SVEUČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽMENT U UGOSTITELJSTVU I TURIZMU

KRISTIJAN PETROVIĆ

IZRAVNA STRANA ULAGANJA U HRVATSKU – ZNAČAJ I UČINCI

SEMINARSKI RAD

Studij: Sveučilišni redovni

Opatija, 2010.

SVEUČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

IZRAVNA STRANA ULAGANJA U HRVATSKU – ZNAČAJ I UČINCI

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Osnove ekonomijeMentor: Prof.dr.sc. Jože PerićStudent: Kristijan PetrovićMatični br.: 21138/10Smjer: Menadžment događaja i slobodnog vremena

Opatija, studeni 2010.

Uvod............................................................................................................................................41. IZRAVNA STRANA ULAGANJA U HRVATSKOJ...........................................................5

1.1 Značajke izravnih stranih ulaganja u RH..........................................................................7

Uvod

Kao jedan od vrlo bitnih i važnih čimbenika razvoja nacionalnog gospodarstva neke zemlje i društva smatraju se izravna strana ulaganja. Znatan izvor kapitala, te snažan utjecaj na gospodarstva tranzicijskih zemalja, jednako kao i vrlo bitan faktor utjecaja na gospodarski razvoj, unazad desetak godina čine već spomenuta izravna strana ulaganja. Uloga izravnih stranih ulaganja u Hrvatskoj krucijalna je kada govorimo o mogućnosti gospodarskog rasta i razvoja. Učinci stranih ulaganja uvelike ovisi o ekonomskim obilježjima zemlje primatelja, jednako kao i o samoj vrsti stranog ulaganja. Iako je količina stranih ulaganja u Hrvatskoj na gotovo zadovoljavajućoj razini, ista su sasvim pogrešno usmjerena, pa se tako očituju kroz preuzimanja vlasničkih udjela putem privatizacije čija je jedina svrha popunjavanje proračunskog deficita. Glavni razlog iz kojeg su postojeća strana ulaganja s ciljem otvaranja novih radnih mjesta, orijentirana ka izvozu, te s afinitetima ka restrukturaciji gospodarstva i ekonomske politike minimalna jest neadekvatno makroekonomsko i investicijski poticajno okružje, te dokazano neuspješna gospodarska politika i ekonomska strategija. Kako bi se privukli strani ulagači, te ostvarile određene benificije iz toga, potrebno je poduzeti mnogo značajnih i velikih koraka, te mnogo stvari mijenjati iz korijena, ne bi li se ostvario određeni pomak. Tek tada Hrvatska će imati realnu priliku progresivno djelovati na svjetskom tržištu kapitala, te postati aktivan sudionik i konkurent do sada već ekonomski i gospodarski razvijenim monopolistima svjetskog tržišta. Cilj je ovog seminara analizirati izravna strana ulaganja u Hrvatskoj, te kroz različite perspektive prikazati utjecaj izravnih stranih ulaganja na hrvatsko ekonomsko i gospodarsko okružje. Sve hipoteze, te teorije predstavljene u ovom radu oslanjaju se na nekoliko prethodno provedenih studija od strane priznatih autora, te na podatke preuzete od strane nacionalnih ekonomskih institucija. Kroz rad se spominju vrste stranih ulaganja, utjecaj istih na različite aspekte kako društva tako i same države, te se prikazuje pregled izravnih stranih ulaganja po gospodarskim sektorima kroz prethodno razdoblje naglašavajući manjak istih u određenim gospodarskim granama, te štetno djelovanje spomenutih ulaganja po hrvatski ekonomski i gospodarski razvoj.

1. IZRAVNA STRANA ULAGANJA U HRVATSKOJ

U procesu globalizacije sve se češće spominje i financijski dio tog procesa. Kako međunarodno kretanje kapitala ima sve veći značaj u odnosu na kretanje drugih dobara važnost rastućeg procesa financijske globalizacije ima sve veći značaj. Pri kategorizaciji kapitala spominju se tri vrste investicija: portfolio investicije, izravna strana ulaganja, i ostala inozemna ulaganja.

Portfolio investicije su ulaganja u strane vrijednosne papire kao što su dionice, obveznice, ili drugi vrijednosni papiri izdati od strane monetarne vlasti. Za takvu vrstu investiranja iliti ulaganja najviše su zainteresirani ulagači kojima je u cilju ostvariti brz, jednokratan profit. Česta mobilnost ovakvih ulaganja jedna je od njihovih glavnih karakteristika.

Izravna strana ulaganja (engl. Foreign Direct Investment - FDI)u većini slučajeva podrazumijevaju investicije u tvrtke čije je sjedište u stranoj zemlji u kojoj se donose sve bitne odluke. Takve se vrste ulaganja mogu provesti na dva načina: a) preuzimanje ili spajanje određene tvrtke s već postojećom u inozemstvu ili b) ulaganjem u potpuno novu djelatnost iliti pogon (engl. Greenfield investment).

Ostala strana ulaganja se odnose na inozemne kredite između rezidenata dviju ili više zemalja.

Izravna strana ulaganja u hrvatskoj počinju relativno kasno. Naime, do druge polovice 90'ih, ili da budemo precizniji skroz do 1998. u hrvatskoj su izravna strana ulaganja izrazito mala. Rezultat je to uvjerenja stranih ulagača da je Hrvatska po tom pitanju nepovoljnija od svojih susjednih zemalja (Madžarska, Češka itd.) iz razloga toga što je bila uključena u sukob povezan s raspadom bivše Jugoslavije; stoga su u hrvatskoj do 1998. zabilježena samo mala ulaganja, većinski u pravcu privatizacije, što je rezultiralo privatizacijom nekih od najuspješnijih proizvodnih poduzeća, čiji su novi vlasnici bili strani ulagači. Počevši od 1999. priljevi iravnih stranih ulaganja u hrvatskoj dostigli su 1 milijardu eura. Većina tog iznosa također je otpadala na postupke privatizacije, uglavnom uključujući uslužni sektor, telekomunikacije, te financije. Dio tog priljeva koji nije uključen u privatizacijsku postupak odnosi se na greenfield ulaganja u

maloprodajnom i veleprodajnom sektoru. Od 1999. do 2005. godine, udio izravnih stranih ulaganja pao je na svega 20%. Stoga se manjak izravnih prozvodnih stranih ulaganja smatra glavnim nedostatkom hrvatske. Dobar primjer brže strukturne promjene i povećanja izvoza tranzicijskih zemalja, oslanjajući se isključivo na izravna strana ulaganja u modernizaciju manufakturnog sektora pružaju Hunya, 2004. i Havlik 2005.

Slika 1

Inozemna strana ulaganja u republiku hrvatsku u milijunima eura

Vlasnička ulaganja Zadržane Ostala ulaganja ukupnoSredst

vaObveze ***zarade Sredstva Obveze

1993. 0.0 101.0 n/a n/a n/a 101.01994. 0.0 92.8 n/a n/a n/a 92.81995. 0.0 79.1 n/a n/a n/a 79.11996. 0.0 382.1 n/a n/a n/a 382.11997. 0.0 325.0 35.9 -7.1 126.4 480.21998. 0.0 581.1 63.9 -12.8 217.6 849.71999. 0.0 1,208.6 43.4 -0.2 111.1 1,362.92000. 0.0 750.6 86.8 0.7 302.5 1,140.62001. 0.0 910.8 187.9 0.2 368.7 1,467.52002. 0.0 718.3 160.9 -0.3 259.0 1,137.92003. 0.0 762.0 587.9 -1.5 414.4 1,762.42004. -0.2 319.9 291.7 -17.8 356.0 949.62005. 0.0 793.0 570.5 0.0 104.4 1,467.92006. -0.1 1,747.7 721.0 12.4 287.3 2,768.32007. 0.0 2,188.3 483.3 20.3 987.2 3,679.02008. 0.0 2,187.6 508.5 -26.4 1,539.3 4,209.02009. 0.0 757.5 321.0 -32.1 1,082.2 2,128.6Ukupno

-0.3 14,687.7 4,257.7 -118.0 5,877.4 27,704.4

Izvor: Hrvatska Narodna banka

1.1 Značajke izravnih stranih ulaganja u RH