IZVEDBENI PLAN NASTAVE ZA AKADEMSKU F04-12 · PDF fileOsnove ekonomije 2+1+0 4 4. izv. prof ... Mentor Završni rad 2+2+0 4 ... Nakon uspješno savladanog predmeta, student će poznavati

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 1 od 87

Sveučilište u Dubrovniku Odjel za akvakulturu Ćira Carića 4, 20000 Dubrovnik,

tel: 020 445 862, e-mail: [email protected]

Obrazac

IZVEDBENI PLAN NASTAVE ZA AKADEMSKU 2016./2017. GODINU

F04-12

Ovjera Pročelnika Ovjera Rektorice Potpis: _____________________ Potpis: ______________________ Datum: _____________________ Datum: _____________________

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 2 od 87



Obrazac


F04-12

Preddiplomski studij: Akvakultura

I. godina studija Zimski semestar (I. sem.)

Br. Nastavnik Kolegij P+V+S ECTS

OBVEZNI KOLEGIJ

1. doc. dr. sc. Josip Mikuš Maroje Burić, mag., str. sur.

Opća biologija 3+2+0 6

2. izv. prof. dr. sc. Vlasta Bartulović dr. sc. Ivona Onofri

Biologija mora 3+2+0 6

3. doc. dr. sc. Lucia Emanuele dr. sc. Iris Dupčić Radić

Kemija mora 2+2+0 6

4. prof. dr. sc. Davor Lučić dr. sc. Marlena Ćukteraš, str. suradnik

Fizička oceanografija 2+1+0 3

5. prof. dr. sc. Branko Glamuzina Uvod u akvakulturu 3+1+0 6

6. mr. sc. Ivana Nakić Lučić Engleski jezik I./1 2+1+0 3 7. dr. sc. Aleksandar Selmanović Tjelesni odgoj 0+2+0 1

Ljetni semestar (II. sem.)


OBVEZNI KOLEGIJ

1. izv. prof. dr. sc. Martin Lazar mr. sc. Ivan Prce

Primijenjena matematika i biometrija

2+2+0 6

2. doc. dr. sc. Josip Mikuš dr. sc. Barbara Gangai Zovko

Ekologija mora 2+2+0 6

3. doc. dr. sc. Josip Mikuš Ana Ljubičić, mag., str. sur.

Uzgoj planktona 2+2+0 6

4. doc. dr. sc. Lucia Emanuele dr. sc. Iris Dupčić Radić

Osnove biokemije 2+1+0 3

5. mr. sc. Ivana Nakić Lučić Engleski jezik I./2 2+1+0 3

6. dr. sc. Aleksandar Selmanović Tjelesni odgoj 0+2+0 1

IZBORNI KOLEGIJ

7. izv. prof. dr. sc. Vlasta Bartulović dr. sc. Tatjana Dobroslavić

Histologija 2+1+0 3

8. doc. dr. sc. Josip Mikuš Stijepo Ljubimir, dipl. ing.

Ekologija planktona 2+1+0 3

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 3 od 87



Obrazac


F04-12

Preddiplomski studij: Akvakultura

II. godina studija

Zimski semestar (III. sem.)


OBVEZNI KOLEGIJ

1. doc. dr. sc. Marijana Pećarević dr. sc. Marina Brailo

Tehnologija u akvakulturi 2+1+1 6

2. doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić Maroje Burić, mag.,str. sur.

Uzgoj školjkaša 3+1+0 5


Uzgoj riba 3+1+0 5

4. doc. dr. sc. Marijana Pećarević dr. sc. Ivona Onofri

Biologija i uzgoj rakova 2+1+0 3

5. doc. dr. sc. Marijana Pećarević dr. sc. Tatjana Dobroslavić dr. sc. Marijana Hure

Fiziologija uzgajanih organizama

3+1+0 6

6. mr. sc. Ivana Nakić Lučić Engleski jezik II./1 2+1+0 3

IZBORNI KOLEGIJ

7. prof. dr. sc. Sanja Matić Skoko Primijenjena ekologija riba 2+1+0 3

Ljetni semestar (IV. Sem.)


OBVEZNI KOLEGIJ

1. prof. dr. sc. Ivan Katavić Trendovi u akvakulturi 2+0+0 2

2. prof. dr. sc. Branko Glamuzina dr. sc. Marina Brailo

Konstrukcije akvakulturnih postrojenja

2+1+0 5

3. prof. dr. sc. Nada Krstulović dr. sc. Svjetlana Bobanović-Čolić

Primijenjena i sanitarna mikrobiologija

2+1+0 3

4. doc. dr. sc. Sanja Tomšić dr. sc. Ivona Onofri

Biologija i uzgoj bodljikaša i glavonožaca

2+1+0 3

5. doc. dr. sc. Sanja Tomšić dr. sc. Marina Brailo

Uzgoj ostalih akvatičnih organizama

2+1+0 3

6. prof. dr. sc. Branko Glamuzina dr. sc. Rade Garić

Genetika u akvakulturi 2+1+0 4

7. mr. sc. Ivana Nakić Lučić Engleski jezik II./2 2+1+0 3

IZBORNI KOLEGIJ

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 4 od 87



Obrazac


F04-12


Histologija 2+1+0 3

9. doc. dr. sc. Josip Mikuš dr. sc. Barbara Gangai Zovko

Embriologija riba 2+1+0 3

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 5 od 87



Obrazac


F04-12

Preddiplomski studij: Akvakultura III. godina studija

Zimski semestar (V. sem.)


OBVEZNI KOLEGIJ

1. doc. dr. sc. Sanja Tomšić dr. sc. Iris Dupčić Radić

Hrana i hranidba 4+2+0 8

2. doc. dr. sc. Marijana Pećarević dr. sc. Marina Brailo Marija Vezilić, dipl. ing., str. sur.

Standardi proizvodnje i kakvoće

3+1+0 6

3. doc. dr. sc. Nebojša Stojčić mr. sc. Ivan Jelčić

Osnove ekonomije 2+1+0 4

4. izv. prof. dr. sc. Doris Peručić mr. sc. Ivan Jelčić

Marketing 2+1+0 4

5. prof. dr. sc. Branka Milošević-Pujo Zakoni i propisi u akvakulturi 2+0+0 3

IZBORNI KOLEGIJ

6. doc. dr. sc. Marijana Pećarević dr. sc. Marija Crnčević, str. sur.

Problematika unosa morskih alohtonih vrsta

2+1+0 3

7. prof. dr. sc. Sanja Matić Skoko Primijenjena ekologija riba 2+1+0 3

Ljetni semestar (VI. sem.)


OBVEZNI KOLEGIJ

1. doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić dr. sc. Tatjana Dobroslavić Ana Ljubičić, mag., str. sur.

Mriješćenje i mrjestilište 4+2+0 8

2. prof. dr. sc. Miro Kraljević Bolesti akvatičnih organizama 3+1+0 6

3. doc. dr. sc. Iris Lončar mr. sc. Ivan Jelčić

Računovodstvo i financije 2+1+0 4

4. doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić Akvakultura i okoliš 2+1+1 3

5. Mentor Završni rad 2+2+0 4

IZBORNI KOLEGIJ

6. prof. dr. sc. Branko Glamuzina Praktična nastava 0+3+0 3

7. doc. dr. sc. Jadran Šundrica Sigurnost na moru 2+1+0 3

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 6 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Opća biologija Semestar I. Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Obavezni kolegij Nositelj kolegija doc. dr. sc. Josip Mikuš

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, 20000 Dubrovnik Telefon 020 445-864

e-mail [email protected] Suradnik Maroje Burić, mag. ing. maricult.

Zgrada, kabinet Telefon

e-mail [email protected] OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija Cilj nastave iz kolegija Opća biologija je upoznavanje studenata s osnovnim zakonitostima strukture i funkcioniranja živog svijeta i njegova odnosa s neživim okolišem. Kroz nastavu kolegija studentu se omogućuje shvaćanje širokog raspona zbivanja i odnosa od molekularne razine prometa materije i energije i prijenosa nasljednih informacija, preko razine stanice, tkiva i organizma do populacije i svih taksonomskih kategorija živoga svijeta, te njihova odnosa s okolišem na razini ekosustava i cijele biosfere. Te spoznaje su preduvjet poznavanju i usvajanju gradiva drugih kolegija preddiplomskog studija Akvakultura, posebice stručnih kolegija na višim godinama, budući da student treba, prije upoznavanja sa specifičnim sadržajima ostatka studija, upoznati i savladati sve biološke činjenice koje nisu uključene u sadržaje drugih kolegija. Zbog toga u kolegiju Opća biologija student uči bitne elemente građe i funkcije stanice, osnovne fiziološke procese, organizaciju i ustrojstvo živog svijeta u svim danas priznatim domenama i carstvima, s naglaskom na građu i funkciju organskih sustava. Nastava je organizirana kroz predavanja, vježbe i samostalni rad studenata putem interaktivnih predavanja i prezentacija. Studentima su praćenje nastave i komunikacija olakšani putem učenja na daljinu (kolegij se nalazi u sustavu učenja na daljinu DUEL Sveučilišta u Dubrovniku). Predavanja su obvezna, kao i vježbe koje prate teme predavanja. Studenti su obvezni položiti pismeni kolokvij iz vježbi. Kolokvij je moguće položiti kroz četiri pismena testa na završetku pojedinih cjelina tijekom semestra. Nastavni program: 1. Biologija - znanost o životu; Biološke discipline; Metode istraživanja u biologiji; Povijesni pregled razvoja biologije; 2. Opća svojstva živih bića: funkcionalne i strukturalne osobine; Organizacijske razine živoga svijeta; 3. Život i kemija; Male i velike molekule; Pojava i razvoj života na Zemlji; 4. Stanica - osnovna građevna jedinica živih bića; Prokariotska i eukariotska stanica; Biljna i životinjska stanica -razlike u građi i strukturi; 5. Struktura i građa stanice; Stanična membrana; Stanični organeli; Osnove stanične

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 7 od 87



Obrazac


F04-12

fiziologije: Kloroplasti i fotosinteza; Mitohondriji i stanično disanje; 6. Jezgra; Građa i funkcija DNK i RNK; Replikacija DNK; Ribosomi i sinteza bjelančevina; Stanični ciklus, Mitoza i mejoza; 7. Osnove sistematike; Carl Linné i binarna nomenklatura; Virusi; Pregled domena Archaea i Bacteria; 8. Pregled domene Eucarya: autotrofni protoktisti (podcarstvo Phycobionta: Euglenophyta, Pyrrophyta, Chrysophyta; Chlorophyta, Phaeophyta, Rhodophyta); 9. Pregled heterotrofnih protoktista; Pregled carstva gljiva (Mycota); Pregled carstva biljaka29 (Bryophyta, Pteridophyta, Cormobionta); Biljna tkiva; 10. Tipovi životinjskih stanica; Tkiva, organi i organski sustavi; Pokrovni (integumentni) sustav 11. Potporni (skeletni) sustav; Mišićni (muskulatorni) sustav; 12. Živčani (nervni) sustav; Probavni (digestivni) sustav; 13. Dišni (respiracijski) sustav; Optjecajni (cirkulacijski) sustav; 14. Hormonalni, izmetni (ekskrecijski) i rasplodni (reprodukcijski) sustav; Embrionalni i postembrionalni razvoj; 15. Ponašanje životinja; Taksonomski sastav životinjskog carstva. Ishodi učenja kolegija Kolegij Opća biologija omogućuje studentu stjecanje temeljnih znanja potrebnih za svladavanje gradiva stručnih kolegija. Nakon uspješno savladanog predmeta, student će poznavati osnove biologije, morfologije, anatomije, fiziologije i reprodukcije biljnih i životinjskih organizama. Razumjet će međusobne filogenetske veze i cjelokupnu evoluciju života. Na temelju poznavanja uloge pojedinih skupina i njihove strukturalne i funkcijske građe, student će razumjeti složenost živoga svijeta i ekološku povezanost i uvjetovanost svih živih bića. Nakon odrađenih vježbi iz praktičnog dijela kolegija student će biti sposoban samostalno raditi u biološkom laboratoriju, služiti se mikroskopom i lupama te secirati i proučavati građu živoga i fiksiranoga materijala.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu

Konzultacije Laboratorij Terenska nastava Mentorski rad Provjere znanja

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Usmeni Pismeni Kolokvij

Ostalo:

POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Obvezna literatura

1. Berns, M. W. 1984. Stanice. Školska knjiga, Zagreb 159 pp. 2. Matoničkin, I., Erben, R. 2002. Opća zoologija. Školska knjiga, Zagreb 381 pp. 3. Denffer, D. von, Ziegler, H. 1988. Udžbenik botanike za visoke škole. Morfologija i

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 8 od 87



Obrazac


F04-12

fiziologija. Školska knjiga, Zagreb 595 p. 4. Magdefrau, K., Ehrendorfer, F. 1984. Botanika. Sistematika, evolucija i

geobotanika. Školska knjiga, Zagreb 441 p. 5. Habdija, I., Primc-Habdija, B., Matoničkin, I. 1998. Beskralješnjaci. Biologija nižih

avertebrata. Školska knjiga, Zagreb 691 pp. 6. Habdija, I., Primc-Habdija, B., Matoničkin, I. 1998. Beskralješnjaci. Biologija viših

avertebrata. Školska knjiga, Zagreb 620 pp. 7. Habdija, I., Primc-Habdija, B., Radanović, I., Vidaković, J., Kučinić, M., Špoljar,

M., Matoničkin, R., Miliša, M. 2004. Protista-Protozoa i Metazoa-Invertebrata. Funkcionalna građa i praktikum. Meridijani, Samobor 399 pp.

Izborna literatura

1. Purves, K. W., Sadava, D., Orians, G. H., Craig Heller, H. 2004. Life. The Science of Biology. Sinauer Associates 1120 pp.

2. Hickman, C. P. jr., Hickman, F. M., Kats, L. B. 2001. Laboratory studies in integrated principles of Zoology. McGraw-Hill, New York 444 pp.

3. Lytle, Ch. F. 1998. General Zoology. Laboratory Guide. McGraw-Hill, New York 371 pp

OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 9 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Biologija mora Semestar I. Broj ECTS bodova 6 Status kolegija obvezni Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Vlasta Bartulović

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, D33 Telefon 020/445 863

e-mail [email protected] Suradnik dr. sc. Ivona Onofri

Zgrada, kabinet Institut za more i priobalje, Kneza Damjana Jude 12 Telefon 020/323 125


Sadržaj kolegija Cilj je upoznati studente s procesima koji su prethodili nastanku života u morima te biologijom morskih organizama i njihovom ulogom u morskom ekosustavu. Cilj je da studenti razumiju cjelokupnu evoluciju života. Posebna se pozornost posvećuje ulozi pojedinih skupina u planktonskim i bentoskim zajednicama morskih ekosustava te ekonomski važnim i zaštićenim vrstama.

Nastava je organizirana u obliku predavanja i vježbi. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići interaktivnim predavanjima te prezentacijama relevantnih znanstvenih radova iz područja biologije mora. Predavanja su obavezna. Vježbe prate teme predavanja. Studenti su obvezni položiti kolokvij, bilo na kraju svih odrađenih vježbi ili prema podijeljenim cjelinama tijekom semestra. Vježbe su obvezne.

Nastavni plan:

1. Što je biologija mora. Osnove ekologije.

2. Geologija oceana

3. Voda, valovi i morske mijene 4. Osnova života: molekule, stanice, evolucija i biološka klasifikacija 5. Morski mikroorganizmi -I 6. Morski mikroorganizmi -II 7. Mnogostanični primarni proizvođači; alge 8. Mnogostanični primarni proizvođači; morske cvjetnice, mangrove 9. Spužve, žarnjaci 10. Rebraši, plošnjaci, kolutićavci 11. Mekušci, člankonošci 12. Bodljikaši, plaštenjaci, svitkoglavci 13. Kružnouste, hrskavičnjače, koštunjače 14. Morski gmazovi i ptice 15. Morski sisavci Ishodi učenja kolegija

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 10 od 87



Obrazac


F04-12

Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći: 1. Objasniti osnovne ekološke pojmove. 2. Opisati uvjete u oceanima koji su prethodili nastanku života. 3. Opisati i usporediti različite skupine morskih organizama. 4. Raspravljati o prilagodbama pojedinih oblika života obzirom na staništa koja zauzimaju. 5. Identificirati ugrožene i zaštićene morske organizme.





Ostalo:


8. Karleskin, G., Turner, R., Small, J. 2006. Introduction to Marine Biology. Thomson Brooks/Cole

9. Habdija, I., Primc-Habdija, B. 1994. Beskralješnjaci I i II. Školska knjiga, Zagreb. Izborna literatura

4. Viličić, D. 2002. Fitoplankton Jadranskog mora. Školska knjiga, Zagreb. 5. Viličić, D. 2003. Fitoplankton u ekološkom sustavu mora. Školska knjiga, Zagreb.

6. Peres, J.M. i Gamulin-Brida, H. 1973. Biološka oceanografija. Školska knjiga, Zagreb. OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 11 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kemija mora Semestar I. Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Obvezni studija Nositelj kolegija doc. dr. sc. Lucia Emanuele

Zgrada, kabinet Kampus, 72 Telefon 020 446 034

e-mail [email protected] Suradnik dr. sc. Iris Dupčić Radić

Zgrada, kabinet Institut za more i priobalje Telefon 020 323 484


Sadržaj kolegija Povijest i cilj kemijske oceanografije, Opće karakteristike cirkulacije u svjetskim oceanima, Fizikalna svojstva vode, Slanost, klorinitet i gustoća, Glavni elementi u morskoj vodi, Jednostavni plinovi, Soli u otopini, Ugljični dioksid, ravnoteža i raspodjela u morskoj vodi, Hranjivi elementi (mikronutrienti), metali u tragovima i sporedni elementi u morskoj vodi, Prirodni radioaktivni izotopi u morskoj vodi, Organska tvar u moru, Kemijske izmjene na granicama zrak-more, sediment-vodeni stupac, Anoksija u moru, Geokemijska povijest oceana, Hidrografske karakteristike i mikronutrijenti obalnog i otvorenog mora Južnog Jadrana. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći: Definirati i razumjeti teoretska i praktična znanja o osnovama kemije mora.





Ostalo:


10. Pilson,M.E.Q. 1998. An introduction to the chemistry of the sea, Prentice Hall, New Jersey

11. Grasshoff,K., Ehrhardt, M. i Kremling, K., 20. Methods of seawater analysis, Verlag Chemie GmbH, D-6940 Weinheim

12. Filipović, I.i Lipanović, S. 1997. Opća i anorganska kemija 1. i 2. dio, Školska

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 12 od 87



Obrazac


F04-12

knjiga, Zagreb Izborna literatura

7. Riley, J.P. i Chester, R. 1971. Introduction to marine chemistry. Academic Press, London-New York

8. Sikirica, M. 1987. Stehiometrija. Jedanaesto izdanje. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 13 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Fizička oceanografija Semestar I. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija prof. dr. sc. Davor Lučić

Zgrada, kabinet Institut za more i priobalje, Kneza Damjana Jude 12 Telefon

e-mail [email protected] Suradnik dr. sc. Marlena Ćukteraš



Sadržaj kolegija Cilj kolegija je stjecanje osnovnih znanja o fizici mora prateći niz izlaganja iz deskriptivne i dinamičke oceanografije: (1) Uvod: O oceanografiji, Povijest Zemlje i oceana, Tektonika ploča, Morski sedimenti; (2) Oceanografija nekad i danas: Povijest istraživanja oceana, Način istraživanja oceana; (3) Svojstva mora i oceana: Kemijski sastav morske vode, Temperatura i raspodjela temperature, Salinitet i raspodjela saliniteta, TS dijagrami, Termohalina svojstva, Sezonske oscilacije, Gustoća, Tlak; (4) Cirkulacija u morima i oceanima: Vjetar i vjetrovne struje, Termohaline struje, Glavne oceanske struje i njihova raspodjela, Slobodne oscilacije: valovi u moru (vrste i svojstva), Prisilne oscilacije: plima i oseka; (5) Regionalna oceanografija s naglaskom na strujanje u Jadranskom moru i izmjenu vode sa Sredozemljem; (6) Klimatske promjene; (7) Oceanografija i marikultura. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će razumjeti: način mjerenja i obrade parametara koji opisuju fizikalno stanje mora fizikalna svojstva i gibanja u moru važnost takvih saznanja za rješavanje nekih problema današnjice (poplave, klimatske

promjene) značaj fizikalnih svojstava mora u akvakulturi.





Ostalo:

POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 14 od 87



Obrazac


F04-12

Obvezna literatura 13. Pickard, G.L., Emery, W.J., 1990. Descriptive Physical Oceanography: An

Introduction, Pergamon Press, Oxford, 320 pp. 14. Pond, S., Pickard, G. L., 1997. Introductory Dynamic Oceanography. Butterworth-

Heinemann, Oxford, 329 pp. 15. Stewart, R.H., Introduction to Physical Oceanography. Department of

Oceanography Texas A&M University, 340 pp. 16. Zore-Armanda, M., Gačić, M. 1988. Oceanografija. Skripta Pomorskog fakulteta

Dubrovnik, Split, 131 pp. Izborna literatura

9.

On line tečajevi: a. Mala internet škola oceanografije (http://skola.gfz.hr/projekt.htm) b. An Introduction to Physical Oceanography

(http://www.es.flinders.edu.au/~mattom/IntroOc/) c. Introduction to Physical Oceanography, Scripps Institute of Oceanography

(https://scripps.ucsd.edu/ ) d. Introduction of Physical Oceanography, University of Wales, Bangor

(http://www.bangor.ac.uk/)

10. Artegiani, A., Bregant, D., Paschini, E., Pinardi, N., Raicich, F., Russo, A., 1997a. The Adriatic Sea general circulation. Part I: Air-sea interactions and water mass structure. Journal of Physical Oceanography, 27, 1492-1514.

11. Artegiani, A., Bregant, D., Paschini, E., Pinardi, N., Raicich, F., Russo, A., 1997b. The Adriatic Sea general circulation. Part II: Baroclinic circulation structure. Journal of Physical Oceanography, 27, 1515-1532.

12. Buljan, M., Zore-Armanda, M., 1976. Oceanographic properties of the Adriatic Sea. Oceanography and Marine Biology - Annual Review, 14, 11-98.

13. Cushman-Roisin, B., Gačić, M., Poulain, P.-M., Artegiani, A., 2001. Physical Oceanography of the Adriatic Sea. Kluwer Academic Publishers, Dordrecht, 320 pp.

14. Orlić, M., Gačić, M., La Violette, P.E., 1992. The currents and circulation of the Adriatic Sea. Oceanologica Acta, 15, 2, 109-124.

15. Vilibić, I., Orlić, M., 2002. Adriatic water masses, their rates of formation and transport through the Otranto Strait. Deep-Sea Research I, 49, 1321-1340.

OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE Pohađanje nastave je obvezno (do 30% opravdanih izostanaka). Studenti su obvezni sudjelovati na vježbama te napisati i prezentirati seminarski rad.

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 15 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u akvakulturu Semestar 1 Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Branko Glamuzina

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4 Telefon 020 445 741

e-mail [email protected] Suradnik


e-mail OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija Stječe se znanje o osnovama akvakulture u svijetu, EU i Republici Hrvatskoj. Elaboriraju se povijesni razlozi pada tradicionalnoga ribarstva, te počeci i razvoj akvakulture u svijetu. Uspoređuje se akvakultura s tradicionalnim kopnenim agronomskim djelatnostima, posebice modernim peradarstvom. Izučava se status akvakulture u svijetu po analizama FAO iz 2014. godine. Detaljno se obrađuje europska, mediteranska i hrvatska akvakultura, posebice s aspekta budećega zapošljavanja u drugim zemljama EU. Po načelu „Case study“ se obrađuju predstavnici europske akvakulture bitni za naše studente: lubin, orada, kamenice i dagnje, te neke druge potencijalno važne vrste. Obraditi će se i ekološki, ekonomski i tržišni aspekti akvakulture. Nastavni plan: 1. Definicija, ciljevi i povijest akvakulture 2. Povijest i stanje bioresursa mora; Ribarstvo i njegov recentni pad 3. Povijesni razvitak akvakulture i perspektive gospodarenja biozalihama 4. Stanje akvakulture u svijetu 5. Podjela akvakulture prema načinu uzgoja i uvjetima 6. Vrste vodenih organizama u uzgoju: ribe, školjke, rakovi i drugi vodeni organizmi 7. Primjeri uzgoja pojedinih vrsta vodenih organizama: lubin, orada, dagnja, atlantski losos, europska kamenica, hlap, jegulja 8. Ekonomija, financije i menadžment u akvakulturi 9. Perspektive akvakulture u Republici Hrvatskoj i EU Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanoga predmeta, studenti će moći: 1. Objasniti osnovne akvakulturne pojmove i elaborirati status akvakulture u svijetu, EU i RH. 2. Opisati značajke i ograničenja tradicionalnoga ribarstva i razvojne aspekte moderne akvakulture. 3. Opisati i usporediti različite akvakulturne industrije. 4. Poznavati stanje industrije i značajke proizvodnje bijele morske ribe, tune, šarana, kamenica i dagnje kao glavnih hrvatskih akvakulturnih sektora. 5. Raspravljati o perspektivama europske i hrvatske marikulture.

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 16 od 87



Obrazac


F04-12





Ostalo:


17. Pillay, T. V. R. 1995. Aquaculture principles and practicies. Fishing News Books. 18. Pavličević, Jerko; Savić, Nebojša; Glamuzina Branko. 2014. Akvakultura i

ribarstvo: Stanje i perspektive u Bosni i Hercegovini . Mostar : Sveučilište u Mostaru, 2014., str 247.

19. Bogut, Ivan; Horváth, Lászlό ; Adámek, Zdenĕ k; Katavić, Ivan. 2006. Ribogojstvo / Bogut, Ivan (ur.).Osijek : Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Mostaru, Sveučilište u Splitu, 2006.

Izborna literatura 16. Znanstveni i stručni radovi u skladu s interesima studenata 17. Internet: www.aquamedia.org; www.fao.org i drugi


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 17 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Engleski jezik I/1 Semestar I. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija mr. sc. Ivana Nakić Lučić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, Centar za jezike Telefon 020 445-856




Sadržaj kolegija What is aquaculture Objectives of aquaculture History of aquaculture Different kinds of aquaculture Habitats of aquatic organisms Ishodi učenja kolegija Cilj kolegija je razvijanje i unaprijeđenje pismenih i usmenih komunikacijskih vještina i kompetencija na engleskom jeziku uvježbavanjem engleske terminologije vezane za aktualne teme iz područja akvakulture. Osposobljavanje studenata za praćenje literature na engleskom jeziku potrebne u njihovom budućem poslovnom okruženju u kojem je sposobnost komuniciranja na stranom jeziku jedan od temeljnih preduvjeta poslovnog uspjeha. Ishod učenja podrazumijeva, prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike, postizanje znanja, vještina i kompetencija znanja englekog jezika na razini B1. Razumijevanje / Slušanje B 1: Studenti mogu razumjeti glavne misli jasnog standardnog razgovora o poznatim temama s kojima će se redovito susretati na poslu, u školi, u slobodno vrijeme itd. Mogu razumjeti glavne poruke radijskih i televizijskih programa o tekućim događajima ili temama od osobnog i profesionalnog interesa ako su iskazane relativno polako i razumljivo. Čitanje B 1: Mogu razumjeti tekstove koji su uglavnom pisani običnim jezikom ili jezikom poznate struke. Mogu razumjeti opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima. Govor & Govorna interakcija B 1: Mogu se snalaziti u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja kroz područje na kojemu se taj jezik govori. Mogu se, bez pripreme, uključiti u razgovor o temama koje su im poznate, koje su od osobnog interesa ili se odnose na svakodnevni život (npr. na obitelj, hobi, posao, putovanja i tekuće događaje). Govor & Govorna produkcija

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 18 od 87



Obrazac


F04-12

B 1: Mogu jednostavno povezivati rečenice kako bi opisali doživljaje i događaje. Mogu ukratko obrazložiti i objasniti svoja stajališta i planove. Mogu ispričati priču ili prepričati sadržaj knjige ili filma te opisati svoje reakcije. Pisanje B 1: Mogu napisati jednostavan vezani tekst o poznatoj temi ili temi od osobnog interesa. Mogu napisati osobno pismo opisujući svoje doživljaje i dojmove.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) X Predavanja

Seminari i radionice X Vježbe X Samostalni zadaci X Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu

Konzultacije Laboratorij Terenska nastava Mentorski rad

X Provjere znanja

NAČIN POLAGANJA ISPITA X Usmeni X Pismeni X Kolokvij

Ostalo:


20. Dictionary of Biology. 2008. Sixth edition. Oxford University press. 21. Tekstovi iz raznih područja akvakulture i drugi interaktivni, edukativni materijali

(vizualni i audiovizualni materijali kreirani i korišteni od izvornih govornika) na internetu, prema izboru nastavnika.

Izborna literatura 18. Encyclopaedia Britannica.


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 19 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Tjelesni odgoj Semestar Zimski i ljetni Broj ECTS bodova 1 po semestru Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija dr. sc. Aleksandar Selmanović

Zgrada, kabinet Čira Carića 4, B29 Telefon 020 445 737

e-mail [email protected] Suradnik dr. sc. Dean Kontić i Đivo Ban, prof.

Zgrada, kabinet Čira Carića 4, B 29 Telefon 020 445 737

e-mail [email protected], [email protected] OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija Redovitom primjenom kinezioloških aktivnosti kvalitetno održavati i nadgraditi zdravstveni status studenata (pozitivno utjecati na antropološka obilježja). Kolegij je sastavljen planom i programom 12 sportskih aktivnosti koje studenti svojevoljno odabiru. Aktivnosti su: mali nogomet, košarka, odbojka, stolni tenis, badminton, plivanje, veslanje, jedrenje, planinarenje, aerobik, ples i teretana. Redovitim pohađanjem i praćenjem dodatnih oblika nastave (teoretska predavanja, seminari), studenti ispunjavaju obveze kolegija. Ishodi učenja kolegija Pozitivan utjecaj na antropološka obilježja studenata (antropometrijske karakteristike, motoričke i funkcionalne sposobnosti). Primjena stečenih znanja i vještina u svakodnevnom životu i urgentnim situacijama. Stečena znanja se kontinuirano izvode u cilju razvoja i održavanja zdravlja. Dugoročno - stvaranje trajnih navika i potrebe bavljenja kineziološkim aktivnostima u svakodnevnom životu i radu. Kratkoročno – pozitivan utjecaj na lakše svladavanje intelektualnog napora studenata.





Ostalo:

POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Izborna literatura

19. Lozovina, V. (2001) Sportovi na vodi, Sveučilišni udžbenik, Split. 20. A. Soldo i sur. (2013) „Ronjenje“, Sveučilišni udžbenik, Split. 21. Krause’s Food, Nutrition and Diet Therapy (2000), Mahan LK, Escott-Stump S.,

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 20 od 87



Obrazac


F04-12

ured., 10 izd. Saunders Company, Philadelphia OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE

Sudjelovanje na teoretskim predavanjima – Zdravstveni odgoj Sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 21 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJUNaziv kolegija Primijenjena matematika i biometrija Semestar II. Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Martin Lazar

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, B28 Telefon 445 842

e-mail [email protected] Suradnik mr. sc. Ivan Prce



Sadržaj kolegija

Osnovni pojmovi matematičke logike, skupova, relacija, funkcija i operacija. Realni brojevi. Realne funkcije. Eksponencijalna i logaritamska funkcija. Primjena navedenih sadržaja u poslovanju, ekonomiji i akvakulturi.

Deskriptivna statistika - statistički skup, obilježje, populacija, slučajni uzorak, statistika, grafičko i numeričko opisivanje podataka. Vjerojatnost - slučajan pokus i slučajan događaj, definicija i osnovna svojstva vjerojatnosti, uvjetna vjerojatnost i nezavisnost, diskretne i kontinuirane slučajne varijable i njihove razdiobe, centralni granični teorem. Statističko zaključivanje - točkasta procjena parametara, intervali povjerenja, testiranje parametarskih hipoteza, neparametarski testovi, korelacija i regresija, analiza varijance, statistička provjera kakvoće, analiza vremenskih nizova. Primjena navedenih sadržaja u poslovanju i akvakulturi. Ishodi učenja kolegijaKroz ovaj kolegij stječu se osnovna znanja iz područja više matematike i statistike potrebna za razumijevanje stručnih predmeta koje studenti slušaju tijekom studija. Nakon polaganja predmeta student će moći: 1. analizirati elementarne funkcije jedne varijable, 2. analizirati i sistematizirati utjecaj pojedinih varijabli na proučavani fenomen, 3. grafički i numerički opisati skup podataka, 4. postaviti i testirati hipoteze, 5. prepoznati praktične probleme koji se mogu riješiti uz pomoć stečenog znanja.



__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 22 od 87



Obrazac


F04-12

NAČIN POLAGANJA ISPITA Usmeni Pismeni Kolokvij

Ostalo:


1. T. Bradić et al.: Matematika za tehnološke fakultete, Element, Zagreb, 1998. 2. I. Šošić: Primijenjena statistika, Školska knjiga, Zagreb, 2004. 3. R. J. Harshbarger, J. J. Reynolds: Mathematical Applications for the Management, Life,

and Social Sciences, D. C. Heath and Company, 1996. Izborna literatura

1. P. Woolf et al.: Statistics and Probability Primer for Computational Biologist, Massachusetts Institute of Technology, 2004.

2. L. D. Hoffmann, G. L. Bradley: Calculus for Business, Economics, and the Social and Life Sciences, McGraw-Hill, Inc. 1992. OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 23 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Ekologija mora Semestar II. Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Obvezni kolegij Nositelj kolegija doc. dr. sc. Josip Mikuš

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4 Telefon 324 728

e-mail [email protected] Suradnik dr. sc. Barbara Gangai Zovko

Zgrada, kabinet Institut za more i priobalje, Kneza Damjana Jude 13 Telefon 0220 324 728


Sadržaj kolegija UVOD: Što je ekologija? Značajke poznavanja ekoloških principa u modernom svijetu. Život i okoliš EKOLOGIJA VRSTE: Značajke poznavanja autoekologije. Prilagodbe jedinke na abiotske čimbenike okoliša. Biološki čimbenici okoliša. EKOLOGIJA POPULACIJE: Struktura populacija. Dinamika populacija. Biološke interakcije između populacija. EKOLOGIJA ZAJEDNICA I EKOSISTEMA MORA: Pelagijal. Pridneni ekosistemi-bentalne stepenice. Struktura i razvitak zajednica. Trofičke razine ekosistema. Kruženje tvari kroz ekosisteme. Biološka raznolikost. EKOLOŠKE SPECIFIČNOSTI SREDOZEMNOG I JADRANSKOG MORA: Obalni ekosistemi. Pelagični ekosistemi. Zagađenje. Alohtone brste. Balastne vode. Zaštićena područja. Zaštićene vrste. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno završenog kolegija student će moći koristiti opća i specifična znanja o ekologiji, teoretskim osnovama, terminologiji i funkcionalnosti ekosustava u morskom okolišu. Ovladat će znanjima o primjeni ekoloških principa i načela u zaštiti prirodnih bogatstava i važnosti održavanja biološke raznolikosti u moru. Posebna poglavlja daju uvid u praktične pristupe studiju i iskorišćivanju morskih ekosustava za akvakulturu i druge namjene, te posebnih mjera za zaštitu pojedinih obalnih ekosustava.




Usmeni Pismeni

Ostalo:

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 24 od 87



Obrazac


F04-12

Kolokvij POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA

Obvezna literatura 22. Šolić, M. 2003. Osnove ekologije (interna skripta + power point prezentacije)

http://www.izor.hr/hr/nastava/osnove_ekologije/OE_prez.html 23. Barnes, R.S.K. & R.N. Huges 1982. An introduction to Marine Ecology, Blackwell

Science, UK, London, pp. 351. Izborna literatura

22. Ercegović, A. 1949. Život u moru – biologijska bionomija Jadranskog mora. HAZU, Zagreb, 412 pp.

23. Ricklefs and Miller: Ecology. 1999. (4. Ed.) Freeman and Co. OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 25 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uzgoj planktona Semestar II. Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Obavezni kolegij Nositelj kolegija doc. dr. sc. Josip Mikuš


e-mail [email protected] Suradnik Ana Ljubičić, mag. ing. maricult.



Sadržaj kolegija Osnove sistematike fitoplanktonskih i zooplanktonskih vrsta koje se koriste kao hrana za ličinke riba, rakova i školjkaša; Ekologija i ekofiziologija fitoplanktona i zooplanktona; Fizikalno-kemijski parametri uzgoja, metode uzgoja, osnove populacijske dinamike planktonskih Organizama; Izbor i pripravak hranjivih medija za uzgoj fitoplanktona; Ovisnost biokemijskog sastava hranjenih organizama o biokemijskom sastavu uzgojenog planktona. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći definirati i razumjeti osnovne pojmove o uzgoju planktonskih organizama (fitoplankton i zooplankton).





Ostalo:


24. Glavić, N. 2003. Utjecaj temperature i slanosti na veličinu kolnjaka Brachionus plicatilis O. F. Muller. Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, 61 pp.

25. Laing, I., Hepper, B. T. 1983. A simple method for the production of marine algae in polyethylene bags. Fish. Not., MAFF Direct. Fish. Res. Lowestoft, 73: 1-11.

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 26 od 87



Obrazac


F04-12

26. Lucas, J. S., Southgate, P., C. 2003. Aquaculture, Farming aquatic animals and plants. Fishing news books

27. Kožul, V, Skaramuca, B. 1997. The effects of temperature stress on populations of the rotifer Brachionus plicatilis Muller in culture. Natura Croatica, 6 (4): 437-446.

Izborna literatura

24. Peres, J-M., Gamulin Brida, H. 1973. Biološka oceanografija. Školska knjiga. Zagreb, 493 pp.


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 27 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Osnove biokemije Semestar II. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Obvezni studija Nositelj kolegija doc. dr. sc. Lucia Emanuele

Zgrada, kabinet Kampus, 72 Telefon 020 446 034

e-mail [email protected] Suradnik dr. sc. Iris Dupčić Radić



Sadržaj kolegija Kemija proteina, lipida i ugljikohidrata. Strukture i funkcije bioloških makromolekula. Enzimi i koenzimi. Nukleinske kiseline i biosinteza proteina. Metabolizam i izlučivanje dušika. β-oksidacija i biosinteza masnih kiselina. Glikoliza i glukoneogeneza. Biološke oksidacije i ciklus limunske kiseline. Prehrana i vitamini. Steroidi, karetoneidi i hormoni. Regulacijski mehanizmi metabolizma. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći: Definirati i razumjeti teorijska i praktična znanja iz strukture i funkcije prirodnih makromolekula, stvaranje i pohranjivanje energije, metaboličkih putova, biosinteze i razgradnje makromolekula.





Ostalo:


28. Karlson P. 1993. Biokemija. Školska knjiga, Zagreb 29. Stryer L. 1991. Biokemija. Školska knjiga, Zagreb

OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE -

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 28 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Engleski jezik I/2 Semestar II. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija obvezni Nositelj kolegija Mr. sc. Ivana Nakić Lučić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, Centar za jezike Telefon 020 445-856




Sadržaj kolegija The Mediterranean mussel Ostrea edulis Echinoderms Sea urchin Sea star Sea cucumber Ishodi učenja kolegija Cilj kolegija je razvijanje i unaprijeđenje pismenih i usmenih komunikacijskih vještina i kompetencija na engleskom jeziku uvježbavanjem engleske terminologije vezane za aktualne teme iz područja akvakulture. Osposobljavanje studenata za praćenje literature na engleskom jeziku potrebne u njihovom budućem poslovnom okruženju u kojem je sposobnost komuniciranja na stranom jeziku jedan od temeljnih preduvjeta poslovnog uspjeha. Ishod učenja podrazumijeva, prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike, postizanje znanja, vještina i kompetencija znanja englekog jezika na razini B1. Razumijevanje / Slušanje B 1: Studenti mogu razumjeti glavne misli jasnog standardnog razgovora o poznatim temama s kojima će se redovito susretati na poslu, u školi, u slobodno vrijeme itd. Mogu razumjeti glavne poruke radijskih i televizijskih programa o tekućim događajima ili temama od osobnog i profesionalnog interesa ako su iskazane relativno polako i razumljivo. Čitanje B 1: Mogu razumjeti tekstove koji su uglavnom pisani običnim jezikom ili jezikom poznate struke. Mogu razumjeti opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima. Govor & Govorna interakcija B 1: Mogu se snalaziti u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja kroz područje na kojemu se taj jezik govori. Mogu se, bez pripreme, uključiti u razgovor o temama koje su im poznate, koje su od osobnog interesa ili se odnose na svakodnevni život (npr. na obitelj, hobi, posao, putovanja i tekuće događaje).

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 29 od 87



Obrazac


F04-12

Govor & Govorna produkcija B 1: Mogu jednostavno povezivati rečenice kako bi opisali doživljaje i događaje. Mogu ukratko obrazložiti i objasniti svoja stajališta i planove. Mogu ispričati priču ili prepričati sadržaj knjige ili filma te opisati svoje reakcije. Pisanje B 1: Mogu napisati jednostavan vezani tekst o poznatoj temi ili temi od osobnog interesa. Mogu napisati osobno pismo opisujući svoje doživljaje i dojmove.


Seminari i radionice X Vježbe X Samostalni zadaci X Multimedija i Internet

Obrazovanje na daljinu


X Provjere znanja


Ostalo:






__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 30 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Histologija Semestar II. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija izborni Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Vlasta Bartulović

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, D33 Telefon 020/445-863

e-mail [email protected] Suradnik dr. sc. Tatjana Dobroslavić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, D30 Telefon 020/445-868


Sadržaj kolegija Cilj je upoznati studente s osnovnim histološkim metodama i načinima pripreme histoloških preparata. Studenti će detaljno upoznati strukturu i funkciju stanice, vrste i građu tkiva. Također će detaljno obraditi pojedine organe i organske sustave (komparativni prikaz). Nastava je organizirana u obliku predavanja i vježbi. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići interaktivnim predavanjima te prezentacijama relevantnih znanstvenih radova iz područja histologije. Predavanja su obavezna. Vježbe prate teme predavanja. Studenti su obvezni položiti kolokvij, bilo na kraju svih odrađenih vježbi ili prema podijeljenim cjelinama tijekom semestra. Nastavni plan: 1. Histologija i histološke metode 2. Stanica 3. Epitelno tkivo 4. Vezivno tkivo; stanice i vlakna vezivnog tkiva, masno tkivo, hrskavica, koštano tkivo 5. Živčano tkivo 6. Mišićno tkivo 7. Krvne žile, krvne stanice 8. Probavni sustav 9. Dišni sustav 10. Kožni sustav 11. Reproduktivni sustav 12. Endokrini sustav 13. Osjetni organi Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći: 1. Opisati osnovne histološke metode 2. Opisati i objasniti građu i funkciju stanice. 3. Prepoznati, razlikovati i objasniti građu različitih vrsta tkiva. 4. Opisati građu pojedinih organa i organskih sustava

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 31 od 87



Obrazac


F04-12

Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu




Ostalo:


32. Junqueira, L.C. i Carneiro, J. 2005. Osnove histologije. Školska knjiga, Zagreb. pp. 524

33. Genten, F., Terwinghe, E. i Danguy, A. 2009. Atlas of fish histology. Science Publishers, Enfield, USA. pp. 219.

34. Mumford, S., Heidel, J., Smith, C., Morrison, J., MacConnell, B. i Blazer, V. 2007. Fish Histology and Histopathology Manual. USWS-NCTC. pp. 357.

35. McMillan, D.B. 2007. Fish Histology: Female Reproductive Systems. Springer, Dordrecht, The Netherlands. pp. 598

Izborna literatura 26. Johnson, K. 1991. Histology and cell biology. Williams & Wilkins, USA. pp. 422

27. Kuehnel, W. 2003. Color Atlas of Cytology, Histology and Microscopic Anatomy. Thieme Stuttgart, New York. pp. 543

28. Dudek, R.W. 2000. High Yield Histology. Lippincott Williams & Wilkins, USA. pp. 232.

29. Znanstveni i stručni radovi u skladu s interesima studenata OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 32 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Ekologija planktona Semestar II. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni kolegij Nositelj kolegija doc. dr. sc. Josip Mikuš


e-mail [email protected] Suradnik Stijepo Ljubimir, dipl. ing.

Zgrada, kabinet Institut za more i priobalje Telefon (020) 323-484


Sadržaj kolegija 1. Uvod i kratka povijest istraživanja planktona, ekspedicije; 2. Opće značajke planktona; 3. Plankton kao životna forma (virioplankton, bakterioplankton, fitoplankton, zooplankton).; 4. Autotrofi, heterotrofi, miksotrofi; 5. Metode uzorkovanja i određivanja fitoplanktona (abundancija, biomasa, primarna proizvodnja); 6. Taksonomija fitoplanktona; 7. Fitoplankton u Mediteranu i Jadranu; 8. Toksične fitoplanktonske vrste; 9. Pigmenti; 10. Sistematika zooplanktona; Metode istraživanja i obrade zooplanktona; 11. Gustoća populacije i biomasa; 12. Interspecijski odnosi; 13. Prostorna i vremenska raspodjela dominantnih skupina zooplanktona; 14. Glavna obilježja zooplanktona u Sredozemnom i Jadranskom moru; 15. Fizikalni i kemijski čimbenici koji utječu na prostornu i vremensku raspodjelu planktona; 16. Trofički odnosi u pelagijalu; 17. Prijenos zooplanktonata balastnim vodama. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno završenog kolegija student će moći koristiti opća i specifična znanja o ekologiji planktona, teoretskim osnovama, terminologiji i funkcionalnosti ekosustava mora. Ovladat će znanjima o primjeni ekoloških principa i načela u zaštiti prirodnih bogatstava i važnosti održavanja biološke raznolikosti pelagijala u moru. Posebna poglavlja daju uvid u praktične pristupe studiju i iskorišćivanju morskih ekosustava za akvakulturu i druge namjene.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari i radionice Vježbe

Konzultacije Laboratorij Terenska nastava

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 33 od 87



Obrazac


F04-12

Samostalni zadaci Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu

Mentorski rad Provjere znanja



Ostalo:


36. Subba Rao, D. (ed.) 2002. Pelagic Ecology Methodology. A.A.Balkema Publishers. Lisse, Abingdon, Exton, Tokyo

37. Barnes, R.S.K. & R.N. Huges 1982. An introduction to Marine Ecology, Blackwell Science, UK, London, pp. 351.

38. Šolić, M. i Krstulović, N. 1999. Ekologija morskog bakterioplanktona. Institut za oceanografiju i ribarstvo

39. Viličić, D. 2002. Fitoplankton Jadranskog mora. Biologija i taksonomija. Školska knjiga, Zagreb.

40. Viličić, D. 2003. Fitoplankton u ekološkom sustavu mora. Školska knjiga, Zagreb Izborna literatura

30. Begon, Harper and Townsend: Ecology: Individuals, Populations and Communities. 1997. (3. Ed.), Blackwell Science

31. Molles: Ecology: Concepts and Applications. 2002 (2. Ed.). Mc Graw Hill

32. Šolić, M. 2003. Osnove ekologije (interna skripta + power point prezentacije) http://www.izor.hr/hr/nastava/osnove_ekologije/OE_prez.htm

33. Kinne Otto (ed.) 1977. Marine Ecology. Jonh Wiley and Sons, London

34. Ercegović, A. 1949. Život u moru – biologijska bionomija Jadranskog mora. HAZU, Zagreb, 412 pp.


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 34 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Tehnologija u akvakulturi Semestar III. Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Marijana Pećarević


e-mail [email protected] Suradnik Marina Brailo, dipl. ing.



Sadržaj kolegija Osnove tehnologije u akvakulturi; Povijesni pregled razvitka tehnologije Odabir lokaliteta za akvakulturu Odabir vrsta za akvakulturu Uzgojni sustavi: stacionarni, protočni, kavezni i recirkulacijski Dizajn i konstrukcija uzgojnih sustava Održavanje optimalne kvalitete uzgojne sredine u akvakulturi Kvaliteta vode i metode pročišćavanja Hrana i hranidba Tehnološke osnove ishrane organizama u uzgoju; Osnove tehnologije reprodukcije Ishodi učenja kolegija Studenti stječu: 1.Osnovna znanja o vodi kao uzgojnom mediju 2.Osnovna znanja o održavanju optimalne kvalitete uzgojnog medija s obzirom na vrstu uzgajanu vrstu. 3.Osnovna znanja o tehnologija uzgoja akvatičnih organizama, uključujući odabir i nabavu potrebne opreme. 4.Osnovna znanja o održavanje opreme u uzgojnim sustavima. 5.Samostalnost u odabiru uzgojnih sustava s obzirom na uzgajani organizam




Usmeni Pismeni

Ostalo:

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 35 od 87



Obrazac


F04-12

Kolokvij POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA

Obvezna literatura 41. Stickney R. (1994): Principles of aquaculture. John Willey and sons Inc. 502 pp. 42. Pillay and Kutty (2008): Aquaculture: Principles and Practises, 2nd Edition. Willey

– Blackwell. 43. Malcom Beveridge (2004): Cage aquaculture, 3rd Edition. Willey – Blackwell. 44. Timmons, M. B., Losordo, T. M. (1994): Aquaculture Water Reuse

Systems:Engineering, Design and Management. Elsevier. Amsterdam, 333 pp. 45. Van Gorder, S. (2000): Small scale aquaculture. Alternative Aquaculture Assn. 190

Izborna literatura 35. U dogovoru s nastavnikom prema posebnim interesima studenata


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 36 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uzgoj školjkaša Semestar III. Broj ECTS bodova 5 Status kolegija Obvezni kolegij Nositelj kolegija doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, D32 Telefon 020445787

e-mail [email protected] Suradnik Maroje Burić, mag. ing. maricult.



Sadržaj kolegija

Nastava je organizirana u obliku predavanja i vježbi. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići interaktivnim predavanjima te prezentacijama relevantnih znanstvenih radova iz područja akvakulture školjkaša. Predavanja su obavezna.

Vježbe prate teme predavanja. Studenti su obvezatni položiti kolokvij na kraju svih odrađenih vježbi. Nastavni plan:

1. Morfološke značajke školjkaša i puževa: vanjski izgled i unutrašnja građa 2. Taksonomija. Ekologija školjkaša. Rasprostranjenost i čimbenici rasprostranjenosti 3. Prehrana školjkaša 4. Razmnožavanje, naseljavanje i novačenje. Ličinke školjkaša 5. Rast 6. Optjecajni sustav, disanje, izlučivanje i osmoregulacija. Potrošnja kisika i intezitet

disanja školjkaša 7. Održivo iskorištavanje prirodnih populacija školjkaša 8. Uzgoj školjkaša. Vrste školjkaša u akvakulturi s osvrtom na uzgoj kamenica i dagnji u

svijetu i kod nas 9. Uzgoj mlađi u mrjestilištima 10. Genetika u akvakulturi. Triploidija i tehnologija uzgoja triploidnih školjkaša s osvrtom

na proizvodnju triploidnih kamenica u svijetu 11. Pregled najčešćih bolesti uzgajanih školjkaša. Javno zdravstvo. Purifikacija 12. Standardi kakvoće, prerade i pakiranja školjkaša prigodom slanja na tržište 13. Hrvatsko školjkarstvo - pregled stanja uz osvrt na tržište školjkaša u Europskoj

zajednici 14. Procjena kapaciteta uzgajališta školjkaša na primjeru Malostonskog zaljeva 15. Obraštaj na uzgajalištima i na ljušturama školjkaša. Predatori školjkaša u uzgoju i

njihova kontrola 16. Morski puževi i njihov uzgoj

Ishodi učenja kolegija

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 37 od 87



Obrazac


F04-12

Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći: 1. Upoznati biološke i ekološke značajke školjkaša i puževa ključne za uspješan uzgoj 2. Steći uvid u opće karakteristike komercijalnog uzgoja, posebice suvremene

proizvodnje školjkaša i puževa. 3. Opisati osnovne načine i tehnologiju uzgoja u svijetu i Hrvatskoj. 4. Raspravljati o osnovnim problemima ove gospodarske djelatnosti (obraštaju,

predatorima, bolestima uzgajanih organizama, prekapacitiranosti uzgajališta i dr.) 5. Opisati tehnologiju proizvodnje mlađi u mrjestilištima i osnovne načine purifikacije

školjkaša 6. Steći uvid u suvremeno stanje i probleme hrvatskog školjkarstva temeljenog na dugoj

pozitivnoj tradiciji uzgoja europske plosnate kamenice i mediteranske dagnje.





Ostalo:


46. Gosling, E. 2004. Bivalve molluscs. Biology, Ecology and culture. Fishing New Books.

47. Spencer, B. E. 2002. Molluscan shellfish farming. Fishing New Books. 48. Kasyanov VL, Kryuchkova GA, Kulikova VA, Medvedeva LA (1998) Larvae of

Marine Bivalves and Echinoderms. Urednik DL Pawson. Science Publishers Inc. p 288

49. Interna skripta Izborna literatura

34. Menzel. W. 2000. Estuarine and Marine Bivalve Mollusk Culture. CRC Press, Inc. 35. Matthiessen, G. C. Oyster Culture. Fishing New Books.

36. Gosling, E. 1992. Developments in aquaculture and fisheries science, Vol. 25, The mussel Mytilus: Ecology, Physiology, Genetics and Culture. Elsevier, Amsterdam-London-New York-Tokio.

37. Relevantni znanstveni i stručni članci u znanstvenoj i stručnoj literaturi OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 38 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uzgoj riba Semestar III. Broj ECTS bodova 5 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Vlasta Bartulović

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, D33 Telefon 020 445 863




Sadržaj kolegija Predmetom se stječu znanja o povijesti uzgoja riba. Daje se pregled uzgoja slatkovodnih riba, ciprinida i salmonida, te drugih vrsta riba u svijetu. Detaljno se analizira uzgoj morskih riba u svijetu, te uzgoj tradicionalnih mediteranskih vrsta: lubina i orade i uzgoj novih vrsta poput tune, zubatca i kirnji. Opisuju se ekonomske značajke i tržište riba u Europi. Analiziraju se perspektive uzgoja u Hrvatskoj. 1. Uvod i povijesni pregled uzgoja riba 2. Pregled stanja uzgoja riba u svijetu 3. Uzgoj ciprinida i salmonida 4. Uzgoj lubina i orade 5. Uzgoj tune i drugih brzorastućih riba 6. Uzgoj jegulje i cipola 7. Uzgoj plosnatica 8. Uzgoj novih vrsta riba: sparidne vrste, kirnje, gof i druge 9. Ekološki aspekti uzgoja riba i održivi uzgoj 10. Ekonomske i tržišne značajke uzgoja ribe Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno završenog predmeta student će poznavati povijest uzgoja riba, razloge za akvakulturni razvoj i svjetske značajke tradicionalnoga ribarstva i moderne akvakulture, te argumentirati razloge za budući razvoj akvakulture u svijetu i RH. Studenti će poznavati sve aspekte uzgoja slatkovodnih riba, ciprinida i salmonida, te uzgoj morskih riba u svijetu. Studenti će poznavati uzgoj najvažnijih mediteranskih vrsta riba: lubina i oradu, te definirati osnovne značajke perspektiva njihova uzgoja s tehnološkog i tržišnog aspekta. Studenti će moći analizirati ekonomske značajke i kretanje tržišta morskih riba u Europi. Studenti će moći aktivno sudjelovati u razvojnim perspektivama uzgoja riba u Hrvatskoj.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 39 od 87



Obrazac


F04-12

Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu

Provjere znanja


Ostalo:


50. Pillay, T.V.R. & M.N. Kutty. 2005. Aquaculture: Principles and Practices, second edition. Blackwell Publising UK. pp. 624.

51. Barnabe, G. 1990. Aquaculture 1 and 2. Ellis Horwood Limited 52. Pavlidis, M.A. & C.C. Mylonas. 2011. Sparidae: Biology and Aquaculture of

Gilthead Sea Bream and Other Species. Wiley-Blackwell. pp. 390 53. Bogut, I., Horváth, L., Adámek, Z. & I. Katavić. 2006. Ribogojstvo. Grafotisak,

Grude. pp. 523 54. Beveridge, M.C.M. 2004. Cage Aquaculture: Third Edition. Blackwell. pp. 368.

Izborna literatura

36. Swift, D.R. 1993. Aquaculture training manual. Second edition. Fishing News Books, 158 pp

37. Stickney, R.R. 2000. Encyclopedia of Aquaculture. Wiley-Interscience Publication. pp. 1063.

38. Stickney, R.R. 2005. Aquaculture: an Introductory Text. CABI Publising. pp. 265. 39. Znanstveni i stručni radovi iz časopisa


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 40 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Biologija i uzgoj rakova Semestar III. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Obavezni kolegij Nositelj kolegija doc. dr. sc. Marijana Pećarević

Zgrada, kabinet Sveučilište u Dubrovniku, Ćira Carića 4, kabinet D28 Telefon 020445861

e-mail [email protected] Suradnik dr. sc. Ivona Onofri

Zgrada, kabinet Institutu za more i priobalje, Kneza Damjana Jude 12 Telefon 020323978


Sadržaj kolegija Arthropoda – osnovna obilježja skupine člankonožaca

Sistematska podjela skupine člankonošci

Ekološke i fiziološke osobitosti skupine rakova

Anatomija rakova

Životni ciklus rakova

Razmnožavanje rakova

Ishrana rakova

Osmoregulacija kod rakova

Bolesti rakova

Odabir vrste i mjesta pogodnih za uzgoj rakova

Tehnike uzgoja rakova

Novosti u tehnologiji uzgoja rakova

Utjecaj uzgajališta rakova na okoliš Ishodi učenja kolegija Studenti će znati objasniti i povezati osnovne pojmove iz sistematike, biologije i ekologije rakova važne za razumijevanje položaja rakova u ekosustavu i njihovog funkcioniranja. Moći će navesti tehnike uzgoja rakova, te usporediti razne metode uzgoja i procjeniti optimalnu vrstu i metodu uzgoja za pojedino područje. Prikupiti će najvažnije informacije o mogućnostima i tehnikama uzgoja rakova te novim tehnologijama u ovom području.



__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 41 od 87



Obrazac


F04-12


Ostalo:


55. Matoničkin, I. 1981. Beskralješnjaci: biologija viših avertebrata. Školska knjiga, Zagreb.

56. Wickins, J.F., Lee, D.O. 2002. Crustacean Farming: Ranching and Culture, 2nd Edition. Wiley Blackwell, Hoboken, New Jersey, US.

57. New, M.B., Valenti, W.C., Tidwell, J.H., D'Abramo, L.R., Kutty, M.N. (Eds) 2009. Freshwaterprawns, biologyand farming; urednici. Wiley Blackwell, Hoboken, New Jersey, US.


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 42 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Fiziologija uzgajanih organizama Semestar III. Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Marijana Pećarević




e-mail [email protected] Suradnik dr. sc. Marijana Hure



Sadržaj kolegija Cilj kolegija je objasniti osnove fizioloških načela i glavne fiziološke osobine iskorištavanih vrsta, posebice riba i mekušaca. Predavanja su podijeljena u tematske cjeline a temelje se na slijedećim smjernicama: (1) osnovne fizikalno-kemijske i biološke značajke uzgojne sredine, (2) interakcija vodeni organizam – vodena sredina, (3) fiziologija uzgajanih morskih organizama, (4) metabolizam, (5) hormonska ravnoteža, (6) hranidbeni zahtjevi i iskoristivost hrane, (7) energetska bilanca, (8) modeliranje rasta, (9) stres i postupanje u uzgoju. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći: objasniti osnove fizioloških načela opisati fiziološke principe funkcioniranja odabranih uzgajanih organizama opisati povezanost uzgojne sredini s uzgajanim organizmom povezati teorijska znanja o fiziologiji morskih organizama i njihovom uzgoju





Ostalo:

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 43 od 87



Obrazac


F04-12


58. Alday-Sanz, V. (2010): The Shrimp Book. Independent Publishers Group. pp. 920 Evans, D.H., Claiborne, J.B. (2005): The Physiology of Fishes, Third Edition. CRC Press. pp. 616.

59. Gosling, E. (2003): Bivalve Molluscs: Biology, Ecology and Culture. Fishing News Books, Blackwell Publishing, UK.

60. Lucu, Č. (2012). Fiziologija prilagodbe životinja u vodenom okolišu. Profil. 244 pp. 61. Prosser, C. L. (ed.) ( 1991): Comparative Animal Physiology, part 2 -

Environmental and Metabolic Animal Physiology. Willey & Sons, 581 pp. 62. Randall, D., Burggren, W., French, K. (2001) Eckert Animal Physiology.

Mechanisms and adaptation. 723 pp. Izborna literatura

40. U dogovoru s nastavnikom, a prema posebnim interesima studenata OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obvezno (do 30% opravdanih izostanaka). Studenti su obvezni sudjelovati na vježbama te napisati i prezentirati seminarski rad.

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 44 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Engleski jezik II/1 Semestar III. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija mr. sc. Ivana Nakić Lučić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, Centar za jezike 22 Telefon 020 445- 856




Sadržaj kolegija European seabass European seabass-ongrowing techniques Gilthead seabream Gilthead seabream-ongrowing techniques Anxiety in fish Ishodi učenja kolegija Cilj kolegija je razvijanje i usvajanje pismenih i usmenih komunikacijskih vještina i kompetencija na engleskom jeziku s posebnim naglaskom na upoznavanju studenata sa stručnom terminologijom iz područja akvakulture. Ishod učenja podrazumijeva, prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike, postizanje znanja, vještina i kompetencija znanja engleskog jezika na razini B2. Razumijevanje / Slušanje B 2: Mogu razumjeti duže govore i predavanja te pratiti čak i složenu argumentaciju ako im je tema barem donekle poznata. Čitanje B 2: Mogu čitati članke i izvještaje koji obrađuju probleme iz područja struke. Govor & Govorna interakcija B 2: Mogu komunicirati dovoljno tečno i spontano, što omogućuje normalnu interakciju s izvornim govornikom. Mogu aktivno sudjelovati u raspravama unutar poznatih situacija obrazlažući svoja stajališta. Govor & Govorna produkcija B 2: Mogu jasno i podrobno govoriti o mnogim temama vezanim uz područje osobnoga interesa. Mogu objasniti svoja stajališta o nekoj aktualnoj temi navodeći prednosti i nedostatke raznih pristupa. Pisanje B 2: Mogu napisati jasan, podroban tekst o velikom broju tema. Mogu napisati sastav ili izvještaj prenoseći informaciju ili navodeći razloge za ili protiv određenog stajališta. Mogu napisati pismo u kojemu jasno izražavaju značenje koje osobno pridaju određenim događajima

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 45 od 87



Obrazac


F04-12

i iskustvima. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

X Predavanja Seminari i radionice

X Vježbe X Samostalni zadaci X Multimedija i Internet



X Provjere znanja


Ostalo:






__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 46 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Primijenjena ekologija riba Semestar III i V Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Sanja Matić Skoko

Zgrada, kabinet Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split Telefon 385 21 408 030




Sadržaj kolegija Cilj je upoznati studente s primijenjenom ekologijom riba koja sama po sebi podrazumijeva složenost koju inače primijenjene znanstvene discipline imaju; uputiti ih na sve aspekte primjene ekoloških saznanja o životnim strategijama, ponašanju i prilagodbama riba, poglavito na područja ribarstva, akvakulture, socio-ekonomije priobalnih područja, gospodarenja obnovljivih resursa i zaštite bioraznolikosti Jadranskog mora. Ipak, osnovni je cilj pomoći studentima u razvijanju vještina za kritičko razumijevanje tema iz primijenjene ekologije riba kao i učiniti ih sposobnima da raspravljaju o gorućim temama iz tog područja. Nastava je organizirana u obliku predavanja i vježbi. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići interaktivnim predavanjima, video klipovima te prezentacijom relevantnih znanstvenih radova iz područja primijenjene ekologije riba koji trenutno zapanjuju i zabrinjavaju širu javnost zbog prekomjernog iskorištavanja morskih resursa, kontinuiranog onečišćenja morskih područja te klimatskih promjena što dovodi u pitanje opstanak staništa i vrsta, a time naravno i bioraznolikosti u svakom pogledu. Predavanja su obavezna. Nastavni plan: 1. Životni prostor riba. Oceani i mora, raspodjela i opće značajke pelagijala i bentala, plankton i nekton. Eufotička, oligofotička i afotička zona. Osobine litorala 2. Povijest i evolucija riba. Ribe u užem i širem smislu. Morfologija, meristika, filogenija 3. Ekološki čimbenici okoliša i njihov utjecaj na ribe. Temperatura, salinitet, pH, svjetlost, hranjive tvari. Osobine čvrstih i pomičnih podloga. Hidrodinamički čimbenici. Biocenoze fitalnog i afitalnog sustava. 4. Trofička ekologija. Proizvodnja i kruženje tvari kroz morske ekosustave. 5. Ribe i načini ishrane. Hranidbene mreže. 6. Ekologija ličinačkih stadija i nedoraslih riba. Morfologija ličinki i poslijeličinki riba. Zašto pelagični stadij života? Završetak stadija. Uloga ličinki riba u zoogeografskim analizama. 7. Strategija selidbe. Prostorni i vremenski oblici novačenja. Procesi nakon novačenja. 8. Reproduktivne i životne forme. Razmnožavanje riba. Sazrijevanje i izbacivanje spolnih produkata. Oplodnja i sudbina oplođenih jaja. Razmnožavanje i obilnost populacije. 9. Životne forme s obzirom na vezanost uz podlogu, ishranu, razmnožavanje. Dubinske ribe.

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 47 od 87



Obrazac


F04-12

10. Organizacija zajednice i ponašanje riba. Interakcije između organizama ili populacija. Prilagodbe ponašanja. 11. Teritorijalnost. Mehanizmi obrane. Spolni odabir. Briga za potomstvo. Prednosti i mane «socijalnog» ponašanja. 12. Staništa. Priobalna staništa. 13. Posebna staništa (mangrove šume, koraljni grebeni, polarna staništa). 14. Zoogeografija morskih riba. 15. Ribarstvo i razumno gospodarenje. Akvakultura. Osnovni koncepti održivog «stocka» i utjecaj ribolova. Razumno gospodarenje i zaštita riba. Ishodi učenja kolegija Studenti će poznavati osnove kako se danas istražuje područje ekologije riba, o izazovima i prijetnjama s kojima su ribe u otvorenim oceanima i priobalnim područjima suočene, biti će upoznati s novim pravnim i političkim trendovima te osnovama primjene ekoloških saznanja u smislu različitih načina iskorištavanja, gospodarenja i zaštite. 2. Studenta će moći povezati osnovna ekološka znanja i produkcijske procese u moru. Moći će utvrditi prepreke i ograničenja u iskorištavanju s obzirom na populacije karakteristike, ekološki kapacitet i ograničenja okoliša. 3. Studenti će upoznati osnove socio-ekonomske i bio-ekonomske komponente i moći će sagledati posljedice tih komponenti po svjetsko iskorištavanje morskih resursa, ali i zaštitu. 4. Studenti će poznavati osnovu zoogeografije riba, razlikovati osnovne zoogeografske regije i najvažnije provincije istih. Moći će povezati osnovnu raspodjelu vrsta i svjetske oceane. Znati će zoogeografiju riba Mediterana i Jadranskog mora kao i recentne promjene u sastavu ihtiofaune istih, te moći objasniti razloge istih. 5. Studenti će poznavati svjetske probleme glede utjecaja iskorištavanja morskih resursa, zagađenja i klimatskih promjena na organizme. Poznavati će alternativne strategije koje su usvojene kako bi se negativni učinci poništili ili sveli na najmanju moguću mjeru. 6. Studenti će detaljno biti upoznati s primjenjenom ekologijom riba na polju marikulture, novostima, težnjama i projekcijama za budućnost. 7. Student će moći stečena znanja primjeniti u praksi, postaviti mjere razumnog iskorštavanja na osnovu ekoloških saznanja, u svrhu konzervacijske ekologije: uspostava zaštićenih područja, zaštita staništa i vrsta. Biti će sposobni prepoznati važnost edukacije i znanosti u kreiranju svijesti o razumnom korištenju resursa na osnovu ekoloških pokazatelja.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) X Predavanja X Seminari i radionice X Vježbe

Samostalni zadaci X Multimedija i Internet


X Konzultacije Laboratorij Terenska nastava

X Mentorski rad Provjere znanja


X Usmeni X Pismeni X Kolokvij

Ostalo:


65. Jennings, S, Kaiser, M., Reynolds, J.D., 2003. Marine Fisheries Ecology. Blackwell

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 48 od 87



Obrazac


F04-12

Publishing, Oxford. 393p. 66. Moyle, P.B. and Cech, J.J.Jr, 1996. Fishes. An introduction to ichthyology. Prentice

Hall, New Jersey, 589p. 67. King, M. 2007. Fisheries Biology, Assessment and Managament. Blackwell

Publishing, Oxford. 328p Izborna literatura

42. Jardas I. 1996. Jadranska ihtiofauna. Školska knjiga d.d., Zagreb.

43. Radović, J. 1999. Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite. DUZO, Zagreb

44. Wilson, E.O. 1992. The diversity of life. Penguin books, London

45. Bertness M D, Gaines S D, Hay M E. 2001. Marine Community Ecology. Sinauer Associates, Inc., Sunderland, Massachusetts.

46. Znanstveni radovi OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 49 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Trendovi u akvakulturi Semestar 4 Broj ECTS bodova 2 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Ivan Katavić

Zgrada, kabinet Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split Telefon 021 408 000




Sadržaj kolegija Uvod: akvakultura u svjetlu aktualnih svjetskih trendova. Stanje i otvorena pitanja daljnjih usmjerenja. Trendovski mehanizmi i kategorije – mlađ, hrana, hranidba, bolesti legislativa, preferencije u ishrani, tržišna konkurentnost i istraživački pravci. Trendovi unapređenja metoda i tehnika proizvodnje u marikulturi. Noviji postupci u uzgojnoj praksi – polikultura, integrirana akvakultura, recirkupacijski uzgoj i pučinksi kavezni uzgoj. Dobrobit uzgajanih organizama. Sljedivost, sigurnost prehrane i zaštita zdravlja potrošača. Unapređenje preventivnih i kurativnih metoda u akvakulturi. Potencijali, trendovi i razvojna ograničenja proizvodnje bivalvia. Standardi proizvodnje i zaštite zdravlja potrošača u EU. – propisi, procedure, zahtjevi. Kontrola zdravstvenih uvjeta. Primjeri iz prakse. Utjecaj klimatskih promjena na akvakulturnu industriju. Noviji trendovi u organskoj proizvodnji. Znanstveno istraživački i razvojni pravci akvakulture. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći: Objasniti osnovne pojmove o najnovijim trendovima u akvakulturi s posebnim obzirom na marikulturu. Definirati razvojne trendove unapređenja metoda i tehnika proizvodnje, te usklađivanja interesa marikulture s drugim korisnicima prostora. Objasniti i definirati sinergijsku kompatibilnost. Razumjeti i izbjeći negativne posljedice ovoga sektora po prirodni okoliš i druge korisnike. Razumjeti novije EU standarde proizvoda akvakulture, napose uvjete, zahtjeve, procedure zaštite zdravlja potrošača, te najnovije trendove organske proizvodnje. Razumjeti i primijeniti temeljne, znanstveno utemeljene principe u praksi, respektirajući pritom specifične okolnosti u kojoj se ona provodi.

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 50 od 87



Obrazac


F04-12





Ostalo:


68. Pillay, T. V. R. 1995. Aquaculture principles and practicies. Fishing News Books. 69. Pavličević, Jerko; Savić, Nebojša; Glamuzina Branko. 2014. Akvakultura i

ribarstvo: Stanje i perspektive u Bosni i Hercegovini . Mostar : Sveučilište u Mostaru, 2014., str 247.

70. Bogut, Ivan; Horváth, Lászlό ; Adámek, Zdenĕ k; Katavić, Ivan. 2006. Ribogojstvo / Bogut, Ivan (ur.).Osijek : Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Mostaru, Sveučilište u Splitu, 2006.

Izborna literatura 47. Znanstveni i stručni radovi u skladu s interesima studenata 48. Internet: www.aquamedia.org; www.fao.org i drugi


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 51 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Konstrukcije akvakulturnih postrojenja Semestar IV. Broj ECTS bodova 5 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija prof. dr. sc. Branko Glamuzina





Sadržaj kolegija ‐ Određivanje karakteristika uzgojnog lokaliteta s obzirom na karakteristike tla i

kvalitetu vode ‐ Odabir dizajna uzgojnog sustava s obzirom na lokaciju i uzgajani organizam ‐ Osnove dizajna i projektiranja: stacionarnog, protočnog, lagunarnog, kaveznog i

recirkulacijskog uzgojnog sustava ‐ Osnove hidraulike ‐ Osnovne karakteristike opreme (pumpe, filteri itd.) za akvakulturna postrojenja

Građevni materijali i energetske potrebe ‐ Automatizacija i monitoring akvakulturnih sustava ‐ Ekonomski aspekti

Ishodi učenja kolegija Studenti stječu:

1. Osnovna znanja o odabiru lokacije za uzgoj 2. Osnovna znanja o dizajnu i projektiranju akvakulturnih postrojenja 3. Osnovna znanja o odabiru opreme i konstrukciji uzgojnih sustava 4. Samostalnost u izboru dizajna uzgojnog sustava 5. Osnovna znanja o održavanju uzgojnih sustava i upravljanju 6. Osnovna znanja o troškovima i organizaciji poslovanja.





Ostalo:

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 52 od 87



Obrazac


F04-12


71. Timmons, M. B., Losordo, T. M. (1994): Aquaculture Water Reuse Systems: Engineering, Design and Management. Elsevier. Amsterdam, 333 pp

72. Timmons, M. B., Ebeling, J. M., Wheaton, F. W., Summerfelt, S. T., Vinci, B. J. (2001): Recirculating Aquaculture Systems. Cayuga Aqua Ventures. Ithaca, NY, 647 pp.

73. Wheaton, F. W. (1985): Aquaculture Engineering. Robert E. Krieger Publishing Company Inc.

74. Van Gorder, S. (2000): Small scale aquaculture. Alternative Aquaculture Assn. 190 75. Van Gorder, S. D., Jug-Dujakovic, J. (1996): The effects of feed management on

design and production capacity of recirculating aquaculture systems. Proceedings from Recirculating aquaculture conference. Roanoke, Virginia, 390-398.

76. Van Gorder, S. D., Jug-Dujakovic, J. (2005): Performance Characteristics of Rotating Biological Contactors Within Two Commercial Recirculating Aquaculture Systems. International Journal of Recirculating Aquaculture, 6: 23-38.



__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 53 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Primijenjena i sanitarna mikrobiologija Semestar IV. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Obvezni kolegij Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Nada Krstulović

Zgrada, kabinet Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split Telefon 0992224559

e-mail [email protected] Suradnik dr. sc. Svjetlana Bobanović-Čolić

Zgrada, kabinet Institut za more i priobalje, Kneza Damjana Jude 12 Telefon (020) 323 449


Sadržaj kolegija Pregled mikroorganizama i osobine svake od skupina prokariotskih (bakterije, cijanobakterije) i eukariotskih (heterotrofni protisti, autotrofni protisti, gljive) mikroorganizama, te virusa. Mikroorganizmi u moru : autohtoni i alohtoni. Alohtoni mikroorganizmi u moru predstavljaju mikrobiološko onečišćenje mora. Izvori mikrobiološkog onečišćenja. Pregled patogenih bakterija, virusa, gljivica, protista i ostalih parazita koji se najčešće nalaze u onečišćenim vodama. Osobine i značaj svake od tih skupina. Preživljavanje alohtonih mikroorganizama u morskom okolišu, mehanizmi adaptacije i preživljavanja. Čimbenici okoliša koji utječu na njihovo preživljavanje. Akumulacija alohtonih mikroorganizama u morskim organizmima, s posebnim osvrtom na školjkaše. Koncentriranje mikroorganizama u školjkašima i čimbenici koji utječu na brzinu koncentriranja. Pojam i definicija indikatora, pregled indikatora fekalnog onečišćenja: koliformne bakterije, fekalni koliformi (Escherichia coli), fekalni streptokoki, crijevni enterokoki, anaerobne bakterije; bakteriofagi kao indikatori. Kriteriji i standardi za procjenu kakvoće morske vode i organizama (školjkaša). Metode kvantitativnog određivanja indikatora fekalnog onečišćenja u morskoj vodi i organizmima. Statističke metode za obradu podataka, tumačenje i prikaz rezultata praćenja sanitarne kakvoće mora. Ishodi učenja kolegija

‐ Usvajanje znanja o skupinama mikroorganizama zastupljenih u morskom okolišu. ‐ Usvajanje znanja o mikrobiološkom onečišćenju mora i organizama, te rizicima za

ljudsko zdravlje. ‐ Primjena stečenih znanja u ispitivanjima sanitarne kakvoće mora i organizama

(školjkaša) iz mora. ‐ Osposobljenost za rješavanje praktičnih problema vezanih za sanitarnu kakvoću mora

u akvakulturi. ‐ Osposobljenost za organizaciju rada na uzgajalištima školjkaša u području kontrole

sanitarne kakvoće mora i organizama. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


X Konzultacije Laboratorij

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 54 od 87



Obrazac


F04-12

X Vježbe Samostalni zadaci

X Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu

Terenska nastava Mentorski rad Provjere znanja


Usmeni X Pismeni X Kolokvij

Ostalo:


77. Krstulović, N., M. Šolić. 2006. Mikrobiologija mora (Sveučilišni udžbenik). Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split. 317 str.

Izborna literatura

50. Belkin, S. , R.R. Colwell,2006. Oceans and Health: Patogens in the marine environment. Springer, New York. 464 p.

51. Handbook of Water and Wastewater Microbiology. Eds D. Mara, N. Horan, Academic Press, Elsevier, London 2003. 819 p.

52. Relevantni znanstveni radovi OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 55 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Biologija i uzgoj bodljikaša i glavonožaca Semestar Zimski (IV.) Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Sanja Tomšić


e-mail [email protected] Suradnik Dr. sc. Ivona Onofri

Zgrada, kabinet Institut za more i priobalje, Kneza Damjana Jude 12 Telefon 020323125


Sadržaj kolegija Glavni ciljevi predmeta su dobivanje teoretskih i praktičnih znanja za stjecanje kompetencija iz biologije, ekologije i uzgoja bodljikaša i glavonožaca. Kolegij obuhvaća područja biologije, taksonomije i ekologije, zatim najnovije metode i tehnike eksperimentalnog rada na embriologiji, ranom razvoju i rastu bodljikaša i glavonožaca, fiziološkim procesima i ekološkim interakcijama ovih organizama u zajednicama, reproduktivnim strategijama i modelima rasta kako u prirodnom staništu tako i u zatočeništvu. Rasvijetliti će se dostignuća, perspektive i primjena razvojnih trendova, s posebnim osvrtom na strateška usmjerenja u svijetu i Europi, napose u zemljama Sredozemlja. Kroz ovaj kolegij bit će dotaknuti svi važni aspekti različitih životnih stadija u prirodnom staništu i uvjetima uzgoja koji će pripremiti studente za primanje budućih naprednih i specijalističkih znanja iz područja marikulture i biotehnologije. Nastava se organizira prema tematskim cjelinama koje uključuju: 1. Koljeno, bodljikaši (Echinodermata) – Biologija i sistematika, 2. Razred, ježinci (Echinoidea) – Biologija, sistematika i ekologija, 3. Značajke gonada ježinaca, 4. Ehinokultura- razvoj tehnologije i važne vrste u uzgoju, 5. Vrste u Jadranu –mogućnosti uzgoja hridinskog ježinca, Paracentrotus lividus, 6. Tržište – Devastacija prirodnih populacija – Trendovi u ehinokulturi, 7. Biologija i ekologija trpova, 8. Akvakultura trpova, trendovi, 9. Tržište, ekonomski važne vrste, 10. Biomedicinski potencijal trpova 11. Razred, glavonošci (Cephalopoda) – Biologija i taksonomija, 12. Octopodiformes – Biologija i sistematika, 13. Octopodiformes - razvoj tehnologije i važne vrste u uzgoju, 14. Vrste u Jadranu – mogućnosti uzgoja obične hobotnice, Octopus vulgaris, 15. Hobotnice - Svjetsko tržište i trendovi, 16. Decapodiformes – Sipe i Lignje, 17. Sipe – razvoj tehnologije i važne vrste u uzgoju, 18. Vrste u Jadranu – mogućnosti uzgoja sipe, Sepia officinalis, 19. Sipe – Svjetsko tržište i trendovi, 20. Lignje – razvoj tehnologije i važne vrste u uzgoju, 21. Vrste u Jadranu – mogućnosti uzgoja obične lignje, Loligo vulgaris, 22. Lignje –Svjetsko tržište i trendovi. Planiraju se kombinirani oblici provođenja nastave kroz predavanja praćena audio-vizualnim pomagalima u blok satovima, poticajne rasprave i zaključivanja uz terenski rad, pokazne i auditorne vježbe. Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od 30%). Studenti su obvezni sudjelovati na vježbama i izraditi seminarski rad i to tekstualno i u PPT, komunicirati s kolegicama i kolegama te ga prezentirati uz raspravu.

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 56 od 87



Obrazac


F04-12

Ishodi učenja kolegija Po završetku kolegija, studenti stječu znanja i razumijevanja o različitim oblicima i strategijama razmnožavanja i rasta višestaničnih alga i važnih beskralježnjaka. Također, studenti će stječi znanja o ranom razvoju, embrionalnim, ličinačkim i paraličinačkim stadijima bodljikaša i glavonožaca, te reproduktivnom ciklusu, kontroli uvjeta rasta i razvoja u akvakulturi. Studenti će po završetku kolegija biti u mogućnosti opisati i analizirati osnovne aspekte uzgoja komercijalno važnih vrsta ježinaca, trpova, sipe, lignje i hobotnice, procijeniti važnost istraživanja reproduktivne biologije, rasta i razvoja pojedinih vrsta te njihove prilagodbe na uvjete u uzgoju. Oni će biti sposobni objasniti i uspoređivati izazove reprodukcije i rasta u zatočeništvu, argumentirano raspravljati o fiziološkim prilagodbama i potrebama u tehnološkom razvoju akvakulture kao i razlikovati značajne vrste za IMTA, biotehnologiju i diversifikaciju u akvakulturi.





Ostalo:


78. Barnabe, G. 1990. Aquaculture 1 and 2. Ellis Horwood Limited. 79. Iglesias, J., Fuentes, L. i Villanueva, R.2014. (Eds.) Cephalopod Culture, Springer.

494p. 80. Hanlon RT (1987) Mariculture. In: Boyle PR (ed) Cephalopod Life Cycles Vol II

Comparative Reviews. Academic Press 81. Hanlon RT, Messenger JB (1996) Cephalopod behaviour. Cambridge University

Press, 232 pp 82. Yukio Yokota 2002. The sea Urchin : from basic biology to aquaculture. Balkema,

239pp 83. Lawrence, J. M. 2001. Edible Sea Urchins: Biology and Ecology. Elsevier,

Amsterdam Izborna literatura

53. Studente na izbornu literaturu i izvore s interneta (PDF-dokumente, znanstvene radove) usmjerava nositelj kolegija i asistent u nastavi s obzirom na zadane teme i problematiku seminarskog rada, te užih interesa pojedinih studenata


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 57 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uzgoj ostalih akvatičnih organizama Semestar IV. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Sanja Tomšić





Sadržaj kolegija Glavni cilj kolegija je objasniti i prenijeti teorijska i praktična znanja o biologiji, ekologiji i uzgoju morskih makrofita i beskralježnjaka koji su važni sekundarni proizvod u akvakulturi , a imaju i veliku važnost u biotehnologiji, biomedicini i farmakologiji. Studenti će se upoznati s fiziološkim procesima i ekološkim interakcijama ovih organizama u zajednicama, reproduktivnim strategijama i modelima rasta, kako u prirodnom staništu tako i u zatočeništvu. Poseban osvrt kolegija je na dostignuća, perspektive i primjenu razvojnih trendova, a kako bi se studenti mogli pripremiti za specijalistička znanja iz područja marikulture i biotehnologije. Nastava se organizira prema tematskim cjelinama koje uključuju: (1) pregled morskih organizama u akvakulturi po biološkim sistematskim skupinama, (2) biologija, ekologija i sistematika višestaničnih primarnih proizvođača (alge), (3) značajne vrste alga - trendovi u akvakulturi i ekonomski važne vrste, (4) primjena alga u proizvodnji fikokoloidnih spojeva: agar, keragenan i alginati, (5) biologija, ekologija i akvakultura spužava, puževa, trpova i plaštenjaka, (6) biomedicinski potencijal spužava, puževa, trpova i plaštenjaka. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti: stječu znanja o biologiji, ekologiji i mogućnosti uzgoja ostalih akvatičnih organizama će biti upoznati s biotehnološkim i biomedicinskim potencijalom akvatičnih

organizama će biti upoznati s dostignućima, perspektivama i primjenama razvojnih trendova u

akvakulturi će moći utvrditi osnovne aspekte uzgoja komercijalno važnih vrsta makrofita,

spužava, puževa, trpova i plaštenjaka imenovati i opisati značajne vrste za IMTA, biotehnologiju i diversifikaciju u

akvakulturi. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari i radionice Vježbe


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 58 od 87



Obrazac


F04-12





Ostalo:


84. Barnabe, G. 1990. Aquaculture 1 and 2. Ellis Horwood Limited. 85. Sanderson, J.C. 2009. Bioremediation using seaweed culture: Reducing the

environmental impact of sea-cage fish farming through cultivation of seaweed, VDM Verlag.

86. Lovatelli, A. And Conand, C. 2004. Advances in Sea Cucumber Aquaculture and Management (FAO Fisheries and Aquaculture Technical Papers). 438pp.

87. Matoničkin, I., Habdija, I., Primc-Habdija, B. 1999. Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb

88. Matoničkin, I., Habdija, I., Primc-Habdija, B. 1998. Beskralješnjaci, bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb

89. Duckworth, A.R. 2009. Farming sponges to supply bioactive metabolites and bath sponges a review. Marine Biotechnology 11: 669–679.

Izborna literatura

54. Studente na izbornu (dodatnu) literaturu usmjerava nositelj kolegija i asistent u nastavi s obzirom na zadane teme i problematiku seminarskog rada, te užih interesa pojedinih studenata.

OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE Pohađanje nastave je obvezno (do 30% opravdanih izostanaka). Studenti su obvezni sudjelovati na vježbama te napisati i prezentirati seminarski rad.

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 59 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Genetika u akvakulturi Semestar IV. Broj ECTS bodova 4 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Branko Glamuzina


e-mail [email protected] Suradnik Dr. sc. Rade Garić, znanstveni suradnik

Zgrada, kabinet Institut za more i priobalje, Kneza Damjana Jude 12 Telefon 020 324-792


Sadržaj kolegija Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja opće genetike i genetike organizama u uzgoju. Studenti će bit osposobljeni za primjenu genetičkih metoda u unaprjeđenju komercijalne akvakulturne proizvodnje. Nastavni plan: 1. Osnove opće genetike, 2. Osnove populacijske genetike 3. Kvalitativna i kvantitativna genetika 4. Genetička selekcija i uzgojni selekcijski programi 5.Manipulacija genomom u akvakulturi, poliploidija i hibridizacija 6. Triploidija kod lubina, orade, romba i kamenice 7. Proizvodnja tetraploidnih organizama- primjer lubin i kamenica 8. Androgeneza i ginogeneza 9. Manipulacija spolom u uzgoju 10. GMO tehnologija i primjena genetski modificiranih organizama u akvakulturi Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno završenog predmeta student će moći izložiti znanja iz područja opće genetike i genetike organizama u uzgoju potrebna za teorijsku razradu genetičkih projekata . Studenti će moći primijeniti genetičke metode u unaprjeđenju komercijalne akvakulturne proizvodnje. Nakon uspješno završenog predmeta student će znati proizvesti triploidne jedinke kamenice, lubina i ostalih morskih organizama. Studenti će razlikovati sve načine unaprjeđenja uzgoja vodenih organizama, te argumentirati razloge za njihovo provođenje. Student će znati argumentirati dobre i loše strane tehnologije genetičke modifikacije organizama, te izložiti primjere dobre i loše prakse u akvakulturi, agronomiji i biotehnologiji.



__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 60 od 87



Obrazac


F04-12





Ostalo:


90. Glamuzina,B. 2012. Genetika u akvakulturi. Interna skripta. Odjel za akvakulturu. Sveučilište u Dubrovniku.

91. Kirpichnikov, V.S. 1981. Genetic Bases for Fish Selection. Springer-Verlag, New York, New York, USA

92. 2. Tave, D. 1993. Genetics for Fish Hatchery Managers, 2nd ed. Van Nostrand Reinholf, New York, USA.

93. 3. Tave, D. 1999. Inbreeding and brood stock management. Fish. Tech. Paper, 392. FAO, Rome.

Izborna literatura 55. Znanstveni i stručni radovi u skladu s interesima studenata


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 61 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Engleski jezik II/2 Semestar IV. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija mr. sc. Ivana Nakić Lučić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, Centar za jezik Telefon 020 445-856




Sadržaj kolegija Grey mullet Eel Giant squid Benthic microalgae Kelp Lobster Hapalochlaena lunulata Ishodi učenja kolegija Cilj kolegija je razvijanje i usvajanje pismenih i usmenih komunikacijskih vještina i kompetencija na engleskom jeziku s posebnim naglaskom na upoznavanju studenata sa stručnom terminologijom iz područja akvakulture. Ishod učenja podrazumijeva, prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike, postizanje znanja, vještina i kompetencija znanja engleskog jezika na razini B2. Razumijevanje / Slušanje B 2: Mogu razumjeti duže govore i predavanja te pratiti čak i složenu argumentaciju ako im je tema barem donekle poznata. Čitanje B 2: Mogu čitati članke i izvještaje koji obrađuju probleme iz područja struke. Govor & Govorna interakcija B 2: Mogu komunicirati dovoljno tečno i spontano, što omogućuje normalnu interakciju s izvornim govornikom. Mogu aktivno sudjelovati u raspravama unutar poznatih situacija obrazlažući svoja stajališta. Govor & Govorna produkcija B 2: Mogu jasno i podrobno govoriti o mnogim temama vezanim uz područje osobnoga interesa. Mogu objasniti svoja stajališta o nekoj aktualnoj temi navodeći prednosti i nedostatke raznih pristupa. Pisanje B 2: Mogu napisati jasan, podroban tekst o velikom broju tema. Mogu napisati sastav ili izvještaj prenoseći informaciju ili navodeći razloge za ili protiv određenog stajališta. Mogu napisati pismo

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 62 od 87



Obrazac


F04-12

u kojemu jasno izražavaju značenje koje osobno pridaju određenim događajima i iskustvima. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


X Vježbe X Samostalni zadaci X Multimedija i Internet



X Provjere znanja


Ostalo:






__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 63 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Embriologija riba Semestar IV. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni kolegij Nositelj kolegija doc. dr. sc. Josip Mikuš


e-mail [email protected] Suradnik dr. sc. Barbara Gangai Zovko

Zgrada, kabinet Institut za more i priobalje, Kneza Damjana Jude 12 Telefon (020) 324-728


Sadržaj kolegija Uvod u embriologiju. Ribe. Osnovna morfološka stanja i faze razvoja ontogenetskih sustava. Spolni organi i razmnožavanje riba. Struktura, oblik i veličina jaja. Fekunditet. Partenogeneza i ginogeneza. Razvoj spolnih stanica. Gamete i gametogeneza. Osnovni embrionalni procesi. Blastula. Gastrula. Neurula. Morfogeneza. Klicini zametni listovi. Utjecaj ekoloških čimbenika na embrionalni razvoj. Rani razvojni stadiji. Rast. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta te usvajanjem znanja iz ovog predmeta stječe se mogućnost da ga se i primjeni u djelatnostima morskog ribarstva, akvakulture kao i, na stručnoj razini, u znanstvenoistraživačkim ustanovama. Stječe se sposobnost izlaganja praktičnih i teoretskih saznanja iz problematike embriologije riba u državnom i privatnom gospodarskom sektoru vezanom za problematiku ribarstva i akvakulture. Prepoznavanje osnovnih morfoloških stanja, faza razvoja ontogenetskih sustava i osnovnih embrionalnih procesa jest od posebnog značaja kako bi se stekla osposobljenost za rad i rješavanje praktičnih problema u okviru gospodarskih djelatnosti kao i u znanstveno-istraživačkim ustanovama. Analiziranje utjecaja ekoloških čimbenika na embrionalni razvoj riba je od posebne važnosti u djelatnostima vezanim uz akvakulturu. Istovremeno se stječe sposobnost za organizaciju rada kao i rješavanje praktičnih problema na uzgajalištima riba. Mogućnost prepoznavanja i razlikovanja pojedinih ontogenetskih faza u razvoju kao i određivanja ranih razvojnih stadija riba te primjena određenih metoda omogućavaju vrednovanje i procjenu živih bogatstava mora (populacija gospodarski važnih vrsta) što ima izuzetan značaj u racionalnom gospodarenju




__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 64 od 87



Obrazac


F04-12


Ostalo:


96. Depeche, J., Billard, R. 1994. Embryology in fish. A review. Editions speciales de la Societe francaise d'ichthyologie, 123 pp.

97. Gilbert, S. F. 2003. Developmental Biology. Seventh Edition, Sinauer Associates, 838 pp.

Izborna literatura 57. Ćurćić, B. 1984. Razviće životinja. Naučna knjiga, Beograd. 58. Bond, C. E. 1997. Biology of Fishes. Saunders College Pub. 576 pp. 59. Odabrani znanstveni radovi


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 65 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrana i hranidba Semestar Zimski (V.) Broj ECTS bodova 8 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Sanja Tomšić


e-mail [email protected] Suradnik Dr. sc. Iris Dupčić Radić

Zgrada, kabinet Institut za more i priobalje, Kneza Damjana Jude 12 Telefon 020323484


Sadržaj kolegija Glavni ciljevi predmeta su dobivanje teoretskih i praktičnih znanja, odnosno stjecanje kompetencija iz područja nutricionizma, tehnologije formulirane hrane i hranidbe riba tijekom životnog razvoja, odnosno kroz različite uzrasne razrede riba. Rasvijetliti će se dostignuća, perspektive i primjena razvojnih trendova, s posebnim osvrtom na strateška usmjerenja u svijetu i Europi, napose u zemljama Sredozemlja, kako za slatkovodne tako i za morske vrste zanimljive za uzgoj. Nastava se organizira prema tematskim cjelinama koje uključuju: 1. Morfologija probavnog sustava, 2. Fiziologija probavnog sustava, 3. Morfologija i fiziologija probavnog sustava ličinaka i mladunaca, 4. Hranjive tvari; Ugljikohidrati, Lipidi, Proteini i Mineralne tvari, 5. Krmiva i dodaci krmnim smjesama, 6. Probava hranjivih tvari, 7. Apsorpcija hranjivih tvari, 8. Analiza hranjivih tvari u krmivima i krmnim smjesama, 9. Načela izmjene tvari i energije, 10. Hranidba toplovodnih riba, 11. Hranidba kalifornijske (dužičaste) pastrve (Oncorhynchus mykiss), 12. Hranidba i modeliranje izmjene hranjivih tvari morskih riba, 13. Tehnologija proizvodnje hrane za ribe. Planiraju se kombinirani oblici provođenja nastave kroz predavanja praćena audio-vizualnim pomagalima, poticajne rasprave i zaključivanja uz laboratorijski rad, pokazne i auditorne vježbe. Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od 30%). Studenti su obvezni sudjelovati na vježbama i izraditi seminarski rad i to tekstualno i u PPT, komunicirati s kolegicama i kolegama te ga prezentirati uz raspravu. Ishodi učenja kolegija Po završetku kolegija, studenti stječu znanja i kompetencije o različitim aspektima nutricionizma, hrane i hranidbe riba. Moći će analizirati pozicije i trendove u zemlji i u svijetu te primijeniti stečena znanja na postojeće slatkovodne i morske vrste u uzgoju kao i na nove potencijalne vrste za akvakulturu. Studenti će moći definirati tehnološke postupke proizvodnje riblje hrane, prilagođene potrebama različitih vrsta i uzgojnih stadija, analizirati konkretne probleme nutritivne domene u praksi te ih definirati u novim situacijama na temelju stečenih znanja i vještina iz anatomije i fiziologije probavnog sustava, izmjene tvari i energije.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Konzultacije

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 66 od 87



Obrazac


F04-12

Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu

Laboratorij Terenska nastava Mentorski rad Provjere znanja



Ostalo:


98. Athithan, S. ; Felix, N. ; Venkatasamy, N. Fish Nutrition and Feed Technology A Teaching Manual, 2013. Daya Publishing House - A divison of - Astral International

99. John E. Halver i Ronald W. Hardy. Fish Nutrition. 2002. Elsevier 100. Nutrient requirements of fish. 1993. Subcommittee on Fish Nutrition, National

Research Council. 114pp. 101. G. Joan Holt Larval Fish Nutrition. 2011. John Wiley & Sons, Inc.

Izborna literatura

60. Studente na izbornu literaturu i izvore s interneta (PDF-dokumente, znanstvene radove) usmjerava nositelj kolegija i asistent u nastavi s obzirom na zadane teme i problematiku seminarskog rada, te užih interesa pojedinih studenata


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 67 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Standardi proizvodnje i kakvoće Semestar V. Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Obvezni kolegij Nositelj kolegija doc. dr. sc. Marijana Pećarević



Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, D 29 Telefon 020 445 880

e-mail [email protected] Suradnik Marija Vezilić, dipl. ing.

Zgrada, kabinet Zavod za javno zdravstvo dubrovačko-neretvanske županije, Dr. A. Šercera 4a

Telefon 020 341 051 e-mail [email protected]

OPIS KOLEGIJA Sadržaj kolegija Smjernice za izradu normi o upravljanju (HLS) Upravljanje kvalitetom, okolišem i sigurnošću (ISO 9000, 14000, 22000), TQM Značaj proizvoda akvakulture u prehrani stanovništva Trendovi proizvodnje i konzumacije Nutritivna vrijednost Kvaliteta - svježina, postmortalne promjene Konzerviranje (definicija, postupci konzerviranja: konzerviranje niskim temperaturama, visokim temperaturama, sušenjem, soljenjem, dimljenjem) Sigurnost i kvaliteta proizvoda (definicije, značaj, menadžment rizika-nacionalni međunarodni regulatorni okviri sigurnosti i kvalitete) Osnovne opasnosti (biološke, kemijske fizikalne) Preduvjetni programi, GMP, GHP, SSOP HACCP sustav Sljedivost (traceability) Ocjena kvalitete proizvoda (senzorske, biokemijske, kemijske, fizičke i mikrobiološke) i unapređenje kvalitete Zaštita proizvoda na tržištu, certifikacija, razvoj brenda i robnih marki Dobrobit u farmskom uzgoju Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti stječu: 1. Osnovna znanja o upravljanju kvalitetom i okolišem te mogućnostima poboljšavanja 2. Osnovna znanja o osiguranju sigurnosti i kvalitete proizvoda akvakulture 3. Sposobnost primjene i sposobnost kontrole primjene GHP i HACCP plana u proizvodnom objektu

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 68 od 87



Obrazac


F04-12

4. Sposobnost pretraživanja i korištenja zakonskih propisa koji reguliraju ovu oblast 5. Osnovna znanja zaštiti i certifikaciji proizvoda akvakulture





Ostalo:


1. Huss, H.H., Ababouch, l., Gram, L. (2003):Assessment and Management of Seafood Safety and Quality. FAO FISHERIES TECHNICAL PAPER 444.

2. Bremner A. 2002. Safety and quality issues in Fish Processing. Woodhead Publishing Limited, Cambridge, UK. 507 pp.

3. Gavrilović, A., Jug-Dujaković, J., Skaramuca, B. (2010): Oznake kvalitete, certifikacijske sheme i zaštita proizvoda slatkovodne akvakulture na tržištu. Zbornik radova 6.međunarodnog savjetovanja o slatkovodnom ribarstvu Hrvatske: Hrvatsko ribarstvo kako i kuda dalje? Vukovar, travanj 2010. Hrvatska gospodarska komora (izdavač), 37-50.

4. Huss, H.H. (1995): Quality and quality changes in fresh fish. FAO FISHERIES TECHNICAL PAPER - 348

5. Osnovni zakonski propisi koji reguliraju ovu oblast na nacionalnoj i razini EU Izborna literatura

1. U dogovoru s nastavnikom, a prema posebnim interesima studenata OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 69 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Marketing Semestar V. Broj ECTS bodova 4 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija dr. sc. Doris Peručić, izv. prof.

Zgrada, kabinet Lapadska Obala, E-K4 Telefon 445-923

e-mail [email protected] Suradnik mr. sc. Ivan Jelčić, predavač

Zgrada, kabinet Ćira Carića, B29 Telefon 445-738


Sadržaj kolegija Uvod u marketing, marketinški miks, društvena odgovornost marketinga, informacijski sustavi, marketinška strategija. Ishodi učenja kolegija

- Prepoznati i definirati osnovne pojmove i koncepte marketinga - Nabrojati i opisati procese implementacije marketing koncepcije u svom poslovnom

okruženju - Nabrojiti, opisati i obrazložiti metode i tehnike istraživanja tržišta - Analizirati različite utjecaje marketinga na ponašanje potrošača - Analizirati probleme iz praktičnog primjera, te predložiti i obrazložiti moguća rješenja - Izraziti i komentirati svoj stav o tematici vezanoj za implementaciju marketing

koncepcije NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)





Ostalo:


102. Previšić, Jozo i Đurđana Ozretić Došen: „Osnove marketinga“, Adverta, Zagreb, 2007.

Izborna literatura 61. Naomi Klein: "No Logo", Flamingo, London, 2000. 62. Tim Harford: "Ekonomist na tajnom zadatku", Jesenski i Turk, Zagreb, 2006.

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 70 od 87



Obrazac


F04-12

63. Francis Wheen: "Kako su prodavači magle zavladali svijetom", Algoritam, Zagreb, 2005. OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 71 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Osnove ekonomije Semestar V. Broj ECTS bodova 4 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Nebojša Stojčić

Zgrada, kabinet Lapadska obala 7, kabinet EK-2 Telefon 445921

e-mail [email protected] Suradnik mr. sc. Ivan Jelčić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4 Telefon -


Sadržaj kolegija Pojam i podjele unutar ekonomije; Temeljni ekonomski subjekti i ekonomska pitanja; Ponuda, potražnja i tržište; Analiza troškova; Poduzeća i poduzetništvo; Mjerenje ekonomske aktivnosti gospodarstva; Vrste ekonomske politike; Međunarodna trgovina, Gospodarski rast i razvoj Ishodi učenja kolegija Nakon odslušanog i položenog kolegija studenti će biti u mogućnosti razumjeti temeljne ekonomske pojmove te će imati nužna znanja za osnovnu analizu ekonomskih procesa


Seminari i radionice X Vježbe

Samostalni zadaci X Multimedija i Internet


X Konzultacije Laboratorij Terenska nastava

X Mentorski rad Provjere znanja


Usmeni X Pismeni X Kolokvij

Ostalo:


103. Benić, Đ. Uvod u ekonomiju, Školska Knjiga, Zagreb 2014 104. Mankiw, N.G. Osnove ekonomije, MATE, Zagreb, 2006

Izborna literatura 64. Samuelson, P.A. i Nordhaus, W.D. Ekonomija, XIX izdanje, MATE Zagreb, 2011


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 72 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Zakoni i propisi u akvakulturi Semestar V. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija obvezni Nositelj kolegija prof. dr. sc. Branka Milošević Pujo

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, kabinet B39 Telefon 020 445 733




Sadržaj kolegija Status morskih i podmorskih prostora sukladno Međunarodnoj konvenciji i nacionalnim zakonima; Mjere upravljanja uzgojem riba i drugih morskih organizama sukladno zakonu o morskom ribarstvu i zakonu o slatkovodnom ribarstvu. Ishodi učenja kolegija Stjecanje temeljnih znanja o pravnom statusu morskih prostora i o potrebnim uvjetima za bavljenje uzgojem ribe i drugih morskih organizama.





Ostalo:


1. Branka Milošević Pujo: Pomorsko pravo, Dubrovnik 2006. 2. Zakon o morskom ribarstvu NN 56/10. 3. Zakon o slatkovodnom ribarstvu NN 49/05.


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 73 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Problematika unosa morskih alohtonih vrsta Semestar VI. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija izborni Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Marijana Pećarević


e-mail [email protected] Suradnik dr. sc. Marija Crnčević

Zgrada, kabinet Javna Ustanova Rezervat Lokrum Telefon


Sadržaj kolegija 1. Vektori introdukcije novih vrsta u morske ekosustave 2. Opasnosti za postojeće morske ekosustave i autohtone biocenoze 3. Procjena rizika koje mogu uzrokovati invazivne alohtone vrste 4. Ekonomske štete uzrokovane unosom novih vrsta 5. Utjecaj na akvakulturne djelatnosti 6. Mogućnosti sprječavanja unosa novih vrsta 7. Alohtone vrste u Sredozemnom i Jadranskom moru

Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će razumjeti načine unosa alohtonih vrsta u morske ekosustave (putem akvakulturnih djelatnosti, brodskim prometom, otvaranjem umjetnih kanala, kroz akvaristiku i znanstvene djelatnosti i dr.). Studenti će moći objasniti probleme koji mogu nastati unosom nove vrste u ekosustav te nabrojati najpoznatije negativne primjere invazivnih vrsta. Moći će analizirati načine rješavanja problema izazvanih unesenim i invazivnim vrstama te prepoznati nedostatke i poteškoće u primjeni tih rješenja.





Ostalo:


105. Leppakoski, E., Gollasch, S., Olenin, S. 2003. Invasive Aquatic Species of Europe. Distribution, Impacts and Management. Kluwer Academic Publishers, Dordrecht,

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 74 od 87



Obrazac


F04-12

The Netherlands. 106. Pećarević, M., Mikuš, J., Bratoš cetini, A., Dulčić, J., Čalić, M. 2013. Introduced

marine species in Croatian waters (Eastern Adriatic Sea). Mediterranean Marine Science 14/1: 224-237.

107. Ojaveer, H., Galil, B.S., Minchin, D., Olenin, S., Amorim, A., Canning-Clode, J., Chainho, P., Copp, G.H., Gollasch, S., Jelmert, A., Lehtiniemi, M., McKenzie, C., Mikuš, J., Miossec, L., Occhipinti-Ambrogi, A., Pećarević, M., Pederson, J., Quilez-Badia, G., Wijsman, J.W.M., Zenetos, A. 2014. Ten recommendations for advancing the assessment and management of non-indigenous species in marine ecosystems. Marine Policy 44: 160-165.

108. Gollasch, S., Minchin, D., Rosenthal H., Voigt, M. 1999. Exotics Across the Ocean. Case histories on introduced species: their general biology, distribution, range expansion and impact. Logos Verlag, Berlin.

Izborna literatura

65. Panov, V., Gollasch, S., Leppäkoski, E & S. Olenin 2002. International Cooperation in Aquatic Invasive Species Research, Information Exchange and Management in Europe. Aquatic Invaders 13(4): 1-5

66. Carlton, J.T., Geller, J.B., 1993. Ecological roulette: the global transport of nonindigenous marine organisms. Science 261: 78-82.

67. CIESM 2003. Atlas of Exotic Species in the Mediterranean (www.ciesm.org/atlas) 68. Praćenje novijih znanstvenih radova iz ovog područja


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 75 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Mriješćenje i mrjestilište Semestar VI. Broj ECTS bodova 8 Status kolegija obvezni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić


e-mail [email protected] Suradnik Ana Ljubičić, mag. ing. maricult.



Sadržaj kolegija Problematika mlađi morskih organizama: stanje prirodnih zaliha i proizvodnja mlađi Biološke osnove reprodukcije morski organizama Kontrolirano mriješćenje morskih i slatkovodnih organizama Uzgojne tehnologije ranih razvojnih stadija; uzgoj ličinka i poslijeličinka Uzgoj i prehrana mlađi Tehnološke osnove mrjestilišta morske ribe-lubin i orada- uzgojne metode i dnevni rad u mrjestilištu Osnove mrijestilišta školjkaša-kamenica; uzgojne metode i dnevni hodogram rada Tehnologija proizvodnje mlađi slatkovodnih ciprinidnih riba: primjeri šarana i soma Tehnologija proizvodnje mlađi salmonidnih vrsta riba: atlantski losos i pastrva Proizvodnja mlađi u EU i RH, te ekonomija proizvodnje u mrijestilištu i tržište nasadnim materijalom Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta: 1. Studenti će poznavati osnovne značajke reprodukcije vodenih organizama, znati razlike reprodukcije između osnovnih taksonomskih grupa, znati glavna reproduktivna obilježja, strategije i prilagodbe reprodukcije. 2. Studenti će moći povezati osnovna biološka, fizikalna i kemijska obilježja s tehnološkim potrebama proizvodnje mlađi vodenih organizama, te prilagodbi ovih značajka tehničkim i financijskim aspektima proizvodnje mlađi. 3. Studenti će poznavati rad u mrjestilištu vodenih organizama, s naglaskom na morska mrjestilišta bijele ribe i kamenice. 4. Studenti će steći teorijska i praktična znanja za rad u mrjestilištima vodenih organizama, te će moći organizirati dnevni radni hodogram i planirati održivu godišnju proizvodnju u multifunkcionalnom mediteranskom mrjestilištu morskih organizama.



__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 76 od 87



Obrazac


F04-12





Ostalo:


109. Ana Bratoš Cetinić: Mriješćenje i mrjestilište. Interna skripta http://duel.unidu.hr

110. Barnabe, G. 1990. Aquaculture, Volume 1 i 2, Ellis Horwood Series in Aquaculture and Fisheries Support. 900 pp

111. Moretti, A., Pedini Fernandez-Criado, M., Cittolin, G., and Guidastry, R. 1999. Manual on hatchery production of seabass and gilthead seabream. Volume 1. Rome, FAO. 1999. 194 pp

112. Helm, M., Bourne, N, Lovatelli, A. 2004. Hatchery culture of bivalves. A practical manual. FAO Fisheries Technical Paper; No 471 Rome, FAO

113. Bromage, N. R. i Roberts R. J. 1995. Broodstock management and egg and larval quality. Blackwell Science. 424 pp

Izborna literatura 69. Aquaculture 70. Aquaculture International

71. Glamuzina, B.Bartulović, V. i Tomšič, S., 2011. Reproduktivna biologija morskih organizama. Odjel za akvakulturu. Interna skripta. Str.90.


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 77 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Bolesti akvatičnih organizama Semestar VI. Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija prof. dr. sc. Miro Kraljević

Zgrada, kabinet Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split Telefon 021 408 030




Sadržaj kolegija Voda kao životna sredina (osnovne značajke, abiotičkih i biotički čimbenika) Biosigurnosti u akvakulturi Značajke bolesnih stanja (uzroci, podjela, tijek, simptomi) Epizootiologija Imuni sustav vodenih organizama. Stres i prilagodba Bolesti akvatičnih organizama: zarazne (virusne, bakterijske, gljivične, nametničke) i nezarazne (bolesti prouzročene promjenama u okolišu, ne prilagođenom ishranom, bolesti nerazjašnjene etiologije, deformacije, tumori i dr.) Uzorkovanje u dijagnostičke svrhe Profilaktičke mjere/Prevenicij bolesti Terapija, primjena lijekova u akvakulturi Zakonska regulativa Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti stječu: 1. Osnovna znanja o biosigurnosti u akvakulturi 2. Osnovna znanja o uzrocima bolesnih stanja i načinima širenja zaraznih bolesti 3. Osnovna znanja o profilaktičkim mjerama, terapiji i primjeni lijekova u akvakulturi 4. Osnovna znanja o zakonskim propisima koji reguliraju ovu oblast 5. Sposobnost prepoznavanja zdravog vs. bolesnog stanja uzgajanih akvatičnih organizama 6. Sposobnost pravilnog uzorkovanja uzgajanih organizama kod sumnje na pojavu bolesti




Usmeni Ostalo:

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 78 od 87



Obrazac


F04-12

Pismeni Kolokvij


1. Fijan (2006): Zaštita zdravlja riba. Poljoprivredni fakultet Osijek. pp. 392. 2. Kraljević (2016): Bolesti riba u uzgoju. Interna skripta, Sveučilište Dubrovnik.

pp.120. 3. Scarfe, A.D., Lee, C.S., O'Bryen, P.J. (2006): Aquaculture Biosecurity: Prevention,

Control, and Eradication of Aquatic Animal Disease. Wiley-Blackwell. pp. 182. 4. Sindermann, C.J. (1990): Principal Diseases of Marine Fish & Shellfish (second

edition). Academic Press. 5. MPEDA/NACA. (2003): Shrimp Health Management Extension Manual. MPEDA,

Cochin, India. Pp. 36. Izborna literatura

1. Woo P. T. K. and Bruno, D. W. 2003. Fish Diseases and Disorders, Viral, Bacterial and Fungal Infections. CABI Publishing, 874 p.

2. Brown, L. 1993. Aquaculture for veterinarians: fish husbandry and medicine. Pergamon press.

3. U dogovoru s nastavnikom prema posebnim interesima studenata. OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 79 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Računovodstvo i financije Semestar 6. / ljetni Broj ECTS bodova 4 Status kolegija Obvezni kolegij studija Nositelj kolegija doc. dr. sc. Iris Lončar

Zgrada, kabinet Zgrada Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Lapadska obala 7 Kabinet E-K5

Telefon 020 445 924 e-mail [email protected]

Suradnik mr. sc. Ivan Jelčić Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, B29

Telefon e-mail [email protected]

OPIS KOLEGIJA Sadržaj kolegija Računovodstveni informacijski sustav Računovodstveni proces Instrumenti računovodstva (računovodstvene isprave, konta, poslovne knjige, temeljni

financijski izvještaji) i njihova primjena u teoriji i praksi Bilježenje karakterističnih poslovnih promjena na kontima Međuzavisnost i uvjetovanost temeljnih financijskih izvještaja Zadatci i ciljevi financiranja, Mjesto uloga i važnost poslovnih financija Oblici poslovnog organiziranja i njihova povezanost s financijskom strukturom Različiti oblici financiranja poslovanja Analiza financijskih izvještaja Osnove budžetiranja kapitala, Metode analize investicijskih projekata

Ishodi učenja kolegija Nakon položenog ispita studenti bi trebali biti osposobljeni za razumijevanje osnovnih koncepata na kojima se zasnivaju računovodstvo i poslovne financije, kao i za svoju aktivnu ulogu u donošenju financijskih odluka temeljem računovodstvenih informacija i financijskih izvještaja. Trebali bi biti sposobni: razumjeti stavke temeljnih financijskih izvještaja, koristiti računovodstveni kategorijalni sustav u tumačenju poslovnih promjena u

poslovnim sustavima i donositi kvalitetne financijske odluke temeljem raspoznavanja uzročno-posljedičnih

veza i odnosa u specifičnim uvjetima poslovanja. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 80 od 87



Obrazac


F04-12

Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu

Provjere znanja


Ostalo:


114. Dražić-Lutilsky, I. et al. (2010): Računovodstvo (red. Gulin, D. & Žager, L.), III izmijenjeno izdanje, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika i Ekonomski fakultet Zagreb, ili prethodna izdanja istih autora

115. Vidučić, Lj. (2012): Financijski menadžment, VIII nepromijenjeno izdanje, RRiF-plus Zagreb

116. Predavanja (PP prezentacije) i ostale informacije o kolegiju RAČUNOVODSTVO I FINANCIJE dostupne na mrežnim stranicama Sveučilišta u Dubrovniku kroz sustav učenja na daljinu - MERLIN

Izborna literatura 72. Broz Tominac, S. et al. (2010): Računovodstvo – priručnik za vježbe (red. Perčević),

III izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika Zagreb ili prethodna izdanja istih autora

73. Žager, K. et al. (2007): Osnove računovodstva, računovodstvo za neračunovođe, (red. Žager, L.), Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika Zagreb ili prethodna izdanja istih autora

74. Belak, V. (2014): Analiza poslovne uspješnosti, RRIF-plus Zagreb OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE

Izvanrednim studentima na raspolaganju su: Konzultativna nastava

Obrazovanje na daljinu preko sustava DUEL/MERLIN

Erasmus studentima pružena je mogućnost praćenja nastave na engleskom jeziku.

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 81 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Akvakultura i okoliš Semestar VI. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija izborni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, D32 Telefon 020 445787




Sadržaj kolegija Utjecaji akvakulture na okoliš: fizički i kemijski, krajobrazni Analiza negativnih utjecaja različitih postrojenja na okoliš: kavezi tune i bijele morske ribe, plutajuća uzgajališta školjkaša, mrjestilišta. Akvakultura kao katalizator unošenja alohtonih vrsta i prijenosa različitih patogena. Monitoring tipičnoga kemijskoga zagađenja i njegov utjecaj na zajednice dna i planktona. Upravljanje uzgajalištem u cilju optimiziranja negativnih utjecaja Uvođenje novih vrsta i mogući rizici za autohtone ekosustave i vrste Studije utjecaja na okoliš Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta; 1. Studenti će poznavati osnovne značajke utjecaja akvakulturnih postrojenja na morski okoliš 2. Studenti će moći povezati osnovna biološka, fizikalna i kemijska obilježja s tehnološkim potrebama održiva akvakulturne proizvodnje s aspekta smanjivanja negativnih utjecaja na okoliš. 4. Studenti će steći teorijska i praktična znanja za aktivno zastupanje akvakulture kao pozitivne ruralne djelatnosti, i dobro prezentiranje njezinih negativnih utjecaja u javnostima, te rješavanje potencijalnih konflikta različitih korisnika morskoga okoliša.





Ostalo:

POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 82 od 87



Obrazac


F04-12

Obvezna literatura 117. Ana Bratoš Cetinić: Akvakultura i okoliš. Interna skripta

http://moodle.srce.hr/2014-2015/course/view.php?id=2556 118. Pillay TVR (2004) Aquaculture and the Environment. Perendale Publishers. pp 189 119. Black DK (2001) Environmental Impacts of Aquaculture. Blackwell. pp 320 120. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske

http://puo.mzoip.hr/default.aspx?id=3142 Izborna literatura

75. Aquaculture 76. Aquaculture International

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 83 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Praktična nastava Semestar VI. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija prof. dr. sc. Branko Glamuzina

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, A15 Telefon 020 445 741




Sadržaj kolegija ‐ Osnove organizacije uzgojnih sustava ‐ Organizacija i konstrukcija ekstenzivnih sustava za uzgoj školjkaša ‐ Organizacija i konstrukcija stacionarnih uzgojnih sustava ‐ Dizajn i konstrukcija te organizacija proizvodnje fito i zooplanktonskih organizama u

različite svrhe ‐ Dizajn, konstrukcija i sidrenje kaveznih uzgojnih sustava ‐ Osnovne komponente recirkulacijskih uzgojnih sustava ‐ Dizajn i održavanje i menadžment recirkulacijskih uzgojnih sustava

Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti stječu: Osnovna praktična znanja o dizajnu i konstrukciji različitih vrsta uzgojnih sustava Sposobnost odražavanja optimalnih uvjeta uzgojne sredine u različitim uzgojnim

sustavima Sposobnost uočavanja funkcije i kontrole različitih komponenti u recirkulacijskim

uzgojnim sustavima Sposobnost uočavanja mogućnosti diversifikacije akvakulturne proizvodnje Samostalnost u definiranju organizacije posla na uzgajalištima uključujući i tehnološki

menadžment NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)






Ostalo:

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 84 od 87



Obrazac


F04-12


121. Timmons, M. B., Losordo, T. M. (1994): Aquaculture Water Reuse Systems: Engineering, Design and Management. Elsevier. Amsterdam, 333 pp

122. Timmons, M. B., Ebeling, J. M., Wheaton, F. W., Summerfelt, S. T., Vinci, B. J. (2001): Recirculating Aquaculture Systems. Cayuga Aqua Ventures. Ithaca, NY, 647 pp.

123. Wheaton, F. W. (1985): Aquaculture Engineering. Robert E. Krieger Publishing Company Inc.

124. Van Gorder, S. (2000): Small scale aquaculture. Alternative Aquaculture Assn. 190 125. Van Gorder, S. D., Jug-Dujakovic, J. (1996): The effects of feed management on

design and production capacity of recirculating aquaculture systems. Proceedings from Recirculating aquaculture conference. Roanoke, Virginia, 390-398.

126. Van Gorder, S. D., Jug-Dujakovic, J. (2005): Performance Characteristics of Rotating Biological Contactors Within Two Commercial Recirculating Aquaculture Systems. International Journal of Recirculating Aquaculture, 6: 23-38.



__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 85 od 87



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Sigurnost na moru Semestar V. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Jadran Šundrica

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, B36 Telefon 020 445 755




Sadržaj kolegija Općenito o sigurnosti broda, osposobljenost posade, zaštititi na radu, nezgodama i nesrećama na radu, izbjegavanju nezgoda i kulturi sigurnosti. Zaštita na radu na brodovima posebno u strojarnici i brodskoj radionici. Korištenje osobne zaštitne opreme. Protupožarna zaštita (vrste i uzroci požara, sredstva za gašenje, uređaji za otkrivanje i dojavu požara, osobna protupožarna oprema). Međunarodni sustav sigurnosti. Pomorske nezgode. Rukovanje sredstvima za spašavanje. Komunikacije tijekom pružanja pomoći u pogibelji. Međunarodno pravo o obvezi spašavanja. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanoga predmeta, studenti će moći:

1. Koristiti propise povezane sa zaštititom na radu (Obveze poslodavca, Obveze djelatnika) i razumjeti i ulogu inspekcijskih službi državne uprave;

2. Koristiti osobnu zaštitnu opremu i opremu za gašenje požara posebno osobnu opremu gasioca;

3. Primijeniti temeljne načela i pravila sigurnosti plovidbe i zaštitite morskog okoliša. 4. Sintetizirati elemente sigurnosti u integralni sustav; 5. Snalaziti se u međunarodnom okruženju; 6. Planiranje i kontrolirati vježbe za situacije u nužnosti; 7. Sudjelovati u timskom radu.





Ostalo:

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 86 od 87



Obrazac


F04-12


127. 1. Zec, Damir; Sigurnost na moru, Sveučilišni udžbenik, Sveučilište u Rijeci, Pomorskog fakulteta u Rijeci, Rijeka, 2001

128. Milić, Luko; Šundrica, Jadran; Protupožarna zaštita, Bilješke za tečaj, Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet Dubrovnik, Dubrovnik, 1994.

129. IMO Model Course 7.02 Chief and Second Engineer Officer (STCW Regulations III/2 & III/3) Module 7 - Chemistry and Physics of Fire and Extinguishing Agents and Module 14 - Life-saving Appliance, IMO London, 1999

130. 1. Zec, Damir; Sigurnost na moru, Sveučilišni udžbenik, Sveučilište u Rijeci, Pomorskog fakulteta u Rijeci, Rijeka, 2001

Izborna literatura

78. Code of Safe Working Practices for Merchant Seamen, London. The Stationery Office Publications Centre, 1998, ISBN 0115518363

79. Jackson, Leslie and Thomas D. Morton: General engineering knowledge for marine engineers Volume 8 – Chapter 8 - Fire and Safety, Surrey¸Thomas Reed Publications, 1994, ISBN 0-947637 76 1

80. Kralj, Hrvoje; Sigurnost na moru, Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet Dubrovnik, Dubrovnik, 1994.


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 87 od 87



Obrazac


F04-12

MJESTA IZVOĐENJA NASTAVEPredavaonice i laboratoriji na adresi Ćira Carića 4. Terenska i praktična nastava.

MOGUĆNOST IZVOĐENJA NASTAVE NA STRANOM JEZIKU Mogućnost izvođenja nastave na engleskom jeziku.

POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE http://www.unidu.hr/odjeli.php?idizbornik=125

ISPITNI ROKOVI (za cijelu akademsku godinu)

http://www.unidu.hr/odjeli.php?idizbornik=125

USTROJ I NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE ZA IZVANREDNE STUDENTE (ako se na studijski program upisuju izvanredni studenti)

Konzultativna nastava i obrazovanje na daljinu putem sustava za e-učenje MERLIN.

Documents

IZVEDBENI PLAN NASTAVE ZA AKADEMSKU F04-12 · PDF fileOsnove ekonomije 2+1+0 4 4. izv. prof ... Mentor Završni rad 2+2+0 4 ... Nakon uspješno savladanog predmeta, student će poznavati