Izrada metodologije i akcionog plana za usklađivanje ...awsassets.panda.org/downloads/hd_final_report_prevod.pdf · Sarajevu, Mostaru i Banja Luci, kao i u bibliotekama Zemaljskog

1

Izrada metodologije i akcionog plana za usklađivanje naučnih

standarda zaštite bioraznolikosti EU

- FINALNA VERZIJA- Članovi HD radne grupe: Gđa. Senka Barudanović, Gđica. Vildana Đonko and Gdin. Vladimir Stupar

Sarajevo, Oktobar 2007.

2

Uvod Kao dio Balkanskog poluostrva, prostor Bosne i Hercegovine se karakteriše izuzetnom heterogenošću, koja se ogleda u geomorfološkoj, hidrološkoj, klimatskoj i biološkoj raznolikosti. Flora, fauna i fungia Bosne i Hercegovine spada među najraznovrsnije u čitavoj Evropi, a visok stepen endemičnosti i reliktnosti daje joj značaj na nivou globalne biološke raznolikosti. U endemnim razvojnim centrima i danas se odvijaju procesi nastajanja novih vrsta, odnosno njihovog diferenciranja od najbližih srodnika. Faktori ovih procesa, koji na prostoru Bosne i Hercegovine traju milijunima godina su:

• diverzitet terestričnih staništa kroz: prisustvo stijena različite geološke starosti, raznolikost matičnog supstrata, tipova zemljišta, unikatnih i raznovrsnih formi reljefa, te diverzitet klimatskih uslova;

• diverzitet vodenih staništa kroz: bogatu i raznovrsnu hidrološku mrežu (planinska jezera, izvori, planinski potoci, rječice, rijeke, ponornice, bare, močvare, podzemne vode, termalni izvori, bočatne vode i more);

• dugotrajni procesi antropogeneze; • raznoliki procesi etnogeneze.

Iako u geografskom smislu predstavlja mali prostor, Bosnu i Hercegovinu, na generalnom planu, čini sistem globalno vrijednih staništa, čija konzervacija ima značaja na globalnom planu, u smislu ciljeva očuvanja i redukcije gubitka biodiverziteta do 2010. Posebnu specifičnost predstavljaju brojni kanjoni i klisure bosanskohercegovačkih rijeka (kanjoni Une, Neretve, Drine, kanjoni i klisure pritoka u izvorišnom dijelu i gornjem toku Bosne, te u središnjem dijelu Vrbasa sa posebno interesantnim kanjonom rijeke Ugar između Vlašića, Čemernice i Manjače). Ispod najviših vrhova bosanskohercegovačkih planina, u području cirkova, nalaze se i centri razvoja glacijalne flore i faune, kao osobiti dokazi procesa nakon ledenog doba na Balkanskom poluotoku. Preko 450 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka karakteriše se određenim stepenom endemičnosti, što floru Bosne i Hercegovine čini jednom od posebnih i jedinstvenih u Evropi. Izražen diverzitet insekata (naročito hidrofilnih), predstavnika ihtiofaune i sisara čini faunu BiH prepoznatljivom u evropskim razmjerama, a prema nekim skupinama (pećinski organizmi i ribe u kraškim ponornicama) osobitim i za čitav svijet. Međutim, procesi upravljanja bio i geodiverzitetom Bosne i Hercegovine ne zadovoljavaju potrebe današnjih svjetskih trendova i nastojanja. Iako se relevantni zakoni (Zakon o zaštiti prirode FbiH i Zakon o zaštiti prirode RS) u svojoj osnovi oslanjaju na Habitat i Bird direktive, implementacija navedenih zakona u institucionalnom i općedruštvenom okviru nije zadovoljavajuća. Nedostatak institucija, mehanizama i humanih kapaciteta je očit, a problem intersektorske nepovezanosti i fragmentiranosti u krajnjoj liniji rezultira degradacijom vrijednih tipova staništa, a time i iščezavanjem populacija vrsta koje su, kao ugrožene, već na listama navedenih direktiva i drugih dokumentata i smjernica internacionalne legislative iz oblasti. Posebno važan nedostatak predstavlja spora uspostava relevantnih baza podataka, kako u oblasti biodiverziteta, tako i u oblasti procesuiranja i obrade podataka.

3

1 Prikupljanje informacija 1.1 Relevantne nacionalne institucije i eksperti koji mogu doprijeniti dostavljanjem ulaznih informacija

Tabela 1. Relevantne nacionalne institucije Institucija Grad Kontakt

Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu Sarajevo +387 (0) 33 649 196,

+387 (0) 33 250 510 Zemaljski muzej BiH Sarajevo +387 (0) 33 668 027 Šumarski fakultet, Univerzitet u Sarajevu Sarajevo +387 (0) 33 614 003 Centar za ekologiju i prirodne resurse Sarajevo +387 (0) 33 649 196 Institut za hidrotehniku, Sarajevo Sarajevo +387 (0) 33 212 466 Hidrometeorološki Zavod FBiH Sarajevo +387 (0) 33 276 700 Federalni geodetski zavod Sarajevo +387 (0) 33 472 469

Poljoprivredni zavod RS Banja Luka +387 (0) 51 303 112

Šumarski fakultet, Univerzitet u Banja Luci

Banja Luka +387 (0) 51 464 628

Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Banja Luci

Banja Luka +387 (0) 51 312 390

Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Banja Luci

Banja Luka +387 (0) 51 319 142

Muzej RS Banja Luka +387 (0) 51 215 973

Institut za kulturno, historijsko i prirodno naslijeđe RS

Banja Luka +387 (0) 51 215 474

Zavod za urbanizam RS Banja Luka +387 (0) 51 216 614

Hidrometeorološki Zavod RS Banja Luka +387 (0) 51 789 456

Građevinski fakultet, Sveučilište u Mostaru Mostar +387 (0) 36 355 011,

+387 (0) 36 355 000 Građevinski fakultet, Univerzite Džemal Bijedić, Mostar Mostar +387 (0) 36 570 730,

+387 (0) 36 570 032 Federalni agromediteranski zavod Mostar Mostar +387 (0) 36 314 393 Agronomski fakultet, Sveučilište u Mostaru Mostar +387 (0) 36 325 015

Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, Sveučilište u Mostaru Mostar +387 (0) 36 355 458

Tabela 2. Relevantni eksperti koji mogu doprinijeti dostavljanjem ulaznih informacija

Ime i prezime Oblast

stručnosti Institucija Kontakt Prof.dr. Sulejman Redžić Fitocenologija

Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu

033/649-196

Prof.dr. Dubravka Šoljan Botanika


061/173-240

4

Ime i prezime Oblast

stručnosti Institucija Kontakt Prof.dr. Rifat Škrijelj Ihtiologija


033/250-445

Doc.dr. Senka Barudanović Konzervacija


033/250-489

Doc.dr. Sadbera Trožić- Borovac Hidrologija


033/250-454

Doc.dr. Suvad Lelo Zoologija


033/250-453

Sabaheta Abadžić Botanika Zemaljski muzej BiH, Sarajevo 061/534-

306 Mr. Dražen Kotrošan Ornitologija Zemaljski muzej BiH, Sarajevo

033 453 158

Prof.dr. Jakov Pehar Poljoprivreda Poljoprivredni institut, Mostar

036/314-393

Prof.dr. Milenko Radević Zoologija

Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Banja Luci

+387 (0) 51 319

142 Prof.dr. Nada Šumatić Botanika


051/464-628

Prof.dr. Ljiljana Topalić- Trivunović Botanika

Tehnološki fakultet, Univerzitet u Banja Luci

065/897-604

Stjepan Matić Zoologija Park prirode Hutovo Blato +387 36 814 716

Sabina Trakić FitocenologijaPrirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu

033/649-196

Prof.dr. Dubravka Hafner Niže biljke

Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, Sveučilište u Mostaru

+387 (0) 36 355

458 Mr. Jugoslav Brujić Fitocenologija


051/464-628

Prof.dr. Čedomil Šilić

Stručnjak za floru penzioniran

nije poznato

Mr. Brane Gašić Ornitologija Muzej RS, Banja Luka

+387 (0) 51 215

973 Mr. Boris Marković

Prostorno planiranje “Projekt” a.d., Banja Luka

065/926-008

Vladimir Stupar FitocenologijaŠumarski fakultet, Univerzitet u Banja Luci

065/692-006

Prof.dr.Mihajlo Marković Pedologija

Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Banja Luci

+387 (0) 51 312

390 Mr. Zoran Stanivuković Entomologija


051/464-628

5

1.2 Relevantne naučne publikacije1 Literatura je dostupna uglavnom u nacionalnim i univerzitetskim bibliotekama u Sarajevu, Mostaru i Banja Luci, kao i u bibliotekama Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine i Muzeja RS. U ovim institucijama je dostupan i veliki broj herbarija i analognih mapi. Digitalne mape kao i satelitske slike terena su uglavnom u vlasništvu institucija koje se bave geodezijom.

Ptice

• BirdLife International, 2004: Birds in Europe: population estimates, trends and conservation status. BirdLife International (BirdLife Conservation Series No.12), Cembridge.

• DROCIĆ, N. 2005: Prilog poznavanju faune ptica srednje Bosne. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 1(1): 18-25.

• GAŠIĆ, B., 2001: Rezultati novih istraživanja faune ptica Republike Srpske. Ciconia, 10: 108-127.

• GAŠIĆ, B., 2004: Istraživanja ornitofaune u nacionalnom parku Sutjeska, 2001. godine. Glasnik Udruženja muzejskih radnika Republike Srpske 2: 155-159.

• GAŠIĆ, B. 2005: Prvi rezultati novijih istraživanja faune ptica na planini Lisini kod Mrkonjić Grada. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 1(1): 3-11.

• GRUBAČ, B., GAŠIĆ, B., 2001: Savremeni podaci o fauni ptica istočne Hercegovine i susednih područja (Bosna i Hercegovina). Ciconia, 13: 59-76.

• KOTROŠAN, D., 2004: Dvogodišnja studija ptica u vinogradu "Željuša" (Bosna i Hercegovina). Ciconia 13: 49-58.

• KOTROŠAN, D., 2005: Sistematski prijegled ptica Bosne i Hercegovine. Unutar: S. Lelo (urednik), Fauna Bosne i Hercegovine – Biosistematski prijegledi. Interno izdanje Udruženja za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Kanton Sarajevo.

• KOTROŠAN, D., 2005: Ekološka diferencijacija faune ptica hercegovačkog vinograda "Željuša". Radovi poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 50(55/2): 5-17.

• KOTROŠAN, D., PAPES, M. 2000: Popis ptica Bosne i Hercegovine. (manuscript)

• KOTROŠAN, D., OBRATIL, S., GAŠIĆ, B., 2005: Prvi rezultati savremenih istraživanja ornitofaune srednjebosanske planine Ozren. I Simpozij biologa Republike Srpske, Banja Luka, knjiga sažetaka, pp: 13-14.

• KOTROŠAN, D., MULAOMEROVIĆ, J., HABUL, A., 2004: Ornithology and bird protection in Bosnia and Herzegovina: situation and perspectives. Acrocephalus, 25(122): 149-152.

• MATVEJEV, S., VASIĆ, V., 1973: Aves, Catalogus faunae Jugoslaviae, IV/3 • MULAOMEROVIĆ, J., 2005: Troprsti djetlić (Picoides tridactylus) na Zvijezdi.

Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 1(1): 47-48. • MULAOMEROVIĆ, J., 2005: Dva opažanja pupavca (Upupa epops) u 2005.

godini, Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 1(1): 49-50. • OBRATIL, S., 1974: Ornitofauna ribnjaka Bardača kod Srbca. GZM BiH (PN)

NS 11-12: 153-193. • OBRATIL, S., 1978: Gniježđenje vranca velikog - Phalacrocorax carbo (L.,

1758) u Bosni i Hercegovini. GZM BiH (PN) NS 18: 343-347.

1 Publikacije koje su relevantne za sliv rijeke Neretve su podebljane

6

• OBRATIL, S., 1980: Avifauna Bosne i Hercegovine. Naučni skup "Problemi inventarizacije životinjskog svijeta Bosne i Hercegovine", ANU BiH knj. 47, Odjeljenje za prirodnih nauka knj. 8: 131-144.

• OBRATIL, S., 1983: Struktura i dinamika populacija ptica (Aves) nekih ekosistema na planini Vranici. GZM BiH (PN) NS 22: 95-114.

• OBRATIL, S., 1983: Avifauna sjeverne Bosne. GZM BiH (PN) NS 22: 115-176.

• OBRATIL, S., 1984: Naselja ptica (Aves) u kopnenim biocenozama kraških polja Hercegovine. GZM BiH (PN) NS 23: 147-184.

• OBRATIL, S., 1984: Gniježđenje vranca velikog , Phalacrocorax carbo (L.) na Hutovu blatu. GZM BiH (PN) NS 23: 185-189.

• OBRATIL, S., 1985: Ornitofauna Hutovog blata do izgradnje akumulacionog jezera PHE “Čapljina”. GZM BiH (PN) NS 24: 175-209.

• OBRATIL, S., 1987: Naselja ptica (Aves) u životnim zajednicama na trajnim plohama nacionalnog parka "Sutjeska". Godiš. biol. instit., 40: 73-87.

• OBRATIL, S. , MATVEJEV, S., 1989: Predlog “Crvene liste” ugroženih ptica SR Bosne i Hercegovine. Naše starine, 18-19:227-235.

• OBRATIL, S., 1992: Prilog poznavanju avifaune Buškog jezera (Bosna) i užeg priobalnog područja. GZM BiH (PN) NS 30, 155-168.

• OBRATIL, S., 1996: Prva istraživanja ornitofaune Hutova blata poslije izgradnje akumulacionog jezera PHE "Čapljina". GZM BiH (PN) NS 31: 403-429.

• OBRATIL, S., 2000: Istraživanja faune ptica na Hutovu blatu u periodu siječanj – prosinac 2000 god. Nepublikovan izvještaj za projekat “Nova politika gospodarenja močvarom Hutovo blato”.

• OBRATIL, S., 2005: Ptice parka Blidinje i bližeg okruženja. Prvi međunarodni znanstveni simpozij Blidinje 2005. Zbornik radova, pp: 271-292.

• RUCNER, D., OBRATIL, S., 1973: Prilog poznavanju avifaune planinskog područja Maglića, Volujka i Zelengore. Larus 25: 61-94.

Fish

• HADŽISELIMOVIĆ, R., HAMZIĆ, A., 1999: Biodiverzitet i biogeografija riba

Bosne i Hercegovine. Soroš fondacija – Fond Otvoreno društvo Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

• SOFRADŽIJA, A., 1999: Slatkovodne ribe i kolouste Bosne i Hercegovine. Svjetlost, Sarajevo (u štampi).

• STEINDACHNER, F., 1882: Salmo (Trutta) obtusirostris var. oxyrhynchus. Ichthyologische Beitrage (XII), Sitzungsberichte der k., Akad. Der Wissenschaften, 86: 1.

• ŠKRIJELJ, R., 2002: Populacije riba neretvanskih jezera: ihtiološka monografija. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.

• ŠOLJAN, T., 1980: Morska fauna Bosne i Hercegovine. U: Savjetovanje Problemi inventarizacije životinjskog svijeta Bosne i Hercegovine: stanje i perspektive. Akademija nauka i umjetnosti, Sarajevo, 1980, Posebna izdanja, knj. XLVII, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, knj. 8, 21-31.

• VUKOVIĆ, T., 1977: Ribe Bosne i Hercegovine. Svjetlost, sarajevo. • VUKOVIĆ, T., 1980: Fauna slatkovodnih riba Bosne i Hercegovine.

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 115-120, Posebna izdanja ANU BiH, knjiga 47, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, knjiga 8.

7

• VUKOVIĆ, T., IVANOVIĆ, B., 1971: Slatkovodne ribe Jugoslavije. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Sisari

• BJEDOV, V., KOTROŠAN, D., 2000: Popis sisara u Bosni i Hercegovini. (rukopis).

• ĆUTUK, R., IBROVIĆ, M., KUNOVAC, S., HASANBEGOVIĆ, A., 2000: Divlja fauna Bosne i Hercegovine, Sisari-Mammalia. Veterinaria, 49: 453-463.

• ĐULIĆ, B., MIRIĆ, D., 1967: Catalogus faune Jugoslaviae, IV/4 Mammalia. Cons. Acad. Sci. et. Art. RSFY.

• MITCHELL-JONES, A. J., AMORI, G., BOGDANOWICZ, W., KRYŠTUFEK, B., REIJNDERS, P. J. H., SPITZENBERGER, F., STUBBE, M., THISSEN, J.B., VOHRALIK, V., ZIMA, J., 1999: The Atlas of European Mammals. T & J Poiser, London.

• KOTROŠAN, D, 2005: Istorijski pregled pročavanja faune Bosne i Hercegovine u 19. i 20. vijeku. Unutar: S. Lelo (urednik), Fauna Bosne i Hercegovine – Biosistematski prijegledi. Interno izdanje Udruženja za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Kanton Sarajevo.

• LELO, S., 2005: Sistematski prijegled sisara Bosne i Hercegovine. Unutar: S. Lelo (urednik), Fauna Bosne i Hercegovine – Biosistematski prijegledi. Interno izdanje Udruženja za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Kanton Sarajevo.

• SOFRADŽIJA, A., MUZAFEROVIĆ, Š., 1999: Biodiverzitet sisara Bosne i Hercegovine (katalog). Soroš Fondacija - Fonda Otvoreno društvo Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Ostale grupe životinja

• APFELBECK, V., 1896: Karakteristike faune beskičmenjaka u Bosni i Hercegovini, GZM, Sarajevo.

• BRELIH, S., DŽUKIĆ, G., 1974: Reptilia, Catalogus faunae Jugoslaviae, IV/2. • ĆURČIĆ, B., 1974: Arachnoidea, Pseudoscorpiones, Catalogus faunae

Jugoslaviae, III/3. • MIKŠIĆ, R., 1962: Scarabaeidae Jugoslavije, I i III dio, Građa Naučnog

društva BiH, 1958, knj. VI, 1965, knj. XXV i II dio, Posebna izdanja SANU, CCCXLVIII

• MIKŠIĆ, R., 1971: Katalog der Bockkäfer (Cerambycidae) Jugoslawiens, Sarajevo.

• MIKŠIĆ, S.1983: Fauna kraškog područja: U: Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, separat iz II izdanja Enciklopedija Jugoslavije (ed. Filipović, M., Benac, A.), str. 46. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

• MIKŠIĆ, S., 1967: Fauna Orthoptera Bosne i Hercegovine , I, Tettigonioidea, GZM, Sarajevo.

• PRETNER, E., 1968: Coleoptera, Catopidae, Bathysciinae, Catalogus faunae Jugoslaviae, III/6.

• RADOVANOVIĆ, M., 1951: Vodozemci i gmizavci naše zemlje. Naučna knjiga, Beograd.

8

Flora i vegetacija2

• ADAMOVIĆ, L. 1907. Pflanzengeographische tellung und Gliederung der Balkanhalbinsel. Aus der Kaiserlich-Koniglichen hof – und Staatsdruckerel, Wien, 91 pgs. + 3 pflancengeographishen Karten.

• BATINICA, D. (1950): Planinski pašnjaci biljne zajednice "Nardetum strictae". Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, III, Fasc. 1-2, 93-114.

• BECK-MANNAGETTA, G., 1886-1898: Flora von Sudbosnien und der angrenzenden Hercegovina. Ann. Naturh. Mus. 1,2,4,5,6,10,13, Wien.

• BECK-MANNAGETTA, G. 1888. Die alpine Vegetation der sudbosnisch – herecgovinischen Hochgebirge. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien.

• BECK-MANNAGETTA, G., 1901: Die Vegetationsverhältnisse der illyrischen Länder. Verl. von W. Engelmann, Leipzig.

• BECK-MANNAGETTA, G. 1903: Flora Bosne, Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka, Gymnospermae i Monocotyledones, I dio Državna štamparija, Sarajevo.

• BECK-MANNAGETTA, G., 1916: Flora Bosne, Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka, II , Sarajevo.

• BECK-MANNAGETTA, G., 1927: Flora Bosne i Hercegovine i oblasti Novog Pazara, III -Horipetalae. Beograd – Sarajevo.

• BECK, G. M. & MALY, K., 1950: Flora Bosnae et Hercegovinae, IV Sympetalae, pars I, 1-72, Svjetlost, Sarajevo.

• BECK, G. M, MALY, K. & Ž. BJELČIĆ, 1967: Flora Bosnae et Hercegovinae, IV Sympetalae, 2, Zemaljski muzej BiH, Sarajevo.

• BECK, G., MALY, K. et BJELČIĆ, Ž., 1974: Flora Bosne i Hercegovine IV – Sympetalae 3. Sarajevo.

• BECK, G., MALY, K. et BJELČIĆ, Ž., 1983: Flora Bosne i Hercegovine IV – Sympetalae 4. Sarajevo.

• BEUS, V. 1997: Fitocenologija, Sarajevo • BEUS, V., VOJNIKOVIĆ, S.: (2006): “Zaštićena i specifična područja šuma i

šumskih zemljišta u Bosni i Hercegovini – teritorij F BiH” – PROJEKAT/ Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

• BJELČIĆ, Ž., 1987: Endemi u biljnom svijetu Bosne i Hercegovine i problem zaštite. ANUBiH, posebna izdanja, knjiga LXXXII, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, knjiga 14: 95-102, naučni skup “Zaštita endema u živom svijetu Jugoslavije”, Sarajevo.

• BJELČIĆ, Ž. & ŠILIĆ, Č.: 1971: Karakteristične cvjetnice za hercegovački endemni centar pl. Prenj, Čvrsnica i Čabulja. Glas. Zem. Muz. Bosne i Herc., (NS) (PN), 10: 39-57. Sarajevo.

• BLAGOJEVIĆ, S.(1976): Prilog poznavanju cijanoficeja (Cyanophyceae) krških izvorišta.Acta Bot.Croat. 35,207-215.

• BLAGOJEVIĆ, S.(1976): Prilog poznavanju algi krških izvorišta u Bosni i Hercegovini. I. Chrysophyceae, Xanthophyceae, Bacillariophyceae. Godišnjak Biol.in-ta Univ.u Sarajevu. 29, 5-21.

• BLAGOJEVIĆ, S.(1979): Prilog poznavanju algi krških izvorišta u Bosni i Hercegovini. II Kloroficeje (Chlorophyceae). Acta Bot.Croat. 38,125-132.

• BLAGOJEVIĆ, S. HAFNER, D., KRIVOKAPIĆ, K., KAĆANSKI, D.(1986).Neke hidrobiološke karakteristike akumulacionih jezera na Neretvi i Trebišnjici. Prirodno – Matematički fakultet .Univerzitet u Sarajevu

2 Date su samo publikacije koje su relevantne za sliv rijeke Neretve

9

• BRAUN-BLANQUET, J. 1964. Pflanzensoziologie. Springer Verlag, Wien - New York.

• BRENNAN, S., WITHGOTT, J. (2005): Biodiversity and Conservation Biology. (In: Environment; The Science behind the Stories. Pearson, Bewamin Cummings, San Francisco.

• DOKO, A. (2005 ): Epifite Hutova Blata. Diplomski rad. Sveučilište u Mostaru. • DZWONKO, Z. & LOSTER, S. 2000. Syntaxonomy and phytogeographical

differentiation of the Fagus woods in the Southwest Balkan Peninsula. Journal of Vegetation Science, 11.5

• ELLENBERG, H. 1986. Vegetation Mitteleuropas mit den Alpen in oekologischer Sicht. Eugen Ulmer, Stuttgart.

• FIALA, F. 1889. Studije o nekojim biljevnim odnošajima u posjednutim zemljama. Glasnik. Zem. muzeja BiH, 85-88.

• FORMANEK, E., 1888: Beitrag zur Flora von Bosnien und der Hercegovina. Österr. Bot. Zeitschr. 38: 419-423.

• FUKAREK, P., 1957: Fitocenološka raspodjela bosanskog i hercegovačkog krša, Zbornik "Krš BiH" Split, br.3, str. 139-143.

• FUKAREK, P., 1958: Prilog poznavanju granica krša u BiH, Geografski pregled Sarajevo, br.2, str. 11-18

• FUKAREK, P., 1962: Granice raširenja izrazitih flornih elemenata u vegetaciji Hercegovine, G.P. Sarajevo, str 73-76.

• FUKAREK, P., 1962: Modro lasinje – Moltkea petraea (Trat.) Gris. rijetki endemni grmić našeg hercegovačkog i crnogorskog krša i njegova zaštita. Naše starine, 8: 205-209, Sarajevo.

• FUKAREK, P., 1962: Pionirska vegetacija točila u brdskom pojasu dinarskih planina i njena zaštita, Naše starine Sarajevo, br. 8, str. 199-204.

• FUKAREK, P., 1966: Zajednice endemne Munike na planini Prenju u Hercegovini. Acta Bot. Croat., 25:61-63, Zagreb.

• FUKAREK, P., 1970: Fitocenološka istraživanja i kartiranje šumskih i šibljačkih zajednica na hercegovačkim planinama: Orjen, Prejn i Čvrsnica, zbornik radova ANUBIH, Sarajevo, br. 11, str. 175-229.

• FUKAREK, P., 1971: Šume borova na jugoalvenskom kršu, Separat JAZU, str.145-162.

• FUKAREK, P., 1979: Šumske biljne zajednice Jugoslavije. Zbornik radova II kongresa ekologa Jugoslavije, knjiga I, 55-69, Zadar-Plitvice.

• GRUPA AUTORA, 1975: Hercegovački razvojni endemni centar u sklopu planina Prenj, Čvrsnica, Čabulja i Velež. Elaborat Zemaljskog muzeja BiH (Prirodnjačko odjeljenje), Sarajevo.

• HAYEK, A. 1924-1933. Prodromus florae peninsulae Balcanicae.Band I, II,III,Berlin-Dahlem - Berlin.

• HORVAT, I., 1933: Istraživanje vegetacije hercegovačkih i crnogorskih planina, Ljetop. Jugosl. akd., 46:110-113, Zagreb.

• HORVAT, I., GLAVAČ, V. & ELLENBERG, H. 1974. Vegetation of Sudosteuropas. Geobotanica Selecta, IV. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart.

• HORVATIĆ S., 1967: Analitička flora Jugoslavije, 1(1). Institut za Botaniku Sveučilista u Zagrebu, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb

• HORVATIĆ S., TRINAJSTIĆ I., eds. 1973: Analitička flora Jugoslavije, 1 (2). Institut za Botaniku Sveučilista u Zagrebu, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb.

• ISAJEV, V., BEUS, V., MATARUGA, M. (2006): Biodiverzitet zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini i njihov značaj za konzervaciju. Zbornik radova. Naučna konferencija: "Gazdovanje šumskim ekosistemima nacionalnih parkova i drugih zaštićenih područja". Jahorina. 11-24.

• IUCN Conservation Monitoring Centre, Threatened Plants Unit (1997): List of

10

rare, threatened and endemic plants in Europe (1997 edition). European Committee for the Conservation of Nature and Natural Resources, Strasbourg. The Committe for Mapping the Flora of Europe.

• JANCHEN, E., 1906: Ein Beitrag zur Kenntis der Flora der Herzegowina. Mitt. Naturw. Ver. Univers, 4, 3:23-25;4, 4-6:29-36, Wien.

• JERKOVIĆ, L. (1978): Dijatomeje sliva gornjeg toka rijeke Neretve, God. Biol. inst. Sarajevo 30, 5-49.

• JERKOVIĆ, L. (1978): Studija sadašnjeg stanja ekosistema Hutova blata, God. Biol. inst. Sarajevo.

• JOVANČEVIĆ, M., 1964: Drveće i grmlje mediteranskog zimzelenog područja Hercegovine, Radovi Š.F.I. Sarajevo, br. 9, str. 1-48

• JOVANOVIĆ, B., LAKUŠIĆ, R., RIZOVSKI, R., TRINAJSTIĆ, I. & ZUPANČIČ, M. 1986. Prodromus phytocoenosum Jugoslaviae ad mappam vegetation M 1: 200 000. Naucno vijece vegetac. karte Jugoslavije, Bribir - Ilok.

• KORICA, B., 1950: Prilog poznavanju flore Veleži (Hercegovina). God. Biol. inst. (Sarajevo), 3 1-2: 9-36.

• LAKUŠIĆ, R. 1969. Fitogeografsko raščlanjenje visokih Dinarida. Acta Botanica Croatica 28: 221-226.

• LAKUŠIĆ, R. 1970. Die Vegetation der sudostlichen Dinariden. Vegetatio 21: 321-373.

• LAKUŠIĆ, R. 1973: Prirodni sistem populacija i vrsta roda Edraianthus DC., Godišnjak Biol. Inst. Univ., 26: 1-130, Sarajevo.

• LAKUŠIĆ, R. 1975. Prirodni sistem geobiocenoza na planinama Dinaridima. God. Biol. inst. Univ. u Sarajevu, 28: 175-191.

• LAKUŠIĆ, R., 1982: Planinske biljke. „Svjetlost“, OOUR Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo.

• LAKUŠIĆ, R., PAVLOVIĆ, D., ABADŽIĆ, S., GRGIĆ, P. (1978): Prodromus biljnih zajednica Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, Posebno izdanje, XXX.

• LAKUŠIĆ, R., PAVLOVIĆ-MURATSPAHIĆ, D., REDŽIĆ, S. (1982): Vegetacija ekosistema kraških polja Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta, XXXV, 81-92.

• LAKUŠIĆ, R., GRGIĆ, P., KUTLEŠA, L., MURATSPAHIĆ, D., REDŽIĆ, S., VUKOREP, OMEROVIĆ, S. (1991): Struktura i dinamika fitocenoza u ekosistemima tresetišta na planinama Bosne. Bilten društva ekologa BiH, ser. A, Vol 7: 35-84, Sarajevo

• MAGURRAN, A.E. 1988. Ecological diversity and its measurement. Princeton University Press, Princeton, New Jersey.

• MALY, K., 1907: Beitr*ge zur illyrischen Flora. *ster. Bot. Zeitschr 57(45): 178185.

• MALY, K., 1919: Prilozi za floru Bosne i Hercegovine. Glas. Zem. Muz. Bosne. Herceg. 31: 68. Sarajevo.

• MALY, K., 1920: Prilozi za floru Bosne i Hercegovine. Glas. Zem. Muz. Bosne. Herceg. 32: 129-139. Sarajevo.

• MALY, K., 1928: Prilozi za floru Bosne i Hercegovine. Glas. Zem. Muz. Bosne. Herceg. 40: 107-166. Sarajevo.

• MALY, K., 1940: Notizen zur Flora von Bosnien-Hercegovina. Glas. Zem. Muz. Bosne. Herceg. 52: 21- 46. Sarajevo.

• MALY, K., 1936: Notizen zur Flora von Jugoslavien. Glasnik Zemalj. muzeja u Bill 68. Sarajevo, Sv. za prirodne nauke 27-43.

11

• MARINČEK, L., MUCINA, L., ZUPANČIČ, M., POLDINI, L., DAKSKOBLER, I., ACCETTO, M. 1992. Nomenklaturishe revision der Illyrischen Buchenwalder (Verband Aremonio-Fagion). Studia Geobotanica, 12: 121-135.

• MIŠIĆ, Lj., LAKUŠIĆ, R. (1990): Livadske biljke. IP "Svjetlost", Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd.

• MURBECK, S., 1891: Beitrage zur Kenntnis der Flora von Sudbosnien und der Hercegovina. Lunds Universitets Arsskrift, 27: 1-182, Lund.

• OBERDORFER, E., 1983: Pflanzensoziologische Excursions Flora. Verlag Eugen Ulmer. Stuttgart.

• PANTOCSEK, J., 1873: Plantae novae, quas aestat anni 1872, per Hercegovinam et Montenegro “collexit et descripsit” I,II,III. Osterr. Bot. Zeitschr., 23, 1: 4-6; 3: 79-81; 9: 265-268, Wien.

• PANTOCSEK, J., 1874: Adnotationes ad Floram et Faunam Hercegovinae, Crnagorae et Dalmatiae, Verh. des Ver. Naturkunde in Presburg, N. Folge, 2: 1-143, Presburg.

• PANTOCSEK, J., 1881: Ueber bosnisch-hercegovinische Pflanzen und aus dem Comitate Neutra in Ungarn. Osterr. Bot. Zeitschr., 31: 347-351, Wien.

• PAVLETIĆ, Z., 1968: Flora mahovina Jugoslavije. Inst. za botaniku Sveučilišta. Zagreb.

• PETROVIĆ, B. (2005):Bacillariophyceae Hutova Blata. Diplomski rad, Sveučilište u Mostaru

• PRODAN, J., 1910: Beitrage zur Flora von Bosnien, der Herzegovina und von Suddalmatien, Ungarische Botanische Blater, 9, 3-4: 93-110, Budapest.

• PRODAN, J., 1912: Beitrage zur Flora von Bosnia und der Herzegovina, insbesondere der Čabulja planina, Ungarische Botanische Blater, 11, 1-4: 71-79, Budapest.

• PRODAN, J., 1918: Neue beitrag zur Flora von Bosnia und der Herzegovina, Ungarische Botanische Blater, 17: 719-82, Budapest.

• REDŽIĆ, S. 2006. The syntaxonomy of vegetation of Continetal dinaric Alps (W. Balkan). MANU, Skopje (in press).

• REDŽIĆ, s. & D. ŠOLJAN, 1988: Adenophora liliifolia (L.) Ledeb ex A. DC. rijetka biljka u flori Bosne i Hercegovine. Glas. Muz. Bosni Herceg. PN, 27: 74-84.

• REDŽIĆ, S., DIZDAREVIĆ, M. 1998. Biogeografska karta Bosne i Hercegovine. Geografski atlas BiH, “Sejtarija”. Sarajevo

• REDŽIĆ, S., ĐUG, S., BARUDANOVIĆ, S. & VELIĆ, S.1998. Ekološki informacioni sistem u funkciji rekonstrukcije i prostornog uređenja (sa posebnim naglaskom na upravljanje senzitivnim zonama). Simpozij o uspostavi planske upotrebe prostora u poslijeratnoj rekonstrukciji/razvoju. Zbornik radova 121-126.

• REDŽIĆ, S., LAKUŠIĆ, R., MURATSPAHIĆ, D. & BARUDANOVIĆ, S.1992-95. Phytocoenoses of subalpine and alpine belt of the mountain Crvanj in Herzegovina. GZM (PS), N.S. 31: 285-310.

• RITER-STUDNIČKA, H 1954: Flora i vegetacija livada kraških polja: God. Biol. inst. Sarajevu (Sarajevo), 7, 1-2: 25-110.

• RODWELL, J.S., SCHAMINEE, J.H.J, MUCINA, L., PIGNATTI, S., DRING, J. & MOSS, D. 2002. The Diversity of European Vegetation. An overview of phytosociological alliances and their relationships to EUNIS habitats. Wageningen, NL.EC-LNV. Report EC-LNV nr. 2002/054.

• ROHLENA, J., 1938: Beitrag zur Flora der Hercegovina, Vestn. Kral. Čes. Spol. Nauk, Tr. matemat.-pripoved.: 1-19, Praha.

12

• SLAVNIĆ, Ž. (1954): O vegetaciji planinskih torova u Bosni. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, 1-2, 169-180.

• STEFANOVIĆ, V. 1986: Fitocenologija sa pregledom šumskih fitocenoza Jugoslavije, Svjetlost Sarajevo,

• STEFANOVIĆ, V., BEUS, V., BURLICA, Č., DIZDAREVIĆ, H. & VUKOREP, I. 1983. Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine. Šumarski fakultet, Posebna izdanja 17: 1-49.

• SUKOPP, H., WURZEL, A. (2003): The Effects of Climate Change on the Vegatation of Central Eropean Cities. Urban Habitats, Urban floras, Vol. 1, No. 1, 3-11.

• SURINA, B., DAKSKOBLER, I. 2005. Delimitation of the alliances Caricion firmae ( Seslerietalia albicantis ) and Seslerion juncifoliae ( Seslerietalia juncifoliae ) in the southeastern Alps and Dinaric mountains. Plant Biosystems, 139 (3) 399-410.

• ŠILIĆ, Č., 1990: Endemične biljke. III izdanje, IP „Svjetlost“; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd.

• ŠILIĆ, Č., 1990: Atlas drveća i grmlja. IV izdanje, IP „Svjetlost“; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd.

• ŠILIĆ, Č., 1990: Šumske zeljaste biljke. IV izdanje, IP „Svjetlost“; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd.

• ŠILIĆ, Č., 1990: Ukrasno drveće i grmlje. IP „Svjetlost“; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd.

• ŠILIĆ, Č., 1996: Spisak biljnih vrsta (Pteridophyta i Spermatophyta) za Crvenu knjigu Bosne i Hercegovine. Glas. Zem. Muz. Bosne. Herceg. (PN) (NS), sv.31: 1992-1995: 323-367. Sarajevo.

• ŠUMATIĆ, N., TOPALIĆ, Lj., PAVLOVIĆ-MURATSPAHIĆ D. (2001): Zajednica Polygono-Bidentetum tripartitae (W. Koch. 26) Lohm. 50 na Bardači. Zbornik radova Naučnog skupa "Zasavica 2001". Sremska Mitrovica, 122-128.

• TRINAJSTIĆ, I., 1975: Supplementum ad floram anallyticam Jugoslaviae. 3:1-8, Zagreb.

• TRINAJSTIĆ, I., 1976: Analitička flora Jugoslavije. Sv. II, br.2: 129-256. Zagreb

• TUTIN, T.G., HEYWOOD, V.H., BURGES, N. A., MOORE, D. M., VALENTINE, D. H, WALTERS, S. & WEEB, D. A. (eds.) et al. 1964 – 1980. Flora Europea. Vol. I -V. Cambridge University Pres, Cambridge, London, New York, New Rochelle, Melbourne, Sydney.

• USČUPLIĆ, M. (2005): Plural use of the protected areas and threats to forest ecosystems, The International Scientific Conference on “Management of forest ecosystems in national parks and other protected areas”, Proceedings, pp. 1-10.

• USČUPLIĆ, M. (2006): Management with forests in the protected areas, The First International Scientific Symposium BLIDINJE 2005, Proceedings, pp.195-205.

• VANDAS, K., 1889: Beitrage zur Kenntniss der Flora von Sud-Hercegovina. Osterr. Bot. Zeitschr., 39, 5: 179-181; 6: 219-222; 7: 266-269; 8:

• VANDAS, K., 1889: Beitrage zur Kenntniss der Flora von Sud-Hercegovina. Osterr. Bot. Zeitschr., 39, 5: 179-181; 6: 219-222; 7: 266-269; 8: 295-297, Wien.

13

• VANDAS, K., 1890: Neue Beitrage zur Kenntniss der Flora Bosniens und der Hercegovina. Sitz.- Ber. bohm. Ges. Wiss.: 249-285, Prag.

• VANDAS, K., 1895: Dalšai prispevki k poznani floristickych pomeru a Hercegoviny. Zprava cis. kral. realneho a vyššiho gymnasia v Koline za školni rok 1895: 1-25, v Koline.

• VISIANI, R., 1842-1852: Flora Dalmatica, 1-3, Lipsiae. • WEBER, H.E., MORAVEC, J. & THEURILLAT, J.-P. (2000): International

Code of Phytosociological Nomenclature, 3rd edition. J. Veg. Sci. 11 (5): 739-768.

• WILLNER, W. 2002. Syntaxonomische Revision der südmitteleuropäischen Buchenwälder Syntaxonomical revision of the beech forests of southern Central Europe. Phytocoenologia, 32 (3) 337-453.

Zaštita prirode

• AVDIBEGOVIĆ M., SRNDOVIĆ R., 2006: Zakonska regulativa o zaštićenim

područjima u Bosni i Hercegovini, Međunarodna naučna konferencija – Gazdovanje šumskim ekosistemima Nacionalnih parkova i drugih zaštićenih područja, Jahorina, Zbornik radova 553-559.

• BALOTIĆ, P., STOJANOVIĆ, N., 2006: Zakonske osnove o zaštićenim područjima u Bosni i Hercegovini, Međunarodna naučna konferencija – Gazdovanje šumskim ekosistemima Nacionalnih parkova i drugih zaštićenih područja, Jahorina, Zbornik radova 533-539.

• BALOTIĆ, P., STOJANOVIĆ, N., 2006: Zakonodavni okvir upravljanja zaštićenim područjima, Međunarodna naučna konferencija – Gazdovanje šumskim ekosistemima Nacionalnih parkova i drugih zaštićenih područja, Jahorina, Zbornik radova 541-551.

• BUCALO, V., BRUJIĆ, J., 2007: Mreža zaštićenih područja u Republici Srpkoj, Glasnik Šumarskog fakulteta u Banjoj Luci, br. 7, 11-22.

• KRAJČIĆ D., GRUJIČIĆ I., NONIĆ D., 2006: Proces uspostavljanja i organizovanja Evropske ekološke mreže Natura 2000, Međunarodna naučna konferencija – Gazdovanje šumskim ekosistemima Nacionalnih parkova i drugih zaštićenih područja, Jahorina, Zbornik radova 517-524

• KRASIĆ, S.P., 2000: Park prirode Blidinje, 1-38 (s preglednom mapom), Ministarstvo gradit. i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanske županije, Mostar

• MARILOVIĆ S., VELJANČIĆ V., 2006: Analiza propisa značajnih za gazdovanje šumskim ekosistemima, Nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim područjima, Međunarodna naučna konferencija – Gazdovanje šumskim ekosistemima Nacionalnih parkova i drugih zaštićenih područja, Jahorina, Zbornik radova 501-515.

Other related documents, publications and data sources

• 2005/a: A data overview of the network of Special Protected Areas in EU25. A

working paper from the European Topic Center on Biological Diversity, ETC/BD

• ECNC- European centre for nature conservation, 2006: Indicative map of the Pan-European ecological network in south-eastern Europe.

• European Environment Agency, Copenhagen, 2007: Indicative Map of Biogeographical Regions EUR 15 + 12.

• NEAP 2003: Akcioni plan za zaštitu okoliša BiH, Sarajevo. • Institute for land surveying, Sarajevo - Corine land cover map of Bosnia and

Herzegovina, 1:100 000, 2000

14

• (1992): Council Directive 92/43/EEC of 21 May 1992 on the conservation of Natural Habitats and of Wild Fauna and Flora. Official Journal of the European Communities, No. L 206, European Commission, Environment DG.

• UNEP, 1992. Convention on Biological Diversity. United Nations Environment Programme. Nairobi. Kenya

• EEA. 2005. EUNIS – European Nature Information System. Habitat Classification. European Topic Centre for Nature Protection and Biodiversity.

• Šumsko privredne karte, 1:25000. • Vlada Republike Srpske, Ministarstvo urbanizam, građevinarstva prostornog

planiranja i ekologije, Prostorni plan RS do 2015 • Zakon o zaštiti prirode RS, Službeni glasnik RS, 50/2002. • Pravilnik o načinu uspostavljanja i upravljanja informativnim sistemom za

zaštitu prirode i sistemu praćenja, Službeni glasnik RS, 85/2005 • Zakon o zaštiti životne sredine RS, Službeni glasnik RS, 53/2002 i 109/2005 • Zakon o nacionalnim parkovima RS, Službeni glasnik RS, 21/1996 • Zakon o izmjenama i dopunama zakona o nacionalnim parkovima RS,

Službeni glasnik RS, 74/2005 • Zakon o šumama RS, Službeni glasnik RS, 66/2003 • Zakon o lovstvu RS, Službeni glasnik RS, 4/2002 • Zakon o uređenju prostora RS, Službeni glasnik RS, 84/2002 • Zakon o šumama FBiH, Službene novine FBiH, 20/2002 • Zakon o zaštiti prirode FBiH, Službene novine FBiH, 33/2003 • Zakon o zaštiti okoliša FBiH, Službene novine FBiH, 33/2003 • Zakon o fondu za zaštitu okoliša FBiH, Službene novine FBiH, 33/2003 • World Database on Protected Areas, 2005, United Nations Environment

Programme, World Conservation monitoring Centre, IUCN World Commission on Protected areas.

• European commission DG environment, 2003: Interpretation Manual of European Union habitats

1.3 Relevantni nacionalni projekti i studije:

• Nacionalna strategija za zaštitu biološke i pejzažne raznolikosti Bosne i Hercegovine,

• Prijedlog mreže zaštićenih područja Republike Srpske, Šumarski fakultet, Banja Luka

• CDDA baza – Nacionalna zajednička baza podataka određenih zona, CDDA baza podataka

• Projekat uspostavljanja nacionalnog "Clearing House" mehanizma, CBD • Projekat uspostavljanja Nacionalnog parka Igman – Bjelašnica, • Lista biljaka za Crvenu knjigu Bosne i Hercegovine, Šilić Č, Glas. Zem. Muz.

Bosne. Herceg. (PN) (NS), sv.31: 1992-1995: 323-367. Sarajevo. • Nacionalna dijagnostička analiza mediteranskog regiona BiH, IHGF, Sarajevo • Projekat “Gornji horizonti“ – regulacija vodenog režima u slivu rijeke

Trebišnjice, JP „Elektroprivreda RS“ • Prostorni plan RS, Vlada RS, Ministarstvo za urbanizam, stambeno-

komunalne djelatnosti, građevinarstvo i ekologiju u RS, Zavod za urbanizam RS.

• Prostorni plan FBiH (u fazi razvoja).

15

1.4 Odgovarajući internacionalni procesi koji mogu biti relevantni procesu u BiH

• Projekat Emerald mreže u BiH - projekat je imao za cilj da prepozna oblasti od posebnog interesa za konzervaciju na teritoriji BiH i da razvije ograničenu bazu koja sadrži i biotičke i abiotičke parametre odabranih područja. Identificirano je ukupno 28 oblasti sa površinom od 114 120 ha. GIS baza podataka nije uspostavljena..

• WWF – Zaštićene oblasti za živu planetu - Dinaric Arc Ekoregion- ima za cilj pomoći vladama iz ekoregiona da postigne 2012/2012 ciljeve Programa rada na zaštićenim područjima – historijska obaveza od strane 190 vlada da će kreirati globalnu mrežu opsežnih, dobro upravljanih i reprezentativnih terestrialnih i marinskih zaštićenih područja.

• Projekat upravljanja bazenom Neretve i Trebišnjice – cilj ovog projekta je da se poboljša učinkovitost institucija za regulaciju, kontrolu i upravljanje vodenim resursima u okviru bazena rijeke Neretve i Trebišnjice. Projektni cilj i aktivnosti su u potpunosti u skladu sa EU Okvirnom direktivom o vodama. Projekat će imati značajne koristi sa direktnim uticajem na populacije projektne – Ministarstvo za okoliš RH, Ministarstvo za okoliš FB&H, Ministarstvo za okoliš RS.

• LIFE- projekat treće zemlje- “Razvoj nove police upravljanje močvarom Hutovo blato, BiH”. Opsežna naučna istraćivanja biodiverziteta Hutovog blata realizirano je u periodu od dvije godine.

• Studija o održivom razvoju kroz ekoturizam u Bosni i Hercegovini –U sklopu ovog projekta rađeno je na pripremanju digitalnih modela terena, ekoloških mapa i skicu potencijalnih turističkih destinacija sa resursima. Zona studije uključila je planinu Velež i sliv rijeke Plive.

• Prekogranično močvarno područje u donjem toku Neretve – RAMSAR – Posebni ciljevi projekta bili su: 1) da obezbijedi najopsežniji popis baze podataka za močvarno područje u donjem toku Neretve upotrebom nove MedWet baze podataka 2000; 2) da se pripremi projekat s ciljem izrade opsežnog plana prekograničnog upravljanja za oba Ramsar područja; i 3) uključiti lokalne zajednice u proces evaluacije močvare, planiranje i donošenje odluka.

• WWF projekat “Živjeti Neretvu”– Ovaj projekat nastoji upotrijebiti EU standarde da podrži administrativna tijela odgovorna za upravljanje vodama i prirodnim resursima u bazenu rijeke Neretve u BiH. Projekat će postaviti osnov i za kartiranje biodiverzitetskih vrijednosti i hot spotova u bazenu rijeke Neretve u skladu sa Direktivom o staništima, i promovirati pravednu upotrebu vode iz vodenih resursa prema Okvirnoj Direktivi o vodama.

16

1.5 Pravni okvir

U skladu sa propisima Dejtonskog mirovnog sporazuma, upravljanje okolišem je u odgovornosti entiteta, a u FBiH neke nadležnosti se prenose na nivo kantona. Zaštita prirode je u nadležnosti Ministarstva za urbanizam, stambeno-komunalne djelatnosti, građevinarstvo i ekologiju u RS i Ministarstva za okoliš i turizam u FBiH. Ovaj predmet je tretiran kroz nekoliko pravnih dokumenata u oba entiteta (Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o prostornom planiranju, Zakon o šumama). Ovi dokumenti ukazuju na to da bi trebala postojati Strategija za zaštitu prirode na državnom nivou. Strategija bi trebala odrediti zadatke i police za zaštitu prirode i biološke raznolikosti, i osigurati uspostavljanje informacionih sistema za nadgledanje i zaštitu prirode. Strategija bi se trebala pridržavati međuentitetskog programa zaštite prirode. Planovi na nivou općina moraju se pridržavati ovog dokumenta.

Spomenuta ministarstva su odgovorna za uspostavu Crvene knjige. Popis vrsta u Crvenoj knjizi kao i njihovi prirodnih staništa trebalo bi se ostvariti kroz objavljivanje zaštićenih područja, I kroz njihovu inkorporaciju u “zaštićena područja u Evropi”.

“Zaštićeno područje” je dio zemljišta koji je namijenjen za zaštitu i održavanje biološke raznolikosti, prirodnih i kulturnih resursa. Zaštićena područja su:

• Zaštićena prirodna područja, ustanovljena u naučne svrhe ili radi zaštite divljine; uključuju: • kopneno ili priobalno područje s izniminim ili reprezentativnim

ekosustavima, geološkim ili fiziološkim značajkama i/ili vrstama od iznimne važnosti, a koriste se u znanstvene svrhe i/ili monitoring okoliša.

• neizmjenjeno ili neznantno izmjenjeno kopneno i/ili priobalno područje velike površine, koje je zadržalo svoje prirodne značajke i utjecaj, bez stalnoga ili značajnoga staništa ustanovljeno radi očuvanja prirodnih uvjeta,.

• kopneno i/ili priobalno područje izloženo aktivnoj intervenciji radi upravljanja s ciljem osiguranja održavanja staništa i/ili ispunjenja zahtjeva specifičnih vrsta;

• Nacionalni parkovi, prirodno kopno i/ili priobalno područje određeno radi: ustanovljeni u svrhu zaštite ekosistemanatural inland and/or shoreline area designated for: • zaštite ekološkog integriteta jednog ili više ekosustava za sadašnje i

buduće naraštaje. • isključivanja eksploatacije ili posjeta koje mogu uzročiti promjene i

oštećenja prirode. • osiguranja temelja za duhovne, znanstvene, izobrazne, rekreacione i

posjetiteljske svrhe. • Spomenici prirode, su područja sa jednim ili više specifičnih

prirodnih/kulturnih karakteristika od izuzetne ili jedinstvene vrijednosti zbog svojih prirodnih, reprezentativnih ili estetskih osobina ili kulturne važnosti;

• Zaštićeni pejzaži, su kopnena ili priobalna područja nastala međusobnim djelovanjem prirode i čovjeka sa iznimnim estetskim, ekološkim i/ili kulturnim vrijednostima, i često s velikom biološkom raznolikošću.

Prijedlog za proglašenje zaštićenih područja svih kategorija daje se od strane

Ministarstva za urbanizam, stambeno-komunalne djelatnosti, građevinarstvo i

17

ekologiju u RS. U FBiH prijedlog za proglašenje zaštićenih prirodnih područja i Nacionalnog parka daje se od kantonalnog Ministarstva.

Prijedlog za proglašenje zaštićenih područja koja su na području oba entiteta, daje Ministarstva za okoliš FBiH i Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne djelatnosti, građevinarstvo i ekologiju u RS.

Vlada RS je zadužena za usvajanje mjera za upravljanje svim kategorijama zaštićenih područja. U FBiH je ista situacija kao i sa proglašenjem zaštićenih područja. Finansijska sredstva su osigurana iz državnog budžeta i Fonda za zaštitu okoliša.

Eventualna područja mogu biti proglašeni za NATURA 2000 kroz poseban dokument Vlade RS i FBiH (Član 37. Zakona o zaštiti prirode RS, i Član 33. Zakona o zaštiti prirode FBiH). Područja koja mogu biti proglašena su nacionalni parkovi, zaštićena područja prirode, spomenici prirode ukoliko se tamo nalaze vrste i staništa od zajedničkog interesa po internacionalnom kriteriju. Bilo kakav plan ili projekat koji bi mogao uticati na prirodne vrijednosti predjela biće predmet odgovarajuće ocjene njegove implikacije u područje.

Ipak, samo se u Zakonu o zaštiti prirode spominju se NATURA 2000 i drugi internacionalni instrumenti za zaštitu prirode. Ova pitanja se ne spominju u ostalim relevantnim dokumentima kao što su Zakon o šumama, Zakon o lovu, Zakon o prostornom planiranju i dr. Entitetsko zakonodavstvo donekle je zbunjeno u pogledu ovog pitanja i konkretne definicije se razlikuju od zakona do zakona. 1.6 Biogeografski regioni

U skladu sa “Indikativnom kartom biogeografskih regiona EUR 15 + 12” (Evropska agencija za okoliš, Kopenhagen, 2007) u BiH postoje tri biogeografska regiona:

• Kontinentalni, u sjevernom dijelu zemlje, sa nizijama i brežuljcima i sa visokim uticajem Panonske nizije. Klima je kontinentalna sa vrućim ljetima i hladnim zimama. To je regija šuma hrasta kitnjaka i graba.

• Mediteranski, u južnom dijelu zemlje.Sa vrućim ljetima i blagim zimama, ovo je oblast sa najvećom godišnjom količinom padavina u Evropi (preko 5000mm). Najviše kiše pada u toku zimskog perioda. Zemljište je uglavnom krečnjačko i suho (Dinarski krš) sa brojnim podzemnim vodenim tokovima, pećinama, itd. Osnovna vegetacija je submediteranska sa šumama hrasta medunca i šikarama sa suhim krečnjačkim travnjacima.

• Alpski, pokrivaju centralni dio BiH sa visokim planinama Dinarskog područja (do 2368 m). Klima je surova sa blagim ljetima i vrlo hladnim i dugim zimama. Količina padavina tokom godine je vrlo visoka. Glavnu vegetaciju čine visoke šume bukve, jele, te alpski travnjaci na velikim uzvišenjima.

Ova karta se generalno slaže sa sadašnjim biogeografskim zoniranjem Bosne i Hercegovine, ali očigledno postoje neznatna odstupanja granica regiona u skladu sa “Biogeografskim zoniranjem BiH” (STEFANOVIĆ, V., BEUS, V., BURLICA, Č., DIZDAREVIĆ, H. & VUKOREP, I. 1983, Šumarski fakultet, Sarajevo).

18

Karta 1. Biogeografski regioni u BiH

19

Karta 2. Biogeografski regioni u bazenu rijeke Neretve

20

1.7 Staništa iz Aneks-a I Direktive o staništima, i vrste iz Aneks-a II, IV i V Direktive o staništima iz kojih je evidentno prisustvo u BiH

Tabela 3. Staništa iz Aneks-a I Direktive o staništima, koja su prisutna u BiH

Staništa iz Aneks-a I Direktive o staništima u BiH

Referentna lista Biogeografski region

Kod Opis koda Alpski AL

Kontinent.CO

Mediteranski ME

3130

Oligotrofne do mezotrofne stajaće vode sa vegetacijom Littorelletea uniflorae i/ili Isoëto-Nanojuncetea

X X X

3140 Teške oligo-mezotrofne vode sa bentičkom vegetacijom Chara spp. X X

3150 Prirodna eutrofička jezera sa Magnopotamion ili Hydrocharition - tipom vegetacije X X X

3160 Prirodna distrofička jezera i bare X X 3180 * Turloughs “ X X 3220 Alpske rijeke i travnata vegetacija duž njihovih obala X

3240 Alpske rijeke i njihova drvenasta vegetacija sa Salix elaeagnos X X

3260

Ravničarski vodeni tokovi do planinskih nivioa sa vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion

X X X

3270 Rijeke sa blatnjavim obalama sa vegetacijama Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p. X X X

3280

Neprestano plavne mediteranske rijeke sa Paspalo-Agrostidion vrstama i visećim zavjesama Salix i Populus alba

X

3290 Periodično plavljene mediteranske rijeke sa Paspalo-Agrostidion X

4060 Alpske i borealne stepe X

4070 * Grmlje sa Pinus mugo i Rhododendron hirsutum (Mugo-Rhododendretum hirsuti) X

5110

Trajne kserotermofilne formacije sa Buxus sempervirens na stijenovitim nagibima (Berberidion p.p.)

X X X

5130 Formacije Juniperus communis na stepama ili krečnjakim travnjacima X X X

5210 Arborescent matorral sa Juniperus spp. X

6110 * Rupicolous krečnjački i bazofilni travnjaci sa Alysso-Sedion albi X X X

6150 Silikatni alpski i borealni travnjaci X 6170 Alpski I subalpski krečnjački travnjaci X

21




Kontinent.CO

Mediteranski ME

6210

Polu-prirodni suhi travnjaci i grmoviti facijesi na krečnjačkim substratima

(Festuco-Brometalia) (* važno nalazište orhideje)

X X X

6220 * Pseudo-stepe sa travama i jednogodišnjim Thero-Brachypodietea SR3

6230

* Vrste-bujnih Nardus travnjaka, na silikatitnim supstratima u planinskim područjima (i submediteranskim područjima kontinentalne Evrope)

X X

62A0 Istočni submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneratalia villosae) (Scorzoneratalia villosae) X X

6410 Molinia livade na krečnjacima, tresetnim ili glineno-silt-laden tlima (Molinion caeruleae) X X

6430 Zajednice hidrofilnih visokih herb fringe of plains and of the montane to alpine levels X X

6510 Lowland hay meadows (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis) X X

6520 Mountain hay meadows X 7110 * Active raised bare X X X

7210 *Krečnjačke močvare sa Cladium mariscus i vrstama Caricion davallianae X

7220 * Petrifying izvori sa formama sedre (Cratoneurion) X X X 7230 Bazične močvare X X X

8110 Silikatni sipari od planinskih do snježnih visina (Androsacetalia alpinae and Galeopsietalia ladani) X

8120 Krečnjački i calcshist sipari na planinskim i alpskim visinama (Thlaspietea rotundifolii) X X X

8160 * Srednjeevropski krečnjački sipari na brežuljkastim i planinskim nivoima X X X

8210 Krečnjački stjenoviti nagibi sa vegetacijom hazmofita X X X

8220 Silikatni stjenoviti nagibi sa vegetacijom hazmofita X

8230 Silikatne stijene sa pionirskom vegetacijom Siliceous Sedo-Scleranthion ili Sedo albi-Veronicion dillenii X X

8240 * Krečnjački pločnici X X X 8310 Pećine koje nisu otvorene za javnost X X X 9110 Luzulo-Fagetum bukove šume X X

9120

Atlantske acidofilne šume bukve sa Ilex i ponekad sa Taxus u sloju žbunja (Quercion robori-petraeae or Ilici-Fagenion)

X X

9130 Asperulo-Fagetum bukove šume X X

9140 Srednjeevropske subalpinske šume bukve sa Acer and Rumex arifolius X

3 SR-scientific reserve-potrebno je istražiti.

22




Kontinent.CO

Mediteranski ME

9150 Srednjeevropske bukove šume Cephalanthero-Fagion na krečnjacima X

9160 Sub-Atlantske i srednjeevropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli X X

9170 Galio-Carpinetum hrastovo-grabove šume X 9180 * Tilio-Acerion forests of slopes, screes and ravines X 91B0 Termofilne šume Fraxinus angustifolia X

91E0

* Aluvijalne šume sa Alnus glutinosa i Fraxinus excelsior (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)

X X

91F0

Riparian mješovite šume Quercus robur, Ulmus laevis i Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia, duž velikih rijeka (Ulmenion minoris)

X

91G0 * Panonske šume sa Quercus petraea i Carpinus betulus X

91H0 * Panonske šume sa Quercus pubescens X 91K0 Ilirske šume Fagus sylvatica (Aremonio-Fagion) X X 91L0 Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-carpinion) X X

91M0 Panonsko-balkanski turkey oak –sessile hrastove šume X

91R0 Dinarske dolomitne Scots borove šume (Genisto januensis-Pinetum) X X

9250 Quercus trojana šume X 9260 Castanea sativa šume X X 9280 Quercus frainetto šume X X X 92A0 Salix alba i Populus alba galerije X X X 9340 Quercus ilex i Quercus rotundifolia šume X

9410 Acidofilne šume Picea montanih do alpskih visina (Vaccinio-Piceetea) X

9530 * (Sub-) Mediteranske borove šume sa endemičnim crnim borom X X

95A0 Visoke oro-Mediteranske borove šume X X U BiH je prisutno 64 tipova staništa iz Aneksa I, od kojih je 15 prioritetnih. Distribucija po biogeografskim regionima: alpski region 50 (11 prioritetnih), kontinentalni 38 (9 prioritetnih), mediteranski 32 (9 prioritetnih).

23

Tabela 4. Vrste iz Aneks-a II, III i IV koje su prisutne u BiH Vrste iz Aneks-a II, IV i V Direktive o staništima u BiH

Referentna lista Po

Aneksima Biogeografski

regioni

Br. Naučno ime Klasa

Prisustvo u slivu rijeke

Neretve II IV V

Alpski AL

Kontinenent. CO

Mediterans. ME

1 Rhinolophus euryale Sisari X X X X X

2 Rhinolophus ferrumequinum Sisari X X X X X

3 Rhinolophus hipposideros Sisari X X X X X

4 Rhinolophus mehelyi Sisari X X X X

5 Barbastella barbastellus Sisari X X X X

6 Miniopterus schreibersi Sisari X X X X X

7 Myotis bechsteini Sisari X X X X 8 Myotis capaccinii Sisari X X X X X 9 Myotis emarginatus Sisari X X X X X 10 Canis lupus * Sisari X X X X X X 11 Ursus arctos * Sisari X X X X X X 12 Lutra lutra Sisari X X X X X X 13 Martes martes Sisari X X X X X 14 Mustela putorius Sisari X X X X X 15 Lynx lynx Sisari X X X 16 Felis silvestris Sisari X X X X X

17 Rupicapra rupicapra balcanica Sisari X X X

18 Testudo hermanni Gmizavci X X X X 19 Emys orbicularis Gmizavci X X X X X X 20 Lacerta agilis Gmizavci X X X X X 21 Lacerta viridis Gmizavci X X X X X 22 Podarcis muralis Gmizavci X X X X X 23 Ophisaurus apodus Gmizavci X X X 24 Elaphe situla Gmizavci X X X X

25 Elaphe quatuorlineata Gmizavci X X X X

26 Elaphe longissima Gmizavci X X X X X 27 Coluber jugularis Gmizavci X X X 28 Coluber najadum Gmizavci X X X 29 Coronella austriaca Gmizavci X X X X 30 Natrix tessellata Gmizavci X X X X X 31 Telescopus falax Gmizavci X X X 32 Vipera ursinii Gmizavci X X X 33 Vipera amodites Gmizavci X X X X X 34 Triturus carnifex Vodozemci X X X X X

24

Vrste iz Aneks-a II, IV i V Direktive o staništima u BiH

Referentna lista Po


regioni



Neretve II IV V

Alpski AL

Kontinenent. CO

Mediterans. ME

35 Triturus dobrogicus Vodozemci X X 36 Salamandra atra Vodozemci X X X 37 Proteus anguinus * Vodozemci X X X X X 38 Bombina bombina Vodozemci X X X 39 Bombina variegata Vodozemci X X X X X X 40 Rana dalmatina Vodozemci MD X MD 41 Rana graeca Vodozemci X X X X X 42 Rana latastei Vodozemci MD X MD 43 Rana lessonae Vodozemci MD X MD 44 Rana esculenta Vodozemci MD X MD 45 Rana ridibunda Vodozemci X X X X X 46 Rana temporaria Vodozemci MD X MD 47 Bufo viridis Vodozemci X X X X X 48 Hyla arborea Vodozemci X X X X X

49 Eudontomyzon danfordi (o) Ribe X X

50 Lethenteron zanandreai (V) Ribe X X X

51 Petromyzon marinus (o) Ribe MD X MD

52 Lampetra fluviatilis Ribe MD X MD 53 Acipenser naccarii * Ribe MD X MD 54 Acipenser sturio * Ribe X X X X 55 Alosa fallax nilotica Ribe MD X MD

56 Hucho hucho (natural populations) V Ribe X X X X

57 Salmo marmoratus (o) Ribe X X X X

58 Thymallus thymallus Ribe X X X X X 59 Umbra krameri (o) Ribe X X X 60 Alburnus albidus (o) Ribe X X X 61 Aspius aspius (V) Ribe X X X

62 Barbus meridionalis (V) Ribe X X X

63 Chalcalburnus chalcoides(o) Ribe X X X

64 Gobio albipinnatus (o) Ribe X X X

65 Gobio kessleri (o) Ribe X X X

66 Gobio uranoscopus (o) Ribe X X X

67 Phoxinellus adspersus (o) Ribe X X X

25


Referentna lista Po


regioni



Neretve II IV V

Alpski AL

Kontinenent. CO

Mediterans. ME

68 Phoxinellus alepidotus (o) Ribe X X

69 Phoxinellus ghetaldi (o) Ribe X X X

70 Phoxinellus metohiensis(o) Ribe X X X

71 Phoxinellus pstrossi(o) Ribe X X X

72 Rhodeus sericeus amarus (o) Ribe X X X

73 Rutilus pigus virgo (V) Ribe X X X

74 Cobitis elongata (o) Ribe X X 75 Misgurnus fossilis (o) Ribe X X

76 Sabanejewia aurata (o) Ribe X X

77 Aphanius fasciatus (o) Ribe X X X

78 Gymnocephalus schraetzer Ribe X X

79 Zingel streber (o) Ribe X X 80 Zingel zingel (V) Ribe X X

81 Knipowitschia panizzae (o) Ribe X X X

82 Pomatoschistus canestrini (o) Ribe X X X

83 Cottus gobio (o) Ribe X X X

84 Helix pomatia Beskičmenj

aci X X X X X

85 Lithophaga lithophaga

Beskičmenjaci X X X

86 Pinna nobilis Beskičmenj

aci X X X

87 Congeria kusceri Beskičmenj

aci X X X

88 Astacus astacus Beskičmenj

aci X X X X X

89 Austropotamobius torrentium*


90 Bolbelasmus unicornis

Beskičmenjaci X X MD MD

91 Buprestis splendens Beskičmenj

aci X X X X X

92 Cerambyx cerdo Beskičmenj

aci X X X X X X

26


Referentna lista Po


regioni



Neretve II IV V

Alpski AL

Kontinenent. CO

Mediterans. ME

93 Graphoderus bilineatus

Beskičmenjaci X X X X X X

94 Lucanus cervus Beskičmenj

aci X X X X X

95 Morimus funereus Beskičmenj

aci X X X X X

96 Osmoderma eremita *


97 Rosalia alpina * IBeskičmenj

aci X X X X

98 Callimorpha quadripunctaria (o) *

Beskičmenjaci X X

99 Euphydryas aurinia (o)

Beskičmenjaci X X X X X

100 Hypodryas maturna


101 Leptidea morsei

Beskičmenjaci X X X X

102 Lycaena dispar


103

Nymphalis vaualbum *

Beskičmenjaci MD X X MD MD

104 Parnassius apolo


105 Zerynthia polyxena

Beskičmenjaci X X X X X

106 Sphagnum L. spp Biljke X X X X X

107

Asplenium adulterinum Milde (R) Biljke X X X

108

Botrychium simplex Hitchc. (V) Biljke X MD

109

Marsilea quadrifolia L. (V) Biljke X MD MD

110 Lycopodium spp. Biljke X X X

111

Echium russicum J.F.Gemlin Biljke X X

112

Adenophora lilifolia (L.) Ledeb. ex A. DC. (V)

Biljke X X X

113

Cerastium dinaricum G. Beck et Szysz. (V) Biljke X X X

114

Thlaspi jankae A. Kern. (R) Biljke X X

27


Referentna lista Po


regioni



Neretve II IV V

Alpski AL

Kontinenent. CO

Mediterans. ME

115

Aquilegia kitaibelii Schott (E) Biljke X X

116

Pulsatilla grandis Wenderoth (R) Biljke X X X

117 Arnica montana L. Biljke X X

118

Eryngium alpinum L. (V) Biljke X X

119 Gentiana lutea L Biljke X X

120

Gladiolus palustris Gaud. (V) Biljke X X X

121

Scilla litardierei Breistr. (V) Biljke X X

122 Ruscus aculeatus L. Biljke X X X X

123 Galanthus nivalis L. Biljke X X X X X

124

Cypripedium calceolus L. (E) Biljke X X X X

125

Liparis loeselii (L.) Rich. (Syn.: Pseudorchis loeselii (L.) S.F.Gray) (Ex)

Biljke X X MD

Tabela 5. Broj vrsta po klasama

Klasa

Prisustvo u BiH

Prisustvo u slivu rijeke Neret

ve

Aneks II Prioritet Aneks

IV Aneks

V Alpski

Kontinentalni

Mediterans

ki

Sisari 17 14 14 2 4 2 17 15 15 Gmizavci 16 16 5 0 15 0 8 8 15 Vodozemci 15 13 5 1 11 3 9 6 12 Ribe 35 18 33 2 1 3 11 17 19 Beskičmenjaci 22 18 15 5 15 2 18 15 16 Biljke 20 9 14 0 0 6 17 6 6

28

Klasa

Prisustvo u BiH

Prisustvo u slivu rijeke Neret

ve

Aneks II Prioritet Aneks

IV Aneks

V Alpski

Kontinentalni

Mediterans

ki

UKUPNO 125 88 86 10 46 16 80 67 83

Tabela 6. Vrste iz Aneks-a II Direktive o staništima po biogeografskim regionima, prioritetnom statusu I klasama (vrste relevantne za Natura2000)

Klasa Anex II Prioritet

Alpski

Prioritet

Kontinentalni

Prioritet

Mediteranski

Prioritet

Sisari 14 2 14 2 12 2 12 2 Gmizavci 5 0 2 0 1 0 4 0 Vodozemci 5 1 4 1 2 0 3 1 Ribe 33 2 10 0 16 0 17 2 Beskičmenjaci 15 5 14 5 12 2 10 2 Biljke 14 0 12 0 2 0 3 0 UKUPNO 86 10 56 8 45 4 49 7

1.8 Postojeće mogućnosti i olakšice GIS kapaciteti uspostavljena su u:

• Zavodu za urbanizam RS, Banja Luka, digitalne mape upotrebe zemljišta u RS

• Kantonalni zavod za urbanizam, Sarajevo • Geodetski zavod Sarajevo - Corine mapa pokrivenosti BiH land, 1:100 000,

2000 • Agropedološki zavod, Sarajevo • Općinski uredi za prostorno planiranje u Mostaru i Trebinju • Institut za hidrotehniku, Sarajevo, mape upravljanja vodama • Javno preduzeće “BH Šume”- digitalne mape šuma (u izradi) • Javno preduzeće za šume RS “Šume RS”- digitalne mape šuma (u izradi) • Šumarski fakultet, Univerzitet u Banja Luci – mape šuma (u izradi), GIS baza

podataka mreže zaštićenih područja - BUCALO, V. et al., 2006: Projekat mreže zaštićenih objekata prirode (fazni izvještaj za 2006. godinu), Šumarski fakultet u Banjoj Luci., GIS baza podataka staništa I ugroženih biljnih vrsta RS (u izradi).

• Agronomski fakultet, Univerzitet u Banja Luci • Poljoprivredni zavod, Banja Luka – FAO poljoprivredne mape • Poljoprivredni institut, Sarajevo – FAO poljoprivredne mape • Poljoprivredni institut, Mostar – FAO poljoprivredne mape • Državni ured za geodeziju, Banja Luka – Razvoj digitalnih topografskih mapa,

1:25000 – JICA (u izradi) • Javno preduzeće “Vodno područje slivova rijeke Save”, Sarajevo – mape

upravljanja vodama

29

• Javno preduzeće “Vodno područje slivova Jadranskog mora”, Mostar - mape upravljanja vodama

• Javno preduzeće za upravljanje vodama RS “Vode RS” - mape upravljanja vodama

• Zavod za vodoprivredu RS RS, Bjeljina – mape upravljanja vodama • “Projekt” a.d., Banja Luka • “Gisdata” Sarajevo • “Geocentar” Banja Luka • “Infomap” Novi Grad

Ostali relevantni nivoi koji bi se mogli naći su: hidrologija, geologija, pedologija, klimatologija ali svi na zakonskoj razini ili su ograničeni na lokalna područja. 2 Identifikacija zainteresiranih strana 2.1 Odgovorne vlasti na različitim nivoima, i njihove uloge i odgovornosti u

toku procesa Vlasti na državnom nivou

• Ministarstvo vanjskih poslova – pregovaranje u internacionalnim sporazumima

tel: +387 33 281-125, 281-126, 281-289, fax: +387 33 281-335 e-mail: [email protected] web site: www.mvp.gov.ba

• Direkcija za evropske integracije – saradnja integracijskih procesa BiH u EU

Tel: +387 33 264-330, Fax: +387 33 220-157 e-mail: [email protected] web site: www.dei.gov.ba

Entity level RS Entitetski nivo RS

• Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne djelatnosti, građevinarstvo i ekologiju u RS – odgovornost za provedbu strategije zaštite okoliša, prostorno planiranje, upravljanje prirodnim resursima.

30

tel: +381 51 348-600, 348-611 fax: +381 51 316-174 e-mail: [email protected]

• Ministarstvo obrazovanja i kulture RS – odgovornost za upravljanje Nacionalnim parkovima

tel: 051/331-422 fax: 051/331-423 e-mail: [email protected]

• Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS – odgovornost za upravljenje prirodnim resursima

Bijeljina office tel: 055/209-412 fax: 055/210-353 Banja Luka office tel: 051/331-634 phax: 051/331-631 e-mail: [email protected]

• Ministarstvo nauke i tehnologije RS – odgovornost za razvoj naučnih, tehničkih i drugih resursa

tel: 051/331-542 fax: 051/331-548 e-mail: [email protected]

FBiH

• Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede FBiH – odgovornost za upravljanje šumarskim, poljoprivredom i vodenim resursima, održivi razvoj i integralnu zaštitu šumskih ekosistema

tel: +387 33 443-338 fax: +387 33 663-659 i 206-638 e-mail: [email protected] web site: www.fmpvs.gov.ba

• Ministarstvo finansija – odgovornost za finansiranje zaštite okoliša

tel: +387 33 203 147;203-148 fax: +387 33 203 152 web site: www.fmf.gov.ba e-mail: [email protected]

• Ministarstvo nauke i obrazovanja FBiH – razvoj naučnih aktivnosti, saradnja, koordinacija naučno-istraživačkih aktivnosti, razvoj naučno-istraživačkih institucija, razvoj investicijskih tehnologija I ljudskih resursa u naučno-istraživačkom polju

31

Mostar office tel: +387 36 355-700 fax: +387 36 355-742 Sarajevo office tel/fax: +387 33 276-380 e-mail: [email protected], [email protected]

• Ministarstvo okoliša i turizma FBiH – zažtitta okoliša, izrada okolišnih strategija i polica, nadgledanje aktivnosti kantonalnih ministarstava za okoliš

tel: +387 33 562 870 fax:+ 387 33 201 602

• Ministarstvo za prostorno uređenje FBiH – planiranje i unaprjeđenje prostora; polica korištenja zemljišta na federalnom nivou; izrada, provedba i primjena Prostornog plana FBiH, rukovođenje dugoročnim razvojem u korištenju prirodnih resursa;

tel/fax: + 387 33 473 124 tel /fax: + 387 33 663 548 e-mail: [email protected] web site: http://www.fmpu.gov.ba/

Međuentitetski nivo

• Međuentitetsko okolinsko upravljačko tijelo – pružanje stručnog savjetovališta nadležnim ministarstvima, izrada Crvene liste za BiH, koordinacija imeđuentitetske strategije za zaštitu prirode u BiH i izrada smjernica za koordinaciju i saradnju u prekograničnim zaštićenim područjima.

Kantonalni nivo (Hercegovačko-neretvanski kanton)

• Ministarstvo građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša –odgovornost za kantonalni nivo zaštite

Općinski nivo FBiH

• Općina Konjic - ++387 (0)36 712 200 • Općina Jablanica - ++387 (0)36 751 300 • Općina Stolac - ++387 (0)36 853 103 • Općina Ljubuški - ++387 (0)39 833 420 • Općina Široki brijeg - ++387 (0)39 706 370 • Grad Mostar - ++387 (0)36 500 637 • Općina Čapljina - ++387 (0)36 805 052 • Općina Čitluk - ++387 (0)36 640 120 • Općina Neum - ++387 (0)36 880 185

32

RS

• Općina Trebinje - ++387 (0)59 260 123 • Općina Bileća - ++387 (0)59 372 233 • Općina Gacko - ++387 (0)59 464 433 • Općina Ljubinje - ++387 (0)59 621 250 • Općina Nevesinje - ++ 387 (0)59 601 611 • Općina Berkovići - ++ 387 (0)59 860 111 • Općina Kalinovik - ++387 (0)57 623 191

2.2 Related relevant administrative bodies

• Javno preduzeće “Vodno područje slivova Jadranskog mora” tel: +387 36 397881 fax: +387 36 397883 web site: www.jadran.ba

• Republička agencija za vode RS

tel: +387 55 201 784, fax: 211-517, 220-363 e-mail: [email protected] ; [email protected] ; [email protected] web: www.voders.org

• Javno preduzeće “Elektroprivreda RS”

tel: +387 59 277 101, faks: +387 59 277 120 web site: www.ers.ba

• Javno preduzeće “Elektroprivreda BiH”

tel: +387 33 751 000 tel/fax: +387 33 751 008 web site: www.elektroprivreda.ba

• Javno preduzeće “Elektroprivreda” HZHB d.d.

tel. +387 36 310 847, 327 116 fax.+387 36 317 157 e-mail: [email protected] web site: www.ephzhb.ba

• Javno šumarsko preduzeće „ BH Šume“

33

tel/fax: +387 33 668 249

• Javno šumarsko preduzeće „Šume RS“

tel : +387 57 405-303; +387 51 214-794 e-mail: [email protected]; [email protected] web site: www.sumers.org

• Javno preduzeće „Hercegbosanske Šume“

tel : +387 34 274 801

• Javno preduzeće Park prirode „Hutovo blato“

tel./fax: +387 36 814 716, 814 715 e-mail: [email protected] web site: www.hutovo-blato.ba

• Javno preduzeće Park prirode „Blidinje“

tel/faks + 387 39 718 514 tel. + 387 39 718 515 e-mail: [email protected] web site: www.tel.net.ba/blidinje

2.3 Ostale relevantne zainteresirane strane za proces

• Urbana i ruralna populacija u slivu rijeke Neretve • Zemljoposjednici u slivu rijeke Neretve • Lovačko društvo BiH • Sportsko-ribolovno društvo BiH • Turistička zajednica HNK/Ž • Udruženja farmera

2.4 Relevantne zainteresirane strane u institucijama EU

• Evropska okolišna agencija • Direkcija za okoliš EK – općenito za okoliš • Direkcija za okolišEK – općenito za poljoprivredu i ruralni razvoj • Evropska pomoć – Ured za kooperacije • DG Proširenje (DG Enlargement) • Delegacija EK u Sarajevu

34

2.5 Relevantne NVO za proces

Tabela 7. Relevantne NVO

Ime organizacije Adresa Telefon Kontakt osoba Oblast djelovanja

Udruženje za zaštitu okoline „Zeleni-Neretva“

Omladinska 4, 88400 Konjic

036 728 470 Amir Variščić Zaštita okoliša

Ornitološko društvo “Naše ptice”

Semira Frašte 6/14, Sarajevo, 71000

033 453 158 Dražen Kotrošan

Istraživanje i zaštita ptica i njihovih staništa u BiH

Omladinska ekoloska organizacija ''Juznjacko plavo nebo''

Dubrovacki put br.4; Trebinje 89101

059-260-542 Dusan Toholj Zaštita okoliša

Ekološka Udruga «Bura» Mostar

Kralja Tvrtka 5, 88000 Mostar

036 313228 Dražan Rosić Zaštita okoliša

Udruga prijatelja prirode «Močvara» Čapljina

Ul. Gojka Šuška 36, 88300 Čapljina

036 809040 Zdenka Jelčić Zaštita okoliša i obrazovanje

EKO Neretva Zgrada Muzeja, 88420 Jablanica

036/ 753-656 Zekija Begović Zaštita okoliša

NVO Solidarnost za jug

Kninska 1, Trebinje, 89101

059/274-000 Dr Stanko Buha Zaštita okoliša

Humanitarna org. „IZVOR“ MOSTAR

Rudarska 93, 88000 Mostar

036/347 007 Sonja Karacic Zaštita okoliša

HRVATSKA EKOLOSKA UDRUGA BUNA

BUNA bb MOSTAR 88202

036 480 380 Damir Brljević Zaštita okoliša

Centar za razvoj Hercegovine

Ložiona bb, Trebinje, 89101

059/260-375 Slobodan Vulešević

Podizanje nivoa kvaliteta življenja harmonizacijom prirodnih resursa i kapaciteta lokalne zajednice i regiona

Ekoloska sekcija Klub skakaca ''Mostari''

Stari Most Mostar 88000

0038761683-445 Elvis Redzic Zaštita okoliša

35

Ime organizacije Adresa Telefon Kontakt osoba Oblast djelovanja

Ekološka udruga Eko-Jasenica

Jasenica bb, Mostara, 88000 Mjesni ured

063/349876 Lazo Rajič Zaštita okoliša

ArborMagna-Banjaluka

Stepe Stepanovića 75a, Banja Luka

065/714143 Jugoslav Brujić Zaštita okoliša

Ekomreža BiH Cara Lazara 24, Banja Luka

051 433 142

Fondeko Sarajevo 033/ 211-354 Edin Abadžić Podsticanje na održivi razvoj i kvalitet života

Moja Neretva Jablanica 036/ 325-018 Danijela Petrović

Ecological organization “Lijepa Naša Neretva”

Mostar 036/ 317-080 Milka Markota

Oaza Mostar 036/ 551-479 Zarema Obradović Zaštita okoliša

Eko Jablanica Jablanica 036/ 753-656 Idriz Čilić

REC Sarajevo 033/ 209-130 Jasna Draganić Pružanje pomoći u rješavanju okolišnih problema

2.6 Ostale relevantne zainteresirane strane

• Globalno Okolišni Fond (GEF), pomaže zemljama u razvoju finansirajući projekte i programe koji štite globalni okoliš - www.gefweb.org

• UN Program razvoja (UNDP), podržava razvoj programa u okolišnim fokalnim područjima biodiverziteta, klimatskih promjena, internacionalnih voda, degradacije zemljišta, otpornih organskih zagađivača i nastanka ozonskog sloja – GEF agencija za implementaciju - www.undp.org

• UN Okolišni program (UNEP), njihova misija je da obezbijedi rukovođenje i podsticanje partnerstva u brizi za okoliš inspirisanjem, informiranjem i omogućavanjem državama i narodima da poboljšaju kvalitete svog života bez kompromitiranja budućih generacija - GEF agencija za implementaciju - www.unep.org

• Svjetska banka, bitan izvor finansijske i tehničke pomoći zemljama u razvoju širom svijeta - GEF agencija za implementaciju - www.worldbank.org

• Norveška vlada – Norveška vlada je navela da će Norveška biti vodeća nacija u okolišnoj polici - www.regjeringen.no

• Finansiranje vlade & agencije za pomoć (GAA) - www.panda.org/about_wwf/how_we_work/gaa

• DAI – razvojne alternative, inc. – njihova misija je da naprave razliku u svijetu pomaganjem društvima i ekonomijama da postanu prosperitetnije, pravednije, sigurnije, stabilnije, efikasnije i bolje ozakonjene - www.dai.com

36

3 Identifikacija i selekcija prve grupe mogućih pilot područja u bazenu rijeke Neretve

S ciljem identificiranja i selekcije mogućih pilot područja na kojima bi se primijenili Evropski standardi za zaštitu biodiverziteta, potrebno je označiti: 1. Prva selekcija zaštićenih područja ne može biti urađena slijedeći strogo kriterije date u prvom stadiju Aneksa III Direktive o staništima; 2. Odabiranje kriterija za selekciju područja uslovljen je postojanjem kvaliteta i kvantiteta podataka za dato područje, npr. za bazen rijeke Neretve. Ovo je posljedica različitih okolnosti:

• Uprkos velikom broju naučnih dokumenata koji se odnose na floru, faunu, staništa i raznolikost ekosistema u slivu rijeke Neretve, BiH ne posjeduje dovoljno informacija koji bi se mogli iskoristiti u primjeni datog kriterija.

• BiH ne posjeduje bazu podataka i nove popise flore, faune, tipova staništa i ekosistema

• BiH nije realizirala projekte za stvaranje Crvene liste vrsta i staništa • Većina BH ugroženih, specifičnih ili endemičnih vrsta i tipova staništa nosi

popisani u Aneksima Direktive o staništima. • Ne postoji profesionalna institucija na entitetskom kao i na državnom nivou

koja može upravljati djelatnostima u oblasti zaštite biodiverziteta u skladu sa evropskim standardima.

3.1 Definicija odabranog kriterija Sliv rijeke Neretve je poznat kao jedan od najinteresantnijih slivova sa aspekta raznolikosti flore, faune, gljiva, tipova staništa i ekosistema u cijelom regionu, kao i u Evropi. Mnogobrojne su naučne publikacije o specifičnim obilježjima u bio- i ekološkom smislu (pogledati Naučne publikacije). Ipak BiH nije realizirala projekte koji bi identificirali vrste i tipove staništa na njenoj teritoriji, ni projekte koji bi ocijenili stepen njihove ugroženosti. 1. Slijedeći Evropske standarde kao prvi kriterij za odabir pilot područja, prvi korak bi bio identificiranje prisustva vrsta iz Aneksa II Direktive o staništima i Aneksa I Direktive o pticama. U skladu sa rezultatima Emerald projekta BiH, na području rijeke Rame (BA0000008), Doljanke (BA0000007), kanjonu rijeke Bijele (BA0000006), Dive Grabovice (BA0000005), Zlatara (BA0000004), kanjonu rijeke Idbar (BA0000003), kanjonu rijeke Rakitnice (BA0000001) i gornjeg toka rijeke Neretve (BA0000002), prisutne su sljedeće vrste koje se zahtjevaju očuvanje staništa: Sisari: Rhinolophus ferrumequinum, Rhinolopus hipposideros, Rhinolopus euryale, Miniopterus schreibersi, Myotis emarginatus, Myotis capaccini, Lynx lynx, Canis lupus; Vodozemci/Gmizavci: Testudo hermanni, Triturus carnifex, Emys orbicularis, Bombina variegata, Vipera ursini, Elaphe quatuorlineata; Ribe: Salmo marmoratus, Rhodeus sericeus amarus, Cottus gobio, Barbarus meridionalis; Beskičmenjaci: Cerambyx cerdo, Lucanus cervus, Morimus funereus, Osmoderma eremita, Rosalia alpina, Lycaena dispar, Euphydryas aurinia.

37

2. Sljedeći kriterij u odabiru pilot područja bio bi predlaganje za zaštitu raznovrsnosti tipova staništa iz Aneksa I Direktive o staništima Za sliv rijeke Neretve, sljedeći tipovi staništa su od zajedničkog interesa i zahtijevaju uspostavljanje Specijalna područja konzervacije (SAC’s): 3220 Alpske rijeke i travnata vegetacija duž njihovih obala 4060 Alpske i borealne stepe 6170 Alpski i subalpski krečnjački travnjaci 6210 Polu-prirodni suhi travnjaci i grmoviti facijesi na krečnjačkim substratima

(Festuco-Brometalia) (* važno nalazište orhideje) 62A0 Istočni submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneratalia villosae) 7220 * Petrifying springs sa formama sedre (Cratoneurion) 8120 Krečnjačke i calcshist sipari planinskog do alpskih visina

(Thlaspietea rotundifolii) 8160 * Srednjeevropski sipari brežuljkastih i planinskih visina 8210 Krečnjački stjenoviti nagibi sa vegetacijom hazmofita 8240 * Krečnjački pločnici 8310 Pećine koje nisu otvorene za javnost 9180 * Tilio-Acerion šume na nagibima, siparima i kotlinama 91E0 * Aluvijalne šume sa Alnus glutinosa iFraxinus excelsior (Alno-Padion,

Alnion incanae, Salicion albae) 91R0 Borove šume dolomita i dolomitskih rendzina Dinarida (Genisto januensis-Pinetum) 9530 * (Sub-) mediteranske borove šume sa endemičnim crnim borom 3. Neizbježan kriterij u postupku zaštite biodiverziteta na generalnom nivou, pa tako i u ovom slučaju, su opće karakteristike biodiverziteta identificiranog područja. U skladu sa rezultatima nekoliko relevantnih projekata (Prvi nacionalni izvještaj o implementaciji Konvencije o biološkoj raznolikosti u BiH, Projekat Emerald mreže, LIFE-projekat trećih zemalja “Razvoj nove police upravljanja za močvaru Hutovo blato, BiH”, Lower Neretva valley transboundary wetland – RAMSAR, Nacionalna dijagnostička analiza mediteranskog region BiH, Prijedlog mreže zaštićenih područja RS), sliv rijeke Neretve je okarakterisan ekstremno visokim stupnjem raznolikosti staništa od izvora do ušća u Jadransko more. Konkretne ekološke i globalne vrijednosti su u reliktno-refugijalnim staništima kanjona rijeke Neretve i njenih pritoka u kojimai danas žive biološki veoma stare vrste biljaka i životinja. Kopnene kanjonske zajednice su obično veoma interesantne polidominantne šumske zajednice, reliktne borove šume na dolomitima i krečnjacima, zajednice na stjenovitim nagibima, sipinama, itd.

“Refugijumi sliva rijeke Neretve posjeduju neponovljive geomorfološke forme, različite tipove tla, hidrološku mrežu i eko-klimu koji stvaraju najviše stupnjeve ekološke raznolikosti i raznolikosti vrsta u BiH, kao i u Dinaridima. Kanjoni gornjeg toka rijeke Neretve sadrže antičke forme prirode i bogatstvo stenoendemičnih i reliktnih biljnih i životinjskih vrsta, te daju važno mjesto ovoj oblasti u globalnom biodiverzitetu.” (Nacrt prvog nacionalnog izvještaja o implementaciji Konvencije o biološkoj raznolikosti u BiH: BiH- of the first national report on implementation of CBD in BiH: BiH – Zemlja raznolikosti).

Lokacije od izvanredne važnosti sa aspekta očuvanja biološke I ekološke

raznolikosti u slivu rijeke Neretve su:

38

o Izvor u planinskoj zoni Borač, nizvodno do Uloga – gudura između Zelengore na istoku i planine Crvanj na zapadu

o Kanjon downstream od Uloga do Glavatičeva, jedan od najočuvanijih, i najprirodnijih dijelova okoliša Bosne i Hercegovine.

o Kanjon od Glavatičeva do Đajića, uzvodno od Konjica o Kanjon rijeke Ljute o Kanjon rijeke Rakitnice o Gudura - Kanjon rijeke Trešanice o Kanjon rijeke Neretvica o Kanjon rijeke Idbar o Kanjon rijeke Bijele o Gudura i kanjon rijeke Rame sa nekoliko pritoka (Klek, Here, Krupić i

vodopad u selu Duge) o Kanjon rijeke Doljanke u blizini Jablanice o Kanjon rijeke Grabovice o Gudura Glogošnica o Kanjon od donjeg dijela Jablanice do Mostarske ravni (Salakovac) o Kanjon rijeke Drežnice o Izvor rijeke Bune pored Blagaja o Gudura i kanjon rijeke Bregave uzvodno od Stoca o Gudura i kanjon rijeke Neretva sa divljim tokom od Blagaja do Čapljine o Gudura i kanjon rijeke Trebižat od Gabele do Vrlika o Dolina rijeke Krupe

Na bazi utvrđenog kriterija, jasno je da se gornji tok rijeke Neretve izdvaja kao naročito važan u okviru lokalnih, regionalnih i globalni potreba zaštite biodiverziteta.

3.2 Identifikacija i selekcija mogućeg/ih područja

Na osnovama postavljenog kriterija, šire područje zone Glavatičeva sa uzvodnim i nizvodnim kanjonom na Neretvi, izabrano je kao odgovarajuće pilot područje za angažiranje prvih koraka u implementaciji Evropskih standarda za zaštitu biodiverziteta. 4 Odabir metodologije za identifikaciju i selekciju područja slijedeći EU

HD pristup

Proces selekcije za područja zaštićena u skladu sa propisima EU Direktive o staništima (mreža Natura 2000) slijedio je vrlo različite pristupe u različitim zemljama članicama EU, tako da je vrlo kompleksan zadatak odabir najpogodnije metodologije koja će se primijeniti. Na osnovu eventualnih mogućnosti i ograničenja svake analizirane metodologije, došli smo do sljedećih zaključaka.

Budući da je glavni zadatak selektovati područja u skladu sa reprezentativnim staništima i vrstama propisanim u Aneksu I i II Direktive o staništima, treba imati na umu da bi informacije o procentu staništa/vrsta prisutnih na području u odnosu sa ukupni nacionalni, trebale biti uključene u standardne forme podataka za svako područje; odgovarajući process selekcije bi trebao početi sa adekvatnim informacijama u smislu prisustva i distribucije staništa i vrsta u čitavoj zemlji. Pošto su sve zemlje članice EU morale sastaviti listu najboljih područja biljnog i životinjskog svijeta koja sadrži staništa i vrste popisane u Direktivi o staništima i Direktivi o pticama, eventualno sličan process u BiH bi bio najbolji početak - iznošenjem

39

kompletnih popisa relevantnih staništa i vrsta (centralna baza podataka). Ovakva vježba bi u svakom slučaju bila korisna za zaštitu prirode.

Metodologija

1. Identifikacija: a) Tipova staništa iz Aneksa I Direktive o staništima u širem području

Glavatičeva sa uzvodnim i nizvodnim kanjonom rijeke Neretve (pilot područje).

b) Tipova staništa iz Aneksa I Direktive o staništima u slivu rijeke Neretve

2. Izrada GIS mapa sa svim tipovima staništa: a) na pilot području. b) u slivu rijeke Neretve

3. Uspostavljanje baze podataka identificiranig tipova staništa. Ova baza bi mogla poslužiti kao osnova za buduću nacionalnu bazu podataka sa svim relevantnim informacijama o tipovima staništa koja se trebaju zaštiti u BiH.

4. Ocjena stupnja ugroženosti vrsta iz Aneksa II Direktive o staništima i Aneksa I Direktive o pticama u BiH

a) na pilot području. b) u slivu rijeke Neretve

5. Ocjena distribucije i veličine populacija vrsta iz Aneksa II Direktive o staništima i Aneksa I Direktive o pticama u staništima definiranim u Aneksu I Direktive o staništima u BiH

a) na pilot području. b) u slivu rijeke Neretve

6. Uspostavljanje baze podataka identificiranih vrsta. Ova baza bi mogla poslužiti kao osnova za buduću nacionalnu bazu podataka sa svim relevantnim informacijama o identificiranim vrstama čija konzervacija zahtjeva konzervaciju staništa, a to traži strogu zaštitu ili uzorkovanje i eksploatacija mogu biti subjekt upravljačkih mjera u BiH.

7. Selekcija prioritetnih područja u slivu rijeke Neretve u cilju postavljanja

ekološke mreže. Među područjima koja imaju preduvjete da budu odabrani za zaštitu biodiverziteta po evropskim standardima, potrebno je prepoznati prioritete, koji će biti određeni po kriteriju iz Aneksa III Direktive o staništima.

8. Identifikacija specifičnih BH tipova staništa čija konzervacija zahtjeva

osnivanje zaštićenih područja u BiH i vrsta sa potrebama očuvanja u slivu rijeke Neretve.

9. Identifikacija staništra i vrsta koje se trebaju konzervirati u BiH, a koje nisu

prisutne u Aneksima Direktiva o staništima i pticama.

10. Identifikacija potrebnih pravnih promjena za usklađivanje zakona o okolišu u BiH i za usklađivanje sektorskih zakona (šume, prostorno planiranje, upotreba zemljišta itd.)

11. Identifikacija potencijalnih izvora finansiranja za potrebe konzervacije

identificiranih područja.

12. Učešće različitih sektora zainteresovanih strana (vodoprivreda, šumarstvo, poljoprivreda, privatni sector) u procesima, uključujući identifikaciju područja i proglašenje te mogući prijedlog za pravne promjene.

40

5 Identifikacija gapova

• Uprkos velikom broju naučnih dokumenata koji se odnose na floru, faunu, staništa i raznolikost ekosistema u slivu rijeke Neretve, BiH je posjeduje dovoljno informacija koji bi se mogli iskoristiti u primjeni datog kriterija.

• BiH ne posjeduje bazu podataka i nove popise flore, faune, tipova staništa i ekosistema

• Nedostaju digitalne mape, satelitske slike, GIS podloge relevantnih podataka u odgovarajućim razmjerama

• BiH nije realizirala projekte za stvaranje Crvene liste vrsta i staništa • Većina BH ugroženih, specifičnih ili endemičnih vrsta i tipova staništa nosi

popisani u Aneksima Direktive o staništima. • Ne postoji profesionalna institucija na entitetskom kao i na državnom nivou

koja može upravljati djelatnostima u oblasti zaštite biodiverziteta u skladu sa evropskim standardima.

• Trenutno stanje zaštite okoliša u BiH je okarakterisano ekstremno kompliciranim i loše definiranim raspodjelama odgovornosti, a time i neodgovarajućom institucionalnom strukturom.

• Sadašnje okolišno zakonodavstvo nije usklađeno među različitim sektorima. • Sadašnje okolišno zakonodavstvo nije usklađeno sa pravilima i standardima

EU. • Nedostaju zakonska pravila i dokumenti koji bi podržali praktičnu

implementaciju pravnih odredbi. • Informisanost javnosti o ekološkim pitanjima je na vrlo niskom nivou.

Nedostaju tretiranja ekoloških pitanja u obrazovnim procesima, medijima, politici, itd.

• Historijski faktor i tradicionalno loš stav prema ekološkim • Visok uticaj razlišitih lobija na stanje okolišnih polica (npr. Energetika,

šumarstvo, turizam) • Mali procenat zaštićenih područja • Nedostatak dugogodišnje strategije za zaštitu okoliša

6 Definicija osnovnih poredaka mogućeg Akcionog plana

a) Krajnji cilj

Glavni cilj akcionog plana bila bi zaštita raznolikosti vrsta, staništa i ekosistema u podrušju uzvodno i nizvodno od Glavatičeva, koristeći Evropske standarde za selekciju i označavanje zaštićenih područja i očuvanje ovih područja. Zaštita vrsta i tipova staništa na pilot području će prestavljati bazu za budući rad koji će se odnositi na osnivanje mreže zaštićenih područja u bazenu rijeke Neretve, kao i na području cijele BiH.

b) Glavna svrha: Održavanje ili obnavljanje pogodnog stanja prirodnih staništa i vrsta od značaja za zajednicu u dijelu bazena rijeke Neretve.

41

Tabela 8: Akcioni plan za uspostavljanje pilot zaštićenih područja u bazenu rijeke Neretve u skladu sa EU Glavne akcije i aktivnosti

Opis Planirani raspored

Odgovornost Pretpostavke Budžet

Identifikacija i digitalno mapiranje distribucije tipova staništa a) u pilot području b) u bazenu rijeke Neretve

2008.

30.000 E

Identifikacija i digitalno mapiranje distribucije vrsta iz Aneksa II Direktive o staništima a)u pilot području b) u bazenu rijeke Neretve

Da bi se pristupilo zaštiti biodiverziteta u skladu sa evropskim standardima, prvi neophodan korak bi bio istražiti postojanje, distribuciju i veličinu tipova staništa kao i postojanje i eventualnu gustinu populacija iz Aneksa II Direktive o staništima, uključujući mapiranje u bazenu Neretve

2008.

Federalno ministarstvo za okoliš i turizam i Ministarstvo prostornog planiranja, građevinarstva i ekologije RS u saradnji sa ekspertima.

• Odluka na nivou Vlade

• Određivanje ekspertnog tima

• Priprema Preparation TOR i ugovornih aktivnosti

30.000 E

Uspostavljanje digitalne baze podataka

Skupljeni podaci bi bili spremljeni u bazu podataka koja bi bila osnov za buduće baze podataka za sva područja u budućoj mreži zaštićenih područja BiH. Baza podataka bi uključila relevantne informacije u skladu sa lokalnim pravnim dokumentima koji se tiču Natura2000.

2009.

Federalno ministarstvo za okoliš i turizam i Ministarstvo prostornog planiranja, građevinarstva i ekologije RS u saradnji sa ekspertima i IT

• Osnivanje centralne baze podataka za područja Natura2000, bazirane na odlukama entiteskih vlada

• Ulazni podaci

20.000 E

42

Glavne akcije i aktivnosti



Ispunjavanje forme standardnih podataka za pilot područja

2009 Federalno ministarstvo za okoliš i turizam i Ministarstvo prostornog planiranja, građevinarstva i ekologije RS u saradnji sa ekspertima i IT

• Trebalo bi postojati dovoljno informacija iz prethodnih popisa

1.000 E po području

Kampanja sa zainteresiranim stranama

U skladu sa relevantnim standardima neophodno je uključiti sve relevantne zainteresirane strane u proces zaštite bidovirziteta. Jasno je da se traži veliki broj učesnika iz različitih dijelova procesa

2009.

Federalno ministarstvo za okoliš i turizam i Ministarstvo prostornog planiranja, građevinarstva i ekologije RS u saradnji sa sa NVO

• Proizvodnja brošura sa sadržajem dostignutih rezultata

• Pravljenje prezentacija sa reultatima i ciljevima zaštite

• Organizacija okruglih stolova

• Organizacija radionica

• Glasanje • Javna diskusija

60.000 E

43

Glavne akcije i aktivnosti



Postizanje odluke

U cilju osnivanja zaštićenih područja u skladu sa Evropskim standardima, neophodno je postići odluku na nivou entitetskih vlada

2010

Federalno ministarstvo za okoliš i turizam i Ministarstvo prostornog planiranja, građevinarstva i ekologije RS u saradnji sa međuentitetskim tijelom za okoliš

o Pripremanje izvještajam za entitetske vlade o dostignutim rezultatima za entitetske vlade

o Pipremanje izvještaja za entitetske vlade o kampanji sa zainteresiranim stranama

10.000 E

Pripremanje uputstava o upravljanju prirodom i korištenu zaštićenih područja u osnovi intersektoralnog pristupa

U cilju razvoja mehanizma intersektoralnog pristupa u upravljanju biodiverzitetom ključno je da se pripreme uputstva sa snagom zakonskog uređenja, koji bi poslužili kao vodič kroz mogućnosti upravljanja prirodnim resursima.

2010 Federalno ministarstvo za okoliš i turizam i Ministarstvo prostornog planiranja, građevinarstva i ekologije RS u saradnji sa međuentitetskim tijelom za okoliš

o Priprema uputstava za razne sektore

o Odobravanje i prihvatanje uputstava od strane entitetskih vlada

30.000 E

Internacionalna prezentacija rezultata

Istovremeno sa ciljem 2010, BiH bi mogla prezentirati svoj rad u pravcu zaštite biodiverziteta u skladu sa EU standardimau odnosu na forume internacionalne publike, posebno EK i zemalja članica EU

2010 Federalno ministarstvo za okoliš i turizam i Ministarstvo prostornog planiranja, građevinarstva i ekologije RS u saradnji sa ekspertima u saradnji sa NVO

o Projekat je dovoljno dostigao svoje rezultate

20.000 €

Documents

Izrada metodologije i akcionog plana za usklađivanje ...awsassets.panda.org/downloads/hd_final_report_prevod.pdf · Sarajevu, Mostaru i Banja Luci, kao i u bibliotekama Zemaljskog