Godišnje izvješće SOA

7/25/2019 Godinje izvjee SOA

1/49


2/49

NAA MISIJAPrikupljanjem i analizom podataka od znaaja za nacionalnu sigurnost, SOAprepoznaje, istrauje i razumijeva prijetnje i izazove nacionalnoj sigurnosti

pruajui dravnom vodstvu i ostalim tijelima pouzdanu podlogu u odluivanju idjelovanju u zatiti nacionalne sigurnosti, interesa i dobrobiti graana Republike

Hrvatske.

VIZIJA

Moderna, uinkovita i odgovorna sigurnosno-obavjetajna agencija, primjerenapotrebama, usmjerena na ostvarivanje svoje misije i postizanje vrhunskih

rezultata, sa znaajnim nacionalnim utjecajem i uinkom te regionalnimdosegom koja je prepoznata po razvijenim sposobnostima, izvrsnim djelatnicima

i snanim partnerskim vezama.

VRIJEDNOSTI

IZVRSNOST

u svemu to radimo teimo najboljim postignuima

usmjereni smo na nalaenje rjeenja i postizanjerezultata

stalno se usavravamo i uimo obavljajuizadae

potiemo kreativnost i inovacije

primjerom pokazujemo posveenosti profesionalnost

u radu koristimo suvremene tehnike, metode i alate

ZAKONITOST

svoje djelovanje provodimo u zakonskim okvirima tesukladno etikim i profesionalnim standardima

za svoj rad odgovaramo zakonom nadleniminstitucijama

parlamentarni, strunii graanski nadzor dodatnoosiguravaju zakonitost djelovanja Agencije

TIMSKI RAD

izgraujemo zajednike uspjehe, dijelimo rizike imeusobno se pomaemo

potujemo druge i cijenimo razliitosti

komuniciramo iskreno i otvoreno

svi dijelimo jednake mogunosti i prilike koji ovise o naimkvalitetama, sposobnostima i znanjima

s drugim tijelima, institucijama i meunarodnim partnerimagradimo snane i pouzdane veze

INTEGRITET

odgovorni smo, diskretni, pouzdani i posveeniispunjenju zadaa

domoljublje i ponos iskazujemo odgovornim radom

u tekim situacijama iskazujemo optimizam, moral ihrabrost

lojalni smo Agenciji, njezinoj misiji i vrijednostima

potujemo sigurnosnu kulturu

sebe ocjenjujemo po vrijednosti i rezultatima kojesvakodnevno ostvarujemo u slubi


3/49

SADRAJ

UVODNO OBRAANJE........................................................................................................ 1

O SIGURNOSNO-OBAVJETAJNOJ AGENCIJI ....................................................................... 4

SIGURNOSNO-OBAVJETAJNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE.................................................................. 4ULOGA SOA-E.............................................................................................................................. 5OVLASTI....................................................................................................................................... 5USMJERAVANJE RADA SOA-E.......................................................................................................... 6

STANJE SIGURNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ ................................................................. 8

STANJE SIGURNOSTI U OKRUENJU REPUBLIKE HRVATSKE ............................................ 20SIGURNOSNE PRILIKE U JUGOISTONOM SUSJEDSTVU REPUBLIKE HRVATSKE.......................................... 20POJAS NESTABILNOSTI U EUROPSKOM OKRUENJU............................................................................ 23

RAD SOA-e U BROJKAMA................................................................................................. 28

ANALITIKI URADCI I INFORMACIJE.................................................................................................. 28SIGURNOSNE PROVJERE................................................................................................................ 29

UPRAVLJANJE SOA-om .................................................................................................... 32

ORGANIZACIJA I USTROJ................................................................................................................ 32TRANSPARENTNOST PRORAUNA................................................................................................... 33

UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA......................................................................................... 35

NADZOR RADA SOA-e ...................................................................................................... 39

VANJSKI NADZOR......................................................................................................................... 39UNUTARNJI NADZOR.................................................................................................................... 40

ODGOVORNOST PREMA JAVNOSTI ................................................................................. 41

JAVNA IZVJEA........................................................................................................................... 41PREDAJA ARHIVSKOG GRADIVA BIVE SLUBE DRAVNE SIGURNOSTI..................................................... 42


4/49


5/49

1Sigurnosno-obavjetajna agencija

UVODNO OBRAANJE_______________________________________________________________________

Potovani,

zadovoljstvo mi je predstaviti vam tree po redu javno izvjee o radu Sigurnosno-obavjetajneagencije (SOA) s pregledom stanja sigurnosti u Republici Hrvatskoj i irem okruenju.

Javna izvjea SOA-e u tri su godine postala okosnica javnog promiljanja o sigurnosnimizazovima i prijetnjama s kojima se Republika Hrvatska suoava.

Usklaeno djelovanje dravnih tijela uz potporugraana Republike Hrvatske jamstvoje zatitenacionalne sigurnosti. U postizanju sinergije napora izmeu dravnih tijela i graana,javnost jepotrebno utemeljeno i objektivno upoznati s kojim se prijetnjama, rizicima i izazovima

suoavamo. U SOA-i to smatramo svojom obvezom prema graanima ijupotporu trebamo uradu.

Sigurnosna pitanja u svijetu sve su sloenija, poveava se broj izazova i prijetnji, kao i brojimbenika i igraa koji djeluju na globalnoj sceni. Sve je vie ne-dravnih aktera koji utjeu nastanje sigurnosti, a brzina promjena je esto iznenaujua. Sve zajedno dovodi do rastuenepredvidljivosti dogaaja, a vrijeme u kojem je potrebno donijeti odluku je sve krae.

Pravovremene i brze odluke mogu se donositi samo uz raspolaganje pouzdanim informacijama

i uz dubinsko razumijevanje sigurnosnih pojava i trendova. Upravo to pokazuje znaaj koji SOAima u zatiti hrvatskih nacionalnih interesa i sigurnosti.

U SOA-i zato stalno unaprjeujemo na operativni i analitiki rad. Jaamo sposobnostiprikupljanja podataka, posebno u radu s izvorima kao i prikupljanju podataka tehnikimsredstvima i iz kibernetikog prostora. Nae analize vie fokusiramo s namjerom da kodkorisnika imaju uinak i budu temelj za donoenje informiranih odluka.

U naem je poslu suradnja s meunarodnim partnerima iznimno bitna. Stoga nastavljamograditi povjerenje i partnerstva s odabranim sigurnosno-obavjetajnim slubama s kojima

dijelimo zajednike demokratske vrijednosti, ali i rizike. SOA je aktivna i u tijelima EU-a i NATO-a te u nizu meunarodnih multilateralnih sigurnosno-obavjetajnih platformi.

Primjerice, sigurnosne slube lanica EU, Norveke i vicarske usko surauju krozProtuteroristiku skupinu (Counter Terrorism Group CTG) u sklopu koje e se, ve ionakointenzivna suradnja, podignuti na jo viu razinu.

Odgovor na suvremene sigurnosne izazove trai i moderne tehnoloke sposobnosti. Stoga smou SOA-i viestruko poveali ulaganja u tehnoloki razvoj i modernizaciju.


6/49

2

Ipak, na uspjeh najvie ovisi o naim zaposlenicima. Ulaganje u sposobnosti i specijalistikuobuku zaposlenika nam je i dalje prioritet.

Prijam djelatnika, temeljen na internim propisima, osigurava zapoljavanje slijedom potrebaAgencije uz zahtjevne, objektivne i visoke profesionalne kriterije selekcije.

I ovim putem pozivamo mlade, obrazovane i motivirane osobe, eljneprofesionalnih izazova irada za ope dobro, da se kandidiraju za posao u SOA-i. Mi im jamimo zahtjevan ikompetitivan postupak selekcije i jednake anse za sve.

SOA u ispunjavanju svojih zadaa ponekad, u skladu sa zakonom, zadire u privatnost pojedinih

osoba. Svjesni smo koliko je ovo podruje osjetljivote stoga koritenjutajnih mjera pristupamovrlo odgovorno i profesionalno i nikada ih ne provodimo bez ispunjenja svih zakonskih uvjeta.Na su cilj, pri tome, iskljuivo osobe za koje opravdano sumnjamo da svojim namjerama ilidjelovanjem ugroavaju nacionalnu sigurnost, interese Republike Hrvatske ili sigurnostgraana. Razvijeni viestruki i raznovrsni nadzor nad naim radom jamac je da ove osjetljivezadae provodimo u skladu s Ustavom i zakonom.

Za na rad hrvatska javnost stalno pokazuje izniman interes. Zato su naa javna izvjea vrlodobro prihvaena u opoj i strunoj javnosti, ali i meu naim partnerima.

Prole smo godine zatvorili jedno poglavlje hrvatske prolosti. Svu arhivsku grau nastaluradom bivih jugoslavenskih slubi deklasificirali smo i predali Hrvatskom dravnom arhivu.

Zadae koje SOA svakodnevno obavlja vrlo su vane i odgovorne. Zato se ovim putemzahvaljujem svim djelatnicama i djelatnicima Agencije koji svojim radom ine nau Domovinusigurnijim mjestom za ivot. Njihove sposobnosti i znanja, uz moderna tehnika sredstva,

jame da e SOA i nadalje biti spremna odgovoriti na izazove i prijetnje i biti temelj zatitenacionalne sigurnosti, interesa i graana Republike Hrvatske.

Ravnatelj

Daniel Marki


7/49


Sposobnosti i znanja zaposlenika

SOA-e, uz moderna tehnikasredstva,jame da e SOA i nadalje

biti spremna odgovoriti nasuvremene sigurnosne izazove i

prijetnje i uinkovito tititinacionalnu sigurnost, interese i

graane RepublikeHrvatske.


8/49

4

O SIGURNOSNO-OBAVJETAJNOJ

AGENCIJI_______________________________________________________________________

Sigurnosno-obavjetajni sustav Republike Hrvatske

Zakon o sigurnosno-obavjetajnom sustavu definira sigurnosno-obavjetajni sustav u Republici

Hrvatskoj (RH).

U RH postoje dvije sigurnosno-obavjetajne agencije: Sigurnosno-obavjetajna agencija (SOA) iVojna sigurnosno-obavjetajna agencija (VSOA). Njihova zadaa je prikupljanje i analizapodataka koji su od znaaja za nacionalnu sigurnost, odnosno podataka koji su nuni zadonoenje odluka u zatiti nacionalnih interesa.

Rad sigurnosno-obavjetajnih agencija usmjeravaju Predsjednik/ca RH i Vlada RH kroz Vijee zanacionalnu sigurnost (VNS). Uz Vijee zanacionalnu sigurnost, postoji i Savjet za koordinacijusigurnosno-obavjetajnih agencija (Savjet) koji operativno usklauje rad sigurnosno-obavjetajnih agencija. Strune i administrativne poslove za Vijee za nacionalnu sigurnost iSavjet obavlja Ured Vijea za nacionalnu sigurnost (UVNS).

Shema sigurnosno-obavjetajnog sustava RH


9/49


Uloga SOA-e

Rad SOA-e sastoji se od posebnih oblika prikupljanja i analize podataka od znaaja zanacionalnu sigurnost. Na ovaj nain SOA prua obavjetajnu potporu dravnom vrhu inadlenim dravnim tijelimakako bi odluke koje se donose bile uinkovite i pravodobne.

SOA prikuplja i analizira podatke u cilju otkrivanja i sprjeavanja radnji koje su usmjereneprotiv opstojnosti, neovisnosti, jedinstvenosti i suvereniteta RH, prema nasilnom ruenjuustroja dravne vlasti, ugroavanju ljudskih prava i temeljnih sloboda te osnova gospodarskogsustava.

SOA takoer prikuplja i analizira podatke politike, gospodarske, znanstveno-tehnoloke isigurnosne prirode koji se odnose na strane drave, organizacije, politike i gospodarskesaveze, skupine i osobe te ostale podatke koji su od znaaja za nacionalnu sigurnost.

O spoznajama i procjenama bitnima za nacionalnu sigurnost SOA izvjeuje zakonom propisanekorisnike informacija (dravni vrh, ministarstva i ostala dravna tijela).

SOA je dio sustava nacionalne sigurnosti i njezino djelovanje ima meuresorni karakter. SOAsurauje i dostavlja podatke i procjene nadlenim tijelima poput Ministarstva unutarnjihposlova (MUP), Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP), Dravnog odvjetnitva,USKOK-a, Ministarstva obrane (MORH), ministarstava financija, gospodarstva i ostalih.

U provedbi svojih zadaa SOA razvija partnerstva sa sigurnosno-obavjetajnim agencijamadrugih drava te sudjeluje u radu meunarodnih sigurnosno-obavjetajnih foruma iorganizacija, a aktivna je u okviru odgovarajuih tijela NATO-a i EU.

Ovlasti

SOA je zakonom dobila posebne ovlasti koje joj

omoguuju prikupljanje podataka sigurnosnog iobavjetajnog znaaja na vie naina: komunikacijom sgraanima, potraivanjem slubenih podataka,primjenom tajnih mjera i postupaka, koritenjem javnihizvora, razmjenom podataka s partnerskim sigurnosno-

obavjetajnim slubama.

Graani mogu SOA-i dati vrijedne informacije o moguem ugroavanju nacionalne sigurnosti.Stogaje iznimno bitno da graani imaju povjerenje u diskretan i profesionalan rad SOA-e.

Veliki broj podataka moe se prikupiti iz tzv. otvorenih izvora (Internet, TV, mediji...). irenjeInterneta omoguujepristup golemom broju javno dostupnih podataka.

SOA moe prikupljati podatke i koritenjem tajnih suradnika i mjera tajnog prikupljanja

podataka tehnikim sredstvima (nadzor elektronikih komunikacija, prisluni ureaji i slino).

Brojni su naini prikupljanja

podataka. U prikupljanjupodataka primjenjuje se naelopostupnosti.


10/49

6

U prikupljanju podataka primjenjuje se naelo postupnosti. To znai da e SOA primijenitimjere tajnog prikupljanja podataka tek kada u obradi neke sigurnosne prijetnje iscrpi redovite

naineprikupljanja podataka. Ujedno, kada postoji mogunost izbora izmeu vie mjera tajnogprikupljanja podataka, primijenit e se mjera kojom se manje zadire u Ustavom zatiena pravai slobode.

Primjenu mjera tajnog prikupljanja podataka kojima se ograniavaju ustavna prava i slobodeovjeka i graanina odobravaju Vrhovni sud ili ravnatelj SOA-e, ovisno o vrsti mjere.

Usmjeravanje rada SOA-e

Svoje djelovanje SOA usmjerava prema onim podrujima koja su u stratekim i upravljakimdokumentima identificirana kao bitna za nacionalnu sigurnost i interese. Rije je odokumentima poput Strategije nacionalne sigurnosti, Nacionalne strategije za prevenciju i

suzbijanje terorizma i Godinjih smjernica za rad sigurnosno-obavjetajnih agencija.

Ovim dokumentima SOA dobiva smjernice djelovanja i ciljeve koje treba ostvariti. Na temelju

njih planira i izvrava svoje zadaete o svojim saznanjima povratno izvjeuje korisnike.

Grafiki prikaz obavjetajnog ciklusa

SMJERNICE VIJEA ZANACIONALNUSIGURNOST

PLANIRANJEAKTIVNOSTI I

USMJERAVANJE RADA

PRIKUPLJANJEPODATAKA

OBRADA I ANALIZAPODATAKA

IZVJEIVANJEKORISNIKA


11/49


SOA prikuplja i analizira

podatke kako bi dravni vrh

upozorila o moguimprijetnjama nacionalnoj

sigurnosti i graanima RH.


12/49

8

STANJE SIGURNOSTI U REPUBLICI

HRVATSKOJ_______________________________________________________________________

Iako je stanje sigurnosti u RH u proteklom razdoblju bilo stabilno, dogaaji posljednjih mjesecinaznauju sve sloenije sigurnosne prilike u hrvatskom okruenju. Teroristiki napadi u Europi,posebice u Francuskoj, Belgiji i BiH, poveali su rizik terorizma i za RH, a naroito nakon otmicehrvatskog dravljanina u Egiptu, kao i javnih poziva tzv. Islamske drave (ISIL) svojim pristaamada na podruju jugoistone Europe provode teroristike napade.

Gospodarske tekoe i nezaposlenost utjeu na odlazak hrvatskih graana na rad uinozemstvo, demografsko starenje stanovnitvakao i na depopulaciju pojedinih podruja toima uinaki na razvojnu perspektivu RH.

Zbog malobrojnosti i slabe organiziranosti, ekstremistika scena u RH, s lijevih i desnihideolokih polazita, nema znaajniji potencijal ugroavanja sigurnosti. Plodno tlo za jaanjeekstremizma mogu biti i posljedice ratnih trauma te nerijeenih meunacionalnih odnosa.

Iskazivanje velikosrpskog i etnikog ekstremizma na podruju RH zamijeeno je meu mlaompopulacijom to posebno zabrinjava. Meutim, prijetnja od njega je ograniena jer nema

organizacijsku niti brojanu snagu u RH.

Obavjetajni interesi drugih drava prema RH usmjereni su na prikupljanje podataka osigurnosno-politikim prilikama u RH i na meusobna otvorena pitanja, kao i na podatke o RHu kontekstu hrvatskog lanstva u NATO-u i EU. Uz prikupljanje podataka, obavjetajni sustavidrugih drava nastoje aktivno utjecati na unutarnje procese u RH.

Korupcija je i dalje izraen drutveni problem koji dugorono nagriza temelje hrvatske drave, agotovo svi oblici gospodarskog kriminala usko su povezani s korupcijom.

RH se nalazi na jednom od krakova tzv. balkanske krijumarske rute. Regionalne kriminalne

skupine povezuju se s kriminalnim skupinama u RH. Hrvatski teritorij koriste za kriminalneaktivnosti te regrutiranje pojedinaca iz hrvatskog kriminalnog miljea. Prepoznati su i pokuajipranja novca steenog organiziranim kriminalom.

Od rujna 2015. RH se nala na ruti migracijskog vala te je do kraja godine kroz RH prolo vie od600.000 izbjeglica i migranata. Iako je migracijski val kroz RH proao bez veih sigurnosnihincidenata, potvreno je kako je posluio i teroristikim organizacijama za prebacivanje svojihpripadnika u Europu.

U globaliziranom svijetu svaki poremeaj u opskrbi energentima utjee i na RH, iako jeHrvatska zbog vlastitih izvora plina sigurnija i manje osjetljiva na poremeaje u opskrbi odmnogih europskih drava.


13/49


RHje lanstvom u EU i NATO-u uveala sposobnosti odravanja visoke razine svoje sigurnosti.Pripadnost euroatlantskom politikom okviru donosi brojne gospodarske, politike i sigurnosneprednosti na unutarnjem i vanjskopolitikom planu, ali, istodobno, pred RH postavlja noveizazove kroz sudjelovanje u politikim i sigurnosnim aktivnostima EU-a i NATO-a. Uz to,lanstvo u EU donosi i niz izazova koji utjeu na svakodnevni rad SOA-e poput lakeg prelaskadravnih granica, poveanja broja sigurnosnih provjera, veeg migracijskog pritiska, pojaanogobavjetajnog interesa treih drava i potrebe za intenzivnijom meunarodnom sigurnosno-obavjetajnom suradnjom.

Terorizam

Iako je razina teroristike prijetnje s islamistikih polazita iz same RH niska, razina teroristikeprijetnje se poveala za cijelu Europu pa tako i za Hrvatsku.

Proteklu godinu obiljeili su teroristiki napadi u Francuskoji Belgiji, od teroristikog napada naredakciju asopisa Charlie Hebdo7. sijenja2015., parikih teroristikih napada 13. studenoga2015., do napada u Bruxellesu 22. oujka 2016., izravno povezanih sa irenjem terorizma sislamistikih polazita. U veljai 2015. u Danskoj je dvoje ljudi ubijeno u napadu vatrenimorujem inspiriran teroristikim motivima. Tunis i Turska su takoer pretrpjeli veliketeroristike napade.

U ljeto 2015. i RH je bila meta teroristikog ina jer je u Egiptu otet hrvatski dravljaninTomislav Salopek.

Tijekom 2015. izvreni su teroristiki napadi i u BiH (napad na policijsku postaju u Zvorniku utravnju i napad na pripadnike vojske BiH u Sarajevu u studenom). Dugaka granica uzdrutvenu, prometnu, gospodarsku i drugu povezanost RH s BiH samo su neki od razlogapozornosti koju ovi napadi izazivaju u Hrvatskoj.

Broj pristaa radikalnog tumaenja islama u RH je mali, nekoliko desetaka osoba, a veina njihnisu pobornici teroristikih metoda djelovanja. Radikalizacija u Hrvatskoj nije poprimila irerazmjere, izmeu ostalog, i zbog vrlo dobrog ugleda, poloaja i integriranosti Islamskezajednice u hrvatskom drutvu.

Meutim, postojanje radikalnih islamistikih enklava u susjednim dravama, kao i odlascidihadistaporijeklom iz tih drava koji se bore u sirijskom i irakom sukobu na strani ISIL-a idalje zabrinjavaju.

Od 2012. godine oko 900 osoba s podrujajugoistone Europe otilo je na podruje sukoba uSiriji i Iraku. Radi se o osobama koje uglavnom potjeu iz BiH, Kosova, Srbije/Sandaka,Makedonije i Albanije. Veinom se radi o mukarcima koji odlaze u dihad, a u Siriji i Irakunajvie su se prikljuivali ISIL-u, ali i Al Qaidinoj Al Nusra Fronti. Meu osobama koje su otilena teritorij pod kontrolom ISIL-a ima i ena i djece.


14/49

10

Biljei se i povratak dihadista u matine drave nakon ratnih iskustava. Iako u RH trenutnonema povratnika iz Sirije i Iraka, povratak dihadista u susjedne drave mijenja sigurnosnusituaciju, neizravno utjeui i na RH. Na podruje jugoistonog susjedstva RH vratilo se oko 300dihadista.

Trenutno se na podruju pod kontrolom ISIL-a nalazi est osoba s dravljanstvom RH, dok sejedna osoba vratila u dravu u kojoj je ranije ivjela.Veina njih, uz hrvatsko, ima dravljanstvai drugih drava. Zajedniko im je to da su prije radikalizacije odselili iz RH ili nisu ni ivjeli u RH.Proces radikalizacije odvijao se u inozemstvu odakle su i otili na teritorij pod kontrolom ISIL-a.

I kod dravljana RH zabiljeena je pojava da radikalizirane ene odlaze na podruje tzv.

Islamske drave u pratnjisupruga dihadista ili tamo zasnivaju obitelji.

Pripadnici ISIL-a u Siriji porijeklom iz drava jugoistone Europe aktivni su i u virtualnomprostoru. Imaju vlastite web stranice unutar ISIL-ovog medijskog centra Al-Hayat. U video

uratku ast je u dihadu, poruka narodima Balkanapozvali su na teroristike napade, ubijanja ina zbacivanje vlada drava jugoistone Europe.

Isjeak iz videa objavljenog 10. srpnja 2015. u kojemdihadistipozivaju na ubijanje i teroristikenapade na Balkanu

Za sada nema izravne prijetnje sigurnosti RH od dihadistau Siriji ili povratnika, meutim nemoe se iskljuiti prijetnja tzv. vukova samotnjaka. To su osobe koje su spremnesamoinicijativno i samostalno izvriti teroristiki napad, bez potpore teroristike organizacije, akoje je vrlo teko otkriti.

Takoer, ostaje srednjorona i dugorona prijetnja da dihadisti-povratnici koji su vojnoosposobljeni, radikalizirani i traumatizirani ratnim iskustvom, u kontaktu s teroristikim

strukturama poslue kao izvritelji ili logistika izvrenja teroristikih napada.


15/49


OTMICA TOMISLAVA SALOPEKA

Tomislav Salopek otet je u Egiptu 22. srpnja 2015. oko 6,00 sati ujutro na putu iz

radnog kampa Bahariya prema Kairu presretanjem slubenog vozila francuske tvrtkeCGG u kojem su se nalazili Salopek i voza.

Otmicu su izvela etiri napadaa u beduinskoj odjei. Prema nainu otmice egipatskesu vlasti zakljuileda se radi o (u Egiptu estoj) otmici radi otkupnine pa je istragausmjerena u tom pravcu.

30. srpnja 2015. supruzi Tomislava Salopeka i tvrtci CGG poslana je e-mail poruka s

fotografijom Tomislava Salopeka i zatraena otkupnina od 30 milijuna $. Tvrtka CGGbezuspjeno je pokuavala uspostaviti kontakt s otmiarima, to je bio indikator da se

ipak ne radi o otmici radi otkupnine ve o teroristikom inu.

Konana potvrda ovih sumnji dogodila se 5. kolovoza 2015. kada je, u vrijememeunarodne pozornosti oko otvaranja proirenog Sueskog kanala, objavljena videosnimka u kojoj Salopek ita poruku upuenu egipatskim vlastima. U poruci senajavljuje Salopekovo smaknue ukoliko ga u roku od 48 sati egipatske vl asti nezamijene za zatoene muslimanke u egipatskim zatvorima. Odgovornost za otmicupreuzela je egipatska podrunica ISIL-a.

Odmah po saznanju o otmici, SOA je uputila djelatnike u Kairo, a koriteni su i raznioblici meunarodne sigurnosno-obavjetajne suradnje. Na rekonstrukciji otmice,pronalaenju lokacije otmiarai prikupljanju podataka, uz SOA-u, intenzivno su radile

domae egipatske sigurnosne slubei partnerske slube prisutne u tom dijelu svijeta.Unato svim naporima, dana 12. kolovoza 2015. objavljena je fotografija dekapitiraneosobe za koju se tvrdi da je Salopek, s porukom: Ubijen je talac jer je njegova dravasudjelovala u borbi protiv Islamske drave. Nakon to je istekao rok njega je napustilai egipatska i hrvatska vlast.

SOA i dalje radi na sluaju Tomislava Salopeka, posebno kako bi se utvrdileokolnosti i poinitelji otmice teutvrdila njegova sudbina.

Jedan od sigurnosnih izazova s kojim je suoena RH je i tranzit osoba, stranih dravljana, zakoje postoje indicije da podupiru teroristike aktivnosti preko hrvatskog teritorija. Ovo jeposebno izraeno u kontekstu migracijskog vala preko RH. Od poetka migracijske krizepostojale su indicije da bi se ona mogla koristiti za prebacivanje terorista u Europu, to sepotvrdilo kada je utvreno da su pojedini poinitelji teroristikog napada u Parizu iz studenoga2015. godine tranzitirali i preko Hrvatske u sklopu migracijskog vala.


16/49

12

Ekstremizam

Ekstremistike skupine i pojedinci, s lijevih i s desnih ideolokih polazita, imaju vrlo malenpotencijal za ugroavanje sigurnosne situacije u RH. Razlozi za to su njihova malobrojnost kao islaba organiziranost.

Nezaposlenost, osobito mladih, uz nezadovoljstvo zbog osobnih ivotnih potekoa mogudovesti do rezignacije i razoaranja u pravni poredak to nosi i rizik pojave ekstremizma.

Pojava ekstremizma zabiljeena je i kod pojedinaca koji djeluju unutar navijakih skupina.Nasilje, ekstremistika retorika i simbolika kod dijelova pojedinih navijakih skupina prisutni su

godinama, a naruavaju sigurnosnu situaciju u RH i njezin meunarodni ugled. Glavnipoticatelji ovih pojavnosti su dobro organizirane ekstremistike frakcije unutar glavnihnavijakih skupina. Posebnu pozornost izaziva sve uestalije nasilno djelovanje ekstremnihfrakcija navijakih skupina izvan okvira sportskih dogaaja.

Na podruju desnog ekstremizma u RH kontinuirano je djelovanje pripadnika hrvatskihogranaka neonacistikih i drugih slinih organizacija. Pojedinci ekstremne desne ideolokeorijentacije se meusobno povezuju, a nastoje uspostaviti kontakte s istomiljenicima udravama EU. Zbog malobrojnosti neonacistike scene u RH, njihov potencijal ugroavanjasigurnosne situacije je vrlo malen.

S podruja lijevog ekstremizma, domae radikalne anarhistike skupine u kontaktu su sinozemnim anarho-teroristikim pojedincima i skupinama. Aktivizam ovih osoba zasad jenenasilan i uglavnom se sastoji od okupljanja i komunikacije s istomiljenicima.

Posljedice ratnih trauma i nerijeenih meunacionalnih odnosa mogu biti plodno tlo za jaanjeekstremizma.

I dalje su aktivne organizacije i pristae etnikih pokreta u dravama okruenja. Pri tomepostoje i kontakti prema istomiljenicima u RH te prema ostalim organizacijama i pojedincima svelikosrpskih ideolokih polazita. Ono to zabrinjava jest da je iskazivanje velikosrpskog ietnikog ekstremizma na podruju RH sve vie zamjeivano imeu mlaom populacijom. Uznavedeno, pristae etnikih pokreta zastupaju izrazito anti-NATO-ovske stavove.

I u 2015. godini vie hrvatskih dravljana sudjelovalo je u ukrajinskom sukobu kao pripadniciukrajinskih postrojbi. Do poetka 2016. godine je 19 dravljana RH otputovalo u Ukrajinu snamjerom da se ukljue u oruane sukobe. Poetkom 2016. godine u Ukrajini se nalazilo jonjih pet.


17/49


Strano obavjetajno djelovanje prema Republici Hrvatskoj

Unutarnjopolitika situacija, kao i hrvatska vanjska politika, predmet su obavjetajnog interesadrava iji se interesi, aktivnosti i stavovi ne podudaraju s hrvatskima.

Posljednjih godina RH je, kao lanica NATO-a i EU teradi svog geopolitikog poloaja izloenaobavjetajnom djelovanju drava koje EU i NATOpercipiraju kao sigurnosnu prijetnju ili izazov.

Obavjetajnim djelovanjem u RH ove drave nastojedoi do podataka o procesima u EU-u i NATO-u.

Obavjetajni djelatnici ovih drava pri tome, u pravilu,djeluju kao diplomati u veleposlanstvima, a koriste i

druge naine prikrivanja svog stvarnog identiteta inamjera.

U fokusu ovog stranog obavjetajnog rada je prikupljanje politikih, gospodarskih, tehnolokihinformacija te informacija o sudjelovanju RH u tijelima NATO i EU, kao i o hrvatskim stajalitimau regionalnim i globalnim procesima. Poseban interes predstavlja prikupljanje podataka o

disonantnim stajalitima unutar EU-a i NATO-a vezanim uz krizna aritai energetske projekte.

U svom radu ove strane slube koriste i tzv. aktivne mjere, kojima nastoje utjecati na

formiranje javnog mnijenja zloporabljujui hrvatski medijski prostor za svoje interese. Tako,primjerice, nastoje utjecati na javno mnijenje glede uloge NATO-a i EU-a u aktualnim kriznimaritima, predstavljajui hrvatsku vanjsku politiku i hrvatske saveznike u negativnom svjetlu.

Neke se strane slube na teritoriju RH, uz navedene aktivnosti, bave i gospodarskom iindustrijskom pijunaomte ih zanimaju informacije o znaajnim gospodarskim projektima kaoi o novim i modernim tehnologijama. Tema gospodarske pijunae otvara nove mogunosti zadjelovanje SOA-e, poput pruanja savjetodavne potpore hrvatskim gospodarstvenicima gledesuradnje s pojedinim stranim subjektima ili gospodarskim aktivnostima u inozemstvu.

Migracijski val

Veliki migracijski val prema Europi tijekom 2015. godine, kao posljedica katastrofalne

sigurnosno-politike situacije u sukobima zahvaenim dravama Bliskog istoka i sjeverne Afrikeali i loe ekonomske situacije u velikom broju drava Afrike i Azije , veliki je izazov globalnoj,posebice europskoj sigurnosti.

Do rujna 2015. glavnina izbjeglica i migranata ila je do EU preko Maarske te su zaobilazili RH.Do tada je broj ilegalnih migranata u RH bio vrlo mali. U prvih devet mjeseci 2015. u RH je

zabiljeeno tek oko 1200 ilegalnih migranata.

Hrvatska je predmet obavjetajnogdjelovanja drava koje EU i NATO

percipiraju kao sigurnosnu prijetnju

ili izazov.


18/49

14

Nakon zatvaranja maarske granice prema Srbiji u rujnu, migranti su iz Srbije preusmjereni naRH, kojom je od 16. rujna do kraja 2015. godine tranzitiralo oko 600.000 migranata.

Uspostavljanjem prihvatnih centara i organiziranim prijevozom migranata sprijeeno je injihovo nekontrolirano kretanje kroz RH i uvelike je smanjena uloga krijumarskih mrea uilegalnom prebacivanju migranata.

Migracije, same po sebi nisu izravno sigurnosno pitanje. Meutim, pojedini aspekti migracijaimaju sigurnosnu dimenziju. Nakon teroristikih napada u Europi sigurnosni rizici povezani smigracijskim pritiskom rastu. Najznaajniji rizici od nekontroliranih migracija su unutarnjenestabilnosti zbog mogueg ne-integriranja migranata u drutvo, irenje ksenofobnih pokreta i

jaanje ekstremizmate slabljenje kohezije unutar EU. Uz ove postoje i drugi rizici poput rizikajaanja organiziranog kriminala u dravama koje su prihvatile veliki broj migranta teradikalizacije dijela migranata od strane lokalnih islamistikih aktivista.

Eventualno gomilanje migranata u dravama jugoistone Europe, uz humanitarne, moglo biizazvati i sigurnosne probleme, kao i aktiviranje krijumarskih ruta za prebacivanje migranata.

Glavni pravci migracijskih ruta prema Europi

U 2015. godini je u EU preko Mediterana ulo oko milijuna izbjeglica i migranata. Od njihmilijun, vie od 800.000 ulo je u EU preko Grke, pa dalje tzv. balkanskom rutom premazapadnoj Europi. Preko Italije, centralnom mediteranskom rutom je u EU ulo oko 150.000migranata, dok je zapadnom mediteranskom rutom ulo oko 20.000 ljudi.

Oko 4.000 osoba u 2015. godini se utopilo u pokuaju da morskim putem dou do teritorijadrava EU.

Migracijska kretanja uzrokuju i druge sigurnosne, demografske, socio-ekonomske i zdravstvene

izazove. Trend pojaanog migracijskog pritiska na prostor EU nastavit e se u narednomrazdoblju zbog niza imbenika koji mu pogoduju kao to su sukobi i politike nestabilnosti,

siromatvo i nezaposlenost, klimatske promjene, dostupnost informacija te visoki profitikrijumara ljudima.


19/49


SLUAJ IZ RADA SOA-e:KORUPCIJAPOGODOVANJE CILJANOM PONUAU

Odgovorna osoba iskoristila je svoje ovlasti i organizirala raspisivanje i provoenjenatjeaja javne nabave za potrebe dravne tvrtke, na nain da je, s ciljem stjecanjaznatne nepripadne materijalne koristi za sebe i druge osobe, pogodovala odreenimprivatnim tvrtkama i obrtima iji su vlasnici stekli protupravnu dobit, a na tetudravne tvrtke.

Navedena osoba omoguila je vlasnicima spomenutih privatnih poslovnih subjekatakontinuirano ugovaranje poslova s dravnom tvrtkom tako to im je ustupalapovlatene informacije temeljem kojih su formirali najpovoljnije ponude na javnimnatjeajima.

Uz to, ista osoba omoguavala je sklapanje aneksa ugovora s privatnim poslovnimsubjektima kroz koje je uveavala prethodno ugovorene cijene i u poslove ukljuivaladruge povezane tvrtke, te je usitnjavala poslove vee vrijednosti kako bi manjimiznosima omoguila sklapanje poslova direktnom pogodbom i izbjegla obvezuraspisivanja javnog natjeaja.

Novac steen zlouporabama navedena osoba ulagala je u gradnju nekretnina naatraktivnim lokacijama, a u gradnji su sudjelovale iste povezane tvrtke i obrti.

Korupcija

Korupcija u javnoj upravi, dravnim institucijama i tijelima te dravnim i javnim tvrtkama jedanje od najznaajnijih izazova RH koji ugroava funkcioniranje trita, gospodarski rast, smanjujeporezne izvore i oteuje dravni proraun te stvara nesigurnost i gubitak povjerenja u dravneinstitucije. Korupcija smanjuje investicijski potencijal u RH, a odraava se i na meunarodniugled RH i aktivnosti hrvatskih tvrtki na meunarodnom tritu.

Korupcija neizravno negativno utjee i na nacionalnu sigurnost pa je SOA, u suradnji s drugimnadlenim tijelima, potpora u njezinoj prevenciji i suzbijanju.

Najei oblici korupcije u RH vezani su uz provedbe javnih natjeaja za odabir najpovoljnijegponuaa, javne nabave, sklapanja poslova neposrednom pogodbom te prilikom izdavanjaraznih oblika dozvola i suglasnosti.

Posebno zabrinjavaju pokuaji koruptivnog utjecaja na politike, pravosudne i druge procesedonoenja odluka.

Procesi javne nabave su, zbog velikih financijskih iznosa i vanosti javnog sektora u nacionalnojekonomiji, posebno osjetljivi na koruptivne pojave i pokuaje da se netransparentnostima,malverzacijama i nezakonitostima nezakonito izvlai novac na tetu dravnog prorauna.


20/49

16

Organizirani kriminal

Na prijetnju organiziranog kriminala uvelike utjee hrvatski prometni, gospodarski i geografskipoloaj. RH nalazi se na jednom od krakova tzv. balkanske krijumarske rute na kojoj suorganizirane kriminalne skupine razvile snanu prekograninu suradnju.

Na trendove organiziranog kriminala utjeu i teka gospodarska situacija, sigurnosnonedovoljno konsolidirane drave jugoistone Europe te pritisak na tzv. balkansku rutu ukontekstu brojnih kriznih arita na Bliskom istoku i sjevernoj Africi.

Nastavljena je pojava koritenja hrvatskog teritorija kao utoita pripadnicima regionalnog

organiziranog kriminala, bilo da je rije o skrivanju od suprotstavljenih kriminalnih skupina iliizbjegavanju kaznenog progona u domicilnim dravama, odnosno planiranju daljnjihkriminalnih radnji. Tom prilikom koriste logistiku pomo osoba iz hrvatskog kriminalnogmiljea. Takva e situacija i dalje biti prijetnja stanju sigurnosti u Hrvatskoj, zbog opasnosti odirenja kriminalnih obrauna i sukoba izvan teritorija njihovih matinih drava.

Aktivnosti istaknutih pripadnika kriminalnog miljea iz drava okruenja ogledaju se i upokuajima financijskih ulaganja na podruju RH s ciljem prikrivanja izvora nezakonito steenognovca.

Potvreno je i sudjelovanje osoba iz RH i okruenja u krijumarskim kanalima kokaina iz June

Amerike prema Europi, odnosno njihova dobra pozicioniranost meu junoamerikimkriminalnim skupinama.

Nestabilna sigurnosna situacija na podruju Bliskog istoka i Afrike, ali i Ukrajine, uzrokujepoveanu potranju oruja i vojne opreme ilegalnim kanalima, to su prepoznali pripadnicikriminalnog miljea kao profitabilnu aktivnost.

Energetska sigurnost

Energetska sigurnost nije samo ekonomska kategorija. Energenti se esto koriste kao sredstvo

za postizanje vanjskopolitikihciljeva pa je energetska sigurnost i vano politiko pitanje kojeduboko zadire u zatitu nacionalnih interesa. RH ima dobre geopolitike preduvjete zaregionalno i europsko pozicioniranje te svoj geografski poloaj moe kapitaliziratipoboljavanjem vlastite energetske sigurnosti i pretvaranjem u bitno energetsko vorite.

Realizacija Jadransko-jonskog plinovoda (IAP), s opskrbom plinom iz planiranog LNG terminala

na Krku na sjeveru i iz Transjadranskog plinovoda (TAP) na jugu, doprinijela bi jaanjuenergetske sigurnosti drava u okruenju.


21/49


Karta planiranih plinovoda koji prolaze jugoistonom Europom

Kibernetiki (cyber) izazovi

U svijetu u kojem se sve vie procesa odvija u kibernetikom prostoru, prijetnje iz njega postajusve izraenije i za RH. Mogunosti djelovanja u kibernetikom prostoru kojim se utjee nasigurnost koriste brojni akteri, od drava do pojedinaca.

Sve vee oslanjanje na komunikacijsku i informacijsku infrastrukturu poveavaju ranjivostdrutava na njihovo ugroavanje.

Hakerski napadi motivirani raznim razlozima, od stjecanja slave do prikupljanja podataka

svakodnevno se dogaaju, a sve su brojniji pojedinci i skupine koji aktivistiki djeluju naInternetu koristei hakerske metode (tzv. haktivisti), a motiv im je ideoloki.

Teroristi i ekstremisti koriste kibernetiki prostor za irenje svojih ideja, edukac iju, regrutaciju ikomunikaciju.

Kibernetiki kriminal je u usponu, a kriminalci sve vie prihvaaju kibernetiki prostor kaomjesto svog djelovanja.

Kako je RH lanica EU-a i NATO-a, za oekivati je da e prijetnje iz kibernetikog prostora jaati

i biti jo sofisticiranije. Iskustva drugih lanica pokazuju da se ovakve kampanje u


22/49

18

kibernetikom prostoru mogu koristiti i za sabotau, destrukciju ili kao dodatni oblikinformacijskog ratovanja u sklopu tzv. hibridnog ratovanja.

Demografski izazovi

Iako veza izmeu demografije i nacionalne sigurnosti nije uvijek pravocrtna i jasna, dinamikaodreenih demografskih kategorija, samostalno ili u sinergiji s drugim faktorima, utjee nasigurnosno-politike procese. Radi tog utjecaja, SOA je analitiki obradila povezanostdemografskih kretanja i nacionalne sigurnosti.

Suvremena obiljeja stanovnitva Hrvatske ukazuju na naglaeno negativnu demografskustrukturu i trendove demografskih procesa iji nastavak e se odraziti na drutveno-gospodarski razvoj RH i u dugoronom razdoblju. Nastavak postojeihdemografskih trendova(vrlo nizak fertilitet, depopulacija, negativan saldo migracija, poremeaj dobne strukturestanovnitva) znaajno e poveavati izazove s kojima se suoava hrvatsko drutvo.

Migracijski procesi prema EU dodatno e utjecati na demografsku dinamiku hrvatskog ieuropskog drutva.U 2014. godini, u EU je ivjelo 19,6 milijuna ljudi koji nisu dravljani lanicaEU-a, dok je 33,5 milijuna ljudi koji ive u EU roeno izvan EU. Takoer, 14,3 milijunadravljana lanica EU ivi izvan svoje matine drave.

Ratni zloini

SOA kontinuirano radi na utvrivanju lokacija pojedinanih i masovnih grobnica osoba nestalihtijekom Domovinskog rata, prikuplja podatke o ratnim zloinima, kao i boravitu osoba koje senalaze u bijegu od kaznene odgovornosti zbog ratnog zloina. Pri tome kljunu ulogu imasuradnja SOA-e s graanima koji imaju saznanja o nestalim osobama i moguim grobnicama.


23/49


Odgovor na suvremene sigurnosne

izazove zahtijeva intenzivnu

meunarodnu sigurnosno-obavjetajnu suradnju.


24/49


25/49


na poinjenje teroristikih djela na podruju jugoistone Europe i ire te povratak dihadistasratita u Siriji i Iraku predstavljaju ozbiljnu prijetnju.

Isjeak iz video uratka objavljenog 10. srpnja 2015.Mi smo islamski hilafet kasida u kojem ISILnajavljuje irenje tzv. Islamske drave na drave jugoistone Europe, ukljuujui i Hrvatsku

Dugorono, dio prostora jugoistoka Europe na koji se vraaju dihadisti-povratnici mogao bipostati utoite za meunarodne teroristike grupe, to bi im omoguilo lake i efikasnijepozicioniranje u zapadnoeuropskim dravama.

Jugoistono susjedstvo RH optereeno je i tekim gospodarskim stanjem uzjo neizgraeneinstitucije te visoki stupanj korupcije i politikog klijentelizma, a sporost u reformamaonemoguuje bri napredak u euroatlantskim integracijama. To uzrokuje jaanje utjecajaimbenika koji se protive euroatlantskim integracijama.

Aktivna nazonost meunarodne zajednice i dalje predstavlja odreeni faktor stabilnosti. Iako

je i dalje dominantan euroatlantski utjecaj na tom podruju, otvoren je prostor utjecaju drugihglobalnih i regionalnih aktera.

Gospodarsko i socijalno stanje i nadalje je vrlo nepovoljno to rezultira nezadovoljstvomstanovnitva i prosvjedima, iseljavanjem, pogoravanjem financijske situacije i sve veimzaostajanjem u odnosu na EU.

Drave jugoistonog susjedstva u ovakvim okolnostima predstavljaju pogodnu podlogu zanastavak pojava poput korupcije, organiziranog kriminala, ilegalne trgovine, irenjanacionalnog i vjerskog radikalizma i ekstremizma.

Migracijski val dodatno je opteretio drave jugoistonog susjedstva koje nemaju smjetajnih,organizacijskih ni financijskih kapaciteta za trajnije zbrinjavanje veeg broja migranata, pa bi


26/49

22

mogue stvaranje depova s veim brojem migranata bio znaajan izazov za te drave, amogue je i otvaranje regionalnih krijumarskih mrea i korupcije na granicama. Migracijski valpoveava rizik od koritenja migracijskih ruta za krijumarenje raznih ilegalnih roba.

Sigurnosne prilike u susjedstvu obiljeava i nastavak javnog djelovanja velikosrpskihekstremistikih organizacija te pojava novih, uz pojave povijesnog revizionizma. Njihovodjelovanje obiljeavaju i stavovi protiv NATO-a i EU-a. Zabiljeeno je i prikljuivanje pripadnikaetnikih pokreta proruskim postrojbama u ukrajinskom sukobu.

Akcije policijskih i pravosudnih tijela u dravama jugoistonog susjedstva utjecale su nadjelomino presijecanje krijumarskih aktivnosti i razbijanje pojedinih kriminalnih skupina.

Rezultat takvih aktivnosti su obrauni unutar kriminalnog miljea, a kriminalci iz dravajugoistonog susjedstva utoite nerijetko pokuavaju pronai u RH. Stoga se pojaavamogunost prelijevanja obrauna iz ovih drava na hrvatski teritorij.

Krijumarenje oruja koje se odvija iz podruja jugoistone Europe prema dravama EUponajvie je vezano uz oruje zaostalo iz ratova 1990-ih, kao i iz skladita oruja nad kojimanema adekvatnog nadzora u pojedinim dravama.

Na sigurnosnu situaciju utjee i poveani rizikod koritenja jugoistoka Europe kao tranzitnogpodruja za krijumarenje oruja za masovno unitavanje (kemijsko, bioloko, radioloko inuklearno oruje te njegove komponente).

Opasnost od irenjaoruja za masovno unitavanje posebice je izraena u kontekstu koritenjaove vrste naoruanja u sukobima u Siriji i Iraku.


27/49


Pojas nestabilnosti u europskom okruenju

Europske drave suoavaju se s pojasom nestabilnosti koji se protee od sjeverne Afrike, prekoBliskog istoka do rusko-ukrajinske granice. Ovaj pojas izvorite je za brojne sigurnosne izazovepoput kriznih arita, irenja terorizma i dihadistikih pokreta, migracija, ekstremizma,organiziranog kriminala te otvorenih regionalnih oruanih sukoba.

Sigurnosne prilike u tom pojasu u najveoj mjeri obiljeavaju destabilizacijski uinci sirijsko-irake, libijske i ukrajinske krize, dosad nezabiljeene migracijske krize te sve veeg brojateroristikih napada radikalnih islamista povezanih s ISIL-om, kao i znaajnogbroja dihadista-povratnika iz sirijsko-irakog sukoba u matine drave.

Aktualna krizna arita na podruju sjeverne Afrike i Bliskog istoka nee biti rijeena u iduemkratkoronom razdoblju te e i nadalje predstavljati izvorite brojnih sigurnosnih izazova,prijetnji i rizika.

Veliki migracijski val prema Europi, kao posljedica katastrofalne sigurnosno-politike situacije usukobima zahvaenim dravama Bliskog istoka i sjeverne Afrike, ali i loe ekonomske situacije uvelikom broju drava Afrike i Azije, veliki je izazov globalnoj, posebice europskoj sigurnosti. Timvie jer je potvreno kako je ISIL iskoristio migracijske rute za ubacivanje svojih pripadnika naeuropski teritorij.

U kontekstu migracijskog fenomena identificirana je i suradnja kriminalnih i teroristikihskupina koja poveava sigurnosni rizik za europske drave.

Karta podruja sukoba u Sirijiu prvoj polovici 2016. godine


28/49

24

Stanje u Siriji i Iraku i dalje je vrlo teko i svakodnevne borbe se nastavljaju bez izglednogskorog rjeenjasukoba. Ova krizna arita postala su baza teroristikih skupina poput ISIL-a iAlNusre. Kao posljedica prelijevanja krize, tijekom 2015. godine dogodili su se brojni teroristikinapadi u Siriji i Iraku susjednim dravama poput Turske i Libanona.

Uz protuteroristiku koaliciju u Iraku i Siriji predvoenu SAD-om, Rusija je snano vojnointervenirala u sirijsku krizu ime se dodatno zakomplicirala situacija na Bliskom istoku.Pogoranje odnosa izmeu Irana i Saudijske Arabije vodi daljnjem produbljiv anju sunitsko-ijitskog suparnitva ija bi eskalacija imala ogromne posljedice na cijelu regiju, ali i ire. Razvojdogaaja u Siriji i Iraku bitno utjee i na interese Turske.

Jemen je i dalje u kaosu graanskog rata preko kojeg se prelamaju interesi regionalnih sila isunitsko-ijitski sukob. Saudijska Arabija predvodi koaliciju arapskih drava koja je vojnointervenirala u tamonji sukob. Ratni kaos u Jemenu koriste Al Qaida i ISIL za uvrivanjesvojih pozicija na Arapskom poluotoku.

Krizna arita, uz suparnitva glavnih regionalnih aktera i djelovanje teroristikih skupinaprijete daljnjim prelijevanjem sukoba na druge drava regije, predstavljaju prijetnju stabilnosti iteritorijalnoj opstojnosti multietnikih drava regije te poveavaju teroristiku prijetnju.

ISIL je od Al Qaide preuzeo ulogu predvodnika globalnog dihadistikog pokreta te i daljeuspjeno privlai velik broj stranih boraca. ISIL nastavlja s priznavanjem teroristikih skupinakoje su joj prisegnula na lojalnost za svoje podrunice-provincije. Najaktivnije su podrunice naSinaju (Egipat) i u Libiji.

Unato usponu ISIL-a i gubitku brojnih zapovjednika, Al Qaida ostaje istaknuta teroristikaprijetnja. I dalje su prisutni u razliitim dijelovima svijeta. Primjerice, podruniceAl Qaidesu i

Jabhat al Nusra, poznata kaoAl Nusra Fronts naoruanim postrojbama u Siriji te somalijski AlShababkoji je odgovoran za brojne teroristike napade u istonoj Africi.

Podruja na kojima djeluje Al Qaida


29/49


Teroristiki napadi u Tunisu, Francuskoj i Belgiji te ruenje ruskog civilnog zrakoplova u Egiptupokazuju kako ISIL ima kapacitete izvoenja sloenih i koordiniranih napada s velikim brojemcivilnih rtava. Dihadisti-povratnici iz europskih drava koji se u velikom broju vraaju sasirijsko/irakog ratita te mladi koji su ciljana skupina agresivne islamistike promidbesigurnosni su izazov i za RH.

Libija, u kojoj traju sukobi brojnih milicija, a sredinja vlast nema nadzor nad teritorijem,postaje novo uporite ISIL-a. Broj njihovih pripadnika u Libiji raste, poglavito iz sjevernoafrikihdrava. Jaanje ISIL-a u Libiji prijetnja je i susjednim dravama, koje ne mogu kontrolirati dugepustinjske granice s Libijom.

Prisutnost ISIL-a u Libiji u prvoj polovici 2016. godine

Prostor od Malija i Nigerije, preko Libije do Somalije obiljeen je nestabilnou, djelovanjemradikalnih islamistikih skupina, tekim gospodarskim prilikama i migracijama stanovnitva. Istitaj neprekinuti prostor omoguio je formiranje ruta za prebacivanje naoruanja i fiziku

komunikaciju dihadistikihskupina.

Brojni teroristiki napadi tijekom 2015. izvedeni na podruju drava sjeverne Afrike, poputTunisa i Egipta, imaju velike negativne posljedice na tamonja gospodarstva, posebice naturistiki sektor. To e dodatno usporiti njihov gospodarski napredak ime se stvarajupreduvjeti za irenje siromatva, nezadovoljstava a time i veeg migracijskog pritiska premaEuropi, kao i jaanja ekstremizma.

U Aziji jaaju aktivnosti teroristikih organizacija na podruju drava srednje Azije, Afganistana iPakistana, a aktivne su i na podruju Kavkaza.


30/49

26

Pojedinani teroristiki napadi koje provode pojedinci tzv. vukovi samotnjaci inspiriranipropagandom ISIL-a dogaaju se povremeno i u najudaljenijim krajevima od kriznih arita,poput napada u SAD-u, Kanadi i Australiji.

Nastavlja se i rast uporabe interneta i drutvenih mrea u teroristike svrhe . ISIL vie iefikasnije od bilo koje teroristike organizacije dosad koristi suvremena sredstva komunikacije ipromidbe za privlaenje novih lanova u svoje redove i za pozive svojimlanovima/simpatizerima na izvrenje teroristikih napada.

Rusija se godinama protivi irenju NATO-a i EU prema istoku Europe i nastoji zadrati svojuzonu utjecaja to dalje od svojih granica.

U ovakvim okolnostima lanice NATO-a vei fokus stavljaju na jamstva kolektivne obrane kojeSavez prua.

Ukrajinska kriza, koja je dovela do najozbiljnijeg zahlaenja odnosa izmeu Rusije i Zapada odkraja Hladnog rata, nije razrijeena jer sukobljene strane, unato mehanizmu mirnog rjeavanjasukoba (Minski sporazum, OESS) i odravanja krhkog primirja, nisu blizu postizanju trajnogdogovora o politikom rjeenju konflikta. Rusko-ukrajinski odnosi su se nastavili pogoravatito se oitovalo uvoenjem uzajamnih sankcija, dok se Krim sve vie politiki, gospodarski ienergetski integrira u Rusiju. Izjednaenost u vojnoj snazi ukrajinske vojske i proruskihpobunjenika i postojanost linije razgranienja od veljae 2015. upuuje na zamrzavanjesukoba.

U pojasu dravaoko Rusije postoje i drugi zamrznuti sukobi, poput onih u Moldovi, Gruziji iAzarbejdanu. Njihov status je nerijeen, a potencijalno mogu prerasti u krizna arita iliotvorene sukobe.

Narueni odnosi Rusije i Zapada snano su utjecali na globalnu energetsku sigurnost. SankcijeZapada uz pad cijena nafte i prirodnog plina utjecale su na slabljenje ruske ekonomije. Pad

cijena nafte negativno se odrazio i na proraune mnogih drugih zemalja izvoznica nafte te semogu oekivati daljnje politike nestabilnosti ako cijena ostane niska.

Prola godina obiljeena je daljnjim smanjivanjem znaaja Ukrajine kao tranzitnog pravca za

ruski plin iako je plinovodni projekt Turski tok zamrznut nakon toje Turska oborila ruski vojnizrakoplov u studenom 2015. godine.

Rusko-turski odnosi, nakon ruske intervencije u Siriji na strani Asadova reima, ozbiljno sunarueni, pa je zamrzavanje Turskog toka posljedica tih odnosa.

Ukidanje sankcija Iranu, nakon postizanja sporazuma o njihovom nuklearnom programu,

donosi novu politiku i gospodarsku dinamiku u meunarodnim odnosima s globalnimuinkom.


31/49


SOA svojim analizama

dravnom vrhu osiguravapodlogu za donoenjeinformiranih odluka u

zatiti nacionalnesigurnosti i interesa RH.


32/49

28

RAD SOA-e U BROJKAMA_______________________________________________________________________

Analitiki uradcii informacije

Sigurnosno-obavjetajne analize i informacijeglavni su proizvod SOA-e. Analitikim uradcimaSOA stalno izvjeuje dravni vrh o vanimtemama koji mogu utjecati na nacionalnu

sigurnost. Na ovaj nain SOA podupire dravni vrhu donoenju odluka bitnih za nacionalnu sigurnosti interese.

SOA je tijekom 2015. dravnom vrhu (Predsjednici RH i Vladi RH) uputila po oko 300 raznihanalitikih uradaka.

Uz dravni vrh, SOA o svojim saznanjima izvjeuje i druga tijela, poput Hrvatskog sabora,Ureda Vijea za nacionalnu sigurnost, Dravnog odvjetnitva, MUP-a i drugih ministarstavaime podupire rad i drugih tijela u zatiti nacionalne sigurnosti. SOA je ukupno u 2015.korisnicima uputila oko 10500 razliitih sigurnosno-obavjetajnih informacija.

Okvirni broj sigurnosno-obavjetajnih informacija upuenih korisnicima po godinama

Odgovori na sve sloenije transnacionalne izazove zahtijevaju meunarodnu razmjenuinformacija. SOA svakodnevno surauje i razmjenjuje sigurnosno-obavjetajne informacije smeunarodnim partnerima: partnerskim sigurnosno-obavjetajnim slubama i odgovarajuimtijelima u sklopu EU-a, NATO-a i multilateralnih foruma kojih je SOA lanica.

Meunarodna razmjena bitno seunaprijedila nakon ulaska RH u euroatlantske integracije i s

njima povezana multilateralne sigurnosno-obavjetajne forume. Tako je primjerice od 2013.godine SOA utrostruilabroj informacija koje upuuje u odgovarajua tijela EU.

8700 8700

10500

2013. 2014. 2015.

SOA je tijekom 2015. godine

korisnicima uputila oko 10500

sigurnosno-obavjetajnih informacija.


33/49


Indeks broja izlaznih informacija koje je SOA uputila u tijela EU (2013. godina = 100)

Osim prikupljanja podataka od znaaja za nacionalnu sigurnost, SOA provodi i brojne drugeaktivnosti. Rije je o aktivnostima koje su usmjerene na jaanje sigurnosnog okvira u kojemdjeluju institucije RH, poput sigurnosnih provjera te protuobavjetajne zatite i sigurnostitienih osoba.

Sigurnosne provjere

Sigurnosna provjera je postupak kojim nadlena tijela utvruju postojanje sigurnosnih zaprekaza fizike i pravne osobe. Postupak provodi nadlena sigurnosno -obavjetajna agencija. SOAprovodi sve sigurnosne provjere osoba u civilnom sektoru.

Sigurnosne provjere dio su preventivnog rada SOA-e s

ciljem jaanja sigurnosti organizacija, odnosnosprjeavanja da pojedinci za koje postoje sigurnosnezapreke dou u dodir s osjetljivim podacima ili obnaaju

dunosti na kojima mogu nanijeti tetu sigurnosti iinteresima RH.

Provoenje sigurnosnih provjera ustrojeno je prema standardima NATO-a i EU-a. S obzirom nato da se postupkom sigurnosne provjere ulazi i u osobne podatke graana, uspostavljena jetransparentna procedura regulirana Zakonom o sigurnosnim provjerama.

U 2015. godini dostavljeno je ukupno 5670izvjea o provedenim sigurnosnim provjerama.

100

185

295

2013. 2014. 2015.

SOA je u 2015. godini obavila

5670 sigurnosnih provjera.


34/49

30

Broj izvjea o provedenim sigurnosnim provjerama u razdoblju od 2012. do 2015. godine

U ukupnom broju sigurnosnih provjera, njih 5010 bilo je za stjecanje uvjerenja (certifikata) za

pristup klasificiranim podacima odreenih stupnjeva tajnosti, temeljem zahtjeva UVNS-a iVSOA-e. Uz njih, provedeno je i 660 temeljnih sigurnosnih provjera po zahtjevima Vlade RH,

Hrvatskoga sabora, MVEP-a, Vrhovnoga suda, MUP-a, VSOA-e, DORH-a, Carinske uprave

Ministarstva financija i drugih nadlenih tijela, kao i za potrebe SOA-e.

Na temelju podataka prikupljenih u postupku provoenja sigurnosnih provjera SOA je za 111osoba dala negativno miljenje, odnosno postojanje sigurnosnih zapreka.

Tijekom 2015. godine provedeno je i 29 sigurnosnih provjera za pravne osobe radi ishoenjacertifikata poslovne sigurnosti, a na temelju zahtjeva UVNS-a.

46455162

59335670

2012. 2013. 2014. 2015.


35/49


Pozivamo mlade, obrazovane imotivirane osobe, eljne

profesionalnih izazova i rada za opedobro, da se kandidiraju za posao u

SOA-i. Mi im jamimo zahtjevan ikompetitivan postupak selekcije i

jednake anse za sve.


36/49


37/49


Transparentnost prorauna

Proraun SOA-e u 2015. godini iznosio je oko 324 milijuna kuna, to je oko 40 milijuna kunamanji proraun u odnosu na 2011. godinu. Za 2016. godinu odobreni proraun SOA-e iznosioko 315 milijuna kuna, dok se u projekcijama za 2017. godinu planira proraun u iznosu od 320milijuna kuna. Stabilna razina financiranja omoguuje pouzdanije planiranje rada i razvojasposobnosti u duem vremenskom razdoblju.

Kretanje prorauna SOA-e od 2011. do 2015. u milijunima kuna

Podaci o materijalno-financijskom poslovanju SOA-e su, temeljem zakona, tajni. Osjetljivost

sigurnosno-obavjetajne djelatnosti zahtijeva zatitu svih podruja rada. Proraun je segmentcijele djelatnosti i nije izuzet od potrebe tienja. Detaljna struktura prorauna moe odat ikakva se oprema nabavlja, tko su dobavljai, na kojem tehnolokom podruju se SOA razvija islino, to moe oteati njezin rad. Primjerice, nabavka nekog tehnolokog sredstva nadzoramoe potaknuti kriminalne ili teroristike skupine na prilagodbe kojima e se moi zatititi odprimjene tog sredstva.

U strukturi prorauna SOA-e najvei udioine izdaci za zaposlene te tekui izdaci potrebni zaredovito svakodnevno funkcioniranje.

U cilju daljnjeg razvoja sposobnosti SOA-e, osobita

pozornost se posveuje odgovarajuoj alokacijisredstava namijenjenih razvoju i modernizaciji. Iznos za

razvoj i modernizaciju se, sukladno Planu razvoja SOA-e,

poveava, a u zadnje tri godine on je utrostruen.

364352

333324 324

315

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

SOA je u etiri godine (2012.-2015.) utrostruila ulaganja u

razvoj i modernizaciju.


38/49

34

Poveanje rashoda za razvoj i modernizaciju od 2012. do 2015. godine

Kako bi se oslobodila potrebna financijska sredstva za razvoj i modernizaciju, SOA je u proteklih

nekoliko godina provela racionalizacije trokova. SOA je od2012. godine rashode za zaposlenesmanjila za 10%.

Smanjenje rashoda za zaposlene od 2012. do 2015. godine

100

187

219

297

2012. 2013. 2014. 2015.

Indeks poveanja ulaganja u razvoj i modernizaciju(izvrenje prorauna, 2012. = 100)

100

95

9290

2012. 2013. 2014. 2015.

Indeks smanjenja rashoda za zaposlene

(izvrenje prorauna, 2012. = 100)


39/49


IVANATAJNA PRATNJA

Ja sam Ivana i radim kao operativna djelatnica u

tzv. tajnoj pratnji SOA-e. Moj posao je fizikopraenje osobe od interesaza SOA-u, bez da taosoba zna ili primijeti da ju se promatra.

Tajna pratnja zahtijeva strpljivost i upornost. Radi

se o jedinstvenom, uzbudljivom i nepredvidivom

poslu u kojem se morate kretati neprimjetno

utopljeni u okoli u kojem se nalazite. Treba bitispreman za duge trenutke ekanja i nagle skokoveu uzbuenje. Tada je kljunoostati smiren ifokusiran i obaviti zadau profesionalno.

Ovaj posao nema uvijek fiksno radno vrijeme izadaci esto trae osobnu fleksibilnost.

Nae operacije znaju biti sloene i duge, zato jetimski rad u tajnom praenju osnova dobrog rada.

Obavljajui svoj posao dajem doprinos u ouvanjusigurnosti naeg drutva.

Upravljanje ljudskim potencijalima

Kvaliteta rada SOA-e ponajvie ovisi o sposobnostima, znanjima i vjetinama zaposlenika.Tehnoloki napredak i oslanjanje na moderne tehnologije nisu umanjili vanost ljudskogimbenika u uspjenosti sigurnosno-obavjetajnog rada.

Djelokrug poslova SOA-e zahtijeva zaposlenike razliitihspecijalnosti i profila za popunjavanje radnih mjesta poput

analitiara, operativaca i strunjaka za kadrovske, pravne ifinancijske poslove te osoblja potpore (djelatnici na

osiguranju, administrativni tajnici i slino).

S obzirom na specifinost posla koji obavljaju, ali i rizike i opasnosti kojima su izloeni, SOA jeduna tititi identitet svojih zaposlenika.

ene ine 40% zaposlenikaSOA-e i obavljaju poslove u

svim podrujima rada.


40/49

36

Broj i struktura zaposlenika SOA-e

Toan broj zaposlenika SOA-e tajan je podatak. No, ukupan broj zaposlenika SOA-e slian jebroju zaposlenika u drugim usporedivim slubama razvijenih europskih drava.

SOA je zadnjih godina, sukladno Planu razvoja, racionalizirala strukturu zaposlenika kako bi se

oslobodila financijska sredstva za ambiciozne projekte tehnolokog razvoja i modernizacije teobrazovanja, a da ti procesi nisu utjecali na kvalitetu operativnog i analitikog rada SOA -e. Pritome se vodilo naelom da se za dvojicu zaposlenika koji napuste SOA-u primi jedan novizaposlenik.

Novi zaposlenici se primaju u slubu slijedom potreba za popunom konkretnih radnih mjesta, atemeljem planova i prioriteta prijma za odreenugodinu.

ene ine 40% zaposlenika SOA-e. One imaju ista prava, mogunosti i obveze kao i njihovimuki kolege.

Na rukovodeim mjestima ima 23% ena, dok je na viim i elnim radnim mjestima u sjedituSOA-e rasporeeno 35% ena. SOA e i nadalje voditi aktivnu politiku osnaivanja uloge ena usigurnosno-obavjetajnom sektoru.

Zapoljavanje u SOA-u

SOA tijekom cijele godine zaprima ivotopise osobazainteresiranih za zapoljavanje. ivotopisi seveinom zaprimaju putem e-mail [email protected]. U pronalaenju odgovarajuihkandidata SOA surauje s Hrvatskim zavodom zazapoljavanje, kao i s hrvatskim akademskim iobrazovnim institucijama.

Sukladno planu zapoljavanja, za popunu svakog radnog mjesta primjenjuje se propisana

procedura i odgovarajui kriteriji. Za svako radno mjesto se, u postupku selekcije, odabiru onikandidati ije kvalifikacije i rezultati testiranja najvie odgovaraju traenom profilu.

Osobe zainteresirane za rad u SOA-i

mogu svoje ivotopise poslati na e-mail adresu [email protected]
mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]


41/49


Prikaz postupka prijma po fazama s brojem kandidata u svakoj fazi za odabir ukupno 9 kandidata

Izobrazba i obuka

SOA, sukladno Planu razvoja, ulaevelike napore u izobrazbi i obuci svojih zaposlenika. Tako jerazliitim programima izobrazbe u 2015. obuhvaeno 40% vie zaposlenika nego 2014. godine.

Poseban se naglasak stavlja na specijalistikousavravanje slubenih osoba SOA-e. Programiizobrazbe se provode unutar SOA-e, ali i u suradnji s

drugim obrazovnim i akademskim institucijama te

tijelima dravne uprave. SOA se u izobrazbi svojihdjelatnika koristi i programima koji se provode u

inozemstvu.

Takoer, SOA za zaposlenike drugih institucija organizira izobrazbe iz podruja svojenadlenosti.

Programima izobrazbe u 2015.

godini obuhvaenoje 40% viezaposlenika nego 2014. godine.


42/49

38

SOA je pod trostrukim vanjskim

nadzorom: parlamentarni provodi

Hrvatski sabor, struni Ured Vijea

za nacionalnu sigurnost, agraanski Vijee za graanski

nadzor sigurnosno-obavjetajnihagencija.


43/49


NADZOR RADA SOA-e_______________________________________________________________________

Vanjski nadzor

Rad SOA-e je pod stalnim trostrukim vanjskim nadzorom: parlamentarni nadzor provodi

Hrvatski sabor preko Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, struni nadzorobavlja Ured Vijea za nacionalnu sigurnost, dok graanski nadzor obavlja Vijee za graanskinadzor sigurnosno-obavjetajnih agencija.

Tijekom 2015. godine Ured Vijea za nacionalnusigurnost proveo je ukupno 12 nadzora, dok je Vijee zagraanski nadzor sigurnosno-obavjetajnih agencijaprovelo 5 nadzora nad radom SOA-e.

Ilustracija vanjskog nadzora nad zakonitou rada SOA-e

Ukupno 17 nadzora nad radom

SOA-e obavile su vanjske

institucije tijekom 2015. godine.


44/49

40

Unutarnji nadzor

Uz vanjski nadzor, unutar SOA-e se organizirano i sustavno provodi nadzor ustavnosti i

zakonitosti rada ustrojstvenih jedinica i zaposlenika SOA-e, zatite tajnosti podataka iprotuobavjetajne zatite SOA-e u cjelini. U okviru toga provode su redovni nadzori i istraujupojedinani sluajevi u kojima postoji sumnja u protuzakonito ili protupropisno ponaanjezaposlenika SOA-e.

U 2015. godini zaprimljeno je ukupno 25 zahtjeva nadzornih

tijela i dravnih institucija odnosno graana za uvidom usigurnosno-obavjetajnu dokumentaciju, vezanih za stvarno

ili pretpostavljeno postupanje SOA-e.

Tijekom 2015. godine inicirano je 6 disciplinskih postupaka

zbog povreda slubenih dunosti, sukladno odgovarajuimzakonskim odredbama.

Ilustracija vieslojnog nadzora nad radom SOA-e

U 2015. inicirano je 6

disciplinskih postupaka zbogpovrede slubene dunosti.


45/49


ODGOVORNOST PREMA JAVNOSTI_______________________________________________________________________

Javna izvjea

Odnosi s javnou u SOA-i predstavljaju izazov zbogpotrebe da se podruja interesa i aktivnosti SOA-eouvaju tajnima, a da se istovremeno zadovolji potrebagraana za vjerodostojnim informacijama.

Jedan od naina upoznavanja javnosti s radom SOA-e sujavna izvjea koja sadravaju neklasificirane podatke oradu SOA-e i stanju sigurnosti u RH i okruenju.

SOA je 14. lipnja 2015. po drugi put objavila Javno

izvjeeo svom radu. Objava Javnog izvjea izazvala jeveliki medijski interes, a komentari su uglavnom bili

pozitivni, a opa i struna javnost pozdravili su objavu.

Dokument je izraen po uzoru na slube drava razvijenedemokracije koje redovito objavljuju slina izvjea

(Njemaka, Austrija, vedska, vicarska, Finska,Nizozemska, Danska i dr.).

Javna izvjea vrlo dobro su primljena i u meunarodnimkrugovima. Tako je Agencija EU za temeljna prava

(Fundamental Rights Agency FRA) u svom izvjeu izlipnja 2015. godine navela SOA-ino javno izvjee kaoprimjer dobre prakse. Pohvaljeni su i napori SOA-e da

svoj rad priblii javnosti i kroz rad s organizacijamacivilnog drutva, medijima i studentima.

SOA je usmjerena i prema komunikaciji i aktivnostima stijelima izvan sigurnosno-obavjetajnog sustava. SOAorganizira posjete i predavanja za studente u suradnji s

fakultetima. U 2015. godini odravana su predavanja zastudente politikih znanosti te forenzike. Takoer, 15.prosinca 2015. u SOA-i je odran drugi okrugli stol sorganizacijama civilnog drutva koje se bave pitanjimaljudske sigurnosti, ljudskih prava i transparentnosti.

Javni dokumenti o SOA-i


46/49

42

Predaja arhivskog gradiva bive Slube dravne sigurnosti

SOA je 24. rujna 2015. Hrvatskom dravnom arhivu predala preostalu dokumentaciju biveSlube dravne sigurnosti (SDS) RSUP SRH koju je imala u svojoj arhivi.

Rije je o dokumentaciji koju su u arhivama tadanjeg SDS-a zatekle novoformirane hrvatskesigurnosne i obavjetajne slube, a koja je nastala u razdoblju od 1937. godine do 30. svibnja1990. godine.

SOA je dvije godine planski i sustavno radila na

sreivanju i kategorizaciji navedenog gradiva, a o

obimu izvrenog posla govori podatak da suHrvatskom dravnom arhivu predana 134 dunametra dokumentacije.

Dokumentacija obuhvaa razliita podruja djelovanja SDS-a: unutarnju problematiku,emigraciju, strane obavjetajne slube, rad Slube te analitike materijale i osvrte, indikativneinformacije i druge preglede SSUP-a SFRJ.

Namjera je SOA-e da ovo vrijedno arhivsko

gradivo postane dostupno znanstvenoj i irojjavnosti i omogui bolji uvid u taj period

hrvatske povijesti. Dokumentacija e bitidostupna nakon odgovarajue obrade uHrvatskom dravnom arhivu, a pri tome e zanjezinu dostupnost vrijediti propisi koji

reguliraju postupanje s arhivskim gradivom i

zatitom osobnih podataka.

Hrvatske sigurnosne i obavjetajne slube vesu ranije predale Hrvatskom dravnom arhivudosjee osoba nastale radom bive SDS, kao ivei dio dokumentacije iz vremena II. svjetskograta koju je SDS imao u svojim arhivima.

Naslovnice novina i internetskih portala nakon

objave da je SOA predala arhivsko gradivo SDS-a

SOA je 2015. godine Hrvatskom

dravnom arhivu predala 134 dunametra dokumentacije bive SDS.


47/49


POPIS POKRATA

BiHBosna i HercegovinaDORH - Dravno odvjetnitvoEU - Europska unija

IAPJadransko-jonski plinovod (Ionian Adriatic Pipeline)ISILtzv. Islamska drava Iraka i Levanta(Islamic State of Iraq and the Levant)MORH - Ministarstvo obrane

MUP - Ministarstvo unutarnjih poslova

MVEP - Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

NATO - Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora

RH - Republika HrvatskaSDSSluba dravne sigurnostiSOA - Sigurnosno-obavjetajna agencijaTAPTransjadranski plinovod (Trans Adriatic Pipeline)USKOK - Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta

UVNS - Ured Vijea za nacionalnu sigurnostVSOA - Vojna sigurnosno-obavjetajna agencija


48/49


49/49

Sigurnosno-obavjetajna agencija

Savska cesta 39/1

10000 Zagreb

KONTAKT:

telefon: 01/ 377 22 22

e-pota: [email protected]

www.soa.hr

Ovaj dokument vlasnitvo je Sigurnosno-obavjetajneagencije. Dokument je namijenjen za javno objavljivanje i

njime se moe svatko koristiti uz obvezno navoenjeizvora.
http://www.soa.hr/http://www.soa.hr/http://www.soa.hr/

Documents

Godišnje izvješće SOA