Z:\Odsjek za koordinaciju izrade izvješća\Zovko\Public\Županijski Programi i Izvješća o stanju okoliša\Karlovačka žup\IZVJEŠĆE2003_konačno.doc

********* IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA

KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Naručitelj izrade: Karlovačka županija Izrada: Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije Križanićeva 11 47000 Karlovac Kooridinator izrade:

Vjeruška Stanišić, dipl. ing. agr. Stručni tim izrade Izvješća: 1. Zlatko Cindrić, dipl. ing. 2. Marinko Maradin, dipl. inž. arh. 3. Janja Furač, dipl. ing. prom. Klasa: 351-04/03-01/12 UrBroj: 2133/1-06/05-03-19 Karlovac, listopad 2004. ravnatelj Marinko Maradin, dipl. inž. arh. Izvješće o stanju okoliša prihvaćeno od strane Županijske skupštine klasa: ________________ , ur.broj: _______________, na _. sjednici Županijske skupštine održanoj ____________ 2004. godine

2

SADRŽAJ 1. NEPOVOLJNI UTJECAJI NA OKOLIŠ 1.1. Stanovništvo i kućanstva 1.2. Korištenje prostora 1.3. Nepovoljni utjecaji na okoliš kao poljedica djelatnosti 1.3.1. Industrija, energetika i iskorištavanje mineralnih sirovina 1.3.2. Poljoprivreda – akvakultura 1.3.3. Šumarstvo 1.3.4. Turizam 1.4. Izvješće o postupanju s otpadom 1.5. Nepovoljni utjecaji na okoliš kao poljedica pojedinih većih zahvata 1.6. Ostali nepovoljni utjecaji 1.6.1. Promet 1.6.2. Buka 1.6.3. Iznenadni neželjeni događaji s posljedicama po okoliš – akcidenti 2. STANJE OKOLIŠA U ŽUPANIJI 2.1. Zrak 2.2. Tlo 2.3. Voda 2.4. Mineralne sirovine 2.5. Biljni i životinjski svijet – biološka raznolikost 2.6. Kulturna baština 2.7. Okoliš i zdravlje 3. OCJENA PROVEDENIH MJERA I NJIHOVE UČINKOVITOSTI 4. ANALIZA PROVOĐENJA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA ZADANIH

PROGRAMOM ZAŠTITE OKOLIŠA KARLOVAČKE ŽUPANIJE 5. OCJENA PROVEDENIH NADZORA I PODACI O IZREČENIM KAZNAMA 6. OCJENA KORIŠTENJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA 7. PROCJENA POTREBE IZRADE NOVIH ILI IZMJENA I DOPUNA

POSTOJEĆIH DOKUMENATA ZAŠTITE OKOLIŠA 8. OSTALI PODACI VAŽNI ZA ZAŠTITU OKOLIŠA 9. PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA (MONITORING) U VIDU SUSTAVNOG

MJERENJA EMISIJA, IMISIJA, PRIRODNIH I DRUGIH POJAVA, KAKVOĆE I PROMJENA STANJA U OKOLIŠU

3

UVOD Očuvanje prirode i čovjekova okoliša Ustav Republike Hrvatske svrstava u jednu od

najviših vrednota ustavnog poretka. Država osigurava pravo građana na zdrav život i zdrav okoliš. Radi zaštite gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava, prirodna bogatstva i ostali dijelovi prirode, odnosno stvari od osobitog povijesnog, kulturnog, gospodarskog i ekološkog značaja od interesa su za državu i imaju njezinu osobitu zaštitu. Način na koji se ova dobra može iskorištavati, te u svrhu njihove zaštite čak i ograničavati pravo vlasništva i poduzetnička sloboda, određuje se zakonom. Zakon o zaštiti okoliša (NN RH 82/94) predstavlja krovni zakon kojim se uređuje zaštita okoliša radi njegovog očuvanja, smanjivanja rizika za život i zdravlje ljudi, osiguranja te poboljšanja kakvoće življenja. Pojam okoliš Zakonom je definiran kao prirodno okruženje – zrak, tlo, voda, klima, biljni svijet i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja te kulturna baština kao dio okruženja koji je stvorio čovjek. Zaštita svake pojedine sastavnice okoliša podrobno se uređuje posebnim zakonima i propisima za njihovu provedbu.

Osnovni uvjet očuvanja i unaprjeđenja stanja okoliša, a time i održivog razvoja je racionalno korištenje prirodnih izvora i energije. Stoga prirodne izvore treba očuvati u takvoj količini i takvom stanju kakvoće, koji neće štetiti čovjeku, biljnom i životinjskom svijetu. Pri tome je posebno važan sklad svih prirodnih zajednica, za što je nužno očuvati i njihova staništa. Zaštitom okoliša smanjuje se rizik za život i zdravlje ljudi te omogućava ostvarenje prava na kvalitetan život sadašnjim i budućim generacijama.

Načelo održivog razvoja moguće je djelotvorno ostvariti i dalje održavati jedino aktivnim uključivanjem svih sudionika – od onih koji upravljaju okolišem, do onih koji na okoliš najviše utječu. U tom procesu svi sudionici moraju djelovati kao partneri, a ključni partner pri tome mora biti država, koja mora stvoriti uvjete za ravnopravno uključivanje jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave u proces gospodarenja ukupnim potencijalima prema načelu održivog razvoja.

Upravo se na lokalnoj razini može najdetaljnije sagledati većina problema okoliša, ali ta je razina istovremeno i mjesto gdje građani mogu najviše utjecati na njihovo rješavanje, odnosno na mijenjanje navika, od osnovnih životnih do navika u načinima proizvodnje, iskorištavanju prostora, neracionalnoj potrošnji i dr. Proširenjem autonomije i organizacione samostalnosti područnih i lokalnih teritorijalnih jedinica raste i njihova uloga, posebice odgovornost u zaštiti okoliša. Pri tome njihova predstavnička tijela samostalno donose odluke i ostale akte kojima se, između ostalih, uređuju i pitanja zaštite okoliša. Izvršna tijela time dobivaju zahtjevnu zadaću provođenja donesenih odluka. Ne može se, međutim ne spomenuti, da provođenje tih zadaća ovisi i o potpori koja mora dolaziti sa državne razine. Brojne nedorečenosti, neusklađenosti, pa i nelogičnosti u propisima koji reguliraju ovo područje, ne samo da stvaraju raznovrsne dvojbenosti u njihovom provođenju, već ostavljaju prostora raznim interesima koji su suprotni zajedničkom interesu cjelokupne zajednice, a na teret su okolišu i održivom razvitku. S druge pak strane, velik dio zakonom propisanih obveza uopće se ne provodi. Razlozi tome su različiti – od neprilagođenosti zakonskih odredbi lokalnim osobitostima, potrebama i uvjetima, do inertnosti tijela izvršne vlasti i gospodarskih subjekata.

Svjesni činjenice da je Republika Hrvatska dužna svoj pravni sustav prilagoditi pravnom sustavu EU, pri čemu je u području zaštite okoliša svakako najzahtjevnije gospodarenje otpadom, preostaje nam se nadati da će se taj proces dovršiti u što skorijem periodu te da će se moći prići sustavnom rješavanju nagomilanih problema.

Izvješće o zaštiti okoliša, kao prirodnog i ljudskom djelatnošću stvorenog okruženja, izrađuje se za potrebe efikasnijeg i racionalnijeg provođenja Programa zaštite okoliša te drugih dokumenata u funkciji održivog razvoja. Zakonska odredba o izradi ovog dokumenta

4

sadržana je u članku 22. Zakona o zaštiti okoliša kojim se propisuje i osnovni sadržaj ovog dokumenta te Izvješće treba prvenstveno sadržavati:

- podatke o stanju okoliša u županiji; - podatke o utjecaju pojedinih zahvata na okoliš; - podatke o ostalim nepovoljnim utjecajima na okoliš; - ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti; - analizu ostvarivanja Programa zaštite okoliša; - ocjenu provedenih nadzora i podatke o izrečenim kaznama; - ocjenu o korištenju financijskih sredstava za zaštitu okoliša; - procjenu potrebe izrade novih ili izmjena i dopuna postojećih dokumenata; - ostale podatke važne za zaštitu okoliša.

Zakonska je obveza izrada Izvješća svake četitri godine. Prvo izvješće o zaštiti okoliša Karlovačke županije izrađeno je 1997. godine, a 1999. godine izrađen je Program zaštite okoliša Karlovačke županije. Stoga je 2003. godina razuman rok za preispitivanjem mjera zaštite okoliša zadanih tim dokumentom, ali i zakonima te drugim dokumentima (studijama, planovima i dr.) kojima se obrađuje problematika zaštite okoliša. Dodatan razlog za navedene aktivnosti je i taj što je u mnogome izmjenjena zakonska regulativa koja ovo područje sve detaljnije obrađuje, a također je donesena i Nacionalna strategija zaštite okoliša s Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (NN br.46/02) te pripremljena Državna strategija postupanja s otpadom, koja do sada još nije donesena. Nažalost, proces donošenja novih propisa još nije dovršen.

Kako bi ovo izvješće moglo poslužiti boljem razumijevanju složene ekološke problematike, informacije trebaju biti pružene kroz kvantitativne pokazatelje prikazane na jednostavan i pregledan način. Zato struktura ovog izviješća slijedi odredbu čl. 22. ZOZO koja propisuje obvezni sadržaj, no u strukturi se pokušalo slijediti standardnu tipologiju pokazatelja Europske agencije za okoliš koja se temelji na tzv. DPSIR sustavu: UZROCI - djelatnosti kao pokretački mehanizmi negativnih utjecaja → stvaraju → PRITISKE - onečišćivači kao posljedice djelovanja pokretačkih mehanizama → utječu na → KAKVOĆU - trenutno stanje okoliša u cjelini i po pojedinim komponentama → izaziva → UTJECAJ - posljedice pritisaka i narušene kakvoće na čovjeka i ekosustave → zahtijeva → ODGOVOR - mjere i instrumenti koji se bave rješavanjem problema i postizanjem ciljeva.

Nažalost, količina informacija prikazanih mjerljivim parametrima limitirana je njihovim postojanjem i dostupnošću. Zakonom o zaštiti okoliša (odredba Čl. 21.) predviđena je uspostava Informacijskog sustava zaštite okoliša na razini Države. Temeljem ove odredbe Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o informacijskom sustavu zaštite okoliša (NN 74/99), kojom je propisan sadržaj, metodološke osnove, obveze, način dostavljanja podataka te način upravljanja podacima o okolišu. Uredbom je predviđeno da informacijski sustav čine podaci o okolišu i njegovim sastavnim dijelovima – zraku, tlu, vodi, biološkoj i krajobraznoj raznolikosti, kulturnoj baštini i klimi, kao i podaci o prostornim obilježjima, otpadu i drugi podaci važni za zaštitu okoliša. Prikupljeni podaci svrstavaju se u tematska područja, koja sadrže zajedničke podatke i koji se odnose na stanje, onečišćavanje, ekološke nesreće i mjere zaštite po pojedinim sastavnicama okoliša, no pojedina područja mogu sadržati i posebne (specifične) podatke za to područje (npr. tipovi, vrste, kategorije, način korištenja i sl.). Svako tematsko područje i potpodručje ima svog nositelja (nadležno ministarstvo) i sudionike, koji su trebali biti određeni Programom vođenja informacijskog sustava koji treba donijeti Vlada Republike Hrvatske. Kako Program još uvijek nije donesen, za sada, nažalost, još nije došlo do uspostave cjelovitog informacijskog sustava, već se podaci moraju prikupljati parcijalno, po prostornim cjelinama i tematskim područjima. Nedostatak i nedostupnost reprezentativnih i točnih pokazatelja promjena u okolišu, bilo u jedinicama

5

lokalne samouprave, bilo u službama koje takve podatke vode predstavljali su jednu od najvećih poteškoća u izradi ovog izvješća.

Upravljanje okolišem radi očuvanja njegove kakvoće temelji se na provođenju donesenih zakona, strategija, programa, akcijskih planova i drugih dokumenata, ali je nezamislivo bez kvalitetne ocjene stanja svake pojedine sastavnice okoliša. Preduvjet za ocjenu stanja kakvoće okoliša je kontinuirano praćenje svih nepovoljnih utjecaja koji na njega djeluju te njihov prikaz, po mogućnosti mjerljivim pokazateljima, ali i otkrivanje razloga zbog kojih se ti utjecaji javljaju. Izvješćivanjem o stanju okoliša stvaraju se pretpostavke za mjenjanjem i dopunjavanjem strateško planskih dokumenata i pravnih akata u cilju njihova poboljšanja.

Stanje okoliša općenito ovisi o ukupnom gospodarskom, društvenom i kulturnom razvitku područja, partnerstvu i podjeli odgovornosti. Iz ovog izvješća može se izvesti nekoliko bitnih zaključaka: • Na Državnoj razini nisu stvoreni preduvjeti za rješavanje problema na nižim razinama:

- od donošenja Zakona o zaštiti okoliša 1994. godine, tek je nedavno (nakon osam godina) donesena Strategija i Nacionalni plan djelovanja za okoliš, sa kojima su se trebali usklađivati dokumenti na nižim razinama;

- u odsustvu Strategije nije bilo niti sustavnog monitoringa; - nije uspostavljen Informacijski sustav zaštite okoliša; - Katastar onečišćavanja okoliša ne funkcionira kako je propisano, a i oni podaci sa

kojima raspolaže su najčešće neupotrebljivi za analiziranje, uspoređivanje a time i za realnu ocjenu stanja;

- procjene utjecaja na okoliš svodile su se na formalno rješavanje, jer su se stručne podloge izrađivale, doduše sukladno propisanom sadržaju, ali sadržajno siromašne i neodgovarajuće zbog odsustva timskog rada na njihovoj izradi;

- Apell proces je samo iniciran, izostala je dalja podrška Države u njegovom provođenju;

- nema odgovarajućeg sustava ekonomskih poticaja, a nisu niti dovoljno iskorištene mogućnosti financiranja iz međunarodnih fondova;

- Strategija gospodarenja otpadom tek je sada u postupku usvajanja, a Program još nije izrađen;

- nisu osigurane mjere za postupanje s opasnim otpadom; - novi Zakon o otpadu je donesen, ali je odmah nakon promjene vlasti na državnoj

razini krajem 2003. najavljena njegova promjena po hitnom postupku, jer je za sada neprovediv.

• Zbog navedene situacije Država do sada nije imala niti snage, a niti opravdanja inzistirati na dosljednom provođenju propisa, što jedino može bitno pridonijeti boljem stanju.

• Veliki i brojni problemi zaštite okoliša takve su naravi da se moraju rješavati na županijskoj i lokalnim razinama, no dijelom zbog odsustva provođenja državnih mjera, dijelom zbog nedostatka financijskih sredstava, ali i zbog vlastite inertnosti i ta je razina zakazala;

• Za rješavanje najvećeg broja problema zaduženi su gospodarski subjekti, no Država i regionalna samouprava moraju stvoriti preduvjete kako bi ih subjekti mogli uspješno rješavati. Tek potom se može prići jačoj kontroli i inzistiranju na dosljednom provođenju propisa i donesenih programa.

Kada se uzme u obzir sve navedeno, unaprijed se može zaključiti da ovo izvješće neće i ne može dati željenu, pa čak niti objektivnu sliku o stanju okoliša na kakvu imaju pravo građani naše županije. Tek kada proradi svijest svih društvenih skupina i kada obveze u zaštiti okoliša počnu provoditi svi u okviru svojih dužnosti i to transparentno, a ne samo deklarativno, često u funkciji ostvarenja političkih ili drugih ciljeva, kada se uspostavi

6

vertikalna i horizontalna suradnja među svim društvenim skupinama, poglavito političkim, moći ćemo zaista zaključiti da smo poduzeli sve potrebno u svrhu osiguranja održivog razvitka. Možda u ovom trenutku to izgleda teško izvedivo, ali to je jedini put za osiguranjem Ustavom zagarantiranih prava građanima i budućim naraštajima na zdrav život i očuvan okoliš.

Emisija štetnih tvari u okoliš nije samo problem industrijski razvijenih regija i velikih urbanih cjelina. Jedan od globalnih problema nastalih ljudskom aktivnošću u proteklih stotinjak godina je globalno zatopljenje uzrokovano porastom koncentracije antropogenih plinova (CO2, CH4, N2O) i halogeniziranih spojeva (CFC, HFC, PFC). Zbog promjene klime dolazi do topljenja ledenjaka, podizanja razine svjetskih mora, povećanog intenziteta i učestalosta ekstremnih meteorloških pojava, što bi moglo rezultirati smanjenjem zalihe pitke vode, izumiranjem bioloških vrsta i direktnim utjecajem na zdravlje čovjeka. Zbog porasta koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi predviđa se porast prosječne godišnje temperature 4 – 6 0 C u narednih 100 g. Najznačajniji izvor CO2, kao najvažnijeg stakleničkog plina je izgaranje fosilnih goriva, posebice iz energetskog sektora, industrije i prometa. CH4 nastaje najviše procesima anaerobne izgradnje organskog otpada na odlagalištima, u stočarskoj proizvodnji te kao posljedica korištenja fosilnih gnojiva. N2O najvećim dijelom potiče od izravnih emisija iz poljoprivrednih tala, krutog i tekućeg gnoja, tek zatim iz industrijskih procesa. Premda Županija ne pridonosi značajnijim udjelom u apsolutnim emisijama stakleničkih plinova, zbog djelomičnog doprinosa globalnom zatopljenju, a konačno zbog zakonskih i međunarodnih obveza i tome će problemu trebati posvetiti brigu. Jedna od mogućnosti u tom smislu je smanjenje količine organskog otpada na komunalnim odlagalištima, odnosno, korištenje metana u energetske svrhe.

Mnoge ljudske aktivnosti prilikom kojih se javljaju pojačane emisije sumpornog dioksida (SO2), dušičnih oksida (NOx), hlapivih organskih spojeva (VOC) i amonijaka (NH3), prije svega izgaranje fosilnih goriva i intenzivna poljoprivredna djelatnost, uzrokuju zakiseljavanje okoliša te pojavu prizemnog ozona. Štetni učinci ovih plinova očituju se u zakiseljavanju tala i voda, što ima direktan utjecaj na šumske i vodene ekosustave, ali i na građevine i kulturne spomenike. Nažalost, zbog transporta i difuzije kiselih zagađivala u zraku, idirektni učinci zakiseljavanja okoliša javljaju se i na velikim udaljenostima od izvora emisija. Pri tome vegetacija trpi štete ne samo zbog direktnog djelovanja sulfatne i nitratne kiseline, nego i zbog promjena kemizma i biologije tla na kojem raste. Dolazi i do zakiseljavanja površinskih i podzemnih voda. Zakiseljavanju tla i voda doprinosi i prekomjerna, nekontrolirana primjena kemijskih sredstava u poljoprivredi.

7

1. NEPOVOLJNI UTJECAJI NA OKOLIŠ U ŽUPANIJI Osnovni pokretački mehanizmi nepovoljnih utjecaja na okoliš i uzroci njegova

oštećenja u prvom su redu neke od gospodarskih djelatnosti, kao što su industrija, energetika, turizam i iskorištavanje mineralnih sirovina. Poljoprivreda, akvakultura i šumarstvo specifične su djelatnosti koje se, iako proizvode nepovoljne utjecaje, optimalnim korištenjem postojećih resursa (tlo, pašnjaci, domaće životinje, radno sposobno stanovništvo) mogu najlakše prilagoditi održivom razvoju, jer te djelatnosti ne spadaju u one koje resurse isključivo troše, nego ih velikim dijelom i vraćaju okolišu. U ostale pokretačke mehanizme negativnih utjecaja na okoliš ubrajamo stanovništvo, velike zahvate u prostor, promet, buku, iznenadne neželjene događaje i, kao najvažniji, stvorene velike količine otpada koji okoliš opterećuje najviše. Posljedica djelovanja svih navedenih pokretačkih mehanizama je stvaranje pritisaka na okoliš, koji se prvenstveno odražavaju kao njegovo trenutno ili kontinuirano onečišćavanje, a time i prolazno i/ili trajno oštećenje. Tako narušeno stanje kakvoće pojedinih sastavnica okoliša (vode, tla, zraka) ili u najgorem slučaju narušena kakvoća okoliša u cjelosti, utječe na život i zdravlje čovjeka te održivost staništa i cijelih ekoloških sustava.

Temeljem načela javnosti i sudjelovanja, kao jednog od osnovnih načela na kojem se temelji zaštita okoliša, a prema kojem građani imaju pravo na pravodobno obavješćivanje o onečišćavanju okoliša, o poduzetim mjerama i s tim u vezi na slobodan pristup podacima o stanju okoliša, ZOZO u članku 40. predviđa da Ured državne uprave u županiji nadležan za poslove zaštite okoliša vodi Katastar onečišćavanja okoliša (prema zakonskoj definiciji to je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu unošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš), kao i preglede očevidnika o stanju okoliša. U gradovima je za vođenje KOO zaduženo upravno tijelo nadležno za zaštitu okoliša. Od provedbenih propisa, donesen je Pravilnik o Katastru emisija u okoliš (NN 36/96) koji se vodi kao sastavni dio Katastra onečišćavanja okoliša, no nije donesen propis o sadržaju i načinu vođenja očevidnika o stanju okoliša.

Katastar emisija u okoliš, skup je podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu ispuštanja, istjecanja ili odlaganja štetnih tvari iz određenog izvora u okoliš, koji se prikupljaju za period kalendarske godine, a temaljem čl. 4 sadrži podatke o: - onečišćivaču i tehnološkoj jedinici u sastavu onečišćivača (za pojedinačne izvore) te o

naselju (za kolektivne izvore), - vrsti emisije u zrak i vode, pokazateljima onečišćenja vode i vrstama otpada, - izvoru emisije, - ispustu, odnosno području nastanka emisije (popisni krug, dionica ceste, dio naselja), - količini emisije za svaki ispust kod pojedinačnog izvora, odnosno količini emisije za

određeno područje nastanka emisije kod kolektivnog izvora te količini otpada, - uređajima i opremi za zaštitu okoliša te procesima koji se koriste za zaštitu okoliša. Odredbama članka 22. navedenog Pravilnika o katastru emisija u okoliš propisano je da se prikupljeni podaci unose u računalo korištenjem programske opreme, koja mora omogućiti njihov unos, obradu i prikazivanje.

Izviješće o stanju okoliša treba se, prema tome prije svega bazirati na podacima iz Katastra emisija u okoliš koji bi trebali biti mjerodavni za ocjenu stanja.

U svrhu izrade ovog izvješća, od Ureda državne uprave u Karlovačkoj županiji zatraženi su podaci koji se vode u okviru Katastra emisija u okoliš. Nažalost, ured nije bio u mogućnosti dostaviti tražene podatke iz razloga što navedeni program nema mogućnosti preglednog prikazivanja podataka. Zato su ovom zavodu dostavljeni prijemni listovi tvrtki sa kojih je podatke valjalo unijeti u pregledne tablice. Budući da se na ovaj način obrađeni podaci ne mogu smatrati službenim, u ovom izviješću interpretiraju se samo kao orjentacioni pokazatelji, kako bi ipak mogli dati kakvu – takvu sliku o izvorima, vrsti, količini i mjestu

8

ispuštanja štetnih emisija u okoliš na području županije. Nakon što su podaci iz prijemnih listova uneseni u pregledne tablice, dostavljen nam je i popis prema jedinicama lokalne samouprave i identifikacijskim brojevima, u kojem je evidentirano daleko više gospodarskih subjekata nego što postoji podataka o emisijama u okoliš, no vjerojatno niti to nije konačan broj onečišćavača sa područja županije. Budući da podaci iz prethodnih godina nisu dostupni, prikazani su samo podaci iz 2002. godine.

Iz navedenih razloga pri izradi ovog izviješća nismo se upuštali u analizu količina emisija, jer ona ionako ne bi dala neke suvisle rezultate. Stoga dajemo samo orjentacioni pregled broja onečišćivača, a pregledne tablice dostupnih podataka za 2002. godinu nalaze se u prilogu ovog izvješća.

9

1.1. STANOVNIŠTVO I KUĆANSTVA

Karlovačka je županija kao jedinica područne (regionalne) samouprave teritorijalno i

organizacijski podijeljena na pet gradova (Karlovac, Duga Resa, Ogulin, Ozalj i Slunj) i 17 općina (Barilović, Bosiljevo, Cetingrad, Draganić, Generalski Stol, Josipdol, Kamanje Krnjak, Lasinja, Netretić, Plaški, Rakovica, Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojnić i Žakanje).

Sa svojom površinom od 3.644 km2 i brojem stanovnika od 140.125, Županija spada među veće po veličini i srednje po broju stanovnika. Prosječna gustoća stanovništva iznosi 38,45 st/km2, što Županiju svrstava među relativno rijetko naseljene u odnosu na državni prosjek od 77,4 stan/km2 , pri čemu je stanovništvo vrlo nejednoliko raspoređeno te je najveća koncentracija stanovnika u gradovima (samo je u Karlovcu 42,4 % ukupnog stanovništva, dok je u ostala četiri grada 28,9 % ).

STANOVNICI

POVRŠINA Popis 1991. Popis 2001.

km2 % broj % broj % Karlovačka županija 3.644 100 184.577 100 140.125 100

GRADOVI 1.573 43,2 124.487 67,4 99.883 71,3 Karlovac 396 10,9 73.583 39,9 59.469 42,4 Duga Resa 58 1,6 14.088 7,6 12.059 8,6 Ogulin 542 14,9 16.732 9,1 15.082 10,8 Ozalj 176 4,8 9.988 5,4 7.663 5,5 Slunj 401 11,0 10.096 5,5 5.610 4,0 OPĆINE 2.071 56,8 60.090 32,6 40.242 28,7 Barilović 183 5,0 4.529 2,5 3.042 2,18 Bosiljevo 111 3,1 2.598 1,4 1.470 1,04 Cetingrad 141 3,9 4.758 2,6 2.516 1,81 Draganić 73 2,0 3.404 1,8 2.803 2,01 Generalski Stol 100 2,7 3.833 2,1 3.177 2,26 Josipdol 168 4,6 4.850 2,6 3.922 2,80 Kamanje 15 0,4 1.018 0,72 Krnjak 115 3,2 3.204 1,7 2.127 1,51 Lasinja 86 2,4 2.821 1,5 1.851 1,32 Netretić 109 3,0 5.437 3,0 3.252 2,32 Plaški 158 4,3 4.317 2,3 2.441 1,74 Rakovica 261 7,2 4.108 2,2 2.385 1,70 Ribnik 40 1,1 1.060 0,6 568 0,40 Saborsko 132 3,6 1.501 0,8 785 0,56 Tounj 95 26,1 1.695 0,9 1.250 0,89 Vojnić 239 6,5 8.236 4,5 5.487 3,91 Žakanje * sa područjem opć. Kamanje

45 1,6 3.739 2,0 2.148

*3.166

1,53

*2,26 Ukoliko se, nakratko, zanemari utjecaj gospodarskih i dugih djelatnosti vezanih uz

stanovništvo, može se uočiti da već i samo njegovo prisustvo i aktivnosti vezane uz život stvaraju određene pritiske na okoliš, ovisno o broju stanovnika i gustoći naseljenosti područja. Srećom, jačanjem vlastite ekološke svijesti, stanovništvo u posljednje vrijeme predstavlja i

10

sve jaču pokretačku snagu aktivnosti usmjerenih očuvanju i poboljšanju kakvoće svog životnog okruženja. Pritisci stanovništva na okoliš najviše se očituju kroz potrošnju energije i drugih sirovina, kroz veličinu emisija onečišćujućih tvari u zrak i vodu te količine otpada koji se stvaraju po jednom kućanstvu. Utvrđeni porast BDP po stanovniku izravno ukazuje na porast životnog standarda, a time i jači pritisak na okoliš. Uzrok je tome relativno povećanje potrošnje energije za grijanje zbog uvođenja centralnog grijanja u kućanstva koja su grijala manji broj prostorija te povećanje potrošnje energije u netoplinske svrhe (perilice rublja i posuđa, raskladni uređaji, audio – video oprema, mobiteli i dr.). Kada se tome doda i veća potrošnja sanitarno – higijenskih potrepština, veće količine ambalaže i sl., rezultat je i veća količina emisija onečišćivača u zrak (SO2, NOx, CO, CO2 i čestice), u otpadne vode (kloridi, sulfati, nitrati, nitriti, organske tvari i dr.) te veća količina komunalnog otpada u kojem nije zanemarivo niti prisustvo dijela opasnog otpada (npr. baterije kućanskih uređeja i mobitela), ukoliko nije organizirano njegovo odvojeno prikupljanje i osigurano trajno zbrinjavanje. Način korištenja prostora se bitno izmijenio, od pretežito ruralnog, koji je jednolično opteretio cjelokupan prostor prema urbanom načinu korištenja prostora, koji čini izuzetna opterećenja na ukupno malim površinama – urbanim prostorima i njihovim poveznicama, dok ostatak prostora ostavlja s minimalnim ljudskim utjecajem. Demografske analize pokazuje da je zaustavljen migracijski trend selo – grad, odnosno da polako počinje suprotni trend koji vodi iseljavanju iz najopterećenijih urbanih prostora. Ipak, taj je trend još uvijek ograničen, prvenstveno ukupno lošim demografskim pokazateljima na području Županije i RH. Istovremeno, smanjen je broj kućanstava sa gotovo 60.000 na jedva 50.000, uz smanjenje broja stanovnika za preko 36.000. Rat je ostavio nepopravljive posljedice, koje se bez vanjske pomoći neće moći sanirati.

1.2. KORIŠTENJE PROSTORA Planirani sustav središnjih naselja na državnoj razini temelji se na načelu policentričnog razvoja. To podrazumijeva razmještaj i odnos gradskih i ostalih naselja u prostoru na način da više i srednje rangirana središta oblikuju prostornu strukturu i opskrbljuju stanovništvo i gospodarstvo potrebnim sadržajima i infrastrukturom. Cjelokupan sustav naselja zbog demografskog pražnjenja prostora je predimenzioniran u odnosu na realne potrebe. Zahtjevi za porastom privatnog i društvenog standarda u manjoj mjeri anuliraju taj višak, ali pokazatelji ipak ukazuju na višak građevinskog područja i u manjoj mjeri i višak društvenih standarda. Na to ukazuje i gotovo 5 % površine naselja namijenjenih izgradnji, koji se novom generacijom prostornih planova mora umanjiti, na realnih 3 – 4 %. Udio od samo 60 % izgrađenog dijela građevinskog područja ukazuje na znatne rezerve na tome području. Pri tome je situacija znatno bolja u gradovima, gdje je prosječno korištenje prostora (izgrađeni dio) od cca 400 m2/stanovniku, dok su ruralna područja u lošijoj situaciji sa preko 1000 m2/stanovniku (situacija prema popisu 1991. godine). Usporedni podaci prema popisu 2001. godine daju izgrađenih oko 500 m2/stanovniku za urbana i preko 1.500 m2/stanovniku za ruralna područja. Pri tome površina planiranih građevinskih područja u ruralnom području od oko 2.700 m2/stanovniku ukazuju na velike rezerve i prevelike planske apetite prostornih planova stare generacije, koji su još uvijek na snazi za cijelo područje Županije, osim za područje Grada Karlovca i općine Lasinja.

Broj stanovnika u gradovima je najvažniji podatak u određivanju stupnja koncentracije stanovnika, odnosno koncentracije urbaniziranosti, izražene koeficijentom urbanizacije. Stupanj urbaniziranosti (omjer gradskog i ukupnog stanovništva) na području Županije iznosi

11

71 %. Taj pokazatelj upućuje na izrazitu polarizaciju prostora, ali i na mjesta koncentracije većine problema kvalitete okoliša.

Površina transportne infrastrukture

- Površina transportne infrastrukture koja ima vlastite koridore na području Županije ukupno iznosi 5.157 ha ili 1,41 % teritorija, od čega je 3.800 ha ili 1,03 % površina za cestovni promet, 300 ha ili 0,1 % površina za željeznički promet, 351 ha ili 0,1 % cjevovodnih sustava, 706 ha ili 0,2 % dalekovoda. Daleko veći dio infrastrukture koristi navedene infrastrukturne koridore, posebice cestovne, čime se smanjuje potreba za čuvanjem prostora.

- gustoća cestovne mreže iznosi 51,9 km / 100 km2 - površine eksploatacije mineralnih sirovina iznose 730 ha. - površine zaštićenih prirodnih područjaiznose 11.414,16 ha ili 3,35 % površine Županije.

Dokumenti prostornog uređenja definiraju planske mjere za očuvanje vrijednih dijelova okoliša i ekološke stabilnosti u okviru održivog razvoja. Osnovni razvojni dokumenti doneseni na razini države su Strategija i Program prostornog uređenja RH (1999.). Temeljem tih dokumenata predviđena je izrada novog prostornog plana nacionalnog parka Plitvička Jezera, koji se dijelom nalazi na području Županije. Od planova nove generacije donesen je PP Karlovačke županije (2000.), PPU Grada Karlovca (2000.) i PPU Općine Lasinja (2001.), a u izradi su PPU svih ostalih gradova te samo 7 općina.

Izrađeno je novo Izvješće o stanju u prostoru te usvojen Program mjera unapređenja stanja u prostoru Karlovačke županije (2003.).

Temeljem svih navedenih planova i važećih zakona i podzakonskih akata, izrađeno je više studija utjecaja na okoliš zahvata, koje su prošle važeću proceduru i za provođenje kojih je doneseno rješenje resornog Ministarstva (godišnje 1-4 studije).

1.3. Nepovoljni utjecaji na okoliša kao posljedica djelatnosti

1.3.1. Industrija, energetika i iskorištavanje mineralnih sirovina

Na području županije industrija u sebi objedinjuje više grana od kojih mnoge imaju dugogodišnju tradiciju i osnovni je nositelj gospodarskih aktivnosti, iako zbog tranzicijskih i ratnih zbivanja u proteklom razdoblju veći dio industrijskog sektora radi sa smanjenim kapacitetom. Prema djelatnostima, na području županije najzastupljenije su sljedeće grane: - proizvodnja hrane i pića - proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda - proizvodnja strojeva i uređaja - proizvodnja metala - proizvodnja drva i proizvoda od drva - proizvodnja ostalih nemetalnih proizvoda - proizvodnja kože i proizvoda od kože - proizvodnja proizvoda od plastike - tiskarska djelatnost Ovaj skup raznorodnih djelatnosti, kojima je zajednički protok velikih količina tvari i energije kroz pojedine procese, predstavlja brojne i raznovrsne pokretačke mehanizme nepovoljnih utjecaja na okoliš, prvenstveno na zrak, vodu i tlo. Osim toga, i sami industrijski proizvodi, bilo za vrijeme korištenja, bilo nakon što postanu otpad, zbog svoje velike količine postaju značajni onečišćivači.

12

Rudarstvo bilježi trend povećanja površinske eksploatacije tehničkog građevnog kamena, eksploatacija pijeska i šljunka iz vodenih tokova te ciglarske gline. Utjecaji ovog sektora na okoliš su kompleksni – od utjecaja na kakvoću zraka, vode i tla do utjecaja na razinu buke, vegetaciju, faunu područja i izgled krajobraza.

Emisije onečišćujućih tvari iz energetskog sektora, prvenstveno u zrak, važni su utjecajni čimbenici na stanje okoliša, jer stvaraju brojne pritiske. Kako na području županije nema termoelektrana, onečišćenje uglavnom potječe od vlastitih stacionarnih energetskih izvora gospodarskog sektora i kotlovnica domaćinstava u kojima izgaraju fosilna goriva te mobilnih izvora (promet). Negativni učinci velikim su dijelom izazvani neracionalnim iskorištavanjem energije, pa se u proteklom periodu prelazi na uvođenje čišćih energenata. Količine emisija onečišćujućih tvari (SO2, NOx i CO2), zahvaljujući povoljnijoj strukturi i kvaliteti izgaranog goriva, posljednjih godina su u padu, čemu uvelike doprinosi i uvođenje plina na područje županije.

Najvažniji razlog za probleme koje industrijski sektor stvara u zaštiti okoliša je slaba ekonomska moć mnogih gospodarskih subjekata. Zbog toga ulaganja u zaštitu okoliša nisu prioritetna nego se svode samo na ona koja su, zbog nemogućnosti izbjegavanja zakonom nametnutih obveza, neizbježna. Zastarjela tehnologija, loš režim rada i ispusti bez kvalitetnih pročišćivača glavni su uzrok prekoračenja dopuštenih emisija onečišćujućih tvari iz industrijskog sektora (CO, NMVOC i NOx) i uzrok toplinskim gubicima. Neobrađene ili tek djelomično obrađene otpadne vode velik su izvor onečišćujućih tvari koje se otpadnim vodama upuštaju u prirodne vodotokove, no nema točnih podataka o opterećenju otpadnih voda iz pojedinih podpodručja prerađivačke industrije, jer se podaci obrađuju samo po slivnim područjima. Sve ove djelatnosti su uz to i proizvođač velikih količina svih vrsta otpada, a u ukupnim količinama opasnog otpada dominiraju otpadna ulja.

U Katastru emisija u okoliš evidentirano je da na području Karlovačke županije djeluje 151 gospodarski subjekt. Od toga ih, prema dostavljenom popisu 140 ima identifikacijski broj, dok za 11 subjekata postoje podaci o emisijama u okoliš, ali nema podataka o identifikacijskom broju. Za 57 gospodarskih subjekata koji se vode u KEO-u, nema nikakvih podataka o emisijama.

Najveći broj gospodarskih subjekata koji su evidentirani u KEO-u je razumljivo, u Karlovcu 85, zatim u Ogulinu 16, Dugoj Resi 11, Ozlju 7, Slunju 5, Draganiću 5, Vojniću 3, Josipdolu 2, Krnjaku 2, Žakanju 2, Netretiću 1 i Tounju 1 (Prilog 1. Popis subjekata evidentiranih u KEO).

1.3.2. Poljoprivreda i slatkovodno ribarstvo

Intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju karakterizira primjena agrokemikalija i

korištenje teških strojeva za primjenu agrotehničkih mjera, dok je za intenzivnu stočarsku proizvodnju svojstveno nastajanje velikih količina štetnog organskog otpada.

Mehanizam djelovanja, usvajanja od strane biljke te put razgradnje kemijskih spojeva u biljci i tlu vrlo su složeni i ovise o raznim faktorima – od utroška aktivne tvari po jedinici površine, broja tretmana tijekom vegetacije, fizikalno–kemijsko tehnološkim i ekotoksikološkim svojstvima aktivne tvari i pripravka, tipovima tla na koje se aplicira, vremenskim prilikama te usvajanjem od strane biljke. Složeni problemi u primjeni sredstava za zaštitu i ishranu bilja nastali su zbog njihove masovne, ali i nestručne primjene u intenzivnoj, visokoprinosnoj proizvodnji (prvenstveno na velikim površinama pod monokulturom i višegodišnjim kulturama). Zbog takvog načina primjene može doći do sekundarnih loših posljedica za biljke, tlo i vodu, koje se očituju u rezistentnosti ili stimulirajućem djelovanju na štetnike (učinak suprotan od željenog), povratnom djelovanju, sekundarnom djelovanju na korisnu faunu, promjenu genetske strukture populacija štetnih

13

vrsta te utjecaju pesticida na ishranu bilja. Prekoračenje maksimalno dopuštenih količina pesticida u namirnicama, propisanih od strane ministarstva zdravstva, sprječava se poštivanjem doze primjene i propisane karence. Kako se obrambeni mehanizmi biljke na napad uzročnika bolesti i štetnika temelje na stvaranju fitotoksina od strane same biljke, a koji su po kemijskoj strukturi vrlo slični pesticidima, njihova količina u biljci može i više puta premašiti količinu toksina zaostalu od tretiranja. U pogledu pravilne primjene pesticida u proizvodnji veliku je ulogu odigrala država, unošenjem reda u propise i ispravnom politikom. Zakonom o zaštiti bilja određena je stroga kontrola prodaje repromaterijala za poljoprivrednu proizvodnju isključivo u specijaliziranim prodavaonicama, u kojima uposleni stručni djelatnici prilikom prodaje ovih proizvoda pružaju i usluge stručnog savjetovanja za primjenu istih proizvođača koji nemaju sami dovoljno stručnih znanja u ovom području. Pitanje pravovremene zaštite uzgajanih kultura od pojedinih nametnika, odnosno korištenje metode procjene i prognoze pojave štetočinja i poduzimanja mjera njihovog suzbijanja isključivo onda kada je to potrebno, predstavlja najveći napredak u ekonomskoj i ekološkoj racionalizaciji proizvodnje. Izvještajno prognozne poslove u zaštiti bilja obavlja odjel za zaštitu bilja Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Prognozom se znanstveno utvrđenim i u praksi provjerenim metodama, uz primjenu principa integrirane proizvodnje, određuje pojava i optimalan rok suzbijanja štetočinja, prednost u suzbijanju daje se drugim mjerama, a kemijska zaštita primjenjuje se samo kad intenzitet napada prijeđe kritičan broj. Tim načinom postiže se veća efikasnost u uzgoju usjeva uz minimalnu potrošnju pesticida, izbjegavaju se nepotrebna tretiranja i više čuva prirodni okoliš. Najupitniji je put otpadne ambalaže, premda se i ona u posljednje vrijeme na tržištu sve češće javlja kao biorazgradiva, kao i neiskorištenih količina, za koje se može pretpostaviti da se zbog visoke cijene i roka uporabe većeg od jedne sezone ne pojavljuju u znatnijim količinama. Veliki problem u zaštiti zdravlja ljudi nedostatna je kontrola rezidua pesticida kod finalnog proizvoda, što je u nadležnosti je Ministarstva zdravstva, odnosno sanitarne inspekcije.

Mineralna gnojiva također se primjenjuju u razmjerno malim količinama zbog njihove visoke cijene na tržištu. Organska gnojiva ne predstavljaju značajan izvor onečišćenja, jer se najčešće koriste za održavanje plodnosti zemljišta na samom gospodarstvu, osim ako odnos biljne i stočarske proizvodnje nije izbalansiran.

U stočarskoj grani najveći utjecaj na okoliš proizvode farme na kojima se drži stoka u untenzivnom uzgoju, kao točkasti izvori onečišćenja tla, voda i zraka. Najveći problem predstavlja tekući gnoj koji se drži u lagunama po nekoliko mjeseci i premda se koristi u zatvorenom ciklusu proizvodnje za gnojidbu vlastitih površina, postoji izvjesno onečišćenje emisijom plinova u zrak, širi neugodne mirise a postoji i opasnost od onečićenja voda.

Poljoprivreda spada u djelatnosti koje doprinose onečišćenju atmosfere stakleničkim plinovima (CH4 i O2). Amonijak i ostali dušikovi spojevi pridonose zakiseljavanju tla i eutrofikaciji vodenih ekosustava.

Zahvaljujući državnim poticajima, pad broja stoke u Županiji je zaustavljen. U odnosu na 1991. broj stoke je prepolovljen i prema zadnjim podacima danas stagnira na oko 14.000 uvjetnih grla.

Vraćanje tradicionalnog sustava gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u vidu tzv. pašarenja, odnosno, uzgoj domaćih životinja kao važne karike u lancu agro – eko sustava na zapuštene pašnjačke površine, osobito južnog dijela Županije, u budućnosti treba predstavljati najvrijedniju mjeru očuvanja ekološke ravnoteže, biološke raznolikosti i kulturnog krajobraza.

Premda postoje velike mogućnosti za navodnjavanje, sustavi navodnjavanja na području županije su zanemarivi.

Melioriranih površina nešto je više, no ne postoje podaci o ispitivanju sastava otpadnih voda sa poljoprivrednih površina.

14

Slatkovodno ribarstvo na području Karlovačke županije obuhvaća uzgoj toplovodnih i hladnovodnih vrsta riba te sportsko rekreacijski ribolov. U pogledu utjecaja na okoliš, kao i kod poljoprivrede i šumarstva, utjecaj akvakulture je više pozitivan nego negativan. Pozitivni utjecaj je u zaštiti obradivih površina akumuliranjem dijela viškova vode u vrijeme poplava, nizinski ribnjaci kao veliki spremnici vode pozitivno utječu na režim podzemnih voda i mikroklimu područja te predstavljaju biološke pročišćivače vode. Nasuprot tome, ribnjačarska proizvodnja više trpi utjecaje poput šteta u proizvodnji od ptica močvarica i lovne djelatnosti na području ribnjaka. Rekreacijsko sportski ribolov ima veliki utjecaj na stanje ribljeg fonda u otvorenim ribolovnim vodama. Važno je voditi brigu o razmjeru izlova i poribljavanja, kako ne bi došlo do poremećaja u ekološkim odnosima pojedinih vrsta u vodenim ekosustavima. I tu je značajan vanjski utjecaj, prije svega jer su otvorene vode ujedno i recipijenti za primanje otpadnih onečišćenih voda. Pri tome najveće štete na ribljem fondu nastaju za vrijeme ekstremno sušnih prilika, za niskog vodostaja.

1.3.3. Šumarstvo

Šumama i šumskim zemljištem gospodari se u skladu sa Zakonom o šumama i provedbenim propisima, koji, osim načela o potrajnom gospodarenj,u sadrže i odrednice o očuvanju i zaštiti prirode, od kojih neki nisu usklađeni sa propisima o zaštiti prirode, o eksploataciji mineralnih sirovina i nekim drugim propisima. To se naročito očituje u odredbama koje se odnose na upravljanje šumama u područjima koja su zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode. Hrvatska kao član Europskog programa za očuvanje šumskih genetskih resursa ima obavezu suradnje na programima očuvanja, zaštite i konzervacije crne i bijele topole, četinjača obične jele i smreke; plemenitih listača – crne johe, javora, pitomog kestena, jasena, domaćeg oraha, trešnje, lipe, brijestova; važnih listača – hrasta lužnjaka i kitnjaka te obične bukve.

1.3.4. Turizam

Osim globalnog utjecaja koji porast broja turističkih putovanja čini na okoliš, lokalni utjecaji na okoliš se prvenstveno ogledaju u sferi komunalnih djelatnosti (vodoopskrba, odvodnja, komunalni otpad i sl.), ali i u dijelu utjecaja koji se javljaju tijekom formiranja turističkih zona i drugih sadržaja primarmo namijenjenih turizmu. Tu se kao područje najvećih utjecaja primarno od turizma javlja područje općine Rakovica, a na ostalim područjima utjecaji turizma su uklopljeni u cjelokupne utjecaje od strane lokalnog stanovništva i ostalog gospodarstva, odnosno u odnosu na te utjecaje oni su minimalni. Utjecaji turizma na područje općine Rakovica su oboje, lokalni i regionalni, gdje znatan dio utjecaja na podzemne vode dolazi sa područja NP «Plitvička Jezera», koje se nalazi južno (uzvodno) od područja Općine. Sustav odvodnje otpadnih voda je djelomično izveden, ali nije dovršen sukladno projektu, već se otpadne vode ispuštaju slobodno u podzemlje.

IZVJEŠĆE O POSTUPANJU S OTPADOM

Zakonski okvir Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš RH (NN

46/02) utvrdili su da je neodgovarajuće gospodarenje otpadom trenutno najveći problem zaštite okoliša, a ova se tvrdnja sasvim sigurno odnosi i na Karlovačku županiju. Međutim, ne može se reći da je uzrok navedenom stanju u nedovoljnoj zakonskoj pokrivenosti ove

15

problematike. Do sada je najveći problem bio u neprovođenju propisa usljed nedostatne kontrole i neodlučnosti države da propise nametne onima koji ih ne poštuju, a to se prvenstveno odnosi na obaveze same države, obaveze jedinica regionalne i obaveze lokalne samouprave.

U kvalifikaciji težine postojećih problema još dalje ide Strategija gospodarenja otpadom RH (www.mzopu.hr, 2003.), koja ovu problematiku tretira još ozbiljnije: “Postoji kriza gospodarenja otpadom koja će, ako se brzo ne učine krupne promjene, prerasti sektorske okvire, pa će današnji problem otpada u RH postati i problem javnog zdravstva, turizma....” I nadalje: “O tome hoće li se učinkovito i brzo riješiti sadašnji problemi s gospodarenjem otpadom, ne ovisi samo kakvoća života građana RH, već podjednako tako i privlačnost Hrvatske kao turističke destinacije i njezina međunarodna percepcija zemlje očuvanog okoliša i proizvodnje zdrave hrane”. Navedeni dokument treba biti prvi dio Nacionalnog plana gospodarenja otpadom1, koji će, kada se izradi i donese, predstavljati nosivi stup državne politike u zaštiti okoliša. Strategija gospodarenja otpadom razmatra sadašnje stanje na cijelom teritoriju RH, definira glavne ciljeve razvitka sustava gospodarenja otpadom i mjere kojima će se ti ciljevi ostvariti u narednom periodu od petnaestak godina. Plan gospodarenja otpadom RH predstavljati će primjenu Strategije, odnosno primjenu mjera kroz tehničke smjernice s nositeljima i razradom načina te vremenskog okvira ostvarenja. Pored navedenog, on će predstavljati i instrument kojim će se postaviti okvir za prijenos i primjenu europskih propisa o otpadu u ustavno – pravni sustav RH. Iako su dosadašnji propisi detaljno regulirali postupanje s otpadom slijedeći načela zaštite okoliša, međunarodnog prava i najbolje svjetske prakse, u zadnje se vrijeme ukazala potreba za njihovim izmjenama i dopunama u skladu sa razvojem tehnologije i gospodarstva, a nužno je i usklađenje sa zakonodavstvom EU.

Ispravan put prema održivom razvitku je postupno smanjivanje pritisaka i rizika od otpada na okoliš. Za to je nužno stvoriti uvjete kojima će se smanjiti nastajanje otpada, smanjiti odložene količine otpada, a time i racionalnije koristiti resursi. Ove krupne promjene moraju se ostvarivati postupno, kroz višegodišnji proces. Strateškim ciljevima, mjerama i zadacima za postupanje s otpadom na državnoj razini predviđa se do 2015. godine postupna izgradnja i uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, koji bi obuhvaćao stimuliranje smanjenja količina i štetnosti otpada, smanjenje broja odlagališta odgovarajućim mjerama sanacije te uvođenje stvarnih troškova postupanja s otpadom u cijenu usluga i dobara. To bi se postiglo sporazumjevanjem o regionalnom odlaganju uz početnu financijsku pomoć Državne i lokalne samouprave, a istovremeno i uskladilo sa regulatornim okvirom EU. Taj bi višegodišnji proces na području Države tekao na sljedeći način: • do 2005. treba smanjiti količine otpada u nastajanju, smanjiti udio odloženog organskog

otpada, povećati udio selekcije na izvoru nastanka, povećati udio recikliranja, otvoriti 2 regionalna odlagališta, a zatvoriti i sanirati 25 postojećih neuvjetnih odlagališta;

• do 2010. uz prethodno, treba povećati udio termičke obrade u energetske svrhe, broj regionalnih odlagališta povećati na 10 (što bi bio i konačan broj), otvoriti 1 odlagalište opasnog otpada (konačan broj), a zatvoriti i sanirati 50;

• do 2015. nastavile bi se tendencije povećanja/smanjenja, uz konačan broj od 75 zatvorenih i saniranih odlagališta.

Županije se kao nositelji javljaju pri ispunjenju sljedećih ciljeva: 1. Cilj: Razvitak infrastrukture za cjelovit sustav gospodarenja otpadom a) Program i lokacije postrojenja do 2007. (uz MZOPU) c) Gradnja spalionica do 2008. (uz MZOPU i investitore) 1 Nacionalni plan gospodarenja otpadom traže 3 direktive EU: Framework Directive on Waste (Council Directive 75/442/EEC as amended by Council Directives 91/156/EEC, 91/692/EEC); Directive on Hazardous waste (Council Directive 91/689/EEC as amended by Council Directive 94/31/EC) i Packing and packing waste Directive (Council Directive 94/62/EC).

16

d) Regionalna odlagališta do 2010. (uz MZOPU i JLS) e) Gradnja odlagališta opasnog otpada do 2008. (uz MZOPU i investitore) 3. Cilj: Postupno smanjivanje rizika od otpada a) sanacija i zatvaranje odlagališta do 2015. (uz MZOPU i JLS) Pri tome se županije kao glavni akteri javljaju u: • donošenju planova/programa gospodarenja otpadom u županiji • uspostavi regionalnih centara u suradnji sa drugim županijama • provođenju sanacije i zatvaranju smetlišta i odlagališta • kontinuiranoj edukaciji stanovništva Jedinice lokalne samouprave kao glavni akteri javljaju se pri: • organiziranju prikupljanja i sigurnog odlaganja (komunalnog) otpada u skladu sa

standardima i lokalnom strategijom • kontinuiranom educiranju lokalnog stanovništva • omogućavanju odvojenog prikupljanja sekundarnih sirovina i biootpada te organiziaciji

prijevoza do regionalnog centra Posupanje s otpadom, prava, obveze i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba u

postupanju s otpadom, određeni su Zakonom o otpadu (NN RH 151/03), koji je stupio na snagu 01. siječnja 2004. godine. Ovim Zakonom otpad se razvrstava prema mjestu nastanka na komunalni, industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad te na otpadna vozila i otpadne gume. Prema svojstvima otpad se razvrstava na opasni, neopasni i inertni. Postupanje s otpadom, uspostavu i rad postrojenja za zbrinjavanje otpada reguliraju i provedbeni propisi doneseni na temelju prethodnog Zakona o otpadu, a u izradi su i novi, koji su trebali biti doneseni u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona.

Na postupanje sa komunalnim otpadom, dodatno se primjenjuju i odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu, prema kojem se odlaganje komunalnog otpada (obrađivanje i trajno odlaganje na odlagališta te saniranje odlagališta) smatra komunalnom djelatnošću. Stupanjem na snagu Zakona o otpadu (ukoliko u međuvremenu ne dođe do usklađenja), neke odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu ostati će neusklađene s tim zakonom. Naime, komunalne djelatnosti, zaštita i unaprijeđenje prirodnog okoliša, temeljem Zakona o lokalnoj samoupravi, poslovi su lokalnog značaja u samoupravnom djelokrugu jedinica lokalne samouprave. Zakon o komunalnom gospodarstvu određuje da ukoliko neke jedinice lokalne samouprave nisu u mogućnosti samostalno osigurati obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti, pa tako i odlaganje otpada, obavljanje te djelatnosti može zajednički organizirati više jedinica lokalne samouprave. Zajedničko obavljanje pojedine komunalne djelatnosti jedinice lokalne samouprave obvezne su organizirati u slučaju kada se sustav komunalne infrastrukture proteže na području više jedinica lokalne samouprave unutar iste, ili čak više županija te čini jedinstvenu i nedjeljivu funkcionalnu cjelinu (npr. potreban broj odlagališta na određenom prostoru ovisno o broju stanovnika). Ukoliko jedinica lokalne samouprave nije organizirala trajno i kvlitetno obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti te održavanje pojedinih objekata ili uređaja komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti, to treba organizirati županija na čijem se području jedinica lokalne samouprave nalazi i to na njezin teret. Prema dosadašnjem ZOO županije su trebale osigurati provođenje mjera za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom i u svom proračunu osigurati sredstva za financiranje izgradnje odlagališta za tu vrstu otpada, a jedinice lokalne samouprave temeljem odredbi Zakona o otpadu i dalje osiguravaju provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom. Međutim, novina u je u tome da se sada sredstva za financiranje izgradnje građevina za zbrinjavanje svih vrsta otpada (osim opasnog) osiguravaju i u proračunima županija. A poznato je, da je od svih djelatnosti postupanja s otpadom utvrđivanje lokacija, izgradnja odlagališta te njihovo zatvaranje i sanacija najzahtjevnije.

17

Novim Zakonom županijama su uz postojeće, određene još neke nove obveze u postupanju s otpadom, sa rokovima izvršenja:

Postojeće obveze Skupštine županije: • donosi Program zaštite okoliša u skladu sa Strategijom zaštite okoliša, kojim trebaju biti

utvrđene i mjere postupanja s otpadom, a osobito: - mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada, - mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno program odvojenog

skupljanja, - program odvojenog skupljanja opasnog otpada, - gradnju građevina namijenjenih skladištenju, obrađivanju ili odlaganju otpada, - mjere sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta, - mjere nadzora i praćenja postupanja s otpadom, - izvore i visinu financijskih sredstava za provođenje pojedinih mjera, - rokove za izvršenje utvrđenih mjera;

• donosi Izvješće o postupanju s otpadom, kao zasebni dio Izvješća o stanju okoliša, za područje županije;

• donosi Prostorni plan županije kojim moraju biti utvrđene lokacije za gradnju građevina namijenjenih za skladištenje, obrađivanje i odlaganje otpada. Rok za utvrđivanje lokacija u dokumentima prostornog uređenja je 01. siječnja 2005. Ako jedinice lokalne i regionalne samouprave dokumentom prostornog uređenja ne utvrde lokacije u propisanom roku, konačnu odluku na prijedlog Ministra donijeti će Vlada;

• Skupština županije određuje mjerila, postupak i način određivanja iznosa te način isplate naknade vlasnicima nekretnina u čijoj se neposrednoj blizini nalaze građevine za postupanje s otpadom te naknade jedinicama lokalne samouprave na čijem se području nalaze građevine za postupanje s optadom.

Obveze županije prema novom Zakonu: • Županije osiguravaju provođenje mjera postupanja s industrijskim, ambalažnim,

građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama. Provođenje ovih mjera može osigurati više jedinica lokalne/regionalne samouprave sporazumno. Rok za provedbu mjera je 01. siječnja 2005. Ako općina, grad i županija ne osiguraju provođenje mjera iz članka 12. i 13., mjere će, u roku od 6 mjeseci od proteka rokova propisati Vlada;

• Troškovi postupanja s otpadom obračunavaju se prema količini, svojstvu te m2 prostora koji se koristi u skladu s načelom da onečišćivač plaća. Općina, grad i županija dužni su utvrditi način te osigurati provođenje obračuna troškova postupanja s otpadom na način iz prethodnog stavka (odluka Skupštine). Rok za utvrđivanje načina i osiguranje provođenja obračuna troškova postupanja s industrijskim otpadom je 01. srpnja 2004;

• Upravni odjel / tijelo županije nadležan za zaštitu okoliša dužan je izraditi Popis otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na svom području. Rok za osiguranje izrade Popisa je 01. siječnja 2005.;

• Skupština županije te gradsko i općinsko vijeće na temelju Popisa dužni su donijeti Plan sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta. Rok za donošenje Plana 01. listopada 2005.;

• Upravni odjel / tijelo županije nadležan za poslove zaštite okoliša daje suglasnost za iznimno odlaganje s ostalim otpadom ili spaljivanje neopasnog otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti i koji se inače mora odvojeno skupljati i skladištiti. O izdanim suglasnostima upravni odjel županije dužan je izvjestiti Ministarstvo;

• Upravni odjel / tijelo županije nadležan za poslove zaštite okoliša zaprima primjerke pratećeg lista za industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume;

18

• U proračunima općina, gradova i županija (i iz drugih izvora sukladno sa zakonom) osiguravaju se sredstva za financiranje izgradnje građevina za zbrinjavanje komunalnog otpada;

• U proračunima županije (i iz drugih izvora sukladno sa zakonom) osiguravaju se sredstva za financiranje izgradnje građevina za zbrinjavanje industrijskog i inertnog otpada.

Sredstva za financiranje izgradnje građevina za zbrinjavanje opasnog otpada osiguravaju se u državnom proračunu, a mjere postupanja s opasnim otpadom, što je djelatnost od interesa za državu osigurava Vlada.

Najveća novost u novom Zakonu je u tome da su sada propisane kazne i za jedinice lokalne i regionalne samouprave za neispunjenje obveza proizašlih iz ovog zakona.

Stanje gospodarenja otpadom na području Županije U proteklom razdoblju sve je veće područje Županije pokriveno organiziranim

sakupljanjem otpada, a da pri tome nisu izgrađena propisana odlagališta, pa se stvaraju lokacije na kojima se nepropisno odlažu velike količine otpada i nastaju područja ugroženog okoliša, tj. Postoje rizici od zagađenja uzrokovanih otpadom na službenim i neslužbenim odlagalištima. Odvojenog sakupljanja otpada nema ili je tek u začecima. Velik dio otpada nestaje iz organiziranog sustava i završava na neslužbenim “smetlištima”, koja je gotovo nemoguće propisno sanirati budući da na području Županije nema propisnog odlagališta na koje bi se taj otpad mogao odložiti. Na području Županije nema niti propisno uređenog odlagališta za tehnološki otpad, a niti građevine za obradu i skladištenje opasnog otpada. Sustav prikupljanja i odgovarajuća predobrada i obrada tehnološkog, a posebno opasnog otpada je nedostatan, pa taj dio u nepoznatim količinama završava na postojećim odlagalištima komunalnog otpada koja nisu uređena u skladu s propisima ili pak na nelegalnim “smetlištima”. Kao službena, upotrebljavaju se sljedeća odlagališta otpada: Ilovac kraj Karlovca (cca 120.000 m3/god), Sodol kraj Ogulina (10.000 m3/god), Pavlovac kraj Slunja (3.000 m3/god), Kokirevo kraj Vojnića (1.500 m3/god), Čuić Brdo – Rakovica (5.000 m3/god), Glavica – Cetingrad (____m3/god) I Plaški (1.680 m3/god).

Veliki, slabo naseljeni prostori središnjeg I južnog dijela Županije nisu obuhvaćeni skupljanjem otpada, tako da taj dio otpada završava slobodno u prirodi, u obliku divljih smetlišta. Podaci o stvarnim količinama, stanju i tokovima otpada su nepouzdani, neupotrebljivi pa čak i nedostupni, jer se ne provodi Uredba o informacijskom sustavu zaštite okoliša budući da nije donesen provedbeni program. Prijave otpada u KEO su nedostatne i nepouzdane, a time samo djelomično dostupne javnosti.

Iako sve društvene skupine pokazuju spremnost i zainteresiranost za rješavanje spominjanih problema, to je uglavnom samo deklarativno i u slučajevima kada su same ugrožene ili kada imaju određeni interes za djelovanje, zbog čega u praksi dolazi do sukoba različitih interesa, umjesto sinergije usmjerene rješavanju problema. Tako se događa da jedna grupa poziva neku drugu grupu da riješi one probleme u rješavanju kojih bi i sama trebala sudjelovati. Jedan od primjera je djelovanje građana i njihovih predstavnika u tijelima državne uprave te lokalne i regionalne samouprave, koji umjesto da problem rješavaju unutar sustava u kome se nalaze (sukladno svojim ovlastima), izlaze u javnost i koriste sredstva javnog priopćavanja za prozivanje drugih službi sunadležnih za rješavanje tih problema, ali i za svoju osobnu promociju. Postala je uobičajena praksa da se rješavanje problema s otpadom smatra tuđom zadaćom, a to je najizraženije u slučajevima određivanja lokacija građevina za postupanje s otpadom, kada je gotovo nemoguće odrediti lokaciju bez velikog otpora, i to ne samo lokalnog stanovništva, već i raznih «ekoloških» udruga, pa i dijela ukupne javnosti. Problem određivanja lokacije pojačava nepostojanje jedinstvenog i transparentanog načina određivanja naknade jedinicama lokalne samouprave i vlasnicima nekretnina, kao i

19

nedovoljna upoznatost sa suvremenim mogućnostima uređenja građevina za postupanje s otpadom. Zbog takvog stava i otpora javnosti službena politika do sada nije imala snage niti sama provoditi niti nametnuti provedbu istih onih propisa koje je donio Sabor. Općenito, može se reći da postoji niska razina svijesti svih društvenih grupa o problemima koji se kumuliraju nepropisnim postupanjem s otpadom. To se može zaključiti po tome da niti Država, niti Županija, niti jedinice lokalne samouprave, a niti građani nisu ispunili svoje obveze oko rješavanja ove problematike na svom području. To se vidi i po brojnim smetlištima koja stalno spontano nastaju i obnavljaju se čak i nakon sanacije prostora. Nedovoljno se primjenjuje i načelo zaštite okoliša da onečišćivač plaća, jer cijene zbrinjavanja otpada nisu ekonomske, što je povezano i sa činjenicom da je trošak odlaganja na neuređenim odlagalištima mali. Istovremeno, niska cijena zbrinjavanja ne stimulira se smanjivanje količine otpada. Premda Zakon o komunalnom gospodarstvu to nedvojbeno određuje, jedinice lokalne samouprave nisu iskoristile mogućnost udruživanja u veće, gospodarski održive sustave gospodarenja otpadom, tako da su sredstva za dobro gospodarenje ograničena ekonomskim mogućnostima svake pojedine JLS. Pri tome većina odlagališta pokriva premali broj korisnika da bi mogla biti gospodarski održiva, čak i danas, a kamoli kada se primjene sve mjere zaštite. Do sada se nisu primjenjivale niti suvremene tehnologije postupanja s otpadom.

Na području Županije postoji 7 “službenih” odlagališta na koje se odlaže komunalni i neopasni tehnološki otpad: Ilovac i Karlovcu, Sodol u Ogulinu, Pavlovac na području Slunja, Plaški, Čuić Brdo na području Rakovice, Glavica na području Cetingrada te Kokirevo u Vojniću.

Inspekcija zaštite okoliša je tijekom 2001. i 2002. godine vršila očevid na odlagalištima Ilovac, Sodol, Dubrava (u Lasinji), Pavlovac i Kokirevo te utvrdila da se ova odlagališta moraju zatvoriti i da je potrebno pristupiti njihovoj sanaciji i zatvaranju zbog nemogućnosti primjene odredaba navedenog Pravilnika. Međutim, postojeća zakonska regulativa određuje način sanacije odlagališta koja su izgrađena i održavana prema Pravilnikom propisanim uvjetima, pa taj način sanacije nije primjenjiv niti za jedno postojeće odlagalište. Za sanaciju postojećih odlagališta nužno je žurno donošenje posebnih propisa o minimalnim tehničkim uvjetima. U odsustvu takvog propisa razumljiva je nezainteresiranost jedinica lokalne samouprave za rješavanje ovog problema. Sličan je problem i s takozvanim “divljim smetlištima”, odnosno nepropisno odloženim otpadom u šumama, na poljoprivrednom zemljištu, uz prometnice i na javnim površinama. Kako je već spomenuto, nacionalna strategija gospodarenja s otpadom još nije donesena te se ne može pouzdano znati hoće li taj dokument u konačnici slijediti navedene mjere. Tim više, jer je ministrica zaštite okoliša na sjednici Vlade početkom 2004. izjavila je da je primjena novog Zakona o otpadu, koji je tek stupio na snagu, u ovom trenutku nemoguća, te su po hitnom postupku predložene izmjene tog zakona. Zanimljivo je da s vraća i ideja o rješavanju otpada na razini županije, umjesto na regionalnoj razini, što stavlja pod znak pitanja ciljeve razvitka infrastrukture – uspostavnu Regionalnih odlagališta (iz kojih se trebaju razviti Regionalni centri za gospodarenje otpadom) iz, još nedonesene nacionalne strategije gospodarenja otpadom.

Strategija gospodarenja otpadom u Karlovačkoj županiji

U cilju osmišljavanja racionalnog, ekonomski i tehnički opravdanog koncepta gospodarenja otpadom Karlovačka je županija dala izraditi Studiju gospodarenja komunalnim otpadom. Iz Studije se može zaključiti da trenutno stanje u gospodarenju otpadom u Županiji ne zadovoljava niti osnovne odredbe postojećih propisa koji se odnose na ovu problematiku.

Smjernice gospodarenja otpadom koje su date u studiji temelje se na pretpostavkama prema kojima se otpadom gospodari u Europi, a to su:

20

- sprječavanje nastajanja otpada; - prikupljanje i ponovno korištenje iskoristivog otpada; - prikupljanje, skladištenje i uništavanje štetnog i opasnog otpada; - energetsko iskorištavanje otpada koji nije moguće koristiti kao sekundarnu sirovinu.

Razvoj sustava gospodarenja komunalnim otpadom u Županiji u Studiji je osmišljen kroz nekoliko faza koje bi trebalo realizirati do 2015. godine. Prioritet bi bila izgradnja tri sanitarno i tehnički uređena odlagališta otpada prema gravitacijskim područjima, od kojih bi jedno bilo na području Karlovca (za potrebe Karlovca, Duge Rese, Draganića, Ozlja, Žakanja, Netretića, Bosiljeva, Generalskog Stola, Krnjaka i Vojnića), a druga dva na području Ogulina (za potrebe Ogulina, Tounja, Josipdola, Plaškog i Saborskog) i Slunja (za potrebe Slunja, Cetingrada i Rakovice). U gradovima i općinama Županije trebalo bi izgraditi lokalna sabirališta iskoristivog otpada, a u Karlovcu bi trebalo organizirati centralno skladištenje, razvrstavanje i pakiranje iskoristivog otpada te izgraditi uređaj za selekciju. Završna faza razvoja sustava gospodarenja otpadom bila bi izgradnja uređaja za kompostiranje u Karlovcu. Studija je predvidjela mogućnost skladištenja opasnog otpada na “deponiji” Lemić Brdo te obradu opasnog otpada na uređaju u industrijskoj zoni Mala Švarča.

Međutim, budući da državna strategija gospodarenja otpadom, Plan gospodarenja otpadom te novi Zakon o otpadu još nisu doneseni, u ovom trenutku nije moguće zaključiti hoće li smjernice za gospodarenje otpadom u Karlovačkoj županiji biti usklađene s navedenim dokumentima. Samim tim niti rokovi za izgradnju odlagališta predloženi Programom zaštite okoliša Karlovačke županije, kao niti rokovi propisani Zakonom o otpadu za sada nemaju smisla.

Stanje u postupanju s otpadom na području Županije Od navedenih obveza iz ZOO Županija i jedinice lokalne samouprave na njezinom

području izvršili su tek mali dio. U proteklom razdoblju Županija je donijela: • Izvješće o stanju okoliša (1997.) koje sadrži i zaseban dio o postupanju s otpadom; • Program zaštite okoliša (1999.); Pored navedenog, Županija je izradila: • Studiju gospodarenja komunalnim otpadom (1996.); • Studiju gospodarenja opasnim otpadom (2002.). Neizvršene obveze Županije: • nije osigurano provođenje mjera za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom (sada

se obveza proširuje na ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad te otpadna vozila i gume) i u proračunu Županije nisu osigurana sredstva za financiranje izgradnje odlagališta (sada i drugih vrsta građevina za zbrinjavanje) za komunalni (zajedno sa jedinicama lokalne samouprave), industrijski i inertni otpad;

• nisu određena mjerila, postupak i način određivanja iznosa te način isplate naknade vlasnicima nekretnina u čijoj se neposrednoj blizini nalaze građevine za postupanje s otpadom te naknade jedinicama lokalne samouprave na čijem se području nalaze građevine za postupanje s otpadom;

• upravni odjel / tijelo županije nadležan za zaštitu okoliša treba izraditi Popis otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na svom području do 01. siječnja 2005.

• Skupština županije te gradsko i općinsko vijeće na temelju Popisa dužni su donijeti Plan sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta do 01. listopada 2005.

• do 01. srpnja 2003. godine trebala se provesti sanacija odlagališta otpada, te su se trebala zatvoriti sva odlagališta kod kojih se nisu mogle primjeniti sljedeće odredbe: - Odlagališta otpada razvrstavaju se u I i II kategoriju ovisno o vrstama otpada, odnosno

ovisno o dopuštenim masenim koncentracijama tvari i vrijednostima fizikalno – kemijskih veličina u eluatu (komunalni otpad odlaže se na odlagalište I, a tehnološki na odlagalište I ili II kategorije);

21

- Temeljni brtveni sloj, bokovi i završni brtveni sloj odlagališta otpada I kategorije izgrađuje se od mineralnog materijala čija najveća vrijednost koeficienta propusnosti mora iznositi 10-9 m/s, mora biti najmanje 1 m debljine i 1 m iznad najviše razine podzemne vode, a završni pokrovni sloj debljine najmanje 0,8 m;

- Najveća vrijednost koeficienta propusnosti dna i bokova odlagališta otpada II kategorije mora iznositi 10-7 m/s, a dno najmanje 1 m iznad najviše razine podzemne vode;

- Odlagalište mora imati uređen sustav obodnih kanala za prihvat oborinskih voda koje se sljevaju prema odlagalištu, oborinske vode s površine odlagališta sustavom kanala moraju se odvoditi u sabirnu jamu za oborinske vode, te se kontroliraju i obrađuju do kakvoće dopuštene za prijamnik;

- Na odlagalištu I kategorije mora biti uređen sustav drenažnih i odvodnih cijevi iznad temeljnog brtvenog sloja za prihvat procjednih voda, koje se odvode u sabirnu jamu, kontroliraju svaka tri mjeseca te obrađuju do kakvoće dopuštene za prijamnik;

- Uz odlagalište I kategorije mora se postaviti barem po jedna opažačka bušotina na mjestu dotjecanja i otjecanja podzemne vode za određivanje njezine kakvoće;

- Na odlagalištu I kategorije moraju se skupljati i obrađivati odlagališni plinovi, mora biti omogućeno mjerenje sastava i količine odlagališnih plinova na ispustu (masena koncentracija metana, ugljičnog dioksida, sumporovodika, vodika i kisika svaka tri mjeseca) te se, u slučaju da su prekoračene dopuštene vrijednosti emisija za te tvari, odlagališni plin prije ispuštanja u zrak mora obraditi. Odlagališta otpada zatvaraju se prema planu zatvaranja koji mora sadržati mjere za

osiguranje stabilnosti odlagališta, tehničko i biološko rekultiviranje i rok provedbe plana zatvaranja. Za zatvoreno odlagalište I kategorije na kojem se odlagao komunalni i tehnološki otpad, županija mora osigurati praćenje utjecaja na okoliš najmanje 20 godina od dana njegovog zatvaranja. Nakon zatvaranja obvezno je mjerenje količine i sastava odlagališnih plinova, procjednih voda i podzemnih voda dva puta godišnje najmanje 10 godina od dana zatvaranja.

Navedene odredbe ne mogu se primjeniti na postojeća odlagališta, već samo na ona koja će biti izgrađena i uređena sukladno propisima. Podaci o gospodarenju komunalnim otpadom na području jedinica lokalne samouprave (iz izvješća dostavljenih ovom Zavodu 2003. godine)

Dvanaest jedinica lokalne samouprave komunalni otpad idvozi na odlagalište Ilovac u Karlovcu, dvije na Sodol u Ogulinu, a Cetingrad, Plaški, Rakovica, Slunj i Vojnić otpad odlažu na “službena” odlagališta na svom području. Ostale jedinice lokalne samouprave nemaju rješeno pitanje prikupljanja i odlaganja te stanovništvo otpad odlaže samo na “divlje” deponije na svome području.

Karlovac Gospodarenje komunalnim otpadom u nadležnosti je gradske tvrtke “Čistoća” d.o.o.

Otpad se odlaže na službenom odlagalištu otpada «Ilovac», na kojem je uspostavljena kontrola odlaganja 24 sata dnevno. Odlaganje otpada započelo je prije više od 30 godina na prostoru između stare karlovačke ceste i željezničke pruge i na toj se lokaciji danas nalazi naselje. Nakon toga je nastavljeno odlaganje otpada u bajere, 300 m istočno od pogona ciglane. Današnje odlagalište koristi se oko 20 godina i nalazi se uz cestu Ž-1042. Ovo odlagalište ne ispunjava uvjete propisane Zakonom o otpadu, jer su glineni slojevi iscrpljeni kao sirovina za potrebe ciglane te se otpad odlaže neposredno na duboke aluvijalne pješčane slojeve sa snažno izraženom podzemnom cirkulacijom vode. Budući da ovo odlagalište neće niti moći do zadanog roka ispuniti propisane uvjete, u tijeku je iznalaženje nove lokacije za

22

izgradnju odlagališta. Dio odlagališta zaravnat je završnim slojem i asfaltiran, a poduzimaju se radnje za sanaciju i zatvaranje.

Na odlagalište «Ilovac» odlaže se i otpad sa područja jedanaest drugih jedinica lokalne samouprave, Duge Rese, Generalskog Stola, Bosiljeva, Netretića, Ribnika, Žakanja, Kamanja, Ozlja, Draganića, Krnjaka i Lasinje.

Na području grada registrirano je 17 nelegalnih odlagališta otpada, a poduzimaju se mjere sanacije tih površina.

Duga Resa Zbrinjavanje otpada obavlja “Komunalno Duga Resa d.d.”, a otpad se odlaže na

odlagalište “Ilovac” u Karlovcu. Na ovom području nema većih nelegalnih deponija jer su prethodnih godina sanirane,

no postoje manja odlagališta koja se planiraju sanirati. Ogulin Organizacijom zbrinjavanja komunalnog otpada u Ogulinu pokriveno uže gradsko

središte i veći broj prigradskih mjesnih odbora. Poslove obavlja “Stambeno komunalno gospodarstvo” Ogulin d.o.o., a otpad se odlaže na “privremeno” odlagalište “Sodol”, 8 km sjeverno od grada, kojim gospodari “Komunalno gospodarstvo”. Na odlagalištu nije uspostavljana posebna kontrola odlaganja. Lokacija ne zadovoljava niti osnovne uvjete za uređenje sanitarne deponije te je potrebno pronaći novu.

Nema točnog podatka o broju nelegalnih odlagališta, no poznate su lokacije 3 – 4 “veća” odlagališta na koja je dijelom smanjen dovoz novog otpada i koja su dijelom sanirana.

Ozalj U Gradu Ozlju zbrinjavanje komunalnog otpada obavlja “Komunalno” Ozalj d.o.o.,

pri čemu je odvozom pokriveno 85% područja. Otpad se odvozi na odlagalište “Ilovac” u Karlovcu. Planira se selekcija otpada u Ozlju. Odlukom iz 1996. zatvoreno je postojeće odlagalište u Ozlju, no nije poznat način njegove sanacije.

Izvješćem iz 1997. godine evidentirana su 23 nelegalna odlagališta, od kojih su neka sanirana, ali od tada su nastala i neka nova. Planira se daljnja sanacija.

Slunj U Gradu Slunju zbrinjavanje komunalnog otpada temeljem koncesije obavlja “ČIS-

Štefanac”, a otpad se odlaže na odlagalište “Pavlovac”, na kojem nema kontrole odlaganja. Na cijelom području postoji nekoliko “divljih” deponija, jedna od većih uz cestu

Slunj – Kukača, u 2002. godini nije se vršila sanacija. Bosiljevo Područje Općine Bosiljevo pokriva “Komunalno Duga Resa d.d.” , a otpad se odvozi

na odlagalište “Ilovac” u Karlovcu. Nema podataka o broju nelegalnih deponija na ovom području. Cetingrad U Općini Cetingrad sakupljanje i odvoz komunalnog otpada obavlja, temeljem

koncesije “Obrt za prijevoz stvari, putnika i pružanje usluga strojevima – Mića Valentić”, a otpad se odlaže na lokaciji “Glavica”.

Na ovom je području bilo evidentirano nekoliko divljih deponija koje su uglavnom sanirane.

Draganić Komunalni otpad sa područja Draganića odvozi “Eko – flor plus” d.o.o. Jastrebarsko i odlaže na karlovačko odlagalište “Ilovac”.

Generalski Stol Odvoz i sakupljanje komunalnog otpada na području Generalskog stola obavlja

“Komunalno Duga Resa d.d.” i otpad odlaže na odlagalište “Ilovac”u Karlovcu.

23

Postoji nekolicina divljih odlagališta koja nisu detaljno identificirana zbog nepristupačnosti. Nelegalno odlagalište u selu Gorinci sanirano je zatrpavanjem, a u naselju Dobrenići je nekoliko puta čišćeno, ali bezuspješno, jer se i dalje tamo odlaže glomazni otpad.

Josipdol Sakupljanje i odvoz komunalnog otpada u Josipdolu obavlja obrtnik Mirko Moguš,

otpad odlaže na odlagalište “Sodol” u Ogulinu. Dva privremena odlagališta u Josipdolu i Oštarijama zatvorena su i sanirana, a

poduzimaju se mjere sanacije ostalih divljih deponija. Kamanje

Sakupljanjem i odvozom komunalnog otpada pokriveno je cijelo područje općine. Poslove obavlja Komunalno” Ozalj d.o.o., a otpad se odvozi na odlagalište “Ilovac” u Karlovcu. Krnjak

Na području Krnjaka poslove sakupljanja i odvoza komunalnog otpada obavlja “Komunalno Duga Resa” d.d. temeljem ugovora o koncesiji, otpad se odvozi na odlagalište “Ilovac” u Karlovcu.

Postoje brojna “divlja” odlagališta, ali se mjere sanacije poduzimaju s nedovoljno uspjeha.

Lasinja Na području Lasinje poslove odvoza komunalnog otpada temeljem ugovora o

koncesiji obavlja “Eko – flor plus” d.o.o. iz Jastrebarskog. Otpad se odvozi na odlagalište “Ilovac” u Karlovcu. Općinskom odlukom postojeće odlagalište u Lasinji zatvoreno je i čeka sanaciju.

Nije poznat broj divljih deponija, a ovisno o financijskim sredstvima povremeno se poduzimaju mjere sanacije.

Netretić Komunalni otpad sa područja Netretića odvozi “Eko – flor plus” d.o.o. Jastrebarsko i odlaže na karlovačko odlagalište “Ilovac”.

Plaški Sakupljanje i odvoz komunalnog otpada u obavlja obrtnik Mile Stjepanović, otpad se

odlaže na “privremeno” odlagalište u Plaškom, udaljeno 6 km od naselja, na kojem se vrši kontrola odlaganja i povremeno saniranje odlagališta.

Na području općine ima petnaest saniranih divljih deponija ostale manje su planirane za sanaciju.

Rakovica Rakovica ima vlastiti pogon komunalnih djelatnosti koji zbrinjava komunalni otpad i

odlaže ga na odlagalište “Čuić Brdo”. Na području općine ima sedam nelegalnih deponija, od kojih su dvije sanirane, ostale se predviđaju sanirati u što kraćem roku.

Ribnik Sakupljanjem i odvozom komunalnog otpada pokriveno je cijelo područje općine.

Poslove obavlja Komunalno” Ozalj d.o.o., a otpad se odvozi na odlagalište “Ilovac” u Karlovcu.

Vojnić Općina Vojnić ima vlastiti pogon za komunalne djelatnosti Općine, koji vodi brigu o

zbrinjavanju komunalnog otpada. Otpad se odlaže na “privremenu” deponiju Kokirevo, udaljenu 8 km od Vojnića. Organiziranim odvozom obuhvaćeno šest naselja, a planira se povećanje obuhvata.

Postoji veći broj nelegalnih odlagališta, od kojih su dva najveća – prostor bivšeg kampa Kupljensko i pored O.Š.Vojnić sanirana.

24

Žakanje Sakupljanjem i odvozom komunalnog otpada pokriveno je cijelo područje općine.

Poslove obavlja Komunalno” Ozalj d.o.o., a otpad se odvozi na odlagalište “Ilovac” u Karlovcu.

Na području općine postoji 6 nelegalnih deponija, a njihova sanacija je u tijeku. Ostale općine nemaju uspostavljen sustav gospodarenja komunalnim otpadom,

rezultat čega su brojne divlje deponije na tome području, a koje koristi lokalno stanovništvo za odlaganje “svoga” otpada.

Tehnološki otpad Proizvođači otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti isti skladište u svom

krugu i zbrinjavaju preko ovlaštenih sakupljača, dok se ostalo odlaže bilo pod nadzorom na odlagalištu “Ilovac” u Karlovcu, bilo bez nadzora na ostalim “službenim” i “divljim” odlagališta na širokom području Županije.

Opasni otpad Prema zakonskoj definiciji opasni je otpad onaj otpad koji sadrži tvari koje imaju neko od sljedećih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja, svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom.

Odredbom Članka 22. Zakona o otpadu, postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku i provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a odredbom članka 46. osigurava i sredstva za financiranje njihove izgradnje. Međutim, ove se dvije odredbe odnose na postupanje s opasnim otpadom i odlagališta izgađena i uređena temeljem propisa važećih od 1996. godine nadalje, jer se propisani način sanacije može primjeniti samo na odlagališta uređena u skladu s Uredbom – moglo bi se i tako tumačiti. U navedenom bi se slučaju mogao primjeniti i članak 57. Zakona o zaštiti okoliša, odredba kojeg govori da kada se radi o onečišćavanju okoliša lokalnih razmjera, poglavarstvo županije određuje pripremu i izradu sanacijskog programa te redosljed i prvenstvo u njegovoj provedbi, a djelomično bi se mogao primjeniti i čl. 59 istog Zakona, kada troškove uklanjanja onečišćavanja, sprječavanja ili ograničavanja daljeg štetnog djelovanja na okoliš svi sudionici solidarno podmiruju – ovdje se kao sudionici ne mogu pojaviti osobe koje su otpad odložile po dozvoli Čistoće, naročito ako im je to već naplaćeno.

Problematika “odlagališta” opasnog otpada na lokaciji Lemić Brdo 1. kronologija otvaranja i korištenja Još 1974. godine Komisija koju je oformila (bivša) Općina Karlovac dala je prijedlog

podobnosti lokacije uz stočno groblje na Lemić Brdu, na kojoj su se i do tada povremeno, uz suglasnost, odlagale štetne i opasne tvari. 1984. godine, na inicijativu Odbora za zaštitu čovjekove okoline Skupština Općine Karlovac pokrenula je akciju za konačno uređenje posebne deponije, te su u rujnu iste godine na zahtjev OOUR Čistoća Karlovac utvrđeni uvjeti uređenja prostora (Zavod za urbanizam i pripremu zemljišta pod brojem 08/UP/I-2848/1984. od 25.09.1984., na k.č. br. 235/1 k.o. Kamensko) – Uvjete o uređenju prostora za deponiju štetnih i opasnih tvari s pratećim sadržajima (Uvjerenje br. 08/8-UP/I-2848 od 25.09.1984.) izdao je Općinski komitet za stambeno komunalne poslove i urbanizam Općine Karlovac. Tim je uvjerenjem predviđen prostor minimalne površine od 10.000 m2 za takvu namjenu. U kolovozu 1985. godine izdana je građevinska dozvola br. 08/17-UP/I-3347/1985, 28.08.1985. kojoj je priloženo “Idejno rješenje deponije štetnih tvari” (VRO – OOUR “Vodoprivreda Karlovac” 1985. Delić, Lukas), gdje je utvrđen način rada i uređenje posebne deponije. U studenom 1985. godine Sanitarna je inspekcija zabranila rad posebne deponije, jer nije do

25

kraja uređena niti je imala uporabnu dozvolu. 24. travnja 1990. godine na zahtjev JP “Čistoća” Karlovac, u postupku ishođenja uporabne dozvole za deponiju štetnih i opasnih tvari, izvršen je tehnički pregled deponije te je tom prilikom Komisija, nakon pregleda izvedenih radova ocijenila da se zbog određenih nedostataka za predmetnu deponiju ne može izdati uporabna dozvola te je utvrdila neke nedostatke koje je valjalo ukloniti: - izvesti zaštitno zelenilo prema projektu, - postaviti odgovarajuće upozorenje na ulazu, - popraviti ogradu oko deponije, - izraditi i usvojiti Pravilnik o radu deponije, - obilježiti polja i kazete unutar deponije, - predočiti elaborat postojećeg stanja na deponiji, - oformiti evidenciju korištenja deponije i - izraditi elaborat o ispitivanju tla.

U svibnju 1990. OOUR “Vodoprivreda Karlovac” uvjetovala je dodatno bušenje radi utvrđivanja podobnosti lokacije u vezi zaštite podzemlja te su prikupljene ponude i izabran najpovoljniji izvođač radova za dodatno bušenje gline i izrade završnog elaborata o ocjeni pogodnosti lokacije. U kolovozu iste godine Općinski komitet za građevinarstvo dalo je rok od 15 dana JP “Čistoći” za otklanjanja nedostacka koji su utvrđeni tehničkim pregledom, kako bi se mogla izdati uporabna dozvola te je idući mjesec (rujan) ažurirana ponuda izvođača radova Građevinskog instituta iz Zagreba za bušenje i elaborat. Istovremeno, u rujnu 1990. Općinski komitet za građevinarstvo zatražio je od industrije podatke o godišnjim potrebnim količinama štetnih i opasnih tvari za odlaganje na deponiju. U listopadu 1990. Općinski komitet za građevinarstvo dostavio je JP “Čistoća” prijedlog (popis) poduzeća koja bi trebala učestvovati u sufinanciranju konačnog uređenja. Tijekom 1990. i 1991. godine na lokaciji deponije IGH Zagreb izveo je bušotinu dubine 50 m, o čemu je sačinjen elaborat iz kojeg je vidljivo da odabrana lokacija zadovoljava uvjete u pogledu sastava tla, čime je otklonjen nedostatak otklanjanje kojeg je uvjetovala “Vodoprivreda Karlovac“, dok su ostali nedostaci djelomično otklonjeni.

Uporabna dozvola na kraju nije izdana, a aktivnosti su prekinute zbog Domovinskog rata, kada je područje okupirano. Nema saznanja o tome da li je odlagalište Lemić Brdo korišteno u periodu nakon 1990. godine, i ne zna se što se na tom području događalo za vrijeme pet godina okupacije.

Na ovom je mjestu nužno spomenuti da se već tada, Zakonom o postupanju s otpadnim tvarima (NN RH 42/82) (otpadnim tvarima smatrani su otpaci u krutom, tekućem ili plinovitom stanju, nastali u procesu proizvodnje, prometa, upotrebe i prirodno biološke reprodukcije) iste prema mjestu i načinu prikupljanja, prerade i iskorištavanja razvrstavaju u skupine: - otpad iz proizvodnje i prometa; - otpadna mineralna i ostala ulja (sve vrste motornih i industrijskih ulja); - komunalni otpad; - neiskorištena energija.

Pri tome je otpadne tvari koje se nisu mogle odmah iskoristiti trebalo odložiti neprerađene ili prerađene po posebnom postupku kojim postaju neopasne, na za to određena mjesta.

Posebnim je odredbama bio reguliran način postupanja s mineralnim i ostalim uljima, pri čemu su pravne i fizičke osobe koje troše više od 400 kg raznih ulja godišnje bile dužne ta ulja skupljati te ukoliko ih ne iskoriste za osobne potrebe predati ih tvrtci registiranoj za sakupljanje otpadnih ulja ili tvrtci koja obavlja promet naftnim derivatima. Navedenim je zakonom istovremeno bila određena i obveza trgovačkim društvima koja obavljaju promet

26

naftnim derivatima da su se u roku godine dana dužne osposobiti za prihvat naftnih i industrijskih otpadnih ulja.

Postavlja se stog pitanje kako je moglo biti prihvaćeno idejno rješenje, a na osnovu njega izdana i građevna dozvola, u kojem se, između ostalog preporuča odlaganje dva osnovna tipa štetnih tvari – onih koje se mogu spaliti i onih koje se moraju zakopati, s tim da se spaljivanje vrši na samoj deponiji, pri čemu se preporuča da se kod spaljivanja štetnih i opasnih tvari prethodno izvrši proba s malom količinom tvari, naročito ako se radi o malo poznatim tvarima.

Iz svega navedenog može se zaključiti da “odlagalište” otpada na lemić Brdu, od trenutka izdavanja građevne dozvole nije niti uređeno niti je ikada poslovalo sukladno važećim propisima.

Danas je nemoguće istražiti koje su sve vrste i količine otpada deponirane na “Lemić Brdu”, osim, naravno onih koje su službeno odložene i za koje postoji dokumentacija u karlovačkoj “Čistoći”. Legalno je odlagan i otpad iz IMV Novo Mesto (120-180 t), zatim više stotina tona različitog opasnog otpada karlovačkih i drugih tvrtki, oko 100 t mazuta koji je istekao iz kotlovnice u karlovačkoj bolnici na švarči te oko 25 t iz karlovačke Toplane. Kao najopasniji ističe se otpad koji sadrži PCB, dovezen nakon havarije u tvornici akumulatora “Iskra” iz Semiča. Prema navodima Udruge za zaštitu okoliša koja je istraživala ovu problematiku, otpad se iz nekih karlovačkih tvrtki dovozio i ilegalno noću.

Urbanistički uvjeti izgradnje deponije više – manje su se temeljili na tada važećim propisima, u prvom redu na Zakonu o komunalnim djelatnostima iz 1979. i Zakonu o postupanju s otpadnim tvarima iz 1982. godine, kojima opasni otpad, osim otpadnih mineralnih i ostalih ulja, nije tretiran izdvojeno – iz toga proizlazi da je deponija otvorena legalno, premda je takav način postupanja s opasnim otpadom prema danas važećim propisima nezamisliv;

Budući da je već nakon samog otvaranja sanitarna inspekcija zabranila rad deponije, naredila uklanjanje nedostataka i ishođenje uporabne dozvole, da nedostaci nisu u potpunosti uklonjeni i da uporabna dozvola nije izdana – to upućuje na zaključak da je postojanje odlagališta na Lemić Brdu još od samog početka suprotno zakonu;

Nakon što je područje oslobođeno i omogućen pristup, odnosno po donošenju Zakona o otpadu 1995. godine, a zatim i Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom 1998. godine, nisu se počele poduzimati mjere usklađenja s navedenim propisima;

Zbog nezavršavanja postupka legalizacije od strane osoba koje su tada bile odgovorne za rad odlagališta, danas se problem nužne sanacije “odlagališta” opasnog otpada na Lemić Brdu treba promatrati ne samo kroz odredbe Zakona o otpadu, nego prvenstveno kroz odredbe Zakona o zaštiti okoliša. Budući je ovaj slučaj u mnogome specifičan, potrebno je koordiniranom akcijom Države, Županije i Grada Karlovca prići zajedničkom rješavanju problema i solidarnom podmirivanju troškova sanacije. Trenutno je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost preuzeo obvezu sanacije toga prostora, i u tome je poduzeo prve korake, te se očekuje saniranje toga prostora, sukladno zakonskim propisima.

1996. godine je izrađena Studija razvoja komunalnih djelatnosti Karlovačke županije – Gospodarenje komunalnim otpadom, koja je uz problem gospodarenja komunalnim otpadom u dijelu obradila i postupanje s opasnim otpadom. Studijom se predlaže da se lokacija na Lemić Brdu određena temeljem “Idejnog rješenja deponije štetnih tvari” (Vodoprivreda Karlovac 1985. Delić, Lukas), zadrži kao odlagalište štetnog i opasnog otpada uz potrebna tehnička poboljšanja te proširi odlagalištem komunalnog otpada, za što je izrađena i studija utjecaja na okoliš. Od te se lokacije odustalo i određena je nova lokacija za komunalni otpad na Popović Brdu;

Nakon oslobođenja, odnosno, donošenjem Zakona o otpadu 1995. godine, kojim se otpad, osim po mjestu nastanka (komunalni i tehnološki), razvrstava i po svojstvima na inertni

27

i opasni, (pri čemu se opasni otpad tretira zasebno, određuje se njegovo izdvajanje iz komunalnog i tehnološkog otpada i njegovo odvojeno skupljanje, obrada i odlaganje na odlagališta opasnog otpada, za čiju izgradnju sredstva osigurava Država), nisu poduzete aktivnosti usklađenja sa navedenim zakonom. To znači da je pravna osoba (Čistoća – Karlovac) koja je obavljala postupanje s opasnim otpadom, u navedenom slučaju u roku godine dana od donošenja ZOO, dakle do 01. lipnja 1996. trebala ishoditi rješenje Državne uprave za zaštitu okoliša da su ispunjeni uvjeti u pogledu uposlenih djelatnika, tehničko – tehnološke opremljenosti prostora, opreme ili građevine za odlaganje opasnog otpada;

Člankom 62. st. 2. ZOO propisano da pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost postupanja s opasnim otpadom koje ne ishode rješenje iz čl. 25. st. 1. ZOO (Rješenje Državne uprave za zaštitu okoliša – sada Ministarstvo da su ispunjeni uvjeti u pogledu zaposlenih djelatnika sa propisanom stručnom spremom te propisanih uvjeta o tehničko – tehnološkoj opremljenosti prostora, opreme ili građevine za skladištenje, obrađivanje ili odlaganje opasnog otpada) u roku do 24. svibnja 1996. prestaju obavljati tu djelatnost. Pod obavljanjem djelatnosti podrazumijeva se odlaganje opasnog otpada, odnosno obveza sanacije neuvjetnog odlagališta – već je tada trebalo započeti s aktivnostima sanacije;

1997. godine donesena je Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom, kojom su propisani uvjeti za građevine za odlaganje opasnog otpada. Prema odredbi članka 39. Uredbe odlagalište opasnog otpada zatvara se prema Planu zatvaranja odlagališta opasnog otpada koji sadrži: procjenu mogućih šteta u okolišu nakon prestanka rada odlagališta opasnog otpada; mjere osiguranja stabilnosti odlagališta opasnog otpada; prostorno – plansku dokumentaciju o namjeni zemljišta na kojem se nalazi odlagalište opasnog otpada; način rekultiviranja, način praćenja štetnih utjecaja opasnog otpada nakon zatvaranja odlagališta opasnog otpada te rok provedbe zatvaranja. U roku 10 godina od dana zatvaranja odlagališta mora se uzorkovati i određivati sastav i razina podzemnih voda, protok i sastav procjednih voda te prema potrebi sastav i količina odlagališnih plinava dva puta godišnje te jedan puta godišnje daljnjih 20 godina. Navedene poslove smije obavljati pravna osoba koja ima suglasnost Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša;

Obzirom da se odlagalište opasnog otpada Lemić Brdo nalazilo na području Grada Karlovca, odnosno Karlovačke županije, a dokumentima prostornog uređenja Države, odlagalište opasnog otpada predviđeno je na području Zagreba, i budući da se sporno odlagalište na Lemić Brdu svojom izvedbom i u odsustvu bilo kakove tehnologije niti ne može nazvati odlagalištem opasnog otpada, trebalo je započeti aktivnosti oko provođenja sanacije, te je sanacija trebala biti izvedena do 1. srpnja 1998. godine.

Prethodnim Zakonom o otpadu bilo je određeno da se sredstva za financiranje izgradnje odlagališta opasnog otpada osiguravaju u Državnom proračunu i iz drugih izvora, kao što su naknade propisane posebnim zakonom, darovi, krediti, sredstva međunarodne pomoći, dio sredstava stranih ulaganja namijenjenih postupanju s otpadom – temeljem ove odredbe, ta bi se sredstva najlakše mogla ostvarirti posredovanjem Vlade RH, naročito uvažavanjem činjenice da je područje bilo okupirano i izvan kontrole naših vlasti tijekom 5 godina;

Premda dokumentima prostornog uređenja Države nije predviđeno odlagalište opasnog otpada na području Županije, ostaje obveza Županije je da na svom području odredi jednu lokaciju za gradnju građevine namjenjene skladištenju i obrađivanju opasnog otpada te još dviju građevina za skladištenje opasnog otpada, pri čemu treba uzeti u obzir količine i vrste otpada, način skladištenja i obrađivanja, odnosno vrstu građevine te prirodne uvjete – stoga je Županija dala izraditi Studiju gospodarenja opasnim otpadom (izrađivač je Agencija za posebi otpad iz Zagreba);

28

1.5. NEPOVOLJNI UTJECAJI NA OKOLIŠ KAO POSLJEDICA POJEDINIH VEĆIH ZAHVATA

U cilju što manjeg onečišćavanja okoliša I racionalnog korištenja prirodnih izvora I energije te radi izbjegavanja rizika ili opasnosti po okoliš, mjere zaštite okoliša moraju se primjenjivati već u okviru planiranja, pripreme I izvođenja zahvata u prostoru, odnosno, prije izdavanja dozvole za zahvat. U tu svrhu treba koristiti suvremene, ali provjerene tehnologije koje su najpovoljnije za okoliš. Kako bi se ostvarilo ovo načelo preventivnosti, namjeravani zahvati građenja, obnove, rekonstrukcije, odnosno, obavljanja djelatnosti, moraju se uskladiti I prilagoditi s prihvatnim mogućnostima okoliša na određenom području, što se osigurava provođenjem postupka procjene utjecaja na okoliš. Pored toga, u postupku procjene se utjecaji namjeravanog zahvata na okoliš I vrednuju te se određuju I mjere koje je potrebno poduzimati, kako bi se nepovoljni utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru. Zahvati za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš, sadržaj, rok I način izrade studije utjecaja na okoliš, koja je stručna podloga za rad komisije za procjenu, propisani su Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN RH 59/00). Ostali zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš na području Županije propisani su Prostornim planom Karlovačke županije. Načelo sudjelovanja javnosti u odlučivanju o prihvatljivosti zahvata ostvaruje se provođenjem javnog uvida, a po potrebi I javnom raspravom.

Tijekom razdoblja proteklog od prethodnog izvješća o stanju okoliša, na području Županije vršene su procjene utjecaja na okoliš za sljedeće zahvate:

1998. - retencija “Drežničko Polje” (HEP d.d. Sektor za razvoj Zagreb)

1999. - kamenolom “Kremešnica” (“Beton” Lučko) u Lasinji - Autoceste Bregana – Zagreb – Dubrovnik: dionica Bosiljevo – Josipdol - Autoceste Bregana – Zagreb – Dubrovnik: dionica Josipdol – Tunel Mala Kapela (jug) - Deponija komunalnog otpada “Popović Brdo”

2000. - obilaznica grada Slunja - magistralni plinovod Pula – Karlovac - “Linde plin” Mahično – rekonstrukcija pogona za proizvodnju acetilena - kamenolom “Pobijenka” Žakanje - “IGM” Tounj – nova asfaltna baza

2001. - pjeskokop “Brezovi Rebar” kod Karlovca (“Wienerberger” Ilovac d.d. ) - kamenolom “Rasnica” Ogulin (“Bechtel international INC) - kanalizacijski sustav grada Ogulina

2002. - “Karlovačka pivovara” – odvodnja I pročišćavanje oborinskih I otpadnih voda - kamenolom “Jarče Polje” (“Asfalti” d.o.o. Karlovac)

2003. - magistralni plinovod “Pula – Rijeka – Karlovac”

Osnovno obilježje dosadašnjeg pristupa su procjene utjecaja za pojedinačne zahvate, kroz koje su se na osnovi studije o utjecaju, kao stručne podloge, sagledavali utjecaji određenog zahvata I predlagale mjere zaštite tjekom građenja, korištenja I nakon korištenja zahvata te mjere zaštite u incidentnim situacijama. Međutim, zbog potrebe cjelovitog sagledavanja složenih zahvata u prostoru, prije godinu dana pokrenute su aktivnosti na uvođenju strateške procjene utjecaja na okoliš strategija, programa I planova (u području

29

poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike, industrije, turizma, prometa I veza, postupanja s otpadom, gospodarenja vodama I prostornog uređenja), kojim treba osigurati cjelovito razmatranje zaštite okoliša u ranoj fazi izrade tih dokumenata. Navedeni subjekti planiraju I uređuju prostor koji koriste jer im je to osnovna djelatnost, što zahtjeva usklađivanje, a za to su najbolji okvir prostorni planovi. To je posebno važno u rješavanju konflikata u korištenju osjetljivih I ograničenih prostora na kojima se razvijaju gospodarske djelatnosti I ifrastrukturni objekti koji u međusobnom utjecaju I utjecaju na urbanizirana I neizgrađena, a osjetljiva područja proizvode međusobno suprotne učinke I dovode do ekoloških rizika I opasnosti.

U zadnje vrijeme prepoznata je važnost prostornog planiranja, čija je prvobitna funkcija bila planiranje I kontrola korištenja zemljišta, što je u uskoj vezi sa pitanjem ekonomskog I društvenog razvoja te stanja okoliša. Za osiguravanje zaposlenja, stanovanja, obrazovanja, sigurnosti I dobrog okoliša stanovništvu zadužene su lokalne, ali I regionalne zajednice, čija je primarna zadaća planiranje korištanja prirodnih I stvorenih dobara na svom području. Iz toga se može zaključiti da I prostorni planovi trebaju prerasti iz instrumenta korištenja prostora u instrument upravljanja prostorom, njegovog razvoja uz mjere zaštite okoliša. Da bi se razvoj vrednovao uzimajući u obzir punu cijenu resursa I degradacije okoliša, osnovna orjentacija mora biti na promjeni obrasca potrošnje I sustava vrijednosti. U uvjetima velikih promjena koje sve više utjeću na prostorno planiranje, od globalnih prijetnji okolišu do globalizacije ekonomskih aktivnosti, porasta međunarodne konkurencije I mobilnosti industrije oslonjene na lokacije koje nude najpovoljnije uvjete, sve više dolazi do nesuglasica između lokalnih I regionalnih (u širem smislu) interesa. Zbog toga procjena utjecaja na okoliša za pojedinačne zahvate postaje nedostatna te je nužno uvođenje procjene na višoj, strateškoj razini odlučivanja, što podrazumijeva da prostorni planovi pitanje zaštite okoliša moraju staviti na prvo mjesto. Prostorni plan Karlovačke županije rađen je I donesen u otežanim uvjetima uzrokovanim tranzicijom, obnovom, prečestim promjenama propisa, pa čak I mijenjanjem granica područja za koje se plan izrađivao. Zbog zakonom propisanih rokova donesen je prije mnogih važnih strateških dokumenata na državnoj razini sa kojima je trebao biti usklađen (od kojih su najvažniji strategija zaštite okoliša I, do danas nedonesena, strategija postupanja s otpadom), oslanjajući se samo na smjernice državne Strategije I Programa prostornog uređenja države. Ipak, može se reći da je to prvi plan nove generacije za područje županije koji je naglasio važnost zaštite okoliša I uveo kategoriju održivog razvitka, što je dato I kao usmjerenje za izradu prostornih planova nižeg reda na području županije. Kako je Plan temeljen na podacima I saznanjima o prostoru kojima se raspolagalo do 2000. godine, zadatak je Zavoda za prostorno uređenje I dalje prikupljanje podataka I saznanja radi budućih potreba za usklađenjem sa u međuvremeno donesenim I, za sada, još nedonesenim dokumentima, strategijama I planovima.

U nedostatku navedenih dokumenata I u odsustvu propisa koji bi regulirali provođenje strateške procjene utjecaja na okoliš, Prostorni je plan Karlovačke županije odredio obvezu procjene utjecaja na okoliš (pored onih zahvata za koje je procjenu propisala država) za sljedeće zahvate I građevine:

- za meliracijsku odvodnju iznad 2000 ha, - za korištenje voda – vodoopskrbni sustav kapaciteta iznad 100 l/s, - za pročišćavanje otpadnih voda na krškom području kapaciteta iznad 1000 ES, - asfaltne baze nazivnog kapaciteta većeg od 50 t/h I betonare nazivnog kapaciteta

većeg od 20 m3/h, ako se grade na manjoj udaljenosti od 200 m og najbližeg građevinskog područja (izuzev proizvodnih zona) te od područja posebnih uvjeta korištenja I osobito vrijednih dijelova krajobraza,

- građevine namjenjene uzgoju stoke (farme) kapaciteta većeg od 100 UG,

30

- klaonice dnevnog kapaciteta većeg od 50 UG, - sportske I rekreacijske centre I građevine s više sadržaja površine veće od 5 ha, - eksploataciona polja energetskih mineralnih sirovina.

1.6. OSTALI NEPOVOLJNI UTJECAJI

1.6.1. Promet

Zahvati izgradnje i održavanja prometne infrastrukture, kao i samo odvijanje prometa u vidu prijevoza ljudi i roba, uzrokuju brojne utjecaje na okoliš, od lokalnih utjecaja na kakvoću zraka, voda i tla emisijama štetnih tvari, buke i vibracija iz vozila, osiromašenja bioraznolikosti fragmentacijom prirodnih staništa i krajobraznih cjelina, do učešća u globalnoj promjeni klime emisijama stakleničkih plinova. Unutar prometnog sektora, najznačajniji izvor gotovo svih onečišćujućih tvari koji nadmašuje ostale vidove prometa je cestovni promet. Glavni razlog tome je uporaba tekućih fosilnih goriva koja po sadržaju olova i sumpora nisu na zavidnom mjestu među europskim zemljama.

U posljednjih nekoliko godina, zbog ostalih razvojnih koncepata i potreba Države, mnogo se ulaže u razvoj prometne infrastrukture, od koje se, zbog specifičnog prometnog položaja, znatan udio izvodio (i još uvijek izvodi) na području Karlovačke županije. Opsežni i dugotrajni zahvati već tijekom izgradnje prometne cestovne infrastrukture proizvode brojne nepovoljne utjecaje, a po njihovom dovršenju ostaju posljedice trajnog zauzeća i fragmentacije prostora te degradirani prostori eksploatacije kamenog građevnog materijala. Povećan obujam stalno rastućeg prometa proizvoditi će sve veće utjecaje na okoliš, koje će biti teško umanjiti organizacijskim, ekonomskim, tehničkim i drugim mjerama usmjerenim ka održivom razvitku.

Počevši od razdoblja nakon Domovinskog rata, kada smo imali lagani porast, danas cestovni prijevoz putnika osobnim vozilima, koji je posljedica naglog porasta broja osobnih motornih vozila, pokazuje tendenciju intenzivnog rasta. Bilježi se i porast turističkih dolazaka osobnim vozilima te porast tranzitnog cestovnog prijevoza putnika i roba.

Jedan od ciljeva održivog razvoja prometa u zemljma EU, u kojoj stopa rasta obujma prometa nadmašuje stope rasta BDP- a je da ta stopa bude niža. Posljedica porasta obujma cestovnog prometa, a time i potrošnje energije, odnosno goriva je ta da promet na području Županije značajnije sudjeluje u emisiji onečišćujućih tvari u okoliš od industrije i energetike, prvenstveno u emisijama dušikovih oksida NOx (oko 70%)*, staklenički plin CO2 (blizu 80%)*2 i NMVOC (>90%)*. Kretanje udjela SO2 (do 60%)* najviše ovisi o aktivnosti u sektorima industrije i energetike, ali i o postupnom poboljšanju kakvoće benzina i dizelskog goriva. Ostali staklenički plinovi kao što su NH4 i N2O su, doduše, zbog porasta obujma cestovnog prometa i broja cestovnih vozila sa katlizatorom čine mali udio u emisiji stakleničkih plinova iz prometa. U ukupnim emisijama teškog metala olova (Pb) najveći udio ima cestovni promet (do 97%)*, no taj se broj, zahvaljujući sve strožim zakonskim zahtjevima za kakvoćom goriva i porasta broja novih vozila koja ga koriste, kontinuirano smanjuje, no zbog porasta obujma cestovnog prometa to je smanjenje ipak nedovoljno. Za očekivati je da će se zbog prihvaćanja (strožih) europskih standarda kakvoće goriva smanjivati i emisija SO2. Razumljivo, najveća izloženost stanovništva onečišćenju zraka iz prometa je u urbanim zonama i u zonama uz značajne tranzitne cestovne pravce.

* parametri iz državnog izvješća

31

Buka Pojam buke reguliran je Zakonom o zaštiti od buke (NN RH 20/03) u smislu buke

štetne po zdravlje. To je svaki zvuk koji prekoračuje najviše dopuštene razine utvrđene provedbenim propisom s obzirom na vrijeme i mjesto nastanka u sredini u kojoj ljudi rade i borave.

Zakon određuje mjere zaštite od buke radi sprječavanja ili smanjivanja buke u cilju otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi, ali ne regulira utjecaj buke na neke sastavnice okoliša (npr. životinjski svijet, kulturnu baštinu i sl.), premda se provedbeni propisi donose uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za zaštitu okoliša i prostorno uređenje.

Zaštitu od buke dužni su provoditi i osigurati njezino provođenje tijela državne uprave, jedinice regionalne samouprave, jedinice lokalne samouprave te pravne i fizičke osobe i građani i to danonoćno. Odgovarajuće mjere za zaštitu od buke moraju biti sadržane i u dokumentima prostornog uređenja svih razina. Tek predstoji donošenje propisa o sadržaju stručnih podloga u svrhu njihove izrade. Kao stručna podloga za izradu prostornih planova služiti će i karta buke, koju su dužne izraditi županije i koja treba biti dio informacijskog sustava zaštite okoliša RH. Karte buke su prikazi postojećih i predviđenih razina imisija buke na svim mjestima unutar promatranog područja, ovisno o jednom određenom ili svim izvorima buke. Na kartama se prikazuju i prekoračenja dopuštenih razina buke te broj ljudi i/ili stanova izloženih buci određene razine. Županije su dužne izraditi i akcijske planove, odnosno prikaz mjera za provođenje smanjenja buke na dopuštene razine, unutar promatranog područja. Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karte buke još nije donesen. Zakonski rok za izradu karte buke je veljača 2006., a za izradu akcijskog plana 2008. godina.

Procjena razine buke i mjere zaštite od buke sastavni su dio postupka procjene utjecaja na okoliš za zahvate u prostoru. Potrebno je još donijeti provedbene propise o posebnim uvjetima, sadržaju i načinu provjere primjenjenih mjera zaštite od buke za građevine te o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru. Mjere zaštite od buke do sada su se uglavnom primjenjivale samo u postupcima izdavanja građevnih i uporabnih dozvola (po mišljenju sanitarne i inspekcije zaštite na radu) te u postupku utvrđivanja minimalnih tehničkih, sanitarno-higijenskih i uvjeta zaštite okoliša za obavljanje nekih djelatnosti. Procjena razine buke i mjere zaštite od buke bili su i sastavni dio procjena utjecaja na okoliš koji su se vodili za zahvate na području županije, no njihova kasnija primjena nakon izvođenja zahvata i stavljanja građevina u funkciju je upitna. To se posebice odnosi na buku sa prometnica, koja na području Karlovačke županije predstavlja za čovjeka najveći problem, pri čemu su najizloženiji gradovi, prije svega Karlovac. U propisima za provedbu Zakona o buci svakako bi se trebale nalaziti i mjere zaštite od buke uz prometnice.

Programom zaštite okoliša Karlovačke županije na osnovu razmatranja potreba predložene su mjere zaštite od buke, nositelji aktivnosti, procjena potrebnih financijskih sredstava i rokovi izvršenja, sa namjerom da se uvrste u financijske planove Županije, gradova i općina: 1. Izrada karte buke za područje Županije i utvrđivanje područja ugroženih bukom, nositelj

zadaće bila bi Karlovačka županija i stručne tvrtke, izvor financiranja županijski proračun, okvirni troškovi 400.000,00 kn, a rok izvršenja kraj 2002. godine;

2. Mjerenja komunalne buke u gradovima Županije provodila bi Županija sa gradovima i specijaliziranim tvrtkama jednom godišnje, troškovi aktivnosti iznosili bi 100.000,00 kn godišnje, a izvor financijskih sredstava bio bi županijski proračun i proračuni gradova;

3. Izrada programa mjera za zaštitu od buke za područje Županije koji bi sadržao: - Prijedlog mjera zaštite od buke, - Program sanacije objekata ugroženih bukom, - Uvjete za izgradnju objekata u području ugroženom bukom,

32

- Prijedlog regulacije prometa kod prekomjerne buke. Nositelj poslova bila bi Karlovačka županija, gradovi i specijalizirane tvrtke, izvor

potrebnih financijskih sredstava procijenjenih na 200.000,00 kn bio bi županijski i proračun gradova, a rok izvršenja bio bi 2001. godina; 4. Izrada karte buke za prostorne planove gradova i općina, čiji bi nositelj bili Županija te

gradovi i općine trebala bi se završiti do kraja 2003., izvor financiranja bio bi proračun gradova i općina, a okvirni troškovi nisu predloženi.

1.6.3. Iznenadni neželjeni događaji s posljedicama po okoliš – akcidenti

Zbog potrebe za organiziranim i pravodobnim reagiranjem u slučajevima industrijskih

i drugih akcidenata, kada postoji opasnost da se učinci prošire izvan kruga postrojenja, Država je pristupila pokretanju APELL procesa, koji polazi od pretpostavke da se na reagiranje se treba pripremiti izradom cjelovitog Plana intervencija, kako bi razmjeri gubitaka u takvim slučajevima bili što manji. Ciljevi APELL-a su: - Postizanje svijesti cijele zajednice o potrebi uzajamne pripravnosti pružanjem informacija

o opasnostima; - izrađivanje, ocjenjivanje i dopunjavanje planova lokalne zajednice; - jačanje stupnja uključenosti lokalne industrije; - obuhvaćanje operativnih planova u sveobuhvatan, integrirani plan; - uključivanje članova lokalne zajednice u izradu, provjeru i provedbu plana. APELL program je proces koji razlikuje više bitnih faza: - Promicanje lokalnog djelovanja i suradnje u stvaranju, razvoju i jačanju svijesti lokalne

zajednice u pogledu potencijalne opasnosti za ljude, imovinu i okoliš; - planiranje lokalne pripravnosti na intervencije u slučaju neželjenih događaja uzrokovanih

tehnološkim i drugim akcidentima uključivanjem cijele lokalne zajednice; - informiranje čitave lokalne zajednice o koracima koje poduzimaju vlasti, industrija i

drugi, kako bi zaštitili zajednicu (planska i izvršna tijela na lokalnoj razini). Koordinacijska skupina (povjerenstvo koje imenuje županijska skupština) predstavlja

ključna upravljačku ekipu razvoja APEL procesa, a sastavljena je od lokalnih vlasti, čelnika zajednice, industrijalaca i drugih zainteresiranih osoba i koja treba uspostaviti klimu partnerstva i suradnje. Pri tome je osobno uključivanje pojedinaca koji mogu pokrenuti Plan intervencija i orjentirati ga na provođenje pretpostavka uspješnosti APELL procesa. Partneri APELL-A:

Kako bi APELL uspio na razini lokalne zajednice postoje tri najvažnija partnera koja se moraju uključiti u proces: • Lokalne vlasti – regionalni i gradski dužnosnici, policijski i vatrogasni načelnici, voditelji

službe prve pomoći i dr. zato jer: - snose odgovornost za zaštitu građana i okoliša; - mogu posredovati u rješavanju sukoba interesa; - imaju pristup izvorima potrebnih podataka; - imaju zakonske ovlasti za prikupljanje financijskih sredstava za osiguranje potrebne

opreme i osoblja; - moraju dati odgovarajuće ovlasti odgovornima za intervencije.

• Industrija – vlasnici ili upravitelji postrojenja (javnih i privatnih), komunalnih i dr. posjeduju sposobnosti, ovlaštenja i sredstva i imaju obvezu: - odgovornosti glede sigurnosti unutar ograde postrojenja; - lokalnim vlastima, čelnicima zajednice i građanima pružiti odgovarajuće informacije o

mogućim učincima koje njihovo postrojenje proizvodi ili može proizvesti na okolno

33

područje, kako bi se osigurala potrebna pripravnost, ali i izbjegli neutemeljeni strahovi.

• Lokalna zajednica i interesne skupine – neslužbeni čelnici (komore, zaštitarske službe, obrazovne ustanove, novinari, udruge i sl.) zato jer zastupaju probleme i stavove članova zajednice i odgovorni su za: - komunikaciju s vlastima i odgovornim u industriji o pitanjima od važnosti za njihove

birače; - komunikaciju s vlastitim biračima; - osiguranje vodstva za upoznavanje javnosti s pojedinostima plana; - pomoć pri mobilizaciji lokalne potpore i sudjelovanja u APELL-u.

Državnim Planom intervencija u zaštiti okoliša predviđeno je da u slučaju kada se županijski Plan intervencija donosi i provodi samostalno, Skupština županije osniva Stručno povjerenstvo za njegovu izradu u skladu s APELL procesom. Uvjete za rad Stručnog povjerenstva osigurava Županijsko poglavarstvo.

Zadaci povjerenstva utvrđeni Državnim Planom intervencija u zaštiti okoliša u skladu s APELL procesom obavljaju se sljedećim redosljedom: • pripremne radnje:

- utvrđivanje izvora i sudionika u procesu izrade Plana te njihovih zadaća, uloga, sredstava i interesa;

- utvrđivanje i procjena rizika i opasnosti; • analiza prikupljenih podataka:

- analiza postojećih vlastitih planova od strane svih sudionika te analiza njihove usklađenosti;

- utvrđivanje zadaća nepokrivenih postojećim planovima; - utvrđivanje lokalnih izvora sredstava za pokrivanje svake nepokrivene zadaće; - prilagođavanje postojećih planova i izrada usklađenog i integriranog Plana;

• po dovršenju plana: - upućivanje prijedloga plana na mišljenje Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog

uređenja; - upućivanje prijedloga plana na donošenje županijskoj skupštini / gradskom, odnosno

općinskom vijeću; • nakon donošenja plana:

- upoznavanje svih skupina sudionika sa cjelovitim, integriranim Planom i osiguravanje njihove osposobljenosti;

- uspostava procedure i razrada postupaka povremenih provjera, ocjenjivanja i dopunjavanja Plana;

- upoznavanje cijele lokalne zajednice s cjelovitim Planom. Zadaća Županijskog Eko – stožera je donošenje odluke o provođenju tečajeva na

kojima se obavlja osposobljavanje i vježba svih sudionika intervencije, radi provjere stručne osposobljenosti, izvježbanosti i opremljenosti za slučajeve izvanrednih događaja.

Rok za izradu nacrta plana intervencije u zaštiti okoliša je godinu dana od dana dostave prijevoda temeljnih priručnika APELL procesa (lipanj 2002.), a za usklađivanje svih elemenata, provođenje nužnih vježbi Plana i upoznavanje javnosti sa Planom je dvije godine od početka APELL procesa. Kako Plan intervencija u zaštiti okoila nije bio izrađen u zakonom propisanom riku, Inspekcija zaštite okoliša je po obavljenom inspekcijskom nadzoru 29. 10. 2002. godine, dana 27. 12. 2002. godine donijela riješenje kojim se naređuje izrada nacrta Plana u roku od 45 dana.

Kako se razmatra mogućnost naručivanja izrade županijskog Plana intervencija od strane ovlaštene stručne ustanove, a izrada Plana intervencija predstavlja samo dio APELL procesa, izabrana tvrtka trebala bi na sebe preuzeti sve zadaće Stručnog povjerenstva.

34

Istovremeno bi se Skupština Karlovačke županije trebala odrediti o daljnjoj ulozi već imenovanog Stručnog povjerenstva u APELL procesu.

Skupština Karlovačke županije osnovala je i imenovala Županijski eko – stožer 07. lipnja 2000. godine. Rad eko – stožera treba se odvijati prema smjernicama ili poslovniku o radu, a među članovima eko – stožera potrebno je bilo imenovati osobe za vođenje očevidnika o intervencijama, kao i za odnose s javnošću u slučaju akcidentnih situacija. U roku od 30 dana nakon intervencije, županijski eko – stožer treba dostaviti Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja izviješće o intervenciji. Kako navedene zadaće nisu bile obavljene, to je njihovo obavljanje županiji naređeno već spomenutim inspekcijskim rješenjem.

Izviješće o intervencijama tajnika Eko stožera Kako se u 2000. godini tek osnovao županijski eko – stožer, nisu rađena izvješća o

intervencijama te se ovom prilikom koriste podaci Ministarstva zaštite okoliša. Prema Izviješću o ekološkim nesrećama u 2000. godini MZOPU na području županije dogodilo se deset akcidenata. Izvješćivanje o akcidentima na području županije započelo je po osnivanju županijskog eko – stožera, odnosni od 2001. godine. Međutim, u materijalima za županijsku skupštinu u kojima je izvješće o intervencijama u 2001. dijelom su navedeni i podaci MZOPU za 2000. godinu, u kojima se navodi da je bilo 10 acidenata na području županije

2001. godina Prema evidenciji Županijskog eko-stožera u 2001. godini dogodila su se ukupno dva

ekološka akcidenata u okoliš, kod kojih je trebalo primjeniti Plan intervencija u zaštiti okoliša: 1. 19. 06. 2001. od strane nepoznatog počinitelja odloženo je 20 bačvi (200 litarskih)

nepoznatog sadržaja uz cestu Karlovac – Skakavac, u mjestu Klipino Brdo, za sanaciju je angažirana tvrtka “Termoclean” iz Zagreba, otpad je odvezen na obradu u spalionicu PUTO;

2. 10. 10. 2001. došlo je do istjecanja 15 000 l kreozotnog ulja iz vagona cisterne na željezničkom kolodvoru u naselju Mahično, a sanaciju je provela tvrtka “AEKS” iz Ivanić Grada.

Na području županije tijekom 2001. dogodila su se i tri akcidentna onečišćenja voda, kod kojih su se mjere zaštite provodile prema Državnom planu za zaštitu voda (NN 8/99), čije je provođenje u nadležnosti Hrvatskih voda: 1. 02. 08. 2001. onečišćenje rijeke mrežnice u Mrzlom Polju bijelom tekućinom iz ispusta

tvornice Kelteks; 2. 09. 08. 2001. došlo je do pomora ribe u rijeci Kupi u naselju Selce nizvodno od Karlovca; 3. 23. 06. 2001. paljenje “Ivanjskih krijesova” uz rijeku Kupu na Gazi i Baniji te u samoj

rijeci Mrežnici u naselju Mostanje.

2002. godina U 2002. godini dogodila su se četiri ekološka akcidenta kod kojih je trebalo primijeniti Plan intervencija u zaštiti okoliša: 1. 27. 06. 2002. zrela voćka (šljiva) u krugu dječjeg vrtića u Grabriku posuta prahom iz

vatrogasnog aparata, sanaciju je izvršila Javna vatrogasna postrojba Karlovca 2. 05. 07. 2002. dojava o neugodnom mirisu koji nagriza sluznicu i izaziva osjećaj gušenja, a

širi se iz skladišta tehnološkog opasnog otpada od prerade kože tvornice KGK na Bniji; 3. 20. 12. 2002. došlo do zapaljenja sirovog sumpora u željezničkom teretnom vagonu na

željezničkom kolodvoru u Karlovcu, veći akcident spriječen je zahvaljujući brzoj intervenciji vatrogasaca;

35

Dogodila su se i tri akcidentna onečišćenja voda, kod kojih su se mjere zaštite provodile prema Državnom planu za zaštitu voda: 1. 21. 05. 2002. ispuštena veća količina otpadnih voda u odvodni kanal iz tvornice KIM u

Gornjem Mekušju; 2. 12. 07. 2002. pomor riba i školjaka u rijeci Kupi kod naselja Rečica; 3. 08. 09. 2002. onečišćenje jezerca Luščić u Karlovcu motornim uljem (5 l); 4. 30. 12. 2002. došlo je do prevrtanja kamiona s prikolicom na 35. km auto-ceste Zagreb –

Karlovac, usljed puknuća rezervoara došlo do istjecanja goriva u tlo.

Z:\Odsjek za koordinaciju izrade izvješća\Zovko\Public\Županijski Programi i Izvješća o stanju okoliša\Karlovačka žup\IZVJEŠĆE2003_konačno.doc

2. STANJE OKOLIŠA U ŽUPANIJI Svako područje ljudskog djelovanja ima i svoju okolišnu dimenziju koja, obzirom na

zaštitu i održivo korištenje prirode i okoliša može biti više ili manje prihvatljiva. Stanje okoliša na nekom prostoru, gledano u cjelini ili po pojedinim njegovim

komponentama, ovisi o brojnim i raznovrsnim čimbenicima značajnim za njegovu zaštitu i očuvanje. Pri tome je najznačajniji čimbenik djelovanje čovjeka, o kojem najviše ovisi hoće li to djelovanje na okoliš utjecati pozitivno ili negativno. Gospodarski napredak i porast broja stanovnika, kao strateška odrednica svakog naroda, neminovno izaziva i veći pritisak na okoliš koji je nemoguće potpuno izbjeći, ali ga je dobrom organizacijom sustava zaštite okoliša moguće svesti na najmanju mjeru. Nažalost, analiza stanja okoliša u županiji, ukazuje na to da je upravo organizacijski aspekt na državnoj razini najslabiji dio sustava zaštite okoliša. Što je veći broj stanovnika i gospodarskih djelatnosti na nekom području, to više dolazi do izražaja loša usklađenost i otežano provođenje brojnih propisa koje je donijela država.

Samo u području gospodarenja otpadom svjedoci smo nerješavanja problema koji se gomilaju dugi niz godina. Smetlišta na cijelom području županije neprestano spontano nastaju, a kada se i želi prići sanaciji onečišćenih površina, to se ne može provesti u skladu sa zakonom, jer na cijelom području županije nema niti jednog odlagališta otpada koje bi bilo uređeno u skladu sa donesenim propisima. Poseban problem predstavlja opasni otpad koji stvaraju gospodarski subjekti, ali i građani u svojim kućanstvima, jer nema niti jednog odlagališa ili građevine za preradu opasnog otpada u cijeloj državi. Županija do danas nije osigurala mjere za postupanje s tehnološkim otpadoma, a jedinice lokalne samouprave nisu rješile problem odlaganja komunalnog otpada. Zaštita zraka provodi se uglavnom formalno, tek po rješenjima donesenim od strane inspekcije, a propisi o zaštiti od buke nisu dostatni za adekvatnu zaštitu cijelog područja, već su se do sada svodili na reguliranje jačine buke u radnim prostorijama. U području iskorištavanja mineralnih sirovina, kao jednoj od najunosnijih djelatnosti, također se nailazi na probleme, jer, osim što se subjekti teško odlučuju u ulaganje u zaštitu okoliša, provedbeni propisi Zakona o šumama mineralnu sirovinu tretiraju kao sporedni šumski proizvod, što je svojevrsni apsurd, kad postoji Zakon o rudarstvu čijim odredbama moraju udovoljiti ostali gospodarski subjekti koji se bave ovom djelatnošću. Od svih prirodnih resursa, najbolje je propisana zaštita voda, no u praksi se niti ti propisi ne provode dosljedno, ili se provode sporo.

Uvid u stvarno stanje okoliša nezamisliv je bez kvalitetnih informacija – podataka o onečišćenju i monitoringa. Nažalost, i jedno i drugo u našoj je županiji tek u začecima. Podaci iz Katastra emisija u okoliš potrebni za izradu ovog izvješća čekali su se mjesecima, uz obrazloženje da program nije osposobljen za ispis preglednih podataka koji bi dali suvislu sliku o onečišćenju koje uzrokuju gospodarski subjekti. Stoga su na kraju dostavljeni prijemni listovi tvrtki koje podatke dostavljaju, no obrasci nisu bili uloženi u obrazac “O” – Omotnica, u koji se upisuju osnovni podaci o onečišćivaču (a na osnovi kojih se onečišćivaču daju upute o obvezi dostave podataka na propisanim obrascima i zatim se čuvaju 5 godina), već po vrsti onečišćenja, što je izazvalo teže objedinjavanje podataka po subjektima. Također su uočene brojne nepravilnosti u popunjavanju obrazaca. Stječe se dojam da je problem u kadru koji bi bio osposobljen za poslove zaštite okoliša u gospodarskim subjektima. Čak i prijemni listovi nekih većih gospodarskih subjekata, za koje se podrazmijeva da imaju dovoljan broj tehnologa upućenih u problematiku, ne popunjavaju se kako nalaže pravilnik. Podaci se ne dostavljaju na vrijeme, tako da se u trenutku izrade ovog izviješća još uvijek u KEO unose zaostali podaci za 2002. godinu. Kad se navedenom doda i činjenica da KEO još uvijek nije obuhvatio sve onečišćivače, jasno je da ovim izvješćem možemo dobiti tek djelomičnu sliku o stanju okoliša na području županije.

37

2.1. ZRAK Mjere, način organiziranja i provođenja zaštite i poboljšanja kakvoće zraka (osim

zaštite od onečišćavanja uzrokovanih radioaktivnim tvarima, tehnološkim nesrećama i elementarnim nepogodama koje se uređuju posebnim propisima) određene su Zakonom o zaštiti zraka (NN 48/95) te pojedinim odredbama Zakona o zaštiti okoliša. Važećim je Zakonom o zaštiti zraka propisano da jedinice lokalne samouprave uspostavljaju područne mreže za praćenje kakvoće zraka, a njihova predstavnička tijela, prema posebnostima područja, određuju lokacije postaja u područnoj mreži, donose program mjerenja kakvoće zraka te osiguravaju uvjete njegove provedbe. Podaci iz područne mreže moraju biti javni i objavljivati se jednom godišnje u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave. Na osnovi podataka iz područnih mreža, ovisno o kategoriji kakvoće zraka (prva, druga ili treća), predstavničko tijelo županije i predstavnička tijela gradova određuju područja kakvoće zraka.

Kategorija kakvoće zraka utvrđuje se prema stupnju onečišćenosti u odnosu na preporučene vrijednosti - PV i granične vrijednosti – GV, koje propisuje Vlada: - prvu kategoriju kakvoće zraka pretstavlja čist ili neznatno onečišćen zrak, kod kojeg nisu

prekoračene PV – na tim se područjima djeluje preventivno, kako se zbog građenja i razvitka područja te vrijednosti ne bi prekoračile;

- drugu kategoriju kakvoće zraka predstavlja umjereno onečišćen zrak kod kojeg su prekoračene PV, ali nisu prekoračene GV – na tim se područjima provode mjere smanjivanja onečišćenja zraka kako bi se postigle preporučene vrijednosti;

- treću kategoriju kakvoće zraka predstavlja prekomjerno onečišćen zrak kod kojeg su prekoračene i PV i GV – na tim se područjima provode sanacijske mjere, kako bi se kratkoročno postigle GV, a dugoročno i PV kakvoće zraka.

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može, uz prethodnu suglasnost Vlade i mišljenje MZOPU, za svoje područje odrediti strože granične vrijednosti kakvoće zraka od propisanih.

Ukoliko se na nekom području, pod posebnim vremenskim uvjetima pojavljuju onečišćenja zraka kritičnih razina, koja mogu akutno štetno djelovati na zdravlje ljudi i okoliš, izvršno tijelo JLS dužno je narediti primjenu posebnih mjera zaštite građana i način njihova ostvarivanja, a o pojavi takovih onečišćenja obavješćuje građane putem sredstava javnog priopćavanja ili na drugi prikladan način.

Sukladno navedenim odredbama, a na osnovu razmatranja potreba, Programom zaštite okoliša Karlovačke županije, donesen je i program mjera zaštite zraka sa okvirnim troškovima, prijedlogom nositelja aktivnosti, rokom izrade te izvorima financiranja: Izrada elaborata za osnivanje područne mreže za ocjenu kakvoće zraka u Karlovcu,

Ogulinu, Ozlju, Dugoj Resi i Slunju te uz glavne prometnice – nositelj izrade trebali su biti Karlovačka županija i Zavod za javno zdravstvo, rok izrade 2000., okvirni troškovi 30.000,00, a izvor sredstava Proračun županije;

Osnivanje područne mreže za ocjenu kakvoće zraka u Županiji prema elaboratu iz prethodne točke, nositelj zadaće bi bili Karlovačka županija, Zavod za javno zdravstvo i stručne tvrtke, rok izrade 2003., okvirni investicijski troškovi 300.000,00 + 40.000,00 kn/god, a izvori sredstava Proračuni JLS, Državni i Međunarodni fondovi;

Uz važnije prometnice postaviti automatske mjerne stanice za mjerenje koncentracije CO, CO2, NOx, PAU i troposferskog ozona (ljeti) - nositelj zahvata bili bi Karlovačka županija i Zavod za javno zdravstvo, rok izrade 2002., okvirni troškovi 200.000,00 + 30.000,00 kn/god., a izvori sredstava bili bi Proračun JLS, Državna uprava za ceste, Državni i Međunarodni fondovi;

Izrada registra izvora onečišćujućih tvari u zrak u Karlovačkoj županiji korištenjem podataka iz KEO i rezultata iz prethodne točke, nositelj zahvata bili bi Karlovačka

38

županija, Zavod za javno zdravstvo i stručne tvrtke, rok izrade trebao je biti 2002., predviđena su okvirna sredstva od 50.000,00, a izvor financiranja bio bi Proračun Županije.

Kakvoća zraka Nadzor kakvoće zraka u Karlovačkoj županiji

- NO, NO2 , NOx , i dr. Onečišćavanje zraka dimom i SO2 na tri mjerne postaje u gradu Karlovcu:

1. Domobranska ulica kbr. 4 – obilježja gusto naseljenog užeg centra grada sa individualnim i centralnim grijanjem, uz frekventnu prometnicu:

1999. – srednje mjesečne i srednje godišnje koncentracije dima i SO2 < 50 µg/m3, nije došlo do prekoračenja PV i GV u pogledu sadržaja dima i SO2 , u dva dana (0,6% slučajeva) koncentracija dima bila je > 125 µg/m3; 2000. – srednje mjesečne i srednje godišnje koncentracije dima i SO2 bile su u okviru PV, SO2 < 50 µg/m3, koncentracija dima bila je 1 dan (0,28% slučajeva) u veljači > 125 µg/m3, a koncentracija SO2 > 125 µg/m3 izmjerena je 1 dan (0,2% slučajeva) u svibnju; 2. Banija – Dom zdravlja – Stari stambeno – industrijski dio grada, gušće naseljen, klasični

načini grijanja i industrijske kotlovnice 1999. – srednje mjesečne i srednje godišnje koncentracije dima i SO2 < 50 µg/m3, nije došlo do prekoračenja PV i GV, u pogledu sadržaja SO2 , u pet dana (1,43%) slučajeva koncentracija dima bila je > 125 µg/m3 , u pogledu sadržaja dima ustanovljeno je odstupanje 14 dana (3,9% slučajeva) u zimskim mjesecima; 2000. – došlo je do znatnog prekoračenja GV i PV u pogledu sadržaja SO2 koji je u prvih 7 mjeseci iznosio > 50 µg/m3 , 81 dan (u 24% slučajeva) izmjerena koncentracija SO2 bila je > 125 µg/m3, a izmjerene koncentracije dima bile su u okviru PV; 3. Švarča – Opća bolnica – područje obiteljskih kuća sa vrtovima, male ili srednje gustoće

naseljenosti, individualno grijanje 1999. – srednja godišnja vrijednost SO2 je u okviru PV, u 6., 7., i 8. mjesecusrednje mjesečne koncentracije bile su > 50 µg/m3, vjerojatno zbog blizine toplane (koja je od početka 2000. g. u remontu); 2000. – u pogledu sadržaja dima nije bilo odstupanja od PV, ali su 8 mjeseci srednje mjesečne koncentracije SO2 bile veće od PV, što je utjecalo i na srednju godišnju vrijednost, u 13 dana (3,9 % slučajeva) pojedinačna dnevna zagađenost bila je > 125 SO2 µg/m3;

Iz usporedbe rezulatata mjerenja sa brojčanim vrijednostima PV i GV iz Uredbe o preporučenim graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN RH 2/97 Tablica I) zaključeno je da je zrak : • 1999. na mjernim postajama Banija i Švarča bio I kategorije, a u Domobranskoj II

kategorije, s tim da su rezultati za vrijeme sezone grijanja nešto lošiji; • 2000. na mjernoj postaji u Domobranskoj ul. bio I kategorije, a na postajama Banija i

Švarča II kategorije te se pretpostavlja da su na kakvoću zraka na Švarči utjecali radovi na remontu bolničke kotlovnice, dok su na kakvoću zraka na Baniji utjecali intenzivni radovi na autocesti;

Ukupna taložna tvar Taložne tvari su sve tvari u čvrstom, tekućem ili plinovitom stanju koje čine sastavni dio atmosfere i koje se gravitacijom ili ispiranjem padalinama talože na tlu. Mjerenje mjesečnih količina UTT u Kalovcu započelo je 2000. godine. Mjerna postaja postavljna je na lokaciji IV – ER KVC, Banija 161, oko 50 m udaljnoj od prometnice D – 1, u stambeno – industrijskoj zoni srednje gustoće naseljenosti. Ovakvim odabirom lokacije pokušalo se bar djelomično odrediti utjecaj prometa na kvalitetu zraka u Karlovcu.

Taložna se tvar skuplja pod utjecajem prirodnih sila u otvorene posude i određuje se gravimetrijski (kao suma topivog i netopivog dijela), odakle se vršila i analiza teških metala

39

Pb i Cd. Rezultati ispitivanja su pokazali da je zrak prekomjerno onečišćen u pogledu sadržaja UTT, dok srednja vrijednost sadržaja Pb i Cd nije pokazala značajna odstupanja od PV.

Izgradnja gradske plinovodne mreže istaknuta je kao značajna mjera za zaštitu zraka od onečišćenja u Programu ZO.

Izvori emisija u zrak KEO

Pojedinačni stacionarni izvori emisija u zrak – točkasti izvori - prema vrstama emitiranih onečišćujućih tvari (glavnim grupama onečišćenja) u t/g - prema KEO: - industrijska postrojenja – broj onečišćivača sa brojem ispusta iz industrijskih postrojenja

prema vrstama djelatnosti - energetska postrojenja za potrebe procesne tehnologije - energetska postrojenja za potrebe grijanja Emisija iz cestovnog prometa – linijski izvori (CO, NOx, nemetanski organski hlapivi spojevi, olovo, SOx , čestice prašine)

Nadzor kakvoće zraka u Karlovačkoj županiji provodi se mjerenjem srednjih dnevnih koncentracija osnovnih indikatora onečišćenosti zraka – SO2 na tri mjerne postaje, u Domobranskoj ulici (od 1975.) te na lokaciji Doma zdravlja na Baniji i Opće bolnice Švarča (od 1980.). Privremeno su (od 1975-1980.) vršena i mjerenja na lokaciji Doma zdravlja Dubovac. Karlovačke mjerne postaje sastavni su dio državne mreže, a podaci se redovito obrađuju i predočuju javnosti.

2.2. TLO

Tlo je u smislu Zakona o zaštiti okoliša jedna od komponenti prirodnog okružja – okoliša. U Ustavu Republike Hrvatske tlo se pojavljuje pod pojmom “zemljište” kao dio prirode, prirodno bogatstvo i dobro koje je od osobitog kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značaja. Način na koji dobra od interesa za Državu mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti određuje se zakonom. U važećim propisima Republike Hrvatske ne postoji jedinstveni zakon o tlu, odnosno o zemljištu kao prirodnom bogatstvu, već se postupanje s ovim resursom regulira kroz više zakona. Pri tome je najveći dio reguliran Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, u kontekstu kojeg se poljoprivrednim se zemljištem smatraju poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Ostale odredbe koje posredno utječu na što pravilnije korištenje ovog prirodnog resursa sadržane su u mnogim drugim zakonima (Zakonu o: katastru nekretnina; otpadu; šumama; rudarstvu; prostornom uređenju; građenju; zaštiti bilja; kvaliteti, kontroli kvalitete i prometu mineralnih gnojiva i dr.) te u njihovim provedbenim propisima. Prema Zakonu o poljoprivredi, kao krovnom zakonu kojim se uređuju ciljevi i mjere poljoprivredne politike, jedan od ciljeva je i čuvanje prirodnih resursa te napredak seoskih područja i ruralnih vrijednosti, a kao jedna od mjera strukturne politike potpora za razvitak poljoprivrede koja skrbi o prirodnom okolišu i biološkoj raznovrsnosti. Ova mjera podrazumijeva poticanje tehnologija koje skrbe o zaštiti prirodnih resursa (prvenstveno tla i voda), poticanje očuvanja biološke raznovrsnosti eko sustava te poticanje sprječavanja nastajanja neplanskih, neobrađivanih i neodržavanih površina poljoprivrednih gospodarstava. U svrhu zaštite zdravlja i života ljudi, zaštite potrošača te zaštite prirode i okoliša donesen je i Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Radi zaštite poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja predviđeno je provođenje ispitivanja i trajnog praćenja stanja onečišćenosti poljoprivrednog zemljišta štetnim tvarima,

40

koje obuhvaća utvrđivanje stanja onečišćenosti, trajno praćenje stanja fizikalnih, kemijskih, bioloških promjena i sadržaj štetnih tvari te uspostavu informacijskog sustava onečišćenog poljoprivrednog zemljišta. Za obavljanje ovih poslova Vlada je osnovala Zavod za tlo sa sjedištem u Osjeku, kojemu su od strane Županije dostavljeni podaci koji su prikupljeni u dosadašnjem radu.

Značajke i rasprostranjenost različitih tipova tala na području Županije Poljoprivredno i šumsko tlo u kontekstu odredbi navedenih propisa predstavlja

prirodni resurs i sredstvo poljoprivredne, odnosno šumarske proizvodnje, ali i dio ukupnog ekosustava.

Nastanak i daljnja geneza različitih tipova tala uvjetovani su svojstvima geološke podloge, reljefa, podneblja te radom živih organizama i djelatnošću čovjeka. Sav mineralni dio tla potiče od stijena od kojih je nastalo, klima određuje intenzitet i smjer pedogenetskih procesa, reljef utječe na hidrologiju pedosfere i usmjerava procese erozije, dok biosfera sudjeluje u transformaciji mineralnog dijela tla. Rezultat dugotrajnog procesa pedogeneze i jedna od najvažnijih značajki kakvoće tla je njegova plodnost, odnosno prisustvo humusa kao najvažnijeg činitelja plodnosti. Osim što, zahvaljujući sposobnosti adsorpcije kationa, predstavlja jedno od najvećih spremišta hraniva u tlu, humus izravno utječe i na povećanu adsorpciju kemijskih elemenata i spojeva iz agrokemikalija, pa je smanjena mogućnost njihovog usvajanja od strane biljaka i ispiranja u vode.

Prema obilježjima tala, Karlovačka županija podijeljena je na karakteristična područja. Geološku podlogu sjeverozapadnog dijela Županije čine meki tercijarni sedimenti, paleozojski i mezozojski klastiti metamorfnih i magmatskih stijena pokriveni nerazvijenim, podzolasto smeđim i eutričnim tlima te rendzinom. To su dobra poljoprivredna tla, dovoljne dubine, homogenih svojstava, s dobrim vodozračnim uvjetima, dobrom opskrbljenošću hranivima i u kombinaciji s povoljnim klimatskim uvjetima pružaju dobre uvjete za uzgoj voćaka i vinove loze. Na klastičnim naslagama iz tercijara, koje se pružaju u nizinskom području oko rijeke Kupe i njenih pritoka, u uvjetima prekomjernog vlaženja vodom razvila su se hidromorfna tla – pseudogleji, glejna i semiglejna tla i fluvijalna tla. Usko područje doline Kupe i ušća njenih pritoka karakteriziraju krupnozrne kvartarne taložine na kojima su se razvili eugleji. Područje južnije od Duge Rese, do Ogulina i Slunja nalzi se na karbonatnim naslagama manje debljine, na kojima se u tercijaru formirao pokrivač crvenice, na koji je u kasnijim razdobljima nanesen lesolik materijal te su se formirala lesivirano akrična tla, distrično smeđa tla i smeđa tla na vapnencu. Za intenzivnu poljoprivredu ova tla nisu pogodna bez intenzivnih agrotehničkih zahvata za popravljanje nepovoljnih svojstava, ali za uzgoj šuma nema ograničenja. Najjužnije područje Županije nalazi se na debelim naslagama tektonski izlomljenih karbonatnih stijena vapnenca i dolomita mezozojske starosti, u kojima su na najvišem stupnju razvijene krške pojave te je zbog pukotinske poroznosti reljef ovog područja podložan ekstremnoj eroziji. Na ovoj geološkoj podlozi prevladavaju nerazvijena i slabo razvijena tla s inicijalnim formiranjem humusnog horizonta koji nije kontinuiran. To su vapneno dolomitne crnice, litosoli, smeđe tlo na vapnencu i rendzine. Ovdje prevladavaju prirodne šume, a poljoprivredne površine zastupljene su samo na reljefno stabilnim pozicijama i zonama akumulacije zemljišnog materijala.

Kakvoća tla Tlo je sastavni dio ekosfere i, uz vodu, jedan od najvažnijih prirodnih resursa koji omogućuje život na Zemlji. Osim što služi kao stanište brojnim živim organizmima, ono predstavlja i važan medij za izmjenu tvari u sklopu biokemijskih procesa, posebice vezanja i filtriranja organskih i anorganskih tvari otopljenih u oborinskim i površinskim vodama.

41

Ne postoje sistemetizirani i objavljeni podaci o stanju onečišćenja tla na području Županije. Općenito vrijedi da degradacija nastaje na različite načine i različitim intenzitetom, pri čemu su najzastupljenije posljedice degradacije nastale prenamjenom zemljišta, usljed erozije vodom i onečišćenja štetnim tvarima. Tlo je sporo i teško obnovljiv, a često i neobnovljiv prirodni resurs. Prema težini oštećenja i mogućnosti obnove povoljnih svojstava, oštećenja se mogu podijeliti u različite stupnjeve: - najteži je stupanj nepovratni gubitak tla nastao kao posljedica promjene namjene zemljišta

za građevinske zahvate, a odražava se na smanjenje poljoprivredne i šumarske proizvodnje i degradaciji ukupnog ekosustava;

- do narušene kakvoće zemljišta koju je nemoguće ili teško obnoviti dolazi usljed lošeg gospodarenja (neodgovarajuće rješenje odlaganja jalovine od eksploatacije mineralnih sirovina, nekontrolirano odlaganje svih vrsta otpada, onečišćene otpadne vode, neodgovarajuća primjena mineralnih i organskih gnojiva, gnojnice i gnojovke, emisija iz industrijskih postrojenja, emisija ispušnih plinova od prometa, gubitak poljoprivrednog i šumskog tla neadekvatnim zahvatima koji dovode do pospješivanja erozije i sl.);

- težak stupanj oštećenja tla, kada se proizvodna sposobnost može tek djelomično obnoviti, nastupa usljed akcidentnih situacija, ali i nestručne primjene agrokemikalija;

- degradacija tla usljed intenzivne proizvodnje u poljoprivredi i šumarstvu očituje se u dehumizaciji, zbijanju tla i poremetnji vodozračnih odnosa u tlu kada su potrebni dodatni zahvati prorahljivanja.

Sva navedena oštećenja ne utječu samo na kakvoću zemljišta nego ugrožavaju i ostale dijelove ekosustava, najviše vodu. Prema ispitivanjima iz 1995. godine dobiveni su slijedeći rezultati kemijskih analiza radi utvrđivanja nekih kemijskih karakteristika bitnih za proizvodnost zemljišta:

S T-S T mg/100 gr tla Red

broj Lokalitet pH u

nKCI Hidrolit. aciditet

m.e.

Zasić. bazama

V%

Humus %

P2O5 K2O 1. Mali Erjavac 6.5 6.4 3.9 6.0 2. Kamanje 5.7 12.9 38.6 8.4 47.0 82.1 13.9 2.6 25.0 3. Obrež – vinograd 6.5 8.0 39.3 >40.0 4. Netretić 6.3 8.6 7.4 34.0 5. Bosiljevo 5.1 13.3 13.6 8.6 22.2 61.1 4.1 12.5 23.0 6. Zdenci Tounj 5.2 12.4 13.6 8.0 21.6 62.9 4.0 20.1 >40.0 7. Oštarije Ogulin 5.9 6.1 21.5 3.9 25.4 84.5 5.2 30.3 >40.0 8. Latrin 5.1 20.3 16.7 13.1 29.8 56.0 7.2 5.7 32.5 9. Plaški 6.9 - 3.9 18.7

10. Lički Jasenovac 6.9 5.2 1.8 36.5 11. Saborsko I 7.1 6.7 1.8 36.5 12. Saborsko II 7.0 5.5 11.4 22.0 13. Draganić 5.8 8.3 28.3 5.4 32.7 86.6 5.0 8.0 13.5 14. Skakavac 5.1 11.5 7.9 7.5 15.4 51.3 3.1 4.3 5.4 15. Duga Resa 5.4 9.2 13.6 5.9 19.6 69.4 3.6 3.5 21.0 16. Sadilovac 6.6 4.6 45.8 2.9 48.8 93.8 4.2 28.6 >40.0 17. Drežnik 6.6 4.9 2.2 24.5 18. Rakovica kamenolom 6.2 6.5 23.0 4.2 27.2 84.5 4.8 0.2 23.0 19. Gerovac 5.9 6.0 10.6 3.9 14.5 73.1 3.2 1.3 5.4 20. Slunj 4.9 14.2 12.1 9.2 21.3 56.7 4.0 2.9 17.5 21. Turanj 5.1 12.9 13.0 8.4 21.4 60.8 4.9 1.1 16.7

42

Kako su za lokacije Skakavac i Banska Selnica uzorci uzeti prije rata, daju se rezultati navedenih kemijskih analiza:

mg/100 gr tla Red broj

Lokalitet pH u nKCI

Hidrolit. aciditet

Zasić. Bazama V%

Humus % P2O5 K2O

Dušik (N)

1. G. Skakavac, 0-22 cm I – P – 7

4.0 24.0 21.6 2.3 0.6 3.3 0.11

2. G. Skakavac, 0-30 cm II – P – 8

3.8 33.0 21.2 4.0 1.1 7.5 0.11

3. G. Skakavac, 30-50 cm I – P – 7

4.0 26.7 17.6 1.7 0.3 6.4 0.06

4. G. Skakavac, 30-50 cm II – P – 7

3.8 27.0 19.7 2.1 0.7 5.0 0.11

5. B. Selnica, 0-35 cm III / I – P – 9

3.9 33.8 19.1 4.4 0.01 5.6 0.17

6. B. Selnica, 0-25 cm III / 2 – P – 10

3.8 31.4 21.5 5.3 0.3 6.9 0.23

7. B. Selnica, 35-55 cm III / I – P – 9

3.8 29.8 24.8 1.3 0.5 4.6 0.06

8. B. Selnica, 25-50 cm III / 2 – P – 10

3.8 27.9 22.6 2.5 0.01 4.3 0.10

Ciljana ispitivanja tla radi uvida u eventualnu kontaminaciju tla s teškim metalima,

koji bi mogli nastati kao posljedica ratnih razaranja su uzeta na 9 lokacija uz bivšu crtu razdvajanja, kao i u dubini teritorija, a rezultati se daju u sljedećoj tablici.

Pb Cd Zn Mn Broj uzoraka Lokalitet

mg/kg 9 Plaški 11.65 0.25 120 1440

11 Saborsko 8.35 0.85 110 540 13 Draganić 26.20 0.40 140 930 14 Skakavac 26.20 0.10* 460 450 16 Sadilovac 15.60 0.15* 95 1155 17 Drežnik Grad 20.85 0.05* 90 930 19 Cerovac 18.95 0.05* 410 330 20 Slunj 47.85 0.05* 100 1095 21 Turanj 20.40 0.05* 80 690

* manje od limita detekcije (L.D.) Iz rezultata vidljive su različite koncentracije metala u tlu na raznim lokacijama. Izbor

lokacija vršen je prema saznanjima o eksplozivnim djelovanjima tokom rata u Karlovačkoj županiji.

Koncentracija olova (Pb) u tlu je niža od maksimalno dozvoljenih razina (MDK) propisanih Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima, dok za cink (Zn) i mangan (Mn) koncentracije prelaze MKD i to za cink na lokaciji br. 14 i 19, a za mangan na lokacijama br. 9, 16 i 20. Na ostalim lokacijama vrijednosti se uklapaju u razine koje su dozvoljene MKD i nađene u literaturi za europske zemlje. Ovako visoke koncentracije mangana na ovim lokalitetima posljedica su naslijeđa iz matičnih stijena Zemlje (geogeno podrijetlo).

Uvidom u ostale podatke ispitivanja zemljišta za potrebe izrade SUO vojnog vježbališta «Eugen Kvaternik», također je evidentno da je kvaliteta zemljišta unutar granica propisanih za zamljišta koja se mogu koristiti za poljoprivrednu proizvodnju. Čak i na lokacijama značajnijih vojnih aktivnosti vrijednosti pojedinih teških metala neznatno i lokalno prelaze MDK.

43

2.3. VODA Utvrđivanje postojećeg stanja u korištenju i zaštiti voda na području županije vrlo je

složeno i zahtjeva punu suradnju svih nadležnih službi, prije svega Hrvatskih voda i nadležnih komunalnih tvrtki. Kako su Hrvatske vode već naručile izradu Studije zaštite voda Karlovačke županije (izrađivač Institut građevinarstva Hrvatske – Zavod za hidrotehniku), koja opsežno elaborira i postojeće stanje, u ovom izviješću daje se samo uopćen prikaz za izradu kojega su, pored ostalih, korišteni i podaci iz radne verzije navedene Studije čija je izrada pred završetkom.

Upravljanje vodama Ustav Republike Hrvatske određuje vode dobrom od interesa za Državu i jamči im

osobitu zaštitu. Pravni status voda i vodnog dobra te način i uvjeti upravljanja vodama uređuje se i definira Zakonom o vodama (NN RH br. 107/95). Svrha upravljanja vodama je održavanje, poboljšanje i ostvarivanje jedinstva vodnog režima na određenom području u cilju zaštite vode od onečišćenja, zaštite od štetnog djelovanja voda te osiguranja potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite namjene. Odgovornost za upravljanje vodama i javnim vodnim dobrom, zaštitom vode od onečišćenja i hidromelioracijskim sustavima povjerena je javnoj ustanovi Hrvatske vode, čiji je osnivač Republika Hrvatska.

Prema Odluci o utvrđivanju granica vodnih područja područja (NN RH 20/96) Karlovačka županija nalazi se unutar granica vodnog područja sliva Save. Prema Odluci o utvrđivanju slivnih područja (NN RH 20/96), područje Karlovačke županije nalazi u slivnom području Kupa-Una, u kojem se nalazi najveći dio županijskog područja, a dijelom i u slivnom području Banovina (općine Vojnić i Lasinja). Prema Odluci o popisu državnih voda (NN RH 20/96), od državnih voda na području Županije u međudržavne vode spadaju rijeke Kupa i Korana, u ostale vodotoke spadaju rijeke Dobra i Mrežnica, u oteretne kanale Kupa-Kupa, a u obodne kanale Kupčina. Ostale površinske vode smatraju se lokalnim vodama i planove upravljanja tim vodama donose Hrvatske vode uz suglasnost županijske skupštine. Plan upravljanja lokalnim vodama sa izviješćem o izvršenju plana za 2003. biti će biti će razmatran na Skupštini Karlovačke županije.

Planske osnove za upravljanje vodama su Vodnogospodarska osnova Hrvatske – dugoročni planski dokument, Vodnogospodarske osnove slivnog područja (za slivna područja s osobito složenom problematikom korištenja i zaštite voda, uređenja vodotoka te zaštite od štetnog djelovnja voda) i Vodnogospodarski planovi slivnog područja (za ostala), koje donosi županijska skupština na prijedlog HV i koji trebaju biti usklađeni s programom zaštite okoliša, dokumentima prostornog uređenja i planskim dokumentima za gospodarnje šumama. Navedeni se dokumenti još izrađuju.

Korištenje voda - vodoopskrba Korištenje voda i vodnih resursa, kao i njihova zaštita mora biti racionalno i

ekonomično, na način i u opsegu kojima se voda čuva od rasipavanja i štetnih promjena njezine kakvoće. U odnosu na korištenje voda za druge namjene vodoopskrba ima prvenstvo. Vodoopskrbnu djelatnost, koju čine poslovi zahvaćanja i crpljenja podzemnih i površinskih voda za piće i druge potrebe, njihovo pročišćavanje do stupnja zdravstvene ispravnosti, dovođenje do mjesta potrošnje i raspodjelu korisnicima, obavljaju pravne osobe organizirane u skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu. Skup objekata i uređaja za obavljanje ove djelatnosti čini vodoopskrbni sustav. Pravne osobe koje obavljaju vodoopskrbnu djelatnost dužne su osigurati stalni i sustavni pregled vode i poduzimati mjere za osiguranje zdravstvene ispravnosti vode za piće te tehničke ispravnosti uređaja, a podatke o tome dostavljati nadležnoj vodopravnoj i sanitarnoj inspekciji. Javne zdence, javne crpke i druge objekte koji

44

nisu uključeni u sustav javne komunalne djelatnosti, pravne i fizičke osobe koriste na način i pod uvjetima koje Odlukom propisuje vijeće općine ili grada i o tome su dužne voditi očevidnik koji se dostavlja Hrvatskim vodama.

Na području županije izvorišta za opskrbu stanovništva i njihova zaštitna područja organizirana su prema teritorijalno političkom ustroju, po jedinicama lokalne samouprave, a pojedini vodoopskrbni sustavi protežu se na području više općina ili gradova. Zaštita se provodi u skladu s odlukama o zaštiti izvorišta, koje ovisno o tome da li se prostire na području jedne ili više JLS donosi predstavničko tijelo JLS ili županije, odnosno više županija sporazumno, a po prethodnom mišljenju Hrvatskih voda. Pored navedenih, postoje i mnoga vodocrpilišta kojima ne upravljaju komunalna poduzeća, a koriste se lokalno za vodoopskrbu i nisu pod stalnom organiziranom kontrolom. Komunalna poduzeća crpilištima upravljaju nastojeći ispuniti zakonom propisane obveze, a za kontrolu zdravstvene ispravnosti vode za piće nadležna je sanitarna inspekcija. Mjere propisane odlukama o zonama sanitarne zaštite uglavnom se provode samo u I zaštitnoj zoni i to uglavnom samo ograđivanjem, dok aktivnosti izvan te zone nisu pod kontrolom. Za većinu vodocrpilišta nisu bili provedeni istražni radovi kojima bi se dokazala kakvoća i količina vode raspoloživa za vodoopskrbu. U nedostatku drugih podataka u priloženoj tablici se ukratko navodi i problematika, odnosno potencijalna ugroženost po pojedinim sustavima.

Problematika zaštite izvorišta pitke vode najizraženija je u krškim područjima županije, prvenstveno zbog nerješenog zbrinjavanja otpada, neadekvatnog sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te nedovoljnih saznanja o tokovima podzemne vode. Nakon intenzivnijih oborina bakteriološko se stanje u pravilu pogoršava te je neophodna redovita kontrola i dezinfekcija vode za vodoopskrbu. Izvorišta pitke vode u nizinskim područjima također su pod negativnim utjecajem i o provedbi propisa o njihovoj zaštiti ovisi koliko će se dugo stanovništvu moći osiguravati dovoljne količine kvalitetne vode za piće. Uz već prepoznatljive izvore onečišćenja, kao što su sanitarne i tehnološke vode naselja i industrijskih pogona, prisutno je i onečišćenje iz poljoprivrede, sa deponija otpada i iz prometa. Međutim, osim u uvjetima smanjene protoke u recipijentima, kada sva ta onečišćenja dovode do pomora riba i do ugrožavanja zdravlja ljudi, sva ta onečišćenja kao da se smatraju normalnom pojavom.

Zone sanitarne zaštite Zakon o vodama definira kao područja na kojima se nalaze

izvorišta, druga ležišta vode ili dijelovi rijeka, jezera, akumulacija i dr., rezervirana za javnu vodoopskrbu, a koja se moraju štititi od zagađenja i drugih utjecaja koji mogu nepovoljno utjecati na zdravstvenu ispravnost ili izdašnost vode. Međutim, kod dosadašnjeg planiranja i izgradnje mnogih vodoopskrbnih sustava do sada se nisu provodila sva potrebna istraživanja cijelog područja izvorišta niti propisivale adekvatne mjere zaštite, već su se potrebne aktivnosti svodile samo na uža područja vodocrpilišta, zbog čega danas dolazi do čestih pojava onečišćenja i narušavanja prirodnog ražima izvorišta.

Uvjeti i način utvrđivanja područja sanitarne zaštite izvorišta i drugih ležišta podzemnih voda koja se koriste ili su rezervirana za javnu vodoopskrbu, mjere njihove zaštite, smjernice za utvrđivanje posebne naknade za potrebna povećana ulaganja te postupak za donošenje odluke podrobno su propisani novim Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite (NN 55/02). Za provedbu odredaba ovog pravilnika odgovorni su čelnici lokalne, odnosno regionalne samouprave, a za pripremu odluka, zadužena su interdisciplinarna stručna povjerenstva jedinica lokalne i regionalne samouprave koje imenuje nadležno tijelo. Jedinice lokalne samouprave i županija ovim su pravilnikom obvezane da u roku pet godina, dakle do 2007. godine, ranije donesene odluke usklade s odredbama navedenog pravilnika.

U nastavku, navode se postojeći kapaciteti po pojedinim crpilištima na području Županije po pojedinim komunalnim tvrtkama koje njima upravljaju:

45

Vodocrpilište/vodovodni sustav Komunalno trgovačko društvo

Odluka o zonama sanitarne zaštite

Ispitivanje kvalitete

Izdašnost

u l/s (okvirno)

Godina

izgradnje

Vodospreme

Stanje sustava /problematika

Karlovac – Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac 1. Borlin 2. Švarča 3. Mekušje 4. Gaza 1 5. Gaza 2 6. Gaza 3 7. Jurkovića Mlin

Službene novine Općine Karlovac

br. 13/89 svakdnevno ispitivanje

vrši Zavod za javno zdravstvo i interni

labaratorij

44 60-80

80-100 110-160 120-150 80-100 5-10

1914. 1949. 1964. 1975. 1984. 1996. 1976.

- vodocrpilišta od 2. do 6. pod posrednim su utjecajem onečišćenja Mrežnice i Korane - vodocrpilište 1. pod utje. autoceste

Duga Resa – Komunalno Duga Resa d.d. 1. Dobra kod Novigrada 2. Velemerić – Petak 3. Popošćak - Završje 4. Netretić - Vukova Gorica*

Službene novine Općine Duga Resa

br. 7/92 ispitivanje kvalitete vode vrši Zavod za

javno zdravstvo

43 20 14

1991.

- 1. blizina naftovoda i magistralne ceste Karlovac - Rijeka - 2. dolazi do miješanja s koranskom vodom za vrijeme visokog vodostaja

Ogulin – Vodovod i kanalizacija d.o.o. Ogulin 1. izvor Zdiška u Turkovićima 2. izvor Zagorske Mrežnice 3. Bocino vrelo 4. Dretulja 5. Studeno, Ljeskovo i

Komadinovo vrelo 6. lokalni vodovodi Vitunj,

Jasenak i Potok Muslinski*

Službene novine Općine Ogulin

br. 29/90 za 4.Glasnik

Karlovačke županije 12/2000

ispitivanje kvalitete vode vrši Zavod za

javno zdravstvo

16 56 30 16 12

Turkovići Kolići

Stabarnica Gavani

- zbog krškog terena moguće zagađenje 2. podzemnim tokovima iz Drežničkog polja - 3. pod utjecajem autoceste Bosiljevo – Sveti Rok

Ozalj vodovod Ozalj 1. bunar nedaleko željezničke

stanice 2. izvor Obrh vodovod Jaškovo 3. izvor Opara

Službeni glasnik Općina Ozalj i Žakanje

br. 9/93 ispitivanje

kvalitete vode vrši Zavod za javno

zdravstvo

1,5 65

vodosprema 35 m 3

Breznik → Boševci Reštovo → Pristava Dvorište Ozaljsko Vuksani → Svetičko Hrašće

- II zonom sanit. zaštite oba crpilišta prolazi cesta, a oba crpilišta su ugrožena i utjecajem neuređenih septičkih jama i gnojišta

Slunj vodovod Slunj 1. rijeka Slunjčica vodovod Veljun 2. izvori Male i Velike Vrebuše 3. izvorište Petak blizu

Velemerića

Glasnik Karlovačke Županije

Nr. 17/2000 ispitivanje kvalitete vode vrši Zavod za

javno zdravstvo

34

3 20

Melnica v. Cvitović

Veljun

Martinščak I Vinica

- dotrajalost, gubici vode do 30% - prolaz D-1 kroz II zonu sanit. zaštite

vodovod Netretić–Vukova Gorica*

Podbill

vodovod Bosiljevo* Stvarno potrošene (fakturirane) kličine vode na području pojedinih komunalnih

jedinica u proteklim godinama ukazuju na stagnaciju i negativan trend, naročito u industrijskoj proizvodnji.

46

2000. 2001. 2002. Vodoopskrba ukupno 817793 818354 domaćinstva 657036 667252 gospodarstvo 160757 151102 Odvodnja 393392 406060 domaćinstva 282448 300960 K

omun

alno

D

uga

Res

a d.

d.

gospodarstvo 110944 105100 Vodoopskrba ukupno 907000 879000 880000 domaćinstva 615000 601000 583000 gospodarstvo 292000 278000 297000 V

odov

od i

kana

lizac

ija

d.o.

o. O

gulin

odvodnja projekt u izgradnji Vodoopskrba ukupno 260000 Odvodnja

Kom

unal

no

Oza

lj d.

o.o.

O

zalj

ukupno 35000 Vodoopskrba ukupno 5596480 5216752 5115957 domaćinstva 3353246 3269773 3242293 gospodarstva 2243234 1946979 1873664 Odvodnja ukupno 3538274 domaćinstva 2093931

Vod

ovod

i ka

naliz

acija

d.o

.o.

Kar

lova

c

gospodarstvo 1444343 Vodoopskrba ukupno 277421 251248 234598 domaćinstva 146851 148864 142068 gospodarstva 130570 102384 92530 Odvodnja Ukupno 31313

Kom

unal

ac d

.o.o

. Sl

unj

19053

U kreiranju politike i strategije upravljanja vodama, naročito vodoopskrbe i odvodnje, značajnu ulogu ima cijena vode. Sadašnje formiranje cijene vode nije ostvarilo potrebne, međusobno uravnotežene ciljeve: - komunalna poduzeća trebaju ostvariti stabilan dohodak dovoljan za pokrivanje troškova

pogona, održavanja, ulaganja, popravke te rezervna sredstva za nepredviđene situacije; - za postizanje ekonomske djelotvornosti cijena mora biti stimulativna za potrošača; - mjesečni računi moraju biti proporcijalni troškovima koji se stvaraju potrošnjom vode; - zbog potrebe racionalne potrošnje cijena vode treba biti ekonomska, a ne socijalna

kategorija; Međutim, teško je za očekivati da će se u postojećoj ekonomskoj situaciji u kojoj se

nalazi stanovništvo, raspoloživa sredstva prikupljena putem naknade za korištenje i zaštitu voda te plaćanja komunalnih usluga, moći povećavati sukladno procijenjenim potrebama za sadašnje planove razvoja odvodnje i pročišćavanja. Štoviše, građani očekuju čak i smanjenje tako nametnutih obaveza, tim više ako je opće poznato da se dosadašnja ulaganja na području odvodnje nisu adekvatno odrazila na poboljšanje kvalitete vodotoka, koji su više – manje ostali u stanju u kojem su bili i prije ulaganja.

Zaštita voda od onečišćavanja Usljed ljudske djelatnosti i ponašanja ili usljed djelovanja prirodnih sila najčešće

dolazi do promjene količina ili kakvoće vode, zbog čega je nužno sustavno dugoročno praćenje ovih parametara. U cilju očuvanja korisnih svojstava vode, odnosno, u cilju očuvanja

47

života i zdravlja ljudi, očuvanja vodenih ekosustava te omogućavanja neškodljivog i nesmetanog korištenja vode za različite namjene, provodi se zaštita voda od onečišćavanja, a ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda i izvorima onečišćavanja te ograničavanjem, sprječavanjem ili zabranjivanjem radnji koje mogu dovesti do onečišćenja voda.

Onečišćenje je promjena kakvoće vode do te mjere da se mijenjaju korisna svojstva vode u smislu pogoršavanja stanja vodenih ekosustava i ograničavanja njezine namjenske uporabe. Do onečišćenja dolazi unošenjem, ispuštanjem ili odlaganjem u vode određene količine hranjivih i drugih tvari, utjecajem energije ili drugih uzročnika. Zagađenje je onečišćenje većeg intenziteta, nastalo unošenjem, ispuštanjem ili odlaganjem u vodu opasnih tvari, energije ili drugih uzročnika u koncentraciji iznad dozvoljenih graničnih vrijednosti, čime se dovodi u opasnost život i zdravlje ljudi i stanje okoliša ili usljed kojeg mogu nastupiti poremećaji u gospodarstvu, odnosno drugim područjima.

Opasne tvari u vodnom okolišu, temeljem kriterija toksičnosti, razgradivosti i bioakumulacije te njihove količine, definirane su Uredbom o opasnim tvarima u vodama (NN RH 78/98). Razvrstane su u A skupinu opasnih tvari (dokazano je da su rizične - zabranjeno je njihovo ispuštanje u vode) i B skupinu opasnih tvari (dokazano da imaju nepoželjno djelovanje na vodeni okoliš, odnosno na okus ili miris proizvoda za ljudsku ishranu dobivenih iz prirodnih voda – propisuju se uvjeti za njihovo ispuštanje i uporabu). Prije ispuštanja tehnoloških otpadnih voda u sustav javne odvodnje ili prirodni prijemnik, opasne tvari moraju se djelomično ili potpuno otkloniti.

Odvodnja otpadnih voda mora se provoditi putem sustava javne odvodnje (sakupljanje, dovođenje do uređaja za pročišćavanje, pročišćavanje, ispuštanje u prijemnik, obrada mulja s uređaja, odvodnja oborinskih voda) i na način da ne onečišćuju podzemne vode. O načinu odvodnje, obvezi priključenja na sustav javne odvodnje, uvjetima i načinu ispuštanja otpadnih voda, obvezi posebnog odlaganja otpadnih i drugih tvari te održavanju sustava javne odvodnje donosi se općinska/županijska odluka.

Vrste voda (površinskih i podzemnih), koje odgovaraju uvjetima kakvoće u smislu njihove opće ekološke funkcije kao i uvjetima korištenja voda za određene namjene, određuju se klasifikacijom voda (Uredba... NN RH 77/98).

Ocjenjivanje kakvoće voda i njihovo svrstavanje u vrste obavlja se na temelju graničnih vrijednosti pojedinih skupina pokazatelja, koji obilježavaju izvore i uzročnike onečišćenja voda. Obavezni pokazatelji (fizikalno–kemijski, režim kisika, hranjive tvari, mikrobiološki i biološki pokazatelji), služe za ocjenu opće ekološke funkcije voda, a pokazatelji koji se ispituju temeljem posebnih i ciljanih programa (kovine, organski spojevi i radioaktivnost) zajedno sa obaveznim pokazateljima služe, osim za širu ocjenu opće ekološke funkcije voda, i za utvrđivanje uvjeta korištenja voda za određene namjene. Uspoređivanjem izračunate mjerodavne vrijednosti (ovisno o broju podataka) i dopuštene granične vrijednosti pojedinog pokazatelja, vode se svrstavaju u pet vrsta. Klasifikacija voda, za prvu skupinu obaveznih pokazatelja, prikazuje se numerički u tablici i grafički na zemljovidu u boji (za I vrstu plavo, za II zeleno, za III žuto, za IV crveno i za V crno), a prema uvjetima za korištenje voda za određene namjene odgovaraju im sljedeći kriteriji: Vrsta I – podzemne i površinske vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće ili u prehrambenoj industriji te površinske vode koje se mogu koristiti i za uzgoj plemenitih vrsta riba (pastrva); Vrsta II – vode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i rekreaciju, za sportove na vodi, za uzgoj drugih vrsta riba ili koje se nakon odgovarajućeg pročišćavanja mogu koristiti za piće i druge namjene u industriji; Vrsta III – vode koje se mogu koristiti u industrijama koje nemaju posebne zahtjeve za kakvoćom vode te u poljoprivredi, pročišćavaju se da bi se koristile za određene namjene;

48

Vrsta IV – vode koje se mogu koristiti isključivo uz pročišćavanje na područjima gdje je veliko pomanjkanje vode; Vrsta V – vode koje se gotovo ne mogu koristiti ni za kakve namjene, jer ne zadovoljavaju kriterije za namjene po Uredbi.

Ispitivanje kakvoće vode obavlja ovlašteni labaratorij, a klasifikaciju obavljaju Hrvatske vode.

Prikaz kvalitete vode na mjernim postajama u slivu Kupe na temelju Izvješća o

ispitivanju kakvoće voda u Republici Hrvatskoj u 2000. (Hrvatske vode 2002.) Registrirana vrsta voda

Vodotok/mjerna postaja Zahtijevana vrsta vode Režim kisika Hranjive tvari Mikrobiološki

pokazatelji Biološki

pokazatelji Kupa Rečica II II IV IV II Gornje Pokuplje II III III IV II Kamanje II II III IV II Bubnjarci II I II III II Pribanjci I II III III II Korana Gaza II II III IV II Velemerić II II II III II Veljun II II II III II Slunj II II II II II Bogovolja I II III III II Kordunski Ljeskovac I II III IV II Korana I I II II I Dobra Gornje Pokuplje II II II IV II Lešće II II III III II Luke II II II III II Mrežnica most G.Stol-Perjasica II II III III II Juzbašići I II II III II Mostanje II II III IV II Kupčina Donja Kupčina II III V V II Lazina II II III V II Slunjčica Slunj – Rastoke II I II IV I

Za utvrđivanje prijemnog kapaciteta bilo kojeg potencijalnog recipijenta neophodno je

izvršiti ciljana ispitivanja, kojima bi se u određenim i definiranim hidrološkim uvjetima pratili svi bitni procesi i mogle utvrditi karakteristike procesa samopročišćavanja, što je važno za utvrđivanje potrebnog stupnja obrade otpadnih voda gradova i industrije.

Analizom priložene tablice može se doći do zaključka da je kvaliteta voda u županiji daleko od zahtijevane vrste propisane Uredbom, prema kojoj jedino Korana u Slunju zadovoljava propisanu kvalitetu, dok dobar dio voda ne zadovoljava niti znatno lošiju vrstu od one propisane. Analizom stanja bioloških parametara koji ukazuju na dugoročnije posljedice zagađivanja te stanje optopljenog kisika koje se direktno odražava na stanje procesa u vodotoku, može se zaključiti da na samo nekoliko profila nizvodno od značajnijih izvora zagađivanja dolazi do relativno malih pogoršanja kvalitete. Hranjive tvari i mikrobiološki parametri koji ovise o trenutnom zagađenju osciliraju i često su značajno lošiji od propisanih graničnih vrijednosti.

49

Treba, međutim, napomenuti da se navedeni podaci mogu interpretirati samo uspoređivanjem sa propisanim vrijednostima, kao kriterij za utvrđivanje prijemnog kapaciteta vodotoka, ali nisu dovoljni za dobivanje saznanja o složenim procesima koji se odvijaju u vodotoku, što se naročito odnosi na kvantitativni aspekt i utvrđivanje stvarnih masenih protoka - nemoguće je utvrditi utjecaje sezonskih promjena, perioda visokih i niskih voda te oborinskog otjecaja. Nema sustavnog mjerenja protoka na najvažnijim mjestima, gdje se upuštaju najveće količine otpadnih voda, što znači da postojeći profili nisu reprezentativni. Na rijeci Kupi nema niti jedne mjerne stanice prije i nakon utoka otpadnih voda Karlovca koji je najveći zagađivač, a mjernih postaja nema niti prije i nakon utoka Lahinje i Obrha, kao niti na Korani prije, odnosno nakon utoka Mutnice.

Da bi se spriječilo pogoršanje kakvoće vode, propisuju se granične količine opasnih i drugih tvari za tehnološke otpadne vode prije njihova ispuštanja u sustav javne odvodnje (odnosno drugi prijamnik), vode koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje u prijamnik te otpadne vode i tvari koje se ispuštaju u septičke i sabirne jame (Županijska skupština).

Kategorija vode je planirana vrsta vode (vodotoka, dijelova vodotoka i drugih voda), utvrđuje se kategorizacijom voda, a osigurava se izradom planskih osnova za upravljanje vodama i provedbom mjera za zaštitu voda.

Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99), donesen poradi provedbe zaštite voda sadrži potrebna istraživanja i ispitivanja kakvoće vode, kategorizaciju voda, mjere zaštite voda, mjere za slučajeve iznenadnih i izvanrednih zagađenja voda, plan građenja objekata i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, izvore i način financiranja Plana te popis pravnih i fizičkih osoba zaduženih za provedbu Plana.

Zakonom je predviđeno da se vodama upravlja prema načelu održivog razvitka, načelu prevencije i stalnog praćenja ispuštanja otpadnih voda na samom izvoru onečišćenja, načelu uporabe najbolje raspoložive tehnologije, načelu da onečišćivač plaća te načelu osiguranja stalnih informacija o stanju kakvoće voda, onosno njihove dostupnosti javnosti. Radi ocjenjivanja kakvoće voda, uzroka promjene kakvoće i primjene potrebnih mjera zaštite, rade se istraživanja i ispitivanja prema programima, uključujući i prekogranične vode. Temeljem Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Slovenije o uređenju vodnogospodarskih odnosa na području Županije predviđeno je ispitivanje kakvoće vode na rijeci Kupi u Kamanju, nizvodno od mosta. Učestalost uzorkovanja ponavlja se u četiri tromjesečna ciklusa, a programom su obuhvaćeni fizikalno – kemijski pokazatelji, hranjive tvari, metali i metaloidi, organski spojevi (pesticidi), mikrobiološki i biološki pokazatelji. Za izvršenje programa nadležna je Državna uprava za vode, a ispitivanja obavljaju Hrvatske vode.

Za provedbu Plana, pored Državne uprave za vode i Hrvatskih voda su i fizičke i pravne osobe koje obavljanjem djelatnosti onečišćuju ili mogu zagaditi vode te Osobe koje obavljaju komunalnu djelatnost odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Fizičke i pravne osobe koje obavljanjem djelatnosti onečišćuju ili mogu zagaditi vode, a koje su dužne izraditi Plan provedbenih mjera i financijski plan za njihovu provedbu i Operativni plan za provedbu mjera u slučajevima izvanrednog i iznenadnog zagađenja. Osobe koje obavljaju komunalnu djelatnost odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a koje su dužne izrađivati Plan provedbenih mjera i operativni plan, Planove razvoja sustava javne odvodnje u skladu s Odlukom o odvodnji otpadnih voda, Obavljati stalni nadzor nad korisnicima koji ispuštaju otpadne vode te stalni nadzor nad kakvoćom otpadne vode prije ispuštanja iz sustava u prijamanik, čija kakvoća mora biti u skladu s uvjetima iz vodopravne dozvole.

U svrhu zaštite voda na području županije donosi se županijski plan za zaštitu voda, koji mora biti usklađen sa Državnim planom, a donosi ga županijska skupština na prijedlog Hrvatskih voda.

50

Razmatranje Plana za zaštitu voda na području Karlovačke županije planirano je Programom rada Županijske skupštine za 2003. godinu. Ovim je planom potrebno definirati: 1. Program ispitivanja kakvoće lokalnih voda; 2. Kategoriju (planiranu vrstu kakvoće) lokalnih voda; 3. Provedbene mjere u slučaju izvanrednih zagađenja na lokalnim vodama; 4. Provedbene mjere u slučaju iznenadnih zagađenja voda I i II stupnja ugroženosti; 5. Kratkoročne, srednjeročne i dugoročne planove građenja, dogradnje ili rekonstrukcije

sustava javne odvodnje (za naselja s više od 15.000 ES i naselja koja otpadne vode isuštaju u osjetljiva područja – do 2005. i za naselja od 200 - 15.000 ES do 2010.);

6. Kratkoročne, srednjeročne i dugoročne planove građenja, dogradnje ili rekonstrukcije komunalnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (za naselja koja vode ispuštaju u osjetljiva područja do 2005., za naselja iznad 15.000ES do 2010. te za naselja od 2.000-15.000ES do 2025.).

U tijeku je izrada Studije zaštite voda (IGH) za područje Karlovačke županije, koja je trebala biti završena do kraja 2003. godine, ali o istome nemamo podataka.

Premda se iz svega navedenog može zaključiti da je u području vodnog gospodarstva ostalo još dosta toga nerješenog, zaštita voda zahvaljujući duljoj tradiciji, organizacijiski i financijski počiva na solidnijim temeljima, relativno dobro pokrivajući pojedine djelatnosti. Najveći problem se javlja u provedbi svega propisanoga, gdje se redovito kasni za propisanim rokovima.

Kakvoća vodotokova i podzemnih voda na pojedinim područjima odvodnje Prema Državnom planu za zaštitu voda, propisana je kategorija kakvoće vodotokova

na području Županije. Kategorizacijom voda, kojom se utvrđuje planirana vrsta vode, vodotoci, dijelovi vodotoka i druge vode razvrstavaju se u skupine za koje se utvrđuje kategorija vode koja mora zadovoljavati propisane uvjete.

Kategorizacija za državne vode utvrđena je na sljeći način:

Prirodni prijemnici Dijelovi vodotoka ili područja za koja se utvrđuje kategorija

Kategorija vode

A. Vrlo osjetljiva područja - podzemne vode koje se koriste ili planiraju

koristiti za vodoopskrbu I

- vodotoci na krškim područjima do naselja I - vode u nacionalnim parkovima i parkovima

prirode I

B. Međudržavne vode Kupa Metlika – ušće Korane II

Plitvička jezera – Slunj I Korana Slunj – Kupa II

C. Ostale državne vode Kupčina Cesta Jastrebarsko – Karlovac II Dobra Cesta Vrbovsko – Mrkopalj II Mrežnica Cesta Generalski Stol – Perjasica II

D. Spojni, oteretni i obodni kanali Oteretni kanal Kupa – Kupa II Obodni kanal Kupčina II Retencije II

S hidrološkog stajališta, što je vidljivo i iz prethodne tablice, vodotoci su visoko

rangirani po kvaliteti, no kako je to najvećim dijelom krško područje, ti su resursi ujedno i osjetljivi na sve vrste onečišćenja. Značajno obilježje su i sezonske oscilacije u protokama vodotoka, te su u vrijeme ograničenog prijemnog kapaciteta nepodesni kao recipijenti. Osim toga, cijelo krško podzemlje nepodesno je i za sve postupke upušanja u tlo.

51

Za sve vodotoke na području županije karakteristično je da su na svom izvorišnom području prirodnih svojstava i oligosaprobnog stupnja kvalitete, premda se i u izvorskim djelovima povremeno pojavljuju zagađenja. Kako većina vodotoka izvire na krškom području na kojem su slivna područja nedovoljno istražena, a time i nedefinirana, s nepredvidivim podzemnim vezama, osjetljiva su na nekontrolirana zagađenja, posebno na utjecaj divljih smetlišta koji se difuzno širi nepredvidivim putevima i u nepoznatim razmjerima. Pogoršanje kvalitete naročito je uočljivo u uvjetima nakon intenzivnijih padalina, kada ugrožava i vodoopskrbne sustave.

Rijeka Mrežnica cijelim svojim tokom protječe kroz Karlovačku županiju, za koju predstavlja neprocjenjivo hidrološko bogatstvo. Jedan od najvažnijih zagađivača ovog vodotoka je grad Duga Resa, na čijem području služi kao recipijent otpadnih voda domaćinstava i industrije. Za uvid u stvarno onečišćenje, potrebno je pratiti kvalitetu vode prije i nakon Duge Rese.

Rijeka Korana prolazi kroz područje županije najvećim dijelom svoga toka. U županiju ulazi na području Rakovice, gdje odmah zatim ponire (ljeti) pa je korito u jednom dijelu godine potpuno suho. U Slunju se u Koranu ulijeva Slunjčica koja služi kao recipijent dijela otpadnih voda grada Slunja, a još nizvodnije rječica Furjašnica. Za praćenje kvalitete Korane do Karlovca važno je poznavanje hidrološke veze sa rijekom Mutnicom sa područja BiH te rijekom Radonjom sa područja Vojnića. Grad Slunj je započeo izgradnju projekta odvodnje koji se nastoji racionalizirati, a izgradnja pojednostaviti. Kvaliteta vode u Korani jače se mijenja na području Karlovca, nakon utoka Mrežnice, onečišćena otpadnim vodama područja Duge Rese. Zbog onečišćenja dolazi do intenzivnih procesa mineralizacije i eutrofikacije te razvoja vodene vegetacije, a u ljetnom razdoblju do nestanka kisika u pridnenim slojevima i pojave neugodnih mirisa. Korana je važna za vodoopskrbu karlovačkog područja te je nužno praćenje njezina onečišćenja i dosljedna zaštita.

Rijeka Kupa do Karlovca već dolazi u umjereno onečišćenom stanju jer prikuplja otpadne vode rijeke Lahinje i izrazito zagađenog potoka Obrha sa područja Slovenije, kao i otpadne vode sa područja Ozlja. Ozalj je tek započeo izgradnju sustava i još prethode značajna ulaganja. U Karlovcu se onečišćenje znatno povećava zbog više ispusta sanitarnih i industrijskih otpadnih voda bez odgovarajućeg predtretmana, a kvaliteta vode mijenja se u α- mezosaprobni stupanj kvalitete. primjer jako zagađenog vodotoka polisaprobnog stupnja je potok Koretinec, koji je pod jakim utjecajem otpadnih voda karlovačkog odlagališta otpada. Zbog značajnih organskih zagađenja i visokih koncentracija nutrijenata u uvjetima stagnirajućeg vodostaja u ljetnim mjesecima često dolazi do šteta na vodenim organizmima.

Odvodnja i prečišćavanje otpadnih voda Karlovca predstavlja iznimno složen zadatak i premda su do danas uložena značajna sredstva u projektnu dokumentaciju i izgrađeni glavni dijelovi kanalizacije, sustav još uvijek nije povezan u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu. I nadalje se već izgrađenim mješovitim kanalima i kolektorima sve otpadne sanitarne i industrijske vode ispuštaju brojnim ispustima direktno u vodotoke (najviše u Kupu). Izgrađeni dijelovi prekomjerno su opterećeni stranim dotocima, što bi za uspješno pročišćavanje moglo stvarati stalne probleme. Područje je podložno utjecajima plavljenja za vrijeme visokih vodostaja okolnih rijeka, kada se to odražava i na funkcioniranje već izgrađene kanalizacije. Nisu dovršeni glavni kolektori koji trebaju povezati pojedine dijelove grada te otpadne vode Duge Rese i industrijske zone. Premda su već počeli radovi na lokaciji centralnog uređaja, način pročišćavanja još uvijek nije jasno definiran.

Ogulin je jedan od većih gradova u županiji koji nema prirodnog recipijenta u koji bi se mogle ispuštati pročišćene otpadne vode. Većina otpadnih voda domaćinstava i industrije ispušta se direktno u podzemlje. Najznačajniji vodotoci su rijeka Dobra sa pritocima potokom Bistracem i rječicom Vitunjčicom. Izgradnja sustava odvodnje grada Ogulina je započela, no

52

izgrađeni dijelovi moći će se staviti u funkciju tek kad se završi spajanje drugih dijelova i izgradi uređaj za pročišćavanje.

Pročišćavanje otpadnih voda na području Županije tek je u začecima i obzirom na količine nepročišćenih otpadnih voda može se reći da za sada ne postoji. Kada se tome doda činjenica da sa područja izvan županije dolaze dodatna onečišćenja, slobodno se može ustvrditi da je trenutno stanje u zaštiti voda na području županije još daleko od zadovoljavajućeg, jer dosadašnji planovi i poduzete mjere nisu dovele do konačnog cilja, a to je poboljšanje stanja vodotoka i podzemnih voda.

Radovi na ispitivanju kakvoće voda i realizacija programa zaštite voda za

područje Karlovca Tražene podatke potrebne za izradu ovog izvješća dostavio je Grad Karlovac, koji

donosi i redovno godišnje izvješće o stanju okoliša te ih u nastavku navodimo u skraćenom prikazu.

Praćenja i ispitivanja 1999. Praćenje kvalitete površinskih i podzemnih voda

Tijekom godine vršena su ispitivanja kakvoće vode rijeka i na svakom od profila izvršene su ukupno 52 analize - po 8 osnovnih analiza, 2 proširene analize i po 4 saprobiološka ispitivanja: - Kupe u Rečici - Mrežnice u Mostanju - Korane na Gazi - Korane na Foginovom, sa dodatnih 12 uzoraka tijekom ljetne sezone - Dobre na Grdunu, sa dodatna 3 uzorka u tijeku ljetne sezone

U izvješću se navode i podaci o izvršenim mjerenjima na lokacijama izvan Karlovca: Kupa – Ozalj, Korana – Slunj, Jezero Sabljaci - Ogulin, Mrežnica – kupalište Duga Resa, Dobra, Kupčina, Slušnica, Radonja i Dretulja, na ukupno 22 mjerna mjesta za područje cijele Županije. Analize su pokazale da kakvoća mikrobiološki ne zadovoljava kriterije II vrste pa nije preporučljiva za kupanje, a naročito za vodoopskrbu.

Ispitivanje kakvoće vode za vodoopskrbu - vodovod Karlovac – pregledano 849 uzoraka, od kojih je nađeno 104 neispravnih

(12,2%) - vodovod Vukmanić – pregledano 77 uzoraka, neispravnih 16 (20,9%) - broj uzoraka je za 12,8 manji u odnosu na prethodnu godinu i ne odgovara obujmu

ispitivanja predviđenim Pravilnikom - uzorci su pokazali zadovoljavajuću fizikalno – kemijsku kvalitetu vode, na 3 uzorka (na

području Rečice) nađena je neispravnost u pogledu boje i mutnoće zbog novopoloženog cjevovoda, a u bakteriološkom pogledu nađeno je nekoliko neispravnih uzoraka, uglavnom zbog povećanog broja bakterija u 1 ml vode

Ispitivanje kvalitete industrijskih i komunalnih otpadnih voda - izvršene analize otpadnih voda 36 gospodarskih subjekata, pri čemu je u 77 navrata uzeto

300 uzoraka, od kojih 34 nizu zadovoljavali propisane kriterije - za dio analiza koje vrši labaratorij KGK, nema raspoloživih podataka

Iznenadna zagađenja • 26.01. ostaci lož ulja u šahti oborinske kanalizacije Banija 120 • 03.03. pomor riba u Orlovačkom bajeru • 26.07. i 24.09. zagađenje Korane u Bariloviću • 07.09. zagađenje Kupe kod banijanskog mosta • 13.09. zagađenje Kupe u Kamanju

Izvršeni radovi na izgradnji kanalizacije od strane tvrtke Vodovod i kanalizacija d.o.o.

53

- transportni kolektor Duga Resa – Karlovac Ø 1100 mm x 738 m - kanalicacija (razni profili) u prostoru ŠRC Korana u dužini 1700 m - obnovljena kanalizacija u ulici Matice Hrvatske Ø 1400 mm x 53 m Izgradnjom kolektora Duga Resa - Karlovac uvjetovano je smanjenje onečišćavanja vodotokova Korane i Mrežnice, što je važno jer su ovi vodotoci u II zoni sanitarne zaštite izvorišta pitke vode, odnosno vodocrpilišta grada Karlovca, koja se nalaze uz njihove obalena podzemnim slojevima vodonosnih šljunaka.

2000. godine se bilježi povećano zagađivanje uz isti broj onečišćivača u KEO: Praćenje kvalitete površinskih i podzemnih voda Vršeno je sustavno ispitivanje kakvoće voda u slivu rijeke Kupe (Hrvatske vode)

obuhvaćeni su sljedeći profili: - Korana Gaza - Mrežnica Mostanje - Kupa Rečica - Kupa Pokuplje - Dobra Pokuplje Dinamika ispitivanja – jedan uzorak mjesečno za fizikalno – kemijske i mikrobiološke analize i jedan uzorak godišnje za saprobiološko ispitivanje. Nalaz – fizikalno kemijske karakteristike bile su uglavnom zadovoljavajuće, dok je u mikrobiološkom pogledu ustanovljen veći broj neispravnosti, uglavnom zbog povećanog broja koliformnih bakterija.

Tjekom ljetne sezone (6., 7. i 8. mjesec) u okviru Javnozdravstvenih preventivnih mjera vršene su kontrole kakvoće vode na najposjećenijim kupalištima i to: - Korana – Foginovo – 4X mjes. (12 uzoraka) - Dobra – Grdun 1x mjes. (3 uzorka), gdje su fizikalno kemijske karakteristike ispitivanih uzoraka vode bile uglavnom zadovoljavajuće, uz sporadična odstupanja u pogledu sadržaja nitrata. U mikrobiološkom pogledu ustanovljen je veći broj neispravnosti zbog povećanog broja ukupnih i fekalnih koliformnih bakterija te fekalnih streptokoka.

Ispitivanje kakvoće pitke vode prema broju ispitanih uzoraka ne odgovara obujmu predviđenom Pravilnikom, a u odnosu na prethodnu godinu, broj obrađenih uzoraka je za 10,5 % manji: - vodovod Karlovac – pregledano 747 uzoraka, od kojih je nađeno 38 neispravnih (5,08%) - vodovod Vukmanić – pregledano 91 uzorak, neispravnih 13 (14,28%) U fizikalno – kemijskom pogledu kvaliteta vode bila je zadovoljavajuća, u jednom uzorku neispravnost se odnosila na prisustvo boje i mutnoću, dok se bakteriološka neispravnost uglavnom odnosila na povećan broj bakterija u 1 ml vode i prisutnost ukupnih koliformnih bakterija.

Ispitivanje kvalitete industrijskih i komunalnih otpadnih voda - izvršene su analize otpadnih voda u 34 gospodarska subjekta, pri čemu je obrađeno 214

uzoraka na ukupno 3019 pretraga, od čega 51 uzorak nije udovoljavao propisanim kriterijima

- broj uzoraka je manji nego prethodne godine, jer su tvrtke morale podnijeti zahtjev za usklađenje vodopravnih dozvola zbog novog Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja...(NN 40/99), kojim je došlo do promjene načina i učestalosti uzorkovanja, a osim toga, neke su tvrtke prestale s radom zbog stečaja.

Iznenadna zagađenja - najviše su se događala u ljetnim mjesecima zbog visokih temperatura i niskog vodostaja

rijeka; - zagađenja se događaju na rijeci Kupi nizvodno od banijanskog mosta zbog većeg broja

ispusta industrijskih i komunalnih otpadnih voda (24.06. kod Vodostaja, 04.07. kod

54

ispusta PPK, 07.07. kod ispusta kožare i PPK, 11.07. kod ispusta PPK i 11.08. za pomora ribe u Kupi) te na rijeci Mrežniciispod glavnog ispusta od industrijskog bazena na Maloj Švarči (15.05. i 11.08.);

- predviđa se da će ovi problemi biti i dalje prisutni sve do izgradnje uređaja; - zabilježeno je i nekoliko zagađenja Kupe u Bubnjarcima te akcident prilikom prevrtanja

cisterne sa sumpornom kiselinom kod Slunja Vodovod i kanalizacija kao gradska komunalna tvrtka redovito provodi ispitivanje

vode za piće i otpadne vode. Ispitivanje površinskih i podzemnih voda u zonama sanitarne zaštite provodi se u sabirnom bunaru, a povremeno i na kontrolnim bušotinama – analize pokazuju zdravstveno ispravnu vodu. Primjenjuje se postojeća Odluka o zaštitnim zonama vodocrpilišta. Kontinuirano se provode osnovne i periodične fizikalno – kemijske i mikrobiološke analize i u internom laboratoriju Vodovoda.

2.4. MINERALNE SIROVINE

Mineralne sirovine smatraju se rudnim blagom i dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku koje je u njeznom vlasništvu i iskorištava se pod uvjetima propisanim Zakonom o rudarstvu. U Karlovačkoj se županiji uglavnom iskorištava tehničko građevni kamen, građevinski pijesak i šljunak te ciglarska glina. Na području Županije nalaze se i ležišta mineralne i geotermalne vode koje nisu u eksploataciji. Potrebne količine mineralnih sirovina rastu sa standardom, pa se rudarstvo smatra značajnom granom gospodarstva. Kod nas se perspektivnom (i unosnom) smatra eksploatacija sirovina za građevinske materijale. Zbog relativno slabe naseljenosti, a time i gospodarske aktivnosti, ne bi se moglo govoriti o nekoj značajnijoj devastaciji okoliša usljed ove djelatnosti, jer se ona uglavnom svodi na relativno uska područja eksploatacije.

Premda brojni propisi reguliraju područje ove djelatnosti, njihova nepreciznost, neusklađenost, a time i teško snalaženje u proceduri, otežavaju donošenje zakonitih rješenja. Zato postoje i stavovi da se u zaštiti okoliša postavljaju strogi, često neopravdani zahtjevi u usporedbi s drugim djelatnostima, koji onemogućavaju daljnji rad na postojećim eksploatacionim poljima, dok otvaranje novih kopova gotova da i ne dolazi u obzir.

Osim što se ovom djelatnošću bespovratno iscrpljuje jedan od prirodnih resursa, važno je ustanoviti i štetnost njezina popratnog utjecaja na okoliš i prirodu. U većini slučajeva glavni je problem rekultivacija površine nakon zatvaranja kopa ili promjena namjene prostora u neku drugu korisnu svrhu. Zato bi se svođenje negativnog utjecaja ove djelatnosti na najmanju mjeru moralo bi planirati još u fazi rudarskog projekta te u postupku procjene utjecaja na okoliš. Najveći je problem u tome što Županija nema formuliranu gospodarsku i prostornu politiku gospodarenja mineralnim sirovinama, koja bi se temeljila na utvrđivanju njihovih zaliha, značaja eksploatacije i otvaranja novih kopova za gospodarski razvitak te na ocjeni posljedica njihovog stavljanja u funkciju. Prema načelu zaštite okoliša da onečićivač plaća, ne postoji jasno razgraničena računica između pravnih subjekata čije se poslovanje temelji na eksploataciji ovog prirodnog bogatstva i pravične naknade jedinicama područne i lokalne samouprave, čiji okoliš trpi posljedice ove djelatnosti. To je posebno važno kad se najveći ekonomski efekti ostvaruju negdje izvan Županije.

55

2.5. ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI, KRAJOBRAZA I BIORAZNOLIKOSTI

Prema obvezama propisanim Zakonom o zaštiti okoliša (NN 82/1994 i 128/1999),

Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja dužno je izraditi Izvješće o stanju okoliša svake četiri godine. Ministarstvo je izvršilo pripreme (2001.) za njegovu izradu, a sam nacrt izvješća je dovršen 2003. godine i objavljen na web-stranici Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja (http://www.mzopu.hr), gdje se mogao čitati do veljače 2004. godine.

Nacrt izvješća o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj strukturiran je prema naputcima za izradu Trećeg paneuropskog izvješća o stanju okoliša, tzv. Kiev Report planiranog za ministarsku konferenciju “Environment for Europe” (Kijev, 2003.), što znači da unutar 22 poglavlja sadrži i opis glavnih sektora koji stvaraju pritisak na okoliš, među kojima se nalazi: • PEDOSFERA: - poljoprivredne površine i šumski sustavi;

- krš i krško podzemlje; • HIDROSFERA: - u natuknicama sliv rijeke Save;

- bioraznolikost rijeka Kupe i Dobre; • BIOSFERA: - biološka raznolikost općenito;

- bioraznolikost šumskog ekosustava - na primjeru Bjelolasica; - bioraznolikost riječnih ekosustava - na primjeru Kupe i Dobre; - raznolikost vrsta, biljni i životinjski svijet, endemi i relikti; - raznolikost krajobraza; - posebno zaštićeni dijelovi prirode; - zaštićene biljne i životinjske vrste;

U ovom Izvješću o stanju okoliša Karlovačke županije, a s naslova resora zaštite

prirodnih vrijednosti, krajobraza i bioraznolikosti, izrađena je podloga za izradu nacrta tri poglavlja, a na osnovi interpretacije raspoloživih vlastitih, općih i statističkih podataka. Bez dijela Korištena stručna terminologija bilo bi gotovo nemoguće razlučiti sadržajne razlike i podudarnosti za određene toponime, svojte ili odnose. Podaci o Zaštićenim prirodnim vrijednostima diferencirani su prema stupnju zaštićenosti, kategoriju zaštićenosti i Zakonu koji određuje instrument zaštite. Prezentirani podaci predstavljaju aktualizirano, korigirano i prošireno predstavljanje spoznaja naspram onih objavljenih u Studiji zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti iz 1996. g. (ovaj Zavod). Sadržajno najzahtjevnije poglavlje je svakako ono o Biološkoj i krajobraznoj raznolikosti. Naime pritisci koji se manifestiraju u okolišu i na okoliš imaju svoje vanjske, unutarnje i međusobne čimbenike. Njih valja promatrati u mnogo dužem vremenskom razdoblju, sa jednog daleko šireg aspekta, kroz multi-, inter- i transdisciplinarnost, kao dinamičan proces, kao ovisnost i međuovisnost biološke raznolikosti, krajobrazne raznolikosti i pojedinih biljnih i životinjskih vrsta. Na relaciji kako razmatranja cjelokupnog teritorija Hrvatske i Karlovačke županije tako i specifičnih ekosustava, riječnog i šumskog, težili smo iskazati što komprimiranije stanje okoliša po ovom, odnosno ovim sektorima:;

2.5.1. Korištena stručna terminologija Po svojoj građi, veličini i prostorno-vremenskoj povezanosti, priroda i njeni sastavni dijelovi postupno su organizirani. Od pojedinog organizma ili mrvice tla, pa do cjelokupne ekosfere planeta Zemlje, možemo je rašlaniti u niz cjelina, koje se mogu razgraničiti, opisati i zasebno proučiti. Tako nam se priroda ili vanjski svijet koji nas okružuje, predočuje kao niz najuže povezanih, jedna u drugu uklopljenih cjelina s postupno složenijim, hijerarhijskim ustrojstvom. No pokušajmo prije dalj- njeg izlaganja definirati ovdje spomenute pojmove,

56

“priroda”, “sustav”, “ekosistem” i “hijerarhija sustava” te s njima najtjesnije povezane stručne izraze. Prirodni sustavi i njihova hijerarhija

- Priroda Pod pojmom “priroda” (lat. natura” od “nasci” rođen, grčki: physis) razumijevamo, u

doslovnom smislu, nešto što postoji ili samo po sebi nastaje. U općem smislu, to je cijeli svemir sa svojom materijom i energijom, promjenama i zakonitostima. Mogli bismo isto tako reći: realni svijet, sve što postoji, sve ono čime se bave prirodne znanosti. Priroda, tako gledana, nije samo materijalna, pod njom razumijevamo i prirodne sile, kao i osobitosti živih bića i pojave vezane s njihovim bitkom. Razlikujemo živu i neživu prirodu, pri čemu se ekologija kao znanost bavi proučavanjem njihovih međusobnih odnosa i ovisnosti. Pod prirodom razumijevamo i ustrojstvo okoliša bez znatnijeg utjecaja čovjeka, ili, već prema kulturnom naslijeđu i stupnju urbanizacije, sve ono što još od njega nije posve promijenjeno.

- Sustav Znanost rašlanjuje prirodu u sustave koji su kao takvi predmet prirodoznastvenih

istraživanja. Sustav (grčki: sistem, sklop) najčešće se definira kao ukupnost međusobno povezanih sastojaka koji tvore neku svrsihodnu cjelinu. Takva se cjelina promatra u prirodnim znanostima, neovisno o njezinoj veličini i građi, kao uopćeni apstraktan model. Što je sustav, a što podsustav ovisi o načinu promatranja, o predmetu istraživanja. Biološki i ekološki sustavi jasno su rašlanjeni i definirani. Njihov je poredak prema stupnju organizacije prikazan u hijerarhiji sustava. Živa je priroda, naravno, hijerarhijski organizirana.

- Ekosistem Okosnica narečene hijerarhije, s gledišta ekologije, predstavlja ekosistem ili

biogeocenoza. Za razliku od ostalih ekosustava možemo njegovu središnju ulogu posebno istaknuti nazivom ekosistem (eng.: ecosystem, njem.: Ökosystem, franc.: écosystème). Ekosistem je osnovna organizacijska jedinica prirode, u kojoj su živa bića i njihov neživ okoliš prostorno i vremenski integrirani protokom energije i kružnim tokovima stvari, te koja posjeduje za nju svojstvene informacijske sadržaje, sposobnost samoorganizacije, samoobnove i samoodržanja. To je jedinstvo životne zajednice (biocenoze) i njenog neživog okoliša (ekotopa) s osebujnim i kroz to prepoznatljivim strukturnim i funkcionalnim obilježjima.

Hijerarhija sustava Tabelarni prikaz generalno razlikuje tri glavna sustava, koji se međusobno

nadograđuju. I Sinbiološki sustavi 1. Ekosfera (globalna ili planetarna ekologija) 2. Biogeografske regije, mega i makroekosustavi (krajobrazna ekologija, geoekologija, terestrična i

akvatična ekologija) 3. skup ekosustava (geoekologija, krajobrazna ekologija)

4. ekosistem, biogeocenoza (sinekologija) 5. fitogeocenoza (fitogeocenologija, ekologija vegeta- cijskog pokrivača) 6. populacija (demekologija, populacijska ekologija)

II Idiobiološki sustavi 1. organizam (autekologija, ekofiziologija) 2. organi (histologija, anatomija, fiziologija) 3. tkivo (histologija, anatomija, fiziologija) 4. stanica (citologija, fiziologija)

57

5. organele (biokemija, fiziologija) 6. reduplicirajuće molekule (molekularna biologija) 7. molekule (kemija, fizikalna kemija)

III Sustavi osnovnih znanosti 1. atomi (fizika) 2. elementarne čestice (atomska fizika, fizika elementar-

nih čestica) 3. subelementarne čestice (fizika subelementarnih čestica)

Ekologija kao znanost Ekologija (grč. oikos, dom, obitavalište, stanište, domaćinstvo i logos, znanje, govor,

smisao) jest znanost o domaćinstvu prirode, o međusobnim odnosima i utjecajima žive i nežive prirode, o međusobnim ovisnostima živih bića i njihove životne sredine. U središtu pažnje ne stoji neki organizam, neka populacija ili životna zajednica, ne stoji građa ili svojstva životnog prostora, to su predmeti istraživanja mnogih drugih znanosti, nego je u središtu pažnje njihova međusobna ovisnost. Tako gledajući, ekologija je jedna sinoptička, multidisciplinarna znanost, za njene specifične potrebe uvijek nanovo komponirana sinteza mnogobrojnih drugih znanstvenih disciplina i istraživačkih metoda; moglo bi se reći: od botanike, zoologije, antropologije, ekologije, tloznanstva, klimatologije, hidrologije i fizičke geografije do humanbiologije, ekonomije, sociologije, etike i politike, želimo li spomenuti samo važnije okosnice.

Globalizacijski procesi, industrijalizacija, posvemašna ograničenost prirodnih resursa za razvoj i dugoročne potrebe, adaptirana kolektivna svijest o održivom razvoju i slični pokreti izazvali su ogroman interes i svesrdne debate o budućnosti čovjeka i na taj način pomogle “novootkrivenoj” ekologiji da u najkraće vrijeme postane jedna od najpopularnijih i najvažnijih prirodnih znanosti, te sastavni dio svijetonazora modernog čovjeka. Nažalost, stručni se naziv “ekologija” vrlo često i krivo rabi i to kao sinonim za okoliš (“čovjek i njegova ekologija”, “biljna zajednica i njena ekologija”, itd.), pa je u tako izmijenjenom smislu prodro u sve pore društvenog života. Danas se primjerice govori o ekoproduktima, ekološki zdravoj hrani, odjeći, automobilima, kućama, stanovanju, sredstvu za čišćenje, ekopapiru itd., u čemu se poglavito očituju nastojanja za očuvanjem prirodnog i zdravog okoliša, za održanje zdravlja, za čist zrak i zdravu hranu.

Sažeto možemo ponoviti: ekologija je znanost o međusobnim odnosima i ovisnostima organizama i njihovog neživog okoliša. Ekologija je sinoptička znanost koja se bavi međusobnim utjecajima žive i nežive prirode na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. U svojoj biti ona je znanost o strukturama i funkcijama ekosustava (= ekosistem, osnovna organizacijska jedinica prirode, koja posjeduje sposobnost samoorganizacije, samoodržanja i samoobnove), koja pruža znanstvenu osnovu za zaštitu prirode, te potiče i prati učinkovitost tehničkih mjera i uređaja za zaštitu okoliša. Ekologija je jedna od rijetkih prirodnih znanosti, koja je po svojim osnovnim intencijama posve integrirana u svjetonazor modernog/osvješćenog čovjeka

Ostali osnovni termini - Stojbina, stanište ili životni okoliš Osim globalne cirkulacije vode, globalnog kruženja tvari (ugljik, dušik, fosfor) i

klimatskih faktora uključuje još i druge značajke životnog prostora. To su primjerice tlo (dubinam slojanje, struktura i tekstura, moguća i stvarna opskrba vodom, raspoloživa hranjiva itd.), reljef (nadmorska visina, ekspozicija, inklinacija) i biotski faktori (intraspecifična i

58

interspecifična konkurencija, simbionti, paraziti i dr.). Ili drugačije gledano, oblik, stanje i kakvoća životnog prostora (sijena, tlo, slatka ili slana voda, površina ili unutrašnjost drugih organizama) raspoložive za život potrebne ili za životni proces štetne tvari, te mehaničke utjecaje (oštećenja pašom, brstom, sječom, lovom, požarom, itd.).

- Opterećenje okoliša Što je veća napučenost, što je viši životni standard i što je veća potrošnja sirovina i

energije u proizvodnom procesu, to je veća opterećenost životnog okoliša po modelu:

Opterećenje okoliša = visina populacije x životni standard x tehnologija Spomenute veličine u gornjoj jednadžbi “opterećenje okoliša”, “Visina populacije”, “životni standard” i “stupanj tehnologije” zahtijevaju kratko objašnjenje. “Opterećivanje okoliša (eng.: environmental contamination, njem.: Umweltbe- lastung) ili “onečišćivanje okoliša” (eng.: environmental pollution, njem.: Umweltverschmutzung) može se definirati kao djelatnost čovjeka kojom se prouzrokuje unos energije ili tvari u okoliš koje, po svemu sudeći, oštećuju ljudsko zdravlje, živa bića i ekosustave, koje izazivaju štete na građevinama, umanjuju atraktivnost turističkih i rekreativnih područja ili se štetno odražavaju na dosad normalnu uporabu okoliša. Pri tome se pod kontaminacijom više označuje unos tvari, bez izrazito vidljivih ili dokazanih šteta, dok se pod polucijom više misli na neposredno, očigledno ili dokazano štetno djelovanje tvari unesenih u okoliš. Štetne tvari, odnosno tvari koje opterećuju okoliš, mogu se podijeliti u primarne i sekundarne. Primarne neposredno izazivaju štete, a sekundarne nastaju u okolišu kemijskim promjenama. U svakom slučaju postoji:

1. izvor štetnih tvari, 2. štetne tvari kao takve, 3. transportni medij (zrak, voda, neposredni unos) i 4. primatelj (čovjek, ekosustavi, bilje, životinje, građevine).

Nadalje ih možemo podijeliti prema: 1. izvoru (poljoprivreda, nuklearna elektrana, termoelektrana, kemijska industrija, itd.), 2. opterećenom mediju (onečišćevači zraka tla, podzemne vode, itd.) ili 3. vrsti štetnih tvari (teški metali, fluoroklorougljici, sumporni dioksid, radioaktivni

otpaci, itd.). - Zaštita prirode Potrebne mjere za trajno održivi razvoj leže pored postavljanja nove gospodarke i

socijalne politike i u povećanju zaštićenih područja, kao što je zaključeno u Agendi 21 (United Nations Conference on Environment and Development – UNCED u Rio de Janieru, čije je zaključke i radne planove za zaštitu globalnog okoliša i održanje trajnog razvoja usvojilo više od 170 država.

Naime prvi najjednostavniji i najučinkovitiji odgovor na dalji rast svjetskog stanovništva i s tim povezane povećanosti poljodjelskih površina, brze i neplanske urbanizacije, sve većeg utroška energije i sirovina, prekomjerne iscrpljenosti tla i vodenih zaliha, porasta koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi, promjeni kružnih tokova tvari u ekosferi i smanjivanju biološke raznovrsnosti predstavljaju zaštićena područja diljem svijeta: bilo kao rezervati biosfere, zaštićeni krajobrazi, nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi rezervati, park-šume ili spomenici prirode. Samo tako se mogu barem djelomice nadoknaditi veliki gubici u dosadašnjoj rastrošnoj i nesmiljenoj ophodnji čovjeka s prirodnim dobrima, osigurati opstanak velikog dijela biljnog i životinjskog svijeta, očuvati prirodne ekosustave i osigurati prirodnu baštinu za sljedeće generacije. Što je njihova površina veća, to smo bliži jednoj od osnovnih zamisli trajno održivog razvitka.

59

- krajobraz, krajolik, diverzitet krajobraza Prirodni krajolik i utjecaj čovjeka na njegov izgled i građu izravan je utjecaj na

biološku raznovrsnost. Taj utjecaj mogli bismo opisati slijedećim znanstvenim nazivima: 1. prirodni krajobraz, 2. kultivirani predindustrijski krajobraz, 3. kultivirani krajobraz industrijske dobi, 4. opustošeni prirodni krajobraz i 5. urbani krajobraz. Osnovni činitelji koji su u toku ljudske povijesti izazvali postepeno smanjivanje

biološke raznovrsnosti možemo navesti kako slijedi: 1. krčenje i devastacija šuma, širenje poljodjelskih površina, ljudskih naselja i

akvakultura; 2. rascjepkavanje i poremetnja preostalih prirodnih ekosustava (nova naselja,

izgradnja komunikacija, požari, itd.); 3. uništavanje ili posvemašna razgradnja biotopa (erozija tla, odvodnjavanje

poplavnih i močvarnih područja, građevinarstvo i sl.); 4. bioinvazija stranih vrsta; 5. povećana poljoprivredna i industrijska proizvodnja (gnojiva, pesticidi, usmjerena

umjetna prehrana, lijekovi, hormoni, biotehnologija, veće potrošnja sirovina, novi proizvodi, itd.);

6. onečišćivanje tala, voda i atmosfere u lokalnim, regionalnim i globalnim razmjerima;

7. globalna promjena klime; Ako se osvrnemo na dinamiku biološke raznovrsnosti u starim kultiviranim

krajobrazima predindustrijskog doba primjećujemo da su postojeći prirodni ekosustavi, poglavito šume, postupno, kroz stoljeća i tisućljeća krčeni i pretvarani u obradiva zemljišta, a njihovi ostaci degradirani sječom, pašom ili požarom. U takvim je povijesnim bioregijama najčešće spontano nastao mozaik različitih prirodnih, poluprirodnih i antropogenih ekosustava, idilična seoska krajobrazna raznolikost na malim prostorima koju mnogi poznaju iz djetinjstva. Iako je ovdje tlo iscrpljeno i degradirano, biljni i životinjski svijet znatno smanjen i izmijenjen, ipak su ti krajolici zadržali puno veću biološku raznolikost, nego što je to slučaj u kultiviranom krajobrazu industrijskog društva.

- Biodiverzitet, biološka raznovrsnost Pod biodiverzitetom, skraćenicom za biološki diverzitet, podrazumijevamo

raznovrsnost postojećeg bilja, životinja i mikroorganizama na razini (1) genetske konstitucije, (2) vrsta, i (3) ekosustava i krajolika. Zbog toga je riječ o genetskoj raznovrsnosti (gena, genoma, genpoola), diverzitetu vrsta (jedinka, provenijencija, podvrsta, vrsta, rodova, porodica, redova i razreda; pridolazak, brojnost ili pokrovnost na određenom području) i raznolikost ekosustava ili ekološkoj raznolikosti (populacija, biljnih zajednica, biocenoza, stojbina, ekosustava, krajobraza ili bioregija; izgled i građa ekosustava, progresivne i regresivne faze, itd.). Nadalje se može prema osnovnim vrstama živih bića govoriti o florističkom, faunističkom (entomolškom, ornitološkom, itd.), mikrobiološkom diverzitetu kao i o kulturnom diverzitetu (o djelima i utjecajima čovjeka).

Ovi su oblici različnosti pokazatelji veličine njihovih informacijskih sadržaja, koji ih oblikuju i na kojim se temelji njihova djelotvornost. Stoga je osim energije i materije, informacija jedna od triju najvažnijih štoštva prirode koje nam omogućuju najosnovnija i na “zajednički nazivnik” svedena objašnjenja složenih prirodnih pojava.

60

2.5.2. Zaštićene prirodne vrijednosti

Aktualni Zakon o zaštiti prirode (NN 162/03) je nazivno, sadržajno, prioritetski, metodološki i strukovno u mnogome ispravio propuste do nedavno važećeg Zakona (NN 30/94 i 72/94). U svrhom ažuririanja stanja na terenu, izrađen je novi popis zaštićenih dijelova prirode na području Županije, prema sukladnim kategorijama, izuzevši nacionalne parkove (II) i parkove priode (IV), koji su u nadležnosti Republike Hrvatske (Privitak 3.). Radi preglednosti zaštićene prirodne vrijednosti prema ovome Zakonu su: I - strogi rezervat (bio III); II - nacionalni park (bio I); III - posebni rezervat (bio IV); IV - park prirode (bio II); V - regionalni park (nova kategorija); VI - spomenik prirode (bio VII); VII - značajni krajobraz (bio VI - zaštićeni krajolik); VIII - park šuma (bio V); IX - spomenik parkovne arhitekture (bio VIII - a do 1982. bila je još podjela na *horti- kulturni spomenici i * spomen područja i spomen objekti); Sukladno naputku za zaštićene dijelove prirode proglašene nakon 1982. godine, a radi potpunosti podataka i opravdanosti zaštićenih dijelova prirode naša kompletirana lista zaštićenih dijelova prirode, shvativši reviziju i inventarizaciju kao iznimno važno radno oruđe za provedbu zaštite prirode, sadrži pored kronološkog-abecednog opisa (I, III i V do IX, bez navoda pojedinih biljnih i životinjskih vrsta) zaštite i određene izvadke iz rješenja o zaštiti odnosno taksativne informacije kako slijedi (i ukoliko moguće): 1) kratki opis, niži rang podjele i broj registracije; 2) godinu postavljanja zaštite i tijelo koje je istu donijelo; 3) još detaljniju odredbu zaštite; 4) opis prostora, površine ili katasterske čestice na kojima se rasprostire opisani zaštićeni dio prirode; 5) posebna upozorenja, napomene, zanimljivosi i/ili specifičnosti.

2.5.3. Biološka i krajobrazna raznolikost Komparacija Hrvatska - Karlovačka županija Biološka i krajobrazna raznolikost

U odnosu na većinu europskih zemalja, cijela Hrvatska se ističe raznolikošću ekoloških sustava i staništa, koja se odražava i u velikom bogatstvu i raznolikosti biljaka, gljiva i životinja. Ovakvo bogatstvo uvjetovano je položajem Hrvatske na razmeđi nekoliko biogeografskih regija, razvedenošću reljefa, geološkim, pedološkim, hidrološkim i klimatskim prilikama, te djelomično ljudskim utjecajem. Navedeni razlozi, u kombinaciji s različitim lokalnim tradicijama korištenja prostora koje su se razvile s obzirom na gospodarske i povijesne okolnosti, doprinjeli su također izuzetnom bogatstvu krajobrazne raznolikosti. To što je Hrvatska u malom, gotovo da je Karlovačka županija u malom, a pored toga je položajem u cjelini hrvatskog državnog teritorija jedna od većih po svojoj prostranosti a geostrateški jedna od najvažnijih županija. Na prostoru Karlovačke županije dotiću se različitosti prirodnih osobitosti alpskog, panonskog i kraškog ozemlja. Cijelo područje je kao niti jedno drugo u Hrvatskoj isprepleteno rijekama, koje povijesno gledano teku od 1. zone izviranja sve do 3. pa i 4. zone (ukopavanje riječnog korita) poniranja. Pored šumovitosti

61

gorja Velike i Male Kapele, ozeljenog krša, posebice zelenila kordunskog krša pogotovo ljepote karlovačkih rijeka plijene pozornost: Kupa, Korana, Mrežnica i Dobra. U usporedbi sa stanjem ekoloških sustava većine drugih zemalja srednje i zapadne Europe, Hrvatska se odlikuje visokim stupnjem očuvanosti prirode. Uz relativno mala područja prirodnih staništa ili zajednica (vodeni izvori, litice, cretovi, neke šumske zajednice, planinske rudine), ovdje su u velikoj mjeri izražena poluprirodna staništa (neke šume, ekstenzivni travnjaci), koja su utjecana od čovjeka, ali su se u njima zadržale pretežito zavičajne životne zajednice tipične za takva staništa. Antropogena staništa, koja su se razvila djelovanjem čovjeka i čija se struktura i sastav vrsta znatno razlikuju od prirodnih, nisu dominantna kao što je slučaj u velikom dijelu Europe. I te odlike se ogledavaju na teritoriju Karlovačke županije. Spomenuli smo već izvornost nekih naših rijeka i njenih staništa. Hidrografski gledano imamo u Hrvatskoj četiri vodna područja: sliv Save, sliv Drave i Dunava, primorsko-istarske slivove te dalmatinske slivove. Na tih četiri glavna vodna područja odnosno sliva otpada sveukupno 32 segmentirano manja slivna područja. Tako primjerice izgleda Ogulinsko slivno područje: JASENAČKO POLJE (619 m): Jasenački potok -> Musulinski potok -> Vitunj -> Dobra -> Gojačka (Donja) Dobra (nešto i u Tounjčicu i Kukaču); KRAKARSKO POLJE (463 m) }: DREŽNIČKO POLJE (437 m) -> Zagorska DREŽNICA (463 m) Mrežnica -> (Bistrac, Kukača, Tounjčica) CRNAC POLJE (457 m) STAJNIČKO POLJE (491 m): - > Vrnjika }Kordunska Mrežnica - > Dretulja LETINAC (520 m) : - > DABAR (520 m) -> (i Lička Jesenica)

Litica Kleka je sa 200 m neobrasle površine s pravom nazvana kolijevka alpinizma. Banski Moravci su kao cret zaštićeni kao poseban rezervat. Evidentiran kao poseban rezervat je Jasenak – cret, Gradnica – cret, Plaški – cret, Štrekovac – cret, Velika Utinja – cret, Vukmanić 1 i 2, cret. Treba naglasiti da je Jasenak-cret vjerojatno najviša europska travnjačka prazajednica u Hrvatskoj. Intaktnost šumskih zajednica ne treba posebno naglašavati, znajući da gotovo sve susjedne zemlje ali i druge (Francuska, Njemačka) uzimaju upravo naš šumski sjemenski materijal, posebice iz Gorskog kotara. O planinskim rudinama piše i naša povijesna literatura obzirom na graditeljsku baštinu i građevinsku kulturu.

Krajobrazi Relativno veliki prostor Hrvatske mozaik je najraznovrsnijih datosti, ali i mnoštva oblika čovjekova djelovanja. Raznolikost u reljefu, tlu, vodama, biljnom pokrovu, podneblju, ali i gospodarskim i povijesnim okolnostima, rezultirale su i različitim lokalnim tradicijama korištenja prostora što je doprinjelo izuzetnom bogatstvu krajobrazne raznolikosti Hrvatske u europskim okvirima. Međutim, tijekom posljednjih desetljeća mnoge su krajobrazne vrijednosti bile degradirane, što implicira potrebu da se za cijelu državu izrade stručne podloge kao osnovu za utvrđivanje temeljnih vrijednosti krajobraza i prostorno planiranje. Gotovo da je cijela županija proprište i ostatak drevnih geoloških zbivanja. Obuhvaćeni su krajobrazi rubnog Tethys mora (Ozaljski pitomi brežuljci), ravničarki dijelovi riječnih tokova, sve do glacijalnih rubova (rijeka Kupa) i ogranaka alpske orogeneze (Velika i Mala Kapela). Nekih 60% područja je kako pod šumskim pokrovom tako i krški interesantno, štoviše ovdje se nalazi nekoliko najvećih i najvažnijih speleoloških fenomena kompletne Hrvatske: temporalno jezero Blato (Plaški) od čak 70 ha površine napaja nekoliko estavela; špilja Vrlovka (Kamanje) je najstarije opisana i jedna od cca 15 turistički uređenih špilja

62

Hrvatske; jama Balinka (Oštarije) predstavlja značajnu vertikalu na ovim prostorima; sustav Đulin ponor-Medvedica je s blizu 16 km hodnika najveći speleološki objekat Hrvatske; jedina špilja u Hrvatskoj koja sadrži speleocrteže jest ona pokraj kamenoloma u Tounju; itd.

Šume U europskim razmjerima stanje šuma u Hrvatskoj je ujednom više nego dobro, dobro i relativno dobro. Znatno je bolje nego u većini zemalja zapadne i srednje Europe, zahvaljujući prvenstveno načinu gospodarenja koji daje prednost prirodnome sastavu šuma. Čak 95% šumskih sastojina ima prirodni sastav, a šumske površine nisu se smanjile posljednjih stotinjak godina. Zatvaranjem koksare u Bakru, a bome i strožijim ekološkim nametima koji su zatekli industrijaliziranu sjevernu regiju Italije, pretežitim zapadnim vjetrovima donosi se gotovo 10 godina smanjena zračna polucija. Upravo to je pogodovalo vazdazelenom drveću, tako da je prvenstveno u ogulinskom dijelu Gorskog kotara došlo do poboljšanje drvnog fonda (manje solitera, manje i s manjim postotkom oštećenih stabala). Još uvijek dobar podzemni režim voda dozvoljava i dalje dobar rast zajednica gdje se pojavljuje hrast lužnjak (primjerice šuma Kozjača, koja se proteže na Donje i Gornje Mekušje, Donje Pokuplje, Kamensko, Mrežničko Mrzlo Polje, Zagrad i široki pojas oko Karlovca).

Krš S obzirom na svoje prirodne značajke (krajobrazne, hidrološke, geomorfološke, vegetacijske, florističke i faunističke), područje krša objedinjuje najveći broj posebnosti Hrvatske. U odnosu na sveukupnu jedinstvenost, bogatstvo endemičnim svojtama i životnim zajednicama, te visoki stupanj očuvanosti, ovo područje predstavlja izuzetnu vrijednost ne samo u europskim, nego i u svjetskim razmjerima. Speleološke znamenitosti Karlovačke županije su: - Vrlovka - jedna od rijetkih turistički uređenih špilja Hrvatske. Nalazi se kod željezničke

stanice Kamanje; - Jopića pećina kod Krnjaka – po dužini 5. U Hrvatskoj, 1 km sjeverno od Brebornice; - Špilja u kamenolomu u Tounju, 8350 m špiljskih kanala, 3. Po dužini u Hrvatskoj; - Balinka, okomita jama duboka 283 m (nekoć najdublje poznata jama u Hrvatskoj). Bila je

cilj raznih ekspedicija, uključujući jedne međunarodne. Nalazi se na južnom obronku Pištenika, jugozapadno od Plaškog, istočno od sela Begovac;

- Jama Mandelaja u Oštarija - kod željezničke stanice, omiljena vertikala od približno 100 m za pripravnike speleologe;

- Špiljski sustav Panjkov ponor-Kršlje – dužine 9352 m. Druga po dužini u Hrvatskoj; - Baračeva špilja kod Rakovice (također blizu Barilovića) – Prva hrvatska špilja koja je bila

uređena za turistički posjet (još u prošlom stoljeću); - Špiljski sustav Đula-Medvedica pod Ogulinom – S približno 16 km dužine kanala najduži

speleološki fenomen u Hrvatskoj. Najiscrpnije istražen tijekom 1984./85 u ekspediciji koju je vodio Marijan Čepelak;

- Speleosustav Rupečica (Zagorska peć)-Šmitovo jezero – u podzemnom sifonu nađeno više od 70 parova čovječe ribice (Proteus sanguineus), dužine od 30 cm (primjeri kao što su jedino nađeni u Lukinoj jami u Velebitu);

Močvare i vode Na području Hrvatske očuvana su prostrana prirodna močvarna područja u riječnim dolinama, što predstavlja jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti, posebice na razini zapadne i srednje Europe. Međutim, to su ujedno i najugroženiji ekološki sustavi u Hrvatsko. Stoga im je potrebno dati prioritet u zaštiti prirode, te načiniti nacionalni program očuvanja i upravljanja. Dva su značajna vodonosna područja u Karlovačkoj županiji:

63

- mjesta izviranja potoka i rijeka prve generacije na većim nadmnorskim visinama na području Male i Velike Kapele;

- Draganičko ravničarsko poplavno-močvarno područje; Vodozaštitna i vodocrpilišna mjeta nalaze se oko izvora glavnih i većeg broja manjih

rijeka. Poplavna područja su na ušćima ili u koritu onih rijeka koje se napajaju nadzemno ili podzemno iz planinskog zaleđa, posebice rijeke Kupa, Dobra i Mrežnica.

Travnjaci i oranice Iako su većinom nastali djelovanjem čovjeka, travnjaci u Hrvatskoj su poluprirodna staništa koja uvelike obogaćuju biološku i krajobraznu raznolikost. Budući da se pretežito koriste na ekstenzivan način – bez umjetnih gnojiva i kemijskih preparata, odlikuju se velikom biološkom raznolikošću. Na europskoj razini značajne su naročito prostrane poplavne livade i pašnjaci u nizinskom dijelu Hrvatske. Oranice su umjetno nastali ekološki sustavi namijenjeni isključivo poljoprivrednoj proizvodnji, a obrađuju se na način koji vrlo nedostatno uvažava potrebe zaštite biološke raznolikosti. Ona je ovdje posebno osiromašena. Najveći konzistentni travnjak, a djelomično i pašnjak predstavlja ogulinsko-plašćanska udolina koja spaja Gorski kotar sa Likom. Značajni pašnjaci su na većoj nadmorskoj visini: Drežnički, Krakarski i Jasenački plato. Impozantan primjer travnjaka su glacijalni relikti, pratravnjaci stari nekoliko tisuća godina koje mi nazivamo cretovi, a kojima upravo ova županija obiluje.

Antropogeni utjecaj na krajobraz ove županije je neminovan, no možemo konstatirati da se radi o prije ekstenzivnom utjecaju, tako da su te površine prije male ili manje.

Pojedine biljne i životinjske vrste Vrste i podvrste

Nemoguće je izdvojiti bogatstvo vrsta izvan konteksta biološke i krajobrazne raznolikosti, obzirom da postoji jedan stalni fluidni odnos i međuodnos žive i nežive materije, stanišnih faktora i ekološkog pritiska. Izrazita raznolikost ekoloških sustava i staništa hrvatske uvjetuje i veliku raznolikost biljnih, gljivljih i životinjskih vrsta i podvrsta. Vrijednost ove raznolikosti u europskim razmjerima vidljiva je, između ostalog, usporedimo li odnos broja poznatih vrsta unutar dobro istraženih skupina i površinu teritorija Hrvatske s istim podacima u drugim europskim zemljama. Ovakvom usporedbom Hrvatska se svrstava među prvih nekoliko zemalja Europe s obzirom na bogatstvo biološke raznolikosti. Bogatstvo endemičnim svojtama, te brojnim rijetkim i ugroženim reliktima (povijesnim preostacima) iz tercijera ili razdoblja oledbi, također je vrlo izraženo, posebice u području krškog podzemlja, te priobalnih planina i otoka. Prema raspoloživim podacima raznolikost vrsta, i to onih koje su poznate i onih koje su pretpostavljene, u Hrvatskoj i u svijetu je slijedeća: Hrvatska Svijet

Skupina poznato Pretpost. Poznato Pretpost. Biljke 7.501 8.708 270.000 500.000 Gljive 1.686 25.000 75.000-80.000 2.700.000 Lišaji 925 1.069 18.000 20.000 Životinje 24.087 56.000 1.770.000 103.255.000 Ostalo (virusi, bakt.) ? ? ? 8.000 4.000.000

UKUPNO 34.000 91.000 2.150.000 111.000.000

64

Karlovačka županija, kao što će se vidjeti u daljnjem tekstu, je zbog svoje pripadnosti različitim geološkim zbivanjima i rasprostranošću raznolikim i specifičnim krajobrazima, sustavima i staništima poznata po raznolikosti vrsta, iako su iste samo fragmentalno i dedovoljno kontinuirano istražene.

Endemi Hrvatska je izuzetno bogata endemičnom florom. Sa svojih 5,8% endemičnih vrsta ona predstavlja središte endemizma ovoga dijela Europe. Najvažnija endemska čvorišta za floru su planine Velebit i Biokovo. Najpoznatiji i jedan od najugroženijih hrvatskih biljnih endema (endemični su rod i vrsta) je velebitska degenija, reliktna vrsta preostala iz razdoblja tercijera. Općenito, vrlo velik broj endema i tercijarnih relikata zadržao se na ovim prostorima zahvaljujući činjenici da ih tijekom tercijera nije zahvatila oledba. Endemi hrvatske faune vezani su pretežito za podzemna staništa krša, jadranske vodotoke te za jadranske, naročito udaljenije pučinske otoke. Fauna krškog podzemlja je stoga vrlo istražena, pa se narednih godina mogu očekivati brojna otkrića novih vrsta i podvrsta. Prije nekoliko godina otkriće za znanost nepoznate pijavice u Lukinoj jami na Velebitu jedna je od hrvatskih posebnosti u međunarodnim razmjerima, kakvim po svoj prilici krš Hrvatske obiluje. Podaci za krš Karlovačke županije razbacani su po brojnim časopisima, monografijama, zabilješkama i slično, no nikada objedinjena – a predstavljaju konkurentnu resursnu vrijednost daleko izvan regionalnih pa i nacionalnih okvira. Kako je krajem 2003. započeo rad na trogodišnjem “Projektu očuvanja rijetkih staništa i vrsta Dinarida” (Dinaric Alps rare habitats and species conservation project Croatia), koji financiraju Nizozemsko ministarstvo poljoprivrede, zaštite prirode i ribarstva i Nizozemsko ministarstvo vanjskih poslova uz realizaciju putem Royal Dutch Society for Nature Conservation i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu uz pomoć brojnih specijaliziranih udruženja možemo ekstrahirati za Karlovačku županiju slijedeće, da je u sklopu tzv istražnih lokacija PINMATRA/2003/024 projekta utvrđeno: ► U sklopu terestrične bioregije Hrvatska je zastupljena s dinarskom

alpskom bioregijom (Balcanica subprovince po Hadžiju; područje Dinarida u Hrvatskoj) koja je podijeljena na četiri podregije: 1. Dinarsko – Alpska (Slovenica po Hadžiju – DA)

- Risnjak planinsko područje, - Ćićarija planinsko područje,

2. Zapadno – Dinarska (Croatica po ZapadHadžiju – WD) Postotak alpskih taksona u terestričnim habitatima je visok, isto tako kao dinarskih i balkanskih elemenata. Zbog nedostataka fau-nističkih podataka za Ličku Plješevicu i zapadno bosansko područje, provizionalan je položaj Velike i Male kapele. - Učka, - Velika Kapela i Mala Kapela, - Lička Plješevica, - Sjeverni i južni Velebit,

3. Dalmatinska Centralno Dinarska (partim Dinarica po Hadžiju – DCD) - južni Velebit i Poštak, - Dinara, Svilaja, Kozjak i Moseć,

- Mosor i Biokovo, 4. Istočno Dinarska (Hercegovensis po Hadžiju – ED) - Žaba, Sniježnica i Orjen

65

► U sklopu slatkovodne bioregije Hrvatska je zastupljena s regijom Zapadnog Balkana (po Illiesu); područje koje je podijeljeno na tri podregije: 1. Sjeverozapadna – Dinarska (NWD) Granično područje sjeverozapadnih Dinarida po Šketu (1994), u Hrvatskoj svedeno na akvatorij Kupe i Istru s regijom Kvarnera. Karakteristična je fauna riba Dunavskog bazena, nekoliko zapadnih rodova školjki kao što su Belgrandiella, Paladilhiopsis, Graziana, Sadleriana, i Bythinella, kao i špiljski podrod rakova Monolistra: Typhlospheroma, Monolistra, Microlistra i Monolistrella.

- akvatorij Kupe, - Istarske rijeke, - Kvarnerske rijeke (uključujući otoke)

2. Centralno – Dinarska (CD) Tranzitna regija po Šketu (1994) ali sa nekoliko endemskih rodova, kao što je to spužva Eunapius, pijavica Croatobranchus, slatkovodna školjka Dalmatella. Karakterističan je rod zapadnih puževa (Bythi- nella, Sadleriana, Hadziella) i južno Dinarskog dijela (Lanzaia, Isla- mia, Orientalina) unutar Dinarske regije. Endemična riblja fauna djelomično je pod utjecajem Jadrana, ali neke endemične vrste kao što su Leuciscus polylepis i Phoxinellus fontinalis dolaze također iz Dunavskog bazena. Najčešći endemi ribljih vrsta dolaze iz roda Leu-ciscus i Phoxinellus.

- akvatorij Dobre i Mrežnice, - Korana i Una, - Lika (i Gacka), - Akvatorij Zrmanje i Krke,

3. Istočno Dinarska (SED) - akvatorij Cetine, - zapadni dio područja Neretve, - istočni dio područja Neretve i akvatorij Trebišnjice,

- akvatorij brzaka Konavla,

► U sklopu hrvatske dinarske alpske bioregije navedeno je 24 planina, od toga za našu Županiju:

- Velika Kapela – 1.533 m (zaštićen samo mali dio “Bijelih i Samarskih stijena”, - Mala Kapela – 1.533 m ► U sklopu hrvatske dinarske alpske bioregije navedeno je 34 krških polja, od toga za

našu Županiju: - Jasenačko polje – 619 mnv – 250 ha – sportski centar,

- Drežničko polje – 440 mnv – 300 ha – meliorirano – (Proteus), - Drežnički lug – 465mnv – 600 ha – meliorirano, - Krakar – 450 mnv – 250 ha

- Crnačko polje (dio) –460 mnv – 400 ha – poplavljeno (Proteus) - Stajničko polje (dio) – 500 mnv – 550 ha – poplavljeno

(Proteus), - Plaško polje – 370 mnv – dio u državnim rukama,

- Blato (Begovac) jezero – 483 mnv – 220 ha – intermitirajuće krško jezero – loc. typicus za Chirocephalus croaticus, - Dabar (dva polja – dio) – 520 mnv – 166 ha – Proteus,

66

Referentna lista životinjskih vrsta (bez ptica) u alpskoj regiji MAMMALIA (SISAVCI) CHIROPTERA (ŠIŠMIŠI) 1. Barbastella barbastellus 2. Miniopterus schreibersi 3. Myotis bechsteini 4. M. blythii 5. M. capaccinii 6. M. emarginatus 7. M. myotis 8. Rhinolophus blasii 9. R. euryale 10. Rh. Ferrumequinum 11. Rh. Hipposideros RODENTIA (GLODAVCI) 12. Castor fiber CARNIVORA (ZVIJERI) 13. Canis lupus 14. Lutra lutra 15. Lynx lynx 16. Ursus arctos ARTIODACTYLA (PARNOPAPKARI) 17. Rupicapra rupicapra balcanica REPTILES (GUŠTERI) TESTUDINATA (KORNJAČE) 18. Emys orbicularis 19. Mauremys caspica 20. Testudo hemanni SAURIA (ZMIJE) 21. Elaphe situla 22. E. quatuorlineata 23. Vipera ursinii AMPHIBIANS (VODENJACI) ANURA (BEZREPCI) 24. Bombina variegata 25. Vipera ursinii CAUDATA 26. Proteus anguinus 27. Triturus carnifex FISHES AND LAMPREYS (RIBE I DVODIHALICE) PETROMYZONIFORMES 28. Eudontomyzon spp. (1 vrsta) 29. Lethertheron zanandrei CYPRINIFORMES (CIPRINIDI)

67

30. Barbus plebejus 31. Chalcalburnus chalcoides 32. Cobitis taenia 33. Gobio uranoscopus 34. Leuciscus souffia 35. Misgurnus fossilis 36. Phoxinellus spp. (8 vrsta) 37. Rhodeus sericeus amarus 38. Rutilus pigus 39. Sabanejewia aurata PERCIFORMES (GRGEČI) 40. Gymnocephalus schraetzer 41. Zingel streber SALMONIFORMES (SALMONIDI) 42. Hucho hucho 43. Salmo marmoratus SCORPAENIFORMES (PEŠEVI) 44. Cottus gobio INVERTEBRATES (BEZKRALJEŽNJACI) CRUSTACEA (RAKOVI) 45. Austropotamobius pallipes INSECTA (KUKCI) 46. Cerambyx cerdo 47. Eriogaster catax 48. Euphydrias aurinia 49. Hypodryas maturna 50. Lucanus cervus 51. Lycaena dispar 52. Morimus funereus 53. Rosalia alpina MOLLUSCA (MEKUŠCI) 54. Unio crassus

Istaknuti primjeri Karlovačke županije Zasebnost i diverzificiranost biofonda, biljnog i životinjskog, nemoguće je razmatrati

izvan konteksta okolišnih faktora, to jest pripadnosti pojedinačnoj ekološkoj niši, a koje su uronjene u najraznovrsniju mrežu bioloških i krajobraznih osobitosti.

Ima zasigurno mnogo vrsta, biljnih i životinjskih, u našoj županiji koje imaju zaštitu Države, odnosno koje su ugrožene i/ili rijetke. No kako nije učinjena cijelokupna inventarizacija, tzv. pregled nultog stanja, nismo u mogućnosti dati suvisli pregled stanja. No možemo na primjeru nekih ekosusustava, a koji su upravo tipični za Karlovačku županiju (riječni i šumsko-planinski), dati bliži uvid u bogatstvo kojim raspolažemo. Na osnovi već objavljenih i djelom vlastitih istraživanja, prikazat će se okolišni faktori, te biološka i krajobrazna raznolikost, djelomično uz određena promišljanja za:

1. porječje rijeke Kupe; 2. porječje rijeke Dobre; 3. šumsko-planinski sustav Bjelolasice;

a potom, koliko je dostupna, i inventarizacija biljnih i životinjskih vrsta.

68

Naravno da je zabranjena svaka radnja kojom se zaštićenu biljku ili životinju ometa i uznemiruje u njenom prirodnom životu i slobodnom razvoju (branje, uklanjanje sa staništa i oštećivanje biljke, rastjerivanje, proganjanje, hvatanje, držanje, ozljeđivanje i ubijanje životinja, oštećivanje njihovih razvojnih oblika, gnijezda ili legla i obitavališta). Zabranjeno je i prikrivanje, prodaja, kupnja i otuđivanje ili pribavljanje na drugi način zaštićene biljke i životinje, kao i prepariranje zaštićene životinje. Zaštitu uživaju i samonikle biljke i divlje životinje koje se nalaze u nacionalnom parku, strogom rezervatu, posebnom rezervatu, kao i životinje u špiljama, iako nisu zaštićene kao biljne i životinjske vrste.

Zaštitu uživa i zavičajna udomaćena svojta. To su one biljke i životinje koje su se razvile kao posljedica tradicijskog uzgoja i čine dio hrvatske kulturne baštine.

Pri nacrtu prijedloga Zakona o proglašenju parka prirode “Kupa” donešena je ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom.

1. OSNOVNE PRIRODNE ZNAČAJKE PODRUČJA RIJEKE KUPE Područje rijeke Kupe predstavlja nacionalno bogatstvo najvećih prirodnih vrijednosti.

Kupa je najveća pritoka Save iz Hrvatske, duljine 296 km sa slivnom površinom od 11.500 km². Izvire ispod Risnjaka i do Severina teče blizu 500 m dubokom uskom udolinom. Gornji tok je u planinama Gorskog kotara, od izvora do Severina, srednji tok je u plitkoj vapnenačkoj zaravni do Karlovca, a donji tok u nizinsko-brežuljkastom krajobrazu između Karlovca i Siska. Jedina je rijeka Kupa među velikim rijekama Hrvatske koja ne izvire, ili otječe, ili oboje – izvan granica Hrvatske, kao što je to slučaj sa Savom, Dravom, Dunavom, Murom i Neretvom. Glavni lijevi pritoci rijeke Kupe su Čabranka, Lahinja, Kupčina i Odra, a desni pritoci su Kupica, Dobra, Korana s Mrežnicom i Glina.

Hidrografske značajke obuhvaćaju nadzemne/površinske i njihove podzemne veze. Razvoju površinske hidrografije pogoduju velike količine padalina i gorski značaj zemljišta (izvorišni dio/dio Gorskog kotara). Međutim zbog toga što prevladava karbonatni sastav, tj. otopljive stijene, znatan dio tih voda ponire, nastavljajući gibanje u podzemlju, gdje podliježu bitno drukčijim zakonitostima i brojnim specifičnim uvjetima.

Tekućice Gorskog kotara usmjerene su Kupom u Savu i preko Dunava u sliv Crnoga mora, a ponornicom Ličankom prema Jadranskom moru.

Prije 9 – 10 tisuća godina Kupa je predstavljala granicu oledbe, tako da južno od nje postoji kontinuitet tercijarne flore i faune.

U odnosu na obilježja toka kojima prolazi rijeka Kupa uočljive su razlike u prirodno-krajobraznim i reljefnim karakteristikama. Pored prirodnih vrijednosti područja oko rijeke Kupe i njenih pritoka, koje se u pojedinim dijelovima razlikuju po svojim izrazitim geološkim i krajobraznim specifičnostima, ovo područje obiluje brojnim posebno zaštićenim dijelovima prirode i zaštićenim spomenicima kulture.

Krajobrazne i spomeničke vrijednosti nalaze se s obje strane rijeke Kupe. Slovenija je već proglasila zaštićenim dijelovima prirode Regijski park “Kočevje-Kolpa” i Krajinski park “Kolpa”, čiji režimi zaštite odgovaraju parku prirode, odnosno zaštićenom krajoliku.

Područje rijeke Kupe predstavlja nacionalno bogatstvo najvećih prirodnih vrijednosti, te je u veljači 2000. g. resorno ministarstvo dostavilo cirkular nacrta prijedloga zakona o proglašenju Parka prirode “Kupa” na mišljenje: Zbog svojih prirodnih vrijednosti i značajki, a posebno zbog činjenice što rijeka Kupa sa svojim pritocima predstavljaju prirodno područje s naglašenim estetskim, ekološkim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima, to područje treba posebno zaštititi. Krajobrazne vrijednosti Kupe s kanjonima, te vrlo velik broj biljnih i životinjskih vrsta na tom području, kao i različitost u krajobraznim vrijednostima toga područja, daju mu posebno prirodno značenje, i čine ga osobito vrijednom baštinom prirode. Zbog toga je potrebito rijeku Kupu, s pritocima Čabrankom i Kupicom, te njihovo priobalje u širini 500 m proglasiti parkom prirode, te

69

propisanim režimom zaštite sačuvati njihove iznimne i višestruke bitne značajke i ulogu. Područje rijeke Kupe predlaže se proglasiti parkom prirode od izvora Čabranke do mosta ispod Ozlja.

Biljni i životinjski svijet U vegetacijskom pogledu Kupsko područje pripada eurosibirsko-sjevernoameričkoj

regiji (bukovo-jelove šume), te je s obzirom na različitost reljefa, sastav tla, klimatske i hidrološke odnose, vrlo raznoliko.

Na tom području zastupljeni su predstavnici brojnih biljnih vrsta. U šumskom pokrovu pretežu vrste srednjeeuropskog i euroazijskog flornog elementa koji se protežu do same rijeke Kupe.

Šume bukve i jele (Abieti-Fagetum dinaricum), gorske šume bukve (Fagetum iliricum montanum), na pješćenjacima šume jele s rebračom (Blechno Abietetum) i šume bukve s rebračom (Blechno-Fagetum), te fragmenti reliktne termofilne zajednice crnog graba s crnjušom (Erico-Ostryetum) i bukve s crnim grabom (Ostrio-Fagetum) protežu se uzduž rijeke Čabranke do Severina. Nizvodno od Severina kojoj su česti degradacijski stadij s brezom i bujadare (Pteridium aquilinum), a u nizinskom dijelu nalaze se šume hrasta lužnjaka i šume poljskog jasena.

U gornjem toku Kupe rastu zajednice sive johe (Alnus incana), a u donjem dijelu crna joha (Alnus glutinosa), te bijela vrba i rakita (Salix alba i Salix purpurea).

Različite prirodne karakteristike područja rijeke Kupe uvjetuju i obitavanje različitog životinjskog svijeta.

Izvorišni planinski dio stanište je različitih životinjskih vrsta od kojih su mnoge vrste endemične i karakteristične za naše krajeve (mnogi puževi, stonoge i dr.).

Naročito je zanimljiva endemična vrsta vodozemaca, čovječja ribica (Proteus anguineus), pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra), crni daždevnjak (Salamandra atra) i dr. Od žaba tu obitavaju siva gubavica (Bufo bufo), zelena gubavica (Bufo viridis), gatalinka (Hyla arborea) i dr.

Po svijetlim i suhim šumama obitava najljepši predstavnik herpetofaune – obični zelembać (Lacerta viridis), siva gušterica (Lacerta agilis) i zidna gušterica (Lacerta muralis). Neobično je zanimljiva planinska živorodna gušterica (Lacerta vivipara). Sljepić (Anguis fragilis) je široko rasprostranjen, ali rijedak.

Od zmija na ovom području se nalaze bjelouška (Natrix natrix), kockasta vodenjača (Natrix tesselata), obična smukulja (Coronela austriaca), riđovka (Vipera berus) i crna odlika riđovke (Vipera prester).

Od ptica u planinskom području obitavaju trepteljika strljekavica (Anthus trivialis), grmuša čevrljinka (Sylvia curruca), popić sivi (Prunella modularis), šojka kreštalica (Garrulus glandarius), zimnica velika (Pyrrhula pyrrhula), zeba bitkavica (Fringilla coelebs), strnadica žutovoljka (Embiriza citrinella), pliska bijela (Motacilla alba), sjenica jelova (Parus ater), svračak rusi (Lanius collurio), grmuša crnoglava (Sylvia atricapilla), strijež palčić (Troglodytes troglodytes), kukavica (Cuculus canorus), škanjac mišar (Buteo buteo), jastreb kokošar (Accipiter gentilis), kobac ptičar (Accipiter nisus) tetrijeb veliki (Tetrao urogallus) i lještarka gluha (Tetrastes bonasia), vodoma (Alcedo atthis) i vodenkos (Cinclus cinclus).

Uz Kupu je stanište i preletište ptica močvarica kao što su divlja patka (Anas platyrhynchos), patka krža (Anas crecca), patka zviždara (Anas penelope), patka pupčarka (Anas querquedula), patka njorka (Aythya nyorca), mlakuša zelenonoga (Gallinula chloropus), crna liska (Fulica atra), šljuka kokošica (Gallinago media), siva čaplja (Ardea cinerea), vranac veliki (Phalacocorax carbo), mala bijela čaplja (Egretta garzetta) i dr. Također iz nizinskog područja tu dolazi eja močvarica (Circus aeriginosus), škanjac osaš (Pernis apivorus) i lunja crna (Milvus migrans).

70

Među pticama grabljivicama također su sa sigurnošću nazočne na staništima ovoga područja suri orao, sivi sokol, mala sova ušara, šumska sova, velika sova ušara, sova jastrebača, ćuk i ćuk batoglavac.

Od sisavaca ovdje su zastupljeni medvjed (Ursus arctos), vuk (canis lupus), ris (Lynx lynx), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica i kuna bjelica (Martes martes i Martes foina), obična lasica (Mustela nivalis), velika lasica ili zerdav (M. ermines), divlja mačka (Felis silvestris), srna (Capreolus capreolus), jelen (Cervus elaphus), divokoza (Rubicapra rubicapra) koja je vezana uz izvorišna područja, divlja svinja (Sus scrofa), zec (Lepus europaeus), puh (Glis glis), vjeverica (Sciurus vulgaris), šumski miš (Apodemus silvaticus), šumska voluharica (Evotomys glaveolus), jež (Erinaceus europaeus), šumska rovka (Sorex araneus), krtica (Talpa europaea) te brojne vrste šišmiša (Chiroptera sp.). Na ovom području susreće se i vidra (Lutra lutra).

Riblji fond (ihtiofaunu) Kupe možemo podijeliti na visinsko ili salmonidno područje (do Severina) i nizinsko ili ciprinidno područje.

Salmonidno područje obuhvaća gornji i srednji tok Kupe i njenih pritoka, dok nizinsko područje je nizvodno od Ozlja.

U spomenutim vodama žive potočna pastrva (Salmo trutta fario), peš (Cottus gobio), pijor (Phoxinus phoxinus). Rjeđe se nalaze krkuša (Gobio gobio) i uklija (Albumus albumus).

U gornjem dijelu Kupe, Gojačkoj Dobri s pritocima, obitava i lipljan Thymallus thymallus), kao i neobično značajan predstavnik naše ihtiofaune glavatica (Hucho hucho). Nizvodnije u srednjim tokovima obitavaju podust (Chondrostoma nasus) klen (Leuciscus cephalus), manjić (Lota lota) i klenić (Leuciscus leuciscus). U te vode prodiru i bolen (Aspius aspius) i štuka (Esox lucius), koja je široko rasprostranjena jer nastanjuje i nizinske vode.

U prijelaznom području od visinskog do nizinskog dominiraju mrena (Barbus barbus), plotica (Rutilus pigus virgo), crvenperka (Scardinius erythrophthalmus), zatim podust, klen, uklija, klenić i bolen, a dolaze i grgeč (Perca fluviatilis), smuđ (Lucioperca lucioperca). U nizinskom toku dominiraju nizinske ciprinidne vrste riba. Najznačajnije su šaran (Cyprinis carpio), linjak (Tinca tinca), deverika (Abramis brama), nosara (Vimba vimba), karas (Carassius carassius), sabljarka (Palecus cultratus) – rjeđe vrste kosalj (Abramis ballerus) i crnooka deverika (Abramis sapa).

U Kupi nizvodno od Karlovca i u Glini stalno je obitavalište soma (Silurus glanis). Na području Pokuplja nalaze se od kukaca neke zaštićene vrste i to šumski mrav (Formica rufa), prugasto jedarce (Papilio podalirius), lastin rep (Papilio machaon), velika preljevnica (Apatura iris), mala preljevnica (Apatura ilia) i velika ledena ptica (Limenitis populi).

2. OSNOVNE PRIRODNE ZNAČAJKE RIJEKE DOBRE Kako se radi o prirodnom predjelu veće estetske vrijednosti krajobraz rijeke Dobre (zajedno sa Klekom) je već temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićen kao ZNAČAJNI KRAJOBRAZ (donekad sistematizirano kao ZAŠTIĆENI KRAJOLIK), a zajedno sa Đulinim ponorom s Medvedicom preventivno je dio obalnog pojasa vodotoka Dobre preventivno zaštićen kao EVIDENTIRANI GEOMORFOLOŠKI SPOMENIK PRIRODE.

Cjelokupni hidrosistem rijeke Dobre pripada gradovima Delnice, Vrbovsko, Ogulin, Duga Resa i Karlovac, i fluvijalno spaja gorsku i središnju Hrvatsku. Naime, izvorišni dio sve do Gomirja nalazi se u središnjem ili delničkom koridoru centralnog dijela Gorskog kotara. Dio gdje Dobra iz smjera prema jugoistoku prelazi u smjer prema sjeverozapadu nalazi se u Ogulinsko-plašćanskoj mikroregiji (makroregije Gorske Hrvatske). Najmanji dio Dobre prolazi kroz zonu graničnih i prijelaznih značajki i to zapadni dio Bosiljevskog kraja. Najveći dio Gojačke (donje) Dobre zajedno s najvećom pritokom Globarnicom nalazi se u području plitkog krša, a tek nekih zadnjih 7 km nalazi se u području niskog Pokuplja.

71

Gornja Dobra ima porječe od 143,50 km2, sa pet značajnijih pritoka, a od sjecišta izvorišnih krakova do Đulinog ponora ima oko 41 km. Gojačka ili Donja Dobra ima nešto manju površinu (96,86 km2), također sa pet značajnijih pritoka na dužini od nekih 46 km.

Od 85 rijeka dužih od 50 km rijeka Dobra je po dužini (104,5 km) bila na 41. mjestu u bivšoj Jugoslaviji, 10.-12. u Hrvatskoj a čak na trećem u Gorskoj Hrvatskoj, a u ovom slučaju i u Karlovačkoj županij. Duža je od Mrežnice (63 km), a kraća samo od Korane (134 km) i Kupe (296 km),

Tok rijeke Dobre je nadalje zanimljiv zbog slijedećih karakteristika/osnovnih prirod- nih osobitosti: - geoloških: povijest geoloških zbivanja seže unatrag više od 230 milijuna godina. Kroz

cijeli mezozoik (prije 232 do prije 65 milijuna godina) Ogulinski kraj kao i cijela županija bili su preplavljeni plitkim razmjerno toplim morem (Tetis) a sve stijene u i oko riječnog toka Dobre su taložne ili sedimentne i nastale su polaganim i dugotrajnim odlaganjem karbonatnog mulja;

- hidrogeološko-hidromorfoloških: nije bila zahvaćena oledbom ali je bila pod utjecajem otapanja rubnih ledenjaka; kao osobita hidromorfološka pojava izdvaja se otvor Đulinog ponora;

- tektonskih: razdoblje tektonskih događaja najmlađe je upravo u kraju kroz koji teče Dobra, započeli su u miocenu prije 22 milijuna g.; Dobra je klasificirana uglavnom sa VII° Mercallijeve ljestvice (područje veoma jakih zemljotresa);

- reljef: teritorijalno se poklapa velik dio gornjeg toka Dobre sa specifično reljefno-petrografskom osnovom (fluvio-krški reljef);

- podneblje/klima: tok Dobre ima prijelazno obilježje sredozemne (mediteranske) i kontinentalne klime;

- pedološko-vegetacijske: u dolini Dobre zastupana su podzolasto bujadično-vrištinska tla i donekle crvenice na mjestima gdje prevladavaju karbonatne stijene kao podloga; termofilna šuma hrasta medunca i crnograba (Seslerio-Ostryetum Carpinifoliae) razvijena je ekstrazonalno, a zonalno uz Dobru je rasprostranjena neutromezofilna šuma pravog kitnjaka i običnog graba (Epimedio Carpinetum betuli) ispod otprilike 600-500 m nv u cijelom toku Donje Dobre;

Biljni i životinjsi svijet Zbog svoje prilagodbe različitim ekološkim prilikama s pravom se smatra da su

vegetacija, odnosno njezini sastavni članovi – šumske, travnjačke i ostale biljne zajednice – najbolji pokazatelj stanja ekosistema i životnih zajednica i najsigurnije polazište za različita istraživanja. U skladu sa visinskom raščlanjenošću kraja Dobra teče kroz nekoliko vegetacijskih pojasa: - gorski: a) viši kopneni (altimontani): šume bukve i jele (Calaminthoabieti-Fagetum);

b) niži kopneni (submontani): gorska bukova šuma (Lamioorvalae-Fagetum); - brdski: a) kopneni: šuma pravog kitnjaka i običnog graba (Epimedio-Carpinetum betuli); - ravničarski: a) kopneni (modificiran): različite kontinentske paraklimaksne biocenoze;

Dalje se može naglasiti da je termofilna šuma hrasta medunca i crnograba Seslerio-Ostryetum carpinifoliae) razvijena ekstrazonalno uz Dobru i Mrežnicu. Zonalno ras- prostranjena je neutromezofilna šuma pravog kitnjaka i običnog graba (Epimedio-Carpinetum betuli) ispod otprilike 600-500 m nv u cijelom toku Gojačke (donje) Dobre. U pojedinim poljima su karakteristične higrofilne zajednice močvarnih i dolinskih livada i vodenjara.

Zoološki gledano, prvo moramo spomenuti karakteristike Dobre u sprezi ribljeg bogatstva: - ihtiološke: već od najranijih dana poznata je eksploatibilnost i bogata raznolikost ribe

u vodama rijeke Dobre. Već u 1907. g. “ravnateljstvo hrvatskog zemaljskog zoologičkog muzeja zahvaljuje se posebno g. Al. Strohalu tadanjemu državnom

72

odvjetniku u Ogulinu za lijepi svježi zgodni konservirani primjerak hrvatskog specijaliteta (endema) sive svjetlice (Telestes polylepis Stdchnr.) Ovdje nalazimo pored urođenih pijora ili gaovica i druge izuzetno rijetke vrste, ilirski klen (Leuciscus illyricus) i pjegavi oštrulj (Aulopyge huegeli). U daljnjem popisu riba koje su prispjele istom muzeju od 1901. do konca 1905.g. navodi se glavoč (Cottus gobio), potočna mrena (Barbus meridionalis peteyni), čikov (Missgurnus fossilis) i potočna pastrva (Salmo trutta morpha fario). Za Dobru i sam Kamačnik se navodi kako ovdje oduvijek živi potočna pastrva, a 1951. se na samom ušću Kamačnika u Dobru sagradio za ono vrijeme najmodernije mrijestilište pastrva. U gornjem dijelu Dobre značajnije su ribe: potočna i kalifornijska pastrva, klen, mladica, mrena, štuka, som, grgeč, podust, žutooka, itd. Drugi dio Dobre, koji izlazi kod Gojaka, teče oko 2 km do Trošmarija gdje se pored Vitunjčice nalazi i treće ribogojilište. Rijeka se spušta okružena visokim i strmim kanjonima do Grabrka, gdje živi i kraljica kopnenih voda: mladica ili glavatica (Hucho hucho).

- makrofauna bentosa i obraštaja: je kategorija vodenih organizama u rijeci Dobri, koja je najdetaljnije i najopsežnije istražena tijekom izrade jedne diplomske radnje. Istraživanja su izvršena na sedam postaja u svim godišnjim dobima između svibnja 1987. i ožujka 1988. g. Životne zajednice ili biocenoze dna i obraštaja rijeke Dobre su sastavljene iz mnogih biljnih i životinjskih vrsta, a sastav je određen s nizom ekoloških uvjeta koje pruža stanište ili biotop. Biotički faktori djeluju između jedinki jedne vrste i između jedinki raznih vrsta. U tom radu se nije dalje analizirala zastupljenost biocenoza na različitim tipovima podloge ili zastupljenost ovisna o brzini strujanja vode. Zbog znatnog broja zoološkog materijala nisu dodatno obrađene biljne vrste (alge, mahovine). U tom radu determinirano i opisano je 211 taksona iz bentosa (riječna podloga) i obraštaja (u vodi uronjeni predmeti). Od ukupno 27 skupina samo 6 skupina nije dalje određivano do same vrste (Nematodes, Acarina, Ostracoda, Copepoda, Amphipoda i Chironomidae). U Limnofauni Europea (Illies J., 1978), vademecum za istraživanje kopnenih hidrobionata u Europi, opisano je za područje zapadnog dinarskog Balkana, gdje spada i rijeka Dobra, da postoji sveukupno 48 skupina akvatičnih beskralježnjaka. Ostale taksone čine 183 vrste iz bentosa i obraštaja u rijeci Dobri, koje su pripadnici 109 rodova iz 49 porodica. Nađeno je ukupno 14.353 jedinki, kojih je nađeno oko dva puta više u bentosu nego u obraštaju.. Najviše vrsta nađeno je u skupini Trichoptera, čak 39, što čini 28,5% svih determiniranih vrsta beskralježnjaka. Nešto manje zastupana ali isto izuzetno bogata je vrstama skupina Gastropoda, 32 vrste. Podjednako bogate vrstama su skupine Oligochaeta i Ephemeroptera. Obje su zastupane sa 27 vrste. Ephemeroptera su u Dobri zastupane sa 14 roda i 27 vrsta. Prilič- no bogata vrstama je skupina Plecoptera koji je nađeno ukupno 14. Sa malo vrsta su zastupljene skupine Lamellibranchiata (6), Cladocera (5), Coleoptera (9) i Simuliidae sa 6 vrsta. Sve ostale skupine zastupljene su s 1 – 2 vrste. Vrste indikatora kvalitete vode ima čak 119. Svakako značajan nalaz je i nalaz poliheta Marifugie cavaticae, špiljskog cjevaša, životinja koja se inače javlja u podzemnim tekućim vodama našeg krša a pokazuje sličnost s morskim životinjama – relikt nekadašnjeg Tethys-mora (230 – 65 milijuna godina prije naše ere). 3. ŠUMSKO PLANINSKI SUSTAV BJELOLASICE Goranska regija u biljno zemljopisnom pogledu predstavlja područje gdje

srednjeeuropske alpske grupacije postižu svoju jugoistočnu granicu, a mediteranske svoju

73

sjevernu granicu. Kako se smatra da je prije nekih 10.000 g. granica oledbe bila do toka rijeke Kupe, ovaj prostor ima kontinuitet rasta tercijarne faune, što objašnjava veliki diverzitet biljnog pokrova, što uvjetuje i veliki biodiverzitet faune. Gorski kotar u potpunosti pripada eurosibirskoj šumskoj regiji i većim dijelom ilirskoj provinciji. Dobro su izražene brdske bukove šume (subas. Fagetum croaticum montanum) na visinama 350 - 650 mnm. Na pravcu Ogulin - Gomirje nalazimo bukove brdske šume unutar pojasa bukve i jele, što je vjerojatno posljedica prodora toplog zraka dolinom rijeke Dobre. Na području Male Kapele nalazimo pojas šume bukve i jele (Fagetum croaticum abietosum). Geografsku situaciju Bjelolasice određuje niz povoljnih fizičko-geografskih i antropogeografskih elemenata. Smještena u srcu goransko-ličke regije, Bjelolasica se ističe svojom masom što se proteže u smjeru sjeverozapad-jugoistok kao jedno tijelo u inače neujednačenom i rastrganom planinskom spletu Velike Kapele, a vrh joj, Kula (1533 m), nadvisuje sve ostale vrhove za više od 200 m. Istočno podnožje nižeg dijela Bjelolasice čini Jasenačko polje, prava krška depresija dinarskog smjera pružanja duga oko 4, a široka od 1 do 2 kilometra.

Oštar kontakt, odnosno karakterističan nagli prijelaz polja u planinske pristranke, potenciran je razlikom u vegetacijskom pokrovu: polje je pretežno poljoprivredna, odnosno travnata površina, a planinski okvir pokrivaju bogate i guste šume bukve i jele što na visinama prelaze u zone klekovine, dok se vrhom grebena prostiru planinske rudine.

Mikroreljef masiva Bjelolasice karakteriziraju ravnomjerne padine koji se od 3,7 km dugog planinskog bila jednolično spuštaju prema sjeveroistoku u visinskoj razlici od 800-1000 metara i prema jugozapadu od 300-400 metara. Ostali teren predstavljaju blage valovite padine.

Područje Bjelolasice nalazi se na prostoru prijelaza kontinentalne klime u mediteransku, a u zoni iznad 1200 m pripada snježnošumskoj-subarktičkoj klimi. Reljef i nadmorske visine bitno utječu na temperature zraka kao i na smjer prevladavajućih vjetrova i oborinske prilike.

Šume i livade Očuvane prirodne šume Gorskoga kotara znače trajnu produktivnu vrijednost i u na-

glašenoj su robno-proizvodnoj funkciji, ali one su i trajna pejzažno-ambijentalna vrijednost, primarni modelator specifičnog krajobraza, neprocijenjiv u zaštiti tla i vodnog režima, te imaju široku općedruštvenu namjenu. Radi toga su pod izvjesnim ograničenjem u pogledu načina gospodarenja.

Od naročite vrijednosti su procesi prirodne obnove šume koji su vrlo izraženi na prostorima prirodnih goleti odnosno mjestima prethodno zahvaćenih požarima. Obnova teče kako generativnim putem i to prvenstveno vrstama lakog sjemena, pri čemu glavni vjetrovi imaju značajnu ulogu, tako i planskim, pošumljavanjem. Ipak, u zoni montane šume obnova teče sporije jer bukva, kao vrsta teškog sjemena, sporo prodire na svoja ranija staništa. Međutim, i u ovoj se zoni bor širi na otvorene prostore i time stvara uvjete za kasnije naseljavanje bukve.

Pojava šumskih požara najviše ugrožava pozitivne efekte prirodne i umjetne obnove šuma. Iako to do sada nije slučaj, mlada šuma mogla bi također postati ugrožena uzgojem koza, ukoliko dođe do obnove nekontroliranog i ekstenzivnog uzgoja.

Neracionalnom i nedjelotvornom zaštitom, te krivolovstvom, lovna divljač znatno je smanjena a populacije ptica grabljivica su prorijeđene.

S obzirom na ekološke prilike, a posebno na edafske karakteristike, bukove šume na sjeveroistočnoj padini Bjelolasice ulaze u kategoriju trajno zaštićenih šuma. Gradnjom sistema žičare i skijaških staza zaštitna protueroziona funkcija ovih šuma dolazi do posebnog izražaja.

74

U zonu trajno zaštićenih šuma ulazi i rubni pojas šuma Jasenačke kose, na kojemu bi se mogli provoditi isključivo sanitarni zahvati. Stabla koja čine rubnu šumsku kulisu treba sačuvati kao vrijednu pejzažnu komponentu. Posebno značenje u krajobrazu ima vizualno eksponirana gorska šuma smreke u Lugu, čije se tamne konture ističu u panorami Jasenka, naročito s glavne prometnice. Pored toga, gorska šuma smreke kao fitocenoza na arealu šuma visokog krša dosta je rijetka, a posebno u Hrvatskoj. Sadašnja razvojna faza ove šume ukazuje na opravdanost zaštite u kategoriji rezervata. Režim zaštite i intenzitet zahvata u ovu šumu detaljnije se može odrediti nakon složenijih istraživanja.

Značajna za krajobraz Jasenačkog polja je svakako i malena izolirana šumska površi- na "Crkveni lug", pa je stoga treba sačuvati, odnosno poštediti od sječnih zahvata. Travnjaci Jasenačkog polja (pašnjaci i sjenokoše) s mozaikom obradivih površina oko naselja predstavljaju dominantnu vrijednost u krajobrazu. Održavanju travnatih površina potrebno je posvetiti posebnu pažnju i osigurati redovitu košnju, iako je moguće provesti samo jedanipol poštenog otkosa. Na ovom, i na širim prostorima, postoje idealni uvjeti za organizirano stočarstvo i proizvodnju mlijeka, iako se još samo dvoje ljudi/dvije obitelji (bilo ih je tri) bavi organiziranim mljekarstvom i otkupom mlijeka.

Poljoprivredne površine i tradicionalne vrste Oblast poljoprivrednog zemljišta karakteriziraju već dobro poznate pojave i tendencije

napuštanja većih ili velikih obradivih površina ranije ekstenzivne poljoprivredne proizvodnje, prvenstveno na lošim tlima, slabo produktivnim zemljištima i udaljenim položajima, što je pojava u čitavoj regiji.

U stočarstvu su ovi trendovi još izraženiji. Pojedine zone u ovome kraju gotovo su potpuno napustile tradicionalno stočarstvo (ovca, govedo), pa su prostrani i manje prostrani kr(a)ški pašnjaci pusti i zahvaćeni procesima prirodne obnove šuma. Pejzaž i zaštićena područja

U kontrastu monumentalnih planinskih površina obraslih šumom i svijetle travnate plohe polja, treba i dalje stremiti k tome da planirana izgradnja u promatranom prostoru treba i dalje volumenima i međusobnim odnosima, materijalu i detaljima biti takova da potcrta ljepotu prirodnog okvira, umjesto da ga narušava ili čak mijenja, znajući da su uspješna uklapanja u pejzaž rijetkost.

Zaštita prirode u budućem Parku prirode, unatoč značaju kvalitete pejzaža i prirodnih pojava, čini se, nije ni izdaleka obuhvatila dovoljno velik prostor. Mjere zaštite

U svrhu sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš treba se planski pristupiti ovom prostoru, jer se ne smije utjecati na njegovu ekološku stabilnost i biološku raznolikost. To predpostavlja zaštitu voda, tla, zraka, zaštitu od buke, ali prije svega i Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti:

Sporadična spoznaja da antropocentrični pristup izaziva ozbiljne poremećaje u ravnoteži prirodnih ekosustava, prirodno okruženje postaje vrijednosna kategorija, koju, sukladno suvremenom načelu osiguranja održivog razvitka, treba pretpostaviti njegovoj gospodarskoj ulozi. Prikladnim metodama treba očuvati ekološke sustave: šume, krš, vode i močvare, travnjake i oranice, itd. kao stanište brojnih vrsta, podvrsta i varijeteta, od kojih su endemi, posebno značajna skupina, npr. za podzemna staništa krša. Stoga treba izvršiti obveze iz Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti, gdje treba najprije: - popisati i preispitati biološka, geološka i kulturna svojstva krajobraza te estetske značajke koje proizlaze iz njihovog međudjelovanja; - izraditi plan krajobraza;

Šumski ekosustav - gospodarenje šumama uglavnom na načelu prirodnog sustava i prirodne obnove svih

članova šumske biocenoze;

75

- sprečavanjem smanjenja šumskih površina zabranom promjene namjene šumskog zemljišta;

- prepuštanjem najočuvanijih doprirodnih šuma prirodnom razvoju stvaranja uvjeta za razvoj sekundarnih prašuma, u kojima bi se očuvao genetski fond, a time generirao i biološki fond flore, mikroflore i faune;

- uspostavljanjem promatračke mreže radi uočavanja negativnih procesa, a naročitu pažnju treba posvetiti prorijeđenim vrstama: florističkim; ugl. Tisa ali i javor, brijest i slično te faunističkim; rakovi, pastrve, rode, orlovi i sl.;

Krš i podzemlje Krš, kao prostor globalne razine vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti ali zbog hidrogeoloških i geomorfoloških svojstava prostor izuzetne osjetljivosti, treba štititi na način: - izvršiti po mogućnosti još detaljniji popis i vrednovanje speleoloških pojava i zaštite

pojedinih lokaliteta; - da se obvezno i sustavno pristupi uklanjanju izvora onečišćenja krških voda;

Prirodne močvare i druge vode Zaštititi i očuvati postojeće a obnavljati degradirane i revitalizirati uništene, a unaprijediti umjetne močvarne biotope, kako bi poprimile što prirodnije značajke: - donijeti pored ovog još detaljnije planove upravljanja zaštićenim područjima; - detaljnije opisati, ocijeniti i zaštititi postojeći cret; - razraditi na lokalnoj razini Državni ili županijske akcijske planove za zaštitu manjih

močvarnih i ostalih vodenih površina, uz unapređenje drugih akumulacija, šljunčara i drugih umjetno stvorenih vodenih staništa u smislu povećanja raznolikosti.

Oranice i travnjaci Očuvati biološku i krajobraznu raznolikost biljnih i životinjskih vrsta poticanjem

integralnih mjera, prvenstveno u poljoprivrednoj proizvodnji: - održavanjem i oživljavanjem ekstenzivnog stočarstva na ovim brdskim i planinskim

područjima (održavanje planinskih travnjaka); - sprječavanjem isušivanja vlažnih travnjaka; - u slučaju okrupnjavanja poljoprivrednih površina i provođenjem melioracije očuvati

prirodna i poluprirodna staništa; - primjenom selektivnih sredstava za zaštitu bilja.

Genetsku raznolikost zavičajnih sorti kulturnih biljaka (krumpir, kukuruz, zelje) i pasmina domaćih životinja (bremka, buša, domaći konji), koje čine značajnu nacionalnu i kulturnu baštinu, zbog prilagođenosti lokalnom podneblju, otpornosti na bolesti a često i dobre uklopljenosti u prirodni krajolik treba maksimalno zaštititi i koristiti za poboljšanje svojstava uzgajanih vrsta.

Biološka dobra, kojima se najviše gospodari u okviru djelatnosti šumarstva, vodnog gospodarstva, poljodjelstva, lovstva, ribarstva, itd. treba i dalje štititi temeljem specijalnih zakona, pri čemu treba voditi brigu o potrajanosti gospodarenja.

Potrebno je, a sagledavajući ovaj prostor, provoditi i slijedeće obveze iz Programa zeštite okoliša Karlovačke županije: - pojačati inspekcijske aktivnosti i provedbe na zaštiti zaštićenih prostora te vrsta biljaka,

gljiva i životinja; - izrađena je cjelovita inventarizacije i valorizacije dijelova biološke i krajobrazne

raznolikosti sa procjenom njihove ugroženosti uz izradu odgovarajuće karte, iz ugla zaštite objekata prirode;

- donijeti akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti za ovaj prostor budućeg Parka prirode Bjelolasica;

76

- još detaljnije valorizirati biološke, geološke, kulturne te estetske vrijednosti pojedinih tipova krajobraza sa izradom planova krajobraza, koji trebaju činiti sastavne dijelove prostornih planova;

- upravo je noveliran popis zaštićenih i evidentiranih dijelova prirode te izrađen prijedlog zaštićenih dijelova prirode, uz navod i vrednovanje creta, izrađen katastar svih speleoloških objekata (bez popisa podzemne faune) te uz navodno napuštenog kamenoloma “Kava”.

Pojedina bilja i životinjska vrsta Pored posebnih rezervata i na njima obitavajućih vrsta, koje su u ovom slučaju ili posebno zaštićene ili su posebnim zakonom zaštićene, možemo u prostoru Bjelolasice izdvojiti slijedeće: botanički: • cretna vegetacija, ili sastojine jele i/ili smreke i/ili bukve;

zoološki: • porodica riječni raci (Astacidae), Europski riječni rak, rod Astacus, s nekoliko vrsta i još

više varijeteta; • pastrve (Salmo trutta), kojih u vodama na kopnu ima mnogo oblika, koje ne putuju u

more, kao što je opisani jasenački varijetet popotočne pastrve (Salmo trutta fario, var. jasenacensis);

• IX red ptica, grabljivice (Accipitres), 4. skupina: škanjci u širem smislu (tu spadaju i orlovi, a u Europi živi samo 9 rodova);

• na nekim lokalitetima, posebice oko Hajdučke pećine u gospodarskoj jedinici Dumanić - Ježevitar, imamo pojavu rodinih gnijezda: VIII red ptica, rodarice (Cressores), 2. porodica: rode (Ciconiidae). Kako u Europi tako i u Hrvatskoj živi jedan rod s dvije vrste: bijela roda (Ciconia ciconia) i crna roda (Ciconia nigra). Obzirom da je životni prostor i način života potonje: vlažne bjelogorične i miješane šume daleko od naselja, za očekivati je da se radi upravo o ovoj vrlo plašljivoj i rijeđoj selici.

izdvojeno tisa: - naveli bi i posebnu vrstu drveća koje je ovdje zastupano sa stablima posađenih još od

"stoljeća sedmog", tisa (Taxus baccata). Rasprostranjena je od sjeverne Europe do sjeverne Afrike i Kavkaza u Aziji. Opis: To je vječno zelena, dvodomna četinjača (muški cvjetovi su na jednoj, a ženski cvjetovi na drugoj jedinki), rijetko jednodomna, mezofilna, anemofilna, sciofilna vrsta, čiji se dijelovi s vremenom odvajaju te više ili manje kovrčaju. Može doživjeti visoku starost, ali se dob ne može točno ustanoviti, jer ne stvara godove, nego se i srž s vremenom razgrađuje, ostavljajući sredinu šupljom. Nisko, uvijek zeleno, igličasto drvo ili grm, ponekad može doseći i do 15 - 20 m visine. Pronađene su okamine iz tercijara, te su utvrđeni primjerci stari 1500 godina. Krošnja je nepravilna, loptasta, nisko razgranata. Linearni srpasti listovi, odozgo tamnozelene boje, s naličja mnogo svjetliji, smješteni su zavojito. Listovi imaju znači oblik iglica, dugi su 2 - 3 cm, široki oko 2 mm. Stanište: Tisa raste kao samonikla, pojedinačno ili u skupinama, po crnogoričnim i bukovim planinskim šumama pretežno vapnenastog područja, sve do približno 1500 m nadmorske visine, uglavnom na vlažnim i stjenovitim mjestima, većinom na sjevernoj ekspoziciji. Nalazimo je, osim sjeveroistočnih krajeva, po cijeloj Hrvatskoj, no ne dolazi nigdje u većoj količini. Kod nas je tisa u stalnom opadanju; čini se da postepeno izumire i zato se nalazi/treba nalaziti pod posebnom zaštitom. Jedina je naša četinjača bez smole. Muški su cvjetovi skupljeni u mace i stvaraju oblake peluda. Vrijeme cvjetanja je u ožujku i travnju. Od ženskih se cvjetova, koji imaju oblik pupa, razvija se poslije oplodnje sjemenke umotane u crveni sočni ovoj, mesnati omotač (arilus), sa samo jednom

77

sjemenkom, koji je u početku zelen, a potom sjajnocrven. Izgleda kao boba veličine graška, kojoj se na donjem udubljenom dijelu vidi vrh smeđe sjemenke. Meso je arilusa neškodljivo te ga jedu ptice i ljudi, a svi ostali dijelovi biljke (sjemenka, drvo, kora, list) sadrže alkaloid taksin i veoma su otrovni. U osušenim sjemenkama ima blizu 1%, a u listovima i do 1,7% ovog alkaloida. Lijepi crveni plodovi dozrijevaju od kolovoza do listopada. Sjemeni ovoj je sočan, sluzav i sladak, pa se može jesti sirov, pazeći, naravno, da se ne proguta gorka i otrovna sjemenka. Iz sočnog se ovoja može također prirediti ukusan voćni sok. Sjemeni ovoj sadrži oko 16% šećera, 0,5% pektina, 1,7% proteina, te nešto mineralnih sastojina i organskih kiselina. Tisino drvo (tisovina) veoma je čvrsto i otporno, te se mnogo upotrebljavalo za rezbarenje i za izradu različitih predmeta. To je možda i jedan od uzroka da je samonikle tise sve manje u svijetu. Ipak, tisa, za razliku od bukve, koja je isključivo europski endem, i danas uspijeva na svim kontinentima, osim u Australiji. Razmnožavanje: Uglavnom sjemenom; drvo raste veoma sporo. No može i vegetativno; obnavlja se i izbojcima iz panja. Uvjeti uzgoja: Svježa i vlažna mjesta, te vapnenasta tla. Dobro podnosi obrezivanje te se često uzgaja kao visoka živica, a uvelike se sadi u perivojima kao drveće čije se krošnje oblikuju.

2.6. KULTURNA BAŠTINA

Od velikog broja utvrđenih izuzetno vrijednih dijelova kulturne baštine (preko 800), samo je manji broj se može smatrati zakonski zaštićenima (oko 20 %), dok su ostali u nedefiniranoj zoni sustava zaštite kulturnih dobara, bez pravno reguliranog statusa zaštite. Zakonom propisana revizija registriranih dobara i njihov upis u Registar zaštićenih kulturnih dobara ide izuzetno sporo i do danas je u Narodnim novinama, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara objavljen mali broj upisa za područje Karlovačke županije. Preventivno zaštićena dobra (kojih je 2000.-te godine bilo koliko i zaštićenih) danas su izgubila to svojstvo, tako da danas imamo samo oko 5 % preventivno zaštićenih kulturnih dobara. Takovo stanje, uz nerazriješene imovinske odnose, ne pogoduje investicijama u njihovu obnovu, tako da je danas njihovo stanje u prosjeku izuzetno loše, sa tendencijom pogoršanja.

Sustav mjera zaštite kulturne baštine je usmjeren na proglašenje preventivne zaštite, koja može trajati najduže tri godine (osim za arheološka nalazišta gdje je rok 6 godina). Ukoliko se u navedenom roku ne izvrši proglašenje zaštite, preventivna zaštita prestaje važiti i dobro se ne smatra spomenikom kulture. Proglašenjem zaštićenog spomenika (građevina ili zona) rješenjem o zaštiti, određuje se i sustav mjere zaštite navedenog dobra. Zaštićeno kulturno dobro se upisuje u Registar kulturnih dobara, koji upis se objavljuje u Narodnim novinama, sa svrhom obavješćivanja javnosti o statusu zaštićenog dobra sukladno međunarodnim standardima. Kulturna dobra od najvećeg nacionalnog značenja upisuju se u posebni dio Registra, a za proglašenje nekog dobra nacionalnim postupak vrednovanja obavlja stručno povjerenstvo od pet članova imenovanih od strane ministra kulture.

Iako je od stupanja na snagu Zakona o zaštiti i očuvanje kulturnih dobara prošlo više od pet godina, do danas je objavljen tek manji broj upisa u Registar kulturnih dobara sa područja Karlovačke županije, odnosno obveza službi Ministarstva kulture da obavijesti javnost o statusu pojedinog kulturnog dobra se provodi veoma sporo. Kako upis u Registar podrazumijeva i propisivanje sustava mjera zaštite kulturnog dobra, za predpostaviti je da se kulturna dobra još uvijek štite na stari, dokazano neefikasan način. Na taj način se vlasnici i drugi imaoci prava nad spomenicima kulture proglašenim starim Zakonu stavljaju u

78

neravnopravan položaj u odnosu na spomenike kulture za koje je objavljen upis u Registar, a time se indirektno otežavaju i investicije u te “zaštićene” objekte.

Nije poznato kojom se dinamikom provodi obvezno utvrđivanje stanja kulturnog dobra najmanje jednom u pet godina.

Zbog svega gore navedenoga nije moguće dati službeni podatak o broju registriranih i preventivno zaštićenih građevina i lokaliteta.

Baština (prirodna i kulturna) je Ustavom određena od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, ali dio odgovornosti za njeno očuvanje imaju i njezini vlasnici, kao i jedinice lokalne samouprave na čijem se području spomenik nalazi. Kako zaštita između ostalog počiva i na financiranju, jedinice lokalne samuprave bi kroz stvaranje programa uređenja i upravljanja spomenicima na svome području i njihovog redovitog godišnjeg kandidiranja prema Ministarstvu kulture za predlaganje programa javni potreba u kulturi i kapitalnih ulaganja, mogle udružiti sredstava sa više razina i time smanjiti izdatke njihovim davateljima. Pri tome programi moraju imati jasno definiran projekt s ciljem, načinom provedbe i detaljnim troškovnikom.

2.7. OKOLIŠ I ZDRAVLJE

Okoliš se u zadnjih stotinu godina kontinuirano mijenja, manjim dijelom zbog

prirodnih procesa, ali najvećim dijelom zbog utjecaja današnjeg načina života i rada našeg civilizacijskog kruga, a koji se širi sve više na ostale civilizacijske krugove ove planete.

Svijest o povezanosti zdravlja i kvalitete okoliša se mukotrpno probijala kroz ekonomske računice koje su vladale (i još uvijek vladaju) ovim prostorima. Naime, pogoršanje kvalitete okoliša je gotovo redovito cijena gospodarskih aktivnosti, iz kojih se nastoji izvući što veći profit. Ulaganje u podizanje kvalitete okoliša (odnosno u povrat okoliša u stanje približno stanju prije gospodarske aktivnosti) uvijek znači smanjenje profita, bilo za investitora, bilo za društvenu zajednicu.

Kao odgovor na te probleme, država je primorana propisati minimalnu kvalitetu životnog i radnog okoliša, odnosno preporučene i maksimalne vrijednosti pojedinog utjecaja koji se u okolišu javlja. To je uvijek kompromisno riješenje, koje u sebi pokušava objediniti okoliš dostatno kvalitetan da se u njemu može živjeti bez pojava bolesti u obimu koji bi značio veliko opterećenje za zdravstveni sustav zajednice, ali i da se osigura dostatna količina profita za investitora. Obzirom na nove utjecaje koji se svakodnevno javljaju u prostoru, a čija štetnost po ljudski organizam još uvijek nije dostatno utvrđena, za očekivati je da će se propisivanje preporučenih i maksimalnih vrijednosti kontinuirano nastaviti.

Nažalost, snaga i prodornost multinacionalnih kompanija stavlja ih uvijek korak ispred zakonske regulative i za očekivati je da će se situacije poput nedavnog uvoza i sijanja GMO kukuruza ponavljati. Zbog toga je potrebno poticati samoorganiziranje građana, kako bi oni imali dostatne snage da pokrenu procese kojima bi na svim razinama, od lokalne do međunarodne, mogli utjecati na donošenje propisa koji imaju za cilj poboljšanje kvalitete okoliša. Kao odgovor na takove akcije investitor, sa ciljem zaštite svoga profita, poduzima više vrsta pritisaka, od kojih je najkarakterističniji onaj gdje se poziva na broj otvorenih radnih mjesta, zatvaranjem kojih prijeti zajednici koja traži da im se osigura kvalitetan okoliš. To je borba koja kontinuirano traje i za očekivati je da će se, ulaskom Hrvatske u globalizacijske procese, taj proces pojačati.

Od lokalnih aktivnosti koje se poduzimaju na poboljšanju kvalitete okoliša za istaknuti je niz aktivnosti u projektu Karlovac – zdravi grad, zdravstveno preventivne akcije, nositelj kojih je Zavod za javno zdravstvo, Služba za zdravstvenu ekologiju, i koje su sufinancirane od strane Grada Karlovca.

79

Zdravstveni rizici vezani uz čimbenike okoliša su mnogostruki. Kao najkarakterističniji (i koji se kontinuirano provjeravaju) su rizici vezani uz zdravstvenu ispravnost namirnica, vode za piće i kakvoću zraka. Manje uočljivi, ali jednako važni su i rizici vezani uz zračenja (radioaktivna, ozonske rupe, neionizirajuća zračenja baznih stanica i aparata GSP pokretne telefonije), buka (promet, loše izvedeni višetambeni objekti, mogućnost izgradnje bučnih sadržaja u stambenim zonama ili neposredno uz njih) i unos genetski modificiranih organizama (GMO). Najugroženiji su urbani prostori, ali ukupno gledajući prostor Županije, lokacija najveće lokalne koncentracije onečišćenja je prijašnja deponija “posebnog” i opasnog otpada na Lemić Brdu, za sanaciju koje će biti potrebno propisati posebne mjere radi uspostavljanja prijašnjeg stanja ili novog stanja određenog dijela okoliša i oporavka prirodnih zajednica

80

3. OCJENA PROVEDENIH MJERA I NJIHOVE UČINKOVITOSTI Stanje okoliša u Republici Hrvatskoj, pa tako i u Karlovačkoj županiji se još uvijek prati parcijalno, i za dobivanje cjelokupne slike stanja okoliša u kome živimo definitivno nedovoljno. Srećom, stanje okoliša Županije je u prosjeku vrlo dobro, a karakterizira ga visoka kvaliteta zraka, vode i tla, uz lokalne slučajeve devastacija na urbanim područjima. Dobar primjer kvalitete je vodoopskrbni sustav naselja Generalski Stol, koji dugi niz godina bez pročišćavanja koristi vodu rijeke Mrežnice, a koja u takovom prirodnom obliku ima kvalitetu pitke vode, osim u dužim sušnim razdobljima. To je prvenstveno rezultat nepostojanja značajnijih gospodarskih aktivnosti, kao i konstantnog smanjenja broja stanovnika na području Županije, čime se utjecaji na okoliš kontinuirano smanjuju. Stalnih akcija koje bi bitno popravile lokalne slučajeve devastacije nema, kako na državnoj, tako i na nižim razinama. Čak i provođenje propisa koji djelomično zahvaćaju djelatnosti koje imaju utjecaja na okoliš kasni, gdje kao najočitiji primjer možemo uzeti sustav gospodarenja otpadom, sa propisanom sanacijom postojećih “odlagališta” i otvaranjem deponija koje su uređene na način da ne dopuštaju štetne utjecaje na okoliš, gdje provedba kasni i do danas je probila sve zakonom propisane rokove, bez ikakovih sankcija za aktere, kao i vidljivog realnog roka dovršenja tih poslova.

Institucionalni ustroj zaštite okoliša Institucionalni okvir zaštite okoliša još uvijek nije do kraja ustrojen. Čak i danas,

gotovo dvije godine od preustroja, Ured državne uprave u Karlovačkoj županiji nema osobu koja bi stručno pokrila dio poslova zaštite prirode i okoliša, već te poslove upravno izvršava jedan djelatnik, koji u biti vodi katastar emisija u okoliš, a stručni dio poslova se obavlja u Ministarstvu, gdje se svaki takav predmet šalje na stručnu obradu. U slučaju da se stranka žali na dobiveno rješenje Ureda, u drugostepenom postupku će žalbu rješavati opet ista ustanova (možda čak i ista osoba) koja je rješavala taj predmet i u drugostepenom postupku. Tako imamo jednu apsurdnu situaciju vrlo blisku uzrečici “kadija te tuži, kadija ti sudi”, gdje se opravdano meže dovesti u pitanje objektivnost cjelokupnog sustava državne uprave.

Još uvijek nisu usklađeni pojedini zakonski propisi, gdje jedni propisi poslove zaštite okoliša stavljaju u nadležnost lokalne samouprave, a drugi u nadležnost regionalne uprave, dok u naravi te poslove još uvijek obavljaju tijela državne uprave, u Karlovačkoj županiji na gore opisan način. Jedino je na nivou Županijske uprave ustrojen Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, koji obavlja stručne i upravne poslove zaštite okoliša, dok za obavljanje tih poslova u jedinicama lokalne samouprave najčešće ne postoji imenovana stručna osoba, s izuzetkom Grada Karlovca (ukupno 3 osobe na nivou regionalne i lokalne uprave). Inspekcijski nadzor donosi minimalne pomake kod subjekata koji su pod nadzorom, ali je potrebno uložiti veliki trud (odnosno izvršiti veliki broj nadzora kod istoga subjekta) da bi se situacija u potpunosti stavila u zakonom dopuštene okvire. Još je apsurdnija situacija da u slučaju akcidenata, inspekcija nije u mogućnosti uzeti uzorke odmah na licu mjesta, nego daje nalog stranci da pozove ovlaštenu ustanovu za ispitivanje, koja mora uzeti uzorak i izvršiti analizu. Kako ovlaštene ustanove najčešće dolaze sa vremenskim pomakom, rezultati analiza ne daju stvarno stanje zatečeno od strane inspekcije, već u međuvremenu odgovorna osoba može frizirati situaciju u svoju korist. Informacijski sustav zaštite okoliša još uvijek nije ustrojen. Katastar emisija u okoliš, kao njegov rudimentalni dio je nepotpun, kako po pitanju količine i točnosti podataka, i na županijskom nivou beskoristan po pitanju dobivanja brze i ažurne informacije o stanju okoliša i najvećim zagađivačima Županije. Ostali podaci bitni za okoliš (vodozaštitne zone, stanje zraka, voda i dr.) su razbacani po ustanovama koji se institucionalno bave tim područjima i nisu dostupni javnosti na prihvatljiv način. Ponekad do tih podataka ne mogu doći niti

81

institucije koje ih trebaju za druge namjene (posebice razvojni i prostorni planovi, studije utjecaja na okoliš i sl.) tako da se može reći da su netransparentni.

Katastar onečišćavanja okoliša ne funkcionira kako je zamišljeno, a i oni podaci sa kojima raspolaže su najčešće neupotrebljivi za analiziranje, uspoređivanje a time i za realnu ocjenu stanja. Analizirajući pojedine djelatnosti, uočeno je da je katastrom obuhvaćen samo manji dio emisija u okoliš, dok su stvarna zagađenja znatno veća.

Strateško planski i zakonodavni okvir Osim sustava prostornih planova, koji tradicionalno obrađuju i djelatnost zaštite okoliša, ostatak sustava funkcionira na načelnoj razini. Najveći pomaci su se dogodili kod izrade studija utjecaja na okoliš pojedinih zahvata, koje su postale sastavni dio svih većih zahvata u prostoru. Mjere zaštite donesene temeljem tih studija gotovo u potpunosti štite prostor u kome se zahvat dešava. Ipak, kako su te mjere zaštite rezultat podataka o okolišu koje su imali izrađivači studije, tako da su i njihovi dosezi limitirani. Još uvijek nije saživjela izrada strateških utjecaja na okoliša, koja bi se trebala provoditi za strateške smjerove razvoja država i regija. Nepostojanje tih istraživanja predstavlja značajan nedostatak današnjeg načina razvoja, jer se ne može ocijeniti globalni i lokalni utjecaj razvoja pojedine grane i djelatnosti na cjelokupan okoliš, koji bi se trebao uzeti u obzir prilikom davanja povlaštenih kreditnih sredstava od strane države, županije i (ili) općine. U tome dijelu “sivu” zonu predstavljaju zahvati u okolišu naslijeđeni iz vremena bivše države, a za koje bi se po današnjim zakonima morala izaditi studija utjecaja na okoliš sa mjerama zaštite. Nažalost, ti zahvati i dalje žive u prostoru sa svim utjecajima koje donosi tehnologija koju koriste i samo ih kontinuirani inspekcijski nadzor na svim poljima (zrak, voda, buka) može dovesti u stanje da zadovoljavaju odredbe važećih zakonskim propisa. Zakonodavni okvir zaštite okoliša je u zadnjih desetak godina doživio višestruke promjene. Nažalost, promjene zakona su se događale redovito dok još uvijek nije bio ustrojen sustav po važećim zakonima, tako da imamo situaciju koju karakterizira neprovođenje zakona na svim nivoima, tim prije što to predstavlja značajno financijsko opterećenje i u konačnici ograničava razvojne mogućnosti prostora. Civilno društvo i udruge

Još uvijek nemamo situaciju da se dešavaju zagađenja okoliša koja bi pokrenula samoorganiziranje građana sa ciljem unapređenja stanja okoliša, izuzev akcije na uklanjanju ambrozije, koja je više javnozdravstveni problem, nego problem okoliša. Druga akcija, poduzeta od strane udruga i nekih političkih stranaka vezane na stanje okoliša na vojnom vježbalištu “Eugen Kvaternik” kraj Slunja je bile vezana na želju da se situacija na tome području demistificira i da se jedna djelatnost rizična po okoliš stavi na uvid ljudima koji žive u okolici vježbališta.

Prosvjedi uz odlagalište otpada “Ilovac” su primarno bili vezani na odlaganje otpada čije porijeklo dolazi van područja Županije i čija je kategorizacija upitna, a primjetno je i aktiviranje građana za potrebe pojedinih političkih opcija u predizborno vrijeme. Ne postoje organizirane kontiunirane akcije koje bi primarno težile stvarnom rješavanju problema toga odlagališta – odlaganje otpada svih vrsta (komunalni i drugi!) na način koji nekontrolirano zagađuje okoliš. Čak je i akcija baliranja otpada na navedenoj lokaciji, a koja bi do aktiviranja nove lokacije deponije odmah riješila pitanje novog otpada, zaustavljena i situacija je iz dana u dan sve lošija.

Obavještavanje javnosti o stanju okoliša i omogućavanje sudjelovanja javnosti u zaštiti okoliša je obveza propisana Zakonom, ali javnost još uvijek ne koristi tu mogućnost dovoljno. Zakon o pravu na pristup informacija dodatno regulira navedenu problematiku, tako da svaki građanin ima realnu mogućnost dobivanja relevantne informacije o okolišu (ako postoji). Ipak, mali interes javnosti tijekom javnih rasprava o studijama utjecaja na okoliš i o prostornim planovima ukazuje da do stvarnog interesa javnosti dolazi tek u akcidntnim

82

situacijama, kao i da interes javnosti još uvijek kreiraju sredstva javnog priopćavanja, nastojeći od pojedinog (njima interesantnog) pitanja napraviti temu koju mogu određeno vrijeme medijski ekspolatirati.

Proces približavanja EU bi trebalo karakterizirati cjelokupno uređenje zakonodavstva i njegovo provođenje u skladu sa sustavom EU. Obzirom na kvalitetu okoliša u EU, koja je niža od one u Hrvatskoj, ostaje nam nadati se da će zakonodavac uspijeti te lokalne prednosti unijeti u cjelokupan set globalizacijskih zakona.

Izuzetno vrijedna prirodna područja Stanje zaštićenih prirodnih vrijednosti, bilo područja, bilo biljne ili životinjske vrste je u direktnoj vezi sa postojanjem ovlaštenika upravljanja zaštićenim prirodnim područjem, odnosno skrbnikom o zaštićenoj vrsti. Njihovo nepostojanje dovodi to izuzetno vrijedno prirodno područje (neovisno o pravnom stanju zaštite), u situaciju gdje ono zbog svoje kvalitete privlači investitore koji na njemu žele izgraditi (najčešće) vikend građevine, a istovremeno je njegova zaštita prepuštena “društvenoj zajednici” – općini – koja nema dostatnih stručnih znanja i saznanja, ali niti posebne volje da se bavi tim područjem, koje im u tome stadiju predstavlja samo opterećenje. Ipak, obzirom na sve nedostatke sustava, zaštita izuzetno vrijednih dijelova okoliša predstavlja djelatnost s najdužom tradicijom i ima najviše rezultata. NP Plitvička Jezera, naš najstariji nacionalni park te park prirode Žumberak – Samoborsko gorje, naš najmlađi park prirode, se oba djelomično nalaze na području Županije i oba u svome dijelu pokazuju kako bi se trebalo upravljati zaštićenim prirodnim područjima. Zadnje akcije Grada Karlovca pokazuju da se i tu stanje popravlja, kao npr. izradom studije uređenja Vrbanićevog perivoja i spremnošću da se sanira stanje u Marmontovoj aleji. Prva lokalna javna ustanova je ustanovljena od strane općine Rakovica za upravljanje Baraćevim spiljama i iako postoji vrlo kratko, dosadašnje aktivnosti su pobrale pohvale sa svih strana.

83

4. ANALIZA PROVOĐENJA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA ZADANIH PROGRAMOM ZAŠTITE OKOLIŠA KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Donošenje Programa zaštite okoliša za područja županija propisano je odredbom

članka 19. Zakona o zaštiti okoliša (NN 82/94). Program treba sadržati: - osnovne ciljeve, uvjete i mjerila zaštite okoliša u cjelini, - prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnim dijelovima i pojedinačnim prostornim

cjelinama, - razradu načela i smjernice zaštite okoliša sadržane u Strategiji zaštite okoliša. - utvrđuju se mjere zaštite okoliša u skladu s regionalnim ili lokalnim posebnostima i

obilježjima, a sukladno polazištima Strategije zaštite okoliša. Programom zaštite okoliša za područje županije utvrđuje se osobito:

- stanje onečišćeja po sastavnim dijelovima i prostornim cjelinama - mjere za predviđanje, sprječavanje i ograničavanje onečišćavanja okoliša - subjekte koji su dužni provoditi mjere iovlaštenja u svezi s provođenjem mjera zaštite

okoliša - smjernice i mjere za očuvanje i unaprjeđenje zaštite okoliša - način provođenja interventnih mjera u izvanrednim slučajevima onečišćenavanja

okoliša - rokovi za poduzimanje pojedinih mjera - izvori financiranja za provođenje pojedinih mjera i procjenu visine potrebnih sredstava

Program zaštite okoliša za područje županije donosi Skupština županije, dok program zaštite okoliša za pojedina uža područja grada ili općine, ukoliko ga je potrebno izraditi radi posebne zaštite i očuvanja kulturno – povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti krajolika donosi gradsko, odnosno općinsko vijeće.

Odredbom stavka 2. članka 20. propisano je da Program zaštite okoliša županije mora biti usuglašen sa Strategijom zaštite okoliša, a Program zaštite okoliša grada ili općine, odnosno njihovog užeg područja, sa Programom zaštite okoliša županije.

Izrada Programa zaštite okoliša Karlovačke županije dovršena je u prosincu 1999. godine, a od strane Skupštine Karlovačke županije usvojena je Zaključkom od 31. 03. 2000. godine (Glasnik Karlovačke županije 8/2000). Nacionalnu strategiju zaštite okoliša donio je Hrvatski Sabor 25. siječnja 2002. godine (NN 46/02), dakle dvije godine kasnije. U međuvremenu, doneseni su i neki novi propisi iz ovog područja, a kako su u “mjerama zaštite okoliša” Programa zaštitite okoliša Županije većinom sadržane obveze iz propisa i drugih dokumenata, to je određeni dio mjera danas neusklađen sa nekim naknadno donesenim odredbama.

Program zaštite okoliša Karlovačke županije u točki 8. “Program mjera zaštite okoliša sa troškovima”, na osnovi zakonskih obveza i razmatranja potreba u zaštiti okoliša predložio je nositelje aktivnosti, potrebna financijska sredstva i rokove za njihovu provedbu. Napomenuto je, međutim, i to da će neke aktivnosti vjerojatno biti potrebno vremenski pomicati, uglavnom zbog nedostatka financijskih sredstava te da će se pojedine aktivnosti trebati i nadopunjavati novima, ovisno o aktualnoj problematici i novim okolnostima koje će se pojaviti u području zaštite okoliša.

Kao nositelji spomenutih aktivnosti navode se Županija, gradovi i općine, gospodarski subjekti s javnim ovlastima, ustanove i dr., a kao izvori financijskih sredstava županijski proračun, proračuni jedinica lokalne samouprave te ostali izvori. Ovdje se javlja i dodatni problem, budući je kasnije donesenim Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01) razgraničena nadležnost između gradova i općina kao jedinica

84

lokalne samouprave i županija kao jedinica regionalne (područne) samouprave. Na žalost, to nije slučaj i s posebnim propisima koji reguliraju problematiku zaštite okoliša, u kojima se županije javljaju ne samo kao jedinice lokalne samouprave (pa u nekim slučajevima nije jasno što je djelokrug rada županija, što općina i gradova, a što zajednički), već nije niti sasvim izričito razgraničena nadležnosti između Državne uprave (dosadašnje županijske Državne uprave) i sadašnje regionalne samouprave. Dakle, uvjeti za usklađenje Programa zaštite okoliša Županije sa Nacionalnom Strategijom zaštite okoliša steći će se tek kada se točno odredi i razgraniči nadležnost Državne uprave, regionalne te lokalne samouprave u svim propisima koji reguliraju područje zaštite okoliša.

U svezi provođenja mjera zaštite okoliša iz usvojenog Programa po rokovima za 2002. godinu, nažalost gotovo da i nije bilo aktivnosti, osim pod dvije točke, a koje je provodio, odnosno još uvijek provodi, Županijski Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša. Razlog je tome jer nisu razrađena izvorna sredstva za provođenje mjera, niti su određeni prioriteti. Ovdje je trebalo prema načelu plaćanja troškova onečišćavanja predložiti izvore financijskih sredstava koja bi se za proračun, koja bi se zatim namjenski trošila za provođenje mjera prema prioritetima.

Jedan od takvih primjera je mogućnost jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalaze građevine za postupanje s otpadom ostvarenja prava na naknadu za odlaganje otpada iz drugih jedinica lokalne samouprave na njenom području.Ova naknada ima obilježje rente koju plaća onečišćivač, budući ostvaruje posrednu korist od zbrinjavanja otpada na području druge jedinice lokalne samouprave, jer nema vlastu građevinu za posupanje s otpadom sa svog područja, a zbrinjavanje komunalnog otpada prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu zakonska je obveza jedinice lokalne samouprave te je tako izbjegnut utjecaj na okoliš, troškovi sanacije i potreba za plaćanjem naknade vlasnicima nekretnina na području te jedinice lokalne samouprave. Kako je naknada trajan prihod proračuna jedinice lokalne samouprave, temeljem Zakona o zaštiti okoliša, ta se sredstva namjenjuju za troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša, troškove sanacije i troškove naknade štete vlasnicima nekretnina. Obveznici plaćanja naknade jedinici lokalne samouprave su one jedinice lokalne samouprave koje svoj otpad zbrinjavaju na području te jedinice lokalne samouprave. Financijska sredstva potrebna za plaćanje naknade jedinicama lokalne samouprave na čijem se području nalaze građevine osiguravaju se ili iz proračuna jedinica lokalne samouprave ili iz cijene komunalne usluge onih jedinica lokalne samouprave sa čijeg se područja zbrinjava otpad u toj jedinici lokalne samouprave.

TOČKA PROGRAM MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA NOSITELJ ZAHVATA

ROK IZRADE

OKVIRNI INVESTICIJSKI TROŠKOVI U kn

IZVORI FINANCIRANJA

1. PROGRAM MJERA ZA ZAŠTITU ZRAKA

1.1. Izrada elaborata za osnivanje područne mreže za ocjenu kakvoće zraka u Karlovcu, Ogulinu, Ozlju, Dugoj Resi i Slunju te uz glavne prometnice

Karlovačka županija, Zavod za javno zdravstvo 2000. 30.000,00 Proračun županije

1.2. Osnivanje područne mreže za ocjenu kakvoće zraka u Županiji prema elaboratu iz točke 8.1.1.

Karlovačka županjija, Zavod za javno zdravstvo,

stručne tvrtke 2003. 300.000,00

+ 40.000,00 kn/god Proračuni JLS, Državni i Međunarodni fondovi

Mjerenja onečišćenja zraka u Gradu Karlovcu vrše se na tri mjerne postaje – Banija kbr. 18, Domobranska kbr. 4 i Švarča – Opća bolnica.

1.3. Uz važnije prometnice postaviti automatske mjerne stanice za mjerenje koncentracije CO, CO2, NOx, PAU i troposferskog ozona (ljeti)

Karlovačka županija, Zavod za javno zdravstvo 2002. 200.000,00

+30. 000,00 god

Proračun JLS, Državna uprava za ceste, Državni i Međunarodni fondovi

1.4. Izrada registra izvora onečišćujućih tvari u zrak u Karlovačkoj županiji korištenjem podataka iz KEO i rezultata iz točke 8.1.3.

Karlovačka županija, Zavod za javno zdravstvo,

stručne tvrtke 2002. 50. 000,00 Proračun Županije

1.5. Opremanje meteorološke stanice Karlovac opremom za neprekidno mjerenje i bilježenje smjera i brzine vjetra i povećanje opsega i učestalosti mjerenja

Državni hidrometeorološki zavod na poticaj Županije i Karlovca 2001. 50.000 kn

Proračun Državnog hidrometeorološkog zavoda

1.6. Poticanje uvođenja plina u domaćinstva i gospodarstva na području županije izradom i podjelom popularnog materijala u obliku letaka, prospekata, knjižica i sl.

Karlovačka županija 2001. 50.000,00 Koncesionar

2. PROGRAM MJERA ZA ZAŠTITU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I ŠUMA

2.1. Donošenje propisa o agrotehničkim mjerama za zaštitu poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja u Karlovačkoj županiji iz nadležnosti Županijske skupštine

Karlovačka županija, Ured za gospodarstvo 2000.

86

2.2. Analiza tla na prisustvo teških metala na poljoprivrednim tlimana području Županije

Karlovačka županija, Agronomski fakultet Zagreb 2002. 50.000,00

Inicijalna sredstva, Proračuna Županije, korisnici zemljišta

2.3. Uređenje najmanje jedne postaje za trajni monitoring tla za praćenje teških metala i organskih oštećenja

Karlovačka županija, Agronomski fakultet Zagreb 2003. 50.000,00

Korisnici poljoprivrednog zemljišta

2.4. Izrada programa za pošumljavanje golih površina radi zaštite tla od erozije i povećanja šumskih površina tamo gdje šumovitost iznosi manje od 10 %

Karlovačka županija, Uprava šuma Karlovac i Ogulin 2001. 20.000,00

Županijski proračun, Uprave šuma Karlovac i Ogulin

2.5. Pošumljavanje prema programu iz točke 2.4. Karlovačka županija, Uprave šuma Karlovac i Ogulin TRAJNO Uprave šuma Karlovac

i Ogulin

2.6. Izrada elaborata o stanju pitomog kestena i ostalih šumskih voćkarica u Županiji s programom njihove zaštite

Karlovačka županija Uprave šuma Karlovac i Ogulin 2001. 50.000,00

Županijski proračun, Uprave šuma Karlovac i Ogulin

2.7. Uspostava cjelovite mreže ekološkog monitoringa za šume Karlovačke županije

Karlovačka županija Uprave šuma Karlovac i Ogulin 2000. 300.000,00

3. PROGRAM MJERA ZA POSTUPANJE S OTPADOM

3.1. Izrada glavnog projekta izgradnje prve etape centralnog odlagališta komunalnog otpada Popović Brdo za gravitacijsko područje Karlovac

Karlovac, Duga Resa, Ozalj i gravitirajuće općine 2000. 100.000,00 Proračun nositelja

izrade

3.2. Izgradnja prve etape centralnog odlagališta otpada Popović brdo za gravitacijsko područje Karlovac

Karlovac, Duga Resa, Ozalj i gravitirajuće općine 2001. 8.000.000,00 Proračun nositelja

zahvata

Grad Karlovac – Nakon što se odustalo od izgradnje odlagališta komunalnog otpada na lokaciji Popović Brdo, nova lokacijajoš nije određena već je sada u izradi Studija mogućih lokacija odlagališta otpada.

3.3. Izrada glavnog projekta sanacije, infrastrukturnog uređenja i namjene prostora odlagališta otpada Ilovac u skladu sa Idejnim projektom

Grad Karlovac 2000. 50.000,00 Proračun nositelja izrade

87

3.4. Sanacija i uređenje bivšeg odlagališta otpada Ilovac u skladu sa glavnim projektom

Grad Karlovac, korisnici prostora 2001. 1.000.000,00 Proračun nositelja

zahvata

Grad karlovac – Glavni projekt sanacije, infrastrukturnog uređenja i namjene prostora odlagališta Ilovac nije izrađen, već se raspisuje natječaj za izradu glavnog projekta te bi do 31. 12. 2003. godine trebao biti sklopljen ugovor za izradu glavnog projekta. Sanacija i uređenje bivšeg odlagališta otpada Ilovac u planu je za 2004. godinu.

3.5. Iznalaženje lokacije odlagališta komunalnog otpada za gravitacijsko područje Ogulin, izrada Studije o utjecaju na okoliš sa projektima

Grad Ogulin i gravitirajuće općine 2001. 350.000,00 Proračun nositelja zahvata, mogući koncesionar

3.6. Izrada građevinske dokumentacije za uređenje odlagališta otpada za gravitacijsko područje Ogulin Grad Ogulin i gravitirajuće općine 2001. 150.000,00

Proračun nositelja zahvata, mogući koncesionar

3.7. Iznalaženje lokacije odlagališta komunalnog otpada za gravitacijsko područje Slunj, izrada Studije o utjecaju na okoliš sa projektima

Grad Slunj i gravitirajuće općine 2001. 350.000,00 Proračun nositelja zahvata, mogući koncesionar

3.8. Izrada građevinske dokumentacije za uređenje odlagališta otpada za gravitacijsko područje Slunj Grad Slunj i gravitirajuće općine 2001. 150.000,00

Proračun nositelja zahvata, mogući koncesionar

3.9. Uređenje lokalnih sabirališta iskoristivog otpada u Županiji, I faza – Karlovac 15, Ogulin 5, Slunj 2 Gradovi i općine, poslovni subjekti 2002. 660.000,00 Nositelji zahvata

3.10. Uređenje centralnog sabirališta iskoristivog otpada na lokaciji Ilovac (2 000 m2) Karlovac i gravitirajuće općine 2002. 4.000.000,00

Nositelji zahvata, poslovni subjekti, mogući koncesionar

Karlovac – U Gradu Karlovcu se tijekom 2003. godine uređuje 50 lokacija za sakupljanje iskoristivog otpada (zeleni otoci). Ishođene su sve potrebne dozvole te će sve lokacije biti uređene do kraja godine.

3.11. Nabavka opreme za odvoz i tretiranje komunalnog otpada u gravitacijskom području Karlovac

Grad Karlovac i gravitirajuće općine

2000. -2005. 7.000.000,00 Nositelji zahvata,

mogući koncesionar

Karlovac – Tvrtka Čistoća d.o.o. namjerava kupiti novi kompaktor, nakon što se izgradi nova deponija komunalnog otpada.

88

3.12. Izgradnja centralnog odlagališta komunalnog otpada za gravitacijsko područje Ogulin, I faza Grad Ogulin i gravitirajuće općine 2002. 4.000.000,00 Nositelji zahvata,

mogući koncesionar

3.13. Nabavka opreme za odvoz i tretiranje otpada u gravitacijskom području Ogulin Grad Ogulin i gravitirajuće općine 2001.

-2005. 2.750.000,00 Nositelji zahvata, mogući koncesionar

3.14. Izgradnja centralnog odlagališta komunalnog otpada za gravitacijsko područje Slunj, I faza Grad Slunj i gravitirajuće općine 2002. 2.000.000,00 Nositelji zahvata,

mogući koncesionar

3.15. Nabavka opreme za odvoz i tretiranje otpada u gravitacijskom području Slunj Grad Slunj i gravitirajuće općine 2001.

-2005. 1.390.000,00 Nositelji zahvata, mogući koncesionar

3.16. Iznalaženje lokacije za sabirališta i skladištenje opasnog otpada

Karlovačka županija (Zavod za prostorno uređenje),

mogući koncesionar 2001. 500.000,00 Proračun županije

4. PROGRAM MJERA ZA ZAŠTITU VODA

4.1. Izrada Plana zaštite voda u Karlovačkoj županiji Karlovačka županija, Hrvatske vode, Vodoprivreda d.o.o.

lipanj 2000. 100.000,00 Nositelji izrade

U tijeku je izrada studije gospodarenja vodama

4.2. Izrada Programa mjera zaštite voda za Grad Karlovac, sa tehničkom dokumentacijom za uređenje kanalizacije – rekonstrukcije, rasterećenja, priključenja prigradskih naselja

Grad Karlovac, Vodovod i kanalizacija d.o.o. 2000. 200.000,00 Nositelji izrade

Karlovac – Na području izgradnje i rekonstrukcije kanalizacije najviše se radi tijekom 2003. godine. U izgradnji je kolektor u Krležinoj ulici i kolektor Korzo te izgradnja sifona ispod rijeke Korane, koji se planira dovršiti do kraja 2003. godine. Južni kolektor je izgrađen.

4.3. Izrada idejnog rješenja centralong uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Karlovca i Duge Rese i Studije utjecaja na okoliš

Grad Karlovac, Grad Duga Resa, Vodovod i kanalizacija d.o.o. 2000. 800.000,00 Nositelji zahvata

89

Karlovac – Nije izrađeno Idejno rješenje centralnog uređeja za pročišćavanje otpadnih voda gradova Karlovca i Duge Rese

4.4. Izgradnja glavnih kolektora i dovođenje otpadnih voda na lokaciju budućeg centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Karlovca

Grad Karlovac, Grad Duga Resa, Hrvatske vode 2005. 20.000.000,00 Nositelji zahvata

4.5. Izrada glavnog projekta za centralni gradski uređaj Karlovca i Duge Rese

Grad Karlovac, Grad Duga Resa, Hrvatske vode 2001. 8000.000,00 Nositelji zahvata

Karlovac – Nije izrađen glavni projekt za centralni urađaj za pročišćavanje otpadnih voda gradova Karlovca i Duge Rese.

4.6. Izgradnja centralnog gradskog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Karlovca i Duge Rese

Grad Karlovac, Grad Duga Resa, Hrvatske vode. Mogući koncesionar 2005. 120.000.000,00 Nositelji zahvata

Karlovac – Gradski uređej za pročišćavanje nije izgrađen.

4.7. Izrada tehničke dokumentacije i Studije utjecaja na okoliš uređeja za pročišćavanje otpadnih voda Ogulina

Grad Ogulin, Hrvatske vode 2001. 500.000,00 Nositelji zahvata

4.8. Izgradnja kanalizacijskog sustava Ogulina do lokacije uređaja za pročišćavanje

Grad Ogulin, Hrvatske vode 2005. 5.000.000,00 Nositelji zahvata

4.9. Izgradnja centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Ogulina Grad Ogulin 2005. 10.000.000,00

Grad Ogulin, Hrvatske vode,

mogući koncesionar

4.10. Izrada tehničke dokumentacije i studije o utjecaju na okoliš uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Sljunja

Grad Slunj, Hrvatske vode 2001. 500.000,00 Nositelji zahvata

4.11. Izgradnja kanalizacijskog sustava Slunja do lokacije uređaja za pročišćavanje

Grad Slunj, Hrvatske vode 2005. 3.000.000,00

Grad Slunj, Hrvatske vode,

mogući koncesionar

90

4.12. Izgradnja centralnog uređeja za pročišćavanje otpadnih voda Slunja

Grad Slunj, Hrvatske vode 2005. 10.000.000,00

Grad Slunj, Hrvatske vode,

mogući koncesionar

4.13. Izrada tehničke dokumentacije i Studije o utjecaju na okoliš uređaja za pročišćavanje otpadanih voda Ozlja

Grad Ozalj, Hrvatske vode 2001. 300.000,00 Nositelji zahvata

4.14. Izgradnja kanalizacijskog sustava Ozlja do lokacije uređaja za pročišćavanje

Grad Ozalj, Hrvatske vode 2005. 2.000.000,00

Grad Ozalj, Hrvatske vode,

mogući koncesionar

4.15. Izgradnja centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Ozlja

Grad Ozalj, Hrvatske vode 2005. 8.000.000,00 Grad Ozalj,

mogući koncesionar

4.16. Izrada Programa rješenja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja i pojedinačnih objekata koji nisu priključeni na centralne uređeje u Karlovačkoj županiji

Karlovačka županija, Hrvatske vode 2001. 500.000,00 Nositelji zahvata

4.17. Izgradnja pojedinačnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za naselja i objekte koji nisu priključeni na centralni uređaj za pročišćavanje

Gradovi i općine, pojedinačni korisnici 2005. 2.000.000,00 Nositelji zahvata,

Hrvatske vode

4.18. Izrada programa predtretmana industrijskih otpadnih voda u Karlovačkoj županiji

Karlovačka županija, Hrvatske vode 2001. 100.000,00 Nositelji zahvata

4.19. Izgradnja uređaja za predtretman industrijskih otpadnih voda u Karlovačkoj županiji Gospodarski subjekti 2005. 2.000.000,00 Nositelji zahvata

4.20. Ispitivanje kakvoće vode na pograničnim vodama: Kupa, - most Kamanje, četiri puta godišnje Hrvatska uprava za vode TRAJNO Nositelj zahvata

4.21. Ispitivanje kakvoće vode na vodotocima Karlovačke županjie, prezentacija rezultata i obavješćivanje javnosti

Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije TRAJNO Proračun Županije

5. PROGRAM MJERA ZA ZAŠTITU OD BUKE

91

5.1. Izrada karte buke za područje Karlovačke županije, utvrđivanje područja ugroženih bukom

Karlovačka županija (Državni ured za prostorno

uređenje, Zavod za prostorno uređenje), stručne tvrtke

2002. 400.000,00 Proračun Županije

5.2. Mjerenje komunalne buke u gradovima Županije Karlovačka županija, gradovi, specijalizirane tvrtke 1 / GOD. 100.000,00 Proračun Županije,

proračuni gradova

5.3.

Izrada Programa mjera za zaštitu od buke na području Županije (prijedlog mjera, program sanacije ugroženih objekata, uvjeti izgradnje u bukom ugroženim područjima, prijedlog regulacije prometa kod prekomjerne buke)

Karlovačka županija, gradovi, specijalizirane tvrtke 2001. 200.000,00 Proračun Županije,

proračuni gradova

Karlovac – na području zaštite od buke nisu provedena nikakova mjerenja kojima bi bilo obuhvaćeno cijelo područje Grada Karlovca.

5.4. Izrada karte buke za potrebe izrade prostornih planova uređenja gradova i općina

Gradovi i općine, Zavod za prostorno uređenje 2003. nepoznati Gradovi i općine

Karlovac – Karta buke nije izrađena jer to iziskuje velika financijska sredstva koja Grad Karlovac u ovom trenutku ne može izdvojiti iz Proračuna.

6. PRIJEDLOG MJERA ZA ZAŠTITU PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

6.1. Pojačati inspekcijske aktivnosti na zaštiti zaštićenih vrsta biljaka, gljiva i životinja

Inspekcijske službe, Carinske službe TRAJNO

6.2. Načiniti cjelovitu inventarizaciju biološke i krajobrazne raznolikosti sa izradom odgovarjućih karata

Karlovačka županija (Državni ured, Zavod za prost. Uređenje) PMF,

Arhitektonski/Agronomski fakultet 2001. 400.000,00

Proračun županije, europski fondovi,

donacije

6.3. Procjena stanja ugroženosti dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

Karlovačka županija, PMF, Arhitektonski/Agronomski fakultet

Zagreb 2002. 200.000,00

Proračun Županije, europski fondovi,

donacije

6.4. Akcijski plan zaštite ugroženih dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti Županije

Karlovačka županija, PMF, Arhitektonski/Agronomski fakultet

Zagreb 2003. 100.000,00

Proračun Županije, europski fondovi,

donacije

92

6.5. Detaljna valorizacija bioloških, geoloških i kulturnih svojstava pojedinih tipova krajobraznih i estetskih značajki sa izradom planova krajobraza kao podloga za PPUO/G

Karlovačka županija (Zavod za prostorno uređenje),

Arhitektonski/Agronomski fakul. 2002. 200.000,00 Proračun Županije,

donacije

6.6. Osnivanje poticajnog fonda za sanaciju i revitalizaciju objekata tradicijske arhitekture

Karlovačka županija (Zavod za prostorno uređenje) 2001. 100.000,00

Proračun Županije, donacije, poslovni

subjekti

6.7.

Popis i vredovanje svih prirodnih i umjetnih močvara, akumulacija, šljunčara i cretova u Županiji s donošenjem odluke o njihovoj zaštiti te izradom Plana mjera njihove zaštite i njihovim upravljanjem

Karlovačka županija, stručne tvrtke 2001. 100.000,00 Proračun Županije,

donacije

6.8. Izrada katastra svih speleoloških objekata na području Županije sa vrednovanjem značaja za biološku i krajobraznu raznolikost i prijedlogom njihove zaštite

Karlovačka županija, Geološki fakultet, speleološka društva 2002. 200.000,00 Proračun Županije,

donacije

6.9. Inventarizacija poznate podzemne i špiljske faune u speleološkim objektima Županije Karlovačka županija, PMF Zagreb 2003. 150.000,00 Proračun Županije,

donacije

6.10. Popis svih aktivnih i napuštenih kamenoloma, sa podacima o korisnicima, vrednovanje njihova utjecaja na biološku i krajobraznu raznolikost, propisivanje mjera sanacije

Karlovačka županija, stručne tvrtke 2000. 50.000,00 Korisnici objekata

6.11. Novelacija popisa zaštićenih i evidentiranih dijelova prirode u Županiji i prijedlog dijelova za zaštitu

Karlovačka županija, Državana uprava 2001.

7. PROGRAM MJERA ZA ZAŠTITU KULTURNIH DOBARA

7.1. Izrad i novelacija stanja graditeljske baštine i ostalih kulturnih dobara u Županiji

Karlovačka županija, Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturne

baštine 2001. Državni proračun

7.2. Izrada Programa održavanja, obnove, rekonstrukcije i revitalizacije kulturnih dobara u Županiji za period od narednih 10 godina

Karlovačka županija, Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturne

baštine 2002. Državni proračun

7.3. Uređenje, zaštita i prezentacija arheoloških lokaliteta u Karlovačkoj županiji (Budin, Gradac)

Karlovačka županija, Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturne

baštine TRAJNO

Karlovačka županija, Ministarstvo kulture,

donacije

93

8. OSTALE MJERE

8.1. Imenovanje Županijskog eko–stožera u skladu s Državnim planom intervencija u zaštiti okoliša Skupština Karlovačke županije 01. 04.

2000. Karlovačka županija

8.2. Izrada Županijskog Plana intervencija u zaštiti okoliša u skladu sa Državnim planom Karlovačka županija 50.000,00 Proračun Županije

8.3. Izrada Planova intervencija u zaštiti okoliša općina i gradova u skladu sa Državnim planom Gradovi i općine Županije Proračun JLS

8.4. Izrada Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša gospodarskih subjekata koji su ih dužni izraditi prema odredbama Državnog plana

Gospodarski subjekti 31. 12. 2000. Nositelji izrade

8.5. Provođenje Plana razminiravanja za 2000. i 2001. godinu u Karlovačkoj županiji Hrvatski centar za razminiranje 2001. Državni proračun

8.6. Snimanje postrojenja za galvanizaciju u Karlovačkoj županiji i donošenje plana mjera za zaštitu voda od galvanskog mulja

Karlovačka županija, Hrvatske vode 2001. 100.000,00 Gospodarski subjekti

8.7. Uvesti strogu kontrolu kloriranja svih pogona za proizvodnju vode za piće

Karlovačka županija (Zavod za javno zdravstvo) TRAJNO 50.000,00/god. JLS

8.8. Organizirati Savjet za ekološku poljoprivredu na području županije

Karlovačka županija (Ured za gospodarstvo) ODMAH

8.9. Postaviti automatsku mjernu stanicu za mjerenje onečišćenja zraka uz brzu gradsku cestu kod tržnice

Grad Karlovac, Zavod za javno zdravstvo ODMAH 100.000,00 Grad Karlovac

8.10. Izraditi propis za preregulaciju prometa u slučaju prekomjernog onečišćenja zraka uz magistralne cestovne pravce

Karlovačka županija, Zavod za javno zdravstvo, Policijska

uprava karlovačka

ODMAH

Sažetak popisa zadaća prema rokovima dovršenja koje su se trebale financirati iz županijskog propračuna (bold) i djelomično iz županijskog proračuna (ostalo) 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. Ukupno 1.1. Izrada elaborata za osnivanje područne mreže

za ocjenu kakvoće zraka 30.000.

1.4. Izrada registra izvora onečišćujućih tvari u zrak 50.000.

2.2. Analiza tla na prisustvo teških metala na poljoprivrednim tlima na području Županije 50.000.

2.4. Izrada programa za pošumljavanje golih površina radi zaštite tla od erozije i povećanja šumskih površina

20.000.

2.6. Izrada elaborata o stanju pitomog kestena i ostalih šumskih voćkarica u Županiji s programom njihove zaštite

50.000.

2.7.? Uspostava cjelovite mreže ekološkog monitoringa za šume Karlovačke županije

3.16. Iznalaženje lokacije za sabirališta i skladištenje opasnog otpada 500.000.

4.1. Izrada Plana zaštite voda u Karlovačkoj županiji

100.000.

4.16. Izrada Programa rješenja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja i pojedinačnih objekata

500.000.

4.18. Izrada programa predtretmana industrijskih otpadnih voda u Karlovačkoj županiji 100.000.

4.21. Ispitivanje kakvoće vode na vodotocima Karlovačke županjie, prezentacija rezultata i obavješćivanje javnosti

trajno

5.1. Izrada karte buke za područje Karlovačke županije, utvrđivanje područja ugroženih bukom

400.000.

5.2. Mjerenje komunalne buke u gradovima Županije

100.000. 100.000. 100.000. 100.000. 100.000. /godišnje

5.3. Izrada Programa mjera za zaštitu od buke na području Županije 200.000.

6.2. Načiniti cjelovitu inventarizaciju biološke i krajobrazne raznolikosti sa izradom odgovarjućih karata

400.000.

6.3. Procjena stanja ugroženosti dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti 200.000.

6.4. Akcijski plan zaštite ugroženih dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti Županije 100.000.

6.5. Valorizacija biol., geol. I kulturnih svojst. Pojedinih tipova krajobraz. I estetskih značajki sa planovima krajobraza

200.000.

6.6. Osnivanje poticajnog fonda za sanaciju i revitalizaciju objekata tradicijske arhitekture 100.000.

6.7.

Popis i vredovanje svih prirodnih i umjetnih močvara, akumulacija, šljunčara i cretova u Županiji s donošenjem odluke o njihovoj zaštiti te izradom Plana mjera njihove zaštite i njihovim upravljanjem

100.000.

6.8. Katastar speleoloških objekata u Županiji, vrednov. Značaja i prijedlog njihove zaštite 200.000.

6.9. Inventarizacija poznate podzemne i špiljske faune u speleološkim objektima Županije 150.000.

7.3. Uređenje, zaštita i prezentacija arheoloških lokaliteta u Karlovačkoj županiji (Budin, Gradac)

8.1. Imenovanje Županijskog eko–stožera u skladu s Državnim planom intervencija u zaštiti okoliša

8.2. Izrada Županijskog Plana intervencija u zaštiti okoliša u skladu sa Državnim planom 50.000.

Sredstva isključivo županijskog proračuna 30.000. 500.000. 450.000. 50.000. 1.030.000. Sredstva županije i drugih izvora 200.000. 1.570.000. 750.000. 350.000. 100.000. 2.970.000.

96

Ukupno 230.000. 2.070.000. 1.200.000. 400.000. 100.000. 4.000.000.

Podaci o sufinanciranju aktivnosti na području zaštite okoliša (izvor – podaci Upravnog odjela za proračun i financije)

1998. OSTALI NESPOMENUTI IZDACI ZA OČUVANJE ČOVJEKOVE OKOLINE

dta.dok. VD dok stv opis stavke konto DUG. SALDO 11. 03. 98. 101 56 34 OPĆ.LASINJA,KONTEJNERI UF 289 200-30-070-15-00 15.000,00 15.000,00 28. 07. 98. 101 172 29 ZAVOD ZA JAV. ZDR. NAB. OPR. UF 1141 40.000,00 55.000,00 22. 10. 98. 101 244 15 UDR.ZA ZAŠT. OKOL. KLC. UF 1686 10.000,00 65.000,00 29. 12. 98. 101 300 38 OPĆ. RIBNIK, KONT. ZA OTPAD, UF 2283 15.000,00 80.000,00 80.000,00 80.000,00

1999. IZDACI ZA OČUVANJE PRIRODE I OKOLIŠA

dta.dok. VD dok stv opis stavke konto DUG. SALDO 20. 07. 99. 101 153 32 HR. CENT. ZA RAZMIN. KLC. UF 1503 310-50-010-10-04 10.000,00 10.000,00 02. 09. 99. 101 184 13 INTERPLAN KLC, 1. SIT. UF 1650 32.547,00 42.547,00 13. 10. 99. 105 10 1 INTERPAN KLC, 1. SIT. UF 1650 -32.547,0 10.000,00 23. 12. 99. 101 263 38 OPĆ. LASINJA, OČUV. OKOLIŠA UF 2505 26.144,60 36.144,60 36.144,60 36.144,60

1999. IZDACI ZA PROGRAME OBNOVE RAZVOJA I PROSTORNOG UREĐENJA

dta.dok. VD dok stv opis stavke konto DUG. SALDO 15. 06. 99. 101 129 56 SYSTEM 3D SKEN.KAR. UF 1224 200-00-060-60-00 32.422,71 32.422,71 14. 07. 99. 101 149 24 AGRONOM. FAK.ZGB.PROJ.ZAŠ.TL.1364 58.560,00 90.982,71 25. 08. 99. 101 178 17 2% ZA STAMB.ZBR.HR.BR.7/99.UF 1658 1.171,20 92.153,91 13. 10. 99. 105 10 2 INTERPLAN KLC,1.S.ZAŠ.OK.F 1650 32.547,00 124.700,91 08. 11. 99. 101 230 32 MIN.OBN.2% ZA ST.ZBR.10/99 F2181 650,94 125.351,85 08. 11. 99. 101 230 33 MIN.OBN.2% ZA ST.ZBR.10/99 F2181 648,45 126.000,30 23. 11. 99. 101 241 16 INTERPLAN,2.S.ZAŠ.OKOL.UF 2266 32.547,00 158.547,30 17. 12. 99. 101 259 13 ACM BIRO GEOD.SNIM.VRLOVKA F2410 21.350,00 179.897,30 20. 12. 99. 101 260 19 MIN.OBN.I RAZ.11/99 2% UF 2471 650,94 180.548,24 24. 12. 99. 101 264 34 AGRON.FAKUL.2.S.ZAŠ.TLA UF 2370 58.560,00 239.108,24 31. 12. 99. 101 269 132 DRŽ.GEOD.UPR.SKENIRANJE,UF 2652 120.000,0 359.108,24 31. 12. 99. 105 24 15 MIN.OBN. 2% ST.ZBR. 12/99 F 2695 R 3.998,20 363.106,44 363.106,4 363.106,44

2000. IZDACI ZA OČUVANJE PRIRODE I OKOLIŠA

dta.dok. VD dok stv opis stavke konto DUG. SALDO 19. 04. 00. 101 74 57 SLUNJČICA, POTPORA OČ. PR. I OK. F851 310-50-010-10-04 20.000,00 20.000,00 18. 07. 00. 101 134 54 CEN. ZA RAZV. POLJOP. SUZ. BJES. 1596 21.402,12 41.402,12 26. 07. 00. 101 140 44 KL. ŠPOR. RIBOL. KORANA KLC UF 2238 5.000,00 46,402,12 7. 11. 00. 101 214 18 VET. STAN. KLC, TROŠ. UZORKOV. F2238 1.739,96 48.142,08 20. 12. 00. 101 245 110 CEN. ZA. RAZ. POLJ. KLC, UG. RIBE F2334 7.320,00 55.462,08 55.462,08 55.462,08

97

2000. IZDACI ZA PROGRAME OBNOVE RAZVOJA I PROSTORNOG UREĐENJA

dta.dok. VD dok stv opis stavke konto DUG. SALDO 15. 02. 00. 101 28 56 ACM GEODET.SNIM.VRLOVKA 2.R.UF330 200-80-060-60-00 18.910,00 18.910,00 25. 02. 00. 101 36 21 AGRON.FAKUL.ZAŠ.TLA 3.F.UF418 29.280,00 48.190,00 16. 03. 00. 101 50 60 MIN.OBNOVE 2% ZA ST.ZB.2/00 F654 963,00 49.153,80 25. 05. 00. 101 98 22 INTERPLAN,OK.S.ZAŠ.OKOLIŠ. F1047 43.486,00 92.639,80 19. 06. 00. 101 114 20 MIN.OBNOVE, 2% ST.ZB5/00 UF1353 869,72 93.509,52 30. 06. 00. 101 122 20 UG.O IZ.PROST.PL.REBROVIĆ F1434 14.428,85 107.938,37 30. 06. 00. 101 122 21 UG. O IZ. PROST.PL.M PETRIČIĆ1433 14.428,85 122.367,22 30. 06. 00. 101 122 22 UG.O IZR.PROST.PL.Ž.LUKAS UF 1432 14.428,85 136.796,07 30. 06. 00. 101 122 54 MIN.KULT.KONZERV.PODL.1.R.UF 1423 72.500,00 209.296,07 11. 07. 00. 101 129 47 MIN.OBN.2% ZA ST. ZB. 6/00 UF 1484 2.315,73 211.611,80 02. 08. 00. 101 145 35 DRŽ.GEOD.UPRAVA, ZAPIS NA CD, F1681 26.000,00 237.611,00 15. 09. 00. 101 176 17 MIN.OBN.2% 7A ST.ZBR. 8/00 UF 187 520,00 238.131,80 25. 09. 00. 101 182 18 UG.O DJ. M.PETRIČIĆ PL.KŽ UF 1925 9.619,24 247.751,04 25. 09. 00. 101 182 19 UG.O DJ.AŽ. LUKAS,PL.KŽ UF 1924 9.619,24 257.370,28 25. 09. 00. 101 182 20 UG.O DJ. T REBROVIĆ PL. KŽ UF 1926 9.619,24 266.989,52 04. 10. 00. 101 189 18 ACMOZALJ, OK. S. VRLOVKA UF 1981 2.440,00 269.429,52 10. 10. 00. 101 194 7 MIN.OBNOVE 2% ZA 9/00 UF 2053 577,15 270.006,67 14. 11. 00. 101 219 21 MIN.OBN.10/00 2% ZA ST. ZBR. F2293 48,80 270.055,47 29. 11. 00. 101 230 21 DRŽ.GEOD.UPR.SKENIRANJE UF 1917 39.500,00 309.555,47 11. 12. 00. 101 238 6 MIN.OBN. I RAZV. 2% 11/00 UF 2472 790.00 310.345,47 20. 12. 00. 101 245 27 MIN.KILT.KONZ.PODLOGA UF 2542 43.500,00 353.845,47 28. 12. 00. 101 250 35 MIN.KULTURE KONZ.PODLOGA UF 2754 29.000,00 382.845,47 31. 12. 00. 105 20 29 MIN.OBN.2% ST.ZBR. 12/00 UF 2789R 1.458,00 384.295,47 384.295,0 384.295,00

2001.

dta.dok. VD dok stv opis stavke konto DUG. SALDO

2002. ZAŠTITA OKOLIŠA

KONTO OPIS DOK.BR. DTM. DUGUJE KLUB ŠPOR. RIBOL. KORANA UF 712 20 4/25 3.000,00 DRUŠ. ZA EKOL. SEDRA BARILOVIĆ UF 951 20 6/04 3.000,00 ŠPOR. RIB. DR. OZALJ, ZAŠT. OKOL. UF 1296 20 7/17 10.000,00 KL. ŠPOR. RIB. KORANA KLC UF 21312259 20 11/28 5.000,00 HRV. ŠUME, SUF. RAZMINIR. UF. 2259 20 12/12 3.000,00 UDR. ZA ZAŠT. OKOLIŠA KLC UF 2383 20 12/23 10.000,00 ŠRD DRAGANIĆ AKTIV. ZA ZAŠ. OK. UF 2382 20 12/23 5.000,00 38119-06 OSTALE TEKUĆE DONACIJE – Z 39.000,00 UKUPNO 39.000,00

Ukupno po godinama:

1 1998. 80.000,00 kn 2 1999. 33.144,60 kn 3 2000. 55.462,08 kn 4 2001. 42.859,68 kn 5 2002. 50.000,00 kn (plan)

98

5. OCJENA PROVEDENOG NADZORA I PODACI O IZREČENIM KAZNAMA

Inspekcija zaštite okoliša

Inspekcija zaštite okoliša obavlja redovni nadzor nad provedbom Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o otpadu, Zakona o zaštiti zraka te 14 propisa donesenih temeljem tih zakona, od kojih se najčešće kontroliraju:

- Pravilnik o katastru emisija u okoliš - Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš - Plan intervencija u zaštiti okoliša - Pravilnik o vrstama otpada - Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom - Pravilnik o postupanju s ambalažnim otpadom - Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom - Uredba o GVE onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora - Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski omotač - Uredba o standardima kakvoće naftnih derivata

Nadzori se obavljaju po službenoj dužnosti temeljem usvojenih programa i planova, po prijavama, po predmetima prosljeđenim iz drugih državnih tijela te u slučajevima iznenadnih ekoloških nesreća.

Nadzor se provodi nad radom pravnih i fizičkih osoba koje proizvode ili postupaju s otpadom, koje imaju tehnološka i energetska postrojenja sa stacionarnim izvorom emisija u zrak, pravnim i fizičkim osobama koje su dužne izraditi operativne planove intervencija u zaštiti okoliša, nad provođenjem mjera zaštite okoliša iz rješenja o odobrenju zahvata u okoliš, nad kakvoćom tekućih naftnih derivata, kao i u svim slučajevima onečišćenja okoliša od strane pravnih ili fizičkih osoba te nepoznatih počinitelja. U proteklom petogodišnjem periodu na području Karlovačke županije subjekti nadzora inspekcije zaštite okoliša bili su:

AB MONTAŽA d.o.o., AB TEMELJ d.o.o., ABB d.o.o., ADRIADETROIT d.o.o. Slunj, ADRIADIESEL d.d., AGRO–KA d.o.o. Krnjak, AGRO–UNION d.o.o. Ogulin, AGROPROTEINKA d.d. Sesvetski Kraljevac, AL–KAMETAL d.o.o., Alati za obradu drveta VINSKI, ALMONT Draganići, ALSTOM POWER d.o.o., ASFALTI d.o.o., AUTO–KRUPA d.o.o., AUTO KLUB Duga Resa, AUTO LINE d.o.o., Autocentar FRKETIĆ, AUTOKAROSERIJA MOHOR Ozalj, AUTOKAROSERIJA SAMARŽIJA d.o.o., AUTOKUĆA NOVOSEL, AUTOPROMET d.d. Slunj, AUTOTRANSPORT d.d., BECHTEL INTERNATIONAL INC. Ogulin, BETI d.o.o. Žakanje, BETON Ogulin, BONEJA d.o.o., BOSCH SERVIS, Bravarska radionica VUKMANIĆ, Bravarski obrt BOLJKOVAC, BRAZIL pržionica kave, BUSAK d.o.o., CESTA d.d. u stečaju, CESTE Karlovac d.o.o., CHEMODERM d.o.o., CROATIA PUMPE d.d., ČISTOĆA d.o.o., DIP d.d., Dragan HAZLER Slunj, DRAŽENOVIĆ d.o.o. Draganić, ELEKTROCOMMERC Netretić, ELEKTROTRADE Ogulin, ETT d.o.o., FEROTEX d.d., FINVEST CORP. d.d., FORD–OPEL SERVIS Gašpić – Draganić, FRANKY d.o.o. Ogulin, FRIGO–OM, FRIGO Ogulin, FRIGO SERVIS Duga Resa, FRIGOREND Slunj, GOVEK Božidar Duga Resa, GRADSKO POGLAVARSTVO Grada Karlovca i Grada Ozlja, GUMI Pađen d.o.o., Gzim MARTINAJ pekarski obrt, GZZP d.d. Slunj, HEP d.d. Pogon HE Ozalj, HERAK, HIDROELEKTRA–NISKOGRADNJA d.d. Zagreb, HOLJEVAC d.o.o. Zagreb, HP Pošta Klc, HŠ Uprava šuma Klc, HT d.d. TK CENTAR Klc, HŽ kolodvor Mahično, HŽ RJ Vuča vlakova Klc, ILSAD d.o.o. Ozalj, IN METAL d.o.o. Ozalj, INTERPLAN d.o.o., IZGRADNJA d.o.o. Ogulin, JAVNA VATROGASNA POSTAJA Grada Karlovca, JELENKO d.o.o. Ogulin, JURAC Zlatko Klc,

99

JURAŠIĆ ugostiteljski obrt Ogulin, JURČEVIĆ Ana Duga Resa, JURINA metal d.o.o. Zagreb, KA METAL d.o.o., KA MOD d.d., Kamenolom BROĆANAC, KARLOVAČKA PIVOVARA d.d., KELTEKS 2 Krnjak, KELTEKS d.o.o., KGK d.d. u stečaju, KIK d.o.o., KIM d.d. Klc, KIŠUR Mihael Klc, Klesarstvo STANKOVIĆ, KOMUNALAC Slunj d.o.o., KOMUNALNO Duga Resa, KOMUNALNO d.o.o.Ozalj, Konfekcija KLEMENIĆ Kamanje, KONSTRUKTOR INŽENJERING d.d. Split, KONTEL d.o.o., KORDUN d.d., KOŽATEX d.o.o., LANA KARLOVAČKA TISKARA d.d., LI-M d.o.o. Netretić, LINDE PLIN d.o.o., LOLA RIBAR d.d., LJEKARNA OGULIN, LJEVAONICA DUGA RESA d.o.o., MADIG d.o.o. MREŽNICA Ogulin, MB TISAK, MISS d.o.o. Krnjak, MOGUŠ Mirko Generalski Stol, NOVOSEL Juraj Ribnik, OGULINKA d.o.o. Ogulin, OPALIČKI Marijan Ozalj, OPĆA BOLNICA Ogulin, OPĆINA Generalski Stol, OPĆINA Josipdol, OPĆINA Rakovica, OPĆINSKO POGLAVARSTVO Lasinja, OPĆINSKO POGLAVARSTVO Vojnić, PAMUČNA INDUSTRIJA DUGA RESA d.d., PLAVETIĆ autootpad, PLITVIČKA KRALJICA Grabovac, PPK d.d., PULJAK Stanislav Ozalj, ROBNI TERMINALI Ilovac, SIGMA Klc, SITOTISAK TAMPONTISAK TDK, SKENDER Josip Karlovac, SLADIĆ Milka Karlovac, STANOPRIVREDA d.d. Ogulin, STARI KAMENOLOM Slapno, STIŠĆAK Ivan Duga Resa, ŠEGOTA mesarski obrt Karlovac, ŠTACIJA d.o.o., ŠUMARIJA Draganić, ŠUMARIJA Rakovica, TEHNO–PAL SERVIS Klc, TEMELJ d.o.o., TISKARA GAZA d.o.o., TORNADO BAKIN d.o.o., TPK STROJEVI d.o.o., TRANSPORT I MEHANIZACIJA d.o.o., TSCIP d.d., TVORNICA PLINSKIH TURBINA d.d., VELEBIT d.d. , VIADUKT d.d. Zagreb PJ Mahično, VODOPRIVREDA d.d., VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o., VOJNI POLIGON OS RH Slunj, VULJANIĆ d.o.o., WIENERBERGER d.d. , ZAK d.o.o. Draganić, ZELENA AKCIJA kamenolom Tounj, ZELJE PROMET Ogulin, ZOKI servis Karlovac, ZORAJ Milovan Karlovac, ŽALAC Slunj, ŽE-ČE d.d. u stečaju, ŽITOPROIZVOD d.d. i ŽLIMEN Ogulin.

Tjekom razdoblja od početka 1998. do kraja 2002. godine na području

Karlovačke županije poslove inspekcije zaštite okoliša obavlja jedan inspektor i u tom je periodu izvršeno 822 inspekcijska nadzora i sastavljeno 690 zapisnika. U navedenom razdoblju ukupno je doneseno 348 rješenja, od toga:

- 171 (50 %) rješenja zbog neprovođenja Zakona i ostalih propisa o otpadu - 99 (29 %) rješenja zbog neprovođenja Zakona o zaštiti zraka i uredbi koje

reguliraju srodnu problematiku - 62 (18 %) rješenja zbog neprovođenja Zakona o zaštiti okoliša i tri provedbena

propisa - za 16 preostalih rješenja nije utvrđeno na koje se područje odnose jer se

tijekom navedenog razdoblja nije se cijelo vrijeme vodila tako detaljna evidencija kao zadnje dvije godine

Zbog nepostupanja po izdanim rješenjima doneseno je 136 zaključaka, što ukazuje na to da poslovni subjekti u 39 % slučajeva nisu odmah postupili po nalogu inspekcije. To je ujedno i najčešći razlog zbog kojeg je inspekcija podnosila prijave za pokretanje prekršajnog postupka, kojih je u promatranom razdoblju bilo 72.

Prema usvojenom programu, a s ciljem utvrđivanja pravog stanja odlagališta, obavljani su nadzori nad “radom” svih odlagališta otpada na području Županije koja su temeljem odredbi Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom trebala biti sanirana ili zatvorena do 01. siječnja 2001. godine te je tom prilikom utvrđeno da niti jedno ne udovoljava propisanim uvjetima i da ih je potrebno zatvoriti (zbog ekoloških problema koji bi nastali njihovim zatvaranjem dok još nisu izgrađena nova taj je rok produžen do 01. srpnja 2003., a novim ZOO do ___ godine).

Provođen je i sustavni nadzor postupanja s otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštite u bolnicama, domovima zdravlja i sl., nad bolničkim spalionicama

100

otpada u vezi s mjerenjima emisija u zrak, kao i zbrinjavanje neupotrebljivog farmaceutskog otpada iz donacija.

Prilikom nadzora nad poslovanjem pravnih i fizičkih osoba koje postupaju s tvarima koje onečišćuju ozonski omotač (održavanje i servis rashladnih i klima uređaja) zapreku za pokretanje postupka predstavljala je nedorečenost Uredbe o tvarima koje oštećuju ozonski omotač, jer nije definiran pojam krajnjeg korisnika, nije regulirana prodaja TOOO tvrtkama koje nemaju odobrenje MZOPU za postupanje s tim tvarima, a nije riješen niti način obrade dijela tvari koje postaju opasni otpad, kao niti obaveza njihovog prikupljanja iz domaćinstava.

Inspekcija je intervenirala u (svim)?? slučajevima ekološkog akcidenta, od kojih se većina dogodila u cestovnom prijevozu opasnih tvari i za velik dio nadležna za postupanje bila je vodopravna inspekcija. Umjesto zaključka, dostatno je vidjeti činjenicu da čak 50 % rješenja kojima se zabranjuju radnje ili naređuju mjere u vezi neodgovarajućeg gospodarenja s otpadom, što potvrđuje da je najveći problem zaštite okoliša njegovo onečišćenje otpadom.

Postupanje Inspekcije zaštite okoliša u razdoblju od 01.01.1998. do 01.01.2002. godine 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. Broj zaprimljenih prijava / predstavki 28 29 BROJ OBAVLJENIH NADZORA PRI ČEMU JE SAČINJENO: 39 156 174 196 257 Zapisnika o nadzoru 39 156 174 192 129 Službenih zabilješki 4 49 Zapisnika o kontroli izvršenja 79 UKUPAN BROJ DONESENIH RJEŠENJA: 29 109 37 81 92 UKUPAN BROJ DONESENIH RJEŠENJA PO PODRUČJIMA: ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA 4 16 7 12 23 ZAKON O OTPADU 15 63 10 39 44 ZAKON O ZAŠTITI ZRAKA 10 30 7 30 22 NERAZVRSTANO, RJEŠENJA FIZIČKIM OSOBAMA I OSTALO 13 3 POSTUPANJE STRANKI PO RJEŠENJU: Postupljeno po rješenju 21 10 40 Nije postupljeno po rješenju 13 Nije izvršena kontrola izvršenja 36 BROJ DONESENIH ZAKLJUČAKA O DOZVOLI IZVRŠENJA 6 44 27 53 6 UKUPAN BROJ PODNESENIH PREKRŠAJNIH PRIJAVA 1 7 15 17 32 Broj primljenih rješenja Prekršajnih sudova 1 9 7 13 Obustavljenih prekršajnih postupaka zbog zastare 2 1 3 Broj izrečenih kazni 5 7(37.200kn) 1 (7.000 kn)

Vodopravna inspekcija

Inspekcijski nadzor u području zaštite voda u Karlovačkoj županiji obavlja jedan inspektor. U ukupnim aktivnostima ove inspekcije naglasak je na rješavanju akcidentnih situacija i prijava, uglavnom u svezi zaštite voda od zagađivanja. Korištenje voda, meliracije, uređenje vodotoka, zaštita od štetnog djelovanja voda i programom predviđeni nadzori u poslovnim subjektima u drugom su planu. Zakonom o vodama utvrđena je nadležnost državne i županijske vodopravne inspekcije. U nadležnosti Državne uprave za vode su rijeke Kupa i Korana kao međudržavni vodotoci, rijeka Mrežnica kao državni vodotok te svi veći zagađivači, odnosno, oni poslovni subjekti kojima Hrvatske vode VGO Sava, Zagreb, izdaju vodopravne akte. Županijska inspekcija, međutim, izlazi na uviđaj pri svim akcidentnim situacijama te obrađene predmete dostavlja državnoj inspekciji, u čijoj je nadležnosti donošenje upravnih mjera i pokretanje prekršajnih postupaka. Vodopravna inspekcija uspješno surađuje sa inspekcijama koje kontrolirju srodnu problematiku (građevinska, sanitarna, veterinarska, gospodarska, komunalna i inspekcija zaštite okoliša), Zavodom za javno zdravstvo Karlovačke županije, komunalnim tvrtkama i Hrvatskim vodama. Aktivnost županijske inspekcije opterećena je brojnim poteškoćama, od kojih je među prvima nepostojanje Operativnog plana za provedbu mjera, jednog od osnovnih dokumenata važnih u situacijama izvanrednog zagađenja, prvenstveno u uvjetima nepovoljnih hidroloških prilika zbog kojih se pogoršava utvrđena vrsta ili kategorija vode u točci miješanja nakon ispusta otpadne vode. Isto tako, Zakonom o vodama predviđena uloga Hrvatskih voda, kao stručne pravne osobe za obavljanje i organiziranje poslova upravljanja vodama do sada još nije u potpunosti zaživjela i u praksi se uglavnom svodi na davanje mišljenja u postupku izdavanja vodopravnih uvjeta i suglasnosti, stručnih mišljenja, prisustvovanja tehničkim pregledima, naplaćivanja naknada i izrade planova lokalnih voda kojima se predviđa njihovo uređenje i održavanje. Velika je i uloga, odnosno odgovornost fizičkih i pravnih osoba koje obavljaju djelatnosti kojima se onečišćuju / zagađuju vode, kao i onih koje obavljaju komunalne djelatnosti. Jedinice lokalne samouprave teško preuzimaju odgovornost za izgrađene ili “divlje” kanalizacije i vodovode, (odnosno za neizgrađenost istih), za nelegalne, ali i za legalne (no ne i u skladu sa zakonom uređene) deponije komunalnog (i ujedno tehnološkog, a dijelom i opasnog) otpada. Mnoge dodatne probleme uzrokovala je posljednjih godina izgradnja autocesta na području Županije, koji se odražavaju u presjecanju prirodnih tokova voda, zatrpavanju niza prirodnih izvora i neminovnom utjecaju popratnih građevinskih sadržaja tjekom gradnje, upitnog održavanja brojnih separatora, upojnih bunara i preljeva.

U problematici očuvanja stanja naših vodotoka i još važnije, kakvoće vode za piće, sve jače se nameće potreba što bržeg uspostavljanja suradnje svih navedenih sudionika, a posebno u provođenju preventivnih mjera zaštite, koje su za sada na margini djelovanja. Bez ispunjenja tog uvjeta, nspekcijska aktivnost, ma koliko bila velika i dosljedna, teško može u značajnoj mjeri pridonositi očuvanju vodenih resursa, a time i održivom razvitku općenito.

U 1998. županijska vodopravna inspekcija izvršila je nadzor kod 44 gospodarska subjekta: KORDUN d.d. Karlovac, BETA - INŽINJERING d.o.o. Klc, AUTO LINE d.o.o. Klc, ŽE ČE d.d. Klc, ABB d.o.o. Klc, VRATARIĆ d.o.o. Klc, IGM Tounj d.d. Klc, BETA NISKOGRADNJA d.o.o. Klc, AUTOTRANSPORT KARLOVAC d.d. Klc, Prehrambeni kombinat SLOBODA Ogulin d.d., KOŽATEX d.o.o. Klc, CHEMODERM d.o.o. Klc, HEP d.d. Zg HE Gojak Ogulin, BETI d.o.o. Žakanje, KAPLAST – EKO d.o.o. Klc Vojnić, LIGA d.o.o. Klc, AUTOSERVIS AS Klc, WIENERBERGER – ILOVAC d.d. Pogon II, 2 D MAG Duga Resa, TORNADO – BAKIN d.o.o. Klc, ROSA d.o.o. Klc, AUTOBUS d.o.o. Zagreb, KIO d.o.o. Klc, TEHNIČAR Betonara d.o.o. Klc, CESTA d.d. Klc, AUTOKUĆA Bajac Klc, LINDE PLIN d.o.o. Klc, Nada Jurašić Ogulin, AQUA SOLLE Klc, ŽANIĆ Duga Resa, AUTO Benić d.o.o. Klc, OPĆA BOLNICA Ogulin, Darko

104

Draženović strojobravarski obrt Klc, PIRAMIDA Ivan Štedul, AUTOSERVIS Podrebarac Žakanje, KAMOD d.d. Klc, SVIM Ozalj, AUTOSERVIS Goran Matičić Duga Resa, ŠTACIJA d.o.o. Klc, AUTO HORVAT Klc, ŽAK d.o.o. Klc, TEMPO d.d. Zg RJ GRAĐENJE Stolarija BOR, AUTOCENTAR Frketić d.o.o. Klc, KARLOVAČKA PIVOVARA d.d. Karlovac. Pored nazora u gospodarskim subjektima, inspekcija je vršila i nadzore nad zagađenjima vodotoka od strane poznatih ili nepoznatih počinitelja. Tijekom godine inspekcija je izvršila ukupno 66 nadzora, od kojih je 33 izvršeno prema predviđenom programu redovnog nadzora nad poslovanjem gospodarskih subjekata. Na temelju prijave izvršeno je 20 nadzora, od kojih se u 12 slučajeva radilo o zagađenju. Doneseno je 21 rješenje i podneseno 6 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Tijekom 1999. uz gospodarske subjekte nadzirane u prethodnoj godini subjekti nadzora su bili: MATAKOVIĆ D. Resa, AUTOSERVIS Branko Trbušić D. Resa, FINVEST CORP d.d. Klc, LANA – KARLOVAČKA TISKARA d.d. Klc, VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Klc, LINDE PLIN d.o.o. Klc, MARIJANA TRADE d.o.o. Klc, TAL d.d. Og, KIM d.d. Klc, SITOTISAK TAMPONTISAK TD Klc, TPK Strojevi d.o.o. Zg RJ Kamanje, HEP d.d. Zg HE Ozalj, CROATIA PUMPE d.d. Klc, PAMUČNA INDUSRIJA D. Resa d.d., ZAK d.o.o. Draganić, AUTOHRVATSKA d.o.o .Klc, KIA CROATIA d.d. Zg, SERVIS I SALON Klc, AUTOPRAONICA Lovrić Ogulin, TRANSPORT I MEHANIZACIJA Klc d.o.o., ARKA Klc, VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. PJ Kanalizacija, BADEL 1862. d.d. Zg PJ Vivodina, ČISTOĆA d.o.o. Klc, GUMI SERVIS Og, ROBNI TERMINALI Zg d.o.o. PJ Klc, ARKADA d.o.o. D. Resa, ADRIA DIESEL d.d. Klc, Obrt za ugostiteljstvo i ribarstvo Milan Kovačić Plaški, ZLATNA RIBICA Darko Tolušić Josipdol, RIBNJAK VRNJIKA Lipoščak Ivica Og, RIBOGOJILIŠTE Ivan Muhac Josipdol, TEMELJ d.o.o. Klc, TROSERVIS D. Resa, AUTORAD d.o.o. Klc, HELAMAG d.o.o. Klc, RIBARSKI CENTAR d.o.o. Zg Ribnjak Draganić, AUTOSERVIS Matičić D. Resa, MATEŠA COMMERC Klc, ALATI ZA OBRADU DRVETA Vinski Klc, KOMUNALAC d.o.o. Slunj, BN Uslužni obrt D. Resa, ZD MAG D. Resa, INA d.d. Zg, Benz. postaja Ilovac, INTERPETROL d.o.o. Benz. pos. BETA, BETA ugostiteljstvo d.o.o. Klc, ENERGOPETROL d.d. Zg, Benz. post. Švarča Ukupno je izvršeno 90 nadzora, od kojih 51 po programu redovnog nadzora nad poslovanjem tvrtke, (uključujući i program nadzora državne inspekcije), 12 se odnosilo na kontrolni pregled, 15 puta inspektor je izvršio očevid po prijavi, a u 11 slučajeva se radilo o incidentu, odnosno iznenadnom zagađenju. Doneseno 24 rješenja, protiv kojih je izjavljeno 7 žalbi i podnesene dvije prijave za pokretanje prekršajnog postupka. U 2000. godini navedenim subjektima nadzora pridruženi su: AUTOKUĆA NOVOSEL, automehaničarski obrt Klc, GAŠPIĆ automehaničarski obrt Draganić, ŠTEFI d.o.o. Klc, CENTROGRADNJA d.o.o. Klc, AUTOKUĆA Bajac Klc, AUTORAD d.o.o. TEHNIČKA ŠKOLA Tehnološki punkt, AUTOPROMET d.d. Slunj, BN D.Resa, BAČELIĆ Praonica D. Resa, BRAZL d.o.o. Klc, VIADUKT d.d. Zg, VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Ogulin, MO Jamadol – Luščić, KELTEKS d.o.o., MIS d.o.o. Klc Krnjak, GZZP d.d. Slunj, KIK d.o.o. Klc, KOŽATEX d.o.o., LURA d.d. Zg Farma Novigrad, DEVČIĆ d.o.o. D. Resa, Obrt za proizvodnju aditiva za beton Klc, GMTT Lešćanec Krnjak. Ukupno je izvršeno 96 nadzora, od kojih 21 u okviru redovnog programa nadzora nad poslovanjem tvrtki, 18 kontrolnih pregleda, a 12 u okviru organizirane akcije. 44 nadzora su izvršena na osnovu prijave, od kojih je 12 okvalificirano kao incident. Doneseno je 15 rješenja, dat je 1 prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka, a 8 ih je prosljeđeno državnoj vodopravnoj inspekciji kao nadležnoj za davanje prijedloga za pokretanje prekršajnog postupka. Tijekom 2001. novi subjekti nadzora su bili: INDUSTROGRADNJA d.d. Zg, BECHTEL KAMP Ogulin, TVORNICA SULFATNE CELULOZE I PAPIRA Plaški, AUTOTRANSPORT d.d. Slunj, ORAH d.o.o. Ozalj, SIGMA Obrt za izradu netalne galanterije, ANGELIKA Ozalj, ASFALTI d.o.o. Klc, GRAD KARLOVAC, FORD OPEL Servis, STRABAG d.o.o. Zg, KONSTRUKTOR INŽINJERING d.d. Split, TOMISLAV Obrt Duga Resa, AUTOPRAONICA BN D. Resa, OPĆINA ŽAKANJE,

105

TOPLANA d.o.o. Klc. Izvršeno je ukupno 82 nadzora, od kojih je samo 4 po programu redovnog nadzora, 29 kontrolnih pregleda, 31 nadzor po prijavi, a u 20 slučajeva se radilo o incidentu. Doneseno je 14 rješenja, izjavljeno 5 žalbi, podnesena 3 prijedloga za poretanje prekršajnog postupka, dok je za 7 predmeta za predlaganje pokretanja prekršajnog postupka nadležna bila državna inspekcija. U 2002. pored do sada nadziranih subjekata nadzirani su još i: INA d.d. Zg BP Jarče Polje, Smičiklasova i Rakovac, MADIG d.o.o. Klaonica Josipdol, ARMA d.o.o. Klc, FRENKY Slunj, KOMGRA d.o.o. Zg, Darko Flanjak Nikšić, MARIN Klc, H – ARBOR d.o.o. Klc, STRABAG d.o.o. Zg Asfaltna baza Jarče polje, ALMONT GAŠPIĆ Bravarski obrt, MEGATTI d.o.o. Zg pogon Maljevac, MS PRODUKT d.o.o. Klc, BP ŠVARČA Restoran KA 555, TAL d.d. Og., KORANA d.d. Restoran MIRNA, ŠVARČAKU Restoran, UNIWELD STOJEVI d.o.o. Žakanje, HRVATSKI OLIMPIJSKI CENTAR d.o.o. Restoran SABLJAKI, KGK d.d. Klc u stečaju, Automehaničarski obrt Vrbetić Oliver, HOTEL JOSIPDOL, MEGATTI d.o.o. Zg, Klesarski obrt MILJAK Klc, ELEZ d.o.o. Josipdol, KOLOS d.o.o. D. Resa, KAMOD d.d. Klc, ARMA d.o.o. Klc, ETT d.o.o., Klc, GERIJATRIJA D. Resa, LJEVAONICA d.o.o. D. Resa, TOPLICE LEŠĆE, AUTOPRAONICA Milan Belobaba, LAGER BAŠIĆ d.o.o. Zg. Ukupno je izvršeno 112 nadzora, od kojih 42 po programu, 31 kontrolni pregled, a 38 na osnovi prijave. Doneseno je 24 upravna rješenja, data su 3 prijedloga za pokretanje prekršajnog postupka, a za 5 je nadležna bila državna inspekcija. 6. OCJENA KORIŠTENJE FINANCIJSKIH SREDSTAVA

Iz tablica obrađenih u prethodnim poglavljima može se zaključiti da su sredstva županijskog proračuna namijenjena za potrebe zaštite prirode i okoliša su nedostatna, bez obzira usporedimo li ih sa sredstvima traženim Programom zaštite okoliša, ili sa stvarnim potrebama na terenu. Uz to, iz njihovog trošenja vidljivo je da se sa stavke zaštite prirode i okoliša financiraju i poslovi koji, istina imaju određene veze sa zaštitom okoliša, ali nisu primarno poslovi iz toga djelokruga.

S druge strane, poslovi zaštite okoliša propisani zakonskim odredbama najčešće imaju svoj hijerarhijski slijed, odnosno uporište u poslovima koji se vrše na državnoj razini. Izostanak tih poslova na državnoj razini (npr. donošenje Strategije zaštite okoliša tek 2002. godine, nedostatak Katastra emisija u okoliš za Županiju i sl.) stavlja pod znak pitanja njihovo izvršavanje na županijskoj razini. Zaseban problem predstavlja nedefiniranje poslova državne i lokalne uprave na način da se točno urvrdi koji su poslovi u čijoj nadležnosti i kako preuzeti dokumentaciju koju je vodilo drugo tijelo.

U taj nedefinirani prostor se ubacuju razne investicije koje, iako za konačni cilj imaju kvalitetniji okoliš, formalno ipak pripadaju drugim djelatnostima (komunalne, razvojno - investicijske, zdravstvene, potpore nevladinim organizacijama i dr.). Program zaštite okoliša Karlovačke županije svojim odredbama je samo potencirao taj trend, tako da su djelatnosti koje definitivno pripadaju pod druge "stavke" unutar proračuna, stavljene pod poslove zaštite okoliša, čime su svojom brojnošću i prevelikim zahtjevima u potpunosti ugušile stvarne poslove zaštite okoliša - planovi interventnih mjera u zaštiti okoliša, postupak određivanja lokacija za gradnju građevina namijenjenih skladištenju, obrađivanju ili odlaganju otpada, sanacije zatvorenih i napuštenih odlagališta otpada, praćenje stanja krajobraza i biološke raznolikosti, zaštita osobito vrijednih i/ili zaštićenih dijelova prirode, praćenje kakvoće zraka na područje Županije, poduzimanje mjera zaštite te unapređenje i poboljšanje stanja zraka i sl;

106

7. PROCJENA POTREBE IZRADE NOVIH ILI IZMJENE POSTOJEĆIH DOKUMENATA

Program zaštite okoliša Karlovačke županije Učinkovitost zaštite okoliša u jedinicama područne (regionalne) i lokalne samouprave

osiguravaju njihova predstavnička i izvršna tijela izradom i donošenjem programa zaštite okoliša te drugih dokumenata važnih za zaštitu okoliša, a stručno obavljanje tih poslova povjeravaju svojim upravnim tijelima te pravnim osobama registriranim za tu djelatnost. Ostvarivanju ciljeva zaštite okoliša pridonose i građani, kao pojedinci ili organizirani te su im tijela jedinica područne i lokalne samouprave dužna osigurati pristup informacijama, a prema potrebi i sudjelovanje pri institucionalnom rješavanju pitanja zaštite okoliša.

Program zaštite okoliša za područja županija treba sadržati osnovne ciljeve, uvjete i mjerila zaštite okoliša u cjelini, prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnim dijelovima i pojedinačnim prostornim cjelinama te razraditi načela i smjernice zaštite okoliša sadržane u Strategiji zaštite okoliša.

Pri tome prioritetne okolišne probleme treba određivati prema jačini njihova utjecaja na zdravlje ljudi, eko-sustave i socio-gospodarske aktivnosti. Stoga treba posvetiti osobitu pažnju žurnosti njihova rješavanja i stupnju njihove dovršenosti. Kako pravoj identifikaciji problema i određivanju prioritetnih aktivnosti za svaku sastavnicu po okolišu prethodi analiza postojećeg stanja i sagledavanje svih institucionalnih, kadrovskih, tehničkih i financijskih potreba, ovo je izvješće pokušalo dati odgovor na navedena pitanja. Nadalje, kako bi se svi društveni čimbenici potaknuli na aktivnu suradnju u provođenju ovog dokumenta, ali i izradu vlastitih planova vezanih za zaštitu okoliša, Program bi se trebao temeljiti na stimulativno – afirmativnom pristupu, sa snagom poticanja motiviranosti sudionika temeljenoj na načelu dobrovoljnosti. Isto tako, Program treba imati snagu potaknuti obje razine samouprave, sve sektore i skupine na konkretne aktivnosti, što je jedino moguće postići afirmacijom sposobnih pojedinaca, bez obzira u kojoj se od tih skupina nalazili. Budući da provedba Programa iziskuje velika financijska sredstva, pored popisa aktivnosti, koji se, naravno, može kontinuirano nadopunjavati, Program je, trebao i predvidjeti realne mogućnosti osiguranja financijskih izvora, odnosno, visinu proračunskih sredstava na koje je uopće moguće računati.

Odredbom stavka 2. članka 20. propisano je da program zaštite okoliša županije mora biti usuglašen sa Strategijom zaštite okoliša, a program zaštite okoliša grada ili općine, odnosno njihovog užeg područja, sa programom zaštite okoliša županije.

Izrada Programa zaštite okoliša Karlovačke županije dovršena je u prosincu 1999. godine, a od strane Skupštine Karlovačke županije usvojena je Zaključkom od 31. 03. 2000. (Glasnik Karlovačke županije 8/2000). Nacionalnu strategiju zaštite okoliša donio je Hrvatski Sabor 25. siječnja 2002. godine (NN 46/02), dakle dvije godine kasnije. U međuvremenu, doneseni su i neki novi propisi iz ovog područja, a kako su u Mjerama zaštite okoliša Programa zaštitite okoliša Županije većinom sadržane obveze iz propisa i drugih dokumenata, to je određeni dio mjera danas neusklađen sa nekim odredbama. U narednom će se razdoblju istražiti usklađenost Programa zaštite okoliša Županije sa Strategijom i propisima i po potrebi predložiti potrebne izmjene ili podrobnija novelacija ovog dokumenta.

Program zaštite okoliša Karlovačke županije u točki 8. “Program mjera zaštite okoliša sa troškovima”, na osnovi razmatranja potreba u zaštiti okoliša predložio je nositelje aktivnosti, potrebna financijska sredstva i rokove za njihovu provedbu. Napomenuto je, međutim, i to da će neke aktivnosti vjerojatno biti potrebno vremenski pomicati, uglavnom zbog nedostatka financijskih sredstava te da će se pojedine aktivnosti trebati i nadopunjavati

107

novima, ovisno o aktualnoj problematici i novim okolnostima koje će se pojaviti u području zaštite okoliša.

Kao nositelji spomenutih aktivnosti navode se Županija, gradovi i općine, gospodarski subjekti s javnim ovlastima, ustanove i dr., a kao izvori financijskih sredstava županijski proračun, proračuni jedinica lokalne samouprave te ostali izvori. Ovdje se javlja i dodatan problem, budući je kasnije donesenim Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01) razgraničena nadležnost između gradova i općina kao jedinica lokalne samouprave i županija kao jedinica regionalne samouprave. Na žalost, to nije slučaj i s posebnim propisima koji reguliraju problematiku zaštite okoliša, u kojima se županije javljaju ne samo kao jedinice lokalne samouprave (pa u nekim slučajevima nije jasno što je djelokrug rada županija, što općina i gradova, a što zajednički), već nije sasvim izričito razgraničena nadležnosti između državne uprave (dosadašnje županijske državne uprave) i sadašnje regionalne samouprave. Dakle, uvjeti za usklađenje Programa zaštite okoliša Županije sa Nacionalnom Strategijom zaštite okoliša steći će se tek kada se točno odredi i razgraniči nadležnost državne uprave, regionalne i lokalne samouprave u svim propisima koji reguliraju područje zaštite okoliša.

Program zaštite okoliša – izmjene i dopune sa Županijskim planom intervencija u zaštiti okoliša

Zakonska osnova za izradu Planova intervencija u zaštiti okoliša sadržana je u članku 42. Zakona o zaštiti okoliša (NN 82/94), kojim je određeno da Vlada donosi Planove intervencija za slučajeve moguće ekološke nesreće ili izvanredne događaje koji mogu osobito ugroziti okoliš, te izazvati opasnost za život i zdravlje ljudi.

Zakonom je isto tako određeno da planove intervencija moraju imati proizvođači opreme i uređaja koji mogu prouzročiti onečišćavanje okoliša.

Premda to Zakon izričito ne govori, iz ovih se odredbi može zaključiti da se pod pojmom “utjecaja koji nisu pod nadzorom” radi o tehnološkim i/ili industrijskim akcidentima.

Odredbom Čl. 19. Zakona o zaštiti okoliša propisana je obveza županija (a gradova i općina tek “kada je potrebno”) donošenja Programa zaštite okoliša, a odredbom Čl 21. propisano je da se navedenim Programom, između ostalog, utvrđuje i način provođenja interventnih mjera u izvanrednim slučajevima onečišćavanja okoliša.

Državnim Planom intervencija u zaštiti okoliša (točka 3. glava V) predviđena je mogućnost da se Plan intervencija može donositi i provoditi samostalno, ako Program zaštite okoliša nije donesen. Budući da je Karlovačka županija donijela Program zaštite okoliša koji se ne temelji na operativnim planovima intervencija u zaštiti okoliša pravnih i fizičkih osoba, kako je to određeno Državnim Planom (točka 9. glave II), županijski Plan intervencija u zaštiti okoliša treba donijeti kao da Program zaštite okoliša nije niti donesen te ga treba integrirati u isti, što bi ujedno značilo i noveliranje Programa.

Izrada županijskih, gradskih i općinskih Planova intervencija od strane Stručnih povjerenstava koje osniva predstavničko tijelo jedinice područne, odnosno lokalne samouprave predviđena je Državnim Planom intervencija u zaštiti okoliša (točka 7. glave V).

Mogućnosti za izradu novih dokumenata su različite: 1. postoji mogućnost izrade novog programa zaštite okoliša u okviru kojeg će biti i Plan

intervencija 2. novelirati postojeći Program zaštite okoliša, a izraditi zaseban Plan intervencija 3. najbolje rješenje - izraditi opsežan dokument u tri dijela koji će se sastojati od:

a) izviješća b) programa c) plana intervencija

108

109

8. OSTALI PODACI VAŽNI ZA ZAŠTITU OKOLIŠA

Insitucionalna osposobljenost za obavljanje poslova zaštite okoliša Problematika zaštite okoliša zajednička je gotovo svim sektorima jer gotovo

svako područje ljudskog djelovanja ima i svoju okolišnu dimenziju. Zato je važna ne samo vertikalna koordiniranost između upravnih tijela na sve tri razine (državnoj, županijskoj i lokalnoj), već i horizontalna koordinacija po sektorima. Sva upravna tijela, a ne samo ona nadležna za poslove zaštite okoliša u užem smislu, imaju specifičnu ulogu osiguravanja uvjeta drugim učesnicima u zaštiti okoliša, usklađivanja, integriranja, verificiranja te usmjeravanja obveza i aktivnosti. O njihovoj učinkovitosti ovisi učinkovitost svih drugih sudionika.

Središnja tijela državne uprave Premda su sva ministarstva u više ili manje područja svog djelovanja važna i

odgovorna za sektor zaštite okoliša te svojim djelovanjem mogu stimulirati istraživanje i razvoj ovog područja, neka se ministarstva mogu istaknuti kao najvažnija:

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva osnovno je upravno državno tijelo u području zaštite okoliša (zraka, tla, voda, biljnog i životinjskog svijeta u ukupnosti uzajamnog djelovanja), postupanja s otpadom, prostornog planiranja i graditeljstva, uključujući i odgovarajuće inspekcije, osiguranje provedbe katastra onečišćavanja okoliša i informacijskog sustava zaštite okoliša (razmišlja se i o praćenju stanja zraka i tala). Pored toga, u djelokrugu rada ovog ministarstva je i komunalno gospodarstvo, važnan sektor za zaštitu okoliša, jer upravo je nezadovoljavajuće stanje opremljenosti komunalnom infrastrukturom (sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odlagališta otpada) razlog najvećih pritisaka na okliš;

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva u čijoj je nadležnosti zaštita poljoprivrednog zemljišta, šuma i voda kao naših najvažnijih resursa, ali i operativno gospodarenje istima;

Ministarstvo kulture, koje obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na prirodnu baštinu i zaštićene dijelove prirode.

Ministarstvo mora, turizma, obnove i razvitka u čijoj su nadležnosti razvoj i investicije u turizmu, organiziranje izrade strateških infrastrukturnih projekata i investicijskih programa značajnih za državu, organiziranje velikih infrastrukturnih investicijskih radova u izgradnji vodoprivredne infrastrukture i dugih odgovarajućih krupnih krupnih infrastrukturnih radova značajnih za održivi razvitak države;

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta zaduženo za razvitak i primjenu znanstvenih dostignuća u području zaštite okoliša, ostvarivanje znanstvene, tehničke i tehnološke suradnje sa drugim zemljama i međunarodnim organizacijama, ali i ima i važnu ulogu u uvođenje problematike zaštite okoliša u segment odgoja i obrazovanja;

Državni inspektorat, nadležan za poslove nadzora u brojnim područjima značajnim za zaštitu okoliša (gospodarska, lovna, ribolovna, rudarska i druge inspekcije).

Upravni odjeli na županijskoj razini Na razini Karlovačke županije do 2001. godine nije bio ustrojen upravni odjel

za obavljanje poslova zaštite okoliša iz samoupravnog djelokruga Županije, već je većinu tih poslova obavljao referent u Uredu za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša u Županiji koji je inače nadležan za obavljanje poslova državne uprave. Potkraj 2001. godine, temeljem Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN RH 33/01) i Statuta Karlovačke županije

110

(Glasnik KŽ 26/01) Županijska je skupština donijela Odluku o ustrojstvu upravnih tijela Karlovačke županije (Glasnik KŽ 34/01), kojom se utvrđuje novo ustrojstvo upravnih tijela Županije kao upravnih odjela i službi, a za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Županije, kao i poslova državne uprave prenijetih na Županiju. U obavljanju tih poslova Županijsko poglavarstvo usmjerava i nadzire rad tih tijela. Premda svi odjeli u djelokrugu rada, pod točkom “drugi poslovi” nedvojbeno trebaju uključivati planiranje, poticanje i provedbu mjera kojima je cilj izbjegavanje ili smanjenje pritisaka na okoliš onih aktivnosti za koje su nadležni, za rješavanje ukupne problematike zaštite okoliša najznačajnija su dva odjela:

Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Za obavljanje upravnih i stručnih poslova iz područja zaštite okoliša i prirode,

pored poslova prostornog uređenja, gospodarenja prostorom i unaprjeđenja stanja u prostoru, Odlukom je zadužen Zavod za prostorno uređenje, kojem je zaštita okoliša izrijekom određena već u nazivu. Na taj je način, pored planerskih zadaća, Zavodu u nadležnost dodana i zadaća izravne provedbe te usklađenja mjera zaštite okoliša. Temeljem spomenute Odluke donesen je Pravilnik o unutarnjoj organizaciji Zavoda (Glasnik KŽ 07/02), kojim su sistematizirana dva radna mjesta za obavljanje spomenutih poslova: - stručni suradnik za zaštitu prirode i okoliša te - stručni suradnik za zaštitu prirodnih vrijednosti, krajobraza i biološke raznolikosti.

Na ta je radna mjesta krajem 2002. godine raspoređeno dvoje djelatnika odgovarajuće profesije koji su do tada obavljali druge poslove i time je formalno rješeno dugogodišnje nezadovoljavajuće stanje u pogledu stručnih kadrova na razini Županije.

Međutim, Zavod u ovom trenutku nije kadrovski dostatno opremljen niti za poslove iz područja prostornog uređenja, kako je određeno Pravilnikom o uvjetima koje mora ispunjavati... za obavljanje poslova izrade prostornih planova, za koje je potrebno najmanje pet uposlenih djelatnika, od kojih tri arhitekta. Već je gotovo dvije godine nepopunjeno jedno, a gotovo godinu dana i drugo od tri potrebna radna mjesta arhitekta, tako da je u zavodu trenutno samo jedan arhitekt, uz uposlenog stručnog djelatnika za infrastrukturu. Kako u okviru zavoda nije ustrojen zaseban odsjek za zaštitu okoliša, neophodno je da navedeni djelatnici zaduženi za poslove zaštite okoliša sudjeluju i u poslovima iz područja prostornog uređenja. Upravni odjel za obnovu, razvoj i komunalne poslove

Pojedine komunalne djelatnosti također su usko povezane sa brigom o okolišu, jer osim u funkciji osiguranja zdravlja ljudi ujedno predstavljaju i mjere zaštite okoliša. To su opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, održavanje čistoće te odlaganje komunalnog otpada (obrađivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada, gospodarenje odlagalištima, saniranje i zatvaranje odlagališta). Premda su komunalne djelatnosti prema zakonu, u djelokrugu jedinica lokalne samuprave, činjenica je da se problematika prometne i komunalne infrastrukture može odgovarajuće rješavati samo na široj, dakle regionalnoj razini. Za djelotvorno vođenje komunalnog gospodarstva neophodna je koordiniranost između lokalnih samouprava kao sudionika, no ovlasti koje su trenutnim zakonima date županijama nisu dostatne za uspješnu provedbu koordinacije. S jedne se strane jedinice lokalne samouprave nerado odriču svojih ovlasti gospodarenja ovim sektorom čak i onda kada nisu u stanju same riješiti problem, a s druge, županija nema upravljački instrument (hijerarhijski ili financijski) kojim bi takvo udruživanje mogla jače potaknuti. Najveći problemi nastaju u ostvarivanju vertikalnog povezivanja između lokalne razine na

111

kojoj nastaju problemi i institucija te upravnih tijela više razine na kojoj postoje kapaciteti za njihovo rješavanje (ministarstva, Hrvatske vode, Hrvatske ceste i dr).

Prema Odluci o ustrojstvu, odjel obavlja upravne i stručne poslove iz područja obnove, izgradnje i financiranja komunalne infrastrukture. Za obavljanje upravnih i stručnih poslova te pripremu stručnih podloga za donošenje odluka iz područja komunalnih djelatnosti u Odsjeku za infrastrukturu i komunalne poslove ovog odjela sistematizirano je jedno radno mjesto: - stručnog suradnika za komunalne poslove i infrastrukturu.

Tijela lokalne samouprave i trgovačka društva unjihovom vlasništvu Najveći je problem provedbe zakonima propisanih poslova zaštite okoliša iz

samoupravnog djelokruga u slaboj organiziranosti jedinica lokalne samouprave. Osim Grada Karlovca, koji u Upravnom odjelu komunalnih djelatnosti ima stalno uposlenog djelatnika za obavljanje ovih poslova – stručnog suradnika za zaštitu okoliša, u drugim gradovima nema sistematiziranih odgovarajućih mjesta, a u općinama, zbog poznate situacije, teško je za očekivati da će takova mjesta u dogledno vrijeme uopće biti sistematizirana. Rezultat takvog stanja je loše provođenje zakona, a time se i smanjuju šanse za postizanjem održivog razvoja. Pored toga, nema niti sistematiziranih podataka o stanju okoliša na području jedinica lokalne samouprave, jer ih nitko ne prikuplja. Nema niti hijerarhijski postavljene koordinacije od strane županije prema jedinicama lokalne samouprave.

Komunalno gospodarstvo prije svega podrazumijeva obavljanje komunalnih djelatnosti, pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe kao i financiranje građenja i održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Komunalne djelatnosti mogu obavljati trgovačka društva, javne ustanove te službe – vlastiti pogoni koja osniva jedinica lokalne samouprave, zatim pravne i fizičke osobe temeljem ugovora o koncesiji te pravne i fizičke osobe temeljem ugovora o povjeravanju komunalnih poslova. Na području županije komunalne djelatnosti obavlja više pravnih subjekata:

Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac Čistoća d.o.o. Karlovac Zelenilo d.o.o. Karlovac Vodovod i kanalizacija d.o.o. Ogulin Komunalno Ozalj d.o.o. Ozalj Komunalac d.o.o. Slunj Komunalno Duga Resa d.d. u Dugoj Resi pogoni za komunalnu djelatnost u općinama Rakovica i Vojnić

Prenošenjem odgovornosti za komunalnu infrastrukturu na lokalne zajednice, na tom se nivou odlučuje i o najznačajnijim sredstvima proračuna koja treba uspješno prikupiti i racionalno potrošiti. Međutim, strukture lokalne vlasti stručno i organizaciono nisu nedorasle toj zadaći, jer nemaju stručnih tijela koja bi objektivno pratila te projekte, a građani, čija se sredstva ulažu o odlukama i trošnju sredstava nemaju objektivnih saznanja niti, su u mogućnosti na njih utjecati. Nedefinirane nadležnosti i odnosi unutar lokalnih zajednica, županije, ali i države te komunalnih poduzeća i gospodarstva dovode do sukoba interesa, što često rezulltira neracionalnim rješenjima i nepotrebnim trošenjem sredstava. Najbolji primjer za to je nerješeno pitanje odlagališta otpada(Popović Brdo) za potrebe Grada Karlovca i šire gravitacijsko područje, za koje je su provedena istraživanja, izrađena i prihvaćena studija utjecaja na okoliš, lokacija usvojena prostornim planom, a već ishođeno rješenje o dozvoli zahvata naknadno je poništeno. Na taj je način izgubljeno nekoliko godina, znatna sredstva, a problem rješavanja odlagališta našao se na početku.

112

Djelovanje tijela državne uprave koja bi trebala dati stručnu potporu, svodi se na provedbu vrlo složenog, često neusuglašenog administrativnog postupka, što dovodi do različitih pristupa, paralelnih aktivnosti ili pak pasivnog odnosa, a sve to dodatno otežava odlučivanje na nivou lokalne zajednice.

113

9. PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA (MONITORING) U VIDU SUSTAVNOG MJERENJA EMISIJA, IMISIJA, PRIRODNIH I DRUGIH POJAVA, KAKVOĆE I PROMJENA STANJA U OKOLIŠU Pravne osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša

sa područja Županije i vremensko razdoblje za koje je suglasnost izdana (temeljem “Popisa” NN RH 123/2002.):

INTERPLAN d.o.o. Karlovac, Đure Bencetića 10 1. Poslovi stručne pripreme i izrade studije utjecaja na okoliš

30.06.2000. – 30.06.2003. 2. Poslovi izrade stručnih podloga i elaborata zaštite okoliša

30.06.2000. – 30.06.2003. VODOPRIVREDA – KARLOVAC d.d. Obala Račkog 1. Poslovi izrade stručnih podloga i elaborata zaštite okoliša

07.04.2000. - 07.04.2003. ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO KARLOVAČKE ŽUPANIJE Karlovac, Vladka Mačeka 48 1. Poslovi u vezi s praćenjem stanja okoliša

(monitoring atmosfere i hidrosfere) 30.06.2000. – 30.06.2003. (- 30.06.2006.)

2. Poslovi praćenja kakvoće zraka i emisija u zrak 16.06.2000. – 16.06.2003. (- 16.06.2006.)

114

Privitak 1. Popis subjekata evidentiranih katastrom emisija u okoliš (KEO)

GOSPODARSKI SUBJEKTI PREMA POPISU

PREMA PRIJEMNIM LISTOVIMA

KARLOVAC

1. 040101 KA PLAST 2. 040102 ČISTOĆA 3. 040103 ŽE-ČE 4. 040104 KIK (u stečaju) 5. 040105 ŽUP.ZAVOD ZA JAVNO ZDRAV. 6. 040106 VELEBIT 7. 040107 ABB (ALSTOM) 8. 040108 KARLOVAČKA TISKARA GAZA 9. 040109 FINESA

10. 040110 FEROTEKS 11. 040111 KORDUN 12. 040112 LOLA RIBAR 13. 040113 OPĆA BOLNICA 14. 040114 KIO 15. 040115 KIM 16. 040116 INA ISPOSTAVA KARLOVAC 17. 040117 KARLOVAČKA PIVOVARA 18. 040118 CROATIA PUMPS 19. 040119 PLINSKE TURBINE (u stečaju) 20. 040120 TOPLANA 21. 040121 AUTOTRANSPORT 22. 040122 ENERGOREMONT 23. 040123 PPK KARLOVAC 24. 040124 KONTEX (u stečaju) 25. 040125 ADRIADIZEL 26. 040126 FINVEST 27. 040127 CESTE KARLOVAC 28. 040128 BETA-INŽINJERING 29. 040129 ASFALTI KARLOVAC 30. 040130 TVORNICA TURBINA KLC 31. 040131 HPT-TK CENTAR KLC 32. 040132 BRAZIL KARLOVAC 33. 040133 HRVATSKE ŠUME 34. 040134 AUTOKAROSERIJA SAMARŽIJA 35. 040135 VODOVOD I KANALIZACIJA 36. 040136 DIP KARLOVAC 37. 040137 KGK KARLOVAC (u stečaju) 38. 040138 KELTEX 39. 040139 KOŽATEX 40. 040140 CHEMODERM KARLOVAC 41. 040141 ROBNI TERMINALI 42. 040142 VINSKI JURAJ 43. 040143 TRANSPORT I MEHANIZACIJA 44. 040144 KA-MOD 45. 040145 VULKANIZER. SERVIS BUSAK 46. 040146 AUTO-CENTAR FRKETIĆ 47. 040147 AUTO KUĆA NOVOSEL 48. 040148 TD SITOTISAK-TAMPONTISAK 49. 040149 ŠTACIJA AUTOPRAONICA 50. 040150 CENTROGRADNJA KARLOVAC 51. 040151 VODOPRIVREDA KARLOVAC

115

GOSPODARSKI SUBJEKTI PREMA POPISU

PREMA PRIJEMNIM LISTOVIMA

52. 040152 PLAVETIĆ-TRGOVINA KOŽOM 53. 040153 LANA TISKARA 54. 040154 BRAVARIJA BOLJKOVAC 55. 040155 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO 56. 040156 ŽITOPROIZVOD 57. 040157 MB TISAK 58. 040158 DOM ZDRAVLČJA KARLOVAC 59. 040159 VIADUKT 60. 040160 AUTO-KRUP 61. 040161 KAO CROATIA 62. 040162 ETT KARLOVAC 63. 040163 HS-PRODUKT KARLOVAC 64. 040164 HŽ VUČA VLAKOVA KLC 65. 040165 BOCH SERVIS ZA DIZEL UREĐ. 66. 040166 PEKARNICA VULJANIĆ 67. 040167 AUTOOPT.TRGOVAČKI OBRT 68. 040168 MED.BIOKEM.LAB. PLAVETIĆ 69. 040169 SIGMA KARLOVAC 70. 040170 KLESARSTVO STANKOVIĆ 71. 040171 VIŠEVICA KOMP. KARLOVAC 72. 040172 1. ZBORNO PODRUČJE 73. 040173 PIPELIFE HRVATSKA 74. 040174 ZOKI SERVIS 75. 040175 BITUM ZAGREB, POGON KLC 76. 040176 USTAN. ZA ZDR. NJEGU U KUĆI 77. 040178* TIFON BENZ.POSTAJA KLC 78. 040178* LJEKARNA D.D. PHARMA 79. 040179 HEP ELEKTRA KARLOVAC 80. 040180 FRAN KARLOVAC, Starčevićeva 81. 048181 UP KORANA KARLOVAC 82. 040182 KONTAL MALA ŠVARČA

040183 040184

83. 040185 KAUFLAND KARLOVAC 040186 040187 040188 040189

84. 040190 NOVA d.o.o. KARLOVAC 040191

85. 040192 NOVA CHEM KARLOVAC (dostavljaju se prijemni listovi, ali

tvrtka nema identifikacijskog broja) DiD ZDR.UST.ZA LJEKARN.DJEL. LAGER BAŠIĆ ILOVAC MED. BIOKEM. LABARATOR.KLC. ORDIN.OPĆE MED. GVOZDIĆ ORDIN.OPĆ.MED. LENDLER ORDIN.OPĆ.MED. SVILIČIĆ ORDIN.OPĆ.MED. VIŠNJIĆ VULKANIZ.SERV.OBRT ILOVAC

OGULIN 1. 040301 DIP PILANA 2. 040302 MONTING 3. 040303 KOMUNALAC

116

GOSPODARSKI SUBJEKTI PREMA POPISU

PREMA PRIJEMNIM LISTOVIMA

4. 040304 HEP HE GOJAK 5. 040305 HPT TK CENTAR 6. 040306 OPĆA BOLNICA 7. 040307 USL.UGOST.OBRT JURAŠIĆ 8. 040308 FRANKY 9. 040309 OGULINKA d.o.o. OGULIN

10. 040310 AGRO UNION 11. 040311 DOM ZDRAVLJA OGULIN 12. 040312 JELENKO d.o.o. 13. 040313 BECHTEL INTERNATIONAL 14. 040314 STOLARSKI OBRT JANČIĆ 15. 040315 SERVIS VUČNIH VOZILA 16. 040316 COOPCOSTRUTTORI

(dostavljaju se prijemni listovi, ali tvrtka nema identifikacijskog broja)

HT TK CENTAR OGULIN METIS d.o.o. Rijeka Podr.OGULIN VULKANIZERSKI OBRT JURAŠIĆ

DUGA RESA 1. 040201 PAMUČNA INDUSTRIJA 2. 040202 ARKADA 3. 040203 MREŽNICA 4. 040204 AUTO NOVICA 5. 040205 GUMI PAĐEN 6. 040206 CESTA KAMENOLOM BELAJ 7. 040207 LJEVAONICA DUGA RESA 8. 040208 DOM ZDRAVLJA DUGA RESA 9. 040209 JADRAN DUGA RESA

10. 040210 SPEC.BOLNICA GERIJATRIJA 11. 040211 AUTOMEHAN. OBRT MALOVIĆ

(dostavljaju se prijemni listovi, ali tvrtka nema identifikacijskog broja)

HT TK CENTAR DUGA RESA KOMUNALNO DUGA RESA

OZALJ 1. 041301 ILSAD 2. 041302 IM METAL 3. 041303 HEP HE OZALJ 4. 041304 AQUASTIL PLUS 5. 041305 DOM ZDRAVLJA OZALJ 6. 041306 MODIBIT OZALJ 7. 041307 OMV ISTRABENZ OZALJ

SLUNJ 1. 040401 ADRI DETROIT 2. 040402 KOMUNALAC SLUNJ 3. 040403 GRAĐ.ZANAT.PROIZV.PODUZ. 4. 040404 AUTOPROMET 5. 040405 DOM ZDRAVLJA SLUNJ

(dostavljaju se prijemni listovi, ali tvrtka nema identifikacijskog broja)

SLUNJd.d. KAMENOL. BROĆANAC DRAGANIĆ

1. 041101 ALMONT GAŠPIĆ

117

GOSPODARSKI SUBJEKTI PREMA POPISU

PREMA PRIJEMNIM LISTOVIMA

2. 041102 ZAK DRAGANIĆI 3. 041103 FORD OPEL SERVIS GAŠPIĆ 4. 041104 AGROCROATIA DRAGANIĆ 5. 041105 RIBNJACI DRAGANIĆI

VOJNIĆ 1. 041601 KAPLAST EKO KUPLENSKO 2. 041602 KERAMIKA VOJNIĆ d.o.o. 3. 041603 CIAK VOJNIĆ

(dostavljaju se prijemni listovi, ali tvrtka nema identifikacijskog broja)

DOM ZDRAVLJA VOJNIĆ JOSIPDOL

1. 044201 ZLATNA RIBICA 2. 044202 MUHAR OBRT ZA UZGIJ RIBA

KRNJAK 1. 041201 KELTEX KRNJAK 2. 041202 MISS KRNJAK

ŽAKANJE 1. 041501 BETI 2. 041502 UNIVELD STROJEVI KAMANJE

NETRETIĆ 1. 045501 LIM d.o.o. NETRETIĆ

(dostavljaju se prijemni listovi, ali tvrtka nema identifikacijskog broja)

BMTI d.o.o. Zg IZNAJM.STROJEVA TOUNJ

1. 043401 IGM TOUNJ

118

Privitak 2. Popis izrađenih operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša

NAZIV GOSPODARSKOG SUBJEKTA

DATUM IZRADE

NAZIV IZRAĐIVAČA PLANA

INTERVENCIJA

1. AGROCROATIA d.o.o. Draganić 13 listopad 2001.

ZIRS Zavod za istraživanje i razvoj sigurnosti d.d. Zagreb Ulica grada Vukovara 68

2. BECHTEL ENKA, PROJEKT HRVATSKI AUTOPUT

3. Benzinska stanica DOLINAR, Ribnik 47

VEKO Poduzeće za inžinjering, projektiranje, montežu i održavanje postrojenja u energetici i industriji, Zagreb, Kustošijanska 215

4. Benzinska postaja DRAŽENOVIĆ Prosinac 2002.

5. BETI d.o.o. Trikotažna odjeća Žakanje ožujak 2003.

KA- eko d.o.o. za inžinjering i usluge, Lj. Šestića 2, Karlovac

6. Dom zdravlja OZALJ

7. Dom zdravlja SLUNJ ANT d.o.o. labaratorij za analitiku i toksikologiju, Medarska 69, Zagreb

8. Dom zdravlja VOJNIĆ ANT d.o.o. labaratorij za analitiku i toksikologiju, Medarska 69, Zagreb

9. ENERGOREMONT d.d. Toplana Mala Švarča

10. FINVEST CORP” P.C. 6, VIŠEVICA KOMP. IMPREGNACIJA KARLOVAC

20. 11. 2000.

11. 25. 020 2002.

12.

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d. Direkcija za proizvodnju, sektor za hidroelektrane – PP HE Zapad, HE GOJAK

29. 03. 2002.

EKO-MONITORING d.o.o. za kontrolu i zaštitu okoliša i inžinjering, Kučanska 15, Varaždin

13.

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d. Direkcija za proizvodnju, sektor za hidroelektrane – PP HE Zapad, HE OZALJ

21. 03. 2002.

EKO-MONITORING d.o.o. za kontrolu i zaštitu okoliša i inžinjering, Kučanska 15, Varaždin

14. HRVATSKE ŽELJEZNICE – Kolodvor Karlovac

15. HS Produkt d.o.o.

16. IGM Tounj, društvo za proizvodnju tehničkog kamena, asfalta i betona – niskogradnja

24. 04. 2002.

INTERPLAN d.o.o., za ekološki inžinjering Karlovac

17. ILSAD d.o.o. Ozalj

18. INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb, Unutarnja trgovina – Ispostava Karlovac Poslovna jedinica naftnih derivata

Ožujak 1995. Temeljem Zakona o vodama

119

19. IVA d.o.o. Karlovac

20. JADRAN d.d. Zagreb Pogon Duga Resa

Travanj 2003.

21. JANAF d.d. Siječanj 2003

EKONERG HOLDING d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 37

22. KAPLAST – EKO, Kupljensko Travanj 2003 Interplan d.o.o. za ekološki inžinjering Klc.

23. KARLOVAČKA PIVOVARA Ožujak 2002. Interplan d.o.o. za ekološki inžinjering Klc.

24. KELTEKS d.o.o. Mala Švarča 155 ANT d.o.o. labaratorij za analitiku i toksikologiju

25. KERAMIKA Vojnić Kolovoz 2003.

26. KIM d.d. Mljekara Karlovac siječanj 2003.

KA- eko d.o.o. za inžinjering i usluge, Lj. Šestića 2, Karlovac

27. KIO Karlovac, Marmontova aleja 6 30. 01. 2003.

28. KORDUN - GRUPE, KORDUN d.d. KORDUN ALATI d.o.o. KORDUN LAV d.o.o.

svibanj 2001. Kopija!

29. LANA-Karlovačka tiskara d.d. Karlovac, Banija 127

prosinac 2002.

30. LINDE PLIN Mahično Svibanj 2001. Interplan d.o.o. za ekološki inžinjering Klc.

31. MODIBIT Samobor Pogon Ozalj Ožujak 2004.

32. NOVA d.o.o. Karlovac (Mr. Vera Fak dipl. Ing kemije)

33. OPĆA BOLNICA KARLOVAC ŠVARČA

svibanj 2002

EKONERG HOLDING d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 37

34. OPĆA BOLNICA KARLOVAC ŠVARČA 2003. EKONERG HOLDING d.o.o. Zagreb,

Ulica grada Vukovara 37 (revizija)

35. OPĆA BOLNICA KARLOVAC DUBOVAC

20. 05. 2002.

EKONERG HOLDING d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 37

36. OPĆA BOLNICA OGULIN Srpanj 2003. Interplan d.o.o. za ekološki inžinjering Klc.

37. PAMUČNA INDUSTRIJA DUGA RESA 12. 03. 2003. (Josip Brnadić)

38. PIPELIFE Hrvatska, cijevni sustavi d.d. Karlovac

Veljača 2003.

INTERPLAN d.o.o., za ekološki inžinjering Karlovac

39. PPK Karlovačka mesna industrija d.d. Karlovac. Selce 33

svibanj 2001.

120

40. PPK Karlovačka mesna industrija d.d. Karlovac. Selce 33

18. 01. 2003.

41. RIBARSKI CENTAR – Ribnjak Draganić Prosinac 2003.

INTERPLAN d.o.o., za ekološki inžinjering Karlovac

42. ROBNI TERMINALI ZAGREB d.o.o. Jankomir 25

Svibanj 2000. ZOV

43. TOPLANA d.o.o. Karlovac listopad 2002.

INTERPLAN d.o.o., za ekološki inžinjering Karlovac

44. TVORNICA TURBINA KARLOVAC 21. 10. 2002.

45. VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. 17. 12. 2000. ZOV

46. WIENERBERGER – ILOVAC d.d. Karlovac, Donje Pokupje 2 ANT d.o.o. labaratorij za analitiku i

toksikologiju Zagreb, Medarska 69

47. NOVA - chem d.o.o. Karlovac, Masarikova 10 /ured Šulekova 23 Izradila Anita Milošić,

dipl. Ing. Kemijske Tehnologije

48. HŽ - kolodvor Karlovac Srpanj 2003.

IPZ Uniprojekt MCF Zagreb Babonićeva 32

49. Grić petrol Benzinska postaja Karlovac Banija bb

Lipan 2004.

50.

Modibit d.o.o. Zagreb Samobor, Mirka Klešića 7 Proizvodni pogon Ozalj Karlovačka cesta 124

Travanj 2004.

CHROMOS - POSLOVNE USLUGE d.o.o. Zagreb. Ul. Grada Vukovara 271

121

Privitak 3. Lista zaštićenih prirodnih vrijednosti i vrijednosti predloženih za zaštitu Za potrebe ovog Izvješća listu zaštićenih dijelova prirode temeljili smo na aktualnom Zakonu o zaštiti prirode (162/03) - A1 te na Zakonu o zaštiti šuma -A2, uz napomenu da su podaci dobiveni uglavnom od nekadašnje Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine ali i od Hrvatskih šuma - uprave šuma Karlovac i Ogulin te preuzeti iz važećih dokumenata prostornog uređenja sa preporukama. Poradi ažuriranja a s naslova zaštite izuzetno vrijednih dijelova okoliša, popis je proširen na dijelove prirode predloženi za zaštitu i one koji se štite samo PP Karlovačke županije ili planovima gradova i općina - B.

Liste su kontinuirano podložne izmjenama i dopunama, a ovdje se daje stanje zaključno sa rujnom 2003. godine. A1 - Lista zaštićenih dijelova prirode Karlovačke županije

- temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 162/03)

I - STROGI REZERVAT

1. Bijele i Samarske stijene 1) reg. br. 795.; 2) zaštita je postavljena 1985. g. Zakonom o proglašenju Bijelih i Samarskih stijena

strogim rezervatom (NN 5/85, 10/85); površina iznosi 1.175,35 ha; 3) primjerak službenog glasnika u kojem je akt objavljen – ne prilaže se; 4) područje s neizmjenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a

namijenjen je isključivo znanstvenom istraživanju kojim se ne mijenja biološka raznolikost, izvornost prirode i ne ugrožava slobodno odvijanje prirodnih procesa; strogo gledano, područje se nalazi u Primorsko-goranskoj županiji te samo prianja na područje Karlovačke županije;

• područje rezervata obuhvaća masive Bijelih i Samarskih stijena s pripadajućim šumskim kompleksima;

• pored Hajdučkih i Rožanskih kukova na Velebitu jedan od dva stroga rezervata u Hrvatskoj;

III - POSEBNI REZERVAT 1. Banski Moravci - cret 1. cret - osobitog znanstvenog značenja i namjene; botanički (floristički); reg. br.

571.; 2. 1967.; Odluka S.O. Karlovac; 3. nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva zbog kojih je proglašen

rezervatom (branje i uništavanje biljaka, unošenje alohtonih vrsta, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog korištenja, i slično); proglašava se posebno zaštićenim objektom prirode kao specijalni botanički rezervat;

4. čl. 1. - Cret sa okolnom šumom u Banskim Moravcima koji se nalazi na dijelovima k.č. br. 576/1, upisanoj u z.k. ul. br. 13 i k.č. br. 576/2, upisanoj u z.k. ul. br. 279, obje u K.O. Banski Moravci, u površini od 2 ha;

• čl. 2. - U ovom rezervatu zabranjeno je sjeći i oštećivati stabla i grmlje, brati samonikle biljke, kopati i odnositi treset, kopati kanale za odvodnju ili čistiti

122

postojeće, te na bilo koji način oštećivati prirodnu vegetaciju i mijenjati sadašnji izgled;

5. Na površini creta nalaze se zanimljive biljne vrte pujanika, cretne breze i rosike. Cret okružuje bukova šuma, prijeti mu izumiranje jer se okolno zemljište meliorira. Za održanje je neophodno spriječiti melioraciju;

• Udruga za zaštitu okoliša Karlovac započela je u veljači 2003. godine projekt “Zaštita creta u Banskim Moravcima”. Odgovorna osoba je g. Damir Jakšić dipl.ing.inf., član Izvršnog odbora Udruge. Po pitanju tog projekta se očitovao pomoćnik ministra, dr. sc. Ivan Martinić, dopisom Udruzi - Klasa: 612-07/01-35/0251; Ur.broj: 531-061/1-DS-02-3 dana 26.08. 2002. g. U siječnju ove g. obavio se obilazak objekta s radnim članovima: prof.dr. Jasenka Topić, s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu; dipl. ing. bio. Antun Alegro, asistent na PMF-u Zagreb; Vladimir Peršin, prof. bio.; Branka Lukas, prof.; Darka Spudić, prof.bio.; Eko-grupa Tehničko-kemijske škole iz Karlovca, i ostali. Ovih dana Hrvatsko šumarsko društvo – ogranak Karlovac uređuje prilazne staze. Kako se cret nalazi na kč. privatnih vlasnika, oni su obavješteni te se usmeno suglasili sa zahvatima.

2. Čorkova uvala - prašuma 1. prašuma, dio NP Plitvička jezera; botanički (šumske vegetacije); reg. br. 1; 2. 1949.; Zakon o proglašenju Plitvičkih jezera Nacionalnim parkom (NN 29/49);

Zaštita Čorkove uvale kao specijalnog rezervata šumske vegetacije postavljena je konačno 1965. g. rješenjem Zavoda za zaštitu prirode, br. 40/20-1965;

3. bez prethodne suglasnosti Zavoda zabranjena je bilo kakva sječa ili drugi zahvat koji može izmijeniti sadašnje stanje i izgled rezervata;

4. šumski predjel "Čorkova uvala" je ostatak mješovite sastojine jele, smreke i bukve pra-šumskog tipa unutar NP "Plitvička jezera", na površini od 75 ha, nadmorske visine 860-1020 m, izložena je istoku s nagibima do 37 stupnjeva. Nalazi se u 15. odjelu gospodarske jedinice Titra - Visibaba stare šumske gospodarske podjele;

5. većina stabala ovog šumskog predjela je zdrave i jake krošnje. Pojedina stabla smreke u vrtačama dosižu visinu od 60 m, dok jele imaju promjer i preko 140 cm. Čorkova uvala predstavlja jedan od rijetkih i značajnih ostataka šume prašumskog tipa i kao takva služi za obrazovne svrhe i prezentacije stručnjacima. Teren se odlikuje tipičnim fenomenima krša;

3. Stijene Kleka (Veliki Klek), Mali Klek (Klečica) i stijene Pećnik 1. sami vrhovi ZAŠTIĆENOG KRAJOLIKA KLEKA; botanički (floristički),

geomorfološki objekt; u sklopu reg. br. 646.; 2. u sklopu 1971.; Odluka Skupštine općine Ogulin br.: S-149/1-1971. o proglašenju

Kleka rezervatom prirodnih predjela; 3. Kako vrijednostima ovog trodijelnog vrha možemo dodati i nekoliko slikovitih

denudacijskih oblika u podnožju Kleka (poznata Visibaba, GEOMORFOLOŠKI SPOMENIK PRIRODE, neposredno uz cestu Ogulin-Jasenak) i relativno lak pristup planinarskom domu (45 min do 1 sat hoda) i glavnom vrhu (oko 15 min hoda i penjanja), ne čudi što je ovaj rezervat sve posjećeniji i sve popularniji;

4. i vrhovi su bogato nalazište tercijarne flore, koja se ovdje sačuvala dosta obimno. Tu se nalaze: Kitajbelov jaglac (Primula Kitaibeliana), dlakavi sleč (Rhododendrum hirsutum), malijevo devesije (Sesely malyi), hrvatska bresina

123

(Micromeria croatica), srčanik (Gentiana lutea ssp. symhyandra), kluzijeva sirišta (Gentiana clusii), alpski ranjenik (Anthyllis alpestris), kranjski ljiljan (Lilium carniolicum), crveni zlatan (Lilium martagon), zvijezdasti ljiljan (Lilium bulbiferum), alpska ruža (Rosa gentilis), alpska pavitina (Atragene alpina), i dr. Sve su ove biljke Zakonom zaštićene i zabranjeno je trganje i uništavanje.

5. Dimenzijama i polukružnim oblikom stijena Kleka se izdvaja u cjelokupnom svijetu planina Hrvatske. Mali Klek (Klčica) predstavlja područje gotovo nepristupačne "polegnute prašume".

VI - SPOMENIK PRIRODE 1. Visibaba 1. geomorfološki; reg. br. 399.; 2. vjerojatno 1971.; u sklopu Odluke Skupštine općine Ogulin br.: S-149/1-1971. o

proglašenju Kleka rezervatom prirodnih predjela; 3. Ovaj spomenik prirode je pojedinačni neizmjenjeni dio nežive prirode, koja ima

znanstvenu i estetsku vrijednost. • Geomorfološki je spomenik prirode - soliterna stijena. Zaštićen je za razliku od

soliternih stijena u Desmericama-Francetići, samostalna stijena s "kapom" ili Desmericama, poznate samostalne stijene Djed i Baba, koje su samo evidentirane.

4. Stijena se nalazi na cesti Ogulin - Jasenak - Drežnicu na području Bjelsko - Musulinski potok; stijena visoka 7 do 8 m, oblika nepravilnog čunja čiji je "vrh" zaboden u zemlju;

5. Okolica Ogulina odlikuje se mnoštvom denudacionih i korozivnih oblika poput ove Visibabe na južnom podnožju ZAŠTIĆENOG KRAJOLIKA KLEKA.

2. Vrlovka 1. geomorfološki; reg.br.: 83.; 2. 26.11.1962.; Rješenje Zavoda za zaštitu prirode br.: 192/3-1962; 3. Ovaj spomenik prirode je pojedinačni neizmjenjeni dio nežive prirode, koja ima

znanstvenu i estetsku ali i kulturno-povijesnu vrijednost. • Geomorfološki je spomenik prirode - špilja. 4. špilja Vrlovka u Kamanju (Brlog-gradu) kod Ozlja na k.č. br. 1139 (ulaz u špilju)

br. posjedovnog lista 419 K.O. Ozaljski Brlog; 5. Špilja je duga 315 m i jedna je od 15 turistički uređenih špilja u Hrvatskoj, a prva

je opisana turističko opremljena špilja u Hrvatskoj (stanje 01.03. 1999.) • Do osnivanja javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na

području županije, a na osnovi provedenog javnog natječaja i Odluke županijskog poglavarstva od 23.11. 1999. g., nakon pregleda dostavljene dokumentacije, a sukladno čl. 7. Mjera zaštite špilje Vrlovka (Glasnik Karlovačke županije br. 25/2000) Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja suglasno je da se špilja Vrlovka povjeri na skrb J. Peričaku iz Kamanja, Orljakova 28, K. Mlačaku iz Kamanja 95. i M. Kuki iz Karlovca, Ljubljanska 49.

• Na temelju čl. 28. Statuta Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije br. 26/01) Županijsko poglavarstvo donijelo je 13.02. 2003. g. Zaključak da se pod uvjetima utvrđenim zaključenim Ugovorom od 23.02. 2001. g. isti produžuje na daljnji rok od dvije g. istim upraviteljima.

124

VII - ZNAČAJNI KRAJOBRAZ 1. Klek 1. zaštićen prirodni predjel veće estetske vrijednosti, krajolik karakterističan za

Ogulinsko područje; reg. br. 646; 2. 1971.; Odluka Skupštine općine Ogulin br.: S-149/1-1971. o proglašenju Kleka

rezervatom prirodnih predjela; 3. Ovaj zaštićeni krajolik je prirodni predjel veće estetske vrijednosti, karakterističan

za ogulinsko područje gdje nisu dopuštene radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen;

4. rezervat pripada GJ "Klek" Šumskog gospodarstva u Ogulinu i obuhvaća površinu od 850 ha. Unutar ove površine obuhvaćene su i privatne enklave s površinom od 160 ha; Granica rezervata Klek ide od sela Musulinski potok po jugozapadnom obronku Kleka, granicom šuma u društvenom vlasništvu i to uz zapadnu granicu odjela 26, 28, 29 te dosiže glavni greben Kleka na visini od 950 m. Zatim granica prelazi na drugu stranu grebena i spušta se jarkom na visini od 950 m. Zatim granica prelazi na drugu stranu grebena i spušta se jarkom u dolinu potoka Vitunj kroz odjel 14, gdje dostiže istočnu granicu šuma u društvenom vlasništvu i ide uz istočnu granicu odjela 15, 16, 17, 18 te uz sjevernu granicu odjela 19 i 20 do kote 493, a zatim prolazi granicom privatnih šuma do kote 722 (Ostrovica), obilazi istočnom stranom vrh Sovinica (kota 850) i dolazi na javnu cestu, te ju prati do početne točke uz odjele 25 i 26. Rezervat obuhvaća slijedeće odjele GJ "Klek": 14 (dio), 15 - 20, 24 (dio), 25 - 29; Ovaj zaštićeni (značajni) krajolik obuhvaća 583 ha šumskih površina (sjemenjača 412 ha i panjača 171 ha). To su uglavnom bukove šume. Istočne padine su na dolomitu gdje prevladava šumska zajednica bukve s kukurijekom (Helleboro-Fagetum prov. Pelc.) a zapadni dio leži na vapnencu gdje raste brdska šuma bukve (Fagetum croat. montanum). U vršnoj zoni pojavljuje se termofilna zajednica crnog graba s crnjušom (Erico Ostryetum Ht.). Pri vrhu dolazi spomina (Juniperus sabina).

5. Iako po apsolutnoj visini (1.181 m), kao krajnji istočni izdanak Velike Kapele zaostaje za našim glavnim vrhovima, Klek se kao usamljeni masiv ističe iznad okolnog terena, a njegova 200 m visoka i okomita litica izrazito dominira ogulinskim krajem - Klek je kolijevka hrvatskog planinarstva i mjesto osnutka 9. planinarskog društva u Europi;

• Klek nije samo planinarski i pejzažno zanimljiv, on je već i pravi botanički vrt, bogato nalazište tercijarne i ostale flore. Uz Kitajbelov jaglac, hrvatsku bresinu, Malijevo devesilje i dlakavi sleč ovdje ćemo naći još hrvatsku zvjezdanku, srčanik, alpskog ranjenika, zvjezdasti i kranjski ljiljan, Kluzijevu sirištaru, planinsku pavitinu, brđanku, perunike i nešto više od 100 vrsta orhideja (kaćuna). Zato je Klek jedan od najznačajnijih BOTANIČKIH REZERVATA u Hrvatskoj.

• Klek je jedno od najposjećenijih i najpopularnijih planinarskih izletišta u Hrvatskoj, ujednom dostupan i izletnicima i planinarima interesantan je i alpinistički objekt. Unutar zone zaštićenog krajolika nalaze se i ruševine starog grada Vitunj.

125

2. Okolica Ozalj-grada 1. okolica Starog grada Ozlja; reg. br. 609.; 2. 1970.; Odluka S.O. Ozalj br.: 01-1356/1-1969; 3. Ovaj zaštićeni krajolik je kultivirani predjel veće kulturno-povijesne vrijednosti,

karakterističan za ozaljsko područje gdje nisu dopuštene radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen; Dio okolice Ozalj grada proglašava se i PARK-ŠUMOM (REZERVAT PRIRODNOG PREDJELA);

4. 5. predstavlja jedan od tri zaštićena krajolika u Karlovačkoj županiji, među nekih 50

u Hrvatskoj; 3. Rijeka Slunjčica (Slušnica) 1. oko 6 km duga riječica koja gradi poznate Rastoke; reg. br. 140.; 2. 1964.; Rješenje Zavoda za zaštitu prirode br.: 24/1-1964 - IB/MZ; 3. na mnogim mjestima u kanjonskom dijelu nalazimo sedru, a ona je uzrok i

najljepše prirodne pojave na Slunjčici - bogatog razgranatog slapišta, Rastoke ("djeca Plitvičkih jezera);

4. Rijeka Slunjčica kod Slunja predstavlja prirodni fenomen s mnogostrukim znanstvenim i estetskim kvalitetama. Jako vrelo odlikuje se svojim smještajem duboko u kanjonu, kružnim oblikom, bojom i dubinom. Cijelim tokom (cca 6 km) Slunjčica je u dolomitima i vapnencima usjekla izraziti kanjon dubine cca 50 m. Na mjestu Rastoke, Slunjčica se ulijeva u 30 m nižu Koranu.

• Zaštićeno područje obuhvaća cijeli tok Slunjčice i 1 km Korane (od mosta nizvodno) do ruba kanjona s obje strane, s tim da u predjelu Rastoka granica ide preko stare tvrđave i magazina na most i desnu stranu kanjona Korane

5. Cijelo slapište Slunjčice, zajedno sa starim i arhitektonski karakterističnim mlinovima predstavlja jedinstvenu prirodnu i kulturno-povijesnu cjelinu.

• Odlukom Gradskog vijeća Grada Slunja rijeka Slušnica preimenovana je u Slunjčicu.

• Za vrijeme Domovinskog rata je ovo područje znatno stradalo. VIII - PARK-ŠUMA 1. Ozalj - dio okolice starog grada 1. u sklopu okolice starog grada, ZAŠTIĆENI KRAJOLIK; reg. br. 609.; 2. 1970.; Odluka S.O. Ozalj br.: 01-1356/1-1969; 3. Park šuma je prirodna ili sađena šuma, veće pejzažne vrijednosti, a namijenjena je

odmoru i rekreaciji; U park-šumi su dopuštene samo one radnje čija je svrha njeno održavanje ili uređenje;

4. Zaštita obuhvaća k.č. br.: 115, 116/1-2, 117/2, 117/4, 118, 119/1-2, 120-126, 131, 133, 134, 135/1-2, 136-138, 142/1, 151/3, 152/2, 153, 1152/1, 1152/3-6, 1156/1, 1156/3-4, 1157/6, 1160/3, 1200/5, 1318 i dio 1313 K.O. Ozalj.

5. U Hrvatskoj imamo negdje 20 ovako kategoriziranih i zaštićenih dijelova prirode;

126

IX - SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE 1. Bosiljevo - park 1. park uz frankopanski dvorac; reg. br. 693.; 2. 1974.; Rješenje Rep. Zavoda za zaštitu prirode br.: UP/I 37-1974; 3. Ovaj park predstavlja artificijalno oblikovani prostor (vrtno i parkovno

oblikovanje) koji ima veću estetsku, stilsku,umjetničku pa i kulturno povijesnu, a time i znanstvenu vrijednost.

4. Zaštita obuhvaća k.č. br. 114/19 z.k. ul. br. 4. K.O. Bosiljevo, k.č. br. 163/2 z.k. ul. br. 1. K.O. Bos. Novo selo, k.č. br.164/5 z.k. ul. br. 92. K.O. Bos. Novo selo, k.č. br. 169/1, 163/1,163/3, 164/4, 164/9, 167/1-4, 168 i 171/1 z.k. ul. br. 2., K.O. Bos. Novo selo i k.č. br. 169/4 K.O. Bos. Novo selo, a zabranjeno je vršenje bilo kakvih radnji i zahvata koji bi mogli izmijeniti njegovo sadašnje stanje i izgled.

• U biljnom inventaru parka ističu se skupine smreke (Picea excelsa), i ariša (Larix europaea), jela (Abies alba), jasena (Fraxinus excelsior), drvored lipa (Tilia grandifolia), bijela topola (Populus alba), hrast lužnjak (Quercus pedunculata) i dr.

5. Park se prostire uz stari grad i star je oko 100 g., dok su pojedini primjerci drveća koji potječu iz nekadašnje prirodne šume još stariji. U podnožju brijega, u ravnici postojalo je nekada veliko jezero od kojeg je sada eutrofikacijom preostao samo močvarni teren.

• Početkom izgradnje autoceste Zagreb-Split, ovaj se prostor poprilično zlorabio i nagrdio. Drvored kestena treba svakako sanirati, urediti potok te izvor Jezerce. Vlasnik frankopanskog dvorca postao je 1995./96. g. gospodin Križanac. Ugovor koji je tada potpisan s Gradom Duga Resa i koji obvezuje vlasnika uglavnom nije ispunjen. Trenutačno imamo i sukob državnog i općinskog ustroja zaštite spomenika kulture.

2. Marmontova aleja 1. skupina stabala; reg. br. 569.; 2. 1968.; Rješenje Rep. Zavoda za zaštitu prirode br.: UP/I 21-1968; 3. U društvenom vlasništvu (javno dobro), u općoj upotrebi, stavlja se pod posebnu

zaštitu. U ovom je drvoredu zabranjena svaka radnja kojom se zaštićenu biljku ometa i uznemiruje u njenom prirodnom životu i slobodnom razvoju, posebice je zabranjeno branje i kidanje/oštećivanje platana.

4. Marmontova aleja (drvored platana/ Platanus orientalis) k.č. br. 4202/2, kat. Plan 110, k.o. Karlovac(nalazila se na k.č. br. 1380, upisanoj u Popisu I. K.O. Karlovac).

5. Drvored je podignut 1809. g. za vrijeme francuske uprave (Maršal Marmont), uz cestu "Žorovica" sadnjom 112 stabala. Tijekom izrade županijske studije zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti 1996. g. utvrđeno je “tek šezdesetak primjera”. Na dan 14.05.04. imenovano Stručno povjerenstvo za utvrđivanje zatečenog stanja i predlaganje mjera zaštite na zaštićenim dijelovima prirode utvrđuje da se u Marmontovoj aleji nalazi još točno sto stabala orijentalnog javora, u zastupljenosti 45 izvornih i 55 novoposađenih odraslih sadnica iste vrste.

127

3. Vrbanićev perivoj 1. park; reg. br. 641; 2. 1970.; Rješenje Republičkog Zavoda za zaštitu prirode br.: UP/I 66-1970; 3. po starijoj sistematizaciji o zaštićenim dijelovima prirode to bi bio hortikulturni

spomenik-park; Pored botaničkog vrta, arboretuma, gradskog parka, drvoreda, skupina i pojedinačnih stabala kao i drugih oblika vrtnog i parkovnog oblikovanja i ovaj perivoj spada u artificijelno oblikovan prostor, koji ima veću estetsku, pomalo stilsku i umjetničku, obzirom na starost i kulturno-povijesnu, a time i znanstvenu vrijednost;

4. Vrbanićev perivoj u Karlovcu, koji obuhvaća k.č. br. 964, upisanu pod br. 1251 u z.k. ul br. 947, K.O. Karlovac, u površini od 4,32 ha, u društvenom vlasništvu, u općoj upotrebi, stavlja se pod posebnu zaštitu kao spomenik vrtne arhitekture - park);

• Od današnjeg inventara parka značajne su slijedeće vrste drveća: ginko/Ginko biloba, tulipanovac/Liriodendron tulipifera, katalpa/Catalpa bignoniodies, divlji kesten/Aesculus hippocastaneum, lipa/Tilia parvifolia, hrast lužnjak/Quercus robur, negundovac/Acer negundo, žalosna bukva/Fagus silvatica f. pendula, američki orah/Juglans nigra, obični jasen/Fraxinus excelsior, obični grab/Carpinus betulus, tisa/Taxus baccata, američki borovac/Pinus strobus, Pančićeva omorika/Picea omorica i dr.;

5. Park je oblikovan 1895 g. a 1896. g. u Parku su izgrađeni kupalište i restauracija. Park je izveden u dva dijela. Jedan dio perivoja bio je znanstvenog značenja, uređen u slobodnom engleskom stilu kao mali botanički vrt. Na toj je površini bilo zasađeno mnogo vrsta drveća i grmlja. Svaka je biljna vrsta imala tablicu s naznačenim latinskim i hrvatskim imenom. Drugi je dio Parka bila crnogorična šumica:

• Važno je napomenuti da nadležnost u održavanju spomenika parkovne arhitekture: Mar- montova aleja i Vrbanićev perivoj, uz suglasnost matičnog ministarstva prije svakog planiranog zahvata ima tvrtka ZELENILO d.o.o., Karlovac. Detaljnije podatke i uvid u određene akte može dati tehnička direktorica, gđa. Gordana Purgar, na tel. br.: 047 – 611-474.

A2 - Lista zaštićenih dijelova prirode Karlovačke županije - temeljem Zakona o zaštiti šuma (NN 52/90, 5/91; 9/91; 76/93) – za Karlovac Važno je u ovom kontekstu citirati članak 294. novog Zakona o zaštiti prirode (NN 162 od 15. listopada 2003.: 1. Šume s posebnom namjenom za odmor i rekreaciju proglašene na temelju

Zakona o šumama (NN 54/83, 32/87, 47/89, 41/90, 52/90. - pročišćeni tekst, 5/91, 9/91, 61/91, 26/93, 76/93, 29/94, 08/00 i 13/02.) postaju park šume ili značajni krajobrazi sukladno ovom Zakonu.

2. Kategoriju pojedinog zaštićenog područja iz stavka 1. ovoga članka odredit će ministar rješenjem, uz prethodno pribavljenu suglasnost ministra nadležnog za poljoprivredu i šumarstvo, u roku od devedeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Iako se ne radi o zaštićenim dijelovima prirode proglašenim temeljem Zakona o Zaštiti prirode, i iako postoje oskudni podaci samo za područje Karlovca i Ogulina, mi ćemo ih spomenuti:

128

- PARK ŠUMA 1. Ilovac - Pojatno 2) 1959.; Rješenje Kotara Karlovac, br.: 03-980/1-1959; 3) predjel nizinske šume Pokupskog bazena; 4) nizinska šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom te hrasta lužnjaka i običnog graba, crne johe s dugoklasim šašem; • nalazi se na sjevernom dijelu šireg gradskog područja, na krajnjem jugozapadnom

dijelu nizinskih šuma Pokupskog bazena na nadmorskoj visini od 112 m. Predjel je sa sjevera omeđen kanalom Kupa-Kupa, sa juga starom željezničkom prugom Karlovac-Sisak, a presjeca ga u smjeru sjeveroistok - jugozapad auto-cesta, stara cesta i željeznička pruga Zagreb - Karlovac.

5) Prisutna je problematika mjestimičnog sušenja stabala zbog sniženja nivoa podzemne vode (limitirajući faktor opstanka šume hrasta lužnjaka), bazena iz kojih se iskapala sirovina za proizvodnju opeka te time naknadno uspostavljene gradske deponije otpada (šira problematika, posebno u pogledu na vodozaštitu);

- ZAŠTITNA ŠUMA 1. Borlin 2) 1959.; Rješenje Kotara Karlovac br.: 03-980/1-1959; 3) tipičan oblik nizinske šume na prijelazu ka brežuljkastom tipu; • isto kao šuma Kozjača i cret Štrekovac, ujednom zaštićeni dio prirode temeljem

Zakona o zaštiti šuma (NN 52/90, 5/91, 9/91, 76/93) kao ZAŠTITNA ŠUMA grada Karlovca; također ne treba pomiješati sa evidentiranim dijelom zaštićene prirode - PARK ŠUMA Štrekovac;

4) Kada se spustimo s Uzdihovca na cestu koja vodi od Karlovca za Vučjak na udaljenosti od

svega 200 m, dolazimo do starog izletišta Kalvarija, koja se nalazi na 197 m nadmorske visine, u dodirnoj zoni sa šumom Kozjača. Pogled nam se otvara na Karlovac i na šume Borlina.

5) 2. Kozjača 2) 1959.; Rješenje Kotara Karlovac br.: 03-980/1-1959;

Na temelju članka 5. Stavak 3. I 6. Stavak 1. Zakona o šumama i članka 17. Statuta Karlovačke županije, Županijska skupština na prijedlog Uprave šuma, Podružnica Karlovac na 26. sjednici održanoj 11.02. 2004. godine donijela je RJEŠENJE o proglašenju zaštitnih šuma u GJ Kozjača i to odjel 2 do 13 i 15 do 30 u GJ Kozjač koji obuhvaća katasterske čestice: K.O. Donje Mekušje, K.O. Donje Pokuplje, K.O. Gornje Mekušje, K.O. Kamensko, K.O. Karlovac I, K.O. Karlovac II, K.O. Mrežničko Mrzlo Polje i K.O. Zagrad.

129

3) tipičan oblik nizinske šume na prijelazu ka brežuljkastom odnosno brdsko-planinskom tipu, bez bogatih podzemnih voda; 4) predjel šume hrasta kitnjaka i običnog graba te bukve, u pojedinim dijelovima sa pitomim kestenom; • nalazi se na jugozapadnom i zapadnom dijelu šireg gradskog područja na

nadmorskoj visini od 120 - 185 m. 5) 3. i 4. Turanjski lug-Mokrice

2) 1959.; Rješenje Kotara Karlovac br.: 03-980/1-1959; 3) mješana nizinska šuma; 4) predjel šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom te hrasta kitnjaka i običnog graba; • na jugoist. dijelu šireg grad. područja, izm. Korane i Kupe, u ravnici na nadm.

visini od 113 m. 5) ovo područje je znatno stradalo za vrijeme Domovinskog rata, a veliki dio do današnjeg dana nije razminirano;

5. Štrekovac 2) 1959.; Rješenje Kotara Karlovac br.: 03-980/1-1959; 3) tipičan oblik nizinske šume u kontaktnom području ka brežuljkastom krajobrazu; 4) predjel šume hrasta kitnjaka i običnog graba; • nalazi se na jugoistočnom dijelu šireg gradskog područja na nadmorskoj visini od

130-185 mnm; 5) Ustrojom Karlovačke Županije u lipnju 1993. g. prestaju važiti odredbe Zajednice općine Karlovca i nadležnost nad održavanjem gore navedenih žuma temeljem Zakona o zaštiti šuma predaje se sa ZELENILA d.o.o. na Hrvatske šume d.o.o. – ispostava Karlovac. Uprava šuma Ogulin

U Hrvatskim šumama p.o. Zagreb, Uprava šume Ogulin, pri Odjelu uređivanja šuma Ogulin nalazi se Šumarija Jasenak, koja je s osnove gospodarenja prema planu 1.1. 2001. g. - 31.12. 2010. g. podijeljena na tri (3) gospodarske jedinice. Obzirom da je gospodarenje nad zaštićenim šumama isključiva ingerencija šumara navest ćemo samo šumski predjel, odjel/odsjek i po još koji relevantan podatak gospodarske jedinice. a) DUMANIĆ - JEŽEVITAR 1. Duboko, 1 A - 38,25 ha 2. Duboko, 1 B - 4,35 ha Sjemenjača jele i bukve, Zbog kamenitosti terena oprezna stablimična sječa vodeći računa o prostornom rasporedu stabala. Etat jele i smreke realizirati u stablima prezrele mase dok kod bukve sjećom obuhvatiti stabla loše kakvoće svih debljinskih razreda.

130

3. Dumanić-Ježevitar, 5 B - 3,53 ha Sjemenjača jele i bukve, Bivša paljevina obrasla pojedinačnim mladim stablima jele i smreke te raznim autohtonim grmljem kao što su obična kozja krv, planinska krkavina, malina i žestilj. U ovoj ophodnjici sastojinu prepustiti prirodnom razvoju. 4. Dumanić-Ježevitar, 14 B - 14,48 ha Sjemenjača jele i bukve, Bivša paljevina obrasla pojedinačnim mladim stablima smreke i jele te ponekom vrbom ivom i ostalim autohtonim grmljem. Sastojinu prepustiti prirodnom razvoju. 5. Dumanić-Ježevitar, 23 B - 9,45 ha Sjemenjača jele i smreke, Sjemenska sastojina jele i smreke s bukvom u primjesi. Stabla jele i smreke dobrih visina i kakvoće, te isključiva namjena odsjeka je za sabiranje sjemena jele i smreke. Odsjek van gospodarenja. Šuma posebne namjene. 6. Hajdučka pećina, 39 - 32,09 ha 7. Hajdučka pećina, 42 - 66,40 ha Sjemenjača jele i bukve, Raznodobna sastojina jele, smreke i bukve s pojedinačnim krupnim javorom. S obzirom na veliku kamenitost terena oprezna stablimična sječa u stabla zrele i prezrele mase s ciljem povećanja prirasta. Voditi računa o prostornom rasporedu stabala. 8. Šimun grad, 53 - 35,27 ha Sjemenjača jele i bukve, Mješovita sastojina jele i bukve te smreke i javora u primjesi s pojedinačnim krupnim javorom prema vrhu Mirkovice, koji je na nekom prostoru od 20 ha miniran. Uglavnom umjeren sječivi zahvat u stabla svih debljinskih razreda s ciljem iniciranja mladog naraštaja. 9. Mirkovica, 54 - 47,97 ha Sjemenjača jele i bukve, Mješovita sastojina jele i bukve te u primjesi smreka, javor i brijest. Stablimični zahvat u stabla zrele i prezrele mase obje vrste s ciljem povećanja prirasta. b) JASENAČKA KOSA 1. Dumanić, 3 - 37,46 ha Sastojini jele, smreke i bukve, s pojedinačnim stablima javora i jarebike, osrednje kvalitete i visine. Zbog velike kamenitosti oprezna stablimična sječa prvenstveno zrelih i oštećenih stabala na pomlađenim mjestima. 2. Crna kosa, 5 - 50,59 ha 3. Crna kosa, 11 A - 27,81 ha 4. Crna kosa, 11 B - 15,58 ha 5. Crna kosa, 12 B - 9,90 ha Sastojina gospodarski odrasle sjemenjače jele, smreke i bukve, a pojedinačno pridolaze javor, jarebika i lipa. Zbog teških stanišnih prilika, etat je smanjen. Sječu izvoditi oprezno i stablimično 6. Ostrožica, 13 B - 25,08 ha

131

Mješovita sastojina sjemenjača jele, smreke i bukve, s pojedinačnim stablima lipe i jarebike Mjestimično ima lijepih stabala dobrih visina. Gospodarenje treba podrediti osnovnoj funkciji ove šume, t.j. zaštiti terena. Odsjek izdvojen u uređajni razred - zaštitne sjemenjače. 7. Jezerska kosa, 16 - 53,46 ha Mješovita sastojina sjemenjača jele, smreke i bukve preborne distribucije stabala. Etat realizirati pretežno stablimično sječom zrelih i oboljelih stabala. Gdje struktura sastojine odgovara nastojati formirati grupice radi stvaranja pomlatka. 8. Lug Zrnići, 17 B - 12,04 ha Gorska šuma smreke i jele, gusta, dobrih visina, te lijepe kvalitetne deblovine. Etat realizirati u vidu proreda najgušćih skupina i grupa, te prezrelih i oštećenih stabala. 9. Kaluđerski lug, 48 B - 11,26 ha Gorska šuma smreke i jele. Vrlo lijepa i kvalitetna nastojna etaža sjemena. Sastojina izdvojena fenotipski i genotipski kao sjemenska baza smreke. Izdvojena kao šuma posebne namjene - sjemenska baza smreke - broj riješenja registraciji objekta UP/I-10-71/1-1975. Gosšpodarenje se odvija po instrukciji šumskog instituta Jastrebarsko, Odsjek za sjemenarstvo. 10. Dubine, 59 - 37,48 ha Mješovita sastojina sjemenjača bukve i jele s pojedinačnim stablima smreke, javora i brijesta. Etat četinjača povećan za 200 m3 (40%) zbog preveliko učešća starih stabala dok je etat listača zadržan. 11. Medveđe drage, 65 B - 13,82 ha Sastojina sjemenjača jele i smreke i nešto pojedinačno loše bukve. Gospodarenje treba podrediti osnovnoj funkciji ove šume, t.j. zaštiti terena. Odsjek izdvojen u uređajni razred - šuma posebne namjene, izdvojena osnovom gospodarenja s ciljem praćenja prirodnog razvoja bez utjecaja čovjeka. Gospodarske zahvate ograničiti na uklanjanje potpuno suhih stabala kako nebi došlo do pojave kalamiteta. 12. Grčka kosa, 67 - 38,97 ha Sjemenjača jele i bukve s pojedinačnim stablima smreke i javora. Bukva učestalija preborne distribucije stabala, dobrih visina i kvalitete. Stablimično-grupimična sječa prvenstveno zrelih stabala. Etat neznatno smanjen (100 m3). 13. Mekuša, 68 A - 23,36 ha Sjemenjača jele i bukve uglavnom zrele i prezrele mase. Stablimično-grupimična sječa prvenstveno loših i prezrelih stabala.

c) ŠILJEVAČA

1. BJELOLASICA, 1 A - 30,90 ha 2. BJELOLASICA, 1 B - 16,04 ha 3. KULA, 1 C - 11,67 ha 4. BJELOLASICA, 2 A - 29,90 ha 5. BJELOLASICA, 2 B - 11,82 ha 6. BJELOLASICA, 2 C - 5,21 ha 7. BJELOLASICA, 3 A - 16,69 ha 8. BJELOLASICA, 3 B - 15,29 ha

132

Zaštitne sjemenjače uglavnom bukve, i to predplaninske. Negdje se nalazi i klekovina bora krivulja i bukve te raznog grmlja, grmolike jarebike, vrbe i borovnice. Zaštita šuma/površina - određena osnovom. 9. VRELO, 15 A - 26,49 ha 10. VRELO, 15 B - 3,84 ha 11. VRELO, 15 C - 33,48 ha 12. VRELO, 15 D - 0,00 ha 13. VRELO, 15 E - 0,00 ha Bukova sastojina srednje dobrih do dobrih, visokih stabala, gotovo jednoetažna. U gornjem dijelu odjela se javljaju jele. U ovoj zaštitnoj sjemenjači nalazi se pokoji grab, javor i jarebika. Mjestimično naglašene strmine odnosno neobrasle površine ispod žičare (zadnja dva navedena šumska predjela). Zaštita terena, izvorišta i vodotoka Vrelo. Ne planiraju se sječivi zahvati, a odjelima je ovom osnovom određena zaštitna namjena. 14. Gomirkovica, 16 - 37,31 ha 15. Gomirkovica, 17 - 23,85 ha 16. Gomirkovica, 18 A - 3,30 ha 17. Gomirkovica, 18 B - 1,05 ha 18. Gomirkovica, 18 C - 4,95 ha 19. Gomirkovica, 18 D - 2,12 ha 20. Gomirkovica, 18 E - 4,03 ha 21. Gomirkovica, 18 F - 0,00 ha Sjemenjača srednje dobre do dobre kvalitete bukve i jele, nerijetko dobrih, pravnih, krupnih stabala ali u gornjem dijelu nižih stabala. Prvi odjel ima puno zrele i prezrele mase (prašumski tip), dok drugim, trećim prolaze, a četvrti, peti, šesti i sedmi je omeđen ski stazama i žičarom. U osmom odjelu ovog šumskog predjela se nalazi neobrasla površina ispod žičare. Osnovom određen zaštitni karakter zbog strmosti terena, zaštite izvorišta Vrelo te skijaških objekata. 22. Vrelca, 30 - 46,73 ha Gospodarski odrasle sjemenjače jele, bukve i smreke uglavnom zrele i prezrele mase. Stabla bukve su srednjih visina te granata, kratke i zakrivljene deblovine. Stablimična sječa uz prirodnu obnovu sastojine. 23. Šiljevača, 36 B - 0,00 ha Neobrasla površina vrha nastala uslijed ciklona, a kasnije u požarima. Prepustiti procesu prirodnog zašumljavanja. 24. Bijele Stijene, 45 - 32,68 ha 25. Bijele Stijene, 46 - 51,13 ha 26. Bijele Stijene, 47 - 24,05 ha 27. Bijele Stijene, 48 - 41,81 ha 28. Kaluđerski lug, 48 B - 11,26 ha 29. Bijele Stijene, 49 - 44,56 ha 30. Bijele Stijene, 50 A - 27,71 ha 31. Bijele Stijene, 50 B - 6,40 ha Zaštitne sjemenjače jele, smreke i bukve uglavnom zrele i prezrele drvne mase. Stabla jele i smreke visoka, naročito po kamenim blokovima. po vrhu nailazimo na zajednicu pretplaninske šume smreke (drugi i treći odjel). U četvrtom odijelu (najviši vrh Bijelih Stijena od 1335 m) nalazi se planinska kuća, sklonište i cisterna za vodu. Jedino u petom odjelu, Kaluđerski lug, sastojina je izdvojena fenotipski i genotipski kao sjemenska baza smreke. Odjeli šest i sedam sličnih osobina kao prvih četiri. Osmi

133

odjel udomuje sastojinu bukve pretplaninskog karaktera, gdje su česte izvale, suhare i gromom oštećena stabla (sa ovim odsjekom se do sada nije gospodarilo). Za sve odjele, osim petog, Kaluđerski lug, vrijedi da su Rješenjem Republičkog Zavoda za zaštitu prirode br. UP/I-3-1985 upisani u Registar posebno zaštićenihobjekata prirode, a s podacima u Zakonu o proglašenju Bijelih i Samarskih stijena strogim rezervatom (NN br. 5/1985), te kako odjeli čine suvislu cjelinu sa prirodnim rezervatom trebalo bi ih i takvim proglasiti. U petom odjelu, Kaluđerski lug, sastojina je izdvojena kao šum,a posebne namjene - sjemenska baza smreke - br. riješenja o registraciji objekta UP(I-10-71/1-1975. Gospodarenje se odvija po instrukciji šumskog instituta Jastrebarsko, Odsjek za sjemenarstvo. 32. Velika Javornica, 51 B - 5,55 ha Pretplaninska šuma bukve na kamenim blokovima, te poneko zakržljalo stablo jele. Zbog teških staninih prilika, odsjek izdvojen u UR-9, zaštitne šume. 33. Lisina - Kamenica, 64 B - 38,32 ha Gospodarski odrasle, panjače za umjetnu konverziju. Panjača bukve i graba, loša, degradirana. Kombiniranom prirodnom i umjetnom konverzijom prevesti u viši uzgojni oblik. 34. Velika Javornica, 73 B - 5,82 ha Pretplaninska šuma bukve sa stablima širokih krošanja. Pomlađeno je 10% površine sa bukovim i javorovim pomlatkom. Sastojina ima zaštitnu funkciju terena, pa je odsjek izdvojen u UR-91 zaštitne šume. 35. Krpan bilo, 74 B - 15,23 ha Pretplaninska šuma bukve sa stablima nešto viših (15 - 20 m) i kvalitetnijih, širokih krošanja. Pomlađeno je uglavnom u odraslijem stadiju bukva dok je jelov pomladak izostao. Osnovna funkcija šume je zaštita terena, pa je odsjek izdvojen u UR-91 zaštitne šume. 36. Jančarica, 77 B - 9,04 ha Pretplaninska srednje dobra bukova sastojina sa grupama mlađeg javora. Pomladak izostaje. Sastojinom se može gospodariti oplodnim sječama na grupama i skupinama. Zbog strmosti terena etat je smanjen za 25%, a naglašava se zaštita tla.

B - Lista evidentiranih dijelova prirode Karlovačke županije sa prijedlogom kategorije zaštite (kronološko-abecedni slijed)

U ovom kontekstu je važno citirati čl. 169. koji objašnjava instrument

privremene zaštite: (1) Prirodno područje o kojemu se vodi postupak radi stavljanja pod zaštitu nalazi se pod privremenom zaštitom od dana kad je oglašena obavijest o javnom uvidu u javnom glasilu, a najduže godinu dana od dana oglašavanja obavijesti. (2) Prirodno vrijedna područja koja su dokumentima prostornog uređenja utvrđena kao prirodne vrijednosti koje će se zaštititi određenim režimom zaštite nalaze se pod privremenom zaštitom od dana stupanja na snagu dokumenata prostornog uređenja. (3) Postupak proglašenja prirodnih vrijednosti iz stavka 2. ovoga članka zaštićenim, mora se provesti u roku od dvije godine. (4) Ako nije pokrenut postupak proglašenja u roku iz stavka 3. ovog članka, prestaje vrijediti privremena zaštita područja koja su dokumentima prostornog uređenja utvrđena kao zaštićene prirodne vrijednosti.

134

(5) Za prirodne vrijednosti predložene za zaštitu dokumentima prostornog uređenja koji su stupili na snagu prije stupanja na snagu ovoga Zakona, rok za privremenu zaštitu utvrđen stavkom 3. ovoga članka teče od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (6) Za vrijeme privremene zaštite na prirodnu vrijednost primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje uređuju zaštitu zaštićenih prirodnih vrijednosti.

Sukladno naputku za zaštićene dijelove prirode proglašeni nakon 1982. godine, a radi potpunosti podataka i opravdanosti zaštićenih dijelova prirode naša kompletirana lista zaštićenih dijelova prirode sadrži pored kronološkog-abecednog opisa zaštite i određene taksativne informacije kako slijedi: a) kratki opis, niži rang podjele i broj registracije; b) godinu postavljanja zaštite i tijelo koje je istu donijelo; c) još detaljniju odredbu zaštite; d) opis prostora, površine ili katasterske čestice na kojima se rasprostire opisani zaštićeni dio prirode; e) posebna upozorenja, napomene, zanimljivosti i/ili specifičnosti. Kod liste evidentiranih dijelova prirode navedene su (samo neke, a ponekad i oskudne) temeljne karakteristike. I ovdje moramo napomenuti, da su evidentirane prirodne vrijednosti – kategorija temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićene donošenjem prostornih planova bivših općina – temeljem Zakona o prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 16/86, 54/86). Liste su kontinuirano podložne izmjenama i dopunama, zahjeva se intenzivni terenski rad, tako da ova lista daje empirijsku spoznaju i stanje zaključno sa srpnjem 2004. godine.

I - NACIONALNI PARK (sada II) - 1 1. Titra - Bršljenovica a) šumsko područje; c) proširenje NP "Plitvička jezera"; d) ovaj šumski kompleks sa zaseokom Kuselj čini prirodnu cjelinu sa šumama Nacionalnog parka "Plitvička jezera" te je prema prijedlogu novih granica NP "Plitvičkih jezera" uključen u isti; • Na Titri dominira šuma bukve i jele na dolomitu (Abietum dolomiticum

fagetosum prov. Pelc.), a na Bršljenovici brdska šuma bukve (Fagetum croat. Montanum Ht).

e) Temeljem dosadašnjih istraživanja utvrđena je veza podzemnih tokova ovog područja sa hidrološkim sistemom Plitvičkih jezera; • Preporuka: način gospodarenja ovim šumama treba po uključenju u granice

NP uskladiti s propisima koji vrijede za njegove šume. Na dijelu predjela Bršljenovica, uz zaseok Kuselj, potrebni su manji radovi na uređenju krajolika te posebna njega i održanje pejzažno vrijednih livadnih površina;

135

II - PARK PRIRODE (sada IV) - 3 1. Bjelolasica - dio a) šire šumsko područje; c) provedba najavljene zaštite; prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske: Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja - Zavod za prostorno planiranje, 1997., kao i prema Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske: Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja - Zavod za prostorno planiranje,1999., planiran park prirode; d) Geografsku situaciju Bjelolasice određuje niz povoljnih fizičko-geografskih i antropogeografskih elemenata. Smještena u srcu goransko-ličke regije, Bjelolasica se ističe svojom masom što se prote-e u smjeru sjeverozapad-jugoistok kao jedno tijelo u inače neujednačenom i rastrganom planinskom spletu Velike Kapele, a vrh joj, Kula (1533 m), nadvisuje sve ostale vrhove za više od 200 m. Istočno podnožje nižeg dijela Bjelolasice čini Jasenačko polje, prava krška depresija dinarskog smjera pružanja duga oko 4, a široka od 1 do 2 kilometra. Oštar kontakt, odnosno karakterističan nagli prijelaz polja u planinske pristranke, potenciran je razlikom u vegetacijskom pokrovu: polje je pretežno poljoprivredna, odnosno travnata površina, a planinski okvir pokrivaju bogate i guste šume bukve i jele što na visinama prelaze u zone klekovine, dok se vrhom grebena prostiru planinske rudine. Mikroreljef masiva Bjelolasice karakteriziraju ravnomjerne padine koji se od 3,7 km dugog planinskog bila jednolično spuštaju prema sjeveroistoku u visinskoj razlici od 800-1000 metara i prema jugozapadu od 300-400 metara. Ostali teren predstavljaju blage valovite padine. Područje Bjelolasice nalazi se na prostoru prijelaza kontinentalne klime u mediteransku, a u zoni iznad 1200 m pripada snježnošumskoj-subarktičkoj klimi. Reljef i nadmorske visine bitno utječu na temperature zraka kao i na smjer prevladavajućih vjetrova i oborinske prilike. Ova su planinska područja klimatski vrlo povoljna za razvoj ljetnog turizma, a utvrđene snježne prilike, uz konfiguraciju i povoljne nagibe terena, omogućuju intenzivan razvoj zimskih sportskih aktivnosti. e) Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije je u kolovozu 2003. izradio dokument, Klasa: 350-01/03-01/09, Ur.broj: 2133/1-06/06-03-01: Smjernice za zaštitu izuzetnih prirodnih vrijednosti šireg područja planine Bjelolasica (izrađeno za potrebe Prostornog plana uređenja Grada Ogulina) gdje unutar planiranog Parka prirode predviđa daljnje slijedeće kategorije zaštite (prema aktualiziranom Zakonu): III POSEBNI REZERVAT botanički: 1. Bjelolasica - samo vršni dio - Drežnica 2. Jasenak - cret 3. Jasenak - Crkveni lug 4. Jasenak - Grčka kosa (šuma smreke) zoološki:

136

5. Bjelolasica - zapadno od Vrela (crustaceološki) 6. Vrelo - Jasenačko polje (ihtiološki) 7. Dumanić-Ježevitar (ornitološki) VI SPOMENIK PRIRODE geomorfološki: 1. Šiljevača - Vrelca (pećina Vrelca) 2. Jasenačka kosa - Jezerska kosa (Pećina) 3. Dumanić-Ježevitar - Hajdučka pećina (Hajdučka pećina) hidrološki: 4. Šiljevača - Vrelo (izvor Vrelo ili Jaz) 5. Šiljevača - Vrelo (izvor Pećina) 6. Šiljevača - Krapani (izvor Krapani) 7. Šiljevača - Vrelca (izvori Vrelca) 8. Šiljevača - Lisina-Kamenica (izvor rječice) 9. Jasenačka kosa - Mekuša (izvor Mekuša) 10. Jasenačka kosa - Grčka kosa (Živa voda ili Vurlanka) 11. Jasenačka kosa - Dubine (izvor Živica) 12. Jasenak - naseljeni dio - zapadna strana ceste (Davni studenac)

13. Jasenak - naselje - istočna strana ceste (Jasenački/Studenac ili Kaluđerac) 14. Vrelo (jezerce Jezero ili Sječica) 15. Vrelo (izvor Jezero ili Sječica)

VII ZNAČAJNI KRAJOBRAZ (nekada ZAŠTIĆENI KRAJOLIK) - Dobra - dio obalnog pojasa vodotoka VIII PARK ŠUMA 1. Jasenačka kosa - Medveđe drage IX POJEDINA BILJNA I ŽIVOTINJSKA VRSTA - botanički, zoološki, izdvojeno tisa 2. Mrežnica - dio obalnog pojasa vodotoka a) veći dio obalnog pojasa vodotoka; c) Obzirom da su Mađari veći dio pogranične Drave (posebice meandrirajuća područja) sa pripadajućim obalnim pojasom (pogotovo zbog ptica gnjezdarica) proglasili "izduženim" nacionalnim parkom gdje su dozvoljene tradicionalne ljudske radnje (npr. oblici stočarstva), treba što prije pristupiti proglašenju Mrežnice sa većim obalnim područjem i pogotovo kanjonskim dijelom za zaštitu u kategoriji parka prirode; d) zaštita podrazumijeva tok Mrežnice u dužini od 62 km do ušća u rijeku Koranu, obuhvaćajući oba kraka Primišljanske Mrežnice i pritoku Tounjčicu (podzemni nastavak Zagorske Mrežnice); preispitati granicu zaštite do zaključno s naseljem Belavići; • Rijeka se odlikuje izvanrednom ljepotom (kontrast kamenitog stjenovitog kanjona,

šuma, livada i samog toka promjenjive zeleno plave rijeke; opaska: kontrast mnogobrojnih golih otočića i mora je jedan od glavnih razloga proglašenja NP

137

"Kornati"), mnogobrojnim i prekrasnim slapovima preko sedrenih barijera ("izdužena Plitvička jezera");

e) Mrežnica je izričito salmonidna rijeka bogata ribom; • Preporuka: treba zabraniti bilo kakvu (daljnju) gradnju u zoni parka prirode,

razmišljati o sankcijama nad divljegradnjom u obalnom pojasu te očuvati vodu od onečišćenja i zagađenja, jer je to osnova za opstanak i daljnje stvaranje sedrenih barijera (upozorenje imamo u gornjim jezerima NP Plitvička jezera);

IV - POSEBNI REZERVAT (sada III) - 18 1. Bjelolasica - dio a) botanički (šumske vegetacije); c) najvećim dijelom šuma pretplaninske bukve (Fagetum croat. subalpinum Ht.); d) Ovaj predviđeni rezervat obuhvaća vršnu zonu masiva Bjelolasice, odnosno samo vršna zona bora krivulja i planinskih rudina bilo bi područje botaničkog rezervata, površine 123 ha, i predstavljao bi dio Bjelolasice, proglašene PARKOM PRIRODE; • Ovdje dominira pretplaninska šuma bukve (Fagetum croat. subalpinum Ht.), a u

višem dijelu klekovina bukve (Fagetum croat. subalpinum sufruticosum), klekovina bora krivula (Pinetum mughi croat. Ht.) i čitav jedan red planinskih rudina (Ordo Seslerietalija tenuifoline Ht.); Preporuke: ovaj botanički rezervat šumske vegetacije treba očuvati u svom izvornom obliku

e) (pogotovo što imamo intaktnost biljnih zajednica koja se zbog onečišćenja putem zapadnih vjetrova - bivša koksara Bakar; sjeverno talijansko industrijsko područje - velikim dijelom izgubila u području NP Risnjaka); • kod daljnjih planiranja proširenja HOC Bjelolasica to treba nužno uzeti u obzir; 2. Draganići – ribnjaci a) zoološki (ornitološki) i zoološki (ihtiološki) za konzumnu ribu – ribnjaci; c) posebna ornitološka vrijednost za ptice močvarice; d) Ribnjaci Draganići bili su u prostornom planu općine Karlovac iz 1979. g. uneseni kao evidentirani specijalni (posebni) ornitološki rezervat. U međuvremeno nije pokrenut postupak za zaštitu, ali su zaštićeni ribnjaci Crna Mlaka, koji su smješteni u neposrednoj blizini (ipak izvan granica Karlovačke županije), usred Pokupskog bazena. Crna mlaka na kojoj se sada ne lovi, preuzela je ulogu ornitološkog rezervata Pokupskog bazena, gdje se ptice močvarice tijekom seoba i zimovanja mogu neometano odmarati i prehraniti. e) U svakom slučaju, potrebno je detaljnijim istraživanjima utvrditi ornitološku vrijednost ribnjaka

138

Draganići u odnosu na ostale ribnjake Pokupskog bazena, a zatim se odlučiti da li pokrenut postupak za zaštitu. Ipak, temeljem Pravilnika o zaštiti pojedinih vrsta ptica (NN 43/95) treba imati na umu postojeći ornitološki biodiverzitet i brojnost nekih rjeđih ili rijetkih vrsta ptica. Zastupljeni su gnjurci (Podicipedidae); vranci (Phalacrocoracidae), čaplje (Ardeidae), rode (Ciconiidae), mnoštvo vrsta patki,gusaka i labuda i dr. iz svojte Anatidae, vrsta bukoč (Pandion haliaetus), vodomar (Alcedo atthis), udaljenije od ribnjaka nalaze se i šljuke, prutke, žalari i dr. (Scolopacidae), galebovi (Laridae) i mnoge druge domaće i europske ptice koje se zateknu na ovom teritoriju, a nisu tipične ptice vodenih staništa.

3. Dretulja

a) botanički (šumske vegetacije); c) intaktne šumske sastojbine; d) Ove šume obuhvaćaju 102 ha, nalaze se u 15. i 16. odjelu šumskog gospodarstva. To su djelo- mično bukove i jelove šume a djelomično kulture četinjača u neposrednoj blizini na približno jednakoj nadmorskoj visini. e) Ako bi se sagledala mogućnost zaštite izvora Dretulje kao HIDROLOŠKOG SPOMENIKA PRIRODE, gotovo je nužna zaštita šireg područja. 4. Drežnica a) botanički (šumske vegetacije); c) šuma hrasta lužnjaka; d) U Drežničkom polju u odjelu 40. šumskog gospodarstva nalazi se predviđeni dio prirode kojeg valja zaštititi; Ljepši dio rezervata raste na gredi, a površina mu je 48,37 ha. Šuma je izložena čestim poplavama, pa mlada stabla u zimskom periodu stradavaju od leda; • Radi se o jednodobnoj šumi hrasta lužnjaka (starosti oko 100 g.), a osim lužnjaka ovdje

dolazi iobični grab, poljski jasen te pokoji brijest. Ovdje su zastupljene dvije šumske zajednice: šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke (Genisto elatae – Quercetum roboris Ht.) i šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli – Quercetum roboris Rauš).

e) radi se o šumi hrasta lužnjaka na najvećoj nadmorskoj razini u Hrvatskoj, ujednom rijetkost u

europskim razmjerima; • Preporuke: stručni zahvati u rezervatu bili bi u pravcu očuvanja stabilnosti fitocenoze i

trajne regeneracije šume, odnosno zabranom nestručnih zahvata (kopanje umjetnih kanala, prekomjerna gradnja) održao bi se potrebni podzemni visoki vodostaj;

5. Gornja Švarča a) botanički (šumske vegetacije);

139

c) brežuljkasta do brdska šuma hrasta kitnjaka; d) Šumski kompleks Gornja Švarča nadovezuje se na šumu Kozjaču (ZAŠTITNA ŠUMA grada Karlovca temeljem Zakona o zaštiti šuma – NN 52/90, 5/91, 9/91, 76/93) i pruža se južno od starog grada Dubovca, povijesne cjeline i preteče nastanka samog grada Karlovca (mnogostruko zaštićena i evidentirana kulturna vrijednost, temeljem Zakona o zaštiti spomenika kulture); e) pošto čini kontakt s gradom znatno je ugrožena izgradnjom; ovdje također dominira šuma kitnjaka i pitomog kestena; 6. Gradnica a) botanički (floristički); c) cret uz potok Gradnicu; d) Ovaj posebni rezervat nalazi se na području sela Gornjeg i Donjeg Trebinja uz potok Gradnicu. Cret se nalazi na privatnom posjedu, a djelomično zahvaća i rub šume. e) Vrlo je značajan radi obilnosti rosike i pujanika (vrlo veliki primjerci); 7. Gvozdenica a) geološki; c) u općini Netretić, mjesni odbor Zagradci, u blizini mjesta Novigrada na Dobri, s desne strane rijeke Dobre; d) e) 8. Jasenak - cret a) botanički (floristički); c) cret; d)) Nalazi se u Jasenačkom polju na nadmorskoj visini od oko 500 m; e) Također zaslužuje da ga se stavi pod strogu zaštitu kao botanički rezervat; 9. Jasenak/Crkveni lug a) botanički (šumske vegetacije); c) šumovit otočić usred livadskih površina; d) U Jasenačkom polju uz vodotok nalazi se ovaj rezervat površine 10 ha. Obzirom da ga tvori disjunktni šumski areal usred livadskih površina, predstavljen je rijedak slučaj u poljima našeg krša. Stoga je pejzažno vrlo markantan. Ovdje šuma gorske smreke polako prelazi u šumu jele s rebračom (Blechno Abietetum Ht.), uslijed sve većeg površinskog zakiseljavanja (uglavnom uslijed mokroadiabatskog obaranja polutanata padalinama) i izraženijih procesa podzoliacije (osiromašenja) tla. Rezervat je osim pejzažnih karakteristika interesantan i sa znanstvenog stajališta. U blizini ovog

140

evidentiranog posebnog rezervata nalazi se HIDROLOŠKI SPOMENIK PRIRODE – Jezerce. e) Preporuka: Ove šumske površine treba čuvati kao rezervat jer je to pejzažno najupečatljivija šuma u Jasenačkom polju, a osim toga interesantna je sa znanstvenog motrišta. Razradom dalj- njeg plana HOC – Bjelolasica ove šume trebaju biti sačuvane u svojoj disjunktnoj intaktnosti. U literaturi se zna potkrasti greška i napiše se “Crveni lug”, ipak se radi o “crkvenom”, o čemu svjedoči činjenica da crkva želi povrat 4 – 5 odjela ovog šumskog predjela od države, i to nekih 30 ha kao njihove otuđene imovine. 10. Jasenak – šuma smreke a) botanički (šumske vegetacije); c) šuma smreke; d) Ovaj rezervat je u neposrednoj blizini Jasenka podno Grčićke kose u 135. b odjelu gospodarske jedinice Jasenačka kosa. Zaprema površinu od 13 ha s vrlo lijepim stablima smreke. Šume gorske smreke svojom iz- razito tamno zelenom bojom čine markantnu kulisu koja se diže iznad livadskih površina oko Jasenka i pejzažno djeluju vrlo atraktivno u krajoliku. e) Preporuka: ovu površinu treba staviti pod zaštitu sječe zbog naročitih primjeraka stabala smreke, a razervatom gospodariti tako da se sačuva stabilnost ove specifične fitocenoze. 11. Jopića špilja a) geološki; c) sustav Jopićeva špilja – Bent s položajem Kordun – Brebornica; d) nalazi se između Veljuna i Krnjaka, u blizini Brebornice; put prema špilji vodi od glavne ceste kolskim putem prema selu Matijevići ili tzv. “Bijeli klanac”. Pećina ima dva ulaza, međusobno udaljenih 20 m. Pećinu karakterizira splet podzemnih kanala i hodnika, dvorana i podzemnih vodotoka (sifona), koji još u cijelosti nisu istraženi. Pećine se nalaze na krškom terenu s brojnim vrtačama, vodenim podzemnim vezama te se za zaštitu predviđa šira zona koja zahvaća i stare zaseoke te okolna sela. Granica zaštite ide dolinom pritoka Brebornice od glavnog magistralnog puta do mlina, tj. do vrela ispod kote 228, te dalje putem do raskrižja za zaseok Tomići, obuhvaćajući i vrela ispod Tomića na kotu 193. u smjeru zapada putem koji vodi kroz šumu do kote 198. i do kote 309., južno od kote 306. te dalje do kote 276. putem prema selu Bunčići. Tamo skreće do puta južno,

141

dolinom do iznad sela Pavkovići, spajajući se s početnom točkom uz pritoku Brebornicu. Faunistički je interesantna zbog velike kolonije šišmiša. e) Špilja ima uvjete za turističko korištenje, ne samo zbog blizine prometnice Karlovac – Plitvice. Uvjek je teško saznati prave dužinske odnose u speleološkim fenomenima obzirom na izvore i potrebu citiranja istih. Prema podacima dr. Srećka Božičevića (1983. g. )smatrala se Jopića špilja u dužini od 6.576 m najdužom špiljom u Hrvatskoj. Prema službenim popisima speleoloških objekata vođenih od Hrvatskog speleološkog saveza na dan 1.3. 1999. g., a citirano od prof. dr. Mladena Garašića navodi se dužina od 6.570 m. Prema podacima časopisa “Okoliš” (112-113/2002) navodi se uz napomenu stanja: 20.11. 2002. g. dužina od 6.605 m, čime bi Jopićeva špilja bila četvrta po dužini u Karlovačkoj županiji a peta u Hrvatskoj. 12. Kozjača a) botanički (šumske vegetacije) ; c) ujednom zaštićeni dio prirode temeljem Zakona o zaštiti šuma (NN 52/90, 5/91, 9/91, 76/93) kao ZAŠTITNA ŠUMA grada Karlovca; d) predloženi posebni rezervat šumske vegetacije prostire se jugozapadno od Karlovca na površini od 631,55 ha. U ovoj uaštitnoj šumi dominira šumska zajednica kitnjaka i pitomog kestena (Querco-Castanetum croat. Ht.). Starost šume je u prosjeku oko 100 g. Uz hrast kitnjak i pitomi kesten u šumi je primješana bukva, grab, breza, trepetljika, a ima i manjih površina pod borovim kulturama. e) Rubovi šume uzurpirani su gradnjom. Ova šuma je vrlo omiljeno izletište Karlovčana. 13. Plaški - cret a) botanički (floristički); c) Cret - podijeljen na dvije površine u Plašćanskom području; d) Te dvije površine opisao je znameniti prof. S. Horvatić još 1930. g. Ovakvih cretnih površina nekad je bilo u Hrvatskoj znatno više, ali ih je zbog plodne humusne zemlje čovjek meliorirao i pretvorio u poljoprivredne površine, e) Ovaj cret spada u najljepše ravne cretove u Hrvatskoj i treba ga svakako zaštititi jer spada u botaničke rijetkosti, posebno što se tiče znanstvene vrijednosti. 14. Pećnik - Bukovnik a) botanički (šumske vegetacije); c) ne treba pomiješati s jednim od tri vrha, vršne zone Kleka ZAŠTIĆENOG POSEBNOG (BOTANIČKOG) REZERVATA ili evidentiranog istoimenog GEOMORFOLOŠKOG SPOMENIKA PRIRODE; d) Ova šuma je iznad akumulacije iznad Bukovnika površine 66 ha, u 5. odjelu, u neposrednoj blizini akumulacije Bukovnik, odaklje teče (trebao bi) biološki minimum rijeke Dobre prema Đulinom ponoru u Ogulinu. e) Šuma je karakterizirana bukovom panjačom; 15. Štrekovac - cret

142

a) botanički (floristički); c) isto kao šuma Kozjača, ujednom zaštićeni dio prirode temeljem Zakona o zaštiti šuma (NN 52/90, 5/91, 9/91, 76/93) kao ZAŠTITNA ŠUMA grada Karlovca; također ne treba pomiješati sa evidentiranim dijelom zaštićene prirode - PARK ŠUMA Štrekovac; d) nalazi se na dijelu šireg gradskog područja grada Karlovca u kontaktnom području nizinskog i brežuljkastog krajobraza; e) spada u rijetke cretove Hrvatske a u relativno mnogobrojne na području Karlovačke županije; 16. Velika Utinja - cret a) botanički (floristički); c) bogati i očuvani cret na području utoka Velike Utinje s Malom Utinjom u rijeku Kupu; d) V. Utinja izvire u Utinjskom Brdu, teče prema sjeveru ispod sela Skakavac, spaja se s M.

Utinjom i niže od sela Brežani utiče u Kupu. Potočni tok Utinje, bogat vodom, prolazi kroz blago brežuljkasti kraj, ispod šumskog kompleksa Debele kose, oraniva i cvjetnih livada. Naseljenost uz samu dolinu je rijetka, pa je priroda ovdje skoro u potpunosti sačuvana. Čistoća vodotoka i sjena gustih bukovih šuma na pojedinim dijelovima toka uvjetovala je razvoj bogate cretne vegetacije, koja danas naglo nestaje sječom šuma. Na mjestima gdje je Utinja brza nailazimo i na pokoju saćuvanu staru vodenicu.

e) Preporuka: zaštitom bi trebalo obuhvatiti cijeli tok Utinje, obostrano sve do rubova šume u ukupnoj širini od minimalno 200 m;

17. i 18. Vukmanić 1i 2 - cret a) botanički (floristički); c) uz već zaštićeni cret Banski Moravci, ova dva evidentirana creta su možda najpoznatiji u

Karlovačkoj županiji; d) zbog relativne nenaseljenosti, slabijih melioracijskih zahvata u prostoru na širem području Vukmaničkog cerovca (i samo ime naselja govori o bogatstvu vegetacije) nalaze se ova dva odvojena creta; e) ne samo zbog znanstvenog značaja valjalo bi ove cretove zaštititi; V PARK ŠUMA 1. Borlin a) c) isto kao šuma Kozjača i cret Štrekovac, ujednom zaštićeni dio prirode temeljem Zakona o zaštiti šuma (NN 52/90, 5/91, 9/91, 76/93) kao ZAŠTITNA ŠUMA grada Karlovca; također ne treba pomiješati sa evidentiranim dijelom zaštićene prirode - PARK ŠUMA Štrekovac; d) e) 2. Domačaj lug a) prirodna šuma, veće pejzažne vrijednosti, a namijenjena je odmoru i rekreaciji;

143

c) ova stara šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom je subasocijacija s lelujavim šašem; d) nalazi se između ceste Karlovac - Skakavac i željezničke pruge; e) Preporuka: budući je to vrlo rijetko sačuvana nizinska šuma hrasta lužnjaka na tom području potrebno ju je sačuvati, i jedan njezin dio u blizini prometnice urediti za odmor i rekreaciju; 3. Ilovac - Pojatno a) Već 1959. g. izdato je Rješenje Kotara Karlovac, br.: 03-980/1-1959 da je ova

park šuma zaštićen dio prirode, ali (samo) temeljem Zakona o zaštiti šuma (NN 52/90, 5/91, 9/91, 76/93);

a) predjel nizinske šume Pokupskog bazena; b) nizinska šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom te hrasta lužnjaka i običnog

graba, crne johe s dugoklasim šašem; nalazi se na sjevernom dijelu šireg gradskog područja, na krajnjem jugozapadnom dijelu nizinskih šuma Pokupskog bazena na nadmorskoj visini od 112 m. Predjel je sa sjevera omeđen kanalom Kupa-Kupa, sa juga starom željezničkom prugom Karlovac-Sisak, a presjeca ga u smjeru sjeveroistok - jugozapad auto-cesta, stara cesta i željeznička pruga Zagreb - Karlovac. c) Prisutna je problematika mjestimičnog sušenja stabala zbog sniženja nivoa podzemne

vode (limitirajući faktor opstanka šume hrasta lužnjaka), bazena iz kojih se iskapala sirovina za proizvodnju opeka te time naknadno uspostavljene gradske deponije otpada (šira problematika, posebno u pogledu na vodozaštitu); 4. Mekušje a) šuma, veće pejzažne vrijednosti, a namijenjena je odmoru i rekreaciji; c) dopuštene su samo one radnje čija je svrha njeno održavanje ili uređenje; d) e) 5. Mokrice a) Već 1959. g. Rješenje Kotara Karlovac br.: 03-980/1-1959; da je ova ZAŠTITNA

ŠUMA grada Karlovca zajedno s Turanjskim lugom zaštićen dio prirode, ali (samo) temeljem Zakona o zaštiti šuma (NN 52/90, 5/91, 9/91, 76/93);

c) mješana nizinska šuma; d) predjel šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom te hrasta kitnjaka i običnog graba; na jugoist. dijelu šireg grad. područja, izm. Korane i Kupe, u ravnici na nadm. visini od 113 m. e)

6. Novigrad a) šuma, veće pejzažne vrijednosti, a namijenjena je odmoru i rekreaciji; c) dopuštene su samo one radnje čija je svrha njeno održavanje ili uređenje;

144

ne treba zanjeniti s evidentiranim SPOMENICIMA PARKOVNE ARHITEKTURE: Novigrad– park i Novigrad - park i drvored uz objekte "Dukat"; d) e)

7. Štrekovac

a) Već 1959. g. Rješenje Kotara Karlovac br.: 03-980/1-1959; da je ova ZAŠTITNA ŠUMA grada Karlovca zaštićen dio prirode, ali (samo) temeljem Zakona o zaštiti šuma (NN 52/90, 5/91, 9/91, 76/93);

c) tipičan oblik nizinske šume u kontaktnom području ka brežuljkastom krajobrazu; evidentirana zaštita postoji i za Štrekovac - cret kao BOTANIČKI POSEBNI REZERVAT; d) predjel šume hrasta kitnjaka i običnog graba; nalazi se na jugoistočnom dijelu šireg gradskog područja na nadmorskoj visini od 130-185 m; e)

8. Turanjski lug

a) Već 1959. g. Rješenje Kotara Karlovac br.: 03-980/1-1959; da je ova ZAŠTITNA ŠUMA grada Karlovca zajedno s Mokricama zaštićen dio prirode, ali (samo) temeljem Zakona o zaštiti šuma (NN 52/90, 5/91, 9/91, 76/93); c) mješana nizinska šuma; d) predjel šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom te hrasta kitnjaka i običnog

graba; na jugoist. dijelu šireg grad. područja, izm. Korane i Kupe, u ravnici na nadm. visini od 113 m. e) 10. Vinica

nije temeljem Zakona o zaštiti šuma (NN 52/90, 5/91, 9/91, 76/93) nikada proglašena ZAŠTITNOM ili PARK ŠUMOM grada Karlovca;

c) ne treba zamjeniti s evidentiranom zaštitom dijela prirode Vinica - vidikovac, predviđen kao ZAŠTIĆENI KRAJOLIK; d) e) VI ZAŠTIĆENI KRAJOLIK (sada VII ZNAČAJNI KRAJOBRAZ) - 29 1. Breznik - Vidikovac a) predjel veće estetske ili kulturno-povijesne vrijednosti; c) u Gradu Ozlju blizu mjesta Podgrej; d) e) 2. Dobra - dio obalnog pojasa vodotoka

145

a) prirodni predjel veće estetske vrijednosti; c) Krajolik rijeke Dobre (zajedno sa Klekom, već temeljem Zakona o zaštiti prirode ZAŠTIĆENI KRAJOLIK, i Đulinim ponorom s Medvedicom - EVIDENTIRANI GEOMORFOLOŠKI SPOMENIK PRIRODE) je apsolutno karakterističan za ogulinsko područje; d) Cjelokupni hidrosistem rijeke Dobre pripada gradovima Delnice, Vrbovsko, Ogulin, Duga Resa i Karlovac, i spaja gorsku i središnju Hrvatsku. Izvorišni dio sve do Gomirja nalazi se u središnjem ili delničkom koridoru centralnog dijela Gorskog kotara. Dio gdje Dobra iz smjera prema jugoistoku prelazi u smjer prema sjeverozapadu nalazi se u Ogulinsko-plašćanskoj mikroregiji (makroregije Gorske Hrvatske). Najmanji dio Dobre prolazi kroz zonu graničnih i prijelaznih značajki i to zapadni dio Bosiljevskog kraja. Najveći dio Gojačke (donje) Dobre zajedno s najvećom pritokom Globarnicom nalazi se u području plitkog krša, a tek nekih zadnjih 7 km nalazi se u području niskog Pokuplja. Gornja Dobra ima porječe od 143,50 km2, sa pet značajnijih pritoka, a od sjecišta izvorišnih krakova do Đulinog ponora ima oko 41 km. Gojačka ili Donja Dobra ima nešto manju površinu (96,86 km2), također sa pet značajnijih pritoka na dužini od nekih 46 km. e) Od 85 rijeka dužih od 50 km rijeka Dobra je po dužini bila na 41. mjestu u bivšoj

Jugoslaviji, 10.-12. u Hrvatskoj a čak na trećem u Gorskoj Hrvatskoj, a u ovom slučaju i u Karlovačkoj županij. Duža je od Mrežnice (63 km), a kraća samo od Korane (134 km) i Kupe (296 km),

Rijeka Dobra se s pravom ubrajala među 75 ponornica na teritoriju bivše Jugoslavije, i dok je kao najveća slovila Trebišnjica (94 km), mora se to demantirati obzirom da je Dobra 104 km duga. Tok rijeke Dobre je nadalje zanimljiv zbog slijedećih karakteristika: - geoloških: povijest geoloških zbivanja seže unatrag više od 230 milijuna godina; - hidrogeološko-hidromorfoloških: nije bila zahvaćena oledbom ali je bila pod utjecajem otapanja rubnih ledenjaka; kao osobita hidromorfološka pojava izdvaja se otvor Đulinog ponora; - tektonskih: razdoblje tektonskih događaja najmlađe je upravo u kraju kroz koji teče Dobra, započeli su u miocenu prije 22 milijuna g.; Dobra je klasificirana uglavnom sa VII° Mercallijeve ljestvice (područje veoma jakih zemljotresa); - reljef: teritorijalno se poklapa velik dio gornjeg toka Dobre sa specifično reljefno-petrografskom osnovom (fluvio-krški reljef); - podneblje: tok Dobre ima prijelazno obilježje sredozemne (mediteranske) i kontinentalne klime;

146

- pedološko-vegetacijske: u dolini Dobre zastupana su podzolasto bujadično-vrištinska tla i donekle crvenice na mjestima gdje prevladavaju karbonatne stijene kao podloga; termofilna šuma hrasta medunca i crnograba (Seslerio-Ostryetum Carpinifoliae) razvijena je ekstrazonalno a zonalno uz Dobru je rasprostranjena neutromezofilna šuma pravog kitnjaka i običnog graba (Epimedio Carpinetum betuli) ispod otprilike 600-500 m nv u cijelom toku Donje Dobre; - ihtiološke: već od najranijih dana poznata je eksploatibilnost i bogata raznolikost ribe u vodama rijeke Dobre; pored endema Telestes polylepis Stdchnr. ovdje nalazimo pored urođenih pijora ili gaovica i izuzetno rijetke vrste sivu svjetlicu, ilirski klen (Leuciscus illyricus) i pjegavi oštrulj (Aulopyge huegeli). Rijeka Dobra je jedina hrvatska cjelogodišnja rafting rijeka. 3. Dojutrovica – okolica crkve Sv. Jurja a) vidikovac;

sjeverozapadni dio grada Ozlja, pogranični dio sa Slovenijom kod mjesta Stojavnica (sjevero-

zapadno od Vivodine); d) e)

4. Dubovac – okolica starog grada

a) prirodni predjel veće estetske i kulturno-povijesne vrijednosti; c) u sklopu ovog zaštićenog krajolika nalazi se i stablo hrasta kitnjaka –BOTANIČKI SPOMENIK PRIRODE; d) e)

5. Glina – dio obalnog pojasa vodotoka

a) krajolik karakterističan za ovo područje; c) pogranični dio Vojnića i Vrginmosta, iznad mjesta Kloloč; d) e)

6. Gornja Trebinja a) vidikovac; c) d) idući u smjeru istočno od Karlovca cestom za Skakavac, kod željezničke stanice, odvaja se put za G. Trebinju. Iznad samog tog sela, na blago uzdignutom brežuljku na visini od 192 metra, otvaraju se vidici na okolicu. Prema sjeveru vidik se pruža na dio Karlovca i na dolinu Kupe s nizinskim stoljetnim šumama hrasta lužnjaka (Domačaj lug), prema istoku na guste šume Debele kose, južno na Babinu goru, a na zapad u neposrednoj okolici na sela Knez Goricu i Vukmanić, dok u daljini pogled pada na šume Štrekovca.

147

e) na samom vrhu nalazi se mala crkvica M. Gospe, oko koje se ističu četiri vrijedna primjerka

hrasta cera, debljine 70 – 100 cm.

6. Hanzićevo a) vidikovac; c) a) Idući puteljkom od Kalvarije prema planinarskom domu dolazimo do starog

rezervoara za vodu s porušenim ljetnikovcem. Ljetnikovac je okružen vitalnim stablima jablanova (Populus pyramidalis). S tog mjesta otvara se vidik na šume Borlina, dolinu Kupe s okolnim brežuljcima, na vinograde i dvorac. Na širem području postoji čitav niz atraktivnih vidikovaca a poneki od njih su u prošlosti imali ulogu strateških točaka.

e) 8. Hrašće – okolica dvorca u Hrašću

a) vidikovac; c) sjeverozapadno od Karlovca a južno od V. Erjaveca; d) e)

9. Jugovac a) vidikovac; c) sjeveroistočno od općine Ribnik; d) e)

10. Kalvarija

a) vidikovac; c) d) Kada se spustimo s Uzdihovca na cestu koja vodi od Karlovca za Vučjak na

udaljenosti od svega 200 m, dolazimo do starog izletišta Kalvarija, koja se nalazi na 197 m nadmorske visine, u dodirnoj zoni sa šumom Kozjača. Pogled nam se otvara na Karlovac i na šume Borlina. Od Kalvarije vodi staza za planinarski dom.

e) Preporuka: vidikovac bi bilo potrebno obilježiti, postaviti klupe, a staro izletište “Kalvarija”

koje je danas u privatnom vlasništvu sačuvati u izvornom obliku; 11. Korana – dio obalnog pojasa vodotoka a) Rječica, Crna i Bijela Rijeka s potokom Ljeskovac opskrbni su vodotoci Plitvičkih

jezera i ujedno izvorišni dijelovi rijeke Korane koja svoje ime dobiva tek po izlazu iz Plitvičkih jezera. Porječje Korane zauzima površinski vrlo velik prostor (oko 2379 km²) ako se u obzir uzima i veličina porječja njene pritoke Mrežnice od 1089 km²˛.

148

c) Geografski se porječje Korane pruža u smjeru jug-sjever, odnosno od Plitvičkih jezera do Karlovca u dužini od 134,2 km. Korana prima mnogo pritoka, veće desne pritoke su Toplica, Mutnica i Radonja a lijeve Dobrinjica, Turjačnica, Grabašnica, Slunjčica (stari naziv je Slušnica) i naravno Mrežnica – te mnogo potoka s obadvije strane. a) Korana prije utoka Mrežnice ima srednju godišnju protoku od oko 30 m³ a njome

najčešće teče oko 5 m³, ili 5000 litara vode u sekundi. Veličina i karakter oborinskog područja uvjetuju bujični karakter rijeke Korane – veoma brzo povećanje razine vode i za nekoliko metara, a proticaja i do 100 puta.

e) Zasebnost rijeke Korane su ljekoviti sastav minerala i blaga radioaktivnost te toplina vode, za vrijeme ljetnih mjeseci, kada Korana ima relativno mali protjecaj od oko 300-400 litara u sekundi. 12. Kupa – dio obalnog pojasa vodotoka

a) Kupa je najveća pritoka Save iz Hrvatske, duljine 296 km sa slivnom površinom

od 11.500 km². b) Ona izvire ispod Risnjaka i do Severina teče blizu 500 m dubokom uskom

udolinom. U srednjem dijelu teče kroz plitki Karlovački ravnjak. Od Karlovca do Siska teče kroz nisko i brežuljkasto pokuplje. Jedina je rijeka Kupa među velikim rijekama Hrvatske koja ne izvire, ili otječe, ili oboje – izvan granica Hrvatske, kao što je to slučaj sa Savom, Dravom, Dunavom, Murom i Neretvom. Glavni lijevi pritoci rijeke Kupe su Čabranka, Lahinja, Kupčina i Odra, a desni pritoci su Kupica, Dobra, korana s Mrežnicom i Glina. d) Hidrografske značajke obuhvaćaju nadzemne/površinske i njihove podzemne veze. Razvoju

površinske hidrografije pogoduju velike količine padalina i gorski značaj zemljišta (izvorišni dio/dio Gorskog kotara). Međutim zbog toga što prevladava karbonatni sastav, tj. otopljive stijene, znatan dio tih voda ponire, nastavljajući gibanje u podzemlju, gdje podliježu bitno drukčijim zakonitostima i brojnim specifičnim uvjetima. Tekućice Gorskog kotara usmjerene su Kupom u Savu i preko Dunava u sliv Crnoga mora (a ponornicom Ličankom prema Jadranskom moru

e) prije 9 – 10 tisuća godina Kupa je predstavljala granicu oledbe, tako da južno od nje postoji kontinuitet tercijarne flore i faune; Područje rijeke Kupe predstavlja nacionalno bogatstvo najvećih prirodnih vrijednosti, te je u veljači 2000. g. resorno ministarstvo dostavilo cirkular nacrta prijedloga zakona o proglašenju Parka prirode “Kupa” na mišljenje: Zbog svojih prirodnih vrijednosti i značajki, a posebno

149

zbog činjenice što rijeka Kupa sa svojim pritocima predstavljaju prirodno područje s naglašenim estetskim, ekološkim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko- rekreacijskim vrijednostima, to područje treba posebno zaštititi.

Krajobrazne vrijednosti Kupe s Kanjonima, te vrlo velik broj biljnih i životinjskih vrsta na tom području, kao i različitost u krajobraznim vrijednostima toga područja, daju mu posebno prirodno značenje, i čine ga osobito vrijednom baštinom prirode. Zbog toga je potrebito rijeku Kupu, s pritocima Čabrankom i Kupicom, te njihovo priobalje u širini 500 m proglasiti parkom prirode, te propisanim režimom zaštite sačuvati njihove iznimne i višestruke bitne značajke i ulogu. Područje rijeke Kupe predlaže se proglasiti parkom prirode od izvora Čabranke do mosta ispod Ozlja.

13. Lička Jesenica – dio obalnog pojasa vodotoka

a) često se naziva i Lička Jasenica; c) treba razlikovati od Ličke jesenice – ponor, HIDROLOŠKI SPOMENIK PRIRODE i Ličke Jesenice-V. Vrelo, također HIDROLOŠKI SPOMENIK PRIRODE; d) vidi evidentirani SPOMENIK PRIRODE Lička Jesenica – ponor – hidrološki i Lička Jesenica – V. Vrelo – hidrološki; e) 14. Lipnička gora

a) vidikovac; c) nalazi se između općina Ribnik i Netretić odnosno između mjesta Veselići i Mrzljaki; d) e)

15. Mala Utinja – dio obalnog pojasa vodotoka

a) pritoka Kupe; c) c) Ovaj nemiran pritok Kupe izvire u šumskom kompleksu Male Trepče i teče kroz

brežuljkast kraj, okružen zlatnim livadama (zlatica) i skupinama srebrne i žute vrbe. Ova dolina je naseljenija od Velike Utinje, a što je posljedica i postojeće prometnice. Na pojedinim mjestima ispod sela Skakavac u predjelu Gornji Sjeničak također nailazimo na bogate oaze cretne vegetacije u sjeni bukovih šuma. b) Preporuka: zaštitom bi se obuhvatio cijeli tok Utinje i to s obje strane toka u širini

od 200 m.

150

16. Martinšćak

a) vidikovac; c) brdo Martinšćak uzdiže se desno od sela Selišta idući cestom od Karlovca zaPlitvička jezera; d) nalazi se u rubnoj zoni martinske terase, gdje već počinje slunjsko kraška ploča s

vrtačama; Do samog vrha vodi dosta strmi put koji prolazi uz cvjetne livade, kroz šumu hrasta kitnjaka i graba. Na samom vrhu brda nalazi se crkvica Sv. Martina. U prošlosti je ovdje u 12. stoljeću bila podignuta prva istoimena glagoljška crkva, a u doba M. Terezije i Vojne krajine karaula za obranu od Turaka. Oko same crkve nalazi se pet prekrasnih stabala lipe koje svojim sjenovitim krošnjama ne zaklanjaju vidik. Vidik se otvara na dolinu Korane i Babinu goru, dok je vidik prema Karlovcu zbog obraslosti visokim raslinjem danas zaklonjen. Osobitu draž ovome brdu daje rijeka Korana, koja ga ovija s triju strana. Na četvrtu stranu veže se kod sela Belaj na nešto nižu Vinicu. U samom brdu izviru čak tri potoka: Vuj, Leskovački i Kobiljak.

e) Preporuke: okoliš samoga vrha trebalo bi urediti i otvoriti ponovo vidik na Karlovac;

17. Mlakovac

a) potok; c) u općini Krnjak između sela Srdići i Rastovac Budački; d) e)

18. Modruš – Veljun - Sabljaci

a) najveći evidentirani značajni krajolik u ogulinsko plašćanskoj udolini i sa već uklopljenim sportsko rekreacionim područjem “Kneja” potencijalno i pomalo provedbeno vrijedna turističko rekreativna zona.

c) U razvedenom, raznolikom i impozantnom krajoliku se ističe slikoviti Modruš sa ostacima

staroga grada te jezerska akumulacija Sabljaci (od 1954. g. u sklopu izgradnje HE Gojak) sa izvorištem Zagorske Mrežnice. d) Ovdje prevladava sekundarni agrarni kompleks sa bujadincima na površinama starih

krčevina, a kompaktniji šumski kompleksi zaprema okoliš Beljina. Značajne su u krajoliku i velike novopodignute šumske kulture u blizini Josipdolskih Oštarija i Otoka. U selu Desmerice postoji zaštićeni geomorfološki lokalitet sa upečatljivim denudacijskim oblicima i lobodnostojećim stijenama. U ovom području dominiraju listopadne šume.Zagorsku stranu obrasta šuma bukve s kukurijekom (Helleboro – Fagetum prov. Pelc.). Većim dijelom to su

penjače, a ima i manjih površina pod šumom bukve i jele. U nižim dijelovima javlja se šuma hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco carpinetum Ht.), koje su većim dijelom iskrčene te se

151

danas ili obrađuju ili su to bujodate. Na Veljunu dolazi termofilna zajednzica crnog graba s crnjušom (Erico-Ostryetum Ht.) te šuma kitnjaka i običnog graba i šume bukve s običnim grabom. Ovdje je 212 ha degradiranih šumskih površina i bujadnica pretvoreno u kulture četinjača (duglazija, borovac, ariš, smreka, obični bor i crni bor). e) Sastavnice ovog zaštićenog krajolika su pak toliko bogate zasebnim prirodnim i/ili

kulturnim atrakcijama, da ih je sve teško i nabrojati, zbog čega dajemo taksativne navode: Modruš: osim estetskih i krajobraznih (dominira pojavom u Ogulinsko-plašćanskoj udolini, te je svojevrsna razdjelnica Male i Velike Kapele, odnosno pruža se predivan pogled na jugoistočne doline unutar Male Kapele te sjeverozapadno uklopljeno umjetno jezero Sabljaci i nastavak izdanaka Velike Kapele) te povijesnih (rimska osvajanja 35-33. g. pr. Krista pod vodstvom Oktavijana (kasnije cara Augusta, u vrijeme rane feudalizacije hrvatskog društva podjela na Goričku i Modrušku župu, za vrijeme Stjepana II Frankopana Krbavsko-Modruška županija; Turska osvajanja poslije pada Bosne 1463. g. , sastavnica od uređenja Vojne Krajine 1553. g.; Modruška biskupija; Modruško-Senjska županija; itd.) vrijednosti, dominiraju također kulturne ( zaštićene ruševine srednjovjekovnog grada; evidentirane ruševine katedrale Sv. Marka i ruševine crkve Sv. Duha; prev. zašt. crkva Sv. Antuna Padovanskog iz 16/18 te 20 stoljeća te župna crkva Sv. Trojstva, srednjovjekovna građevina obnovljena u 18/19 st.;);

Veljun: osim što predstavlja južni izdanak Velike Kapele, i čini jugozapadnu među Ogulinsko-plašćanske udoline, povijesno je izričito važno područja. Rimljani, iskrcavši se u Senju 35-33. g. pr. Kr., preko Vratnika, Like i Male kapele spuštaju se na ova područja i prvo osvajaju Terpones (Modruš), a najžešći otpor im je upravo na ovim područjima prilikom osvajanja Metuluma, kada je i sam Oktavijan ranjen. Osvajanjem Metuluma praktično je dovršeno pokoravanje japodskog prostora. Međutim, to nije značilo da je i nestalo života na ovom položaju, jer na istom prostoru, s istim imenom u 3. st. posl. Kr. ovdje postoji municipij (naziv za stupanj suverenosti i slobode nekog grada unutar rimskog carstva) Metulum, o čemu nam svjedoči epigrafski natpis pronađen podno Viničice. Na Viničici postoji obnovljena barokna građevina, prev. zaštićena Kapela Sv. Katarine unutar povijesne cjeline: prapovijesne gradine japodskog uporišta Metulum i pripadajuće nekropole.

Jezero Sabljaci: Do 1954. g. je Zagorska Mrežnica prirodno ponirala u bezjamu kod mjesta

Skradnika (približno kod sjecišta lokalne ceste koja vodi prema Ogulinu i magistralne ceste koja vodi do josipdola), sve do izgradnje HE Gojak. Tim se hidroenergetskim sustavom nastojilo iskoristiti pored bujičnog karaktera ponornice Dobre, sprečavanja poplave Ogulina i relativno stalne vode Zagorske Mrežnice uz umjetnu retenciju u jezeru Sabljaci. Nastala je korisna zapremina od 3,3 hm³. Iako se ovakvim zahvatom mijenja mikroklima, ostaje ipak bitna činjenica, da se uspio sačuvati pejzaž i slobodni prostor, koji danas imaju karakteristiku neiscrpive sirovine, čije će gospodarsko značenje i vrijednosti neprijeporno rasti. Jezero Sabljaci pruža mogućnost kompleksne rekreacije (lov, ribolov, veslanje, “jezerske igre”, trčanje u okolnoj prirodi, mountain-biking), obuhvaća oko 6 km obale, duguljastog oblika, s oko 170 ha (1,7 km³) vodene površine. (Plitvička jezera imaju površinu ukupnog akvatorija od cca 160 ha, te predstavljaju negdje 11. akvatorij po površini u Hrvatskoj). Za vrijeme pune akumulacije najveće dubine su oko brane i iznose od 7 do 8 m, malo dalje od obale prosječna dubina je oko 2 m. desna regulirana strana, gledajući prema ušću Zagorske Mrežnice je plića, dno je šljunkovito i čvrsto, te je vrlo pogodno za kupanje. Uz obalu je podignut i lijep ugostiteljski objekt u sklopu HOC-Bjelolasice. Uz njega prolazi asfaltna cesta iz Ogulina do kojeg je svega oko 2,5 km.

19. Muljevac a) dolina potoka; f) između Vodeničkog pobrežja i Lipničke gore probija se dolina Muljevac potoka;

152

g) d) Potok Muljevac, koji utječe ispod sela Brikovo u rijeku Kupu bogat je vodom te u najvećim sušama ima velike količine vode. Izvor Muljevca je Obrh, jaki izvor s količinom vode od 80 litara u sekundi. Nizvodno od izvora dolazi mjestimično do zamočvarivanja te je to područje značajno za obitavanje močvarne ornitofaune.

e) Za vrijeme kiše ovaj izvor daje i do 2000 l/sek.

20. Petrovac a) vidikovac; c) zapadno od Karlovca u mjestu Vučjak; d) e) 21. Reštovo – okolica crkve Sv. Filipa a) vidikovac; c) u općini Kamanje, južnije od mjesta Orlakovo; d) e) 22. Ribnik – dolina potoka a) dolina potoka; c) između Vodeničkog pobrežja i Lipničke gore probija se dolina Rinbnika; h) Ovom dolinom prolazi cesta Karlovac-Novo Mesto. Ovo ravničarsko i

mjestimično blago valovito područje (najviša kota 150 m) djelomično je obraslo šumama hrasta lužnjaka i crne johe, dok velike površine prekrivaju bujadnice ili vrištine ili “steljniki”. Ova područja pod bujadi na kojima se kosi stelja za podstrek stoke nemaju u gospodarskom pogledu veće značenje, dok su botanički vrlo interesantni. Osobita vrijednost ribničke doline je stari dvorac Ribnik iz 13. st., jedini dobro sačuvani nizinski dvorac (Wasserburg). Dvorac je bio okružen kanalom, koji je ujedno bio i ribnjak. e) Ribnička dolina isključivo je područje ratarstva. Obiluje oranicama i livadama. 23. Ribnik – okolica dvorca a) okolica dvorca; c) d) e) 24. Svetice – okolica crkve Sv. Marije a) vidikovac; c) sjeverozapadno od Karlovca iznad mjesta M. Erjavec;

153

d) e) 25. Uzdihovac

a) vidikovac; c) d) nalazi se na 203 m nadmorske visine i s njega se otvara pogled na stari grad

Dubovac i Karlovac. Nekada su do Uzdihovca vodile šetne staze i to je bilo jedno od čuvenih izletišta Karlovčana koje je uredio Davorin Trstenjak. Danas, neadekvatnom izgradnjom visokih stambenih objekata na samom vrhu vidikovca, obezvređuje se krajolik i privatizira nekada javni pristup ovom vrijednom prostoru.

e) 26. Velika Utinja a) dio obalnog pojasa vodotoka; c) ne treba zamjeniti s Velikom Utinjom – cretom, BOTANIČKO-FLORISTIČKI POSEBNI REZERVAT; d) e) 27. Vinica a) vidikovac; c) ne treba zamjeniti s evidentiranom šumom Vinica, predviđena za kategoriju zaštite PARK ŠUMA; d) e) 28. Vodenica - Bukovje a) Ovo područje karakteriziraju brežuljci, pitome kotline, stari voćnjaci i vinogradi na proplancima, zeleni gajevi i šume. c) predstavlja karakterističan krajolik ovog područja; a) rubno su smještena zbijena seoska naselja. Na sjevernim obroncima Vodenice

razvijene su bukove šume kao posebna šumska zajednica.Uklopljeno selo Dvorište ističe se lijepom nizinom do koje dopiru šume bukve te hrasta i kestena. b) Najviša kota Vodenice, 538 mnm, vrijedno je izletište. 29. Vodenica – područje vrha a) vidikovac; c) predstavlja karakterističan krajolik ovog područja; d) rubno su smještena zbijena seoska naselja. Na sjevernim obroncima Vodenice razvijene su

154

bukove šume kao posebna šumska zajednica. e) Najviša kota Vodenice, 538 mnm, vrijedno je izletište. VII SPOMENIK PRIRODE (sada VI – spomenik prirode) - 22 1. Balinka

a) geomorfološki - jama; c) Plaški, Lika; d) Jama Balinka nalazi se na brdu Pišteniku. Na 23. metru dubine jame, ona se naglo

širi na dimenzije 70 x 40 m, a dolje se ponovo postepeno suzuje. e) Obzirom da se špilja Mandelaja (Oštarije kod Ogulina – 2.326 m) ne može

nazvati jamom, jer je uglavnom samo ulazni dio vertikalan, to se jama Balinka može podičiti da je najdublja podzemna vertikala Karlovačke županije, visoka 283 m (ne 370 m), čime je 19. po dubini u Hrvatskoj.

2. Bistrac a) izvor – hidrološki; c) prva desna pritoka Donje ili Gojačke Dobre; d) Izvire kao malo limnokreno vrelo zapadno od Tounja. Tok same pritoke prolazi

kroz mjesni odbor Donjih Dubrava; e) Sam izvorišni dio nalazi se na privatnom posjedu, a koje gazdinstvo uzgaja razne

domaće životinje, ali ipak prepušta izvorišnu zonu mnogobrojnim izletnicima na korištenje; krivi naziv je Bistrica (vidi tabla na autoputu Ogulin-Karlovac); 3. Budačka Rijeka - Debela kosa a) stablo hrasta lužnjaka - botanički; c) Kordun; d) Od glavne prometnice Karlovac - Plitvička jezera u predjelu zvanom Budačka

Rijeka odvaja se put za Debelu kosu. Na navedenom seoskom putu oko 1 km od glavne prometnice s desne strane ističe se impozantno stablo hrasta lužnjaka uz sam rub livade;

e) Napomena: ovaj izrazito lijep primjerak trebalo bi sačuvati kao vrijedan estetski element u pejzažu;

4. Djed i Baba a) geomorfološki; c) To su nekada bile dvije slobodnostojeće stijene nastale povlačenjem Tethys-mora i nalaze se u selu Desmerice nedaleko Ogulina; d) Ide se iz smjera Ogulina prema jugu, skreće se prema Salopek selu, vozi se

pored/iznad jezera Sabljaci i na pola mjesnog odbora, uz samu cestu nalaze se srušene solitarne stijene iste geneze

155

- denudacijski oblik - kao što je “visibaba”, geomorfološki spomenik prirode, na cesti prema

Jasenku. Također u mjesnem odboru Desmerica, u selu Francetići, nalati se još jedna takova impozantna solitarna stijena koja na samom vrhu ima još jednu zasebnu stijenu – tako da izgleda kao glava s francuskom kapom.

e) Napomena: Solitarne stijene su srušene u novije doba kada su mještani minirali kamen za gradnju kuća; 5. Dobra a) izvor - hidrološki; c) reokreno vrelo; d) izvire na brdu Stari Laz u obliku dva potoka; e) Napomena: Iscrpniji opis pogledati pod ZAŠTIĆENI KRAJOLIK - dio obalnog

pojasa vodotoka; 6. Dretulja a) izvor - hidrološki; c) na zamjeniti sa Dretuljom - POSEBAN REZERVAT - botanički - šumske vegetacije; d) Izvor i tok rijeke nalazi se u Plaškom, u području ogulinsko-plašćanske udoline kao mikro- regije unutar makroregije Gorskog kotara; e) Još prije rata se na ovoj riječici obavljalo ribnjačarski uzgoj. Sada se planira ovdje ostvariti jedna od najmodernijih pogona za preradu konzumne ribe, prvenstveno pastrve. Pored toga se planira cijelu Dretulju poribnjavati s potočnom pastrvom; Preliminarni razgovori s managerima i potencijalnim investitorima obavljeni su 16.06. 2004. 7. Dubovac

a) stablo hrasta kitnjaka (kod “Mirnog kuta”) - botanički; c) hrast kitnjak (Quercus sesseliflora); d) Idući od Karlovca prema Dubovcu uz katoličko groblje u tzv. “Mirnom kutu”, u sporednoj uskoj uličici između stambenih objekata, sačuvao se lijepi primjerak ovog drveta. e) Napomena: Ovaj hrast treba sačuvati i time zaštititi kao vrijedan primjerak svoje vrste. 8. Đulin ponor s Medvedicom

a) geomorfološki; c) Đulin ponor je istovremeno i hidrološki i geomorfološki spomenik u okviru ZNAČAJNOG

156

KRAJOLIKA rijeke Dobre. d) U neposrednoj blizini, na cesti prema željeznici, u dvorištu stare zgrade “Croatia

osiguranja” nalazi se susjedna pećina Medvedica. Ovdje se nalazi jedna od naših najvećih podzemnih dvorana (duga 100 metara, široka 28 m i visoka 28 m). e) Više o ovom najvećem hrvatskom speleološkom fenomenu valja potražiti pod

ZNAČAJNI KRAJOLIK. 9. Gornja Trebinja

b) skupina hrasta cera – botanički; c) na vidikovcu u G. Trebinji oko crkvice nalaze se četiri stabla hrasta cera (Quercus

cerris); d) stabla ne ometaju vidik, a svojim sjenovitim krošnjama daju poseban ugođaj.

Stabla su vitalna s lijepo razvijenim krošnjama i vrijedan su element neposrednog okoliša crkve.

e) Preporuka: potrebito ih je, obzirom na razvijenost habitusa, kao vrijedne primjerke vrste sa-

čuvati i pojedinačno označiti; 10. Jasenak - jezero a) Jezero/jezerce – hidrološki; c) ovdje se još od davnih vremena nalazi malo, prirodno jezerce; jezerce "Jezero" ili "Sječica" nalazi se na području kojem se ne gospodari u smislu

šumarske gospodarske jedinice. Nalazi se oko 800 m zračne udaljenosti sjeveroistočno od izvora Krapani. Drugačije izrečeno, nalazi se južno od odjela /odsjeka 16 (Jezerska kosa, tamo gdje je speleološki objekat "Pećina), zapadno od odjela 17a i sjeverno od izdvojenog odjela/odsjeka 17b (Lug Zrnići), svi od gospodarske jedinice Jasenačka kosa. Jezerce sa nalazi negdje na 610 m nadmorske visine, na ravnici koja je uklopljena u gustu, gorsku i vrlo dobru šumicu smreke i jele, dobrih visina te lijepe kvalitetne deblovine.

naziv je prostor dobio u puno ranijim vremenima, kada je neki "Sječica" sagradio ovdje kućicu i štalu za konje samaraše, obzirom da voda jezerca nikada ne presuši. Zapisi potvrđuju da je na ovom prostoru bio i pjesnik August Šenoa, te našao inspiraciju da ga opisuje. Isto tako je neki Kovačević na ovo mjesto vodio poglavnika Antu Pavelića.

Preporuka: Obzirom na neposrednu blizinu vrlo izdašne estavele, na blizinu naselja Vrelo (njegova istočna granica) i na činjenicu da se radi o relativno dobro poznatoj lokaciji, a s naslova snabdijevanja s vrlo kvalitetnom pitkom vodom, valjalo bi ovo jezerce zaštititi.

11. Jasenak – izvor a) hidrološki (vrelo); c) ovdje se još od davnih vremena nalazi dobro poznati izvor d) vrelo "Jezero" ili "Sječica" nalazi se na području kojem se ne gospodari u

smislu šumarske gospodarske jedinice. Nalazi se samo cca 15 m sjeveroistočno i iznad istoimenog jezerca.

157

e) Preporuka: Ovo je vrlo izdašna estavela (koliko geomorfološki toliko i hidrološki spomenik

prirode), koja pri izbacivanju vode, napaja cijelu dolinu. Slično kao i izvor Pećina na zapadnoj strani može vrlo dobro poslužiti kao dodatni izvor napajanju naselja Vrelo-Jasenačka kosa. Zaštititi, ne vršiti nikakve gospodarske zahvate, pogotovo ne stambenu izgradnju, oko ovog izvora, radi zaštite istog, iako se nalazi već oko 1200 m sjeverozapadno od vikend-naselja Zrnići. 12. Kamensko – lipa uz samostan Pavlina a) botanički; c) u Kamenskom, 13 km od Karlovca, na pitomom brežuljku iznad doline rijeke Kupe uzdiže se samostan Pavlina, osnovan 1404. G. kao zadužbina Frankopana. d) ispred glavnog ulaza u samostan dominira razgranato stablo malolisne lipe (Tilia

parvifolia). Karakteristična je po izrazito vertikalnim granama, starosti, kratkoći debla/glavne provodnice i ljepoti krošnje. e) Preporuka: ovaj jedini primjerak “slavenskog” stabla, koji se likovno povezuje sa

spomeničkom jezgrom, treba staviti pod zaštitu; 13. Lička Jesenica – ponor a) hidrološki; c) cijeli akvatorij s obodnim zemljištem tretira se kao ZNAČAJAN KRAJOLIK, no ponornica Lička Jesenica sa izravno graničnim livadskim površinama i značajnim šumama smreke na nepropusnoj dolomitskoj podlozi te šumama običnog i crnog bora evidentirani je SPOMENIK PRIRODE; d) pejzažno, geomorfološki i vegetacijski interesantno i posebno vrijedno područje.

Livadske površine oko Ličke Jesenice obrubljene su tamnozelenim šumama smreke na dolomitu (Piceetum dolomiticum Ht.), na vlažnijim i dubljim svježijim tlima povrh dolomita.

e) Na Borovom vrhu na toplijim i južnijim ekspozicijama povrh dolomita imamo pojavu reliktne zajednice šuma običnog i crnog bora s kukurijekom (Helleboro – Pinetum Ht.), dok sjeverne ekspozicije obrašćuje šuma bukve s kukurijekom (Helleboro – Fagetum prov. Pelc.). Preporuka: šume ovog područja zahtijevaju poseban zaštitarski tretman. Sječe šuma treba

158

ograničiti na suha, bolesna i fiziološka dotrajala stabla, vodeći računa o vitalnosti šuma i uvjetima za optimalnu prirodnu regeneraciju. Stambenu i vikend izgradnju treba planski usmjeriti na zonu naselja tj. uz cestu, a slobodne livadske površine i lokacije uz vodotoke poštediti od bilo kakve izgradnje. 14. Lička Jesenica – V. Vrelo a) hidrološki; c) impozantan je izvorišni dio ove ponornice koja napaja čak i Zagorsku Mrežnicu; d) voda visoke kvalitete; e) željezničari ovog kraja govore kako se ove vode možeš “najesti”; 15. Pećnik – Bukovnik a) geomorfološki; c) ne smije se zamjeniti sa Pećnik – Bukovnik: POSEBNI REZERVAT – botanički-šimske vegetacije; d) ljevkasto strma stijena vrlo interesantnog geomorfološkog oblika obrasla

bukovom šumom u neposrednoj blizini Ogulina, kod akumulacije na rijeci Dobri – Bukovnik;

e) u sklopu ZAŠTIĆENOG ZNAČAJNOG KRAJOLIKA (danas se to zove VII ZNAČAJNI

KRAJOBRAZ) stijene Kleka (Veliki Klek) nalazi se i Mali Klek (Klečica) i stijene Pećnik, no koje ne postavljaju kao ovdje geomorfološki SPOMENIK PRIRODE; 16. Rudnica – izvor a) hidrološki; c) mala pritoka Tounjčice; d) Otjecanje je u samim poljima usmjereno uglavnom prema jugoistoku, dok su podzemne veze orijentirane i prema sjeveru. U općoj generaliziranoj shemi krške cirkulacije Ogulinsko- plaščanska udolina javlja se kao srednja stepenica koja s jedne strane prima vode višeg kapelskog zaleđa, a s druge hrani tokove u sjevernom i sjeveroistočnom nižem peripanonskom krškom prostoru. e) Tako vode Jasenačkog polja cirkuliraju preko Vitunjskog vrela i Dobre prema

Gojačkoj Dobri, Drežnički međuprostor preko Zagorske Mrežnice prema vrelima Bistrac, Kukača (prva pritoka Tounjčice), Tounjčice a time i vrela Rudnice.

17. Sinac – jezero a) hidrološki

159

c) d) nalazi se u plaščanskoj zavali sela Plavča Draga. Odlikuje se bistrinom, bojom i

dubinom (40 m). Jezero Sinac sastoji se od tri manja bazena – ponikve, s ukupnim dimenzijama 60x30 m. e) 18. Skakavac – skupina hrasta lužnjaka a) botanički; c) skupina stabala, tri stara hrasta u Skakavcu na k.č. 2449 K.O. Skakavac i podliježu Zakonu o zaštiti prirode (NN br. 162/03); d) U selu Skakavac, 18 km istočno od Karlovca ispred mjesta gdje je u domivinsko-

obrambenom ratu spaljena drvena kuća obitelji Baršić, k.br. 26, a uz cestu Karlovac – Skakavac – Vrginmost, ističu se tri primjerka hrasta lužnjaka. e) Svojim dimenzijama, uspravnim deblom, gusto razvijenim krošnjama, starošću

većom od 100 godina (g. Baršić navodi starost od 150 g.) donedavno, i još uvijek predstavljaju vrijedne primjerke svoje vrste i krajobrazno-estetski sadržaj u seoskoj aglomeraciji. Visine su do 23 metra, s opsegom debla od 2,40 do 3,40 metara na visini od 1,50 m.

U Domovinsko-obrambenom ratu srbo-četnički neprijatelj mu je pored umorstva njegove supruge zapalio spomenutu drvenu kuću, čija je vatra zahvatila i spomenute botaničke spomenike prirode. Po saslušanju oštećenog, valjalo bi stabla održati koliko je to god moguće, te odrezati iz dizalice s korpom one grane koje predstavljaju opasnost za obodni prostor. Štoviše, ista stabla predstavljaju psihičku podršku u osobnoj borbi prevladavanja uspomena na nemile događaje. 19. Šabarić brdo – palenontološki a) paleontološki; c) d) Na udaljenosti od cca 15 km istočno – jugoistočno od Skakavca, na kraju sela u G.

Sjeničaku, iznad ceste uzdiže se Šabarić brdo do 322 m nadmorske visine. S vrha brda otvara se panoramski pogled na dolinu Kupe, Plješevičko gorje, Okić te šumarke i livade doline M. Utinje i šume Male Trepče. Ovo brdo je nalazište fosila koje stanovnici okolnih sela kopaju, mrve i njime posipavaju vrištine, pretvarajući ih u oranice. Kako su fosili vapneničkog porijekla, seljaci vrše ustvari kalcifikaciju tla, time smanjujući njegovu kiselost.

e) Preporuka: ovo nalazište bi trebalo zaštititi i vršiti planska iskopavanja pod nadzorom

odgovarajuće znanstvene ustanove. 20. Vitunjčica – izvor

160

a) hidrološki; c) cca 3,5 km dugačka desna pritoka Ogulinske Dobre, sam izvor ispod stijene je kaptiran; a) Otjecanje je u samim poljima usmjereno uglavnom prema jugoistoku, dok su

podzemne veze orijentirane i prema sjeveru. U općoj generaliziranoj shemi krške cirkulacije Ogulinsko- plaščanska udolina javlja se kao srednja stepenica koja s jedne strane prima vode višeg kapelskog zaleđa, a s druge hrani tokove u sjevernom i sjeveroistočnom nižem peripanonskom krškom prostoru. b) Tako vode Jasenačkog polja cirkuliraju preko Vitunjskog vrela i Ogulinske Dobre

prema Gojačkoj Dobri. Iz nekoliko rupica u kamenu, tik uz malo ribogojilište, ustanovljeno je, da izvire voda koja dolazi sa Kleka – možda Crnog potoka koji ima svoju podzemnu korelaciju s Musulinskim potokom. Sama riječica ističe se popularnošću izuzetno dobrog salmonidnog (pastrva i lipljen) ribolovnog terena. 21. Zagorska peć a) geomorfološki; c) d) U Zagorju, 8 km južno od Ogulina, nalazi se Zagorska pećina (Zagorska peć ili Krpenjača, ipak najpoznatija pod imenom Rupečica), jedna od rijetkih pećina u dolomitima. Smatralo se da je duga 160 m, ali novija istraživanja utvrdila su dodatne, uglavnom vertikalne komunikacijske kanale. Peć je hidrološki aktivna jer jezero na kraju peći naraste i stvara vanjsko jezero – te je do prije nekih dvadesetak godina preljevna voda pokretala kotače mlina. Iste vode napajaju okolna nepresušna jezera (zbog dolomita), kao što su Dupino jezero, Dupac, Bistrac, ili najpoznatije – Šmitovo jezero, koje se naziva i Zeleno jezero. Sva ta voda se skuplja u Zagorskoj Mrežnici. e) Vode iz Rupečice (Zeleno jezero) koje odlaze u obližnje Šmitovo jezero (Zeleno jezero) prolaze podzemnim kanalom gdje je prošle godine nađeno 70-ak parova čovječih ribica i to tjelesne dužine od 30 cm. Takvi primjerci ovog vodenjaka, jedne od dvije svjetskih vrsta koji se razmnožavaju neotenijski (u neadultnom stanju), nađeni su jedino u Lukinoj jami (Velebit). Obzirom na veličinu kolonije ovo je do sada jedinstvena pojava. 22. Zeleno jezero

161

a) hidrološki; c) Ime je jezero dobilo po jednom njemačkom poduzetniku koji je ovdje prije nekih

četiri gene- racije imao svoju ljevaonicu za izradu željeznih alata (kovač - na njemačkom jeziku “Schmied”). U puku se preuzela fonetska inačica te je iz dugo uzlaznog “ied-a” nastao kratki naglasak “it”, pa čak i brzi “itt”. Ova i prethodna opisana prirodna vrijednost, evidentirani spomenik prirode, nalaze se u Zagorju Ogulinskom u mjesnom odboru Ivanci. Ugledni stanov- nik ovog područja, Nikola Ivanac, i njegova obitelj, već po djedu nose nadimak “Šmitt “. d) Jezero je poznato pod imenom Šmitovo jezero i predstavlja gorsko oko nastalo za

vrijeme alpske orogeneze (boranja zemljine kore), nešto prije i za vrijeme zadnjeg glacijala (oledbe), prije nekih 10.000 godina. Podzemnim putem napaja se posredno iz Jasenačkog polja (619 mnv). Također posredno se napaja preko Stajničkog polja (491 mnv) i nešto nižeg Crnac-polja (457 mnv). Direktna podzemna komunikacija dolazi iz smjera Drežničkog polja (437 mnv). Dokazano je da iz Rupečice također pristižu vode iz Ličke Jesenice. e) Francuski speleoronioci otkrili su da je glavno jezero (veličine nekih 60x30 m) na

svojoj južnoj, jugozapadnoj strani duboko nekih 35 metara, tamo gdje komunicira s vodama iz Rupečice.

U literaturi opisana je ovdje vrsta grgeča koja se pokreće (jedinstveno) prsnim perajama po jezerskom dnu. VIII SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE (sada IX) – 15 1. Drvored uz Kupu (kod Veslačkog kluba) a) drvored; c) d) ovo je jedan od najljepših drvoreda grada Karlovca. Raznolika zastupljenost

stabala po vrstama, habitusu krošnje i zelenilu lista, oživljuje pejzaž uz mirnu Kupu. Izgradnjom obrambenog nasipa većim dijelom je uništen drvored, a ostao je samo potez od Veslačkog kluba (popularno “Kvaka”) do Dubovca. e) Preporuka: drvored bi trebalo zaštititi i sačuvati. 2. Duga Resa - park a) Park, po imenu nekadašnjeg gradonačelnika zove se i Park Wilhelma Enningia;

162

c) nalazi se uz glavnu prometnicu s jedne strane i pamučnu industriju s druge, a pored rijeke Mrežnice; d) malen je površinom, a sadrži lijepe primjerke kestena, platana, lipa i drugih vrsta; 3. Gornje Pokuplje – park a) park; c) nalazi se oko Turkovog dvorca (između Mahičnog i Levkušja) neposredno uz Kupu; d) dendrološki inventar je vrlo raznolik: velelisna lipa, brijest, poljski javor (klen),

divlji kesten, crna topola, bagrem, platana, gledičija, negundovac, tulipanovac, gimnoklad, katalpa, tisa, smreka, grab, crni orah, japanski kesten i dr.; e) 4. Jaškovo – park oko dvorca a) park; c) sjeverozapadno od Karlovca, južn od mjesta M. Erjavec; d) predstavlja danas zapravo samo ostatak uzdržavanog parka. Relativno je očuvana

aleja kestenova te skupine lipa, kao i nekoliko jablana i borova. e) 5. Karlovačka promenada a) park i drvored; c) u samom središtu grada; d) prostor od Gradske kavane do kazališta Zorin dom, pa do kina Edison i iza njega,

te se proteže i preko ceste iza Sokol doma; e) za vrijeme kratke okupacije od strane Francuza (general Marmont) nastao park s

djelomično pet nizova drveća, što je svakako jedinstveno na europskom tlu; Uglavnom se radi o kestenji- ma (Aesculus hippocastaneum) jer se nijihovo drvo koristilo u feudalizmu za izradu kundaka i drugih dijelova za naoružanje;

6. Lešće – park uz toplice a) park i drvored; c) prostor na cesti od Generalskog Stola do Bosiljeva, na lijevoj obali rijeke Dobre; sadrži jedan stariji drvored kestena i parkovnu površinu s desetak bjelogoričnih i crnogoričnih vrsta; d) e) 7. Netretić – park uz kuriju a) park uz Kuriju Vukasović – Mali Modruš potok; c) površinom nije velik, ali sadrži stare primjerke stabala, osobito jele i smreke;

163

d) još 1997. G. utvrđeno je sušenje stabala obične smreke zbog napada potkornjaka – smrekina pisara (Ips typographus L.) i šestozubnog smrekinog potkornjaka (Pityogenes chalcograuphus L.) i to kao posljedica fiziološkog slabljenja stabala smreke zbog neodgovarajućeg staništa za tu vrsu drveća, starosti te oštećenosti nekoliko stabala snjegom i ledom;

e) Koncesionar i djelomični vlasnik ove kurije, koju istu koristi zajedno s pripadajućim parkom za lječenje i za rehabilitaciju uglavnom starijih ljudi izgubio je gotovo cijelu 2003. godinu dok nije pridobio zaštitare (županijski Zavod za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel Karlovac) općinare Općine Netretić, Šumariju Duga Resa, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, posebice one zadužene za Gospodarsku jedinicu “Dobra”, i mnoge druge da se izvrši sanacija narečenog prostora zbog opasnosti po život i materijalna dobra;

8. Novigrad - park a) park c) obuhvaća okolicu staroga grada Novigrada, smještenog na malenom slikovitom brežuljku d) iznad Dobre (do same Karlolinske ceste). neposredna okolica grada oblikovana je kao perivoj, od čijeg su biljneg inventara očuvane grupacije smreke, divljog kestena, platane, sitnolisne lipe i dr. e) park oko Starog grada je predložen za zaštitu u rangu spomenika parkovne arhitekture, što vezano na odredbe PP KŽ znači:

- sve parkove bi trebalo sačuvati ili obnoviti u izvornom obliku, odnosno vršiti redovitu

zamjenu uništenih ili nepovratno oštećenih biljnih sastojina istovrsnim odraslim sadnicama; - zabraniti novu izgradnju na područjima parkova, a postojeću, koja nije u

skladu s osnovnom namjenom, planskim mjerama predvidjeti za izmještanje, odnosno uklanjanje;

9. Novigrad – parki drvored uz objekte “Dukat” a) park i drvored; c) nalaze se nasuprot starog grada Novigrada, na lijevoj obali rijeke Dobre; d) Park nije velik, ali zajedno s pristupnim drvoredom smreka čini značajnu

ambijentalnu vrijednost u sklopu slikovite riječne doline i vrijednosg povijesnog lokaliteta; e) sadrži lijepe primjerke starih lipa; 10. Ogulin – park i drvored; a) park i drvored; c) nalazi se u središtu grada ispred župne crkve Sv. Križa (1781.); d) Park kralja Tomislava smješten u središtu Ogulina, unutar stare povijesne jezgre.

Parkovna površina u sadašnjem obliku pokazuje samo djelomično svoju osnovu iz 18. st. Glavna staza povezuje župnu crkvu Sv. Križa s gradskim trgom. Uz

164

vanjski obod parka posađeni su drvoredi kestena i lipa koji obrubljuju unutarnju površinu parka. Središnji gradski park predstavlja sponu koja povezuje župnu crkvu i Franopanski kaštel.

e) Na rubu poprečne šetnice parka godine 1926. Postavljen je spomenik prvom hrvatskom kralju Tomislavu. Autor spomenika je slovenski arhitekt Vitburg Meck. Zdenac-vrelo “Cesarovac” se nalazi u blizini župne crkve Sv. Križa. Građevina ima obilježja klasicizma i nastala je u vrijeme izgradnje prvog ogulinskog vodovoda godine 1847. Natpisi na zdencu su iz godine 1882., iz vremena njegovog preuređenja. Župna crkva Sv. Križa nalazi se u parku i u blizini glavnog trga. Inventar je iz vremena kasnog baroka i klasicizma. Na glavnom oltaru je oltarna slika s prikazom “Raspetog Isusa”, rad nepoznatog slikara.

11. Plaški – drvored lipa a) drvored; c) na glavnoj prometnici; d) ovaj drvored čine stare lipe i još su relativno dobrog zdravlja; e) 12. Rečica – park a) park; c) nedaleko od samog mjesta Rečica, na zaravni koja se s prilazne strane blago uzdiže, da bi se strmo spustila na suprotnom kraju, nalazi se kurija nekadašnje obitelji Janka Draškovića s ostacima parka. Jednokatna kurija je podignutana širokom platou zaravni s gospodarskim zgradama koje okružuju park. d) Kompozicijski park je oblikovan tako da odvoji kuriju od naselja i zatvori vizure

na njega, a što se može zaključiti na temelju postojećeg sačuvanog biljnog materijala. Glavni prilaz kuriji i parku je obilježenneuobičajenim zidnim portalom, od koje vodi široka staza do same kurije. Rubna linija parka spaja se s oranicama i livadama. Veći dio prostora oko kurije i gospodarskih zgrada danas se koristi od strane stanara za pojedinačnu vrtnu proizvodnju

e) Od postojećeg biljnog materijala koji je sađen uokrug ističu se voluminozni primjerci stabala divljeg kestena (Aesculus hippocastaneum) debljine 100 cm, razgranato stablo malolisne lipe debljine 80 cm (Tilia parvifolia), izuzetni primjerak visoko razvijenih stabala negudovca (Acer negundo) Cjelokupni spomenički ansambl je danas jako zapušten i u stanju propadanja. Preporuka: budući se ovaj objekt nalazi u dolini Kupe s bogatim povijesnim obilježjima toga kraja, u perspektivi bi ga trebalo preurediti u kulturno – turističke – rekreativne svrhe.

13. Trešćerovac – park a) park;

165

c) granični dio Ozlja; f) smješten je oko starog dvorca uz Kupu. U parku se ističu skupine smreka i

američkog borovca, tisa, kavkazka jela, tija, lavsonov pačempres, hrast lužnjak, žalosna bukva, brijest, klen, jasen, gorski javor, javor mliječ, negundovac, velelisna lipa, jablan, vrba, platana, gledičija, divlji kesten, tulipanovac, magnolija i dr.

g) 14. Turanj – park a) park; c) istočno predgrađe Karlovca; d) u blizini ušća Mrežnice u Koranu pruža se park oko nekadašnjih tvorničkih objekata. Točan nastanak parka nije poznat, ali se pripisuje obitelji Müller. Park je mali i zauzima površinu od svega 0,5 ha. S ruba parka, uz obalu Korane, otvara se vidik na ušće Mrežnice u Koranu i na slap, a od tvorničkog dimnjaka na vočnjake, livade i hrastove šume Turanjskog luga. Postojeći biljni materijal je prilično siromašan po zastupljenosti i broju vrsta, ali je vrijedan u odnosu na vitalnost drveća, gustinu krošnje, zrelosti i funkciji humaniziranja prostora oko postojećih neuglednih objekata. Ovaj park je i u prošlosti bio koncipiran tako da maskira tvorničke objekte i uljepša okoliš stanovanja vlasnika. e) Od biljnog materijala vrijedno je spomenuti lijepi primjerak amerikanskog hrasta,

skupine malolisnih lipa i divljeg kestena. Napomena: tijekom domovinsko-obrambenog rata park je znatno devastiran te je potrebno preispitati i revalorizirati njegovu današnju vrijednost 15. Zorkovac – park oko dvorca; a) park pko dvorca; c) pored ozaljskog polja uz rijeku Kupu; d) Ima bogat dendrološki inventar. Tu je više skupina smreke, duglazije i tulipanovca

impozantnih dimenzija, žalosna bukva, crvenolisna bukva, crvenolisni javor, pačempres, američki šećerni javor, tise, gorski brijest, vajmutovac, platane, poljski jasen, gledičija, koprivić, lipe.

e)

166

vrsta emisije emisije u zrak emisije u vode

ONEČIŠĆIVAČ –

TVRTKA (broj uposlenih

djelatnika) identifikacijski broj

TEHNOLOŠKA JEDINICA

(broj djelatnika)

DJELATNOST (glavni proizvodi) /glavne sirovine

Tehnološki otpad /*opasni otpad /nuzproizvodi

(u t)

broj i visina ispusta u zrak iz industrijskih

i energetskih postrojenja/ uređaj

za pročišć.

količina emisije u t/g

broj ispusta i

vrste otpadnih

voda /uređaj

vrsta i količina emisije

t/g

1 2 3 4 5 6 7 8 9

1 ADRIA DETROIT d.o.o. Slunj 040401

kućišta el.mot., proizv. strojogradnje/čel lim

120101 strugotine i otpiljci koji sadrže željezo 8,0 130202 neklorirana otpadna ulja 0,042

1 dimnjak 17 m iz industrijskih* (grij.,vodu, paru)

kotlovnica nije u funkciji

1 mješ

2 ADRIADIESEL d.d. Karlovac, M.Švar.155 040125

120101 strugotine i otpiljci koji sadrže željezo 244,47 *130105 neklorirane emulzije 5,9 *130101 hidraulična ulja koja sadrže PCB ili PCT 2,4 *130202 neklorirana otpadna ulja 31,4

3 AGROCROATIA d.o.o. Zagreb, Draganić, 13a(36) 041104

4 AGROUNION 040310

5 ALMONT GAŠPIĆ 041101 120102 ostale čestice koje sadrže željezo 2,2

120103 strugotine i otpiljci obojenih metala 0,27

6 ALSTOM POWER d.o.o. Karlovac Mala Švarča 155 (569) 040107

parne i plinske turbine te usluge održavanja / razni čelici i obojeni metali

120101 strugotine i otpiljci koji sadrže željezo 291,98 120201 istrošeni pijesak 0,4 150104 ambalaža od metala 3000,17 200101 papir i karton1,80 *130103 neklorirana hidraulična ulja 1,55 *130601 zauljeni otpad 0,98 *160601 olovne baterije 0,35 *120109 emulzije za obradu koje ne sadrže halog. 4,2

1 ispust iz industrijskih (pjeskarenje) 12m /vrećasti filteri

aluminijev oksid 2,6 mg/m3

1 mješ 1 obor /separat. u. mastolov

susp.tv.0,68 BPK 0,21 min.ulj. 0,004

2 grij.,vod,paru

7

AQUAESTIL PLUS d.o.o. Duga Resa Trg hrv. Mučenika 2 (41) 041304

Pogon Ozalj Kolodvorska (22)

akrilne kade /akril, poliesterska smola

/ 2 tehnol. pmma+smola, pvc folija

4 iz energet.(2 u procesnoj, 2 grij., vodu,paru) dimnjak 8 m

k.č. 0,008 CO 0,006 NOx 0,03 SO2 0,167

0 ispusta 0 vrsta

2 ind.1 izlaz otpraš. za drob. kamena 7m /vrećasti filteri

kamena prašina 0,352 8

ARKADA d.o.o. Duga Resa Kolodvorska 1 (51) 040202

Kamenolom Zvečaj (22)

kamen drobljeni i asfalt 2 tehnol.

1 dimnj.,asf.baz. 15m/vreć. filteri

kamena prašina 1,6

0/0

9 ASFALTI KARLOVAC d.o.o. B. Šuleka 29

ASFALTI KARLOVAC d.o.o. B. Šuleka 29

asfalti i lomljeni kamen / bitumen, mljeveni

*130203 ostala otpadna ulja 0,22 1 iz energetskih dimnjak za centralno 6 m

CO 0,1025 NO2 0,004 SO2 0,003

1 sanit

167

1 dimnjak termopac 8 m

k.č. 0,0231 CO 0,0087 NO2 0,0665 SO2 0,0044

1 iz industrijskih dimnjak za otprašivanje 14 m

k. č. 1,6784 CO 1,5394 NO2 1,8161

(66) 040129 ASFALTNA BAZA

Jarče Polje bb (66)

kamen

drobilišno postro. – mlin za kamen

krute čestice 0,00338

10 AUTOCENTAR FRKETIĆ 040146

11 AUTOKAROSERIJA SAMARŽIJA 040134

12 AUTOKRUPA 040160

13

AUTOKUĆA NOVOSEL Ivica–Vladimir Novosel,Bogovićeva 7 Karlovac (17) 040147

prodaja i servis automobila

*130202 neklorirana otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 2,6 160605 ostale baterije i akumulatori 2,86 ?

1 iz energetskih dimnjak za centralno 8

m

k.č. 0,104 CO2 0,0045 NO2 0,0005 SO2 0,304

1 mješ

susp.tv. 0,000000015 KPK 0,00000013 BPK5 0,000000066

14 AUTOMEH. OBRT MALOVIĆ 040211

15 AUTO NOVICA obrt D. Resa, M.Poljice 11 040204

160103 stare gume 9,8 160104 napuštena vozila 100,0 170405 željezo i čelik 170,0

16 AUTOOPTIČ.TRG. OBRT ROBY Klc Novaki 99 (3) 040167

otpadno motorno ulje *130203 ostala otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 0,155

0 iz tehnoloških 0 iz energetskih 0 0 ispusta

17 AUTOPROMET SLUNJ 040404

18 AUTOTRANSPORT KARLOVAC d.d. Gažanski trg 8 Karlovac (174) 040121

usluga prijevoza putnika i robe

*130202 neklorirana otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 1,65 *160601 olovne baterije 0,43

2 iz energetskih (grij., vodu i pare)

dimnjak za centralno 20 m

CO 0,0091 NO2 0,059

1 mješovita /separator zauljenih voda

susp.tv.0,452 ot.sol. 2,004 KPK d 1,34 BPK5 0,36 min.ulj. 0,006 mast.ulj. 0,128

19 BETA INŽINJERING 040128

20 BETI trikotažna odjećad.o.o.Žakanje

Bubnjarački Brod 34 (168) 041501

trikotaža / tekstil

200101 papir i karton 7,3 200104 ostala plastika 2,0 040208 otpad od prerađ.miješanih tekstil. Vlakana 9,8 *130200 otpadna ulja za motore 0,058

1 energetski dimnjak kotlovnice 14 m

k.č. 20,4 CO 19,6 NO2 156 SO2 980 mg/m3

2 ispusta 1 sanit 1 obor

susp.tv.0,027 ot.sol. 0,113 KPK d 0,057 BPK5 0,023

min.ulj. 0,007 mast.ulj. 0,0

168

dimnjak kotlovnice 6 m

k.č. 0,0252 CO 0,032 CO2 409,922 NO2 0,198 SO2 1,26

21 BECHTEL Otok Oštarijski 040313

*130202 neklorirana otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 52,94

dimnjak kotla 6 m

k.č. 0,032 CO 0,0096 CO2 570,231 NO2 0,403 SO2 1,6

22 BITUM ZAGREB, Pogon Karlovac 040175

23 BMTI d.o.o. Zagreb Ul.G Vukovara271/3

Netretić – Iznajmlj. strojeva za građ.

*130202 neklorirana otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 18,7

24 BOSCH SERVIS Klc, Pokuplje 5 040165

*130601 zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način 0,003

25 BRAVARIJA BOLJKOVAC 040154 26 BRAZIL KARLOVAC 040132 27 BUSAK-VULKANIZ. SERVISNI OBRT 040145

* 1 iz energetskih (za grijanje, vodu, paru)

28

CENTROGRADNJA d.o.o. za građevinarstvo, trgovinu i ugostiteljstvo Banija 70 (9) 040150

CENTROGRADNJA d.o.o. Automehaničarska i stolarska radionica Mahično Kalinovac 1 A (9)

motorna ulja, uljni filtri, drvena građa

*130202 neklorirana otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 0,095 *130203 ostala otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 0,196 *160600 baterije i akumulatori 0,08 150201 apsorbensi, filtarski materijali, materijali za upijanje i zaštitna odjeća

1 iz energetskih (za grijanje, vodu, paru)

29 CESTA – BELAJ KAMENOLOM 040206 Ispostava Slunj(20) 0/1(b.3)

Ispostava Ogul.(21) 1/1(b.3)

Ispostava Ozalj(18) 1/1(b.3)

Ispostava Duga Resa(18)

0/1(b.3)

Ispostava Karlovac (24)

niskogradnja /željezo i čelik

0/1(b.2)

1/1(b.3) 30

CESTE KARLOVAC d.d. Banija bb (247) 040127

Mehanička radionica (14)

Održav. mehanizacije/ metali, ulje, autogume, sredstva za pranje i olovne baterije

200107 drvo 1,00 170406 kositar 7,77 *150104 ambalaža od metala ?

1 iz energetskih dimnjak kotla za centralno 12 m

k.č. 0 CO 0,003 CO2 140 NO2 0,1 SO2 0,4

1 sanitarnih

susp.tv.0,31 KPK p. 0,54 BPK5 0,25 mast.ulj. 0,013

169

31 CHEMODERM KARLOVAC 040140 32 COOPSTRUTTORI 040316

33

CROATIA PUMPE d.d. Mala Švarča 155 Karlovac ( 140) 040118

proizvodnja pumpi / čelici, oboj.metali, limovi profil. i cijevi, sivo sirovo željezo i bronca

120101 strugotine i otpiljci koji sadrže željezo 12,52 120103 strugotine i otpiljci obojenih metala 2,07 120201 istrošeni pijesak 135 *130106 hidraul. ulja ( mineralna ulja) 0,08 *130105 neklorirane emulzije 0,8

1 iz industrijskih* 0 iz energetskih 0 1 mješovitih

susp.tv. 0,0625 BPK5 0,0038 mast.ulj. 0,0113

Gažanski trg 8 (110)

1 tehnološkog 1 opasnog otpadno ulje za motore

0/0

1 mješovite

susp.tv. 0,12 ot.sol. 1,19 BPK5 0,05 mast.ulj. 0,04 34

ČISTOĆA d.o.o. Karlovac Gažanski trg 8 040102 DEPONIJ ILOVAC

Zagrebačka bb(6) 0 0/0 0/0

1/1(b.3)

35 D i D zdravstvena ustanova za ljekarničku djelat. M. Vrhovca3 (9)

0 stari lijekovi 0 iz industrijskih 0 iz energetskih

1 ispust

36 DIP d.d. KARLOVAC Banija 127 (281) 040136

rezana građa, parket/ hrastovi, bukovi i ostali trupci

6 vrsta tehnološkog (piljevina i pilanski otpad) *130203 ostala otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 0,09

1 iz industrijskih* 1 iz energetskih dimnjak kotlovnice 30 m

k.č. 10,82 CO2 93,63 NO2 25,88

1 procesne 1 sanitarne /separator masti iz kuh. /neutralizac.

susp.tv. 0,18 ot.sol. 1,65 KPK d 0,56 BPK5 0,52 mast.ulj. 0,01

37 DIP PILANA OGULIN 040301

38 DOM ZDRAVLJA DUGA RESA (33) 040208 0 0

/ 0

1 iz energetskih (grij., voda, para) dimnjak 18 m

CO 62 NO2 166 mg/m3

1 ispust 1 mješovitih

39 DOM ZDRAVLJA KARLOVAC Mačeka 48

(98) 040158

0 *180103 otpad čije sakupljanje i odlaganje podliježe specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije 0,192

0 industrijskih 0 energetskih 1 mješovitih

susp.tv. 0,000000348 KPK d 0,000000089 BPK5 0,000000012

40 DOM ZDRAVLJA SLUNJ 040405

dimnjak kotla 12 m

k.č. 0,0085 CO 0,0119 CO2 139,741 NO2 0,1241 SO2 0,423

41 DOM ZDR. OGUL. B.Frankopana (48) 040311

0 0 / 0 1 iz energetskih CO2 91,77

NO2 0,073 0

42 DOM ZDRAVLJA OZALJ, Kolodvorska 2 041305 *180103 otpad čije sakupljanje i odlaganje podliježe

specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije 0,193

170

43 DOM ZDRAVLJA VOJNIĆ Andrije Hebranga 24 (11)

0 *180103 otpad čije sakupljanje i odlaganje podliježe specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije 0,092

1 iz energetskih (grij., vodu i paru) dimnjak 10 m

k.č. 0,0035 CO 0,007 CO2 41,47 NO2 0,024 SO2 0,023

0 ispusta 0 vrsta

44 DUŠAN JAKŠIĆ STOLARSKI OBRT 040314

M. Švarča 155 (84) 1 za grijanje, vodu i paru

2 mješ

TOPLANA M.Švarča 155 (10)

toplinska energija/ loživo ulje srednje plinovi izgaranja dimnjak vrelovodnog

kotla 71,9 m

k.č. 0,303 CO 1,94 NOx 1,78 SO2 7,51

1 mješ /separ.ulja,

taložnik uzdužni

susp.tv. 0,197 KPK d 0,044 BPK5 0,013 mast.ulj. 0,04

45

ENERGOREMONTd.d M. Švarča 155 040122 Hale B i B1

M. Švarča 155 (48)

obrada metala, remont, čel.konstr.

120101 strugotine i otpiljci koji sadrže željezo 5,34 *130202 neklorirana otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 0,03

0/0

1 mješovita

susp.tv. 0,022 KPK d 0,026 KPK p 0,0083 BPK5 0,004 NH3 0,0005 NO2 0,00087 NO3 0,0008 P2O5 0,0003

46 ETTd.o.o. M. Švarča 040162

*130201 klorirana otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 1,65 *130601 zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način 0,15

47 FINVEST CORP d.d. Čabar, Karlovac Mahićno bb (27) 040126

stup / volmanit soli

030301 kora drveta 300,0 *130203 ostala otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 0,055

1 industrijski 0 energetskih

1 sanitarna rashladna oborinska /taložnice

48 FORD OPEL SERVIS GAŠPIĆ 041103 49 FRAN KARLOVAC 040178 50 FRANKY OGULIN 040308 51 GUMI PAĐEN 040205 52 GRAĐ.ZANATSKO PODUZEĆE SLUNJ 040403

53 HEP DISTRIB. d.o.o. Zagreb DISTR. POD. ELEKTRA KARLOVAC (449) 040179

električna energija

*130601 zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način 0,4 *130203 ostala otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 0,8

0 / 0

11 ispusta 11 mješovitih

171

HE GOJAK OG. J. bana Jelačića (55) 040304

proizvodnja i dustribucija el. energije *130103 neklorirana hidraulična ulja (ne emulzije) 0,4 0 industrijskih

0 energetskih

0 ispusta 0 vrsta

HE GOJAK OG. RIBOGOJ. VITUNJ J. bana Jelačića 4 (7)

proizvodnja i prerada konzumne pastrve

0 / 0

0 industrijskih 0 energetskih

0 ispusta 0 vrsta

54

HEP PROIZVODNJA d.o.o. Zagreb PROIZVODNO PODRUČJE HE ZAPAD RIJEKA

HE OZALJ Nikole Tesle 2 (23) 041303

električna energija 0 / turbinsko ulje, ekopor, piljevina, krpa

0 industrijskih 0 energetskih

2 rashladnih 2 sanitarnih 2 oborinskih

55 HPT TKC 040305

Podružnica Ogulin B. Frankopana 12 (466)

oblovina ogrijev

*200121 fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu *200124 elektronska oprema (npr. Štampane ploče) *130601 zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način ???

3 iz energetskih ( 3 za grijanje)

0 ispusta 1 mješovitih

56 HRVATSKE ŠUME d.o.o. Zagreb 040133 Uprava šuma

Karlovac

*200121 fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu 0,13 *200124 elektronska oprema (npr. Štampane ploče) 0,1 *130202 neklorirana otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 1,44 *130601 zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način 0,47

57

HS – PRODUKT d.o.o.Karlovac

M. Bogovića 7(240) 040163

hrvatski samokres pištolj

120101 strugotine i otpiljci koji sadrže željezo 15,35 *130105 neklorirane emulzije 4,2 *130106 hidraulična ulja koja sadrže samo mineralna ulja 1,08

1 energetskih dimnjak za centralno

k.č. 0,012 CO2 0,013 SO2 0,176 NOx 0,0005

1 ispust 1 mješovitih

susp. tv. 16 BPK5 55 mg/m3

TK centar Klc Matice hrvatske 4 (119)

0 1 iz energetskih dimnjak za centralno 25 m

k.č. 16,5 CO 18,5 NOx 181 SO2 377

0 ispusta 0 vrsta

58

HT d.d. Zagreb Jurišićeva 4 TK centar Karlovac Matice hrvatske 4 (316) 040131

TK centar Klc Gažanski trg bb (79)

0

160103 stare gume 0,265 *130203 ostala otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 0,0875 *160601 olovne baterije 0,6

1 iz energetskih dimnjak za centralno 12 m

k.č. 5 CO 1 NOx 119 SO2 358

0 ispusta 1 mješovitih

susp.tv. 38 KPK d 66,5 BPK5 25 min.ulj. 0,334 mast.ulj. 8,7 uk.fenoli 0,06mg/l

59 HT d.d. Zagreb Jurišićeva 4

TK centar Klc – D. Resa Kasar 7(4) 0 0

/ 0

1 iz energetskih dimnjak za centralno 16 m

CO 49,5 NOx 144

0 / 0

172

TK centar Karlovac Matice hrvatske 4 (316) 040131

TK centar Klc – Ogulin (52)

0 0 / otpadna ulja

1 iz energetskih dimnjak za centralno 25 m

k.č. 25 CO 28 NOx 156 SO2 381

1 ispust 1 mješovitih

susp.tv. 14 mg/l KPK d 307 BPK5 130 min.ulj. 0,39 mast.ulj. 6,5 uk.feno.0,39

Poslovnica HŽ putn. prijevoz Rijeka Kolodvor Karlovac (24)

usluge prijevoza 0 / 0

0 iz industrijskih 0 iz energetskih 3 sanitarnih

2 mješovitih

HŽ d.o.o. vuča vlakova Zagreb-Karlovac Dubrovačka bb Karlovac(40) (Obala Trnskog bb)* 040164

170407 miješani metali 0,5 *130200 otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 0,92 *130601 zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način 0,034 *160601 olovne baterije 0,16

1 iz energetskih (za grijanje, vodu i

pare) 1 ispust

1 mješovitih

susp.t. 0,0348 KPK d 0,012

KPK p 0,0012 min.u. 0,0003 mast.u. 0,0096

HŽ d.o.o OŽV Split- rezima Ogulin, Proce 152 (11)

0 /0

2 iz energetskih ( grij., vodu pare) 0 ispusta

0 vrsta

HŽ d.o.o sekcija sit. uređenja Ogulin, Proce 36 (178) 0

/0 2 iz energeh(grije, vodu, pare) 0 ispusta

0 vrsta

HŽ d.o.o sekcija sit. uređenja Ogulin Proce 36 (95) 0

/0 1 iz energetskih

(grij. vodu i pare) 0 ispusta 0 vrsta

HŽ d.o.o prometna sekcija Rijeka – Kolodvor Ogulin Trg Dr. Tuđmana 1 (39)

0 /0

1 iz energetskih (grij. vodu i pare) 0 ispusta

0 vrsta

60

HŽ d.o.o. Zagreb

HŽ d.o.o sekcija za održ. pruga Og – Klc Reinerova 3, Klc (18)

0 /0

1 iz energetskih (grij. vodu i pare) 1 ispust

1 sanitarnih

1iz industrijskih dimnjak asfaltne baze

15 m

praškasta tvar – SO2 – NO2 –

0/0

61

IGM TOUNJ d.d. Bolnička7a Ogulin (284) (nema O PI-1) 043401

kamen, tucanik,

makadam/ rudarski eksploziv, bitumen,

cement, kamena sitnež

*130202 neklorirana otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 2,2 *130601 zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način 0,2 *160505 baterije i akumulatori 0,4

1 energetskih dimnjak centralnog 5 m

62 ILSAD d.o.o. PVC stolarija, Ozalj Kolodvorska bb (45) 041301

PVC stolarija/ PVC i želj. profili,staklo,

dijelovi za rolete, okovi

120101 strugotine i otpiljci koji sadrže željezo 1,2 120299 otpad koji nije specificiran na drugi način 8,6 200101 papir i karton 1,1 200104 ostala plastika 2,54

1 energetskih dimnjak centralnog 9 m CO 80 mg/m3 1 mješovitih

susp.tv. 36 BPK5 16 mast.ulj. 2 mg/m3

SKLADIŠTE Klc Ilovac 23 B (39)

lož ulje, plavi dizel, ulja, masti, parafin 0/ otpadna ulja, šlop iz spremnika, mulj iz separatora 0 iz industrijskih

0 iz energetskih 1 rashlad 1 mješov

Benzinska postaja Ilovac (8)

1 rashl 1 mješ

63 INA INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 040116

BP Rakovac (7)

benzini, dizel, ulja, masti, antifriz

*130200 otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 0,05 *130502 muljevi iz odvajača ulje/voda

0/ 0

1 mješ

173

BP Smičiklasova (9) 3 mješ

BP Dubovac (7) 1 mješ

BP Švarča (EP) (9) 1 mješ

BP Duga Resa (11)

1 mješ

BP Jarče Polje (2) 1 mješ

BP Josipdol (7) 1 mješ

BP Ogulin (8) 1 mješ

BP Jasenak (1) 1 mješ

BP Plaški (1) 3 mješ

BP Rakovica (7) 1 mješ

BP Slunj (12) 2 mješ

BP Vojnić (1) 1 sanit 1 mješ

BP Tušilović istok (5) 1 mješ

BPTušilović zapad (5)

*160706 otpad od čišćenja spremnika za skladištenje koji sadrži ulja 7,721

1 mješ

1 iz energetskih dimnjak za grijanje i toplu vodu 15 m

k.č. 176,21 - 219,92 CO 4,43 - 4,9 SO2 2733,79 - 4803,3 NOx 312,16 - 538,8 CO2 ? (mg/m3)

64

JADRAN d.d. tvornica metalnog namještaja K.Tomislava 11 Zagreb (218) 040209

JADRAN d.d. sektor za proizvodnju Svibanjska 9 Duga Resa (71)

namještaj i oprema za urede , ugostiteljstvo i škole/ iverica+masivno

drvo, furnir, mazut, lakovi, razređivači

/ 0

1 iz industrijskih ispust iz komore za ručno lakiranje 5 m

etanoli 517,86 hceton 203,57

octen 410,7 1 mješ

susp.tv. 0,11 KPK d 0,53 BPK5 0,32 mast.ulj. 60,04 suh.ost. 0,6

65 JELENKO d.o.o. Ogulin 040312

020300 otpad od pripremanja i prerade voća, povrća, žitarica, jestivih ulja ... 4,512

66 KA – MOD 040144

67

KAPLAST d.d. Klc Borlin gaj 1 040101

Uprava (9) i Hidrografika(5) Borlin gaj 1

Usluga dekoriranja/ film, aktivator, boja, nitrolak i razrjeđivač

0/ 0 1 energetskih 1 mješ

susp.tv. 0,011 ot.sol. 0,162 KPK d 0,043 BPK5 0,009 mast.ulj. 0,002

1 iz energetskih dimnjak 17 m NO 0,025 1 obor

68

KAPLAST EKO d.o.o Vojnić Kupljensko bb (64) 041601

Kupljensko bb (59)

kutije, sanduci, gajbe/ polimeri etilena

0 iz energetskih

dimnjak 17 m NO2 0,021 1 obor

69 KARLOVAČKA PIVOVARA d.d. kotlovnica

proizvodnja piva, vruća sladovina, odležalo pivo, obrađeno pivo,

020704 materijali neprikladni za potrošnju ili preradu 88 020705 muljevi od obrade efluenata na mjestu njihovog nastanka 45,74

1 iz energetskih ( za grijanje, vode i pare)

CO 0,19 NOx 47 SO2 221,76

1 mješ 1 obor

174

variona (12)

0 iz industrijskih 0 iz energetskih

1 mješ

fermentori (22)

1 iz industrijskih ispusne cijevi 25 m CO2 530 t/g

1 mješ

filtracija (7)

0 iz industrijskih 0 iz energetskih

1 mješ

Karlovac Dubovac 22 (452) 040117

puniona (116)

proizvedeno pivo/ slad, kukuruzna krupica, hmelj, sladovina hladna i pivski kvasac, odležalo pivo, obrađeno pivo

150101 ambalaža od papira i kartona 41,7 150102 ambalaža od plastike 19,57 160799 otpad koji nije specificiran na drugi način 6803,9 200102 staklo 329,79 200104 ostala plastika 16,92 200106 ostali metali 7,02 200300 ostali komunalni otpad? 8736,16 *130202 neklorirana otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 1,11 *160600 baterije i akumulatori 0,2

0 iz industrijskih 0 iz energetskih

1 mješ

susp. tv. 15,6 KPK 412,1 BPK5 238,9 /skupljanje i odvoz kiselegura i pivskog kvasca, neutralizacija lužina i kiselina

70 KARLOVAČKA TISKARA GAZA 040108 200101 papir i karton 0,21

71 KAUFLAND k.d. J.Kaštelana19 Zagreb 040185

/ur. mehan. pročišć.

2 iz industrijskih 2 iz energetskih

2 sanit 2 obor

72

KELTEKS d.o.o. Karlovac Mala Švarča 155 (127) 040138

Kelteks 1 (59)

staklene mrežice i tkanine

staklene mrežice

staklena vlakna / hidraulična ulja i ostala, plastična cjevke 1 iz industrijskih*

1 iz energetkih dimnjak 12 m

k.č. 0,004 CO 0,055 NO2 0,001 SO2 0,003

1 sanit 1 obor

susp.tv. 0,021 ot.sol. 0,086 KPK 0,096 BPK5 0,004 NH3 0 NO2 0 NO3 0 mast.ulj. 0

73 KELTEKS KRNJAK 041201

74

KELTEKS d.o.o. Karlovac Mala Švarča 155 (127)

Kelteks 2 (68) staklene tkanine staklena vlakna

/ hidraulična ulja ostala

1 iz industrijskih* 1 iz energetskih dimnjak 12 m

k.č. 0,003 CO 0,004 NO2 0,014 SO2 0,22

1 ispust 1 sanitarnih 1 oborinskih

susp.tv. 0,021 ot.sol. 0,086 KPK 0,096 BPK5 0,055 NH3 0, NO2 0, NO3 0, mast.ulj. 0

75

KERAMIKA VOJNIĆ d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i zastupanje, Radnička 3b(40) 041602

keramičke pločice/ glina, koalinizirani

granit, dolomit, frita, kaolin

3 u procesnoj teh. 1 energetski – dimnjak 10 m

NO2 0,440 1 ispust 1 ?

susp.tv. 0,0011/0,0002 ot.sol.0,00036 /0,00007 KPK d 0,00061/0,0001 BPK5 0,00015 /0,000001 P2O5 0,00002 /0,00002

175

76

KGK u stečaju Banija 26 040137

040199 otpad koji nije specificiran na drugi način *040108 otpadna štavljena koža (plava platna,strugotine, otpaci, prah za poliranje) koja sadrži krom

77 KIA CROATIA 040161

78 KIK 040104

konzum rex, ster., fermen. proizvodi, sviježi sir, namazi i

ostalo

1 iz industrijskih 1 iz energetskih dimnjak 30 m

k.č. 34,4 CO 4 NO2 704 SO2 3774

1 mješ

(3)

konzum rex 1 iz industrijskih 2 iz energetskih 1 mješovitih

(16) sterila ukupno 1 iz industrijskih

2 iz enrgetskih 1 mješ

(6) ferment. proizvodi 1 iz industrijskih

2 iz enrgetskih 1 mješ

(5)

sviježi sir 1 iz industrijskih 2 iz enrgetskih

1 mješ

79

KIM MLJEKARA KARLOVAC d.d. G. Mekušje bb (83) 040115

(5) namazi i ost. usl.

020301 talozi od ispiranja, čišćenja, guljenja, centrifugir. i separacije 45,6 020501 materijali neprikladni za potrošnju ili preradu 36,9 020599 otpad koji nije specificiran na drugi način 820 200101 papir i karton 159,4 *130203 ostala otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 0,17

1 iz industrijskih 2 iz enrgetskih

1 mješ

susp.tv. 53750 ot.sol. 332750 KPK d 432250 BPK5 214600 susp.tv.(600) 13x10-3

sad.otp.kis. 5,6x10-3

mg/m3

80

KIO d.o.o. Karlovačka industrija obuće Marmontova aleja 6 (377) (180) 040114

Obuća/ koža, umjetni materijali, ljepilo

080103 otpad od boja i lakova na bazi vode 1,5 130103 neklorirana hidraulična ulja (ne emulzije) 0,1 200101 papir i karton 2,5 200106 ostali metali 7,5 *080401 otpadna ljepila i sredstva za brtvljenje koja sadrže halogena otapala 10 *080405 muljevi od ljepila i sredstava za brtvljenje bez halogeniranih otapala 0,8 *130103 neklorirana hidraulična ulja 0,8

1 iz industrijskih* 1 iz energetskih dimnjak 24,9 m

k.č. 0,042 CO 0,04 CO2 326,9 NO2 0,612 SO2 3,9

1 mješ

susp.tv 26x10-3

KPK d 166x10-

3

BPK5 80x10-3

min.ulj. 1263 mast.u. 11970

deterdženti anionski 820 u

mg/m3

82

KLESARSTVO STANKOVIĆ KlcG. Jelsa 14(17) 040170

obrt za rezanje, oblikovanje i ugradnju kamena u građevinarstvu

spomenici - nadgrobni/ granitne ploče i

mramorne

010406 otpad od rezanja i piljenja kamena 0,975

1 iz energetskih (za grijanje, vodu i pare) 11m

CO 3 CO2 12,2 m NO2 170 mg/m3

0 vrsta

83 KOMUNALNO DUGA RESA

Kolodvorska 1 (49)

topla voda za grijanje, uklanjanje otpadnih

voda

lož ulje eksta lako / 0

1 iz energetskih ( za grijanje, vodu i pare) dimnjak 6 m

CO 313 NOx 86

mg/m3 10 mješ

susp.tv. 0,037 KPK 0,142 BPK5 0,074 NO2 0,000266 NO3 0,000079

84 KOMUNALAC OGULIN 040303

176

85 KOMUNALAC SLUNJ 040402

86 KONTAL Mala Švarča 040182

87 KONTEX (u stečaju) 040124

88 KORDUN 040111

89 KOŽATEX 040139

90 LAGER BAŠIĆ d.o.o (14)

PJ Karlovac, Ilovac bb uslužna djelatnost

1 iz energetskih dimnjak procesne peći 20 m

CO 3,7 NOx 178,33 SO2 13.33

1 mješ susp.tv. 19 BPK5 4 mg/m3

91

LANA KARLOVAČKA TISKARA d.d. Karlovac Banija 127 (238) 040153

tiskarski proizvodi/ kartoni, bezdrvni papir,

premazni papir

090107 fotografski film i papir koji sadrži srebro ili spojeve 0,4 200101 papir i karton 325 200104 ostala plastika 1,4 *200112 boje, tinta, ljepila i smole 0,94? *080300 otpad od proizvodnje, formulacija, prodaje i primjene tiskarske boje 4,8 *090102 razvijači za offset ploče na vodenoj bazi 0,31 *130601 zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način 2,8

0 industrijskih* 0 energetskih* dimnjak 12m

CO 0,0036 /0,0028 CO2 88,9 /86,7 NO2 0,064 /0,062

0 ispusta 3 mješovite

susp. tv. 45 KPK d 80 BPK5 36,98

92 LIM d.o.o. Netretić 045501

93

LOLA RIBAR d.d. za proizvodnju saniteta Karlovac Riječka 97 (357) 040112

tkanine, gaza i vata/ pamučna pređa i vlakna

040205 otpad od prerađenih tekstilnih vlakana uglavnom biljnog podrijetla 2,819 120101 strugotine i otpiljci koji sadrže željezo 3 ? 150101 ambalaža od papira i kartona 11 *130202 neklorirana otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 0,055

2 iz industrijskih* 2 iz energetskih* dimnjak 9 m

k.č. 0,394 CO 0,503 NOX 0,713 SO2 25,462

1 rashl 1 proc 1 mješ 1 obor /egalizacioni bazen

bjelio/kotl/konf susp.tv. 0,0019 /0,00029 /0,00069 ot.sol. 0,0275 /0,00215 /0,00459 KPK d 0,00032 /0,00008 KPK p 0,0131 /0,00003 BPK5 0,00525 /0,00002 /0,000001

94 LJEKARNA d.d. PHARMA 040178

95 LJEVAONICA D. RESA d.o.o.

fazoni i armature, kanalizacijski program,

ostali odljevci

otpadni kremeni pijesak

1 iz energetskih ( grij., vodu, paru) kotao buder. 12 m

CO 12 NO2 154

1 mješ

177

Mrežnička obala 1 (70) 040207 1 ventilac. /15 m praškasta tvar

3,9 mg/m3 1 mješ

96 MED. BIOKEM. LAB. Karlovac V. Mačeka 48(12)

0 opasni medicinski otpad 0 iz industrijskih 0 iz energetskih

0 ispusta

97 MBL PLAVETIĆ I MARADIN V. Mačeka 48 040168

98 MB TISAK 040157 obn. sek. sir. od želj.,

bakra, alum., olova i dr. metala

ostatci i otpa. od želj., bakra, alum., olova i ostalih metala - 6 opasnog

0 iz industrijskih 0 iz energetskih

99 METIS d.o.o. Rijeka Ive Marinkovića 2

Podružnica Ogulin Mala Cesta 6 (10) obn. sek. sir. od papira otpa. i ost. od papira i kartona 0 iz industrijskih

0 iz energetskih

1 sanit 1 obor

100 MODIBIT OZALJ 041306

101 MONTING 040302

102 MREŽNICA 040203

103 NOVA d.o.o. Karlovac 040190

104 NOVA - CHEM Karlovac 040192

105 OBRT ZA UZGOJ RIBA MUHAR Josipdol, Cerovnik 104 A (1) 044202

106 ODRŽAVANJE VUČNIH VOZILA SERVIS OGULIN 040315

107 OGULINKA d.o.o. Ogulin 040309 020103 otpadna biljna tkiva 5,25

108

OMV ISTRABENZ d.o.o. Zagreb Horvatova 35 b 041307

OMV ISTRABENZ Ozalj,Karlovačka cesta 124 (4)

Benzinski servis 3opasnog mulj iz spremnika, zauljeni otpad i plastična ambalaža

0 industrijskih 0 energetskih

1 sanit 1 mješ 1 obor

178

109

OPĆA BOLNICA KARLOVAC Andrije Štampara 3 (811) 040113

150101 ambalaža od papira i kartona 0,7 150107 staklena ambalaža 2,7 180101 oštri predmeti 0,28 180102 dijel. tijela, organi, vrećice i konzerve krvi 0,0426 180104 otpad čije sakupljanje i odlaganje nije podvrgnuto specijalnim zahtj. Radi prevencije infekcije 3,5 190101 pepeo i šljaka iz ložišta 0,36 200108 organski otpad iz kuhinja pogodan za odlaganje 18 200301 miješani komunalni otpad 4,2 *180103 otpad čije je skupljanje i odlaganje podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije 4,3 *090104 otopine fiksira 0,85

1 iz energetskih (za grijanje, vodu i pare) dimnjak 23 m

CO2 0,00004 NO20,00012 SO2 0,0013

1 mješ

susp.tv. 5,47 ot.sol. 32,34 KPK 9,38 BPK5 3,13 mast.ulj. 1,14

110

OPĆA BOLNICA OGULIN Bolnička 38 Ogulin (314) 040306

200101 papir i karton 0,3 *180103 otpad čije je skupljanje i odlaganje podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije 0,738 *050105 razlivena nafta 0,055

1 energetskih ( 1 za grijenje, vodu i pare) 30 m

CO2 57 NO2 18,4/314 SO2 2580 mg/m3

1 mješ

susp.tv. 13 KPK d 115 BPK5 16 deterđ. anion.0,011 deterđ. kation. 0,06 u mg/m#

111 ORDIN. o. med. GvozdićMačeka 48

*180103 otpad čije je skupljanje i odlaganje podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije 0,009

112 ORDIN. o. med. LendlerMačeka 48 *180103 otpad čije je skupljanje i odlaganje podvrgnuto

specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije 0,011

113 ORDIN. o. med. Sviličić S., Mač. 48

*180103 otpad čije je skupljanje i odlaganje podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije 0,015

114 ORDIN. o. med. Višnjić, Mačeka 48

*180103 otpad čije je skupljanje i odlaganje podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije 0,014

2 iz industrijskih 4 iz energetskih

10 ispu 6 proc 4 mješ

prediona (53) 0 iz energetskih 1 mješ

susp.tv. 8 KPK d 30 BPK5 14,7 min.ulj. 0,1 mast.ulj. 0,77 sulfidi 0,017 u mg/l

115 PAMUČNA INDUSTRIJA DUGA RESA d.d. u stečaju, za proizvodnju tekstilnih proizvoda J.Jeruzalema 8

Duga Resa (544)

tkaona (144)

pamuč.konf. pr., pam.tkanine, pam. pletiva/ pamuk, pređa, sir. Tkanina, pamučno pletivo, dorađene tkanine i pletiva, odjevni predmeti, stolni posteljni program, vodena para

040205 otpad od prerađenih tekstilnih vlakana uglavnom biljnog porijekla 35,48 040213 sredstva za bojenje tkanine i pigmenti 0,8 150102 muljevi od odsoljavanja 0,075 200106 ostali metali 81,3 *130200 otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 0,4

0 iz energetskih 1 mješ

179

pletiona (11) 0 iz energetskih 1 mješ

susp.tv. 17 KPK d 122 BPK5 23,89 min.ulj. 0,1 deter anion.0,42 mast.ulj.0,95 u mg/l

odlemljivanje (84)

3 iz industrijskih* 3 energetskih 5 proc

susp.tv. 10 KPK d 115 BPK5 49,17 uk.tv.žar.313 ot.tv.suš. 513 ot.tv.žar. 303 u mg/l

konfekcija trikotaže (110) 0 iz energetskih 1 mješ

T.J. konfekcija tkanina (43)

0 iz energetskih 1 mješ

040201

T.J. energetika (8)

1 iz energetskih (1 u procesnoj) 1 mješ

116 PEKARNICA VULJANIĆ 040166

117

PIPELIFE – HRV. Cijevni sust. d.o.o.

Zagrebačka 19, Karlovac (46) 040173

polietil. i pvc cijevi, pp segmen./

polietilen, polibutilen, compaund – hkg,

polypropilen

150102 ambalaža od plastike 4,6 160207 otpad iz prerade plastike 67,17

2 iz energetskih (2 za grijanje, vodu i pare) dimnjak 8 m

k.č. 0,003 CO2 0,007 NO2 0,136 SO2 0,2

1 mješ

118 PLINSKE TURBINE 040119

Selce 33 (5)

Selce 33 (114)

polutrajni i trajni proiz. i svježe meso/

svinjsko meso, juneće, pilece iskošteno i pureće

iskošteno meso

020102 otpadna životinjska tkiva 248,6 150101 ambalaža od papira i kartona 20,3 150102 ambalaža od plastike 10,8 *130202 neklorirana otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 0,651

1 iz industrijskih* 1 energetski (za grijanje, vodu, paru) dim. 8 m

SO2 22,3 1 mješ

susp.tv. 0,053 KPK d 0,197 BPK5 0,095 NO2 0,00015 NO3 0,00064 P2O5 0,0129 mast.ulj. 0,012

119

PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA Selce 33 (238) 040123 Farma Šumbar

(15) tovljenje junadi silaža kukuruza kukuruz u zrnu i sjenaža / tekući stajski gnoj 0/0 1/1(b.5)

120 PRIJEVOZ I TRG. KOŽOM PLAVETIĆ 040152

121 RIBNJACI DRAGANIĆI 041105

180

122 ROBNI TERMINALI 040141

123 SIGMA KARLOVAC Zagrebačka c. 67 040169

120101 strugotine i otpiljci koji sadrže željezo 4,75

124 SLUNJ građ. i proiz dd Slunj, P. Svačića 5 (36)

Kamenolom “Bročanac (6)

lož ulje 0 1 iz industrijskih drobilišno postrojenje 0 0 vrsta

125 SPEC. BOLNICA GERIJATRIJA D. RESA (121) 040210

0 *180202 ostali otpad čije sakupljanje i odlaganje podliježe specijalnim zahtijevima radfi prevencije infekcije 0,035 0 ispusta

1 sanit

susp.tv. 0,00000046 KPK d 0,000000218 BPK5 0,000000893

126 ŠTACIJA AUTOPRAONICA 040149

127 TD SITOTISAK - TAMPONTISAK 040148

160799 otpad koji nije specificiran na drugi način 0,0084 200101 papir i karton 0,035

128 TIFON BENZ. POST. KARLOVAC 040178 k.č. 0,093 CO 0,002 CO2 76,52 SO2 1,451 NOx 0,166

129

TMN Jadran d.d.* Kralja Tomislava 11 (60) _______ * vidi pod Jadran

Sektor proizvodnja D.Resa, Svibanjska 9

namještaj i oprema/ drvo, mazut, lakovi,

razrjeđivači 14 tehn 4/0/0

2 industrijskog* 1 iz energetskog 15 m k.č. 0,005

CO 0 CO2 5,672 SO2 0,115 NOx 0,013

2 ispu 1 mješ

130 TOPLANA 040120

131 TRANSPORT I MEHANIZACIJA 040143

132 TTK d.o.o. Klc TVORNICA

TURBINA Banija, Vrazova 53 (50) 040130

parne turbine, pumpe i uređaji za

pročiščavanje/ čelik,obojeni metali

3 tehnol.

1 iz industrijskih 1 iz energetskih (za grijanje, vodu, paru) 21 m

k.č. 13,2 CO 9 CO2 10,6 NO2 153 SO2 432u mg/m3

1/1(b.4) 1 ispust 1 mješ

133 UGOSTITELJSKO POD. KORANA Klc 040181

181

134 UNIWELD STROJEVI d.o.o. Kamanje 3 (67) 041502

strojevi, uređaji, dijelovi/

profili, cijevi i šipke od željeza, toplovaljani

limovi

12O101 strugotine i otpiljci koji sadrže željezo 33,65 *130105 neklorirane emulzije 0,08 *130202 neklorirana otpadna ulja 0,01

1 energetskih(za grijanje, vodu, paru) dimnjak 15 m

k.č. 0,006 CO 0,005 NOx 0,023 SO2 0,128

1 ispust 1 mješ

susp.tv. 0,045 KPK d 0,051 BPK5 0,014 min.ulj. 0,0004 deter anion.0,42 mast.ulj.0,02 suhi ost. 0,409

135 USLUŽNO UGOST. OBRT JURAŠIĆ 040307 *130203 ostala otpadna ulja za motore 89,049

136 USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU NJEGU U KUĆI 040176

137 VELEBIT d.d. U STEČAJU(103) Trg hrvatskih branitelja 6 040106

dječja pamučna trikotaža/

pamučna pređa

040205 otpad od prerađenih tekstilnih vlakana uglavnom biljnog porijekla 7,7

0 iz industrijskih 0 iz energetskih dimnjak 39

k.č. 0,028 CO2 701,1 NO2 1,8 SO2 8,8

1 sanit

138 VIADUKT 040159

139 VINSKI JURAJ Alati za obradu drva Karlovac Banija 155 (15) 040142

0 120101 strugotine i otpiljci koji sadrže željezo 1,54 1 energetskih (grijanje, voda i para) dimnjak 10 m

CO 14 NO2 194 SO2 406mg/m3

1 ispust 1 sanit

k.č. 58 CO 0,0246 CO2 101,894 NO2 0,2262 SO2 1,329 mg/m3

fenoli 0,05 mg/m3

140

VIŠEVICA-KOMP d.o.oza trgovinu, proizvodnju, izvoz-uvoz i uslugeZagreb Kozjak 45 (60) 040171

VIŠEVICA KOMP Mahićno bb Karlovac

željeznički prag, piljena građa/ kreozot ulje

030103 strugotine, otpaci, furnir čestice 470 *130203 ostala otpadna ulja 0,05

1 industrijski* 0 energetskih 14 m k.č. 0,026

CO 70,5 CO2 23,187 NO2 498 SO2 2983

1 ispust 1 sanit

fenoli 0,02 mg/m3

141 VODOPRIVREDA KARLOVAC D.D. Mehanička radionica Selce 040151

170405 željezo i čelik 7,31 *130202 neklorirana otpadna ulja 0,82

142 VOVOVOD I KANALIZACIJA

Karlovac, Gažanski trg 8 040135

150102 ambalaža od plastike 0,0081 160103 stare gume 0,282 *130203 ostala otpadna ulja 0,08 *160601 olovne baterije 0,146

143 VULKANIZERSKI OBRT Ogulin Nada Jurašić, *130203 ostala otpadna ulja za motore 0,089

VULKANIZERSKO SERVISNI OBRT Ilovac 160103 stare gume 1

182

144 ZAK d.o.o. Karlovac Bencetići bb(8) 041102

0 120101 strugotine i otpiljci koji sadrže željezo 2 *130200 otpadna ulja za motore 1,3 *130203 ostala otpadna ulja za motore 1,55

1 iz energetskih (za grijanje, vodu, paru)

k.č. 1,5 CO 130 CO2 103 NO2 135 SO2 423 mg/m3

2 ispusta 1 san 1 obor

145

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

KARL. ŽUPANIJE V. Mačeka 48 *180103 otpad čije je sakupljanje i odlaganje podvrg.spec.

zahtjevima radi prveencije infekcije 1,806

146 ZBORNO PODRUČJE 040172

147 ZLATNA RIBICA 044201

148

ZOKI SERVIS Karlovac Selce 7 040174

*130203 ostala otpadna ulja za motore 0,021

149 ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO 040105

150 ŽEČE NOVI d.o.o. M. Švarča 155 040103

aluminijski i građevinski okov/

Al legura, Al traka, ZN legura, HVT

100305 prašina od aluminija 6,32 120101 strugotine i otpiljci koji sadrže želhjezo 33,89 120103 strugotine i otpiljci obojenih metala 0,7 170403 olovo 0,46 *110103 otpad koji sadrži krom ali bez cijanida 1,02

0 industrijskih 1 iz energetskih (za grijanje, vodu, paru)

CO2 218 NO2 0,145 SO2 0,471

2 isp 1 mješ 1 obor

susp.tv. 0,00000034 BPK5 0,000000014 mast.ulj. 0,000000051 cink 0,000000002 Nikal 0,00000000037 Krom 0,00000000037

151 ŽITOPROIZVOD d.d. Klc 040156 020699 otpad koji nije specificiran na drugi način 21,21

130202 neklorirana otpadna ulja 0,65