IZRADA METODIČKE PRIPREME ZA NASTAVU-PRIRUČNIK ZA PRIPRAVNIKE I

UČITELJE TEHNIČKE KULTURE

ALENKA ŠIMIĆ, PROF. SAVJETNIK

SPLIT, RUJAN

2018.

NASTAVNA PRIPREMA

• SMISAO NASTAVNE PRIPREME NIJE OPTEREĆIVANJE UČITELJA DODATNIM OBVEZAMA

• KVALITETNA PRIPREMA OLAKŠAVA NASTAVU UČITELJU REALNIM I SMISLENIM PLANIRANJEM IZVOĐENJA

NASTAVNOG PROCESA

• IZRADOM PRIPREME CILJ I TIJEK NASTAVNOG SATA JE JASNIJI A ETAPE NASTAVNOG PROCESA POSTAJU

IZVODLJIVE

• DAKLE, PRIPREMU JE NUŽNO SAMOSTALNO IZRADITI PRIJE NASTAVNOG SATA RADI SAMOG UČITELJA I

UČENIKA A NE RADI ZADOVOLJAVANJA FORME

• IMPROVIZACIJA NA SATU BEZ DETALJNOG PLANIRANJA DOVODI DO NEZAINTERESIRANOSTI UČENIKA JER

UOČAVAJU NESPREMNOST

• KOPIRANJE PRIPREMA IZDAVAČKIH KUĆA BEZ PROUČAVANJA I ANALIZIRANJA ISTIH NIJE POŽELJNO

NEKE NAJVAŽNIJE POGREŠKE-PRIPREMA

• PRIPREMA JE NAPISANA, ALI SE PO NJOJ SAT NE IZVODI NEGO SE IMPROVIZIRA

• NE SADRŽI NEKE OD OBAVEZNIH ELEMENATA

• ISHODI UČENJA NISU PRAVILNO DEFINIRANI ILI SU DEFINIRANI NA ZASTARJELI NAČIN

• TIJEK NASTAVNOG SATA NE PRATI REALIZACIJU ISHODA

• NEMA (RIJEŠENIH) PRIMJERA I ZADATAKA

• ČINI SE KAO DA JE NAPISANA JER SE MORA NAPISATI, A UČITELJU NIJE VAŽNA!

SAVJETI:

• PRIPREMA TREBA BITI „ISKRENA”- IZRADITI JE ZATO ŠTO ĆE SE NA OSNOVU NJE ODRŽATI

NASTAVNI SAT I NAPISATI U NJOJ ŠTO I KAKO ĆE SE RADITI

• VAŽAN DIO SU ISHODI UČENJA: TREBA IH ZAPISATI “PREMA BLOOMU” (PAZITI NA GLAGOLE!)

• ORGANIZACIJU I TIJEK NASTAVNOG SATA RAZRADITI PREMA ETAPAMA SATA

• PREGLEDNO STRUKTURIRATI SADRŽAJ

• PAZITI NA PRAVOPIS I GRAMATIKU

KAKVA TREBA BITI PRIPREMA?

• PRIPREMA MOŽE BITI OPŠIRNA ILI KRAĆA, OVISI O SAMOM UČITELJU ALI SA OBVEZNIM

ELEMENTIMA

• PRIPREMU MORAMO IMATI I ZBOG NADZORA RADA

• PRIPREMA ZA SVAKI SAT MORA IMATI CILJ, ISHODE, TIP, NASTAVNE OBLIKE, NASTAVNE METODE,

NASTAVNA SREDSTVA, POMAGALA I LITERATURU

CILJ NASTAVNOG SATA

• TREBA BITI JEDNOZNAČNO DEFINIRAN

• KORISTITI SVRŠENE GLAGOLE

• IZ CILJA PROIZLAZE ISHODI

• ISHODI VODE KA CILJU KAO KONAČAN REZULTAT POUČAVANJA

TIP NASTAVNOG SATA

• INFORMATIVNI- CILJ SATA JE USVAJANJE ČINJENICA, ZNANJA.

• FORMATIVNI- CILJ JE RAZVOJ SPOSOBNOSTI A ZNANJE JE SREDSTVO.

KOMPETENCIJE

• KOMPETENCIJE (ENGL. COMPETENCES) OZNAČAVAJU SKUP ZNANJA I VJEŠTINA, TE

PRIPADAJUĆU SAMOSTALNOST I ODGOVORNOST.

• ISHODI UČENJA (ZNANJE, VJEŠTINE, SAMOSTALNOST I ODGOVORNOST)

ZNANJE

• ZNANJE (ENGL. KNOWLEDGE) OZNAČAVA SKUP STEČENIH I POVEZANIH INFORMACIJA.

• ZNANJA SE ODNOSE NA ČINJENIČNA I TEORIJSKA, ODNOSNO NA STEČENE ZASEBNE

INFORMACIJE, TE NJIHOVO POVEZIVANJE.

• STEČENE INFORMACIJE MOGU BITI POJMOVI, NJIHOVE DEFINICIJE, TE DRUGA ČINJENIČNA ZNANJA

KOJA SAMA PO SEBI NE OTVARAJU JEDNOZNAČNU MOGUĆNOST STVARANJA NOVIH

INFORMACIJA NA TEMELJU OGRANIČENOG BROJA POSTOJEĆIH INFORMACIJA.

• POVEZIVANJE ZASEBNIH INFORMACIJA MOŽE SE ODNOSITI NA RAZLIČITE TEORIJE, MODELE, TE

DRUGA TEORIJSKA ZNANJA KOJIMA SE OTVARA MOGUĆNOST JEDNOZNAČNOG STVARANJA

NOVIH KORISNIH ZASEBNIH INFORMACIJA.

VJEŠTINE

• VJEŠTINE (engl. skills) označavaju skup primjene znanja i upotrebe unaprijed poznatih načina rada u

izvršenju zadaća i rješavanju problema.

• vještine dijelimo na SPOZNAJNE (logičko i kreativno razmišljanje), PSIHOMOTORIČKE (fizička

spretnost, te upotreba unaprijed poznatih metoda, instrumenata, alata i materijala) i SOCIJALNE

(stvaranje i razvijanje međuljudskih odnosa) vještine.

• SPOZNAJNE VJEŠTINE (engl. Cognitive Skills) označavaju skup stečenih logičkih i kreativnih

razmišljanja.

• PSIHOMOTORIČKE VJEŠTINE (engl. Practical Skills) označavaju stečenu fizičku spretnost, te upotrebu

unaprijed poznatih metoda, instrumenata, alata i materijala.

• SOCIJALNE VJEŠTINE (engl. Social Skills) označavaju skup stečenih vještina koje su potrebne za

stvaranje i razvijanje međuljudskih odnosa.

SAMOSTALNOST I ODGOVORNOST

• SAMOSTALNOST I ODGOVORNOST (engl. Autonomy and Responsibility – Competence)

označavaju postignutu primjenu konkretnih znanja i vještina, u skladu s danim standardima.

• SAMOSTALNOST (engl. Autonomy) označava pravo na vlastito upravljanje, a temelj je za

određivanje nečije odgovornosti.

• ODGOVORNOST (engl. Responsibility) označava preuzimanje obveze izvršenja preuzetih zadaća,

a u skladu je sa samostalnosti izvršenja i upravljanja.

PRIMJER

ISHODI UČENJA-ZNANJE:

-RAZUMJETI I DEFINIRATI POJMOVE: OSNOVNI OBLICI, KONTURA I ISPUNA OBLIKA

-OBJASNITI POSTUPKE UMETANJA, UREĐIVANJA I GRUPIRANJA OSNOVNIH OBLIKA

-NAVESTI PRIMJENE PROGRAMA ZA CRTANJE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU

ISHODI UČENJA-VJEŠTINE (SPOZNAJNE, PSIHOMOTORIČKE I SOCIJALNE VJEŠTINE):

- ODABIRATI I SVRSISHODNO KORISTITI GOTOVE GRAFIČKE OBLIKE U PROGRAMU ZA OBRADU

TEKSTA

-UREĐIVATI GOTOVE GRAFIČKE OBLIKE ODABIRANJEM RAZLIČITIH BOJA I DEBLJINA LINIJA TE

ISPUNJAVANJEM OBJEKATA BOJOM

-MIJENJATI REDOSLIJED OBJEKATA

-GRUPIRATI I RAZGRUPIRATI OBJEKTE

-DODAVATI SJENE I 3D EFEKTE

-PRIMJENJIVATI USPJEŠNU SURADNJU I KOMUNIKACIJU U INTERAKCIJI S POJEDINCIMA

ISHODI UČENJA- SAMOSTALNOST I ODGOVORNOST:

-SAMOSTALNO NACRTATI CRTEŽE PROGRAMOM ZA OBRADU TEKSTA

-PRILAGOĐAVATI VLASTITO PONAŠANJE UNUTAR ZADANIH SMJERNICA

-AKTIVNO SUDJELOVATI U RADU TE PREUZIMATI ODGOVORNOST ZA IZVRŠENJE ZADATAKA

-POTAKNUTI INTERES ZA TEHNIČKO CRTANJE

-UVIDJETI SVRHU UPORABE PROGRAMA ZA CRTANJE

NASTAVNI OBLICI:

• ČELNI (FRONTALNI) – OBLIK RADA U KOJEMU JE NAGLAŠENO POUČAVANJE I TO KOGNITIVNA

RAZINA. MANJI JE DIO UČENIKA STVARNO AKTIVAN, A OSTALI SAMO PRIVIDNO.

• SKUPINSKI (GRUPNI) – OBLIK RADA U KOJEMU JE SKUPINA NOSITELJICA NASTAVNOGA PROCESA,

A PROSJEČNO UKLJUČUJE TRI DO SEDAM UČENIKA.

• RAD U PARU (TANDEMSKI) - OBLIK RADA U KOJEMU UČENICI MEĐUSOBNO ZAJEDNO RADE I

PRITOM UČE JEDAN OD DRUGOGA.

• INDIVIDUALNI – U OVOME OBLIKU RADA OSTVARUJEMO KOMUNIKACIJSKE RAZINE: UČENIK-

UČITELJ I UČENIK-NASTAVNI SADRŽAJI. UČENIK IMA VEĆU SLOBODU, SAMOSTALNOST,

INICIJATIVNOST.

NASTAVNE METODE

• DEMONSTRACIJE

• PRAKTIČNOG RADA

• KWL METODA (KNOW, WANT, LEARN)-

TABLICE KOJE SADRŽE ELEMENTE ŠTO ZNAM,

ŠTO ŽELIM SAZNATI, ŠTO SAM NAUČIO

• ISTRAŽIVAČKA

• METODA POKUŠAJA I POGREŠAKA

• USMENOG IZLAGANJA

• RAZGOVORA

• ČITANJA

• PISANJA

• CRTANJA

• POKAZIVANJA

METODSKI POSTUPCI

• KOMBINACIJA VIŠE OSNOVNIH METODA ILI NJEZINIH PODVRSTA U ISTOM NASTAVNOM

KORAKU

• TO MOŽE BITI:

• RAZGOVOR SA ZAPISIVANJEM,

• IZLAGANJE SA ZAPISIVANJEM

• RAZGOVOR SA ČITANJEM

• ČITANJE S PODCRTAVANJEM

• PROMATRANJE S USMENIM IZLAGANJEM…

RAZLIKA-NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA

• NASTAVNA SREDSTVA – DIDAKTIČKI OBLIKOVANA IZVORNA STVARNOST KOJA OMOGUĆUJE

PRISTUPAČNIJE UČENIKOVO SPOZNAVANJE TIJEKOM NASTAVNOG PROCESA

• NASTAVNA POMAGALA – POMAŽU U KORIŠTENJU, PREDSTAVLJANJU NASTAVNIH SREDSTAVA

U NASTAVNOM PROCESU

NASTAVNA SREDSTVA-PODJELA PREMA ZNAČAJKAMA RADA U NASTAVI

DEMONSTRACIJSKA:

• SLIKE, KARTE, CRTEŽI, SHEME, GRAFIKONI, DIJAGRAMI

• MODELI, DIJAPOZITIVI, FILMOVI

NASTAVNO-RADNA:

• UDŽBENICI, PRIRUČNICI, RADNE BILJEŽNICE, RADNI MATERIJALI, ENCIKLOPEDIJE

MANIPULATIVNA:

• ALATI, PRIBOR, MANIPULATIVNI DIDAKTIČKI MATERIJALI

LABORATORIJSKO-EKSPERIMENTALNA:

• APARATI I UREĐAJI POMOĆU KOJIH SE PROUČAVAJU PRIRODNE ZAKONITOSTI

NASTAVNA SREDSTVA-PODJELA PREMA NAČINU KAKO UČENICI PERCIPIRAJU STVARNOST

1. VIZUALNA

• MODELI, CRTEŽI, SLIKE, DIJAPOZITIVI, SKICE, PLANOVI, TABLICE

• SHEME, DIJAGRAMI, GRAFIKONI, PROZIRNICE, KNJIGE, NASTAVNI MATERIJALI, MATERIJALI ZA

DIDAKTIČKE IGRE, …

2. AUDITIVNA

• NASTAVNIKOVA RIJEČ, CD, ŽIVA RIJEČ

3. AUDIOVIZUALNA

• FILM, OBRAZOVNE EMISIJE, CD I DVD

NASTAVNA POMAGALA

• PRIBOR ZA PISANJE

• PRIBOR ZA CRTANJE

• INSTRUMENTI

• APARATI

• DEMONSTRACIJSKA POMAGALA

• MJERNI INSTRUMENTI

• PANO

• NE SMIJU UČENICIMA ODVLAČITI PAŽNJU

• MORAJU BITI PRILAGOĐENA DJECI

• MORAJU BITI MANIPULATIVNA

• NE SMIJE IH BITI PREVIŠE

PRIPREMA ZA NASTAVU

TEHNIČKA KULTURA, 7.r. KOMPLEKS: TEHNIČKE TVOREVINE DATUM: SAT:

UČITELJ: KORELACIJA: FIZIKA, 7.r.- Energija, FIZIKA, 8.r.-Električni strujni krug, Opasnosti i zaštita od strujnog

udara.

NASTAVNA JEDINICA: ELEKTRIČNE INSTALACIJE U KUĆI

CILJ NASTAVNOG SATA: Usvojenost osnovnih znanja o električnim

instalacijama u kući radi primjene tih znanja u svakodnevnom životu.

TIP SATA: formativni.

ISHODI UČENJA-ZNANJE:

• Definirati pojam električne

instalacije u kući

• Nabrojati dijelove el. instalacije u

kući

• Navesti i opisati elemente strujnog

kruga

• Objasniti svrhu razvodne ploče

• Nabrojati nekoliko trošila

• Navesti ulogu i vrste osigurača u

el. instalacijama

ISHODI UČENJA-VJEŠTINE (SPOZNAJNE,

PSIHOMOTORIČKE I SOCIJALNE

VJEŠTINE):

• Prepoznati i razlikovati dijelove el.

instalacije u kući

• Analizirati ulogu faznog, nultog i

zaštitnog vodiča

• Opisati i primjenjivati mjere zaštite od

strujnog udara

• Izraditi jednostavnu vježbu spajanja

strujnog kruga od zadanih elemenata

ISHODI UČENJA-SAMOSTALNOST I

ODGOVORNOST:

• Razvijati naviku korištenja mjera zaštite na

radu

• Poticati učenike na racionalno korištenje

energije

• Navikavati učenike na pravilnu uporabu

tehničke dokumentacije

• Poticati samostalnost i odgovornost u radu

• Potaknuti interes za održavanje el. inst. u

kući

MATERIJALNI UVJETI RADA: računalo, LCD projektor, udžbenik, materijali za izvođenje vježbe, pribor i alat za izvođenje vježbe.

IZVORI PRIPREMANJA ZA UČENIKA: IZVORI PRIPREMANJA ZA UČITELJA:

ARTIKULACIJA METODIČKE JEDINICE

DIO SATA FAZE RADA I SADRŽAJ METODIČKO OBLIKOVANJE

UVODNI DIO (5 min) • ponavljanje gradiva o el. energiji

• motiviranje učenika slikama i animacijama u vezi

teme

• najava nove teme: „Električne instalacije u kući”

dijalog

demonstracija

SREDIŠNJI DIO (80 min) • pojam i dijelovi el. instalacije u kući

• elementi strujnog kruga

• svrha razvodne ploče

• uloga faznog, nultog i zaštitnog vodiča

• pojam trošila u str. krugu

• uloga i vrste el. osigurača

• mjere zaštite od strujnog udara

• pružanje pomoći ozlijeđenom od strujnog udara

• vježba spajanja strujnog kruga od zadanih

elemenata

• evaluacija rada

usmeno izlaganje

dijalog

demonstracija

praktični rad

individualni rad

instruktaža

rad u parovima

ZAVRŠNI DIO (5 min) Provjera usvojenosti ishoda kratkim pitanjima dijalog

KLJUČNI POJMOVI • fazni vodič

• razvodna ploča

• osigurač

ZAKLJUČAK

• PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVE TREBA BITI CJELOVITA I SAŽETA.

• SADRŽAJNO TREBA ODGOVARATI ODABRANOJ TEMI, TE INTENZITETOM I DUBINOM

SADRŽAJA UZRASTU UČENIKA.

• METODIČKI TREBA BITI KOREKTNA – PRAVILNA UPORABA METODIČKE TERMINOLOGIJE.