– od zadatka povezanoga teksta koji se sastojao od 130 do 150 riječi u kojem je trebalo jasno i gramatički

    točno iznijeti tražene podatke te uporabiti odgovarajuće riječi i i prikladne gramatičke strukture.

    Treći dio u kojem se ispitivalo slušanje sastojao se:

    – od zadataka povezivanja u kojima je trebalo spojiti iskaze pojedinih govornika s riječima ili izrazima koji najbolje predočuju glavnu poruku pojedinoga iskaza

    – od zadataka višestrukoga izbora u kojima je trebalo od triju ponuđenih odgovora odabrati jedan koji je prema govornome tekstu točan.

  • 20

    1.1.8. LATINSKI JEZIK

    Članovi Stručne radne skupine iz Latinskoga jezika:

    Ivana jelić, prof., voditeljica, V. gimnazija, ZagrebSenia Belamarić divjak, prof., Privatna klasična gimnazija, ZagrebKatarina Filković, prof., VII. gimnazija, ZagrebOndina Mirt Puškarić, prof., Klasična gimnazija, Zagrebmr. sc. ariana Stepinac, Klasična gimnazija, Zagreb.

    L a t i n s k i j e z i k – o s n o v n a r a z i n a

    Što se ispitom iz Latinskoga jezika na osnovnoj razini ispitivalo?

    Ispitom iz Latinskoga jezika na osnovnoj razini provjeravalo se poznavanje ovih područja:

    – normativne gramatike– lakšega izvornoga teksta uz komentar– minimalnoga propisanoga komentara– civilizacijskih sadržaja– latinskih poslovica i izreka te najčešćih kratica.

    Koliko je ispit iz Latinskoga jezika na osnovnoj razini trajao?Ispit je trajao 80 minuta.

    Kako je ispit iz Latinskoga jezika na osnovnoj razini izgledao?

    Ispit iz Latinskoga jezika na osnovnoj razini sastojao se od dviju ispitnih cjelina. Prvu ispitnu cjelinu činilo je 20 zadataka koji međusobno nisu bili povezani, a drugu ispitnu cjelinu činio je lakši izvorni prozni tekst dužine od 10 do 15 redova.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Latinskoga jezika na osnovnoj razini?

    Ispit je bio pisani i sastojao se:

    – od uvodnoga dijela u kojem su učenici trebali riješiti 20 zadataka, od toga 10 zadataka iz gramatike, 5 zadataka iz vokabulara i 5 zadataka iz kulture i civilizacije.

    – od 30 zadataka vezanih uz prozni tekst, od toga 15 zadataka iz razumijevanja teksta, 5 zadataka iz gramatike, 3 zadatka iz vokabulara i 7 zadataka iz kulture i civilizacije.

    L a t i n s k i j e z i k – v i š a r a z i n a

    Što se ispitom iz Latinskoga jezika na višoj razini ispitivalo?

    Ispitom iz Latinskoga jezika na višoj razini provjeravalo se poznavanje ovih područja:

    – normativne gramatike– književnosti Zlatnoga vijeka– propisanih autora i njihovih dijela (Cezar, Salustije, Ciceron, Ovidije, Vergilije)– minimalnoga propisanoga vokabulara– civilizacijskih sadržaja– latinskih poslovica, izreka te najčešćih kratica.

  • 21

    Koliko je ispit iz Latinskoga jezika na višoj razini trajao?Ispit je trajao 90 minuta.

    Kako je ispit iz Latinskoga jezika na višoj razini izgledao?

    Ispit se sastojao od triju ispitnih cjelina. Prvu ispitnu cjelinu činilo je 20 zadataka koji međusobno nisu bili povezani, drugu ispitnu cjelinu činio je izvorni prozni tekst dužine od 10 do 15 redova ovisno o procijenjenoj težini, a treću ispitnu cjelinu činio je izvorni tekst u stihovima dužine od 15 do 20 stihova ovisno o procijenjenoj težini i strukturi teksta.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Latinskoga jezika na višoj razini?

    Ispit se sastojao:

    – od uvodnoga dijela u kojem su učenici trebali riješiti 20 zadataka, od toga 10 zadataka iz gramatike i 10 zadataka iz vokabulara, književnosti ili kulture i civilizacije.

    – od 20 zadataka vezanih uz prozni tekst, od toga 10 zadataka iz razumijevanja teksta, 4 zadatka iz gramatike, 4 zadatka iz književnosti i 2 zadatka iz poznavanja književnoga konteksta

    – od 20 zadataka vezanih uz tekst u stihovima, od toga 10 zadataka iz razumijevanja teksta, 4 zadatka iz gramatike, 4 zadatka iz književnosti i 2 zadatka iz poznavanja književnoga konteksta.

    1.1.9. GRČKI JEZIK

    Članovi Stručne radne skupine iz Grčkoga jezika:

    Inga Fröbe Naprta, prof., voditeljica, Klasična gimnazija, ZagrebKoraljka Crnković, prof., Privatna klasična gimnazija, ZagrebIvanaMarijanović,prof.,I.gimnazijaSplit,Nadbiskupijskaklasičnagimnazija„DonFraneBulić“,SplitZdravka Martinić-jerčić, prof., Nadbiskupska klasična gimnazija, ZagrebNinoslav Zubović, prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

    Što se ispitom iz Grčkoga jezika ispitivalo?

    Ispitom iz Grčkoga jezika ispitivala su se temeljna znanja i vještine stečene do kraja trećega razreda klasične gimnazije. Ispit je bio jednak za sve učenike klasičnoga programa bez obzira na to jesu li učenici pohađali program nastavljača ili početnika.

    Koliko je ispit iz Grčkoga jezika trajao?

    Ispit je trajao 90 minuta.

    Kako je ispit iz Grčkoga jezika izgledao?

    Ispit je bio pisani i imao je ukupno 88 zadataka od kojih je svaki donosio 1 bod.

    Ispit se sastojao od triju ispitnih cjelina:

    – razumijevanje i uporaba jezika– vokabular– civilizacija i književnost.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Grčkoga jezika?Zadatci su bili zatvorenoga i otvorenoga tipa.

  • 22

    – U zadatcima višestrukoga izbora trebalo je između triju ili četiriju ponuđenih odgovora odabrati jedan odgovor.

    – U zadatcima povezivanja i sređivanja trebalo je povezati više pojmova ili oblika tako da se svakomu zadanomu pojmu ili obliku pridruži jedan točan pojam ili oblik.

    – U zadatcima dopunjavanja trebalo je upisati odgovarajuću riječ, izraz ili pojam pazeći na smisao rečenice i točnost tvrdnje.

    – U zadatcima kratkih odgovora trebalo je odgovoriti na pitanje na predviđeno mjesto.

    1.1.10. SOCIOLOGIJA

    Članovi Stručne radne skupine iz Sociologije:

    prof. dr. sc. denisa Krbec, voditeljica, Sveučilište jurja dobrile u Puli, Pulamr. sc. Zdravko Križić, prof., Gimnazija a. G. Matoša, Đakovodušanka Vergić, prof., Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva, Đurđevac.

    Što se ispitom iz Sociologije ispitivalo?

    Ispitom iz Sociologije provjeravala se dostignuta razina znanja te kompetencije pristupnika u ovim područjima:

    – sociologija kao znanstveni pogled na društvo (predmet sociologije, sociološke metode, nastavak i razvitak sociologije)

    – kultura i društvo (uključujući kolektivno ponašanje)– socijalizacija, socijalna interakcija, socijalna kontrola i devijantnost– socijalnastratifikacijaipokretljivost(mobilnost,obiteljiobrazovanjetesposobnostanalizeteksta

    sociološke problematike).

    Koliko je ispit iz Sociologije trajao?

    Ispit je trajao ukupno 90 minuta bez prekida.

    Kako je ispit iz Sociologije izgledao?

    Ispit je bio pisani i sastojao se od dviju ispitnih cjelina.

    Prvom ispitnom cjelinom ispitivalo se poznavanje terminologije i socioloških teorija, a drugom analiza teksta.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Sociologije?

    Prva ispitna cjelina bila je sastavljena od zadataka zatvorenoga tipa (zadatci višestrukoga izbora, zadatci višestrukih kombinacija i zadatci povezivanja i sređivanja), a druga od zadataka otvorenoga tipa (zadatci kratkih odgovora, zadatci dopunjavanja i zadatci produženih odgovora).

    1.1.11. PSIHOLOGIJA

    Članovi Stručne radne skupine iz Psihologije:

    davorin Zorko, prof. psih. i dipl. psih., voditelj, Gimnazija, Čakovec, Ekonomska i trgovačka škola, Čakovecdoc. dr. sc. damir Ljubotina, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologijuana Boban Lipić, prof. psih., XVIII. gimnazija, ZagrebMiljenka Plečko, prof. psih., Gimnazija antuna Gustava Matoša, Samoborandrea Šlaus Kokotović, prof. psih., XV. gimnazija, Zagreb.

  • 23

    Što se ispitom iz Psihologije ispitivalo?

    Ispitom iz Psihologije ispitivala su se znanja iz triju područja:

    – psihologija kao teorijska i primijenjena znanost– biološke osnove ponašanja; osjeti i percepcija; emocije i motivacija– pamćenje i učenje; inteligencija i stvaralaštvo.

    Koliko je ispit iz Psihologije trajao?

    Ispit je trajao 80 minuta bez prekida.

    Kako je ispit iz Psihologije izgledao?

    Ispit je bio podijeljen prema vrstama zadataka.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Psihologije?

    Ispit je sadržavao:

    – zadatke višestrukoga izbora– zadatke kratkih odgovora– zadatke produženih odgovora.

    1.1.12. FILOZOFIJA

    Članovi Stručne radne skupine iz Filozofije:

    mr. sc. Luciano Lukšić, voditelj, XV. gimnazija, Zagrebdr. sc. dijana Lozić-Leko, Gimnazija a. G. Matoša, ZabokMiljenko Šestak, prof., Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva, Đurđevac.

    Što se ispitom iz Filozofije ispitivalo?

    IspitomizFilozofijeispitivalosepoznavanjeirazumijevanjefilozofskihdisciplinaipovijestifilozofije.

    Koliko je ispit iz Filozofije trajao?

    Ispit je trajao 150 minuta.

    Kako je ispit iz Filozofije izgledao?

    IspitizFilozofijesastojaoseoddvijuispitnihcjelina.

    Prvomispitnomcjelinomispitivalosepoznavanjeirazumijevanjefilozofskihdisciplinaipovijestifilozofije.

    Drugomispitnomcjelinomispitivalaseprimjenaznanjaofilozofskimdisciplinamaipovijestifilozofijekrozanalizuizvornihfilozofskihtekstova.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Filozofije?

    Prva ispitna cjelina sastojala se od zadataka višestrukoga izbora, zadataka višestrukih kombinacija, zadataka povezivanja i sređivanja, zadataka dopunjavanja, zadataka kratkih odgovora i zadataka produženih odgovora.

    drugu ispitnu cjelinu činio je zadatak esejskoga tipa u kojem je trebalo napisati esej na temelju ponuđenoga teksta.

  • 24

    1.1.13. GEOGRAFIJA

    Članovi Stručne radne skupine iz Geografije:

    Suzana Nebeski Hostić, prof., voditeljica, I. gimnazija, Zagrebromana dužanec Martinović, prof., IV. gimnazija, ZagrebVjekoslavRobotić,prof.,Gimnazija„FranGalović“,Koprivnicaprof.dr.sc.ŽeljkaŠilković,OdjelzageografijuSveučilištauZadruiUčiteljskifakultetSveučilištauZagrebumr. sc. Nikola Vojnović, Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu, Pulamr. sc. ružica Vuk, zamjenica voditeljice, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb.

    Što se ispitom iz Geografije ispitivalo?

    IspitomizGeografijeprovjeravaloseukojojmjeriučeniciznaju,tj.mogu:

    – odrediti i objasniti geografske činjenice i generalizaciju– rabitigeografskekartetegeografske,statističkeigrafičkemetode.

    dostignuta razina znanja i kompetencije provjeravale su se u ovim područjima:

    – opća(fizička)geografija– društvenageografija– regionalnageografijasvijeta.

    Koliko je ispit iz Geografije trajao?

    Ispit je trajao 90 minuta bez prekida.

    Kako je ispit iz Geografije izgledao?

    Ispit se sastojao od dviju cjelina.

    Prvom ispitnom cjelinom ispitivala su se geografska znanja, a drugom geografske vještine.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Geografije?

    Ispit je sadržavao:

    – zadatke višestrukoga izbora– zadatke višestrukih kombinacija– zadatke povezivanja i sređivanja– zadatke dopunjavanja.

    1.1.14. POVIJEST

    Članovi Stručne radne skupine iz Povijesti:

    mr. sc. dunja Modrić Blivajs, voditeljica, Filozofski fakultet Sveučilišta u ZagrebuMajaFerček,prof.,ProfilInternational,Zagrebandrija Lovrić, prof., I. gimnazija, ZagrebIvan Peklić, prof., Gimnazija Ivana Zakmardija dijanovečkoga, KriževciMiroslav Šašić, prof., Gimnazija Vladimira Preloga, Zagreb.

  • 25

    Što se ispitom iz Povijesti ispitivalo?

    Ispitom iz Povijesti provjeravalo se u kojoj su mjeri učenici ovladali različitim znanjima iz opće i nacionalne povijesti.

    Ispitivali su se sadržaji iz opće i nacionalne povijesti, od pretpovijesti do 1850. godine, podijeljeni u 3 područja ispitivanja:

    – uvod u povijest, pretpovijest i stari vijek– srednji vijek i novi vijek do početka XVIII. stoljeća– novi vijek u XVIII. i prvoj polovici XIX. stoljeća.

    Koliko je ispit iz Povijesti trajao?

    Ispit je trajao 90 minuta bez prekida.

    Kako je ispit iz Povijesti izgledao?

    Ispit se sastojao od dviju ispitnih cjelina.

    Prvom ispitnom cjelinom provjeravalo se poznavanje temeljne povijesne terminologije, događaja, pojava i procesa.

    drugom ispitnom cjelinom ispitivalo se razumijevanje uzročno-posljedičnih veza, slijeda povijesnih događaja, pojava i procesa, povijesnih promjena i kontinuiteta, povijesnih izvora, povijesnih zemljovida te kronoloških i statističkih tablica.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Povijesti?

    Ispit se sastojao od zadataka zatvorenoga tipa (zadatci višestrukoga izbora i zadatci povezivanja i sređivanja) i zadataka otvorenoga tipa (zadatci dopunjavanja i zadatci kratkih odgovora).

    1.1.15. POLITIKA I GOSPODARSTVO

    Članovi Stručne radne skupine iz Politike i gospodarstva:

    mr. sc. Marija rašan Križanac, voditeljica, Hotelijersko-turistička škola, Zagrebmr. sc. Vedrana Baričević, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u ZagrebuNatalija Palčić, dipl. oec., IV. gimnazija Marka Marulića, SplitGordana Zoretić, dipl. oec., agencija za strukovno obrazovanje, Zagreb.

    Što se ispitom iz Politike i gospodarstva ispitivalo?

    Ispitom iz Politike i gospodarstva provjeravala se dostignuta razina znanja te kompetencije pristupnika u ovim područjima:

    – temeljni pojmovi politike– politički sustav (struktura i način funkcioniranja)– politički sustav rH– ljudska prava i civilno društvo– temeljni pojmovi gospodarstva– gospodarski sustavi– poduzetništvo– gospodarski razvojni trendovi.

  • 26

    Koliko je ispit iz Politike i gospodarstva trajao?

    Ispit je trajao ukupno 90 minuta bez prekida.

    Kako je ispit iz Politike i gospodarstva izgledao?

    Ispit je bio pisani i sastojao se od dviju ispitnih cjelina.

    Prva ispitna cjelina bila je sastavljena od zadataka zatvorenoga tipa, a druga od zadataka otvorenoga tipa.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Politike i gospodarstva?

    Prva ispitna cjelina sastojala se od zadataka zatvorenoga tipa. To su bili:

    – zadatci alternativnoga izbora– zadatci višestrukoga izbora.

    druga ispitna cjelina sastojala se od zadataka otvorenoga tipa. To su bili:– zadatci dopunjavanja– zadatci kratkih odgovora.

    1.1.16. FIZIKA

    Članovi Stručne radne skupine iz Fizike:

    dr. sc. Maja Planinić, voditeljica, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fizički odsjekprof. dr. sc. Mile dželalija, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije, Splitdario Mičić, prof., V. gimnazija, ZagrebGordana Pintarić, prof. savjetnik, XV. gimnazija, ZagrebMiro Plavčić, prof. savjetnik, Tehnička škola, Šibenik.

    Što se ispitom iz Fizike ispitivalo?

    Ispitom iz Fizike provjeravalo se u kojoj su mjeri učenici trećih razreda u stanju primijeniti znanja i vještine iz Fizike koje su stjecali i razvijali tijekom školovanja.

    Ispitom iz Fizike provjeravalo se u kojoj mjeri učenici znaju ili mogu primijeniti:

    – matematičkaieksperimentalnaznanjaivještineufizici– osnovne koncepte i zakone iz područja mehanike– osnovne koncepte i zakone iz područja termodinamike– osnovne koncepte i zakone iz područja elektromagnetizma– osnovne koncepte i zakone iz područja titranja.

    Ispitom iz Fizike provjeravala se dostignuta razina znanja te kompetencije u ovim ispitnim cjelinama:– mehanika– termodinamika– elektromagnetizam– titranje.

    Koliko je ispit iz Fizike trajao?

    Ispit je trajao 180 minuta bez prekida.

  • 27

    Kako je ispit iz Fizike izgledao?

    Ispit je bio pisani, a sastojao se od 35 zadataka koji su bili razdijeljeni u dva dijela.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Fizike?

    Prvi dio ispita sadržavao je zadatke višestrukoga izbora. Većina zadataka imala je četiri ponuđena odgovora, a manji broj zadataka imao je tri ponuđena odgovora.

    drugi dio ispita sadržavao je 11 zadataka otvorenoga tipa. To su bili zadatci dopunjavanja, zadatci kratkih odgovora i zadatci produženih odgovora.

    1.1.17. KEMIJA

    Članovi Stručne radne skupine iz Kemije:

    doc. dr. sc. Nenad judaš, voditelj, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagrebred. prof. dr. sc. Tomislav Cvitaš, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagrebžana Matić, prof. mentor, III. gimnazija, Splitdoc. dr. sc. draginja Mrvoš-Sermek, Prirodoslovno-matematički fakultet, ZagrebVišnja Vlahek Sokač, prof. savjetnik, Zdravstveno učilište, Zagrebdaisy žgaljić, prof. savjetnik, Prva riječka hrvatska gimnazija, rijeka.

    Što se ispitom iz Kemije ispitivalo?

    IspitomizKemijeprovjeravalasedostignutarazinaznanjaizopće,fizikalneianorganskekemijetekompetencije iz ovih područja:

    – tvari, plinovi, tekućine, otopine i krutine– građa atoma, kemijske veze, građa molekule i periodni sustav kemijskih elemenata,

    kemijska simbolika i temelji kemijskoga računa– kemijska reakcija i energija– brzina kemijske reakcije i kemijska ravnoteža– kiseline, baze i soli– elektrokemija.

    Koliko je ispit iz Kemije trajao?

    Ispit je trajao 180 minuta bez prekida.

    Kako je ispit iz Kemije izgledao ?

    Ispit je bio pisani i sastojao se od dviju ispitnih cjelina. Prva ispitna cjelina sadržavala je 40 zadataka višestrukoga izbora, a druga 10 zadataka otvorenoga tipa.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Kemije?

    Ispit je sadržavao:

    – zadatke višestrukoga izbora– zadatke produženih odgovora.

  • 28

    1.1.18. BIOLOGIJA

    Članovi Stručne radne skupine iz Biologije:Zrinka Pongrac Štimac, mr. sc., voditeljica, V. gimnazija, Zagrebdoc. dr. sc. Ivana Maguire, Zoologijski zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u ZagrebuMilenko Milović, mr. sc., Medicinska i kemijska/Gimnazija a. Vrančića, ŠibenikMirko ruščić, mr. sc., Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitudamir Sirovina, prof., Gimnazija Vladimira Preloga, Zagreb.

    Što se ispitom iz Biologije ispitivalo?

    Ispitom iz Biologije ispitivalo se cjelokupno nastavno gradivo Biologije 1. razreda: Od molekule do organizma i 2. razreda: raznolikost živoga svijeta.

    Koliko je ispit iz Biologije trajao?

    Ispit je trajao 120 minuta bez prekida.

    Kako je ispit iz Biologije izgledao?

    Ispit je bio pisani i sastojao se od dviju ispitnih cjelina. Prva ispitna cjelina sadržavala je zadatke zatvorenoga tipa, a druga ispitna cjelina sadržavala je zadatke otvorenoga tipa.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Biologije?

    U zadatcima višestrukoga izbora između četiriju ponuđenih trebalo je odabrati jedan odgovor.

    U zadatcima povezivanja i sređivanja trebalo je svakoj čestici pitanja pridružiti samo jednu česticu odgovora; svaki zadatak sadržavao je četiri čestice pitanja i šest čestica odgovora.

    U zadatcima dopunjavanja trebalo je dopuniti neku tvrdnju, označiti traženi dio crteža, upisati dio koji nedostaje,dovršitirečenicu,crtež,grafičkiprikazilipopunititablicu.

    U zadatcima kratkih odgovora trebalo je kratko odgovoriti na postavljeno pitanje – s nekoliko riječi, jednostavnom rečenicom, formulom, jednadžbom ili crtežom.

    1.1.19. LOGIKA

    Članovi Stručne radne skupine iz Logike:

    Miljenko Šestak, prof., voditelj, Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva, ĐurđevacKrešimirGracin,prof.X.gimnazija„IvanSupek“,Zagrebprof. dr. sc. Berislav žarnić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu.

    Što se ispitom iz Logike ispitivalo?

    Ispitom iz Logike ispitivala su se ova područja:

    – pojam– sud: neformalna i formalna logika– zaključak: neformalna i formalna logika.

  • 29

    Koliko je trajao ispit iz Logike?

    Ispit je trajao 120 minuta.

    Kako je ispit iz Logike izgledao?

    Ispit je sadržavao šezdeset čestica pitanja i odgovora.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Logike?

    Ispit je sadržavao:

    – zadatke alternativnoga izbora– zadatke dopunjavanja– zadatke kratkih odgovora– zadatke produženih odgovora.

    1.1.20. INFORMATIKA

    Članovi Stručne radne skupine iz Informatike

    akademik Leo Budin, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u ZagrebuPredrag Brođanac, dipl. ing., prof. mentor, V. gimnazija, ZagrebZlatka Markučić, dipl. ing., prof. savjetnik, XV. gimnazija, ZagrebSmiljana Perić, dipl. ing., II. gimnazija, Zagreb.

    Što se ispitom iz Informatike ispitivalo?

    Ispitom iz Informatike ispitivala su se znanja i kompetencije koje su učenici trebali steći tijekom minimalno jedne godine obveznoga učenja Informatike, a temeljene na programu Informatike za opće, klasične ili jezične gimnazije.

    Ispitom iz Informatike provjeravala se dostignuta razina znanja te kompetencije u ovim područjima:

    – osnove uporabe računala i primjenskih programa– građa i načela djelovanja računala– algoritamski način rješavanja problema i programiranje.

    Koliko je ispit iz Informatike trajao?

    Ispit je trajao 90 minuta bez prekida.

    Kako je ispit iz Informatike izgledao?

    Ispit iz Informatike sastojao se od 32 pitanja. Sadržavao je zadatke zatvorenoga tipa i to zadatke višestrukoga izbora s ponuđenim četirima odgovorima od kojih je samo jedan točan te zadatke otvorenoga tipa.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Informatike?

    Ispit je bio jedinstvena cjelina. Sastojao se od 24 zadatka zatvorenoga tipa i 8 zadataka otvorenoga tipa.

  • 30

    1.1.21. GLAZBENA UMJETNOST

    Članovi Stručne radne skupine iz Glazbene umjetnosti:

    mr.sc.AlmaZubović,prof.mentor,voditeljica,X.gimnazija„IvanSupek”,Zagrebrenato Happ, prof. savjetnik, Gimnazija I. Z. dijankovečkoga, Križevci Vesna Krgović, prof., Gimnazija Bjelovar, Bjelovarmr. art. Marina Novak, docent, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

    Što se ispitom iz Glazbene umjetnosti ispitivalo?

    Ispitom iz Glazbene umjetnosti ispitivalo se gradivo prvoga i drugoga razreda opće gimnazije te gradivo trećega razreda opće gimnazije bez romantičke opere, baleta i impresionizma.

    Koliko je ispit iz Glazbene umjetnosti trajao?

    Ispit je trajao ukupno 90 minuta.

    Kako je ispit iz Glazbene umjetnosti izgledao?

    Ispit je bio pisani i sastojao se od dviju cjelina.

    Prva cjelina (Teorija) sadržavala je 20 zadataka kojima su se provjeravala opća teorijska znanja.

    druga cjelina (analiza) uključivala je slušanje glazbenih primjera koje je trebalo analizirati.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Glazbene umjetnosti?

    Ispit je sadržavao zadatke zatvorenoga i otvorenoga tipa.

    Zadatci zatvorenoga tipa bili su:

    – zadatci višestrukoga izbora– zadatci višestrukih kombinacija– zadatci povezivanja i sređivanja.

    Zadatci otvorenoga tipa bili su:

    – zadatci dopunjavanja– zadatci kratkih odgovora.

    1.1.22. LIKOVNA UMJETNOST

    Članovi Stručne radne skupine iz Likovne umjetnosti:

    doc. art. mr. sc. davorka Brešan, voditeljica, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Osijeku Ira Mardešić, prof., XVIII. gimnazija, Privatna klasična gimnazija s pravom javnosti, ZagrebSanjaNejasmić,prof.,Srednjaškola„Bol”,BolKristina rismondo, prof., XV. gimnazija, Zagrebjasna Salamon, prof., XVI. gimnazija, Zagreb.

  • 31

    Što se ispitom iz Likovne umjetnosti ispitivalo?

    Ispitom iz Likovne umjetnosti provjeravalo se:

    – poznavanje i razumijevanje arhitekture i urbanizma kao glavnih prostora ljudskoga življenja– poznavanje i razumijevanje vizualnih disciplina likovne umjetnosti.

    Područja ispitivanja bila su:

    – arhitektura i urbanizam (kao naglasak namjene vezane za svakodnevni ljudski život)– slikarstvo,kiparstvo,grafika,dizajninovimediji.

    Koliko je ispit iz Likovne umjetnosti trajao?

    Ispit je trajao 90 minuta bez prekida.

    Kako je ispit iz Likovne umjetnosti izgledao?

    Prvaispitnacjelinasadržavalaje15međusobnonepovezanihzadatakate10„grozdova”zadatakaukojimasu4zadatka bila vezana za jedan slikovni materijal.

    drugu ispitnu cjelinu činio je zadatak esejskoga tipa u kojem se analiziralo navedeno likovno djelo.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Likovne umjetnosti?

    Prva ispitna cjelina sastojala se:

    – od zadataka višestrukoga izbora– od zadataka višestrukih kombinacija– od zadataka povezivanja i sređivanja– od zadataka dopunjavanja.

    U zadatku esejskoga tipa u drugoj ispitnoj cjelini trebalo je napisati analizu ponuđenoga likovnoga djela.

    1.1.23. VJERONAUK

    Članovi Stručne radne skupine iz Vjeronauka:

    doc. dr. sc. ana Thea Filipović, voditeljica, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu dejan Čaplar, prof., Prva srednja škola Beli Manastir, Beli ManastirIvanka Petrović, prof., Upravna i birotehnička škola, Zagreb – Ured za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije, ZagrebPetar Smontara, prof., Gimnazija a. G. Matoša, SamoborIvica živković, prof., Gimnazija županja, županja.

    Što se ispitom iz Vjeronauka ispitivalo?

    Ispitom iz Vjeronauka provjeravalo se:

    – poznavanje i razumijevanje temelja kršćanske vjere– poznavanje i razumijevanje života i povijesti Crkve– poznavanje i razumijevanje područja življenja kršćanske vjere u suvremenome svijetu.

  • 32

    Koliko je ispit iz Vjeronauka trajao?

    Ispit je trajao 90 minuta bez prekida.

    Kako je ispit iz Vjeronauka izgledao?

    Ispit je bio pisani i sastojao se od 32 zadatka, od toga 15 zadataka zatvorenoga tipa i 17 zadataka otvorenoga tipa.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Vjeronauka?

    Ispit se sastojao od zadataka zatvorenoga i otvorenoga tipa.

    Zadatci zatvorenoga tipa bili su:

    – zadatci višestrukoga izbora – zadatci višestrukih kombinacija– zadatci povezivanja i sređivanja

    Zadatci otvorenoga tipa bili su:

    – zadatci dopunjavanja – zadatci kratkih odgovora– zadatci produženih odgovora

    1.1.24. ETIKA

    Članovi Stručne radne skupine iz Etike:

    dr. sc. dijana Lozić Leko, voditeljica, Gimnazija a. G. Matoša, Zabok KrešimirGracin,prof.,X.gimnazija„IvanSupek”,ZagrebMiljenko Šestak, prof., Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva, Đurđevac.

    Što se ispitom iz Etike ispitivalo?

    Ispitom iz Etike ispitivali su se sadržaji trogodišnjega gimnazijskoga obrazovanja.

    Područja koja su se ispitom provjeravala:

    1. Teorija– osnovni etički pojmovi– mitsko- religijski izvori etike– učenjasrodnihfilozofskihdisciplina(antropološka,pravno-politička,socijalnaučenja)– primijenjena etika

    2. Etička argumentacija (ispitivala se esejskim tipom zadataka).

    Koliko je ispit iz Etike trajao?

    Ispit je trajao 120 minuta.

    Kako je ispit iz Etike izgledao?

  • 33

    Ispit je bio sastavljen od dviju ispitnih cjelina.

    Prva ispitna cjelina bila je sastavljena od zadataka alternativnoga izbora, zadataka višestrukoga izbora, zadataka dopunjavanja i zadataka kratkih odgovora.

    drugu ispitnu cjelinu činio je zadatak esejskoga tipa.

    Kakve je zadatke sadržavao ispit iz Etike?

    Prva ispitna cjelina sastojala se od zadataka zatvorenoga i otvorenoga tipa.

    U drugoj ispitnoj cjelini trebalo je napisati sastavak od 400 do 500 riječi na temelju ponuđenoga teksta.

    1.1.25. MAĐARSKI MATERINSKI JEZIK

    Članovi Stručne radne skupine iz Mađarskoga materinskoga jezika:

    anna Kovačević, prof., Prosvjetno-kulturni centar Mađara, Osijekdijana dorkić, prof., Prosvjetno-kulturni centar Mađara, OsijekMárta Matin, prof., Prosvjetno-kulturni centar Mađara, Osijek Árpád Pasza, prof., Prosvjetno-kulturni centar Mađara, Osijek Erna Varga, prof., Prosvjetno-kulturni centar Mađara, Osijek.

    Ispit iz Mađarskoga materinskoga jezika provodio se u dvama dijelovima i trajao je ukupno 180 minuta.

    Prvi dio ispita – esej (400 – 600 riječi) trajao je 120 minuta.

    drugi dio ispita – književnost i jezik trajao je 60 minuta.

    1.1.26. SRPSKI MATERINSKI JEZIK

    Članovi Stručne radne skupine iz Srpskoga materinskoga jezika:

    Sretenka Čaović, prof., voditeljica, Ekonomska škola Vukovar, VukovarMilica Stojanović, prof., Gimnazija Vukovar, Vukovaranđelka Pavić, prof., II. srednja škola Beli Manastir, Beli Manastirjadranka radošević, prof., Srednja škola dalj.

    Ispit iz Srpskoga materinskoga jezika provodio se u dvama dijelovima i trajao je 180 minuta.

    Prvi dio ispita – esej (300 – 400 riječi) trajao je 90 minuta.

    drugi dio ispita – književnost i jezik trajao je 90 minuta.

  • 34

    1.1.27. TALIJANSKI MATERINSKI JEZIK

    Članovi Stručne radne skupine iz Talijanskoga materinskoga jezika:

    Emili Marion Merle, prof., Talijanska srednja škola – Scuola Media Superiore Italiana Fiume –rijeka Gianna Mazzieri-Sanković, dr. sc., Talijanska srednja škola – Scuola Media Superiore Italiana Fiume –rijeka Loredana Slacki, prof. coordinatore, Talijanska srednja škola dante alighieri Pula – Scuola Media Superiore Italiana dante alighieri PolaMarisa Slanina, prof. consulente, Talijanska srednja škola dante alighieri Pula – Scuola Media Superiore Italiana dante alighieri Pola.

    Ispit iz Talijanskoga materinskoga jezika na osnovnoj razini provodio se u dvama dijelovima. Ispit je ukupno trajao 240 minuta.

    Prvi dio ispita – esej (300 – 600) trajao je180 minuta.

    drugi dio ispita – književnost i jezik trajao je 60 minuta.

    Ispit iz Talijanskoga materinskoga jezika na višoj razini provodio se u dvama dijelovima. Ispit je ukupno trajao 240 minuta.

    Prvi dio ispita – esej (400 – 700) trajao je 180 minuta.

    drugi dio ispita – književnost i jezik trajao je 60 minuta.

  • 35

    1 . 2 . I s p i t n i k o o r d i n a t o r i

    Ispitni koordinatori bili su kao i do sada jedni od najvažnijih sudionika u pripremi i provedbi probne državne mature. U pripremi i provedbi probne državne mature u trećim razredima gimnazijskih i četverogodišnjih strukovnih škola sudjelovala su 372 ispitna koordinatora iz 368 srednjih škola republike Hrvatske u kojima su se provodili ispiti probne državne mature.

    Poslovi i zadatci ispitnih koordinatora prema Pravilniku o polaganju državne mature:

    – osiguravanje i provjeravanje popisa i prijava učenika za ispite– zaprimanje, zaštita i pohranjivanje ispitnih materijala– osiguravanje prostorija za provođenje ispita – nadzor provođenja ispita i osiguravanje pravilnosti postupka provedbe ispita– povrat ispitnih materijala u Centar– informiranje i savjetovanje učenika o sustavu vanjskoga vrjednovanja te zadatcima i ciljevima

    vrjednovanja– savjetovanje učenika o odabiru izbornih predmeta državne mature– informiranje učenika o postupku provođenja ispita te koordiniranje prijavljivanja za ispite na razini škole– pravovremeno dostavljanje rezultata ispita učenicima– vođenje brige u školi o provedbi prilagodbe ispita za učenike s teškoćama– informiranje nastavnika o sustavu, zadatcima i ciljevima vanjskoga vrjednovanja te savjetovanje i

    pružanje podrške– sudjelovanje na stručnim sastancima koje organizira Centar– organiziranje tematskih sastanaka na kojima se raspravlja i informira o svim pitanjima i novostima u vezi

    vanjskoga vrjednovanja– osiguravanje pravovremene dostupnosti informacija i publikacija za nastavnike– surađivanje s roditeljima u savjetovanju učenika glede odabira izbornih predmeta državne mature– unošenje i upotpunjavanje matičnih podataka učenika u bazu podataka– unošenje prijava za ispite u suradnji s učenicima.

    1.2.1.Videokonferencija za ispitne koordinatoreDatum i vrijeme održavanja videokonferencije: 26. ožujka 2009. godine u vremenu od 13.00 do 15.00 sati

    Tema videokonferencije: Probna državna matura

    Program videokonferencije:

    – Pripreme za državnu maturu

    – Probna državna matura (pripreme, distribucija, upute, provedba)

    – Probna matura za učenike koji imaju pravo na prilagodbu ispitne tehnologije.

    Raspored po mjestima održavanja:

    – Dubrovnik (Sveučilište u dubrovniku) – za koordinatore dubrovačko-neretvanske županije– Osijek (Medicinski fakultet) – za koordinatore Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije– Otočac (Veleučilište) – za koordinatore Ličko-senjske županije– Požega (Veleučilište) – za koordinatore Požeško-slavonske županije– Pula (Sveučilište jurja dobrile) – za koordinatore Istarske županije– Rijeka (Tehnički fakultet) – za koordinatore Primorsko-goranske županije– Slavonski Brod (Strojarski fakultet) – za koordinatore Brodsko-posavske županije– Split (Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje) – za koordinatore

  • 36

    Splitsko-dalmatinske županije– Šibenik i Knin (Veleučilišta) – za koordinatore Šibensko-kninske županije– Varaždin (Fakultet organizacije i informatike) – za koordinatore Varaždinske, Međimurske i

    Koprivničko-križevačke županije– Vukovar(Veleučilište„LavoslavRužička”)–zakoordinatoreVukovarsko-srijemskežupanije– Zadar (Sveučilište u Zadru) – za koordinatore Zadarske županije– Zagreb (Ekonomski fakultet) – za koordinatore Zagrebačke, Krapinsko-zagorske,

    Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Bjelovarsko-bilogorske županije te Grada Zagreba.

    Tablica 1. Popis ispitnih koordinatora koji su sudjelovali u pripremi i provedbi probne državne mature

    Popis ispitnih koordinatora koji su sudjelovali u provedbi ispita probne državne mature u travnju, svibnju i lipnju 2009. godine

    Redni broj Šifra škole Naziv škole Ime ispitnoga koordinatoraPrezime ispitnoga

    koordinatora

    1. 01-020-501 SrEdNja ŠKOLa dUGO SELO MarTINa ŠTUrM

    2. 01-032-501 SREDNJAŠKOLA„IVANŠVEAR”,IVANIĆGRAD aNĐELa KOSOVEC

    3. 01-033-501 SrEdNja ŠKOLa jaSTrEBarSKO aLEKSaNdra Đ. PINTUrIĆ radOŠEVIĆ

    4. 01-073-501 EKONOMSKa, TrGOVaČKa I UGOSTITELjSKa ŠKOLa SaMOBOr IrENa jOrdaN LONČarIĆ

    5. 01-073-502 GIMNAZIJA„ANTUNGUSTAVMATOŠ”,SAMOBOR MILjENKa PLEČKO

    6. 01-073-503 SrEdNja STrUKOVNa ŠKOLa SaMOBOr aNITa ŠIMIĆ

    7. 01-087-501 EKONOMSKa ŠKOLa VELIKa GOrICa SNjEžaNa STarČEVIĆ

    8. 01-087-502 GIMNaZIja VELIKa GOrICa BraNKICa žUGaj

    9. 01-087-503 SrEdNja STrUKOVNa ŠKOLa VELIKa GOrICa NaTaŠa SIrKOVIĆ

    10. 01-087-504 ZraKOPLOVNa TEHNIČKa ŠKOLa rUdOLFa PErEŠINa, VELIKa GOrICa NINa SELMaN- HrVaTIĆ

    11. 01-094-501 SrEdNja ŠKOLa VrBOVEC ĐUrO LEŠČIĆ

    12. 01-108-501 SREDNJAŠKOLA„BANJOSIPJELAČIĆ”,ZAPREŠIĆ VESNa MarIĆ

    13. 01-109-501 SrEdNja ŠKOLa draGUTINa STražIMIra, SVETI IVaN ZELINa jaGOda LaKOVIĆ MErKaŠ

    14. 02-040-501 SrEdNja ŠKOLa KraPINa aNĐELKa STjEPaNažIĆ

    ŠaLKOVIĆ

    15. 02-097-501 SrEdNja ŠKOLa ZaBOK daVOrKa GaVraNIĆ

    16. 02-097-502 ŠKOLa Za UMjETNOST, dIZajN, GraFIKU I OdjEĆU ZaBOK aNdrEja HOZMEC

    17. 02-097-503 GIMNaZIja aNTUNa GUSTaVa MaTOŠa, ZaBOK PaVITa BarUN

    18. 02-123-501 SrEdNja ŠKOLa PrEGrada VaLErIja HržICa

    19. 02-167-501 SrEdNja ŠKOLa BEdEKOVČINa daNIELa USMIaNI

    20. 02-177-501 SrEdNja ŠKOLa KONjŠČINa SNjEžaNa PLUŠČEC

    21. 02-183-501 SrEdNja ŠKOLa OrOSLaVjE daMIr ČUKMaN

    22. 02-189-501 SrEdNja ŠKOLa ZLaTar BOžENa PaLaNOVIĆ

    23. 03-025-501 SrEdNja ŠKOLa GLINa jaSMINa SUKaLIĆ

    24. 03-039-501 SrEdNja ŠKOLa IVaNa TrNSKOGa, HrVaTSKa KOSTajNICa NaTaŠa PErKOVIĆ

    25. 03-043-501 SrEdNja ŠKOLa TINa UjEVIĆa, KUTINa MIraN NOVOKMET

    26. 03-043-502 TEHNIČKa ŠKOLa KUTINa VESNa PaVIĆ

    27. 03-054-501 SrEdNja ŠKOLa NOVSKa daNIjELa PaUKOVIĆ

    28. 03-066-501 SrEdNja ŠKOLa PETrINja VESNa BOLTUžIĆ

    29. 03-076-501 GIMNaZIja SISaK MIrjaNa PaINTEr- VILENICa

    30. 03-076-503 SrEdNja ŠKOLa VIKTOrOVaC KOraLjKa POrIĆ

    31. 03-076-505 OBrTNIČKa ŠKOLa SISaK BISErKa KUZMIĆ

    32. 03-076-506 TEHNIČKa ŠKOLa SISaK VESNa KaHrIMaNOVIĆ

    33. 03-076-507 EKONOMSKa ŠKOLa SISaK aNKa SLIŠKOVIĆ

    34. 03-202-501 SrEdNja ŠKOLa TOPUSKO jOSIPa drVOdELIĆ

    35. 04-019-501 SrEdNja ŠKOLa dUGa rESa KarOLINa HOSU

    36. 04-034-501 GIMNaZIja KarLOVaC IVaNKa VUGLEŠIĆ

    37. 04-034-504 PrIrOdOSLOVNa ŠKOLa KarLOVaC daVOrKa LaPTaLO

  • 37

    38. 04-034-505 EKONOMSKO-TUrISTIČKa ŠKOLa KarLOVaC LIdIja MIKŠIĆ

    39. 04-034-506 ŠUMarSKa I drVOdjELjSKa ŠKOLa KarLOVaC MIrNa KOrKUT

    40. 04-034-507 MEdICINSKa ŠKOLa KarLOVaC daVOrKa PErKOVIĆ

    41. 04-034-508 TEHNIČKa ŠKOLa KarLOVaC KSENIja jUGOVIĆ

    42. 04-034-509 TrGOVaČKO-UGOSTITELjSKa ŠKOLa KarLOVaC aNITa KLarIĆ

    43. 04-034-510 MjEŠOVITa INdUSTrIjSKO-OBrTNIČKa ŠKOLa KarLOVaC MIrjaNa CrNKOVIĆ

    44. 04-056-501 OBrTNIČKa I TEHNIČKa ŠKOLa OGULIN ZdraVKO STIPETIĆ

    45. 04-056-503 GIMNaZIja BErNardINa FraNKOPaNa, OGULIN aNTUN MIŠIĆ

    46. 04-079-501 SrEdNja ŠKOLa SLUNj BOžENa KUSaNIĆ

    47. 05-031-501 SrEdNja ŠKOLa IVaNEC daMIr žUGEC

    48. 05-031-502 SrEdNja ŠKOLa U MarUŠEVCU s pravom javnosti IVICa SEVEr

    49. 05-086-501 PrVa GIMNaZIja VaraždIN MILada ErHaTIĆ

    50. 05-086-502 drUGa GIMNaZIja VaraždIN VLaTKa žESTIĆ

    51. 05-086-504 ELEKTrOSTrOjarSKa ŠKOLa VaraždIN raTKO KOVaČIĆ

    52. 05-086-505 MEdICINSKa ŠKOLa VaraždIN SUNČICa POdOrEŠKI

    53. 05-086-506 GOSPOdarSKa ŠKOLa VaraždIN BraNKa KaraČa

    54. 05-086-507 STrOjarSKa I PrOMETNa ŠKOLa VaraždIN BraNKO TOPIĆ

    55. 05-086-508 SrEdNja STrUKOVNa ŠKOLa VaraždIN MILaN radUNKOVIĆ

    56. 05-086-509 rUdarSKa I KEMIjSKa ŠKOLa VaraždIN MarTINa KLINEC

    57. 05-086-512 GLaZBENa ŠKOLa U VaraždINU NaTaŠa MarIČIĆ

    58. 05-086-515 PrVa PrIVaTNa GIMNaZIja U VaraždINU s pravom javnosti rOMaNa BUČELa

    59. 05-086-517 PrIVaTNa VaraždINSKa GIMNaZIja s pravom javnosti MarTINa MraK

    60. 05-086-518 PrIVaTNa EKONOMSKO-POSLOVNa ŠKOLa VaraždIN s pravom javnosti rOMaNa BUČELa

    61. 05-230-501 POLJOPRIVREDNAIVETERINARSKAŠKOLA„ARBORETUMOPEKA",VINICA KSENIja KraNjČEC

    62. 06-023-502 STrUKOVNa ŠKOLa ĐUrĐEVaC darKO ŠPOLjar

    63. 06-023-503 GIMNaZIja dr. IVaNa KraNjČEVa, ĐUrĐEVaC MILjENKO ŠESTaK

    64. 06-037-501 GIMNAZIJA„FRANGALOVIĆ",KOPRIVNICA MILjENKO FLajS

    65. 06-037-502 OBrTNIČKa ŠKOLa KOPrIVNICa ZdraVKO SaBOLEK

    66. 06-037-503 SrEdNja ŠKOLa KOPrIVNICa MELITa MarINELLI

    67. 06-041-501 GIMNaZIja IVaNa ZaKMardIja dIjaNKOVEČKOGa, KrIžEVCI ZOraN KOVaČ

    68. 06-041-502 SREDNJAŠKOLA„IVANSELJANEC”,KRIŽEVCI LjILjaNa rOdZINEC

    69. 06-041-504 SrEdNja GOSPOdarSKa ŠKOLa KrIžEVCI VLaSTa LESKOVar

    70. 07-004-502 GIMNaZIja BjELOVar BLaNKa ILIČIĆ

    71. 07-004-503 MEdICINSKa ŠKOLa BjELOVar BILjaNa BaLENOVIĆ

    72. 07-004-504 TrGOVaČKa ŠKOLa BjELOVar NIKOLINa MarINIĆ

    73. 07-004-505 EKONOMSKa I BIrOTEHNIČKa ŠKOLa BjELOVar VESNa PaVKOVIĆ-dONČEVIĆ

    74. 07-004-506 TEHNIČKa ŠKOLa BjELOVar IVaNa CIKOja

    75. 07-004-508 TUrISTIČKO-UGOSTITELjSKa I PrEHraMBENa ŠKOLa BjELOVar LjILjaNa BLUM

    76. 07-011-501 SrEdNja ŠKOLa ČaZMa dUBraVKa MIrOSLaVjUrINa BEZjaK

    77. 07-012-501 TEHNIČKa ŠKOLa darUVar IVaNa ČOBaN

    78. 07-012-502 GIMNaZIja darUVar ELIZaBETa SaBLjIĆ

    79. 07-012-503 SrEdNja ŠKOLa darUVar MIrjaNa BErNaT- rUžIČKa

    80. 07-024-501 SREDNJAŠKOLA„AUGUSTŠENOA",GAREŠNICA IVaNKa OPaLIČKI

    81. 07-028-501 SrEdNja ŠKOLa BarTOLa KaŠIĆa ,GrUBIŠNO POLjE BLažENKa OrCT

    82. 08-008-501 SrEdNja ŠKOLa dOKTOra aNTUNa BarCa, CrIKVENICa VESNa raTKajEC- TOLjaN

    83. 08-009-501 SREDNJAŠKOLA„VLADIMIRNAZOR”,ČABAR MarICa KEČa

    84. 08-013-501 SrEdNja ŠKOLa dELNICE BraNKa MIHajLOVIĆ

    85. 08-042-501 SREDNJAŠKOLA„HRVATSKIKRALJZVONIMIR”,KRK HrVOjE KaraBaIĆ

    86. 08-058-501 UGOSTITELjSKa ŠKOLa OPaTIja KLara BaTarELO

    87. 08-058-502 GIMNaZIja EUGENa KUMIČIĆa, OPaTIja jaSMINKa ŠKarE MaNOjLOVIĆ

  • 38

    88. 08-058-503 OBrTNIČKa ŠKOLa OPaTIja LIaNa VILENICa

    89. 08-058-504 HOTELIjErSKO-TUrISTIČKa ŠKOLa OPaTIja KSaNdra SINOžIĆ

    90. 08-070-501 SrEdNja ŠKOLa MarKaNTUNa dE dOMINISa, raB daMIr PaParIĆ

    91. 08-071-502 SrEdNja TaLIjaNSKa ŠKOLa rIjEKa dENIS STEFaN

    92. 08-071-503 TrGOVaČKa I TEKSTILNa ŠKOLa U rIjECI LOrENa KINKELa- dUMENČIĆ

    93. 08-071-504 SrEdNja ŠKOLa Za ELEKTrOTEHNIKU I raČUNaLSTVO ZVONIMIr ŠOŠTarIĆ

    94. 08-071-505 EKONOMSKa ŠKOLa MIjE MIrKOVIĆa, rIjEKa SaNja BaLEN

    95. 08-071-506 PrVa rIjEČKa HrVaTSKa GIMNaZIja aNITa GrGUrIĆ-OŠTarIĆ

    96. 08-071-507 PrIrOdOSLOVNa I GraFIČKa ŠKOLa rIjEKa SONja CrNIĆ

    97. 08-071-508 GraĐEVINSKa TEHNIČKa ŠKOLa MIraNda KOrIĆ

    98. 08-071-509 PrVa SUŠaČKa HrVaTSKa GIMNaZIja U rIjECI aNdrEja dOdIG BLaŠKOVIĆ

    99. 08-071-511 GIMNaZIja aNdrIjE MOHOrOVIČIĆa, rIjEKa VIŠNja PEŠUT

    100. 08-071-513 TEHNIČKa ŠKOLa Za STrOjarSTVO I BrOdOGradNjU rIjEKa MILjENKO ZUBČIĆ

    101. 08-071-516 MEdICINSKa ŠKOLa U rIjECI MarCELLa VIdMar

    102. 08-071-517 PrOMETNa ŠKOLa rIjEKa dražENKa MarIČIĆ

    103. 08-071-522 SaLEZIjaNSKa KLaSIČNa GIMNaZIja rIjEKa jaNja LINardIĆ

    104. 08-071-523 GLaZBENa ŠKOLa IVaNa MaTETIĆa rONjGOVa, rIjEKa INES BOrČIĆ

    105. 08-071-524 ŠKOLa Za PrIMIjENjENU UMjETNOST rIjEKa GrOZdaNa OrLIĆ

    106. 08-071-528 OPĆa GIMNaZIja rIjEKa s pravom javnosti GOraN BOžIĆ

    107. 08-095-501 žELjEZNIČKa TEHNIČKa ŠKOLa MOraVICE LjILjaNa CarEVIĆ

    108. 08-275-501 POMOrSKa ŠKOLa BaKar MarIjETa MaŠIĆ

    109. 08-292-501 SrEdNja ŠKOLa aMBrOZa HaraČIĆa, MaLI LOŠINj jELENa BraLIĆ

    110. 08-292-50C SrEdNja ŠKOLa aMBrOZa HaraČIĆa, MaLI LOŠINj MELITa CHIOLE

    111. 09-026-503 STrUKOVNa ŠKOLa GOSPIĆ IVaNa TOMLjENOVIĆ

    112. 09-026-504 GIMNaZIja GOSPIĆ EdITa KLOBUČar

    113. 09-061-501 SrEdNja ŠKOLa OTOČaC IVaNKa KraNjČEVIĆ- - OrEŠKOVIĆ

    114. 09-074-501 SrEdNja ŠKOLa PaVLa rITTEra VITEZOVIĆa U SENjU BOGdaN dIKLIĆ

    115. 09-455-501 SrEdNja ŠKOLa PLITVIČKa jEZEra SNjEžaNa SMErdEL

    116. 10-059-501 SREDNJAŠKOLA„STJEPANIVŠIĆ”,ORAHOVICA SNjEžaNa KONOPEK

    117. 10-067-501 SrEdNja ŠKOLa MarKa MarULIĆa, SLaTINa KSENIja raSTIja

    118. 10-089-501 GIMNaZIja PETra PrEradOVIĆa, VIrOVITICa jaSMINKa VILjEVaC

    119. 10-089-502 TEHNIČKa ŠKOLa VIrOVITICa MELITa MajUrEC

    120. 10-089-504 STrUKOVNa ŠKOLa VIrOVITICa aNTONIO rISOVIĆ

    121. 10-317-501 SrEdNja ŠKOLa PITOMaČa MarIN dOMOVIĆ

    122. 11-064-501 SrEdNja ŠKOLa PaKraC aNITa daŠEK

    123. 11-077-501 GIMNaZIja POžEGa MaNUELa ZIMa- ČEVaPOVIĆ

    124. 11-077-502 EKONOMSKa ŠKOLa POžEGa MELITa ŠIMIĆ

    125. 11-077-503 POLjOPrIVrEdNO-PrEHraMBENa ŠKOLa POžEGa MONIKa BONIĆ

    126. 11-077-504 TEHNIČKa ŠKOLa POžEGa KSENIja rOMaNIĆ

    127. 11-077-505 OBrTNIČKa ŠKOLa POžEGa MarIjaNa LEVar

    128. 11-077-508 GLaZBENa ŠKOLa POžEGa MaNU